policy insight

| 1 |

POLICYinSight

BROJ 1 gOd.1

I . kva r ta l 2014 .

Prekomjernideficit

Kako se izvući?

HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURIS-

TI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI

LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB

HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS

IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP

HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS

HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI

ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI

LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB

HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS

IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP

HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS

Obvezno članstvo u komorama

Odnos Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Debatao EU(ropi)

Regionalizacija Hrvatske

ISSN 1849-403X

POLICYinSight

POLICYinSight

PREKOMJERNI DEFICIT – KAKO SE IZVUĆI?

ObveznO članstvO u kOmOrama – dA IlI nE?

regiOnalizacija Hrvatske– dA IlI nE?

Debata O eu(rOpi)

ODnOs Hrvatske i bOsnei HercegOvine

Iako je iza nas više od dvadeset godina demokracije u Hrvatskoj, ona je u mno-gim pogledima još uvijek u povojima. Izborne utakmice dobivaju se na teme-lju imidža i retorike stranačkih vođa ili preko ideološke i identitetske mobiliza-cije, dok konkretna pitanja poput stra-teških državnih ciljeva i javnih politika nerijetko padaju u drugi plan. S druge strane, birači i podupiratelji stranaka imaju svoja mišljenja o nizu pitanja koja smatraju bitnima za svoje svakodnevne živote, no stranke često nemaju jasno izražena stajališta, čak ni oko stvari koje se nalaze u aktualnom žarištu medijske pozornosti. Bez jasnih pozicija stranaka oko bitnih socioekonomskih pitanja i politika, iz-borna natjecanja su siromašnija te se najčešće svode na verbalne političke dvoboje oko svjetonazorskih i simbolič-no-povijesnih pitanja. no, uskoro će barem dio stavova hrvat-skih stranaka postati jasniji i dostupni-ji javnosti. Alpheus Policy inSight, čiji prvi primjerak se upravo nalazi pred vama, ima veliku ambiciju poboljšati stanje u hrvatskoj političkoj areni i to na najmanje dva načina. Biračima će pr-venstveno biti jasno predstavljeno koje stavove zastupa koja stranka, u pitanji-ma oko kojih je rijetko tko u Hrvatskoj ravnodušan. Drugo je, ali ništa manje

bitno, da će potaknuti stranke na ja-sniju i precizniju komunikaciju sa svo-jim biračima. Rijetko će se događati da stranke o nekom pitanju nemaju jasan stav ili da se mudro drže po strani kako se ne bi zamjerile nekoj skupini bira-ča, jer je odgovor na naš upitnik samo jedna metodološka razina ovog izvje-šća. Konačni pregled stavova stranaka dobili smo sintezom medijskih istupa njihovih istaknutih članova, promatra-njem njihove zakonodavne aktivnosti te analiziranjem službenih programskih dokumenata. Uz sve to, u partnerstvu s renomiranom agencijom Ipsos Puls, napravljeno je i istraživanje javnog mni-jenja na uzorku od 968 ispitanika kako bi se ispitali stavovi građana o istim ovim pitanjima. na taj način povećana je vrijednost izvješća jer pomoću njega i stranke mogu ”opipati puls” građana i svojih simpatizera. Nakon ideoloških i identitetskih bitaka koje su obilježile prošla dva desetljeća hrvatske politike, hrvatskim biračima konačno će biti predstavljeno ono što ih najviše zanima – pozicije stranaka oko konkretnih socioekonomskih i drugih ključnih političkih pitanja te će moći donijeti informiraniju političku odluku koja je u skladu s njihovim preferencija-ma i prioritetima.

uvodna riječ

Uredništvo

IMPRESSUMAlpheus Policy inSight

Izvješće o stavovima političkih stranaka

IZDAVAČ: Alpheus d.o.o., Budmanijeva 5,

10000 Zagrebwww.alpheus.hr

ZA IZDAVAČA: Mario Aunedi Medek

AUTOR PROJEKTA: Mario Aunedi Medek

UREDNIK: Zdravko Ivić

AUTORI: Zdravko IvićJakov Žižić

Grafičke analize napravljene su na temelju istraživanja javnog mnijenja agencije Ipsos Puls iz

travnja 2014. godine.

PRIJEVOD NA ENGLESKI JEZIK:Ivan Fischer

SAVJETNIK:Tin Nuić

LIKOVNO I GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Bernardić studio d.o.o., Zagreb

NAKLADA: 300 kom

TISAK: Stega tisak d.o.o., Zagreb

3

12

17

24

30

Alpheus Policy inSight - Izvješće o stavovima političkih stranaka

| 3 |

prekomjerni deficit

Kako se izvući?Od početka ove godine Hrvatska je i službeno u Proceduri

prekomjernog deficita, svojevrsnom korektivnom mehanizmu Europske unije osmišljenom kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a. Europska komisija predstavila je svoje preporuke za smanjenje deficita u Hrvatskoj ispod 3 posto do kraja 2016. godine, što znači da će se ovim pitanjem sigurno baviti i sljedeća Vlada RH. Valja naglasiti da Europska komisija ne preuzima

kontrolu nad izvršenjem proračuna države članice, nego samo nadgleda ostvarenje ciljeva zadanih u preporukama. Država članica sama

određuje na koji će način konsolidirati svoje javne financije.

POLICYinSight

HNS Na općenitoj razini HNS smatra kako bi fo-kus konsolidacije javnih financija trebao biti na smanjenju rashoda državnog proračuna, čime bi se izbjeglo daljnje povećanje javnog duga. Pre-ma HNS-u, samo jačanje gospodarstva i konku-rentnosti može osigurati popunjavanje državnog proračuna te potaknuti društveni razvoj. Stavovi o konsolidaciji financija smanjenjem rashoda te naglasak na jačanju konkurentnosti u skladu su s liberalnim policy stavovima koje HNS zastupa u socioekonomskim pitanjima te programskim na-čelima europske grupacije ALDE (Alliance of Li-berals and Democrats for Europe) kojoj ta stran-ka pripada. HNS kao stranka članica vladajuće koalicije su-djeluje u kreiranju javnih politika Vlade RH, koja upravo provodi mjere kojima pokušava ispuniti ci-ljeve zadane Procedurom prekomjernog deficita,

a čiji naglasak nije isključivo na smanjivanju ras-hoda. Prijedlog izmjena dopuna Državnog prora-čuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koje je HNS podržao, uključuje prijenos sredstava osi-guranika s beneficiranim radnim stažem iz II. u

Alpheus POLICY inSight / prekomjerni deficit – kako se izvući?

Povećanjem prihoda države

Kombinirano

Ne zna

Rezanjem državne potrošnje

Vox populi:Treba li manjak u državnom proračunu smanjiti tako da se reže potrošnja države na različitim stavkama ili manjak treba smanjiti tako da se povećaju prihodi, primjerice prodajom državne imovine, uvođenjem novih poreza, koncesijama itd.?

?

HNS FOKUS KONSOLIDACIJEJAVNIH FINANCIJA TREBAO BI BITI NA SMANJENJU RASHODA DRŽAVNOG PRORAČUNA; NE PODRŽAVAJU NOVE POREZE

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2014., veličina uzorka = 968 ispitanika

| 5 |

I. mirovinski stup u ukupnom iznosu od 5 milijardi kuna. Prihodi proračuna rast će i povećanjem tro-šarina, povratkom stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 % te novim naknadama na telekomunikacijske usluge. HNS ističe kako tre-nutna konsolidacija javnih financija također uklju-čuje mjere smanjivanja rashoda proračuna, prven-stveno kroz ukidanje dodatka na plaće državnim i javnim službenicima od 4,8 % i 10 % na vjernost službi, uštede na materijalnim troškovima, investi-cijama te državnim subvencijama.Prema napisima u medijima, HNS se protivi no-vim porezima, a njegovi ministri čak su više puta najavljivali kako sigurno do kraja ovog mandata neće podržati nove poreze, posebno ne uvođe-nje poreza na nekretnine. Također, predsjednica stranke Vesna Pusić se navodno na užem ka-binetu Vlade protivila i posljednjem povećanju trošarina na gorivo te novoj naknadi na teleko-munikacijske usluge – mjerama koje je Vlada na kraju ipak usvojila. Svoj negativan stav o novim porezima HNS je istaknuo odgovorima na upitnik u kojima su naglasili kako su snažno protiv uvo-đenja poreza na nekretnine te poreza na štednju i vrijednosne papire. Što se tiče ostalih mjera ko-jima se mogu povećati proračunski prihodi, HNS snažno podržava nove investicije modelom jav-no-privatnog partnerstva te monetizaciju autoce-sta, dok djelomično podržavaju povećanje priho-da privatizacijom trgovačkih društava u državnom vlasništvu te dugoročne koncesije nad ostalom imovinom u državnom vlasništvu. U potencijalnoj situaciji u kojoj je neizbježno rezanje proračun-skih stavki, HNS smatra kako bi se prostor za smanjenje rashoda trebao naći u materijalnim pravima javnih službenika. Sljedeće na takvoj ljestvici prioriteta bilo bi smanjivanje javnih inve-sticija te smanjivanje subvencija gospodarstvu i poljoprivredi, dok su naknade za nezaposlene te izdaci za mirovine posljednje proračunske stavke koje bi HNS-ovci dirali.

HSS Hrvatska seljačka stranka prepoznaje da središnja država kontinuirano stvara deficite una-zad 15 godina koji su se pokrivali zaduživanjem države kod domaćih i međunarodnih banaka.

Unatoč tome što je ekonomska kriza iz 2008. snažno smanjila proračunske prihode te ograni-čila mogućnosti zaduživanja, proračunski prihodi su u proteklih pet godina rasli što je Hrvatsku u konačnici dovelo do situacije prekomjernog pro-

računskog manjka. Ovakva kritika funkcioniranja proračuna središnje države na tragu je vrijedno-sti koje zastupa Europska pučka stranka (EPP), europska politička grupacija kojoj pripada i HSS, koja se na europskoj razini zalaže za koncept uravnoteženih proračuna te strogo poštivanje kriterija javnog zaduživanja definiranih Paktom o stabilnosti i rastu. U skladu s tim, HSS smatra kako fokus konsoli-dacije javnih financija mora biti na “strukturnom (dugoročno održivom) smanjivanju javnih rasho-da”. Kako bi se osigurala spomenuta održivost, HSS predlaže promjene u strukturi postojećih proračunskih rashoda, za što je prema njima po-trebna promjena određenih zakona te postizanje političkog konsenzusa. Konkretno, HSS-ovci bi u srednjem roku od tri godine snizili diskrecijske troškove ministarstava za 10 %, plaće zaposlenih u javnom sektoru za 10 %, a za isti postotak snizili bi mirovine dodijeljene po posebnim propisima te subvencije za poduzeća. Snizili bi se i troškovi so-cijalnih transfera, a potpore usmjerile prema cilja-nim grupama socijalno ugroženih. Ipak, HSS-ovci su u odgovoru na upitnik spomenuli i dvije mjere na prihodovnoj strani proračuna – uvođenje pore-za na financijske transakcije i poreza na kapitalnu dobit (uključujući kamate) te uvođenje imovinskih poreza koji bi u konačnici zamijenili komunalnu naknadu. HSS snažno podržava privatizaciju tr-govačkih društava u državnom vlasništvu, inve-sticije modelom javno-privatnog partnerstva te koncesije nad imovinom u državnom vlasništvu,

HSS FOKUS KONSOLIDACIJEJAVNIH FINANCIJA NASMANJENJU RASHODA; SUBVENCIJE POLJOPRIVREDI I POTICAJE ZA ZAPOŠLJAVANJE BI ZADNJE REZALI

POLICYinSight


u što se ne ubrajaju autoceste čijoj se monetiza-ciji HSS djelomično protivi. Od ostalih mjera koje bi u srednjem roku mogle pridonijeti konsolidaci-ji javnih financija, HSS ističe privatizaciju 30 % bolničkih kapaciteta uključujući i rehabilitacijske bolnice Topusko, Daruvar, Krapinske toplice, Va-raždinske toplice i Naftalan.U situaciji u kojoj je neizbježno rezanje proračun-skih stavki, za HSS najviše prostora za “rezanje” postoji u materijalnim pravima javnih službenika i namještenika. Druge na takvoj negativnoj listi bile bi javne investicije, a na trećem mjestu izdaci za mirovine po posebnim propisima, isključujući one stečene nakon punog radnog staža. Posljednje što bi HSS dirao bili bi izdaci za socijalnu pomoć, subvencije gospodarstvu i poljoprivredi te poticaji za zapošljavanje. Nizak stupanj za subvencije u poljoprivredi u ovakvoj negativnoj ljestvici u skla-du je s HSS-ovim programskim načelima koji u središte političkog rada stranke stavljaju “borbu za bolji život hrvatskog seljaka, poljoprivrednika i ribara” te promatranje poljoprivrede kao strateške djelatnosti koja “svojom gospodarskom, ekološ-kom i socijalnom ulogom pridonosi održivom ra-zvoju Hrvatske”.

IDS Izlazak iz Procedure prekomjernog deficita i konsolidaciju javnih financija Istarski demokratski sabor vidi u novoj gospodarskoj politici usmjere-noj prema stvaranju povoljnijih uvjeta za rast inve-sticija i povećanju konkurentnosti. Prema IDS-u, Vlada još snažnije mora raditi na rješavanju neli-kvidnosti u sustavu te što prije zakonski uskladiti rokove plaćanja s regulativom EU. Prema njima, nelikvidnost i neplaćanje su ključno kratkoroč-no ograničenje za odvijanje poslovnih procesa i njihovo rješavanje otvorit će potencijal za rast potrošnje i nove investicije. IDS-ovci su mišljenja kako je hrvatska ekonomska politika zastarjela i neuspješna te kako “vječito pitanje” treba li po-većati prihode proračuna ili smanjiti rashode kroz rezanje prava ne daje dugoročne rezultate. Za-okret u ekonomskoj politici mora se sastojati od poreznog rasterećenja gospodarstva, smanjenja doprinosa na plaće, smanjivanja cijene proizvod-nih inputa te izravnih poticaja na nove investicije i zapošljavanje. Sve ove mjere neminovno sma-

njuju prihode proračuna, što podrazumijeva kon-solidaciju javnih financija kroz smanjenje prihoda, iako to u odgovoru stranka nije izravno spome-nula. Povećanje gospodarske aktivnosti, a time i pro-računskih prihoda, IDS vidi u stavljanju u funkciju “velike i gotovo potpuno neiskorištene državne imovine” te pojednostavljenju birokratskih proce-dura. Rješenje za ostvarivanje spomenutih mjera vide u decentralizaciji ovlasti i sredstava. Prema IDS-u, središnja bi država “trebala ovlastiti lokal-nu i regionalnu samoupravu da raspolaže, uz po-trebna ograničenja i suglasnosti, državnom imo-vinom na svom području”, što bi otvorilo prostor za novi investicijski ciklus, osobito u strateškim gospodarskim granama poput turizma i poljopri-vrede. Izlazak iz Procedure prekomjernog deficita IDS također vidi i kroz osnaživanje položaja ma-log i srednjeg poduzetništva te obrtništva. Što se tiče ostalih mjera koje su se spominjale u javno-sti, a koje bi utjecale na prihodovnu stranu pro-računa, IDS ima neutralan stav prema mogućim porezima na nekretnine te štednju i vrijednosne papire, dok snažno podržava investicije mode-lom javno-privatnog partnerstva te koncesije nad imovinom u državnom vlasništvu. Privatizaciju trgovačkih društava u državnom vlasništvu IDS djelomično podržava, dok se djelomično protivi monetizaciji autocesta. U situaciji u kojoj je neizbježno “rezanje” prora-čunskih stavki, za IDS najviše prostora za sma-njenje rashoda postoji u materijalnim pravima jav-nih službenika. Takav stav na tragu je i nedavne odluke istarskog župana iz redova IDS-a koji je

IDS SREDIŠNJA BI DRŽAVA TREBALA OVLASTITI LOKALNUI REGIONALNU SAMOUPRAVU DA RASPOLAŽE, UZ POTREBNAOGRANIČENJA I SUGLASNOSTI, DRŽAVNOM IMOVINOMNA SVOM PODRUČJU; TO BI POKRENULO NOVI INVESTICIJSKI CIKLUS I POVEćALO PRIHODE PRORAČUNA

| 7 |

zaposlenicima županije smanjio osnovicu plaće za 11 %, uz objašnjenje da je zemlja “u stanju prekomjernog deficita”. Na drugo mjesto takve ljestvice IDS stavlja javne investicije, na trećem mjestu su subvencije gospodarstvu i poljoprivre-di, a poslije subvencija IDS-ovci bi, da moraju, smanjivali izdatke za socijalnu pomoć. Posljednje proračunske stavke u koje bi se diralo bili bi poti-caji za zapošljavanje te rodiljne naknade.

HDSSB smatra kako javne financije treba kon-solidirati kombinacijom mjera na prihodovnoj i rashodovnoj strani – u omjeru 60:40 na strani prihodovnih komponenti – uz provođenje drugih reformi koje bi poticale strana i domaća ulaganja. Ova stranka smanjivala bi rashodovnu stranu pro-računa na svim troškovima koji mogu čekati idu-ća proračunska razdoblja. Odgodili bi kupovinu pokretne i nepokretne imovine, strože kontrolirali potrošnju po državnim agencijama i ustanovama te se pridržavali donesenih planova i projekcija. Uz to, HDSSB zagovara “radikalno provođenje fiskalne odgovornosti”, uz smanjivanje broja za-poslenih u državnim institucijama te povećanje učinkovitosti javne uprave. Što se tiče planova na prihodovnoj strani, HDSSB smatra kako se državni proračun treba povećavati “stavljanjem hrvatske imovine u funkciju, ali i oporezivanjem dobitka od štednje po određenim cenzusima” što bi omogućilo aktivaciju štednje građana.U situaciji u kojoj je neizbježno smanjivanje pro-računskih prihoda, HDSSB smatra kako bi se najprije moralo pronaći prostora za “rezanje” u materijalnim pravima javnih službenika i namje-štenika te u izdacima za mirovine. Posljednje u što bi HDSSB-ovci dirali su rodiljne naknade, subvencije gospodarstvu i poljoprivedi te poticaji za zapošljavanje. Što se tiče mjera koje su se u posljednje vrijeme spominjale kao moguće rješenje za povećanje pri-hoda, HDSSB djelomično podržava porez na ne-kretnine, dok snažno podržava porez na štednju i vrijednosne papire. Stranka djelomično podrža-va i privatizaciju trgovačkih društava u državnom vlasništvu te investicije modelom javno-privatnog partnerstva. S druge strane, HDSSB se djelomič-no protivi koncesijama nad imovinom u državnom vlasništvu, dok su snažno protiv monetizacije au-

tocesta te povlačenja dobiti javnih tvrtki i “otima-nja” sredstava iz mirovinskih fondova.

ORaH U kreiranju javnih politika kojima bi Hr-vatsku izveli iz Procedure prekomjernog deficita ORaH se ne bi vodio logikom “gašenja požara”, odnosno saniranja posljedica, iako priznaju kako će to “s obzirom na stanje u kojem se zemlja na-lazi, biti potrebno”. Njihove javne politike bit će usmjerene eliminiranju uzroka koji su doveli do problema s deficitom. Tako uzroke krize, među ostalim, planiraju eliminirati racionalizacijom jav-ne potrošnje, što znači potrošiti najmanje koliko je potrebno za efikasno funkcioniranje sustava ovisnih o državnom proračunu – zdravstva, ob-razovanja, socijale te mirovinskog i pravosudnog sektora. OraH uspoređuje državu s racionalnom i odgovornom obitelji koja “kad dođe u situaciju da joj rashodi premašuju prihode, racionalizira svo-je potrošne izdatke”. U praksi to bi označavalo smanjivanje troškova državnih i lokalnih agencija, smanjivanje izdavanja za razne udruge koje se financiraju iz proračuna te smanjivanje izdataka za luksuzne automobile, skupocjene mobitele te kreditne kartice dužnosnika. Kod svih spomenu-tih stavki racionalizacija je moguća odmah, samo uz političku volju. Cilj je javnih politika ORaH-a značajno podići učinkovitost svakog javnog servisa uz utrošak najmanje moguće količine javnog novca. Veća učinkovitost ne može se postići smanjivanjem plaće u javnom sektoru za 10 ili 15 %, nego,

HDSSB ZAGOVARA RADIKALNO PROVOđENJE FISKALNE ODGOVORNOSTI, SMANJIVANJE BROJA ZAPOSLENIH U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA I POVEćANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE; ZADNJE U ŠTO BI DIRALI SU RODILJNE NAKNADE, SUBVENCIJE POLJOPRIVREDI I GOSPODARSTVU TE POTICAJI ZA ZAPOŠLJAVANJE

POLICYinSight

među ostalim, teritorijalnim preustrojem države čime bi se značajno smanjio broj teritorijalnih jedinica. Povećanje njihovih ovlasti dovelo bi do znatno većeg stupnja uključenosti građana u do-nošenje odluka što bi povećalo učinkovitost su-stava. ORaH se djelomično protivi zadiranjima u drugi mirovinski stup što je za njih partikularno rješenje koje će donijeti tek trenutno poboljšanje. Sličan stav imaju i prema ostalim mjerama “reza-nja” proračuna koje će, ukoliko ih ne prate sustav-ne reforme, proizvesti samo nove neravnoteže. Unatoč tome, ORaH smatra kako ipak treba ići prema smanjivanju ukupnog poreznog optereće-nja, što bi potaknulo investicije, pokrenulo poslo-vanje te podignulo razinu osobne potrošnje. Sve to potaknulo bi gospodarski rast koji je za ovu stranku pravi način rješavanja problema preko-mjernog deficita. Naime, s rastom bi se otvorila mogućnost za nova javna zaduživanja kojima bi se sanirali deficiti, bez relativnog povećanja jav-nog duga. Za ostvarivanje rasta potrebna je i pro-mjena uloge Hrvatske narodne banke. OraH se

zalaže za njezino aktivnije djelovanje u gospodar-stvu te na prihodovnoj strani proračuna. Pod tim misle prvenstveno na implementaciju elemenata plivajućeg tečaja kune, što bi prema njima osna-žilo hrvatski izvoz te posredno smanjilo deficit tr-govinske bilance i povećalo zaposlenost.Vrijedi napomenuti kako se na europskoj razini OraH, kao dio grupacije Europskih zelenih, zala-že za preraspodjelu poreznog tereta, od malih i srednjih na velike i bogate, te za porezno raste-rećenje rada. Iz toga se može zaključiti kako bi OraH djelomično podržavao fiskalne mjere koje bi ciljale k oporezivanju imovine i nekretnina onih nešto bogatijih.

LABURISTI Hrvatski laburisti započinju raspravu o prekomjernom deficitu pitanjem jesu li uopće ci-ljevi zadani Procedurom ostvarivi, ukoliko želimo oporavak gospodarstva u skoroj budućnosti. Pre-ma njima, nema nijednog čvrstog ekonomskog po-kazatelja “da se države s deficitom od 3 i manje % i dugom manjim od 60 % uspješno oporavljaju ili da su se uspješno gospodarski oporavljale”. Osobito ne države s gospodarskom strukturom kakvu (je) ima(la) Hrvatska. Laburisti ističu da i kreatori pra-vila o 3 % deficita priznaju njegovu opravdanost tek uz rast BDP-a od 5 %, a inflaciju ne veću od 2 %. Uzroke krize u zemlji treba tražiti u “nepro-vođenju reformi i u nakani svih dosadašnjih vlada da udovolje nezasitnim apetitima uvozničkih lobija te uspješnosti svih vlada u zatiranju proizvodnje”. Rješavanje strukturnih problema neće se riješiti “pogrešnom Procedurom prekomjernog deficita, jer je ona dokazano prorecesijska mjera koja će Hrvatsku gurnuti u još dublji glib.” Rješavanje pro-blema Laburisti vide u hitnom pronalasku savezni-ka na europskoj razini koji dijele slične probleme te zajedničkom nastupu prema relevantnim instituci-jama u kojem će se tražiti otpis duga, “naročito od MMF-a i Svjetske banke”. Kratkoročno, Laburisti bi konsolidirali javne finan-cije uspostavljanjem ravnoteže u povećanju priho-da i smanjenju rashoda. Ipak, smatraju kako se ne smije dirati cijena rada, odnosno snižavati plaće. Na općenitoj razini, ova stranka smatra kako se mjerama “rezanja” proračuna može samo povećati recesijski problem, jer kad bi se “banalnim reza-njem prava ili poticaja rješavala recesija, ne bi bilo grčkog sindroma”. Ovakav stav prema mjerama štednje Laburisti dijele s grupacijom Ujedinjene europske ljevice/Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL) kojoj i pripadaju u Europskom parlamentu. GUE/NGL je izrazito kritična upravo prema štedlji-vosti čelnika EU koje optužuje da potrebe financij-skog tržišta stavljaju ispred socijalnih potreba.I u situaciji u kojoj je neizbježno smanjivanje pri-hoda proračuna, Laburisti bi se strogo protivili smanjenju rashoda za mirovine, rodiljnih naknada, naknada za nezaposlene te davanja za socijalnu pomoć. Nešto blagonaklonije, iako su i dalje protiv, gledaju na rezanje izdataka za javne investicije te subvencije gospodarstvu i poljoprivredi. Što se tiče mjera povećanja proračunskih prihoda o kojima se proteklih mjeseci raspravljalo u hrvatskoj javnosti, Laburisti su snažno protiv poreza na nekretnine,


60% SIMPATIZERA ORaH-a SmatRa

KAKO SE MANJAK U PRORAČUNU TREBA SMANJIVATI REZANJEM POTROŠNJE

| 9 |

privatizacije trgovačkih društava u državnom vla-sništvu, monetizacije autocesta te investicija mo-delom javno-privatnog partnerstva. Djelomično su protiv koncesija nad imovinom u državnom vla-sništvu, dok snažno podržavaju porez na štednju i vrijednosne papire.

Što se tiče ostalih mjera na području fiskalne poli-tike, Laburisti u svojim programskim dokumentima ističu kako se zalažu za smanjenje PDV-a s 25 na 24 %, kako bi se ostvario očekivani učinak smanje-nja maloprodajnih cijena od 4 %, za skidanje po-stojeće olakšice za reinvestiranje dobiti te za uvo-đenje prihodovnih razreda prema kojima bi se ona oporezivala. Tako bi tvrtke koje ostvare prihod do 10 milijuna kuna plaćale porez na dobit po stopi od 15 %, dok bi stopa za tvrtke s preko 500 milijuna kuna prihoda bila 30 %. Konačno, Laburisti sma-traju kako drugi mirovinski stup treba transformirati u dobrovoljni mirovinski fond, a članovima omogu-ćiti da sami odluče žele li svoj novac prenijeti u prvi stup ili ga ostaviti u dobrovoljnom drugom stupu.

NACIONALNI FORUM Za Nacionalni forum osnovni je razlog ulaska Hrvatske u Proceduru prekomjernog deficita “dugogodišnje nerazmjer-no trošenje putem javnih radova, ‘populističkih’ investicija i mjera radi socijalnog mira (razni oblici povlaštenih mirovina, masovnog ranog umirov-ljenja, izbjegavanje reorganizacije neefikasnog i

populističkog zdravstvenog sustava itd.) te poti-canje kompletno krivih gospodarskih grana”. Za Forum u ovom trenutku “nije bitno hoće li zemlja ostati unutar Procedure dvije, pet ili više godina, nego da se što prije počne sa strateškim, dubo-ko promišljenim i cjelovitim pristupom strukturnim promjenama koje će onda polako dovesti do su-ficita državnog proračuna”. To planiraju postići u nekoliko koraka. Prije svega kroz hitni preustroj teritorijalne organizacije Hrvatske u kojem bi se ukinule sve lokalne jedinice koje se ne mogu same financirati te se ukupni broj gradova i općina sveo na najviše 140. Nadalje, Nacionalni forum se zalaže za hitnu reformu zakonske regulative koja ometa investicije i preispitivanje postojećih kolektivnih ugovora, Zakona o radu te sustava donošenja dozvola i mišljenja javne uprave. Ova stranka zalaže se i za reviziju socijalnih transfe-ra i poreznog sustava koji bi ustrojili na način da potiče zapošljavanje. Smanjenje prihoda do ko-jeg bi došlo poreznim rasterećivanjem tvrtki Fo-rum bi nadoknadio porezima na kapitalnu dobit, kamate, nezdravu hranu te imovinu koja je izvan funkcije. Nacionalni forum, dakle, smatra kako je konsolidacija javnih financija moguća jedino uz “ravnomjerno povećanje prihoda i balansirano smanjenje rashoda”. Ipak, težište konsolidacije mora biti na povećanju prihoda koje će biti rezul-tat povećanja cjelokupne gospodarske aktivnosti. Rast gospodarstva za Forum je moguć potpunom depolitizacijom upravljanja javnim poduzećima te aktiviranjem postojećih hrvatskih gospodarskih (državna javna poduzeća, koncesije, imovina) i prirodnih resursa (nafta, plin, vode, šume). U eventualnoj situaciji u kojoj je neizbježno sma-njivanje proračunskih stavki, Nacionalni forum bi najprije štedio na materijalnim pravima javnih

HRvATSkI LABURISTI SU SNAŽNO PROTIV UVOđENJA

MJERA ŠTEDNJE; 34 % NJIHOVIH SIMPATIZERA SMATRA KAKO

IPAK TREBA RACIONALIZIRATI DRŽAVNU POTROŠNJU

NACIONALNI FORUM ZALAŽE SE ZA HITNU REFORMU ZAKONSKE REGULATIVE KOJA OMETA INVESTICIJE TE PREISPITIVANJE POSTOJEćIH KOLEKTIVNIH UGOVORA I ZAKONA O RADU

POLICYinSight


službenika i namještenika. Drugo mjesto na ta-kvoj negativnoj ljestvici prioriteta zauzimale bi subvencije poljoprivredi dok su na trećem mje-stu izdaci za javne investicije. Posljednje u što bi Forum dirao bile bi rodiljne naknade te izda-ci za mirovine, pri čemu smatraju kako bi pune starosne mirovine trebale biti u skladu s ostalim mirovinama. Što se tiče modela povećanja pro-računskih prihoda, Nacionalni forum djelomično podržava porez na nekretnine, porez na štednju i vrijednosne papire te privatizaciju trgovačkih dru-štava u državnom vlasništvu. Snažno podržava investicije modelom javno-privatnog partnerstva i aktiviranje imovine u državnom vlasništvu putem koncesija, isključujući autoceste, čijoj se moneti-zaciji djelomično protive.

HDZ nije izravno odgovorio na postavljena pita-nja iz upitnika, ali ostali metodološki stupovi ovog izvješća otkrivaju kako bi ova stranka izlazak iz gospodarske krize, a samim time i iz Procedure prekomjernog deficita, temeljila na trima stupovi-ma: povećanju ulaganja, jačanju konkurentnosti te uravnoteženju proračuna. Koncept gospodar-skog razvoja s proračunom u kojem je zbroj priho-da jednak zbroju rashoda HDZ dijeli s njemačkim CDU-om, vodećom strankom grupacije Europskih pučkih stranaka u Europskom parlamentu. S nji-ma HDZ dijeli i viziju tzv. socijalno-tržišnog gos-podarstva koje podrazumijeva punu poduzetničku slobodu i privatnu inicijativu, uz zaštitu ugroženih društvenih slojeva. Što se tiče konsolidacije javnih financija, u ovom trenutku, prema HDZ-u, Europska komisija tra-ži oštro smanjivanje deficita od najmanje 2,4 % samo zato što uz prijedlog rebalansa proračuna Vlada nije u Bruxelles dostavila kvalitetan plan re-formi i strategiju gospodarskog rasta. Ako bi takav plan postojao, i Europska komisija bi odobrila ma-nje ograničenje proračunskog deficita. Reforma državne administracije jedna je od stavki koju bi takav plan morao sadržavati, jer je upravo ona, prema HDZ-u, ključni problem i kočnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Stoga su u HDZ-u već napisali nove zakone o državnim službenicima te zakon o njihovim plaćama koji će uvesti kriterij stručnosti i kvalitete rada. Iako u HDZ-u napominju kako reforma ne znači rezove ni otpuštanja, na-

jave “beskompromisnog rješavanja” tog problema neminovno znače i smanjivanje materijalnih prava te sigurnosti radnika u administraciji. Konačni cilj bio bi osigurati “jeftiniju, stručniju, bržu i kvalitetniju javnu uslugu”. Javna uprava bi se također depo-litizirala, kao i upravljanje javnim tvrtkama. HDZ se vodi primjerima Estonije i Litve, zemalja koje su dokazale kako je porast gospodarskih aktivno-sti i zapošljavanja moguć i uz trenutačnu situaciju s deficitom. Kako bi potaknuli porast investicija, HDZ-ovci su pripremili i prijedlog novog Zakona o uklanjanju prepreka za investitore kojim će se mi-cati barijere na temelju prijedloga poduzetnika, ali smatraju kako se pozitivna investicijska klima ne kreira samo zakonima, nego “stabilnošću i pred-vidivošću ekonomske i porezne politike”. Od kon-kretnijih mjera HDZ planira uvođenje imovinskog načela u financiranju zdravstvene potrošnje. Pri-hodovnu stranu proračuna popravili bi uvođenjem poreza na nezdravu hranu te dodatnih poreza na

alkohol i cigarete od kojih očekuju do 1,8 milijar-di kuna godišnje. Privatni sektor, posebice mala i srednja poduzeća, prema HDZ-u moraju biti ge-nerator rasta i zapošljavanja. Tako malim podu-zetnicima s prometom nižim od 2,5 milijuna kuna te obrtnicima planiraju omogućiti plaćanje PDV-a po naplati računa te bi za svakog novozaposlenog poslodavce oslobodili godinu dana plaćanja dopri-nosa. Od fiskalnih mjera koje se u zadnje vrijeme spominju u javnosti, HDZ je strogo protiv uvođenja poreza na nekretnine, kao i poreza na kamate za koji drže da bi smanjio štednju u situaciji kad nam je najpotrebnija. Nadalje, djelomično se protive monetizaciji autocesta, a protiv su i privatizacije jedine preostale banke u većinskom državnom vlasništvu. HDZ je i protiv zadiranja u drugi miro-vinski stup, što je u skladu s platformom EPP-a koja se zalaže za postojanje privatnih mirovinskih fondova.

42% BIRAČA HDZ-a SmatRa KaKO

SE MANJAK U PRORAČUNU TREBA RJEŠAVATI SMANJIVANJEM POTROŠNJE

| 11 |

Budući da njihovi čelni ljudi smatraju kako “država košta previše”, može se pretpostaviti kako bi na prvom mjestu negativne ljestvice prioriteta bila ma-terijalna prava državnih službenika i namještenika.

SDP Kao ni HDZ, ni SDP nije izravno odgovorio na upitnik te je pregled stava za ovu stranku na-pravljen na temelju analize dokumentacijske gra-đe. Vrijedi napomenuti kako je SDP, kao vodeća stranka trenutne vladajuće koalicije, u posebnoj situaciji jer raspolaže s najviše informacija te ima stvarnu mogućnost formuliranja javnih politika. Polazimo također od postavke kako se stavovi ove stranke o pojedinim pitanjima uglavnom pre-klapaju sa stavovima Vlade RH. SDP uzroke trenutne situacije s deficitom prona-lazi u činjenici da je Hrvatska godinama živjela iznad svojih mogućnosti te se često, skupo i ne-potrebno zaduživala. Takvo zaduživanje u vreme-nima prije recesije, ali i usred nje, u velikoj je mje-ri paraliziralo državu u borbi protiv ekonomske krize. Servisiranje naslijeđenog duga i zatečeni nered, posebice u javnim tvrtkama, najveći su i najkonkretniji utezi hrvatskog izlaska iz krize. Uz to, SDP-ovci navode probleme ogromne nelikvid-nosti koju su zatekli, velik broj radnika kojima nisu isplaćivane plaće i/ili doprinosi, skrivene dugove u zdravstvu te preuzimanje dugova brodogradili-šta na središnju državu. Socijaldemokrati su svje-sni kako im trenutna konsolidacija javnih financi-ja otežava i usporava ekonomski oporavak, a iz Procedure prekomjernog deficita planiraju izaći kombinacijom “reformi i interventnih mjera”. U kratkom roku planiraju smanjiti javni dug privatiza-cijom ili koncesioniranjem dijela državne imovine. Tako ističu projekte Kupari i Duilovo, potragu za strateškim partnerima u Croatia Airlinesu i ACI-u, a moguća je i reaktualizacija privatizacije Hrvat-ske poštanske banke. U SDP-u su svjesni kako dugoročne konsolidacije javnih financija neće biti bez ekonomskog rasta. Jedna od poluga kojom planiraju ostvariti rast su javne investicije. Tako ističu kako su u pripremi investicije u željezničku infrastrukturu vrijedne 25 milijardi kuna, započe-ta je gradnja novog terminala Zračne luke Zagreb dok će investicije u vodno gospodarstvo dosegnuti

1,5 milijardi kuna. Također, gospodarski rast pla-nira se ostvariti uklanjanjem administrativnih pre-preka za izravna ulaganja, ponajviše kroz za to posebno napravljen zakon, izravnim poticajima privatnim tvrtkama te oslobađanjem od poreza na dobit koja se reinvestira. Ulaskom u Proceduru prekomjernog deficita hr-vatska Vlada, za čije je funkcioniranje najodgo-vorniji SDP kao najsnažnija stranka, došla je u situaciju gdje mora odlučiti na koji način konso-lidirati financije. Na rashodovnoj strani najviše su smanjene subvencije gospodarstvu i poljo-privredi te su ukinuti dodaci na plaće zaposleni-cima iz javnog sektora. Prema najavama čelnih ljudi stranke ove godine više neće biti “rezanja” proračuna. SDP je kritičan prema konceptu da će mjere štednje donijeti gospodarski oporavak, što je skepsa koju dijele s Progresivnim savezom socijalista i demokrata (S&D) u Europskom par-lamentu. Stoga socijaldemokrati veći naglasak u konsolidaciji javnih financija stavljaju na priho-dovnu stranu. Tako je SDP predložio uvođenje poreza na kamate te poreza na nekretnine, čime bi bogatiji slojevi društva adekvatnije sudjelovali u financiranju javnih servisa. Prihodi proračuna rast će i povećanjem trošarina, povratkom stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 % te povećanjem radiofrekvencijskih pristojbi te-lekom operaterima. (Z.I.)

SDP IZ PROCEDUREPREKOMJERNOGDEFICITA PLANIRAJU IZAćIKOMBINACIJOM REFORMI IINTERVENTNIH MJERA; RJEŠAVANJE PRORAČUNSKOG MANJKA KOMBINACIJOM REZANJA POTROŠNJE I UVOđENJA NOVIH MJERA NA PRIHODOVNOJ STRANI PODRŽAVA 39% NJIHOVIH BIRAČA

POLICYinSight

Alpheus POLICY inSight / Obvezno članstvo u komorama – da ili ne?

Obvezno članstvo u komorama

– da ili ne?Europska praksa iskristalizirala je dva osnovna oblika komorskog udruživanja: javno-pravni (kontinentalni) s obveznim članstvom te anglosaksonski s dobrovoljnim

članstvom. Oba modela relativno uspješno funkcioniraju u zemljama u kojima su ukorijenjena, sa svim svojim

prednostima i manama. Od svoje samostalnosti Hrvatska prakticira model obveznog članstva, ali u javnosti su sve

glasnije inicijative za promjenom takvog modela.

| 13 |

HDSSSB smatra kako je moguće i potrebno objediniti Gospodarsku i Obrtničku komoru kako bi se racionaliziralo njihovo poslova-nje. Argument za to pronalaze i u činjenici da Komore ionako dijele zajedničke proble-me, a njihovo bi skupno djelovanje osnaži-lo nastup gospodarstvenika u inozemstvu, odnosno gospodarsku diplomaciju. HDSSB također smatra kako se komorska naknada mora planski smanjiti u četverogodišnjem razdoblju, uz povećanje prihoda iz ostalih komercijalnih djelatnosti.

IDS prepoznaje dugogodišnju tradiciju koju imaju hrvatske komore, ali smatraju kako se one moraju reorganizirati i “prilagoditi da-našnjem vremenu”. U ovom trenutku su pro-tiv ukidanja obveznog članstva, ali komorski

doprinosi se moraju smanjiti, a cjelokupni sustav decentralizirati. Prema IDS-ovcima, nije pošteno da “centrala u Zagrebu odlučuje o svim relevantnim pitanjima i raspodjeli pri-hoda i rashoda po županijskim komorama”. Dugoročno, kad se sustav reorganizira, a prihodi iz ostalih djelatnosti povećaju, može se razmotriti ukidanje obaveznog članstva.

LABURISTI smatraju kako se treba ukinuti obvezno članstvo u svim komorama u koji-ma je to zakonski propisano. Članstvo može i mora biti dobrovoljno, a tvrtke koje će imati koristi od Komore rado će se učlaniti. Labu-risti napominju kako je za “tisuće malih tvrtki članarina HGK-u parafiskalni namet od ko-jeg nemaju baš nikakvu korist ili pomoći” te se pitaju kako je moguće “da se zagovornici neoliberalnog kapitalizma koji zagovara sa-

Treba zadržati obvezno članstvo

Ne zna

Treba ukinuti obvezno članstvo

Vox populi:Treba li ukinuti obvezno članstvo u obrtničkoj i gospodarskoj komori, što bi moglo značajno oslabiti te institucije, ili ga treba zadržati, kako bi se one održale i nastavile obavljati svoju ulogu?

?


POLICYinSight


moregulaciju tržišta i apsolutne tržišne slobo-de, uz što manje upliva države, u slučaju ko-morskog organiziranja zalažu za intervenciju i posredovanje države.” Prema Laburistima je ionako najvažnija i ključna zadaća komora služiti svojim zaposlenicima. Ako je ta teza po-grešna, onda ne treba strahovati da će ukida-njem obvezne članarine Komore nestati.

SDP Sluteći prema izjavama vodećih ljudi stranke, a i najavama zakonodavnih inicija-tiva, za SDP dobrovoljno članstvo u Hrvat-skoj obrtničkoj komori i Hrvatskoj gospodar-skoj komori nema alternative. Prema SDP-u, suvišno je da političari govore o koristi koju od komora imaju poduzetnici i obrtnici, kad oni sami te koristi ne prepoznaju. Tako se ministarstvo pod kontrolom SDP-a poziva na istraživanje provedeno među članovima HOK-a i HGK-a, čiji rezultati ukazuju na to da je premoćna većina protiv obveznog član-stva. Nadalje, čak 74,8 % anketiranih vlasni-ka obrta tvrde da nikada nisu koristili usluge Hrvatske obrtničke komore, a 80,9 % anke-

tiranih direktora poduzeća tvrde da nikada nisu koristili usluge Hrvatske gospodarske komore.Za SDP, ukidanje obveznog članstva ne zna-či i kraj komorskog sustava. Komore će op-stati jer će u većoj mjeri nuditi usluge kakve poduzetnici i obrtnici trebaju. Uz to, i jedna i druga komora raspolažu vrijednom imovi-nom, a i već sad oko 20 % prihoda ostvaruju iz drugih izvora. Daljnjom komercijalizacijom povećat će se postotak prihoda koji dolazi iz ostalih izvora, iz čega će se onda financirati rad komora.

HSS smatra kako ne bi bilo dobro ukinuti obvezno članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj i Hr-vatskoj gospodarskoj komori. To potvrđuju i primjerom Hrvatske poljoprivredne komore, koja je zbog naglog prelaska na drugačiji članski model praktički “preko noći” ostala bez većine prihoda. Prema HSS-ovcima, komore trebaju imati važnu ulogu u promicanju i zaštiti hrvatskog

59% SIMPATIZERA LABURISTA JE

ZA UKIDANJE OBVEZNOGČLANSTVA U KOMORAMA, DOK NJIH 32% PROTIV TAKVE ODLUKE

56% BIRAČA SDP-a PODRŽAVA

STRANAČKI STAV O UKIDANJU OBVEZNOG ČLANSTVA U KOMORAMA; NJIH 26% JE PROTIV TAKVE ODLUKE

| 15 |

gospodarstva. Ipak priznaju kako dosadašnji model ima manjkavosti koje se “manifestira-ju kroz slabu učinkovitost i neekonomičnost poslovanja”. Stoga predlažu da se utvrdi minimalan obvezan dio doprinosa definiran ovisno o snazi i veličini poduzeća ili obrta (“minimalni paušal”) te dopunski (varijabilni) dio doprinosa koji bi ovisio o vrsti i intenzitetu korištenja pojedinih usluga navedenih insti-tucija. Ovakvim bi se modelom osigurala do-voljna financijska sredstva za stabilno funkci-oniranje organizacija, koje bi također dobile poticaj za daljnji razvoj usluga i aktivnosti s ciljem boljeg zadovoljavanja potreba korisni-ka usluga te veće ekonomičnosti poslovanja.

ORaH smatra kako su nam Komore potreb-ne, ali u bitno promijenjenom obliku u od-nosu na danas. One trebaju biti udruženja hrvatskih poslovnih subjekata te obavljati funkcije koje sami subjekti ne mogu ili teš-ko mogu. OraH prepoznaje da skoro 99 % hrvatskih gospodarskih subjekata čine mala i srednja poduzeća koja uglavnom nemaju fi-nancijska sredstva niti druge resurse za kva-litetno obavljanje svih poslovnih funkcija, od menadžmenta do istraživanja i razvoja. Pre-ma OraH-u, upravo bi to trebala biti osnov-

na funkcija komora – pomoć gospodarskim subjektima za lakši nastup na domaćem ili stranom tržištu. OraH smatra kako bi komo-re trebale istaknuti popis svojih usluga koje su obvezne isporučivati svojim članovima na njihov zahtjev. Takve organizacije bile bi potporni stup gospodarstva te bi onda obve-zno članstvo imalo smisla. Ova stranka se također zalaže da se tvrtke ili obrti u prvim godinama svog djelovanja oslobode plaćanja komorskih doprinosa, kao i tvrtke koje su u gubicima. U slučaju da komore odbiju transformaciju u servis gospodarstva, OraH smatra kako ob-vezno članstvo treba ukinuti.

HNS U HNS-u smatraju kako je komorski sustav važan za svaku nacionalnu ekono-miju “neovisno o njenjoj veličini, volumenu, uspješnosti i dinamici aktivnosti”. Uspješ-nost pojedinog komorskog sustava ovisi o uravnoteženom poslovnom modelu te po-vijesnim odrednicama, a u hrvatskom kon-tekstu u obzir se mora uzeti i trenutna teška gospodarska situacija. Jednostrano ukidanje obveznog članstva donosi rizik raspada ko-morskog sustava te otvara prostor “za usit-njavanje interesa kroz razvoj niza interesnih udruženja, što zbog veličine tržišta i snage hrvatskog gospodarstva može rezultirati pot-punim gubitkom snažne poluge razvoja”.Iz svega ovoga iščitava se stav HNS-a koji je protiv ukidanja obveznog komorskog su-stava. Ipak, HNS-ovci zagovaraju inovativan i propulzivan poslovni model koji će omo-gućiti da članarina kao parafiskalan namet

64% SIMPATIZERA ORaH-a JE ZA

UKIDANJE OBVEZNOG ČLANSTVA U KOMORAMA

POLICYinSight

kroz prijelazno razdoblje postane simboličan udio gospodarskih subjekata. Istovremeno, mora se osigurati reforma i strateškog i ope-rativnog poslovanja komore prema tržišnom principu. Tako za HNS poslovni ciljevi novog komorskog sustava moraju biti usklađeni s nacionalnim gospodarskim ciljevima i cilje-vima gospodarskih subjekata. Imovinom ko-mora mora se upravljati javno i transparen-tno, uz redovito financijsko izvještavanje u kojem će poseban naglasak biti na trošenju prihoda iz obveznog članstva.Kako bi se ostvarili spomenuti ciljevi, HNS smatra da HGK u razdoblju od 1 do 2 godi-ne mora dostići ostvarivati 70 % prihoda iz svojih poslovnih aktivnosti, a 30 % iz obve-zne članarine. HNS-ovci bi zakonom defini-rali godišnje snižavanje članarine, a također i model prema kojem male tvrtke i start-upovi ne plaćaju članarinu dok ne dostignu određe-nu razinu prihoda i zrelosti, ali mogu koristiti usluge komore prema određenim cijenama. Novi Zakon o komori jasnije bi uredio uloge i odgovornosti tijela te definirao nadzor u okvi-rima Ministarstva gospodarstva.

NACIONALNI FORUM smatra kako Hrvat-ska gospodarska komora i Hrvatska obrt-nička komora u osnovi ne ispunjavaju svoju zadaću. Forum je siguran kako komore, u praksi, za preko 90 % gospodarskih subje-kata nisu ispunjavale nijedan od svojih za-konski propisanih zadataka. Dakle, za veliku većinu tvrtki članstvo u komori je beskorisno. Upravo zbog takve situacije, koja traje već 20 godina, formirane su brojne druge interesne organizacije, poput Hrvatske udruge poslo-davaca, koje su u međuvremenu potpuno popunile potrebu grupnog nastupa ili organi-

ziranja zainteresiranih poslovnih subjekata. Za Nacionalni forum komore su danas “(polu)beskorisne ‘agencije’, a hrvatskom gospo-darstvu ipak treba ‘nešto’ što nudi ‘upotreblji-ve’ usluge”.

HDZ Iako njihovi čelnici rijetko istupaju u javnost na ovu temu, procjena analitičara je kako se HDZ protivi ukidanju obveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komo-ri. HDZ često naglašava kako pronalazi in-spiraciju u njemačkom socijalno-tržišnom gospodarskom modelu, u kojem gospo-darska komora s obveznim članstvom ima

snažno mjesto. Također, dok je bio na vlasti HDZ nikad nije pokrenuo raspravu o ukida-nju obveznog članstva, a prema medijskim napisima stranka je snažno lobirala da se upravo njen član izabere na mjesto novog predsjednika HGK. Ova činjenica možda i najviše svjedoči tomu da gospodarska ko-mora i dalje ima političku važnost za HDZ. (Z.I.)

58% BIRAČA HDZ-a SmatRa KaKO BI

TREBALO UKINUTI OBAVZNOČLANSTVO U KOMORAMA, DOK JE 26% ZA OČUVANJE DOSADAŠNJEG SUSTAVA


| 17 |

regionalizacija Hrvatske– da ili ne?

Ustav RH definira pravo svakog građanina na područnu, odnosno regionalnu samoupravu. U hrvatskom kontekstu

regionalna samouprava ostvaruje se u županijama (ukupno njih 20 i Grad Zagreb) koje imaju ovlasti u područjima

školstva, zdravstva, prostornog planiranja, prometa i prometne infrastrukture te gospodarskog razvoja. Županije su uvedene posebnim zakonom 1993. godine i otad su praktički ostale u jednakom broju i identičnom teritorijalnom okviru. Rasprava o njihovoj reorganizaciji stara je gotovo koliko i one same, a

eskaliranjem gospodarske krize samo se intenzivirala.

POLICYinSight

Alpheus POLICY inSight / regionalizacija Hrvatske – da ili ne?

NACIONALNI FORUM Nužnost regionali-zacije Hrvatske jedna je od glavnih poruka kojom Nacionalni forum pokušava privući bi-rače. Prema ovoj stranci, zemlju je potrebno teritorijalno (pre)urediti na sasvim drugačiji način od postojećeg županijskog sustava. Forum smatra kako su se županije pokazale neuspješnima te su čak postale razvojni pro-blem Hrvatske. U Hrvatskoj postoje područja koje tvore gospodarske, socijalne, promet-ne, kulturne i tradicijske cjeline – regije. One su prisutne u svijesti ljudi, bez obzira na či-njenicu da nisu formalno-pravno priznate te ne ugrožavaju nacionalni identitet, naprotiv, njegov su bitan dio.

Iako smatraju da se trebaju uvažiti kultu-ralni i povijesni kriteriji, Nacionalni forum bi ipak dao prednost funkcionalnim kriterijima u procesu određivanja veličina regija. Tako bi ova stranka Hrvatsku podijelila u najma-nje pet, a najviše sedam regija. Pri podjeli zemlje vodilo bi se računa o načelu supsidi-jarnosti, a sve novostvorene jedinice trebale bi imati dostatne izvore financiranja kako bi se u praksi osigurala samoodrživost i ustav-na autonomija regije. Tako provedena regio-nalizacija, prema Forumašima, omogućila bi “puno brže i efikasnije zadovoljavanje intere-sa i potreba građana”. Nacionalni forum ne slaže se ni s postoje-

Treba provesti reformu kojom bi se Hrvatska podijelila na manji broj većih regionalnih cjelina

Ne zna

Treba zadržati postojeću podjelu na 20 županija i Grad Zagreb

Vox populi:Treba li zadržati postojeći sustav regionalne samouprave s 20 županija ili bi trebalo provesti reformu regionalne samouprave kojom bi se Hrvatska podijelila na manji broj većih regionalnih cjelina?

?


| 19 |

ćom podjelom Hrvatske na dvije statističke (NUTS II) regije, koje su podloga za korište-nje fondova Europske unije u okviru Kohe-zijske politike. Prema njima, posljedica ta-kve odluke bit će otežan pristup europskim sredstvima, a neće se ostvariti ni konačni cilj europske regionalne politike – smanjivanje razlike u BDP-u per capita po regijama.

HDZ Iako se o ovom pitanju nisu izravno izjasnili u upitniku, HDZ se protivi regionali-zaciji zemlje i zalaže se za očuvanje županij-skog sustava. HDZ-ovi župani i gradonačelnici žestoko su se usprotivili trenutnoj “puzajućoj regionalizaciji i nasilnoj centralizaciji”, a neke od županija u kojima je HDZ na vlasti čak su donijele posebne deklaracije u kojima potvrđu-ju i brane svoj regionalni status. Prema HDZ-ovcima, regionalizacija se već potiho provodi. Prepoznaju to u ukidanjima

velikog broja institucija s javnim predzna-kom – zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ureda državne uprave, isposta-va carina, škola, bolnica, željezničkih linija i dopisništava HRT-a. Zbog ukidanja javnih servisa, građani izvan Zagreba ili zamišlje-nih “regionalnih središta” gube prava za-jamčena Ustavom te im se poručuje da se presele. Nadalje, županijama se konstantno

zadire u ovlasti, a dodatno centraliziranje financijskih sredstava ih polako guši. HDZ naglašava kako je riječ o proizvoljnoj regi-onalizaciji koja se provodi bez ikakve stra-tegije, isključivo prema političkim kriterijima i posebno se kažnjavaju lokalne jedinice u kojima je najveća oporbena stranka na vla-sti. Rješenje za HDZ nije u ukidanju župani-ja, već u njihovom snaženju i partnerskom povezivanju. Sustav od 20 županija pokazao je daleko više prednosti nego mana. Župa-nije su apsolutno ispunile svoju svrhu i one su danas iznimno bitne institucije jer u veli-koj mjeri uređuju svakodnevni život građa-na na komunalnoj razini – od cesta i bolnica do regionalnih agencija na koje se građani i poduzetnici najviše oslanjaju u povlačenju sredstava iz europskih fondova. HDZ se protivi i podjeli zemlje na dvije sta-tističke regije. Prilikom donošenja ove od-luke stranačko vodstvo snažno je kritiziralo trenutnu vladu, uz argumente da takva po-djela ugrožava ujednačeni razvoj zemlje te da će usporiti povlačenje europskih sredsta-va zbog dodatnog vremena potrebnog samo za prilagodbu na nove uvjete.

ORaH se snažno zalaže za teritorijalni pre-ustroj i regionalizaciju Hrvatske. Za njih je to i strukturni preduvjet za održivi gospodarski razvoj, jer je trenutni regionalni sustav nee-fikasan, skup te nije servis građana. Regio-nalizaciju zemlje povezuju s reorganizacijom javne uprave i preustrojem lokalne samou-prave kojim bi se drastično smanjio broj jedi-nica lokalne samouprave i to prema principu fiskalne samostalnosti. U praksi to znači cje-lovitu fiskalnu decentralizaciju i financijsku odgovornost jedinica lokalne samouprave i novoosnovanih regija, koje država više neće spašavati. Samo na taj način regije će po-stati pokretači gospodarskog razvoja. OraH

37% BIRAČA HDZ-aSmatRa KaKO

TREBA ZADRŽATI POSTOJEćUPODJELU NA REGIJE, 56% ŽELI REFORMU SUSTAVA

POLICYinSight

inspiraciju pronalazi u Danskoj, državi po veličini i broju stanovnika sličnoj Hrvatskoj, i njihovom modelu reforme javne uprave i te-ritorijalnog preustroja. Danska svoju reformu nije provela “preko noći”, pripremana je ne-koliko godina, a njen temelj bilo je spajanje jedinica (općina), ukidanje okruga (župani-ja) te formiranje regija, uz jasnu delegaciju poslova i ovlasti između triju razina vlasti – državne, regionalne i lokalne. Dakle, OraH bi sličan model primijenio i u Hrvatskoj, za koju smatra da bi je trebalo podijeliti na sla-vonsku/istočnu, sjevernu, zapadnu i dalma-tinsku/južnu regiju. Pri takvoj podjeli stranka se ponajviše vodi funkcionalnim kriterijima, a ovakvu podjelu slijedila bi i istovjetna podjela na europske statističke regije što bi olakšalo korištenje sredstava iz europskih fondova. Kako bi se osigurala uspješna provedba, nužno je reformu provesti u zasebnim faza-ma koje uključuju široke javne rasprave, de-taljne stručne analize te provedbu referendu-ma na kojem bi se građani izjasnili o novom teritorijalnom preustroju. Iako su u OraH-u kritični prema trenutnom regionalnom sustavu, ipak mu priznaju odre-đene prednosti koje bi mogle biti argumenti protivnika reforme. Prije svega, za OraH je

“Hrvatska u osjetljivom trenutku kada mora raditi na učinkovitom korištenju EU fondova, a ovakva velika reforma dovela bi do dužeg razdoblja paralize sustava”, a županije su io-

nako najspremnije za apliciranje EU projeka-ta i izvlačenje EU sredstava. Također, OraH smatra kako prioritet mora biti reforma susta-va središnje vlasti pa tek ona niže razine vla-sti, jer, primjerice, županije koriste samo 1 % sredstava za plaće u javnoj upravi, što znači da su “jeftine i efikasne”.

HSS Za HSS je vrijednost općina, gradova i županija nezamjenjiva jer su ove instituci-je “bliže” građanima i omogućuju im da ne-posrednije sudjeluju u javnoj vlasti. Upravo zbog toga, za HSS funkcionalni kriteriji kao što su fiskalna snaga i broj stanovnika ne mogu biti temeljni kriteriji za ustroj lokalne i regionalne samouprave. Na fiskalnu sna-gu općina ionako u velikoj mjeri utječe ne-pravedna raspodjela financijskih sredstava unutar države te fiskalna centralizacija. Uz to, svaka reforma mora voditi računa o dosa-dašnjoj uspješnosti samoupravnih jedinica, što se prvenstveno odnosi na razvoj potreb-ne komunalne, ali i društvene infrastrukture. Ni u jednom trenutku ne smije se smetnuti s uma povijesno nasljeđe, kulturni identitet i cjelovitost prostora. Lokalne jedinice ukorije-njene su u svijesti njihovih građana. HSS upozorava kako postoje veliki disparite-ti u razvijenosti između hrvatskih regija, kao i između gradova i ruralnih krajeva. Regio-nalizacija “okrupnjavanjem” i koncentracijom ekonomskih resursa u većim gradovima neće ukloniti spomenute disparitete. Upravo zbog toga, svaka nova regionalna politika mora biti izravno povezana s politikom ruralnog razvo-ja, kako bi se osigurao ubrzani ekonomski razvoj i rast u regijama. HSS je protiv trenutne podjele zemlje na dvi-je statističke regije, ali u odgovoru na upitnik nisu dodatno obrazložili svoj stav.

79% SIMPATIZERA ORaH-a ŽELI NOVI

TERITORIJALNI PREUSTROJ ZEMLJE, 15% JE ZA OČUVANJE ŽUPANIJSKOG SUSTAVA


| 21 |

HDSSB Regionalizacija Hrvatske jedna je od temeljnih političkih platformi HDSSB-a još od osnivanja stranke. Stranka se stalno za-laže za ukidanje županija i uvođenje regija, prvenstveno kroz medijske nastupe, ali i kroz djelovanje u Hrvatskom saboru u kojem im je upravo ustavno definiranje regionalizacije bio uvjet za podržavanje ustavnih reformi. Prema HDSSB-u, Hrvatska bi se trebala podijeliti na pet regija – regiju Slavonije i Baranje (otprili-ke 806 tisuća stanovnika), Dalmacije (otprilike 857 tisuća), Jugozapadne (otprilike 857 tisuća) i Sjeverozapadne Hrvatske (otprilike 976 tisuća stanovnika) te metropolitanskog područja gra-da Zagreba (otprilike 792 tisuća stanovnika). Pritom bi HDSSB novoosnovane regije i dalje nazivao županijama, zbog povijesnog znače-nja i simbolične vezanosti uz tu instituciju.Nova regionalna podjela omogućila bi sma-njivanje administrativno-birokratskog aparata koji je “često sam sebi svrha” te bi se postigao učinkovitiji način rada i razvoja Hrvatske. Takva podjela ne bi se vodila isključivo funkcionalnim kriterijima, nego bi uvažila povijesne i kulturne prilike te razvijenost pojedinih regionalnih iden-titeta. Novu administrativnu podjelu slijedila bi istovjetna podjela na europske statističke re-gije. HDSSB se žestoko protivio odluci Vlade RH o podjeli zemlje na dvije statističke regije, nazivajući je čak “velikom prijevarom”. Prema njima, Slavonija i Baranja su došle u situaciju da se moraju natjecati sa Zagrebom koji ima neusporedivo veće kadrovske i financijske ka-pacitete. Upravo zbog toga, ovakva podjela je u suprotnosti s konceptom europske regio-nalne politike koja je i uvedena kao instrument smanjenja razvojnih dispariteta među različitim područjima EU. HDSSB je zbog te odluke čak poslao u proceduru interpelaciju o radu, pri čemu je dobio podršku don Ivana Grubišića, Ruže Tomašić, Damira Kajina te zastupnika Hrvatskih laburista.

HRvATSkI LABURISTI zalažu se za reor-ganizaciju regionalne i lokalne samouprave. Prema njima, “država s 4,3 milijuna stanov-nika, s minornim, zaostalim i nekonkurentnim gospodarstvom ne može financirati 556 jedi-nica lokalne samouprave”. Laburisti prepo-znaju kako brojne općine i gradovi ne mogu financirati čak ni svoje “hladne pogone”, što znači da su sami sebi svrha. Iz ovog je jasno kako je za Laburiste financijska samoodrži-vost jedan od temeljnih kriterija za postojanje lokalnih jedinica. No, ova stranka je svjesna kako treba uvažiti i ostale specifičnosti Hrvat-ske, kao što su daljnja i bliža povijest, politički ustroj, zemljopisna posebnost te kulturološki aspekti. Laburisti smatraju kako je potrebno napraviti

temeljite analize prije svake reforme regio-nalnog sustava. U reformu bi uključili i gra-đane koji bi na referendumu odlučili o posto-janju ili ukidanju samoupravnih jedinica, uz preuzimanje obveze njihovog financiranja. Za Laburiste ustavna odredba o samouprav-nosti nema smisla ako o osnivanju i ukidanju jedinica ne odlučuju građani. Građani onda moraju prihvatiti i financijsku odgovornost za funkcioniranje takve jedinice, što može zna-

66% SIMPATIZERA LABURISTA

PODRŽAVA STRANAČKI STAV O NUŽNOSTI REORGANIZACIJE REGIONALNE SAMOUPRAVE, 27% JE ZA OČUVANJE TRENUTNOG MODELA

POLICYinSight

čiti veće prireze i druga komunalna davanja. Središnja država bi također morala povećati udio decentraliziranih sredstava “barem na razinu europskog prosjeka”. Laburisti su također protiv trenutne podjele zemlje na statističke regije, jer se, prema nji-ma, “dvjema regijama ne stvaraju pretpostav-ke za lakše povlačenje novca iz EU fondova”.

IDS je definicijski regionalna stranka i više puta se jasno izjasnio kako neće podržati ni-jedan koncept regionalizacije u kojem njihov poluotok gubi status samoupravne jedinice. To su istaknuli i u dokumentu Deklaracija o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Istre koji je usvojila županijska skupština u kojoj ova stranka ima političku većinu. IDS podržava promjene u regionalnom sustavu i primjećuje kako je današnja kriza u Hrvatskoj u dobroj mjeri uzrokovana centralističkim uređenjem države. No, promjena za Istrane znači “spu-štanje inicijativa na niže instance koje su bli-že životnim problemima”, dok bi država osta-la zakonodavna i kontrolna funkcija. Nove regije trebale bi imati višestruko veće ovlasti u odnosu na sadašnje županije, što znači promjenu fiskalne politike te preraspodjelu vlasništva nad dobrima. IDS se jednostavno zalaže za što veću primjenu načela supsidi-jarnosti na kojem se i temelji Europska unija i koje označava da se aktualni problemi tre-baju rješavati tamo gdje nastaju – na najnižoj razini.Prema IDS-u, činjenica je da regije u Hrvat-skoj postoje. One imaju svoja imena, svoju povijest, kulturu, govore, običaje – one po-stoje i moraju se prepoznati. Regija ima mož-da manje nego što je danas županija, ali ih je svakako više od “četiri koje danas ravnalom neki predlažu”. Sadašnji sustav je vjerojat-no neodrživ, ali ne zbog njegove skupoće.

IDS ističe činjenicu kako je skupoća trenut-nog regionalnog sustava mit, s obzirom na to da je “ struktura javne potrošnje takva da na središnju državu otpada 90 %, Grad Za-greb 5 %, a na sve ostale županije, gradove i općine zajedno 5 %”. Stoga funkcionalnost i ekonomski kriteriji ne smiju biti jedini ključ prema kojem će se određivati nove regional-ne podjele. Uostalom, IDS naglašava kako regije i općine nisu “trgovačka društva pa da se definiraju kao profitne institucije”. U demokratskom društvu postoji i demokratski kriterij, naglašavaju u IDS-u, i nikako se ne smije zanemariti demokratska volja građana da žive u određenoj regiji. Iako u ovom upitniku nisu dodatno objaš-njavali svoj stav, IDS se jasno izrazio kako podržava trenutnu podjelu zemlje na dvije statističke regije. Ovakvim modelom Istra će duže biti ispod 75 posto prosjeka BDP-a Europske unije, što znači i više sredstava iz europskih fondova za tu županiju.

HNS U svom odgovoru na upitnik HNS je na-glasio kako još od 90-ih godina prošlog sto-ljeća ističu potrebu za regionalizacijom i de-centralizacijom Hrvatske. Njihova unutarnja organizacija stranke, kroz 5 regionalnih sa-veza županija i Grad Zagreb, jasno govori o narodnjačkim promišljanjima o regionalnom ustroju zemlje. HNS naglašava kako je ta stranka i u prvoj koalicijskoj Vladi bila kreator prve faze decentralizacije te posebnih zako-na o otocima i brdsko-planinskom području kojima su ciljali smanjiti razvojne disparitete među regijama.Funkcionalni kriteriji prema HNS-u moraju biti polazišna točka reorganizacije regional-nog ustroja zemlje. Uz to, u sklopu tog pro-cesa trebala bi se ostvariti četiri neposredna cilja – decentralizacija ovlasti i sredstava u područjima obrazovanja, zdravstva, socijal-


| 23 |

ne skrbi, kulture, prostornog planiranja, pro-meta i komunalne infrastrukture; raspodjela poreznog novca; mogućnost popravka mo-dela neposrednog izbora čelnih ljudi na lo-kalnoj i regionalnoj razini te stvaranje regio-nalnih centara izvrsnosti. U HNS-u su svjesni kako je “taj novi korak nužan” te će kao član vladajuće koalicije što prije moguće krenuti u ostvarivanje spomenutih ciljeva.U HNS-u su zadovoljni s podjelom zemlje na dvije statističke regije. Prema njima to je pragmatična odluka Kukuriku koalicije koja ne stavlja nijedan dio Hrvatske u nepovolj-niji položaj u odnosu na neki drugi. U HNS-u zaključuju kako uprosječena razvijenost ovakvih statističkih regija omogućava da svi ravnopravno i pod gotovo jednakim uvjetima imaju pravo na povlačenje sredstava iz EU fondova.

SDP se nije izravno izjasnio u odgovoru na ovo pitanje, ali dojam je kako je ova stranka protiv većeg regionalnog preustroja zemlje. Prema medijskim natpisima, jedan je od ra-zloga iz kojeg su Socijaldemokrati odusta-li od regionalizacije zemlje činjenica da je pravo na regionalnu samoupravu definirano u Ustavu RH. Za svako mijenjanje Ustava SDP-u je nužna dvotrećinska većina koju u Saboru Kukuriku koalicija nema. U SDP-u naglašavaju kako i dalje teže ozbiljnijoj i du-bljoj decentralizaciji, iako smatraju kako ona ne može biti instrument za izlazak iz eko-nomske krize. Vlada pod njihovim vodstvom ističe kako trenutno uvodi novu kategorizaci-ju jedinica lokalne i regionalne samouprave u kojoj će glavni kriterij biti indeks razvijeno-sti, što će osigurati pravedniji sustav potpore manje razvijenim područjima te smanjiti dis-paritete među regijama. Također, Vlada pri-

prema studiju o promjeni nadležnosti jedini-ca lokalne samouprave, odnosno “prilagodbi nadležnosti fiskalnom kapacitetu pojedinih gradova i općina kojoj je cilj da male općine i gradovi dobiju manje nadležnosti i racional-niju upravu”. Iako Vlada nije pokrenula kampanju i javne rasprave o reorganizaciji zemlje, ministar-stva pod kontrolom SDP-a pokrenula su re-organizaciju ureda i ustanova pod njihovom kontrolom. Tako je pokrenuta reorganizacija porezne uprave (Ministarstvo financija), koja će se svesti na pet područnih ureda umje-sto dosadašnjih 21. Isto toliko bit će i centara za socijalnu skrb, policijskih uprava te ure-da državne uprave, iz čega se može naslutiti u kojem smjeru bi SDP išao u teritorijalnom preustroju zemlje. SDP snažno podržava podjelu zemlje na dvi-je statističke regije i naglašava brojne pred-nosti takvog pristupa. Tako će, prema njima, sva područja RH moći koristiti sredstva iz Strukturnih fondova s najvećim stupnjem povoljnosti najmanje do 2027. godine. Na-dalje, nova klasifikacija olakšava planiranje i provedbu razvojnih projekata zbog jednakih pravila na cijelom teritoriju zemlje te admi-nistrativno praćenje provedbe Operativnih programa. Uz to, omogućava se veća razi-na državnih potpora korisnicima na području sjeverozapadne Hrvatske, a zbog uključeno-sti Zagreba povećava se i ukupni apsorpcij-ski kapacitet zemlje. (Z. I.)

34% BIRAČA SDP-a ŽELI ZADRŽAVANJE

POSTOJEćEG ŽUPANIJSKOG MODELA, 61% BI REFORMU

POLICYinSight

Alpheus POLICY inSight / Debata o eu(ropi)

Debata o eu(ropi)

Želja za efikasnijim rješavanjem zajedničkih problema jedno je od osnovnih načela koje prati europske integracije od njihovih početaka nakon Drugog svjetskog rata. Još od početka stvaranja zajednice europskih naroda postoji problem prenošenja

suvereniteta na tijela sa supranacionalnim ovlastima. Današnja Europska unija predstavlja kombinaciju interguvermentalizma i supranacionalizma. Njene institucije

najviše govore o toj dvojnosti – Vijeće Ministara i Europsko vijeće predstavljaju interese zemalja članica, dok Europska komisija, Europski sud i Europski parlament

predstavljaju institucije koje ”zagovaraju” dublju integraciju u okviru federalne države. Ovakvo uređenje rezultat je tenzija između “logike integracije” (europske

komponente) i “logike podjele” (nacionalne komponente). Ove tenzije još su uvijek prisutne te oblikuju i današnju debatu o budućnosti EU(rope).

| 25 |

HDSSB se zalaže za Europu kao zajednicu suverenih zemalja u kojoj su regije glavni pokretači razvoja i to svaka sa svojim spe-cifičnostima. Smatraju da se veliki europski birokratski aparat mora smanjiti, dok se drža-vama članicama moraju povećati ovlasti, kao i regijama unutar njih. Europski parlament je-dina je institucija unutar EU kojoj bi, prema HDSSB-u, trebalo povećati ovlasti, ali ne pod cijenu derogiranja nacionalnih parlamenata. Prema njima, takvi stavovi nisu euroskepti-cizam, nego eurorealizam. Njihov “eurore-alistički stav” potvrđuje se i odgovorima na kontrolna pitanja ovog upitnika u kojima na-glašavaju kako se zalažu da države članice trebaju imati mogućnost veta kako bi sprije-

čile odluke koje su u suprotnosti s njihovim nacionalnim interesima. Isto tako, HDSSB smatra kako se ovlasti Europske unije ne bi smjele širiti u smjeru porezne i socijalne poli-tike, odnosno da ta organizacija ne bi treba-la imati mogućnost samostalnog prikupljanja poreza te distribucije socijalnih transfera. Ipak, HDDSB podržava eventualno daljnje proširenje Europske unije na preostale ze-mlje jugoistočne Europe, ali pod jednakim uvjetima kakvi su postojali za Hrvatsku kao posljednju članicu koja je ušla u EU.U kratkom razdoblju pred ulazak Hrvatske u EU HDSSB je imao promatrača u Europ-skom parlamentu koji nije ušao ni u jednu političku grupaciju, već se pridružio neopre-dijeljenim zastupnicima (Non-Inscrits) koje uglavnom čine euroskeptični zastupnici.

Zadržati sadašnju raspodjelu ovlastiSmanjiti ovlasti Europske unije

Ne zna

Povećati ovlasti Europske unije

Vox populi:Treba li u budućnosti povećati ovlasti Europske unije,a smanjiti ovlasti država članica, zadržati sadašnju raspodjelu ovlasti ili bi trebalo smanjiti ovlasti Europske unije i vratiti dio ovlasti državama članicama?

?


POLICYinSight


HDZ se zalaže za snažnu i jedinstvenu Eu-ropu. Prema njima, Europska unija je okvir za razvoj svih njenih članica u “suvremenom društvu i ekonomiji”. Ona je, prema HDZ-ov-cima, prvenstveno zajednica vrijednosti, koja mora istovremeno poštovati raznolikost i ra-zličite tradicije država članica.

Kao član Europske pučke stranke (EPP) HDZ se zalaže za povećanje ovlasti Europske unije jer se “s mnoštvom izazova možemo suočiti jedino zajednički, a ne samostalno”. Za HDZ će europski narodi postati ili snažniji zajedno ili slabiji odvojeno. Također, kao eu-ropski zastupnici iz redova EPP-a HDZ-ovci su predani politici koja “slijedi proces fede-ralnog ujedinjavanja i integriranja u Europu, koji je sastavni dio Europske unije, kao unije građana i država.” Ipak, ova stranka protivi se centraliziranoj Europi koja se bavi svakim detaljem ljudskih života jer Europa može biti doista jaka samo ako se temelji na načelu supsidijarnosti.Iako nisu izravno odgovorili na pitanje iz upit-nika, HDZ se kao član EPP-a protivi da drža-ve imaju nepovredivu mogućnost veta kako bi spriječile odluke EU koje su u suprotnosti s njihovim nacionalnim interesima, van onih mogućnosti koje već predviđaju temeljni ugo-vori. No, HDZ isto tako smatra kako Europska unija ne bi trebala imati mogućnost samostal-

nog prikupljanja poreza te distribucije socijal-nih transfera među državama članicama. HDZ podržava daljnje proširenje Europske unije na preostale zemlje jugoistočne Eu-rope, ali samo ako zadovolje sve političke i gospodarske uvjete koje pred njih postave EU i države članice.

SDP Kao član Progresivnog saveza socija-lista i demokrata u Europskom parlamentu (S&D), SDP se zalaže za proširenje ovlasti Europske unije. Socijaldemokrati se zauzi-maju za aktivan europski pristup izazovima ekonomske krize, klimatskih promjena, glo-balizacije i socijalne nesigurnosti. Uz već po-stojeću ekonomsku i monetarnu, eurozona bi se također trebala integrirati i u socijalnu uniju. SDP smatra kako EU građanima mora jamčiti jednaka osnovna radnička prava i soci-jalnu zaštitu, a ne isključivo ustrajati na strogoj financijskoj disciplini i provođenju mjera šted-nje. Iako SDP nije izravno odgovorio na pita-nja iz upitnika, ova stranka zalaže se da EU ima mogućnost samostalnog prikupljanja po-reza te distribucije transfera među državama članicama, s ciljem smanjivanja socio-eko-nomskih razlika među zemljama. Isto tako, smatraju kako bi se trebale povećati ovlasti

12% BIRAČA HDZ-aSmatRa

DA TREBA POVEćATIOVLASTI EUROPSKE UNIJE,40% ŽELI ZADRŽAVANJE SADAŠNJE RASPODJELE OVLASTI, A 41% SMANJENJE

15% BIRAČA SDP-aSMATRA DA TREBA

POVEćATI OVLASTI EUROPSKE UNIJE, 39% JE ZA ZADRŽAVANJE TRENUTNE RAZINE, DOK NJIH 45% ŽELI EU S MANJIM OVLASTIMA

| 27 |

Europskog parlamenta, čak i na uštrb derogi-ranja ovlasti nacionalnih predstavničkih tijela. Nadalje, ova stranka protivi se tomu da drža-ve članice imaju nepovredivu mogućnost veta kako bi spriječile one odluke za koje smatraju da ugrožavaju nacionalne interese. SDP snažno podržava daljnje proširenje Eu-ropske unije na preostale zemlje jugoistoč-ne Europe koje ne smiju ugroziti niti uspori-ti financijska kriza ili negativne populističke kampanje.

HSS prepoznaje opasnost koja prijeti malim državama Europske unije, “koje bi se mogle ‘utopiti’ u glasačkoj mašineriji velikih članica” s daljnjom federalizacijom. No, isto tako na-glašava kako je nužno učiniti veliki sustav Eu-ropske unije bržim i učinkovitijim. HSS ističe da smo o tromosti sustava bolno svjedočili za vrijeme Domovinskog rata “kad se u EU nitko nije mogao dogovoriti ni s kim, što je dijelom razvidno i danas u slučaju Ukrajine”. HSS smatra kako bi bilo oportuno provesti dublju integraciju na pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike, gdje je imperativno usva-janje brzih i učinkovitih mjera često. Povećanje ovlasti EU na tom polju moglo bi se provesti kontrolirano, uz moguće ograničavanje vijeka trajanja. Druga pitanja koja “zadiru duboko u nacionalne interese”, a osobito svjetonazor-ska i kulturološka pitanja, moraju se izuzeti iz takvih procesa i HSS-ovci se uglavnom slažu da bi u takvim situacijama zemlje članice EU trebale imati mogućnost veta. Za HSS, nadležnosti Europskog parlamenta trebale bi se definirati kao sve one koje mu konsenzusom prepuste nacionalni parlamenti država članica. To u praksi znači da ne smije biti derogiranja uloge nacionalnih parlamena-ta u odnosu na europsko predstavničko tijelo. Uz to, HSS smatra kako Europska unija ne bi trebala imati mogućnost samostalnog pri-kupljanja poreza i distribucije socijalnih tran-

sfera, što je stav koji dijeli s grupacijom Eu-ropske pučke stranke (EPP), kojoj i pripada.

IDS se zauzima za povećanje ovlasti Europ-ske unije u budućnosti jer nijedna zajednica ne može opstati ako nema “zakonodavne, izvršne, sudske i monetarne ovlasti”. U su-vremenom svijetu Europa i njeni narodi sve se teže nose s konkurencijom velikih svjet-skih igrača (SAD-a, Rusije, Kine i dr.). U ta-kvoj konkurenciji jače ujedinjena Europa bi sa svojim resursima i kapacitetima mogla i dalje poboljšavati životne uvjete svojih gra-đana ili u najmanju ruku sprečavati njihov pad. Ključan je preduvjet za to početak fi-skalne integracije te nastavak i dovršavanje monetarne. IDS se zalaže i za veću integra-ciju i u čitavom nizu drugih područja, što bi u konačnici trebalo stvoriti puno funkcional-niju i fleksibilniju EU. No, sve te nove ovlasti moraju kontrolirati izabrani predstavnici gra-đana. Istovremeno, IDS se zalaže i za raz-gradnju nekih europskih struktura. IDS-ovci ovdje misle na ‘fondizaciju’ koja “ide za tim da se putem europskih fondova financira sve i svašta – od strateških do beznačajnih stvari čime se samo stvara potreba za sve većom europskom birokracijom”. Stalno preispitiva-nje europske birokracije bio bi za IDS znača-jan doprinos jačanju ovlasti Europske unije. Ova stranka također smatra kako se ovlasti Europskog parlamenta trebaju povećati, ne samo u odnosu na nacionalne parlamente, nego i u odnosu na ostale institucije EU. Za IDS, “tek kad Europski parlament bude sre-dišnja institucija Europske unije, moći će se reći da je Europa ujedinjena”. IDS snažno podržava daljnje proširenje Unije na ostale zemlje jugoistočne Europe i smatra kako bi taj proces trebao ići pod olakšanim uvjetima i ubrzanim tempom kako bi se regija u potpunosti politički stabilizirala.

POLICYinSight


NACIONALNI FORUM Za Nacionalni forum prirodno je vidjeti budućnost Europske unije s “više Europe”, ali to je proces koji se spon-tano odvija. Prema njima, dublja integracija Europske unije ide “sporije od maksimalno mogućeg”, ali je nepovratna i postignuti inte-grativni mehanizmi u budućnosti jamče veću moć od one koju svaka članica može ikako i ikada samostalno ostvariti. Daljnja integraci-ja je neminovna i na području gospodarstva i financija, i na području obrazovne, socijalne i zdravstvene politike. Sintagma “više Euro-pe” neminovno znači i povećanje izravnih prihoda Unije pa se tako Nacionalni forum uglavnom slaže s tezom da bi EU trebala imati mogućnost samostalnog prikupljanja poreza te redistribucije socijalnih transfera. Sve se veća potreba ukazuje i za daljnjom integracijom na području vanjske, sigurno-sne i obrambene politike. Integracija na tim poljima nužna je zbog potrebe učinkovitih re-akcija na globalne procese, ali i na iznenad-ne događanje na vanjskim granicama EU. No, Nacionalni forum priznaje kako je pitanje vanjske i sigurnosne politike posebno osjetlji-vo za velike države članice, kojima to spada u sferu nacionalnih interesa. Bez obzira na ugroženi nacionalni interes, Forum se uglav-nom ne slaže da zemlje trebaju imati moguć-nost veta kako bi spriječile pojedine odluke. Za ovu je stranku proširenje Unije na jugo-istok interes Republike Hrvatske. Jačanje nama susjednih zemalja “bit će jamstvo pros-periteta, stabilnosti i sigurnosti čitavog geo-političkog prostora te prilika za izvoz naših proizvoda, zapošljavanje naših ljudi i jačanje naše konkurentnosti”. Ipak, Nacionalni forum smatra kako se proces pridruživanja jugoi-stoka kontinenta zajedničkoj Uniji mora od-vijati pod jednakim kriterijima koji su postojali za Hrvatsku.

ORaH se zalaže za Europsku uniju koja će počivati na načelima otvorenosti, odgovor-nosti i transparentnosti. To je moguće ako se povećaju zakonodavne ovlasti Europskog parlamenta unutar institucionalne arhitekture Europske unije. Prema OraH-u suverenost zemalja članica neće biti ništa manja, ako se zakonodavna moć EP i dalje razvija. U tu svr-hu ORaH zagovara i povećanje rashodovne strane proračuna EU za koju stranka drži da je trenutno premala. OraH se zalaže za razvoj zajedničke europ-ske vanjske i sigurnosne politike, koja bi se po njima trebala graditi na vrijednostima mira, solidarnosti i zaštite ljudskih prava. To je stav i Europskih zelenih, političke grupacije kojoj bi se zastupnici OraH-a trebali pridružiti ako uđu u Europski parlament. Po OraH-u daljnje proširenje Europske unije na države jugoistočne Europe treba se odvi-jati prema jednakim uvjetima kakve je mora-la ispuniti i Hrvatska, kao posljednja država koja je postala članica EU. OraH podržava po-stojanje veta kojima države članice EU mogu blokirati odluke za koje procjene da su u su-protnosti s nacionalnim interesima, a ne podr-žava davanje poreznih ovlasti Europskoj uniji.

17% ČLANOVA ORaH-a ŽELI POVEćANJE

OVLASTI EUROPSKE UNIJE, 29% ZADRŽAVANJESADAŠNJE RASPODJELE, DOK NJIH 48% ŽELI UNIJI SMANJITI OVLASTI

| 29 |

HNS U odgovoru na upitnik HNS se nije ja-sno odredio po pitanju jačanja ovlasti Europ-ske unije kojima bi ona stekla atribute koji se tradicionalno vezuju uz državu. Ipak, kao član grupacije Liberala (ALDE) u Europskom parlamentu, HNS se zalaže za daljnju europ-sku integraciju, uz promociju centralizacije i regionalizacije te jedinstvenog tržišta koje je motor gospodarskog rasta Unije. Iako se u upitniku HNS nije izravno izjasnio ni oko jačanja zakonodavnih ovlasti Europskog parlamenta, pristupanjem ALDE-u prihvatili su koncept po kojem Europa treba postati “više federalna”, a to se, prema njima, naj-učinkovitije postiže jačanjem demokratske legitimnosti Europskog parlamenta. Što se tiče daljnjeg proširenja Europske unije na države jugoistočne Europe, HNS je stava kako pregovarački proces mora ići pod istim uvjetima kakve je imala Hrvatska, međutim ističu da taj isti proces mora ići “uz aktivnu pomoć EU u ispunjavanju preduvjeta za za-počinjanje pregovora”. Po pitanju mehaniz-ma veta u procesu odlučivanja u Europskoj uniji HNS ističe postojanje konsenzualnog modela odlučivanja te sukladno tome i mo-gućnosti veta od strane država članica.HNS naposljetku ima negativan stav prema davanju mogućnosti samostalnog prikuplja-nja poreza Europskoj uniji, kao i mogućnosti alokacije tih sredstava u svrhu smanjivanja socioekonomskih razlika među zemljama.

HRvATSkI LABURISTI Za Hrvatske laburi-ste Europska unija je nedovršen, nedorečen i nepromišljen projekt, osobito sad kad su sve “glasniji i utjecajniji apeli da bude politič-ko-gospodarska asocijacija sazdana na nov-cu, zajedničkoj valuti i bankarskoj uniji”. Želi

li opstati, Unija mora postati zajednica građa-na i svim silama braniti njihove interese, a ne interese krupnog kapitala. Takav stav na tra-gu je pozicija grupacije Ujedinjenje europske ljevice – Zelene nordijske ljevice (GUE/NGL) kojoj u Europskom parlamentu pripadaju La-buristi i koja se snažno bori protiv nejednako-sti i nametanja mjera štednji. Za Laburiste je potpuno promašen koncept dviju Europa koji spominju određeni činovnici u Bruxellesu. Takav model uključuje zemlje koje bi se brže vertikalno integrirale i one u kojima bi taj proces išao nešto sporije. Ako se počne ostvarivati, za Laburiste će to biti znak da se EU dijeli na zemlje gospodare i zemlje sluge i daljnja integracija nikako ne bi smjela ići na taj način. Laburisti nadalje smatraju kako se trebaju povećati ovlasti Europskog parlamenta, ali u odnosu na druge institucije EU, a ne na naci-onalna predstavnička tijela. Isto tako, Laburi-sti smatraju kako bi zemlje članice uglavnom trebale imati mogućnost veta koja im omogu-ćava sprečavanje odluka koje su u suprotno-sti s njihovim nacionalnim interesima. Laburisti podržavaju daljnje proširenje Eu-ropske unije, ali uz poštivanje jednakih krite-rija koji su postojali za Hrvatsku kao članicu koja je posljednja ušla u organizaciju. (Z.I.)

15% BIRAČA LABURISTASE IZJAŠNJAVA

ZA POVEćANJE OVLASTI EUROPSKE UNIJE, 39% ŽELI ZADRŽATI SADAŠNJU RASPODJELU, A 45% SmaNJItI

POLICYinSight

Alpheus POLICY inSight / Odnos Hrvatske i bosne i Hercegovine

Odnos Hrvatske i Bosne

i HercegovineBosna i Hercegovinu već duže razdoblje muče veliki ekonomski i socijalni problemi,

nefunkcionalnost državnih institucija te nemogućnost dobivanja statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Društvom i politikom dominiraju krize i podjele uzrokovane prijepornim političkim interesima i vrijednostima triju konstitutivnih naroda. Kao glavni

preduvjet rješavanja nagomilanih problema nameće se reforma političke strukture države. Imperativ je da BiH dobije model uređenja koji bi jamčio funkcionalnost države, osigurao ravnopravnost konstitutivnih naroda i svih građana te također

omogućio integraciju države u Europsku uniju. Hrvatska s BiH ima dugotrajne i duboke društvene, gospodarske i kulturne veze, zajedničku prošlost, a dijele i najdužu kopnenu

granicu. Obje su države opredijeljene za europske vrijednosti, regionalnu suradnju, dobrosusjedske odnose i pomirenje. Hrvatska ima ustavno definiranu odgovornost

prema hrvatskom narodu u BiH koji je u toj državi jedan od triju konstitutivnih naroda.

| 31 |

ORaH negativno gleda na postojeći, dejton-ski model uređenja Bosne i Hercegovine isti-čući da “nije doprinio povratku izbjeglica te je etablirao dva entiteta u kojima se (u svakom na poseban način) potiče etnička majoriza-cija drugih konstitutivnih naroda i manjina”. Stranka se zalaže za promjenu političke ar-hitekture BiH u smjeru njene regionalizacije po neetničkim kriterijima. U skladu s tim sta-vom ne odobrava stvaranje hrvatskog entite-ta u Bosni i Hercegovini. ORaH podržava uključivanje hrvatske vanj-ske politike u političke procese u BiH ukoli-ko to djelovanje kao sadržaj i cilj ima pomoć reformskim procesima i približavanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Stranka se protivi tome da interes Hrvata u BiH bude okvir i polazište odnosa Hrvatske prema Bo-sni i Hercegovini te smatra kako prvenstve-

ni interes Hrvatske treba biti “demokratska, jedinstvena i višenacionalna Bosna i Herce-govina u kojoj će svi narodi, pa i Hrvati, biti ravnopravni”. ORaH je naposljetku i stava kako Hrvatska zbog svoje uloge u ratu u Bosni i Hercego-vini od 1992. do 1995. ima svojevrsnu mo-ralnu hipoteku, čemu treba prilagoditi i svoj odnos prema ovoj državi.

Da, ali samo ako na to pristanu i druga dva naroda u BiHNe

Ne zna

Da, bez ikakvih rezervi

Vox populi:Treba li Hrvatska podržati stvaranje novog, trećeg, entiteta u Bosni i Hercegovini u kojem bi Hrvati bili većinski narod te imali široku autonomiju?

21%SIMPATIZERA ORaH-a SmatRa da

HRVATSKA TREBA PODRŽATISTVARANJE TREćEG ENTITETAU BiH, 33% SamO aKO Na tOPRISTANU DRUGA DVA, DOK SE 29% UOPćE NE SLAŽE S TAKVIM MODELOM

?


POLICYinSight


HDSSB smatra kako aktualna, dejtonska politička struktura nije u Bosni i Hercegovini dovela do ravnopravnosti nacionalnih kolek-tiviteta i građana, gospodarskog napretka, državne suverenosti i političke stabilnosti te stoga stranka drži kako je potrebno reformi-rati dejtonski politički model. Kao smjer re-formi stranka predlaže prijedlog Biskupske konferencije BiH iz 2005. godine o uspostavi četiriju etničkih regionalnih (federalnih) jedi-nica kojima bi se uravnotežilo etničke i držav-ne imperative, a stranka također podržava i prijedloge koji smjeraju kantonizaciji cijele Bosne i Hercegovine. Stvaranje hrvatskog entiteta HDSSB vidi kao rješenje koje ne bi dovelo do narušavanja ravnopravnosti kon-stitutivnih naroda i građana BiH te bi u ko-načnici moglo i politički stabilizirati državu.HDSSB se zalaže za aktivnu politiku MVEP-a prema Bosni i Hercegovini koja treba proizla-ziti iz ustavne obveze o skrbi i brizi za Hrva-te izvan domovine te interesa za stvaranjem demokratske, stabilne i europske Bosne i Hercegovine. HDSSB drži kako su Hrvati u BiH poseban interes hrvatske politike te se Hrvatska mora zalagati za njihovu političku i institucionalnu ravnopravnost u Bosni i Her-cegovini. Stranka ne smatra kako Hrvatska zbog uloge u ratu u Bosni i Hercegovini ima bilo kakav moralni uteg.

NACIONALNI FORUM smatra da je dejton-ska politička struktura Bosne i Hercegovine “povijesno potrošena”. Forum ne iskazuje

svoju podršku ni federalnom (decentralizi-ranom) ni unitarnom (centraliziranom) mo-delu uređenja Bosne i Hercegovine i smatra da odluku o uređenju moraju donijeti sami građani ove države. Stvaranje hrvatskog en-titeta u Bosni i Hercegovini smatraju mogu-ćim samo “kao posljedicu razvoja događaja u BiH, a ne povod za promjene političkog ustrojstva BiH.”Forum drži kako Hrvatska treba biti uključena kroz svoju vanjsku politiku u političke procese u BiH i to “na korist ne samo rješavanja na-cionalnih pitanja Hrvata u BiH, već ukupnih sigurnosnih pitanja Europske unije”. Po Fo-rumu interesi Hrvata u BiH dio su općih poli-tičkih, ekonomskih i socijalnih problema ove države koje treba rješavati. Smatraju kako je Hrvatska dužna brinuti o Hrvatima u BiH, ali i također da to treba činiti bez izravnog mije-šanja u unutarnja politička pitanja BiH. Forum ne smatra kako Hrvatska ima bilo ka-kvu moralnu hipoteku zbog uloge u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. go-dine koja bi je danas trebala ograničavati u odnosu prema ovoj državi.

HSS smatra kako je nužna promjena dejton-skog političkog modela Bosne i Hercegovine. Stranka je stava kako se BiH treba politički urediti kao federalnu decentraliziranu državu po uzoru na Švicarsku. Federalne jedinice odnosno regije po HSS-u se trebaju usposta-viti s obzirom na zemljopisnu koncentraciju konstitutivnih naroda, s tim što stranka na-vodi i mogućnost referenduma na kojima bi pojedine lokalne samouprave same odlučile o tome kojoj bi jedinici pripadale. U skladu s ovim HSS blagonaklono gleda i na stvara-

| 33 |

nje hrvatskog entiteta u BiH. Osim kroz te-ritorijalnu autonomiju, po HSS-u se interesi konstitutivnih naroda trebaju osigurati i kroz institut uzajamnog veta. HSS se zalaže i za ukidanje funkcije Visokog predstavnika u Bo-sni i Hercegovini. Smatraju da Hrvatska treba biti uključena preko svoje vanjske politike u političke pro-cese u Bosni i Hercegovini, pri čemu se treba voditi ustavnom obvezom brige o Hrvatima izvan Hrvatske, kao i obvezom pomaganja Bosni i Hercegovini u reformama i približava-nju Europskoj Uniji. HSS je stava kako Hrvat-ska treba u svom djelovanju spram BiH paziti na interese Hrvata, ali se i zauzimati za rav-nopravnost svih konstitutivnih naroda u BiH, što po mišljenju stranke treba biti osnovni vrijednosni postulat vanjskopolitičkog djelo-vanja Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.HSS ne smatra kako Hrvatska ima moralnu hipoteku zbog uloge u ratu u Bosni i Herce-govini koja bi danas možebitno trebala odre-đivati gabarite odnosa Hrvatske prema ovoj državi.

IDS je stava kako je dejtonska politička struk-tura Bosne i Hercegovine “svojevrsni nasta-vak rata političkim sredstvima”, te kako je nužno potrebna promjena postojećeg poli-tičkog modela. Taj model po IDS-u treba biti federalnog, a nikako unitarnog oblika, s tim što se IDS protivi stvaranju etničkih federal-nih jedinica, te tako i odbacuje ideju “trećeg entiteta” koji vidi kao “presliku jedne od pret-hodnih faza rata u BiH”. IDS se zalaže za regionalizaciju Bosne i Hercegovine po te-ritorijalno-funkcionalnom načelu neovisno o nacionalnom sastavu. Također smatra kako

mora postojati jaka središnja vlast, dok bi et-ničke zajednice imale zajamčeno pravo na neteritorijalnu kulturnu autonomiju. IDS smatra kako hrvatska vanjska politika u odnosu na Bosnu i Hercegovinu treba izbje-gavati miješanje u unutarnja pitanja te pr-venstveno treba težiti rješenjima koja bi BiH učinila stabilnijom i funkcionalnijom državom. To po IDS-u treba biti ne samo cilj i polazište hrvatske vanjske politike, već i interes Hrva-ta u Bosni i Hercegovini, jer je, kako ističu, “sve drugo mistifikacija i manipulacija koja je prouzročila rat i koja perpetuira sadašnje stanje i odnose u BiH”. IDS također smatra kako Hrvatska zbog uloge u ratu u Bosni i Hercegovini ima moralnu hipoteku čega tre-ba biti svjesna u kreiranju politike prema ovoj državi.

HRvATSkI LABURISTI dejtonsku političku strukturu Bosne i Hercegovine vide kao “ad hoc sredstvo za postizanje mira na izuzetno lošim temeljima”. Zalažu se za novi model uređenja ove države koji bi osigurao institu-cionalnu autonomiju odnosno ravnopravnost Hrvata, Bošnjaka i Srba. Načelno smatraju da stvaranje hrvatskog entiteta ne bi narušilo ravnopravnost konstitutivnih naroda te svih

14% SIMPATIZERA LABURISTA MISLI

DA HRVATSKA TREBA PODRŽATI STVARANJE TREćEG ENTITETA U BIH, 45% SamO aKO Na tO PRISTANU DRUGA DVA NARODA, DOK JE 31% PROTIV

POLICYinSight

građana Bosne i Hercegovine, ali također drže kako treba razmotriti i druge modele koji bi omogućili ravnopravnost, koja se po njima treba očitovati u “paritetnoj zastupljenosti svih triju naroda na svim razinama”.Laburisti su stava kako angažman Hrvatske u političkim procesima u Bosni i Hercegovi-ni treba biti u okviru SSP-a (Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju). Po Laburistima Hrvatska u pogledu politike prema Bosni i Hercegovini treba voditi računa o interesima Hrvata u ovoj državi, kao i o cjelovitosti BiH te ravnopravnosti drugih dvaju konstitutivnih naroda. Laburisti su neutralni oko pitanja svojevr-sne moralne hipoteke Hrvatske zbog njene uloge u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.

HNS drži kako sadašnji, dejtonski model ure-đenja Bosne i Hercegovine ne funkcionira. Zauzimaju se za stabilnu i funkcionirajuću Bosnu i Hercegovinu, što po njima predstav-lja ključni hrvatski nacionalni i državni inte-res. Stranka nije zauzela konkretan stav oko političkog modela koji bi bio najprikladniji za specifični društveni i politički kontekst Bosne i Hercegovine, ali je izrazila snažnu podršku europskim reformama i priključenju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Stvaranje hrvat-skog entiteta HNS smatra “nerealnom opci-jom o kojoj ne treba ni razgovarati”.U pogledu djelovanja Hrvatske spram Bosne i Hercegovine HNS smatra da prioritet hrvat-ske vanjske politike treba biti potpora reform-skim procesima i integraciji Bosne i Herce-govine u Europsku uniju. Prema njima kako hrvatski interes mora biti “stabilna, cjelovita i

funkcionirajuća država Bosna i Hercegovina u kojoj će Hrvati, kao i ostala dva konstitutiv-na naroda Srbi i Bošnjaci, te pripadnici nacio-nalnih manjina, imati sva građanska i ljudska prava na cijelom području BiH”.HNS nije zauzeo stav oko pitanja ima li Hrvat-ska zbog svoje uloge u ratu u Bosni i Herce-govini od 1992. do 1995. godine svojevrsnu moralnu hipoteku kojoj treba prilagoditi svoj sadašnji odnos prema ovoj državi.

HDZ Iako nije izravno odgovorila na pitanja iz upitnika, stranka stoji na poziciji kako je nužno pristupiti redizajnu dejtonske političke strukture Bosne i Hercegovine. Smatraju da postojeće teritorijalno-političko uređenje BiH generira nestabilnost i ne stvara uvjete za iz-gradnju demokratske i samoodržive zemlje.

Po HDZ-u poseban problem postojećeg ure-đenja predstavlja to što unutar njega Hrvati ne mogu ostvariti zajamčenu političku suve-renost i jednakopravnost s drugim dvama konstitutivnim narodima. HDZ se načelno ne protivi mogućnosti regionalizacije/federaliza-


39% BIRAČA HDZ-aSmatRa da

HRVATSKA TREBA PODRŽATISTVARANJE TREćEG ENTITETAU BIH, 35% SamO aKO Na tOPRISTANU DRUGA DVA NARODA, 16% NE SLAŽE SE S TAKVOM POLITIKOM

| 35 |

cije Bosne i Hercegovine po etničkom kriteri-ju te stvaranju hrvatske teritorijalno-političke jedinice, ako bi to rješenje, kako je istaknuo predsjednik stranke Tomislav Karamarko, bilo rezultat dogovora svih triju konstitutivnih naroda. HDZ se zalaže za aktivan angažman Hrvat-ske u političkim procesima u Bosni i Herce-govini, pri čemu polazišta tog djelovanja tre-baju biti ustavna obveza o skrbi za Hrvate izvan Hrvatske, odgovornost Hrvatske kao nacionalne matice prema dijelu svog nacio-nalnog bića u BiH te interes za stabilnom i europskom Bosnom i Hercegovinom. Iz HDZ-ove negativne reakcije na stavove predsjednika Ive Josipovića izrečene u Bo-sni i Hercegovini 2010. godine po kojima je i hrvatska politika u devedesetima doprinijela stradanjima i podjelama u ovoj državi, razvid-no je kako HDZ ne smatra da Hrvatska nosi odgovornost ni moralnu hipoteku zbog uloge u ratu u Bosni i Hercegovini.

SDP Iako nisu izravno odgovorili na pitanja iz upitnika, sukladno izjavama predsjednika stranke Zorana Milanovića, SDP ne smatra dejtonski politički model Bosne i Hercegovi-ne “najsretnijim uređenjem”. Pri tome SDP-u najviše smeta što postojeće uređenje Bosnu i Hercegovinu čini prvenstveno državom tri-ju etničkih skupina. S druge strane SDP se zalaže za poštivanje i punu primjenu kolek-tivnih prava triju konstitutivnih naroda. Zoran Milanović je u nekoliko navrata izrazio svoju podršku ravnopravnosti i političkoj suvere-nosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, međutim nije nikada dao izjavu u prilog etničke regio-

nalizacije ili federalizacije BiH, odnosno stva-ranja hrvatske političke jedinice unutar BiH. Isto tako Milanović nije nikada eksplicitno odbacio ovu mogućnost. SDP se zalaže za oblik vanjskopolitičkog djelovanja Hrvatske prema Bosni i Hercego-vini koji će težiti uređenijoj i stabilnoj Bosni i Hercegovini i njenom približavanju Europ-skoj uniji, pri čemu ističe kako Hrvatska ima “i ustavnu i moralnu obvezu suradnje i brige o Hrvatima izvan Hrvatske”. SDP se nije nikada precizno odredio prema pitanju moralne hipoteke Hrvatske zbog nje-nog sudjelovanja u ratu u Bosni i Hercego-vini od 1992. do 1995. godine. Predsjednik stranke Milanović s jedne strane podržao je istupe predsjednika Josipovića iz 2010. godi-ne kojima je priznata i hrvatska odgovornost za stradanja i podjele u ratu u Bosni i Herce-govini. S druge strane Milanović je u reakciji na prvostupanjsku presudu čelnicima ratnog hrvatskog entiteta “Herceg Bosne”, u kojoj se inkriminira i Hrvatska zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu, istaknuo kako je Hrvatska ti-jekom rata bila ”partner, saveznik i jako puno pomagala Bosni i Hercegovini”. (J.Ž.)

14% BIRAČA SDP-a ŽELI VEćINSKI HRVATSKI

TREćI ENTITET U BIH, 32% SAMO AKO NA TO PRISTANU DRUGA DVA NARODA, 43% SE UOPćE NE SLAŽE S TIM

Alpheus inSight donosi: • Najiscrpnije praćenje aktualnih događaja na engleskom jeziku• Dubinsko razumijevanje trendova u hrvatskoj politici i ekonomiji• Dnevne i tjedne izvještaje• Iscrpnu bazu dosjea o ključnim osobama, tvrtkama i organizacijama• Međusobno referencirane članke s poveznicama na ključne osobe i ustanove• Veliku i lako pretraživu arhivu članaka

Kontakt: ALPHEUS d.o.o., Budmanijeva 5, 10 000 ZagrebT +385 (0)1 64 08 540 F +385 (0)1 64 08 541e-mail: [email protected]

www.a lpheus .hr

Za besplatnu dvotjednu probu registrirajte se na http://insight.alpheus.hr

Alpheus inSight Najbolji izvor vijesti iz Hrvatske na engleskom jeziku za poslovne ljude i diplomate

policy insight

Documents