_povijest_hrvatska u drugoj polovici 19. stoljeća

7/29/2019 _POVIJEST_Hrvatska u drugoj polovici 19. stoljea

1/7

Zavrni rad

Hrvatska u drugoj polovici 19. stoljea

POVIJEST


2/7

2 od 7

Nijedan od naroda Habsburke Monarhije nije se uspio izboriti za slobodu1848. godine pa tako ni Hrvatska. Svi narodi su izraavali elju zasamostalnou, no Habsburgovci su se snano boriliprotiv toga. U sljedeihdeset godina nakon revolucija 1848. godine zavladao je Bachov apsolutizam.

Austrija je ukidala sva mogua prava drugih naroda kako bi se odrala.Austrijaje sve vie gubila. Talijani su je porazili kod Magente i Solferina 1860. iHabsburgovci su izgubili Lombardiju, sve srednje drave i kasnije Veneciju.

1860-ih godina su se ponovno javile borbe za osloboenje. Car FranjoJosip ukinuo je apsolutizam i dopustio djelovanje politikih stranaka. Ponovno

je bilo doputeno i sazivanje parlamenata. Prvi put se sastao i Hrvatski sabornakon 1848. i ostao u zasjedanju do 1867. godine. U Hrvatskoj su postojale

dvije strankeu veini je Narodna stranka, a u manjini je Unionistika strankaodnosno Maaroni.

Glavna tema u Saboru je bila rjeavanje otvorenog pitanja iz revolucije1848. Jelai je u travnju 1848. prekinuo sve dravne i pravne veze izmeuHrvatske i Ugarske a Hrvatska nije imala definiran poloaj unutar Monarhije.

Voa i elnik hrvatske politike bio je akovaki biskup Josip JurajStrossmayer, a prvi do njega bio je tajnik stranke Franjo Raki. Strossmayer je

shvatio koliko su bespomoni narodi oko Hrvatske i propagirao je tzv.jugoslavensku ideju. Smatrao je da se ti mali narodi moraju kulturno i jezinozbliiti. Zato je utemeljio Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti iSveuilite u Zagrebu. Strossmayerje na neki nain nastavio ilirsku ideju.Pomagao je svim maticama (Matici hrvatskoj, Matici slovenskoj i Matici

srpskoj). Makedoncima je financirao prvu zbirku pjesama, prvu gramatiku i prvi

rjenik. Strossmayer je elio da Hrvatska obnovi savez sa Maarima poduvjetom da oba naroda budu ravnopravna.

S jedne strane se posebno isticao Ivan Maurani. On je bio pravnik idugo je radio u Beu u dravnoj upravi. Njego stav je bio da se Hrvatskapoveesa Austrijom i osloni na Be i da nema nikakvih veza sa Maarima , dok su se sdruge strane isticali Dr. Ante Starevi i Dr. Eugen Kvaternik. Oni su biliizuzetni poznavatelji hrvatske povijesti. Ustanovili su da Hrvatska nikad nije

imala nikakve koristi niti od veza sa Budimpetom niti sa Beem. Njihov stav je bio osnivanje samostalne nezavisne Hrvatske. eljeli su Hrvatsku utemeljenu nahrvatskom dravnom povijesnom pravu jer je hrvatski narod puno prije


3/7

3 od 7

utemeljio Hrvatsku nego Austrijanci Austriju i Maari Maarsku. Oni su 1861.godine osnovali vlastitu strankuHrvatsku stranku prava.

Za to se vrijeme raspalo Austrijsko carstvo. 1866. godine je poraeno u

Njemakoj od Pruske. Taj poraz je doveo Habsburku Monarhiju na rub propasti.Ponovno su se javili snani nacionalno-oslobodilaki pokreti.

Austrija to nije mogla uguiti i zato je 1867. godine, da se ne bi raspala,podijeljena na dvije drave:Austrijsko Carstvo i vee Maarsko Kraljevstvo.Maarskoj je preputen prostor svih zemalja koje ju okruuju Slovaka,Transilvanija, Vojvodina, Hrvatska, Slavonija i na zapadu Gradie.Austrijskom Carstvu je ostala eka, Slovenija, dijelovi Poljske, lezija,Bukovina, Besarabija te Istra i Dalmacija. Svaka drava je organizirala vlastiteorgane vlasti te je iste godine sklopljena Austrougarska nagodba. Dogovoreni su

poslovi koji e biti zajedniki i autonomni. Zajedniki su bili vladaru Austrijion je car, a u Maarskoj je kralj. Osim vladara zajednika je bila vojska,financije i vanjska politika. Svaka drava imala je vlastiti parlament, vlastitefinancije i vlastitu vladu.

Hrvatska je ponovno bila podijeljena i to je bio strahovit udarac za

hrvatski sabor. Nakon to je sklopljena nagodba, car je traio od Hrvatske da

regulira svoj poloaj unutar Maarske. Sabor to nije elio ni uti i car ga je 1868.godine raspustio i sazvao nove izbore. Na izborima su pobijedili unionisti, a za

novog bana imenovan je Levin-Rauh. Unionisti su sklopili Hrvatsko-ugarsku

nagodbu kojom je hrvatska izgubila i politiku i gospodarsku samostalnost. Tomnagodbom Hrvatska je pretvorena u Maarsku koloniju.

Hrvatska je izgubila i svojpoloaj na zajednikom Saboru u Pounu. Tajje sabor preseljen u Budimpetu nakon to je Habsburka Monarhija podijeljena.Hrvati su na njemu imali 27 zastupnika koji su imali status delegacije. Oni

predstavljaju Hrvatsku i oni su u ime Hrvatske mogli prihvatiti ili odbiti da se

zakon donesen na Saboru provodi u Hrvatskoj. 1868. godine hrvatski zastupnici

su izgubili status delegacije i nisu vie mogli utjecati na te zakone. Hrvatska jebila pod potpunom kontrolom Maara.

Podijeljeni su i poslovi na autonomne i zajednike. Autonomni su ostaliuprava, kolstvo, sudstvo, zdravstvo a gospodarstvo, industrija, porezi,financije su postali zajedniki poslovi. Njima su Hrvati i Maari trebali

upravljati zajedno, meutim, Maari su upravljali sami. Od nacionalnog dohotka


4/7

4 od 7

u jednog godini, 45 % ostajalo je Hrvatskoj za autonomne poslove, a 55 % je

ilo u Budimpetu za zajednike poslove.

Jedino na to su Maari pristali je to da slubeni jeziku Hrvatskoj

bude hrvatski, no i dalje su vrili maarizaciju i tajno su planirali uvoenjemaarskog kao slubenog jezika.

Maari su silom nastojali Hrvatskoj oteti Rijeku i pripojiti je Maarskojjer bi time dobili izlaz na otvoreno more i ne bi morali plaati Hrvatima zakoritenje luka. Pokuali su nagodbom dobiti Rijeku, meutim sporazum nije

postignut. Godinu dana kasnije, Maari su uspjeli dobiti odluku cara i kraljaFranje Josipa da se Rijeka oduzima Hrvatskoj i pripada Maarskoj. Odluka jeizala u slubenim hrvatskim novinama Narodnim novinama. Maari su tuodluku izrezali i nalijepili je na Hrvatsko-ugarsku nagodbu. Taj nalijepljeni dio

papira dobio je ime rijeka krpica.

Stanje u Hrvatskoj je bilo jako teko. Maari nisu doputali da se uHrvatskoj razvija nita to bi moglo konkurirati Maarima. Razvija se jedinoproizvodnja drveta, eerane, pivovare i mlinovi. Isto tako razvija sei eljezniki promet. Maari grade prugu koja e povezivati Budimpetu iRijeku. Maari su uveli svoj jezik na eljeznicu i nitko tko nije znao maarski

nije se mogao zaposliti na eljeznici. Politikom cijena Maari su spreavaligospodarski razvoj Hrvatske tako da je bilo jeftinije prevoziti neto od Rijeke doBudimpete, nego od Zagreba do Siska.

U Hrvatskoj nije bilo tvornica te je zbog nemogunosti zaposlenjazapoeo masovni val iseljavanja. Dio odlazi u Francusku, a velika veina premaAmerici najvie u Sjedinjene Amerike Drave, a neto malo u Argentinu.Razlozi za iseljavanje bili su i bolest vinove loze koja je poharala vinograde i

propali vlasnici jedrenjaka koji se ne mogu boriti sa parobrodima. Oni odlaze

trbuhom za kruhom. U Hrvatskoj i Slavoniji je ivjelo oko 1 200 000 stanovnika,a u Dalmaciji i Istri jo oko 150 000. Hrvatska je od toga iselila oko 400 000stanovnika.

Takva pozicija u koju je dospjela Hrvatska bila je poticaj za djelovanje Dr.

Eugena Kvaternika. Kvaternik je putovao po zapadnoj Europi i kontaktirao sa

vladarima panjolske i Francuske. Mislio je da e netko u zapadnoj Europipomoi Hrvatskoj, no nije uspio i vratio se u Hrvatsku. Onda je 1871. godine na

podruju Vojne krajine u jednom malom selu Rakovici podigao ustanak protiv


5/7

5 od 7

Austrougarskebuna u Rakovici. To je bio prvi put nakon 200 godina da netkokree orujem u borbu za samostalnost Hrvatske.

Dr. Ante Starevi nije imao saznanja o ustanku. Kvaternik je smatrao da

je potrebna samo iskra koja e se proiriti, meutim, ustanak nije bio isplaniran.Austrougarska je poslala vojsku i ustanak je uguen u nekoliko dana. Svisudionici ustanka ukljuujui i Dr. Eugena Kvaternika su ubijeni. Ustanak jenanio veliku tetu Hrvatskoj stranki prava. Austrougarska im je prilijepilanadimakVeleizdajnika strankai poelo je zatvaranje i proganjanje vodstva testranke.

U Hrvatskoj se u to vrijeme pojavio ovjek koji je elio unaprijeditiHrvatsku. To je bio Ivan Maurani. 1873. godine dogodila se revizija nagodbe.

Liberali su poeli suraivati sa Narodnjacima i na bansku stolicu dovode IvanaMaurania. To je bila prva osoba na banskoj stolici koja nije iz plemikeobitelji. Zbog toga je Maurani dobio epitet prviban puanin.

Ivan Maurani je kamen temeljac modernoj hrvatskoj dravi. On jepokrenuo brojne reforme. Odvojio je upravu na jednu stranu, a sudstvo na drugu

tako je Hrvatska dobila moderan sustav sudova. Isto tako je inicirao zakon obanovoj odgovornosti prema kojem ban nije iznad svih. Iznad bana je Sabor i

ban treba za svoj rad odgovarati Saboru i redovno iznositi izvjea. Na taj nainse ban pretvarao u predsjednika vlade.

Ivan Maurani je primijetio da je za razvoj gospodarstva potrebnareforma kolstva. Uitelji i profesori u hrvatskim kolama su jo uvijek bili izreda sveenstva. Maurani je u kole uveo uitelje i profesore laike. Uveo je

jedinstveni sustav osnovne kole. Osnovna kola je trajala 6 godina s tim da sudjeca 4 godine uila itati, pisati, crtati, pjevati i vjeronauk, a sljedee dvije susamo to ponavljali.

Maurani je reformirao i srednje kole. Osim klasinih gimnazija su sejavile i realne gimnazije koje su pripremale uenike za studiranje tehnikihznanosti. U tim se gimnazijama uio samo jedan klasini jezik latinski. Bili suuvedeni jaki programi iz prirodnih predmeta i dva nova predmeta nacrtnageometrija i tehniko crtanje koje u klasinoj gimnaziji nisu imali. Uz to suuvedene i uiteljske i trgovake kole.

1880. godine u Hrvatskoj su krenule snane borbe. Seljaci su bili strano

nezadovoljni i poeli su oruani sukobi. Civilna vlast vie nije mogla


6/7

6 od 7

funkcionirati i Maari miu Maurania s banske stolice i vojska preuzima vlast uveden je vojni reim od 1880. do 1883.Kad je vojska smirila situaciju, zabana je postavljen Karol Khuen-Hedervary ugledan lan maarske liberalnevlade. Njegova zadaa bila je da se Hrvatska u svemu izjednai sa Maarskom

da se potisne hrvatski jezik i da Hrvatska postane dio Maarske. U Hrvatskoj supostojale politike stranke i postajali su izbori, ali uvijek jepobjeivao Khuen-Hedervary.

Strossmayer i Raki su 1873. godine izali iz Narodne stranke iosnovali Narodnu nezavisnu stranku. Dio Narodne stranke ostao je uz

Maurania i oni su nastavili suraivati s liberalima i nakon dolaska Khuena -Hedervaryja na bansku stolicu.

Polako, ali sigurno u svijetu se javlja ope pravo glasa za sve stanovnike,a u Hrvatskoj su samo 2 % ljudi imali pravo glasa i to su oni najbogatiji i

najobrazovaniji koji su uglavnom radili u dravnoj slubi. Khuen-Hedervaryje uveo javne izbore kako bi svi mogli javno glasati za kojeg su kandidata.

Svatko tko je imao obitelj i radio je u dravnoj slubi morao je glasati zaKhuena-Hedervaryja, u suprotnom bi bio otputen iz slube. Zato je Khuenstalno pobjeivao.

Vrhunac nezadovoljstva se dogodio 1895. godine kad je zavrena gradnjaHrvatskog narodnog kazalita. Ministar kulture bio je Izidor Krnjavi koji jeulagao u izgradnju Mimare, Hrvatskog narodnog kazalita, Strossmayerovegalerije i u njegovo vrijeme je Zagreb postao europski grad.

Khuen je htio negirati postojanje Hrvatske i okitio je cijeli Zagreb

maarskim zastavama. Vrhunac svega bilo je to je Khuen dao dovesti zemlju izMaarske na kolodvor tako da, dok car stupi na zemlju, to bude maarskazemlja. To je razljutilo studente i gimnazijalce. Nekoliko mladih ljudi skinulo je

jednu maarsku zastavu i javno su ju spalili. Glavni meu njima bili su StjepanRadi i Vladimir Vidri. Oni su sa grupom istomiljenika bili odmah pohapeni iodreena im je zatvorska kazna te im je izreena zabrana kolovanja u Zagrebu.

Kad su odsluili zatvorske kazne, velika veina se uputila na Prakosveuilite. Oni se poinju neformalno nazivati Napredna omladina. Na Prakomsveuilitu su susreli Tomu Masaryka profesora povijesti, koji je na eluekog nacionalnog pokreta koji tei osamostaljenju eke. Masaryk je bio

borac za ljudska prava, borac za reforme u korist radnika i seljaka i protivniknasilja u politici. Studentima iz naih krajeva je govorio da to to radi Khuen-


7/7

7 od 7

Hedervary koristi samo Maarima. Napredna omladina se vraa u Zagreb iostaju u opoziciji Khuenu-Hedervaryju.

U Hrvatskoj su sazreli uvjeti za nastanak radnike stranke. 1871. godine

javio se prvi radniki trajk u Hrvatskoj. Prilike su dovele do toga da je 1894.osnovana Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije. Okupljala je puno

siromanih ljudi i onih koji su radili sezonski posao. Socijaldemokratska strankaje stekla velik broj lanova, pogotovo u Slavoniji. Ona se borila za temeljnaradnika prava i za pravo glasa.

_povijest_hrvatska u drugoj polovici 19. stoljeća

Documents