predavanja hidrotehniČki sustavi - grad.unizg.hr · 2 utjecaji na okoliš pojednostavljeno se...

1

GF – Hidrotehnički smjer

Predavanja

HIDROTEHNIČKI SUSTAVI

UTJECAJI NA OKOLIŠUTJECAJI NA OKOLIŠ

2

Utjecaji na okolišUtjecaji na okolišPojednostavljeno se može reći da se utjecaj na okolišprocjenjuje za sve elemente prikazanog sustava:• iskonska priroda• umjetna priroda• čovjek

• s time da se posebno promatraju dijelovi zaštićene prirode(procjena utjecaja na prirodu).

Utjecaji su posljedica izgradnje hidrotehničkog sustava i ovise o:• građevinama koje se izvode• kako se koriste te građevine• kako djeluje sustav.

Utjecaji na okolišUtjecaji na okoliš

Utjecaji se mogu podijeliti prema različitim kriterijima:

• neposredni (direktni) i posredni (indirektni) utjecaji

• pozitivni, neutralni i negativni utjecaji

• značajni i beznačajni (intenzitet promjene)

• kratkotrajni i dugotrajni

• prije građenja, za vrijeme građenja, u vrijeme korištenja i poprestanku korištenja.

3

Utjecaji na okolišUtjecaji na okolišneposredni (direktni) utjecaji

TLOprenamjena površine

zauzimanje zemljišta

VODEpovršinske

podzemne

Neposredne promjene:

Lokvarsko jezero (prazno)

4

Utjecaji na okolišUtjecaji na okolišposredni (indirektni) utjecaji

• PRIRODA:• zrak, živi svijet i prirodne vrijednosti

• STVORENE VRIJEDNOSTI I UMJETNA PRIRODA:• Infrastruktura• Naselja• Kulturna i povijesna dobra (arheološki lokaliteti)

• ČOVJEK:• Psihičke• Sociološke• Gospodarske

Utjecaji na okoliš - regulativaUtjecaji na okoliš - regulativaZAHVATI ZA KOJE JE OBVEZNA PROCJENA UTJECAJAZAHVATA NA OKOLIŠ

• Elektrane i energane snage veće od 100 MW• Luke unutarnjih voda• Plovni putovi• Morske luke otvorene za javni promet osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog

interesa za RH i morske luke posebne namjene od značaja za RH prema posebnompropisu

• Crpljenje podzemnih voda, ili projekti za umjetno dopunjavanje podzemnih vodakapaciteta 10.000.000 m³ godišnje i više

• Sustavi za prijenos vodnih resursa između porječja namijenjeni sprječavanjumogućeg manjka vode, pri čemu količina prebačene vode prelazi 100.000.000m³godišnje

• Melioracijski sustavi površine 5.000 ha i veće, a u Jadranskom slivnom području500 ha i veće

• Brane i druge građevine namijenjene zadržavanju i akumulaciji vode, pri čemu jenova ili dodatna količina zadržane ili akumulirane vode veća od 10.000.000 m3

• Postrojenja za obradu otpadnih voda kapaciteta 50.000 ES i više s pripadajućimsustavom odvodnje

5

Utjecaji na okoliš - regulativaUtjecaji na okoliš - regulativaZAHVATI ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBIPROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ - MINISTARSTVO

• Gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi, uključujući navodnjavanje iodvodnju pri čemu je površina navodnjavanja 2000 ha i veće, a u Jadranskomslivnom području 300 ha i veće

• Hidroelektrane snage veće od 5 MW• Brane i druge građevine namijenjene zadržavanju ili akumulaciji vode pri čemu je

nova ili dodatna količina zadržane ili akumulirane vode veća od 1.000.000 m³• Međugradski i međunarodni akvadukti• Crpljenje podzemnih voda ili programi za umjetno dopunjavanje podzemnih voda• Građevine za prijenos vode između porječja (riječnih slivova)• Morske luke s više od 100 vezova• Svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje

morskog dna te izgradnja građevina u moru duljine 50 m i više• Postrojenja za obradu otpadnih voda kapaciteta 10.000 ES i više s pripadajućim

sustavom odvodnje

Utjecaji na okoliš - regulativaUtjecaji na okoliš - regulativaZAHVATI ZA KOJE SE PROVODI OCJENA O POTREBIPROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ– ŽUPANIJA / GRAD ZAGREB

• Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplave i erozije obale

6

Utjecaji na okoliš - regulativaUtjecaji na okoliš - regulativa

1. Obilježja zahvata

KRITERIJI NA TEMELJU KOJIH SE ODLUČUJE O POTREBI PROCJENEUTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

• veličina zahvata• kumulativni učinak s ostalim zahvatima• korištenje prirodnih resursa• proizvodnja otpada• onečišćenje i smetnje prema drugima• opasnost od nezgoda, posebice s obzirom na tvari ili tehnologije koje se

koriste.


2. Lokacija zahvata


• postojeći način korištenja (namjenu) zemljišta• možebitno bogatstvo, kakvoća i sposobnost obnove prirodnih resursa

promatranog područja• sposobnost apsorpcije (prilagodbe) prirodnog okoliša, obraćajući posebnu

pozornost na:• močvarna područja• priobalna, krška i vodo-zaštitna područja• planinska i šumska područja• područje ekološke mreže• područja kategorizirana ili zaštićena prema posebnim propisima kojima se

uređuje zaštita prirode te prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita voda

• područja u kojima su standardi kakvoće okoliša utvrđeni posebnim propisima prekoračeni već postojećim postrojenjima ili aktivnostima

• gusto naseljena područja• područja povijesnog, kulturnog i arheološkog značaja zaštićena prema

posebnim propisima kojima se uređuje zaštita kulturne baštine.

7


3. Obilježja mogućeg utjecaja zahvata


• doseg utjecaja (zemljopisno područje i populacija koja je pod utjecajem)• prekogranična obilježja utjecaja• snaga i složenost utjecaja• vjerojatnost utjecaja• trajanje, učestalost i reverzibilnost utjecaja.


1. Opis zahvata

2. Varijantna rješenja zahvata

Sadržaj SUO – Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN64/08, 67/09)

• opis fizičkih obilježja cjelokupnog zahvata i drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata (primjerice: potreba za korištenjem zemljišta tijekom građenja i/ili korištenja zahvata, druge potrebe vezano za opskrbu energijom i sirovinama, ostali bitni podaci)

• idejnu skicu ili idejno rješenje koje sadrži tekstualno obrazloženje i grafičkiprikaz zahvata

• sažeti opis razmatranih varijantnih rješenja zahvata s obzirom na njihove utjecaje na okoliš

• obrazloženje razloga odabira određene varijante zahvata

8


3. Podatke i opis lokacije zahvata i podatke o okolišu


• ovjereni izvodi iz odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije (u tekstualnom i grafičkom obliku)

• grafički prilozi s ucrtanim zahvatom koji prikazuju odnos prema postojećim i planiranim zahvatima

• grafički prilozi s ucrtanim zahvatom u odnosu na zaštićena i područja ekološke mreže

• opis postojećeg stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj, uključujući posebice stanovništvo, životinjski i biljni svijet, tlo, vodu, zrak, klimatske faktore, materijalna dobra, koji obuhvaćaju graditeljsko i arheološko nasljeđe, te krajolik

• analiza odnosa zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima te prema zaštićenim i područjima ekološke mreže

• prikupljeni podaci i provedena mjerenja na lokaciji zahvata• opis okoliša lokacije zahvata za varijantu »ne činiti ništa« (u slučajevima kada

se zahvatom poboljšava stanje okoliša ili smanjuju postojeći negativni trendovi u okolišu)


4. Opis utjecaja zahvata na okoliš, tijekom građenja i/ili korištenja zahvata, koji uključuje posebice


• utjecaje na stanovništvo, životinjski i biljni svijet, tlo, vodu, zrak, klimatske faktore, materijalna dobra, koji obuhvaćaju graditeljsko i arheološko nasljeđe i krajolik te utjecaje među njima i u vezi sa zahvatom

• utjecaje od buke, vibracije, svjetlosti, topline, radijacije i slično• izravne, neizravne, sekundarne, kumulativne, kratkoročne, srednjoročne,

dugoročne, trajne, privremene, pozitivne i negativne utjecaje• opis potreba za prirodnim resursima• opis možebitnih značajnih prekograničnih utjecaja• opis mogućih umanjenih prirodnih vrijednosti (gubitaka) okoliša u odnosu na

moguće koristi za društvo i okoliš• kratki opis metoda predviđanja utjecaja koje su korištene u izradi studije.Podaci iz ove točke koji se odnose na opis utjecaja moraju se dati na temelju korištenja odgovarajućih stručno – znanstveno utemeljenih modela, drugih modela koji su prihvaćeni u općoj metodologiji procjene utjecaja na okoliš te kombiniranom primjenom modela.

9


5. Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, tijekom građenja i/ili korištenja zahvata

6. Sažetak studije


• opis predloženih mjera zaštite okoliša za sprječavanje, ograničavanje ili ublažavanje negativnih utjecaja zahvata na okoliš

• prijedlog programa praćenja stanja okoliša• prijedlog plana provedbe mjera zaštite okoliša• prijedlog plana provedbe praćenja stanja okoliša• prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata za okoliš.

• izvadak samo bitnih podataka iz točaka od 1. do 5. obveznog sadržaja studije i zaključke tih točaka (u pravilu sažetak studije ima 10 do 20 stranica)

• grafički prilozi s ucrtanim zahvatom koji prikazuju odnos prema postojećim i planiranim zahvatima te u odnosu na zaštićena i područja ekološke mreže.


7. Naznaku bilo kakvih poteškoća

8. Popis literature9. Popis propisa10. Ostale podatke i informacije


• tehnički nedostaci • pomanjkanja znanja ili iskustva • nedostaci podatka i slično, s kojima su se nositelj zahvata ili ovlaštenik,

odnosno projektant suočili prilikom prikupljanja potrebnih podataka ili izrade studije odnosno projekta

• npr• opis odnosa nositelja zahvata s javnošću prije izrade studije• procjena troškova mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša u odnosu

na njihov udio u troškovima građenja i korištenja zahvata i dr.

10


Sastavni dio studije je ne-tehnički sažetak studije


• sažetak točaka od 1. do 5. obveznog sadržaja studije u tekstualnom i grafičkom obliku, sačinjen na način da

sadržajno bude razumljiv javnosti • izbjegavati tehničke izraze • detaljne podatke• znanstvena objašnjenja i slično

• sažetak, u pravilu, ima 10 do 20 stranica• sažetak se daje kao privitak studiji u obliku posebnog elaborata.

• Rijeka Drava: – HE Varaždin (1971-75) – nije trebala studija utjecaja na

okoliš– HE Čakovec (1975-85) – trebala je studija utjecaja na okoliš

(Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš temelji se na iskustvima gradnje HE Čakovec, napravljena malo prije puštanja u rad)

– HE Dubrava (1982-89) - trebala je studija utjecaja na okoliš

Utjecaji na okoliš - PRIMJERIUtjecaji na okoliš - PRIMJERI

11

Utjecaji na okoliš – PRIMJERIHE na rijeci Dravi

Utjecaji na okoliš – PRIMJERIHE na rijeci Dravi


13

KARAKTERISTIČNI GODIŠNJI VODOSTAJIDrava - BOTOVO (1876-1998.)

y = -0,4313x + 395,59r = 0,248

y = -1,5609x + 255,52r = 0,898

y = -2,0898x + 175,4r = 0,950

-200

-100

0

100

200

300

400

500

600

1876 1881 1886 1891 1896 1901 1906 1911 1916 1921 1926 1931 1936 1941 1946 1950 1955 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995

g o d i n e

vodo

staj

H (c

m)

napomena: svi vodostaji su svedeni na kotu "0" 122,25 m n.m.

najviši godišnji vodostaji

srednji godišnji vodostaji

najniži godišnji vodostaji

HEVž HEČ HED

14

Vodostaja rijeke Drave unutar danaVodostaja rijeke Drave unutar dana

Vodostaja rijeke Drave unutar danaVodostaja rijeke Drave unutar dana

16

GODIŠNJE OBORINEmeteorološka postaja: VARAŽDIN

200

400

600

800

1000

1200

1400

1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992

g o d i n e

obor

ine

(mm

)

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

SUM

obo

rine

(mm

)

HE

HE

HE

SUM

godišnje oborinesrednja vrijednost (1961-1992)

polinom6-tog

17

SREDNJA GODIŠNJA OBLAČNOST meteorološka postaja: VARAŽDIN

4.5

5

5.5

6

6.5

7

1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992

g o d i n e

oblačn

ost (

dese

tine)

0

50

100

150

200

250

SUM

obl

ačno

st (d

eset

ine)

HE V HE

HE D

srednja vrijednost (1961-1992)

polinom

srednje godišnje

SUM oblačnost

BROJ DANA S MAGLOM meteorološka postaja: VARAŽDIN

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992

g o d i n e

broj

dan

a s

mag

lom

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

SUM

bro

j dan

a s

mag

lom

HE

HE Č

HE

SUM broj dana s godišnji broj dana s

srednja vrijednost

polinom

18

GODIŠNJE SIJANJE SUNCA meteorološka postaja: VARAŽDIN

1600

1700

1800

1900

2000

2100

2200

2300

1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992

g o d i n e

sija

nje

sunc

a (s

ati)

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

SUM

sija

nje

sunc

a (s

ati)

HE V

HE

HE

SUM sijanje sunca

godišnje sijanje


polinom6-tog reda

SREDNJA GODIŠNJA TEMPERTURA ZRAKA meteorološka postaja: VARAŽDIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992

g o d i n e

T o C

0

50

100

150

200

250

300

350

SUM

Tsr

o C

Tsrm

T

HE

HE

HE

Tsrm

Tsr (1961-1992)

SUM

19

RELATIVNA VLAŽNOST ZRAKA meteorološka postaja:VARAŽDIN

72

73

74

75

76

77

78

79

80

81

82

1960 1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992

g o d i n e

rela

tivna

vla

žnos

t (%

)

0

500

1000

1500

2000

2500

SUM

rela

tivna

vla

žnos

t (%

)

polinom 6-tog reda


SUM rel. vl.

srednje godišnje

HEV HE HED

CETINACETINA

25

• HE Vinodol (1952):– Akumulacija Bajer – sva voda ide na HE– Ličanka je presušila

• Lika i Gacka - “stara” korita su suha


ZAGREBZAGREB

27

98

100

102

104

106

108

110

112

114

116

118

120

122

124

126

695 700 705 710 L ( km )

H (

m n

. m. )

"0" 108,76

"0" 112,26

"0" 119,13 01

2

3

4

5 pr

ag T

E-T

O

v. p

. Bun

dek

v. p

. Zag

reb

v.p.

Pod

suse

d-žiča

ra

0

1

2

3

4

5 m

0

12

3

4

5 m

16.11.1987.;Q=1205m 3 /s)

05.10.1987.;Q=153m 3 /s

SNIMLJEN UZDUŽNI PROFIL KORITA:1967.god.05.10.1987. god. DHMZ1995. god.

107,00

6 m

H max jezera

H sred jezera

07.09.1994.Q=166m 3 /s

05.07.1996.Q=1004m 3 /s

06.11.1998.Q=2336m 3 /s

08.11.2000.

26.08.2000.

jezero Jarun

H min jezera

Uzdužni profil rijeke Save

približno dno jezera

28

NEKI OD RADOVA

1962

1963

1964

1965

1966

1967

1968

1969

1970

1971

1972

1973

1974

1975

1976

1977

1978

1979

1980

1981

1982

1983

1984

1985

1986

1987

1988

1989

1990

1991

1992

1993 UOČENE PROMJENE

puštanje u rad ''TE-TO'' Zagreb snage 33,2 MW1938/66. vađenje šljunka 50 m nizv. v.p. Zagreb - odnosi se na desni stupacnakon 1964. izgradnja i rekonstrukcija nasipa (uočene promjene)izvađeno oko 70.000 m3 šljunka nizv. v.p. Zagrebuređuje se inundacicija (v.p. Zagreb)započela izgradnja kanala Odragradnja Jadranskog mosta i prilaznih rampiizgradnja dionice kanala Odra do zeljezničkog porast Tminsred za oko 2,6 °Cmosta na pruzi Zagreb-Sisak 1970/89. u odnosu 1953/69.izveden Lateralni kanalizvedena dionica Sava-Čička poljanaizvađeno šljunka iz korita HE Drenje: razdoblje stabilnog vodotoka

150.000 m3

380.000 m3 1976-1980. ukupno izvađeno1.870.00 m3 šljunka iz korita rijeke Save802.000 m3 na području Drenja

od 1. do 4. mjeseca 100.000 m3 3.302.000 m3

proširena TE-TO Zagreb za 120 MWpojavio se prvi put problem osiguranja rashladne početak sniženja na v.p. Zagrebvode za TE-TOpušteno u pogon crpilište Zapruđepuštena u pogon NE Krškoizveden usporni prag zbog sniženja korita za početak laganog sniženja zahvat rashladne vode za TE-TO (106,10 m n. m.) Qmin i Qsr na v.p. Zagrebpuštani u pogon bunari crpilišta Mala MlakaHE Mavčice (uzvodno od HE Medvode)TE-TO novi prag zbog oštećenja starogpuštano u pogon crpilište Velika Goricajavne diskusije oko termičkog zagađenja Save porast svih T vode na v.p. Zagrebod NE Krško od 1993.stalna su oštećenjaTE-TO nova sanacija praga na 106,75 m n. m. praga kod TE-TO i povremenoHE Vrhovo (1987-1993.) ispod Zidanog mosta se provode sanacije što zbogod 1989. do 1992. oštećenja pragova TE-TO promjenljivog uspora utječe naTE -TO ponovna sanacija praga na 107,0 m n. m. promjene kod v.p. Zagreb

Napomena:Ovi radovi ne sadržavaju količineizvađenog šljunka uz obalu i ukoritu na lokacijama izmeđuPodsuseda i Zagreba (5 lokacija)i između Petruševca i NartskihNovaka (7 lokacija).

-350

-300

-250

-200

-150

-100

1962 1964 1966 1968 1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002

v.p.

ZA

GR

EB

Hm

in (c

m)

Hminsred (1926-1976.) Hminpočelo sustavno sniženje najnižihi srednjih godišnjih vodostaja počeo porast vodostaja zbog

uspornog djelovanja praga

TE-TO zahvat rashladne vodeTE-TO zahvat rashladne vode

• 1962. TE-TO Zagreb s dva bloka ukupne snage 33,2 MW puštena je u pogon • rashladna voda izravno iz rijeke Save• na lijevoj obali izgrađena crpna stanica s dovodnim kanalom.

• 1979. TE-TO Zagreb proširena blokom snage 120 MW• za rad potrena znatno veće količine rashladne vode• u postojeću crpnu stanicu ugrađene nove crpke Qmax= 9,4 m3/s.

• 1981. prvi put je zabilježen toliko niski vodostaj Save, da su crpke za rashladnu vodu ostale na “suhom”• postrojenje TE-TO Zagreb moralo je obustaviti rad • pojave vrlo niskih vodostaja Save na lokaciji crpne stanice tijekom 1982.

godine sve učestalije→sanacija zahvata

• 1983. izgrađen prag

• Obzirom na stalna oštećenja prag je na različite načine obnavljan 1986, 1989, 1992, 1994/95, te redovito od 1995. godine svake godine do danas.

30

PROFIL 1/2 (r. km 697+440,8)

92

94

96

98

100

102

104

106

108

110

112

-10 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110

Širina profila (m)

H (m

n.m

.)

VII.1993.

VII.2004.

VI.2005.

XI.2005.

08.11.2005. H=102,44 m n.m.

Lijeva obala Desna obala

P RO F IL 11 (r. km 697+ 803,3)

1 03

1 04

1 05

1 06

1 07

1 08

1 09

1 10

1 11

1 12

-10 0 10 20 3 0 40 50 60 70 80 90 100 1 10 1 20

Šir in a p r o f ila (m )

H (m

n.m

.)

VII.1993.

VII.2004.VI.2005.

XI.2005.

L i j e va o b a l a D e sn a o b a l a

08 .1 1 .20 05 . H =108 ,87 m n .m .

31

UZDUŽNI PROFIL RIJEKE SAVE NA PODRUČJU PODVODNIH REGULACIJSKIH PRAGOVAOD PROFILA 11 DO PROFILA 1/2 (r. km 697+803,3 do r. km 697+440,8)

93

94

95

96

97

98

99

100

101

102

103

104

105

106

107

108

109

110

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300 310 320 330 340 350 360 370

Stacionaža (m)

H (m

n.m

.)

VII.1993.

VII.2004.

VI.2005

XI.2005.

PR

OFI

L 7

PRIM

ARNI

PRA

G

PR

OFI

L 3

SEK

UNDA

RNI P

RAG

PR

OFI

L 11

PR

OFI

L 10

PR

OFI

L 9

PR

OFI

L 8

PR

OFI

L D

V1

PR

OFI

L 5

PR

OFI

L 4

PR

OFI

L 1/

1

PR

OFI

L 1/

2

Nivo vode 08.11.2005 za Q 133-165 m3/s

32

109

110

111

112

113

114

115

116

1.1.

2008

.

1.2.

2008

.

1.3.

2008

.

1.4.

2008

.

1.5.

2008

.

1.6.

2008

.

1.7.

2008

.

1.8.

2008

.

1.9.

2008

.

1.10

.200

8.

1.11

.200

8.

1.12

.200

8.

1.1.

2009

.

1.2.

2009

.

1.3.

2009

.

1.4.

2009

.

1.5.

2009

.

1.6.

2009

.

1.7.

2009

.

1.8.

2009

.

1.9.

2009

.

1.10

.200

9.

T (dani)

Vodo

staj

(m n

.m.)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

1.1.

2008

.

1.2.

2008

.

1.3.

2008

.

1.4.

2008

.

1.5.

2008

.

1.6.

2008

.

1.7.

2008

.

1.8.

2008

.

1.9.

2008

.

1.10

.200

8.

1.11

.200

8.

1.12

.200

8.

1.1.

2009

.

1.2.

2009

.

1.3.

2009

.

1.4.

2009

.

1.5.

2009

.

1.6.

2009

.

1.7.

2009

.

1.8.

2009

.

1.9.

2009

.

1.10

.200

9.

T (dani)

Prot

ok (m

3 /s)

100

101

102

103

104

105

106

107

108

109

110

111

112

113

1.1.

2008

.

1.2.

2008

.

1.3.

2008

.

1.4.

2008

.

1.5.

2008

.

1.6.

2008

.

1.7.

2008

.

1.8.

2008

.

1.9.

2008

.

1.10

.200

8.

1.11

.200

8.

1.12

.200

8.

1.1.

2009

.

1.2.

2009

.

1.3.

2009

.

1.4.

2009

.

1.5.

2009

.

1.6.

2009

.

1.7.

2009

.

1.8.

2009

.

1.9.

2009

.

1.10

.200

9.

T (dani)

Vodo

staj

(m n

.m.)

Toplana-GVDV1DV2

predavanja hidrotehniČki sustavi - grad.unizg.hr · 2 utjecaji na okoliš pojednostavljeno se...

Documents