PROJEKTNE OSNOVE IZGRADNJE BILJNOG UREĐAJA NA BIOTEHNIČKOM FAKULTETU

Očekivani efekti i potencijali za istraživanje

prof. dr. sc. Ifet Šišić

Univerzitet u Bihaću, Biotehnički fakultet Bihać

Projekat: Ekoremedijacija u cilju zaštite okoliša i razvoja Unsko-sanskog kantona

Seminar „Integracija ekoremedijacije u obrazovanju“

Bihać, 10. novembar 2014. godine 1

Kod rješavanja investicionih problema pa i kod potreba obrade otpadnih voda,uvijek se postavlja pitanje: Kako i na koji način postaviti projektni zadatakistraživanja?, Kako pristupiti i na koji način postaviti ciljeve istraživanja iliprojektiranja?, Koji obim dokumentacije nam je potreban, za izgradnju i odobrenja?,Kako ispoštovati normative i propise iz ove oblasti?, Kojim redoslijedom izvršavatipostavljene zadatke, Koja nam je dokumentacija potrebna da dobijemo saglasnostiza gradnju?, kao i niz drugih pitanja.

Odgovori se mogu dati kroz sistemska rješenja data kroz urbanističko-tehničkudokumentaciju, kroz izrađenu projektnu dokumentaciju i kroz namjere investitora.Neki odgovori se mogu pronaći kroz naredena pojašnjenja i opise (na primjeru BU-aNC “Grmeč”).

Projektiranje predstavlja složenu djelatnost koja daje rješenje u tehničkom(arhitektonski, građevinski, mašinski, mjerno-upravljački, elektro...), tehnološkom iekonomskom pogledu investicije. U praksi projektiranje predstavlja vrlo složenuproceduru i sastoji se od čitavog niza koraka, pri čemu se moraju zadovoljitispecifični zahtjevi naručitelja (investitora) u pogledu lokacije, tehnologije procesa ,kvaliteta materijala, proizvoda i opreme kao i visine ulaganja.Početni koraci u projektiranju sistema obrade otpadnih voda je postavljanjeprojektnog zadatka. Sadržaj, opseg i dinamika radova se moraju detaljno opisati uprojektnom zadatku, te se na vrijeme moraju utvrditi sve potrebne korekcije prijepočetka samog projektiranja.

Uloga i značaj projektiranja

2

Imamo četiri nivoa projekata: • I Bazični projekt (Basic Design) -

tehnološki projekt• II Sintezni projekat - izbor komponenti ili

podsistema koji će činiti sistem / proces• III Detaljni projekt - detaljizacija svih

parametara procesa, potpune specifikacije,bilance i sl.

• IV Analiza projekta - revizija svihprojektiranih detalja što na kraju možedovesti i do preprojektiranja.

• Tehnička dokumentacija za izgradnjuobjekta Izrađuje se na osnovuurbanističko- tehničkih uslova, rješenja olokaciji i projektnog zadatka .

• Sastav (sadržaj po strukturi i obimu)podloga za projektovanje zavisi od ciljeva izadataka projektovanja (iz projektnogzadatka). Slika 1. Tipične nivoi kao faze projekta

sa tokovima i vezama

Tipični nivoi projekata u realizaciji procesnog zadatka

3

Projektni zadatak je pismeno definisan zadatak od stranenaručioca projekta i služi kao polazna osnova za projektiranje.Definiše se od strane Investitora i sadrži sve bitne zahtjeveprojektiranja uključujući: tehničke, tehnološke, ekonomske,pravne, ekološke i ostale podatke.

Isto tako, njime se definiše sadržaj, obim, dinamika projektiranja,uslovi, karakter investicionog ulaganja, zadaci i proizašlaograničenja. Ovjerava se od strane investitora i sastavni je diougovora o projektiranju u kojem se regulišu odnosi izmeđunaručioca projekta i izvršioca projektiranja.

Zasniva se na prethodno izvršenim (pozitivnim) ispitivanjima,istraživanjima i oslonjen na rezultate i pokazatelje obrađene uinvesticionim studijama, stručnim izvještajima ili investicionimprogramima (projektima).

Tehnička dokumentacija za izgradnju objektaProjektni zadatak

4

PREGLED I KRAĆI OPIS TEHNIČKEDOKUMENTACIJE:

• Ideja, u tehničko-tehnološkomsmislu predstavlja svaku zamisaoo potencijalnim mogućnostimaiskorištenja ili valorizacije sirovinai poluproizvoda te njenu preraduu korisne proizvode, dokazana iizvodljiva u realnim uslovima izasnovana na principima,dokazima i pravilima struke.

• idejno rješenje - sadrži osnovneinformacije o predloženomrješenju, obrazlažu ga sapokazateljima interesantnim zadaljnja istraživanja.

• idejni projekt - sadrži osnovnurazradu informacija opredloženom rješenju uključujućipredmjer i predračun radova itroškova (ekonomski pokazatelji).

• glavni projekt - sadrži detaljnurazradu idejnog projekta sa svimpodacima za izvođenje. Služi kaoosnova za izradu izvedbenedokumentacije i prikupljanjeponuda.

• glavni izvedbeni projekt –razrađuje se na osnovu glavnogprojekta nakon izboraproizvođača ili dobavljača opremei izvođača radova.

Tehnička dokumentacija za izgradnju objektaIdeja, idejno rješenje, idejni, glavni i izvedbeni projekat

5

• Projekati izvedenog stanja, nastaje u toku izvođenja radova naobjektima ili kod montaže opreme uslijed proizašlih zahtjeva iusaglašenih novih (boljih) rješenja u odnosu na određene detalje izGlavnog izvedbenog projekta.

• Dokumentacija o uređenju gradilišta, o edukaciji radnog osoblja, okontroli i upravljanju postrojenjem i sl. te posebne Studije, npr. o uticajuna okoliš (ako treba).

• dokumentacija za pogon i održavanje - sadrži detaljna upustva zaupotrebu, rukovanje i održavanje.

• servisna, informaciona, certifikacijska i garantna dokumentacija.

Tehnička dokumentacija za izgradnju objektaProjekat izvedenog stanja i prateća dokumentacija

6

• Izrada projektne dokumentacije podliježe određenimstandardima i pravilima struke što je u direktnoj vezi saprimjenom novih rješenja i stručnošću projektanata (timskirad).

• Problem (ne)raspoloživosti dokumentacije od značaja zarazvoj novih procesa (proizvoda) koji se rješava na načinizrade predinvesticionih studija, investicionih programa,elaborata i stručnih (ekspertiznih) projektnih izvještaja.

• Projektiranje sistema obrade otpadnih voda na biljnomuređaju uključuje sve faze njegovog razvoja, od ideje i ocjenei izbora tehnološkog procesa do izgradnje i puštanja upogon.

• Izrada crteža i rutinske proračune projektnih elemenata moguse obaviti korištenjem računara (programske aplikacije).

Pravila za izradu projektne dokumentacije

7

“Loš” tehnološki projekt možerezultirati sljedećim negativnimposljedicama:• zastoja u radu (poremećaji

procesa),• suvišnom i učestalom potrebom

za održavanjem,• velikim kapitalnim ulaganjima,• loše postavljenim uslovima

odvijanja operacija tokovaprocesa obrade voda,

• neracionalnom raspodjelommaterijalnih tokova voda i muljau odnosu na intenzitete protokai građevinske sadržaje-objekte,

• neispravnom kontrolomparametara kvaliteta,

• nedovoljnom površinomtaloženja,

• te brojnim legalizacijskimproblemima uzrokovanimnepoštivanjem:

- građevinskih standarda,- sigurnosnih standarda ili- odgovarajućih standarda

vezanih za procese tretmanaotpadnih voda.

Negativnosti koje se javljaju kod projektiranja

8

Faze projektiranja

Nabrajamo ih:• Razrada ideja sa odabirom najpovoljnije,• Izrada projektnog zadatka (namjera, zahtjevi i vrsta investicije sa

podacima),• Prethodno istraživanje (tehnološka studija, studija izvodljivosti,

elaborati i dr.)• Izrada projekata:

– Glavni projekt (prijava na pozive ili fondove),– Izvedbeni projekt,– Projekt izvedeneg stanja,– Dokumentacija za rad i održavanje.

• Revizioni nalazi i mišljenja na projektnu dokumentaciju,• Izgradnja, probe i prijem,• Puštanje u pogon.

9

Potrebno je:

� Definirati ciljeve projekta, izraditi plan obezbijeđenjanovčanih sredstava i očekivani rok okončanja investicije,

� Napraviti popis aktivnosti,� Ustanoviti za promatranu aktivnost sve one koje joj

neposredno prethode i od koje ovisi nastavak posla,� Procijeniti trajanje svake aktivnosti (termin planovi),� Izračunati vrijeme početka i kraja svake aktivnosti,� Odrediti trajanje projekta i kritični put,� Usporediti trajanje projekta sa zadanim rokovima,� Rasporediti potrebne resurse po aktivnostima,� Pratiti realizaciju aktivnosti,� Poduzimati korektivne akcije radi postizanja cilja,� Uspostaviti mehanizam koordinacije,� Informisanje nadležnih.

Koraci u planiranju projekta

10

Opšti polazni podaci za analizu lokacije: • Geološke i hidrogeološke značajnosti

zemljišta zahvata lokacije,• Klimatske značajnosti lokacije,• Analiza biološke raznolikosti,• Flora, fauna i vegetacija,• Zaštićena područja,• Sociokulturalne značajnosti okrženja

(lokalno ili makro),• Planovi ublažavanja utjecaja na

okoliš.

Selekcijom više potencijalnih lokacija ieliminacijom onih koje ne zadovoljavajupostavljene kriterijume, korištenjemsoftverskih modela izbora lokacije,primjenom adekvatnih kvantitativnih ikvalitativnih metoda dolazi se do izboranajpovoljnije lokacije.

Zajednički kriterijalni faktori lokacije izboralokacije, koji se mogu istaknuti kao bazni za svakiinvesticioni projekat izgradnje, kao što su:

• sadržaj i veličina (kapacitet ivolumen/površina) projektnogobjekta,

• ekološki utjecaj projekta na okoliš (utoku izgradnje i eksploatacije),

• infrastrukturne usluge (komunikacije,transport, energetski imputi),

• postojeći građevinski objekti zakorišćenje u projektu,

• Tehnička opremljenost, radna, ikadrovska struktura , menadžmentprojekta.

ANALIZA LOKACIJE

11

Mikrolokacija: obuhvaća analizu lokacije sa stanovišta:a. gabarita parcele u odnosu na objekat koji se gradi, u odnosu na mjesta nastanka

otpadnih voda,b. mogućnosti gravitacionog transporta voda (bez pumpi),c. veličine udaljenosti mjesta ispuštanja prečišćenih voda ili pozicije ulijevanja u

lokalni kanalizacioni sistem,d. ekološke zaštite,e. konfiguracija fizičkog stanja terena (konfiguracija treba da je takva da je teren ravan

sa blagim nagibom što isključuje dodatne radove na iskopavanju zemlje i omogućavaoticanje oborinskih voda),

f. sigurnost od poplava od otvorenih vodenih tokova,g. sigurnost od pojave podzemnih voda,h. sigurnost terena od klizanja, i dr.

• Kod izbora lokacije koriste se i dokumenti prostornog uređenja Općine iKantona.

• Iz katastarskog plana i gruntovnice moguće je dobiti podatke o vlasništvuterena i mogućnosti otkupa, te veličini terena, prilaznim cestama i sl.

Mikrolokacija objekta, analiza faktora

Na slici 2. dat je prikaz situacionog plana nastavnog centra “Grmeč” sa lokacijombiljnog prečistača.

12

Lokacija biljnog prečistača (NC “Grmeč” Žegar)

Slika 2. Lokacija biljnog uređaja u odnosu na druge objekte i sadržaje nastavnog centra “Grmeč” 13

Lokacijski pokazatelji biljnog prečistača NC “Grmeč”

To su:• okolišno prirodno okruženje,• mogućnost uključenja prečišćenih voda na novu kanalizacionu mrežu

ili direktno ispuštanje prečišćene vode u vodotok Drobanicu,• gravitacijski cijevni transport otpadnih voda od mjesta nastanka do

uređaja,• postojanje pada terena,• objekat biljnog uređaja se nalazi pored botaničke bašte fakulteta,• ne zahtijevaju se veliki građevinski radovi,• postoje mogućnosti proširenja volumena i površina bazena

(nadogradnja),• pristupni put (prilaz) i staze za rad nadzora i manipulaciju postoje,• snabdijevanje energijom (prema potrebi) omogućeno,• Pristupačnost prostora za održavanje edukativnih sati zainteresiranih

osoba i subjekata.

14

Što su biljni uređaji ili biljni prečistači?

• Biljni uređaji su dinamički sistemipodložni različitim utjecajima: odregionalnih klimatskih uslova,geoloških karakteristika do lokalnevegetacije.

• Procesi koji se odvijaju u biljnimuređajima predstavljaju kombinacijufizikalnih, hemijskih i biološkihprocesa. Ti procesi oponašajuprirodu i na taj način obrađujurazličite otpadne vode uklanjajućikontaminante (zagađivala).

• Opis rada: Intenzivnim fizikalnim,hemijskim i biološkim procesimasudjeluju raznovrsni mikro-organizmi i biljke, čime se koristeprirodna zbivanja u plitkim jezerimaili močvarama.

• Moguće je izgraditi biljni uređaj zaprečišćavanje otpadnih voda (bezskupe opreme i bez velikog utroškaenergije a uz intenzivno iskorištavanjeprirodnih procesa) što je u skladu sidejom održivog razvoja i ekološkogpristupa zaštiti okoliša općine Bihać iU-S Kantona.

• Vrste uređaja

Biljni se uređaji, prema protoku vodekroz uređaj, dijele na:

� sistem s vertikalnom protokom i

� sistem s horizontalnom protokom, tena površinski i podpovršinski biljniuređaj.

OSNOVNA NAČELA PROJEKTIRANJA BU-a

15

Faze izgradnje biljnog prečistača

I faza: projektna dokumentacija, dozvole i saglasnosti, Zaštita na radu i dr.II faza: gradilišna dokumentacija, priprema lokacije za izvođenje

građevinskih radova,III faza: iskop zemljanog ili miješanog materijala, vanjski gabariti bazena,IV faza: postavljanje taložnika (stvarni gabariti), polaganje folije,V faza: ugradnja supstrata i polaganje cijevovodnog sistema,VI faza: zasađivanje biljakaVII faza: prijem radova i puštanje u pogon, odobrenja. Slijedi eksploatacija.Napomena: Pošto biljni uređaj ima status “pilot ili eksperimentalnog objekta” dio obavezau izgradnji i radu uređaja se ne traži.

Značajno je istaći da:• Period investiranja počinje sa izradom investiciono-tehničke

dokumentacije, a završava sa puštanjem investicionog objekta ilipogona u rad.

• Period eksploatacije počinje sa puštanjem u rad predmetne investicije,a završava sa njenim prestankom, tj. krajem eksploatacionog perioda.

16

• Projektiranje započinje razradomideje, izborom najoptimalnijegrješenja i utvrđivanjem pojedinihprocesnih koraka, te njihovemeđusobne povezanosti uprocesnu shemu, pri čemu ulaznimaterijal (sirovine) prevodimo uželjene ili zahtijevane proizvodeodgovarajuće kvalitete.

• Pri tome je naročito bitnooptimirati proces smislu ostvarenjadobrih tehnoloških performansiuređaja, smanjiti ili eliminisatiutjecaja na zdravlje i okoliš,ostvariti efikasnost sigurnostprocesa, lako upravljati ikontrolisati procesne operacije.

• Projektiranje biljnog uređajapodrazumijeva njegovooblikovanje i dimenzioniranjesvakog pojedinog elementa(jedinične operacije i uređaja).Sastoji se od jednog ili višebazena kroz koje prolazi otpadnavoda i ona se na tom putupomoću bioloških, fizikalnih ihemijskih procesa prečisti.

• Bazeni se grade s blagim nagibomi s dnom obloženim nepropusnomfolijom ili ilovačom. Na takvu sepodlogu stavlja supstrat u koji sesade autohtone biljke poputtrske, šaša, rogoza i sličnih vrsta.

Projektni zahtjevi postavljeni ka biljnom uređaju

17

Pri dimenzioniranju biljnih uređaja za prečišćavanje otpadnih voda potrebno jeuzeti u obzir:I. Zapreminski i maseni protok sa karakteristikama otpadnih voda koje će se

prečišćavati,II. Tehnološki tok odvijanja procesa sa primjenjenim jediničnim operacijama

(taloženje, razgradnja...)III. Potreban stepen prečišćavanja.

• Glavne karakteristike otpadnih voda uključuju koncentraciju otopljenih tvari ičvrstih organskih spojeva, tj. biohemijsku potrošnju kiseonika, sustendiranetvari, spojeve azota i fosfora, teške metale, patogene bakterije i/ili viruse.

Polazni projektni podaci Prema dole navedenim podacima, omogućeno je definiranje mjerodavnogsastava otpadnih voda. To su:

• mjerodavne količine svih voda koje se tretiraju u procesu obrade, Qu m3/h,• definisanje sastava otpadnih voda, intenziteti dotoka-opterećenja u toku

godine,• Zaddovoljenje postavljenih pokazatelji kvaliteta obrađene vode iz uređaja.

Dimenzioniranje biljnog uređajapolazni podaci

18

Prikaz biljnog prečistača/primjer/

.

Slika 3. Shematski prikaz biljnog prečistača (presjek)

19

Tehnološki zahtjevi:Optimalno tehnološko rješenje treba ucjelosti zadovoljiti mnoge kriterije:� kvalitet pročišćene otpadne vode treba

da bude usklađen s propisanimvrijednostima.

� treba nadalje izbjeći neugodne miriseuzrokovane radom uređaja,

� što jednostavnije odlagati ostatkeotpadnih tvari (mulj), ali se i prilagoditimogućem budućem povećanjukapaciteta (modularnost, rad ufazama).

� valja se prilagoditi krajoliku i ispunitiestetske zahtjeve prirodnog okruženja,

� potreban nivo uklanjanja zagađenja,� maksimalno korištenje postojećih

lokacija infrastrukturnih sadržaja,� maksimalno uvažavanje izgrađenog

kanalizacijskog sistema saminimalnim prilagođenjima,

� zadržavanje postojeće kanalizacionemreže, koja bi se nakon manjihpopravki mogla koristiti za odvodnjuoborinskih voda,

� prijem, obrada i ispuštanje obrađenevode tek po ispunjenju normativnihzahtjeva, osim u iznimnimsituacijama.

Tehničko-tehnološki projektni zahtjevi

Tehnički zahtjevi: pogodnost izgradnje, kompatibilnost novog sistema obrade voda upostojeći sistem i okruženje. Odgovarajući gabariti sa pristupnim i manipulacionimstazama.

20

Mjerodavni sastav otpadnih voda za planirano stanjeopterećenja do kraja planskog razdoblja na područjunastavnog centra “Grmeč” utvrđen je na osnovuizvedenih mjerenja i analiza:

• mjerodavnog dotoka otpadnih voda iz laboratorija(sanitarno-fekalne i laboratorijske vode),

• jedinična vrijednost hidrauličkog opterećenja l/ES/d• jedinična vrijednost organskog opterećenja gBPK5/

ES/d• jedinična vrijednost organskog opterećenja gHPK/

ES/d• jedinična vrijednost opterećenja suspendiranom

tvari gTSS/ ES/d• jedinična vrijednost opterećenja ukupnim azotom

gTN/ ES/d• jedinična vrijednost opterećenja ukupnim fosforom

gTP/ ES/dBiljni uređaj treba biti projektiran za ukljanjanje tih karakteristika do dozvoljenih ograničenja.

• Tehničke karakteristike biljnoguređaja:

Izvor podataka: katalog proizvođača iliiz glavnog tehnološkog projekta.

Tabela 1. Pregled parametara BU-a

Mjerodavni sastav otpadnih voda sa parametrima mjerenja

Fizičko-hemijske karakteristike otpadnihvoda iz Laboratorija (poz 8 slika 2) suobrađene u posebnom dokumentu(Elaborat) od strane Biotehničkogfakulteta .

21

• Određivanje hidrauličkog kapaciteta,nivoa opterećenja, vrijemezadržavanja (retenciranja) i vrstebiljaka, su definirani propisima iograničenjima za ispuštanje efluenta,a oslanjaju se na već dokazanarješenja u praksi (Limnos Ljubljana).

• Karakteristike BU-a:

Sastoji od jednog ili više bazena krozkoje prolazi otpadna voda i ona se natom putu pomoću bioloških, fizikalnihi hemijskih procesa prečisti. Ti procesioponašaju prirodu i na taj načinobrađuju različite otpadne vodeuklanjajući kontaminante.

• Bazeni se grade s blagim nagibom i sdnom obloženim nepropusnomfolijom. Na takvu se podlogu stavljasupstrat u koji se sade autohtonebiljke poput trske, šaša, rogoza isličnih autothonih biljaka.

• Hidraulički kapacitet može sedefinirati kao sposobnost biljnoguređaja da prečisti određeni volumenotpadne vode u datom vremenu.

• Ovo razdoblje se naziva hidrauličkovrijeme retenciranja (HRT), ovisno jeo veličini zagađenja i zadanoj nivouprečišćavanja.

• Karakteristično vrijeme zadržavanja zauklanjanje BPK je 2-5 dana i 7-14 danaza uklanjanje azota.

Hidraulučki kapacitet biljnog uređaja

22

•Hidrauličko vrijeme retenciranja može se izračunati korištenjem jednačine:

(dan)

gdje su:• V - volumen vode u biljnom uređaju (m3) • Qsr - srednji protok kroz biljni uređaj

m3/danu)• A – površina biljnog uređaja (m2) • L - dužina biljnog uređaja (m) • B - širina uređaja (m) • dm - debljina medija kroz koji voda prolazi (m) • hv - dubina vode od površine medija (m) • n - poroznost.

Hidrauličko vrijeme retenciranjaParametri mjerenja na ulazu u biljni uređaj

Tehnološkim projektom biljnog uređajautvrđuju se vrijednosti parametarabiljnog uređaja kao i pokazatelja radauređaja koji trebaju zadovoljitizakonom tražene vrijednosti zaispuštanje prečišćenih voda u recipijent(faza eksperomentalnih ispitivanja).

Gabariti uređaja i volumen: iztehnološkog projekta Limnos Ljubljana.

Parametri mjerenja na ulazu u biljniuređaj (mg/l):�BPK5�HPK�Ukupna suspendirana tvar�Ukupni fosfor�Ukupni azot

23

To su:• pH vrijednost,• temperatura,• boja,• miris,• otopljeni kiseonik,• suspendirana tvar (mg/L),• HPK (mg/L) O2• BPK5 (mg/L)• ulja i masti• anionaktivni detergent (mgTBS/L)

Kvalitet prečišćene vodeUslove kvalitete koje ta voda mora zadovoljiti (relevantni pravilnici ipraksa) i konstatirati zadovoljava li ili ne efluent te kriterije kvaliteta,potreban nivo uklanjanja zagađenja.

Parametri koji se prate na izlazu iz uređaja

24

1. Metodološki koraci projektiranja biljnog uređaja sa osnovama analiza iproračuna za izradu tehničke dokumentacije u slučaju Biotehničkogfakulteta, odvijali su se u uskoj saradnji projektne kuće “Limnos” d.o.oLjubljana sa stručnim timom Biotehničkog fakulteta i u saradnji saKantonalnim ministarstvom za građenje, prostorno uređenje i zaštituokoliša

2. Izvedbeni tehnološki projekat, izrada “Limnos” d.o.o Ljubljana .3. Nakon izgradnje biljnog uređaja, isti će služiti za potrebe obrade

otpadnih voda Laboratorija i za eksperimentalna istraživanja nastavnogosoblja, studenata i drugih zainteresiranih subjekata.

4. Kod pristupa projektiranju biljnih uređaja polazi se od činjenice da istisvoj princip rada zasniva na prirodnim zakonitostima prečišćavanja.

5. Efikasnost biljnog uređaja je vezana za pravilno dimenzioniranje radnihkarakteristika uređaja u odnosu na ulazne parametre otpadnih voda ukoji se kreću u dozvoljenim granicama (količine, fizičko-hemijskasvojstva). Svaki vid poremećaja se negativno odražava na funkcije radauređaja.

Zaključne konstatacijeOčekivani efekti i potencijali za istraživanje

25

4) Biljni uređaj za prečišćavanje otpadnih (komunalnih) voda je efikasan iekonomski opravdan način zaštite voda i prirode uopšte, jer koristeprocese koji se i inače događaju u prirodi, čime podržavaju održivirazvoj.

5) Nadalje, ekološki su prihvatljivi jer biljke obrađuju otpadne vode, asvojom se izvedbom uklapaju u prirodan okoliš i često postaju staništaživotinjama.

6) Jeftiniji u izgradnji i radu u poređenju sa standardnim metodamaprečišćavanja otpadnih voda.

7) Biljni uređaji mogu funkcionirati kao samostalne jedinice, ali moguuključivati druge jedinice, sa mehanizmima za uklanjanje zagađenja i zauravnoteženje aerobnih i anaerobnih procesa .

8) Kod ovih uređaja postavljaju je mali zahtjevi za energijom, imaju niskezahtjevi za vođenje i upravljanje, dobro podnose oscilacija u protoku,učinkoviti su kod uklanjanja organskih tvari, međutim, u odnosu nalokacijske uslove imaju potrebu za relativno velikom površinom primalim opterećenjima u otpadnoj vodi te se traži povoljan pad terena.

Zaključne konstatacijeOčekivani efekti i potencijali za istraživanje

26

9) Pilot Biljni uređaj na lokaciji NC „Grmeč“se može posmatrati kao tehnološkisistem koji je projektiran i izgrađen (uskoro) na osnovu ideje korištenjaprirodnih procesa prečišćavanja kakvi se odvijaju uz pomoć močvarnevegetacije, pratećih mikroorganizama i substrata koji učestvuju uprečišćavanju otpadnih voda objekta Laboratorija.

10) Poseban značaj izgradnje ovog uređaja ogleda se u sistematičnomorganizacionom i eksperimentalnom vidu tretmana opasnih otpadnih vodaiz hemijsko-biološkog laboratorija fakulteta.

11) Regulaciju protoka ovih voda i sanitarno-fekalnih voda na ulazu u biljniuređaj moguće je podešavati i miješati u različitim omjerima (to omogućujeprojektovano izvedbeno rješenje preduzeća „Limnos“ Ljubljana), a dasveukupan sistem obrade otpadnih voda funkcionira (SBR tehnologija).

12) Ineresantni rezultati istraživanja će se publikovati a konačna sudbina ovogprojekta (BU) znati će se po obrati efekata obrade laboratorijskih voda,obavljenim istraživanjima, dobijenim rezultatima i stručnom završnomizvještaju.

Zaključne konstatacijeOčekivani efekti i potencijali za istraživanje

27

PERSPEKTIVNO:• Uz pomoć vladinih fondova sa svih nivoa u F BiH te međunarodne

podrške, alternativna rješenja kao što su biljni uređaji, postaju izvanrednovažna, posebno jer svoj rad zasnivaju na “prirodnim zakonitostima”prečišćavanja i jeftinija su (u izgradnji i radu) u poređenju sastandardnim metodama prečišćavanja otpadnih voda.

• Postoji potreba za nastavkom davanja podrške u razvoju sistema“prirodnog” načina obrade otpadnih voda, na način uključivanja štovećeg broja učesnika koji mogu donijeti određene odluke kao i uključenje,kako lokalnog stanovništva, tako i širih struktura državne vlasti unastojanja za što većim razvojem i primjenom biljnih uređaja u praksi.

• Svaku ideju ili potrebu za projektiranjem i izgradnjom biljnih prečistačamoguće je bez problema ostvariti jer ne podliježu “klasičnoj proceduriodobrenja izgradnje građevinskih objekata”.

Zaključne konstatacije

Literatura: izvori i dokumenti koji se koriste za kolegij:Projektiranje u zaštiti okoliša kojeg slušaju studenti BT-f-a,odsjek Zaštita okoliša, Elaborat o ispitivanju otpadnih vodaNC “Grmeč”.

28

Hvala na pažnji!

29