pitomačke novine br 11 (br. 2, god. 2, 2002.)

2 3

PIT

OM

A

KE

NO

VIN

EPitomake novine Pitomake novine

"PITOMAKE NOVINE"Mjeseni asopis Pitomae i okolice

Br.2, God. II., Veljaa (Sveen, Veljak, Svian) 2002. g.

Nakladnik, grafika pripremai tisak:

Galerija - grafika priprema - nakladnitvovl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908 .r. 31290-625-320 model: 02 01 80400-17

(kod PRVE OBRTNE TEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMAA)

http://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik: Branko Begovi

Ureivaki odbor:prof. Ivan Zelenbrz, vl. Tomislav Petri, dr. Marijan

Jergovi i Rajko Stilinovi

Lektura i korektura: eljka Begovi

Fotografije: "Foto Begovi" Pitomaa i Branko Begovi

Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 26. u mjesecu i ne vraaju se.

Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi. Izdavanje asopisa odobreno je od

Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnou) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.

NEKAJ IZ OPINE - PRORAUN ZA 2002. - 3-6

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 7-8

DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 9-11

NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - 12

SKULTURE - 13-14

IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJA - 15

RAZGOVORI PRI KAVI I - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI - ZANIMLJIVOSTI - 17-18

OEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 19

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomai i okolici 11.) - 21

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 22-23, 25-31

1. SUSRETI CIMBALISTA HRVATSKE, PITOMAA 2002. - 24

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (veljaa - oujak) - 31

"BB-art" Pitomaa

NE

KA

J IZ OP

IN

E - P

RO

RA

U

N ZA 2002.

Josip Hren bio jelegenda pitoma-kog nogometa -ini se da e to, a i neto vie biti i Ivan Begovi

Moda ete se iznenaditi, no ovo je sasvim istinita pria. Svi znamo da je legenda pitomakog nogometa bio vratar Josip Hren. Nakon njega bilo je dobrih i odlinih igraa, ali se ini da Pitomaa u najnovije vrijeme daje jednog, moda i najboljeg. On je mlad. Roen je 1986. godine, a zove se Ivan Begovi-Fric. Nogometom se poeo baviti od kada zna za sebe. Sa 10. godina registriran je kao igra u NK "Pitomaa" i ve tada igra sa starijima od sebe. Prvi mu je trener bio Ivica Kos, a nadalje su ga trenirali Danijel Bijuk, Sreko op, Stjepan Plee.

1998. godine uoio ga je profesor Markovi iz Bjelovara i odveo na meunarodni turnir u Barcelonu, koji se odrao iste godine. Slijedee godine odlazi igrati za "Varteks" iz Varadina, gdje igra sve i do danas. Ove je godine u Varadinu krenuo i u ekonomsku kolu, a najvei uspjeh postigao je dobivanjem statusa dravnog reprezentativca u kadetskom uzrastu, ime je postao prvi nogometni reprezentativac u povijesti pitomakog nogometa.

Ivana stipendira "Varteks", dok se i u reprezentaciji i u klubu najbolje slae s Vedranom Viljevcem iz Virovitice. Uz sve nogometne uspjehe on je odlian uenik, a za sve to najzasluniji su njegovi roditelji Damir i Milica Begovi, te njegov trener Stanislav Vugrinec. Ivan Begovi nova je nada ne samo pitomakog, ve i hrvatskog nogometa, odnosno on je ve postao sa svojih 16 godina ivota osoba od koje se moe mnogo oekivati. B.B.

URA (crta i pie Stiv)

Sanaslovnice

naelnik Opine Pitomaa, Poglavarstvo OpinePitomaa i Opinsko vijee Opine Pitomaa

Sretan Uskrs eli Vam

Proraun Opine Pitomaa za 2002. godinuNa temelju lanka 16. stavak 4. Zakona o proraunu ("Narodne novine" RH broj 92/94), lanak 39. Statuta Opine Pitomaa ("Slubene novine" Opine Pitomaa broj 16/01), Opinsko vijee Opine Pitomaa na 7. sjednici odranoj 14. prosinca 2001. godine donijelo je slijedei Proraun Opine Pitomaa za 2002. godinu.

1. Opi dio

lanak 1.

Proraun Opine Pitomaa za 2002. godinu sadri:

- prihode = 7.743.000,00 kuna- rashode = 7.673.000,00 kuna- nerasporeene prihode(tekua rezerva) = 70.000,00 kuna

lanak 2.

U stalnu rezervu Opine Pitomaa izdvaja se = 10.000,00 kuna.

lanak 3.

Nosioci i korisnici proraunskih sredstava kojima se osiguravaju sredstva iz prihoda rasporeenih u Bilanci Prorauna ne mogu ostvariti sredstva vea od iznosa utvrenih u Posebnom dijelu Prorauna.

lanak 4.

Ovlauje se Poglavarstvo Opine Pitomaa da odluuje o upotrebi sredstava stalne rezerve Opine Pitomaa za svrhe predviene u lanku 20. stavak 1. i 3. Zakona o Proraunu ("Narodne novine" RH broj 92/94).

lanak 5.

Tekuu rezervu Prorauna ine nerasporeeni prihodi koji se rasporeuju i koriste za nepredviene i nedovoljno predviene potrebe, a koje se financiraju iz Prorauna.Sredstvima tekue rezerve Prorauna raspolae Poglavarstvo Opine Pitomaa.

lanak 6.

Za izvrenje Prorauna Opine Pitomaa odgovorno je Poglavarstvo Opine Pitomaa. Naredbodavatelj za izvrenje Prorauna u cjelini jest predsjednik Poglavarstva (naelnik) Opine Pitomaa.

lanak 7.

Sredstva Prorauna rasporeena po namjenama na korisnike prenosit e se zavisno o dinamici naplate prihoda, s tim da e prioritet u podmirivanju rashoda imati sredstva za rad tijela.

lanak 8.

U sluaju potrebe Poglavarstvo Opine Pitomaa moe u okviru ukupnog obujma sredstava utvrenih u Proraunu Opine Pitomaa za 2002. godinu izvriti izmjenu namjene i visinu sredstava koja su u Proraunu rasporeena za posebne namjene.

lanak 9.

Korisnici proraunskih sredstava duni su obavljanje poslova i stvaranje obaveza iz svojeg djelokruga organizirati u granicama sredstava koja su im ovim Proraunom odobrena, rukovodei se naelom tednje, namjenskog i racionalnog koritenja odobrenih sredstava, a angairanje sredstava prilagoditi dinamici ostvarenih prihoda.

lanak 10.

Prihodi po razredima, skupinama, podskupinama, odjeljcima i osnovnim raunima, te izdacima utvruju se u Bilanci primitaka i izdataka Prorauna opine Pitomaa za 20002. godinu.

Bilanca prihoda i rashoda Prorauna Opine Pitomaa za 2002. godinu

Razred Skupina Podskupina Odjeljak Osnovni raun Opis Plan za 2002.

1 2 3 4 5 6 7

6 Prihodi 7.518.000,00

61 Prihodi od poreza 2.520.000,00

2 3

PIT

OM

A

KE

NO

VIN

E

Pitomake novine Pitomake novine

"PITOMAKE NOVINE"Mjeseni asopis Pitomae i okolice

Br.2, God. II., Veljaa (Sveen, Veljak, Svian) 2002. g.

Nakladnik, grafika pripremai tisak:

Galerija - grafika priprema - nakladnitvovl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908 .r. 31290-625-320 model: 02 01 80400-17

(kod PRVE OBRTNE TEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMAA)

http://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik: Branko Begovi

Ureivaki odbor:prof. Ivan Zelenbrz, vl. Tomislav Petri, dr. Marijan

Jergovi i Rajko Stilinovi

Lektura i korektura: eljka Begovi

Fotografije: "Foto Begovi" Pitomaa i Branko Begovi

Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 26. u mjesecu i ne vraaju se.

Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi. Izdavanje asopisa odobreno je od

Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnou) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.

NEKAJ IZ OPINE - PRORAUN ZA 2002. - 3-6

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 7-8

DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 9-11

NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - 12

SKULTURE - 13-14

IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJA - 15

RAZGOVORI PRI KAVI I - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI - ZANIMLJIVOSTI - 17-18

OEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 19

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomai i okolici 11.) - 21

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 22-23, 25-31

1. SUSRETI CIMBALISTA HRVATSKE, PITOMAA 2002. - 24

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (veljaa - oujak) - 31

"BB-art" Pitomaa

NE

KA

J IZ OP

IN

E - P

RO

RA

U

N ZA 2002.

Josip Hren bio jelegenda pitoma-kog nogometa -ini se da e to, a i neto vie biti i Ivan Begovi

Moda ete se iznenaditi, no ovo je sasvim istinita pria. Svi znamo da je legenda pitomakog nogometa bio vratar Josip Hren. Nakon njega bilo je dobrih i odlinih igraa, ali se ini da Pitomaa u najnovije vrijeme daje jednog, moda i najboljeg. On je mlad. Roen je 1986. godine, a zove se Ivan Begovi-Fric. Nogometom se poeo baviti od kada zna za sebe. Sa 10. godina registriran je kao igra u NK "Pitomaa" i ve tada igra sa starijima od sebe. Prvi mu je trener bio Ivica Kos, a nadalje su ga trenirali Danijel Bijuk, Sreko op, Stjepan Plee.

1998. godine uoio ga je profesor Markovi iz Bjelovara i odveo na meunarodni turnir u Barcelonu, koji se odrao iste godine. Slijedee godine odlazi igrati za "Varteks" iz Varadina, gdje igra sve i do danas. Ove je godine u Varadinu krenuo i u ekonomsku kolu, a najvei uspjeh postigao je dobivanjem statusa dravnog reprezentativca u kadetskom uzrastu, ime je postao prvi nogometni reprezentativac u povijesti pitomakog nogometa.

Ivana stipendira "Varteks", dok se i u reprezentaciji i u klubu najbolje slae s Vedranom Viljevcem iz Virovitice. Uz sve nogometne uspjehe on je odlian uenik, a za sve to najzasluniji su njegovi roditelji Damir i Milica Begovi, te njegov trener Stanislav Vugrinec. Ivan Begovi nova je nada ne samo pitomakog, ve i hrvatskog nogometa, odnosno on je ve postao sa svojih 16 godina ivota osoba od koje se moe mnogo oekivati. B.B.

URA (crta i pie Stiv)

Sanaslovnice

naelnik Opine Pitomaa, Poglavarstvo OpinePitomaa i Opinsko vijee Opine Pitomaa


Proraun Opine Pitomaa za 2002. godinuNa temelju lanka 16. stavak 4. Zakona o proraunu ("Narodne novine" RH broj 92/94), lanak 39. Statuta Opine Pitomaa ("Slubene novine" Opine Pitomaa broj 16/01), Opinsko vijee Opine Pitomaa na 7. sjednici odranoj 14. prosinca 2001. godine donijelo je slijedei Proraun Opine Pitomaa za 2002. godinu.

1. Opi dio

lanak 1.

Proraun Opine Pitomaa za 2002. godinu sadri:

- prihode = 7.743.000,00 kuna- rashode = 7.673.000,00 kuna- nerasporeene prihode(tekua rezerva) = 70.000,00 kuna

lanak 2.

U stalnu rezervu Opine Pitomaa izdvaja se = 10.000,00 kuna.

lanak 3.

Nosioci i korisnici proraunskih sredstava kojima se osiguravaju sredstva iz prihoda rasporeenih u Bilanci Prorauna ne mogu ostvariti sredstva vea od iznosa utvrenih u Posebnom dijelu Prorauna.

lanak 4.

Ovlauje se Poglavarstvo Opine Pitomaa da odluuje o upotrebi sredstava stalne rezerve Opine Pitomaa za svrhe predviene u lanku 20. stavak 1. i 3. Zakona o Proraunu ("Narodne novine" RH broj 92/94).

lanak 5.

Tekuu rezervu Prorauna ine nerasporeeni prihodi koji se rasporeuju i koriste za nepredviene i nedovoljno predviene potrebe, a koje se financiraju iz Prorauna.Sredstvima tekue rezerve Prorauna raspolae Poglavarstvo Opine Pitomaa.

lanak 6.

Za izvrenje Prorauna Opine Pitomaa odgovorno je Poglavarstvo Opine Pitomaa. Naredbodavatelj za izvrenje Prorauna u cjelini jest predsjednik Poglavarstva (naelnik) Opine Pitomaa.

lanak 7.

Sredstva Prorauna rasporeena po namjenama na korisnike prenosit e se zavisno o dinamici naplate prihoda, s tim da e prioritet u podmirivanju rashoda imati sredstva za rad tijela.

lanak 8.

U sluaju potrebe Poglavarstvo Opine Pitomaa moe u okviru ukupnog obujma sredstava utvrenih u Proraunu Opine Pitomaa za 2002. godinu izvriti izmjenu namjene i visinu sredstava koja su u Proraunu rasporeena za posebne namjene.

lanak 9.

Korisnici proraunskih sredstava duni su obavljanje poslova i stvaranje obaveza iz svojeg djelokruga organizirati u granicama sredstava koja su im ovim Proraunom odobrena, rukovodei se naelom tednje, namjenskog i racionalnog koritenja odobrenih sredstava, a angairanje sredstava prilagoditi dinamici ostvarenih prihoda.

lanak 10.

Prihodi po razredima, skupinama, podskupinama, odjeljcima i osnovnim raunima, te izdacima utvruju se u Bilanci primitaka i izdataka Prorauna opine Pitomaa za 20002. godinu.

Bilanca prihoda i rashoda Prorauna Opine Pitomaa za 2002. godinu


1 2 3 4 5 6 7

6 Prihodi 7.518.000,00

61 Prihodi od poreza 2.520.000,00


4 5

NE

KA

J IZ

OP

IN

E -

PR

OR

A

UN

ZA

2002

.


1 2 3 4 5 6 7

611 Porez i prirez na dohodak 1.930.000,00

6111 Porez i prirez na dohodak odnesamostalnog rada 1.850.000,00

6112 Porez i prirez na dohodak odsamostalne djelatnosti (obrt idr. samostalne djelatnosti) 300.000,00

6113 Porez i prirez na dohodak odimovine i imovinskih prava 10.000,00

6115 Porez i prirez na dohodak pogodinjoj prijavi 30.000,00

6117 Povrat poreza i prireza nadohodak po godinjoj prijavi - 260.000,00

612 Porez na dobit 160.000,00

6121 Porez na dobit od poduzetnika 160.000,00

613 Porezi na imovinu 200.000,00

6134 Povremeni porezi na imovinu- porez na promet nekretnina 200.000,00

614 Porezi na robu i usluge 230.000,00

6142 Porez na promet - porez napotronju alkoholnih ibezalkoholnih pia 70.000,00

6145 Porezi na koritenje dobaraili izvoenje aktivnosti(porez na tvrtku i reklame) 160.000,00

63 Potpore 430.000,00

633 Potpore iz prorauna 430.000,00

6331 Tekue potpore iz prorauna(tete element. nepogoda) 100.000,00

6332 Potpore iz dravnog prorauna(kreditiranje razvitka poljop.i poduzetnitva) 300.000,00

6333 Potpore iz dravnog prorauna(Ministarstvo kulture) 30.000,00

64 Prihodi od imovine 3.428.000,00

641 Prihodi od financijske imovine 3.000,00

6413 Kamate na depozite po vienju 3.000,00

642 Prihodi od nefinancijske imovine 3.425.000,00

6422 Prihodi od zakupa iiznajmljivanja imovine 455.000,00

64221 Prihodi od zakupa nekretnina 55.000,00

64222 Prihodi od zakupapoljoprivrednog zemljita 400.000,00

6423 Ostali prihodi od nefinancijskeimovine 2.870.000,00


1 2 3 4 5 6 7

64231 Naknada za eksploatacijumineralnih sirovina 2.800.000,00

64234 Lovozakupnina 70.000,00

6424 Naknada za ceste 100.000,00

64244 Naknada za koritenje cestovnogzemljita (Savski put-Vuki) 100.000,00

65 Prihodi od prodaje robai usluga 1.140.000,00

651 Administrativne (upravne)pristojbe 90.000,00

6513 Ostale upravne pristojbe(prodaja dravnih biljega) 90.000,00

652 Prihodi po posebnim propisima 1.050.000,00

6523 Komunalni doprinosi i drugenaknade utvrene pos. zakonom 950.000,00

65232 Komunalne naknade 500.000,00 65233 Doprinos za javnu rasvjetu 450.000,00

6524 Doprinosi za ume 80.000,00

6526 Ostali nespomenuti prihodi 10.000,00

6527 Viak prihoda iz prethodne godine 10.000,00

7 Prihodi od prodaje nefinancijskeimovine 225.000,00

71 Prihodi od prodajeneproizvedene imovine 200.000,00

711 Prihodi od prodaje materijalneimovine - prirodnih bogatstava 200.000,00

7111 Zemljite 200.000,00

72 Prihodi od prodajeproizvedene imovine 25.000,00

721 Prihodi od prodajegraevinskih objekata 25.000,00

7211 Stambeni objekti (otplata stanova) 25.000,00

Sveukupni prihodi (6,7) 7.743.000,00

Rashodi


1 2 3 4 5 6 7

3 Rashodi 7.273.000,00

NE

KA

J IZ OP

IN

E - P

RO

RA

U

N ZA 2002.

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RTIC

E I N

OV

OS

TI


6 7

S V E I Z A J T I I VJE A

savjetodavneslube za poljoprivreduNajea bolest jabuke i krukeKrastavost (Fuzikladi ) Venturia inaequalis, V. pirina

Bolest prezimi na otpalom liu i u proljee (oujak - travanj) na tim se listovima razviju plodita - Periteciji. U peritecijima se nalaze askospore koje se oslobaaju kada padne prva jaa i toplija kia, te se vjetrom prenose na mlade listove.

Ako se vlaga na listu zadri dovoljno dugo ( kap kie, rosa ) askospore prokliju i zaraze list i to se zove PRIMARNA ZARAZA. Mautim hife ne zalaze u list, ve samo ispod pokoice lista (epidermu). Hife se zatim postupno ire te se razvije maslinastozelena mrlja na povrini lista. U poetku su te mrlje malobrojne, ali poslije nove kie brzo se ire.

Naime, u prvim mrljama gljiva tvori ljetne spore tzv. konidije, koje dalje ire zarazu, te se to naziva SEKUNDARNA ZARAZA. Kada se formiraju plodovi jabuke, konidije zaraze i plod koji se deformira i otpada. Plodovi koji se kasnije zaraze prekriveni su mrljama, te gube na kvaliteti i podloni su napadu monilije - trulei.

Pie: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

Jae zaraeni listovi takoer otpadaju i izvor su daljnje zaraze. Ako bolest zarazi plod u kasnijoj fazi, u ljeti, ili pred jesen, takovi plodovi se loije uvaju u skladitu , jer se ispod mrlje ne stigne stvoriti plutasta tvorevina koja izgleda kao krasta, po emu je bolest i dobila ime.

Dobro je znati da proljetne askospore vjetar moe odnijeti i do 1000 metara, te na taj nain iri zarazu i na susjedne vonjake.

Ljetne konidije, koje ire sekundarnu zarazu, prenosi samo kia na male udaljenosti, tj. od voke do susjedne voke. Zato savjetujemo da svoj vonjak dobro zatitite u rano proljee sve do cvatnje, da sprijeimo primarnu zarazu.

Kod kruaka, gljiva osim na otpalom liu, prezimi i na kori. To se moe uoiti zimskim pregledom kore, pa ako uoimo maslinaste pjege, te da je kora raspucana, znamo da je gljiva prisutna. Zbog toga se zaraza ljetnim sporama iri bre nego kod jabuka.

Za razvoj bolesti potrebna je kap kie i da se ta kap zadri na listu odreeno vrijeme, a to ovisi o vanjskoj temperaturi. Ako se kap kie u kojoj se nalazi gljiva osui za 4 sata, za sunana vremena, odnosno za 7 sati za oblana vremena, a poslije toga ne padne nova kia, infekcija nee uspijeti.

Meutim ako nakon tog vremena padne kia infekcija e uspijeti.

Specifino je za tu bolest da se moe lijeiti. Ako je nastala infekcija i vonjak poprskamo u roku od 1-2 dana nakon kie, bolest emo suzbiti , jer je gljiva na povrini lista i ne ulazi u list. Meutim ako poprskamo nakon 3 dana od infekcije, bolest vie ne moemo izlijeiti, ve samo sprijeiti nove infekcije.

Odrano preda-vanje o zatitivinove loze ivonjaka

Udruga povrtlara, voara i vinogradara opine Pitomaa organizirala je 22. veljae u drutvenom domu u Otrovancu struno predavanje. Gost mr. sc. Ivan Mikec odrao je predavanje na temu zatite vinograda i vonjaka, dok je u vinogradu Josipa Vraneka organizirana demonstracija rezidbe vinove loze. Dipl. ing. Marijan Lincmajer odrao je i kratko struno predavanje o gnojidbi vonjaka i vinograda. Predavanjima i demonstraciji sudjelovalo je tridesetak mjetana Pitomae i okolice, dok je nadasve bilo vrlo korisno predavanje mr. Mikca o zatitnim sredstvima, a koja tema uvijek zanima vinogradare i voare ovoga kraja, posebno pitanje zatite od pepelnice, peronospore, sive plijesni i drugih bolesti.

B.B.

Namjeravate kupiti novi ili rabljeni traktor u inozemstvu?Postupak ocjene sukladnosti traktora s temeljnim zahtjevima

U RH donesen je Pravilnik o temeljnim zahtjevima za traktore za poljoprivredu i umarstvo (NN 75/01), kojim se u skladu s meunarodnim pravilnicima doputa stavljanje u promet samo onih traktora koji zadovoljavaju traenu razinu sigurnosti i kakvoe, slino kao i u veini europskih zemalja. Primjenom tog propisa postii e se vea sigurnost svih korisnika traktora i ostalih sudionika u prometu te kvalitetnija zatita okolia i zdravlja ljudi.

1. Informacija prije kupnje traktora

elite li kupiti i uvesti traktor za poljoprivredu ili umarstvo u RH morate biti sigurni zadovoljava li taj traktor temeljne zahtjeve propisane navedenim pravilnikom. Stoga je nuno prije kupnje zatraiti informaciju kod ovlatene pravne osobe koja e vam na temelju podataka o tipu, modelu, goditu traktora i sl. moi savjetovati moe li traktor u postupku provjere sukladnosti zadovoljiti propisane zahtjeve! Tek tada moete pokrenuti postupak i to na sljedei nain:2. Pokretanje postupka


1 2 3 4 5 6 7

31 Rashodi za zaposlene 821.000,00

311 Plae 683.000,00 312 Ostali rashodi za zaposlene 22.000,00 313 Doprinosi za plae 116.000,00

32 Materijalni rashodi 1.582.000,00

321 Naknada trokova zaposlenih 90.000,00 322 Rashodi za materijal i energiju 660.000,00 323 Rashodi za usluge 664.500,00 329 Ostali nespom. rashodi

poslovanja 167.500,00

34 Financijski rashodi 20.000,00

343 Ostali financijski rashodi 20.000,00

35 Subvencije 300.000,00

352 Subvencije poljoprivrednicima,obrtnicima, malim i sred. poduz. 300.000,00

37 Naknade graanima ikuanstvima iz prorauna 440.000,00


38 Donacije i ostali rashodi 4.110.000,00

381 Tekue donacije 1.570.000,00 382 Kapitalne donacije 2.355.000,00 383 Kazne, penali, naknade tete 100.000,00 384 Rashodi iz proteklih godina 5.000,00 385 Izvanredni rashodi 80.000,00

4 Rashodi (za nabavunefinancijske imovine 470.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedenedugotrajne imovine 85.000,00

422 Postrojenja i oprema 25.000,00 423 Prijevozna sredstva 60.000,00

43 Rashodi za plemenite metale, umjet.i znanstvena djela i ost. vrijednosti 40.000,00

431 Umjetnika djela i ostalevrijednosti (knjige u knjinici) 40.000,00

45 Rashodi za dodat. ulaganjana nefinancijskoj imovini 345.000,00

451 Dodatna ulaganja na gra. objektima-cesta, sakralni i ostali objekti 345.000,00

Sveukupni rashodi (3,4) 7.743.000,00

NE

KA

J IZ

OP

IN

E -

PR

OR

A

UN

ZA

2002

.

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RTIC

E I N

OV

OS

TIPitomake novine Pitomake novine

6 7

ISAVJET I IZVJEA

savjetodavneslube za poljoprivreduNajea bolest jabuke i krukeKrastavost (Fuzikladi ) Venturia inaequalis, V. pirina

Bolest prezimi na otpalom liu i u proljee (oujak - travanj) na tim se listovima razviju plodita - Periteciji. U peritecijima se nalaze askospore koje se oslobaaju kada padne prva jaa i toplija kia, te se vjetrom prenose na mlade listove.

Ako se vlaga na listu zadri dovoljno dugo ( kap kie, rosa ) askospore prokliju i zaraze list i to se zove PRIMARNA ZARAZA. Mautim hife ne zalaze u list, ve samo ispod pokoice lista (epidermu). Hife se zatim postupno ire te se razvije maslinastozelena mrlja na povrini lista. U poetku su te mrlje malobrojne, ali poslije nove kie brzo se ire.

Naime, u prvim mrljama gljiva tvori ljetne spore tzv. konidije, koje dalje ire zarazu, te se to naziva SEKUNDARNA ZARAZA. Kada se formiraju plodovi jabuke, konidije zaraze i plod koji se deformira i otpada. Plodovi koji se kasnije zaraze prekriveni su mrljama, te gube na kvaliteti i podloni su napadu monilije - trulei.

Pie: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

Jae zaraeni listovi takoer otpadaju i izvor su daljnje zaraze. Ako bolest zarazi plod u kasnijoj fazi, u ljeti, ili pred jesen, takovi plodovi se loije uvaju u skladitu , jer se ispod mrlje ne stigne stvoriti plutasta tvorevina koja izgleda kao krasta, po emu je bolest i dobila ime.

Dobro je znati da proljetne askospore vjetar moe odnijeti i do 1000 metara, te na taj nain iri zarazu i na susjedne vonjake.

Ljetne konidije, koje ire sekundarnu zarazu, prenosi samo kia na male udaljenosti, tj. od voke do susjedne voke. Zato savjetujemo da svoj vonjak dobro zatitite u rano proljee sve do cvatnje, da sprijeimo primarnu zarazu.

Kod kruaka, gljiva osim na otpalom liu, prezimi i na kori. To se moe uoiti zimskim pregledom kore, pa ako uoimo maslinaste pjege, te da je kora raspucana, znamo da je gljiva prisutna. Zbog toga se zaraza ljetnim sporama iri bre nego kod jabuka.

Za razvoj bolesti potrebna je kap kie i da se ta kap zadri na listu odreeno vrijeme, a to ovisi o vanjskoj temperaturi. Ako se kap kie u kojoj se nalazi gljiva osui za 4 sata, za sunana vremena, odnosno za 7 sati za oblana vremena, a poslije toga ne padne nova kia, infekcija nee uspijeti.

Meutim ako nakon tog vremena padne kia infekcija e uspijeti.

Specifino je za tu bolest da se moe lijeiti. Ako je nastala infekcija i vonjak poprskamo u roku od 1-2 dana nakon kie, bolest emo suzbiti , jer je gljiva na povrini lista i ne ulazi u list. Meutim ako poprskamo nakon 3 dana od infekcije, bolest vie ne moemo izlijeiti, ve samo sprijeiti nove infekcije.

Odrano preda-vanje o zatitivinove loze ivonjaka

Udruga povrtlara, voara i vinogradara opine Pitomaa organizirala je 22. veljae u drutvenom domu u Otrovancu struno predavanje. Gost mr. sc. Ivan Mikec odrao je predavanje na temu zatite vinograda i vonjaka, dok je u vinogradu Josipa Vraneka organizirana demonstracija rezidbe vinove loze. Dipl. ing. Marijan Lincmajer odrao je i kratko struno predavanje o gnojidbi vonjaka i vinograda. Predavanjima i demonstraciji sudjelovalo je tridesetak mjetana Pitomae i okolice, dok je nadasve bilo vrlo korisno predavanje mr. Mikca o zatitnim sredstvima, a koja tema uvijek zanima vinogradare i voare ovoga kraja, posebno pitanje zatite od pepelnice, peronospore, sive plijesni i drugih bolesti.

B.B.

Namjeravate kupiti novi ili rabljeni traktor u inozemstvu?Postupak ocjene sukladnosti traktora s temeljnim zahtjevima

U RH donesen je Pravilnik o temeljnim zahtjevima za traktore za poljoprivredu i umarstvo (NN 75/01), kojim se u skladu s meunarodnim pravilnicima doputa stavljanje u promet samo onih traktora koji zadovoljavaju traenu razinu sigurnosti i kakvoe, slino kao i u veini europskih zemalja. Primjenom tog propisa postii e se vea sigurnost svih korisnika traktora i ostalih sudionika u prometu te kvalitetnija zatita okolia i zdravlja ljudi.

1. Informacija prije kupnje traktora

elite li kupiti i uvesti traktor za poljoprivredu ili umarstvo u RH morate biti sigurni zadovoljava li taj traktor temeljne zahtjeve propisane navedenim pravilnikom. Stoga je nuno prije kupnje zatraiti informaciju kod ovlatene pravne osobe koja e vam na temelju podataka o tipu, modelu, goditu traktora i sl. moi savjetovati moe li traktor u postupku provjere sukladnosti zadovoljiti propisane zahtjeve! Tek tada moete pokrenuti postupak i to na sljedei nain:2. Pokretanje postupka


1 2 3 4 5 6 7

31 Rashodi za zaposlene 821.000,00

311 Plae 683.000,00 312 Ostali rashodi za zaposlene 22.000,00 313 Doprinosi za plae 116.000,00

32 Materijalni rashodi 1.582.000,00

321 Naknada trokova zaposlenih 90.000,00 322 Rashodi za materijal i energiju 660.000,00 323 Rashodi za usluge 664.500,00 329 Ostali nespom. rashodi

poslovanja 167.500,00

34 Financijski rashodi 20.000,00

343 Ostali financijski rashodi 20.000,00

35 Subvencije 300.000,00

352 Subvencije poljoprivrednicima,obrtnicima, malim i sred. poduz. 300.000,00



38 Donacije i ostali rashodi 4.110.000,00

381 Tekue donacije 1.570.000,00 382 Kapitalne donacije 2.355.000,00 383 Kazne, penali, naknade tete 100.000,00 384 Rashodi iz proteklih godina 5.000,00 385 Izvanredni rashodi 80.000,00

4 Rashodi (za nabavunefinancijske imovine 470.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedenedugotrajne imovine 85.000,00

422 Postrojenja i oprema 25.000,00 423 Prijevozna sredstva 60.000,00

43 Rashodi za plemenite metale, umjet.i znanstvena djela i ost. vrijednosti 40.000,00

431 Umjetnika djela i ostalevrijednosti (knjige u knjinici) 40.000,00

45 Rashodi za dodat. ulaganjana nefinancijskoj imovini 345.000,00

451 Dodatna ulaganja na gra. objektima-cesta, sakralni i ostali objekti 345.000,00

Sveukupni rashodi (3,4) 7.743.000,00

NE

KA

J IZ

OP

IN

E -

PR

OR

A

UN

ZA

2002

.

DE

LALA S

U I D

RU

TVA I K

LUB

OV

I


8 9

Pie: Branko Begovi

(nastavak iz prolog broja)

U svojim zapisima o Lovakom drutvu "Fazan" Ivan imunovi u jednom dijelu navodi aktivnosti i dogaanja (ukratko) u drutvu po godinama pa je to stoga vrlo vrijedan izvor za povijest lova u Pitomai. Stoga emo u nastavku, poev sa 1960. godinom iznijeti imunovieve zapise.

1960. godinaRedovna godinja skuptina odrana je 17.

svibnja. Tokom godine odrano je 9 sjednica upravnog odbora i 3 nadzornog odbora. Rjeavana su tekua pitanja, administracija LD, blagajna, odlasci u lov, pitanje krivolova, prijave krivolovaca organima vlasti. Prijem novih lanova. Raspravljalo se i o gradnji lovakog doma.


svibnja, dok je tokom godine odrano 7 sjednica upravnog i 1 nadzornog odbora, te 4 komisija. Na sjednicama je razmatran problem uzgoja plemenite divljai, unitavanje tetoina, izrada eka i hranilita

Lovstvo u PitomaiLovstvo u Pitomai

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RTI

CE

I N

OV

OS

TI

Zavrene Radnike sportske igre u kuglanju

Sredinom veljae zavrene su Radnike sportske igre u kuglanju, koje su poele 14. sijenja 2002. godine. Od desetak ekipa koje su nastupile konani je rezultat bio slijedei: prva je ekipa knjiare "Je" Pitomaa, druga "Komunalnog" Pitomaa, dok su tree mjesto osvojili lanovi ekipe Caffe bara "Grga" Pitomaa. Pojedinano je najbolji bio Stanko Zeko.

B.B.

za visoku i nisku divlja i drugo. Tokom godine vrena je raspodjela municije, naplata lanarina, te prijem i iskljuenje lanova, itd. Iste je godine izgraen lovaki dom, ali ne i dovren.

1962. godinaGodinja skuptina odrana je 12. lipnja.

Tokom godine odrano je opet 7 sjednica upravnog odbora, 3 sjednice nadzornog odbora, te 2 komisija. Tokom godine raspravljalo se o promjenama u Statutu i normativima LD, cjeniku odstrela, prijemu novih lanova i raznim drugim tekuim pitanjima.

1963. godinaRedovna godinja skuptina je odrana 18.

lipnja. Tokom godine odrano je 14 sjednica upravnog odbora i dvije nadzornoga. Na godinjoj skuptini bilo je prisutno 38 lanova i predstavnici LS kotara i drugi gosti. Glavna pitanja koja su rijeavana tokom godine ticala su se zavretka izgradnje lovakog doma na Banovom brodu.

1964. godinaGodinja skuptina je odrana 12. lipnja,

dok se tokom godine upravni odbor sastao sedam puta, a nadzorni tri puta. Uglavnom su rjeavana pitanja zavretka izgradnje lovakog doma, kao i druga tekua pitanja.

(nastavak u narednom broju)

Sa godinje skuptine LD "Fazan" 1972. godine. Radno predsjednitvo: Luka Lali, Pavao Brada i Ivan Mihokovi.

Otvorenje lova 1972. godine.

Iz etnje po Pitomaii okolici

Posjetili smo poznati autoservis "elimber" u Pitomai

U Pitomai i okolici danas se poslovima popravka automobila, sad da li samo limarije, struje, mehanike i opeg servisiranja bavi desetak obrtnika. No, postoje oni koji su bolji majstori, ali i oni koji to nisu. Jedan od onih prvih svakako je servis Branka elimbera, ulica Tina Ujevia u Pitomai, koji radi ve vie od deset godina. Autoservis elimber zapoljava etiri djelatnika i trenutno ima dosta posla. No, kao i svagdje drugdje naplata rauna je vrlo teka. U radioni smo zatekli nove automobile, ak dosta njih najvie klase, koje nee bilo tko servisirati, to dovoljno govori o kvaliteti posla.

B.B.

Metalna galanterija nudi vam vrlo povoljno prenapregnute betonske stupove za vinograde i vonjake po cijeni od samo 25 kn po komadu. U cijenu je uraunat prijevoz do 5 km od Lozana. Sve narudbe na tel. 033/716-264 i 091/437-9699, odnosno u Lozanu, Marinkovieva 79 svaki dan od 7 do 18 sati.

kuna25 Marijan PokupiLOZAN, Marinkovieva 79

PRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVIPRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVI

Postupak se pokree podnoenjem zahtjeva na propisanom obrascu u koji se unose podaci o traktoru i prilae odgovarajua dokumentacija (fotokopija prometne dozvole ili slinog dokumenta o traktoru).

Zahtjev treba dostaviti ovlatenoj pravnoj osobi (Zavod za mehanizaciju poljoprivrede pri Agronomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska cesta 25, tel.01/239-38-19) izravno potom, ili posredno faksom u jednom od ispitnih mjesta u stanicama za tehnike preglede (STP) u kojima se provodi homologacija pojedinanog vozila.

3. Pregled dokumentacije i traktora

Prema dokumentaciji provjerit e se u bazi podataka ZMP-a je li va tip/model traktora u trenutku pro izvodn je udovo l javao zaht jev ima EEC smjernica/OECD kodeksa/ECE pravilnika, odnosno zadovoljava li traktor temeljne sigurnosne uvjete (1. korak). Ako traktor u tom prvom koraku zadovolji, obaviti e se i provjera traktora, odnosno njegove

zatitne konstrukcije, svjetlosnih i svjetlosno-signalnih ureaja i ostale sigurnosne opreme (2. korak). Ako traktor i u toj provjeri zadovolji, izdat e vam se Potvrda o sukladnosti pojedinanog pregleda traktora.

Meutim, ako se tijekom pregleda traktora utvrdi da neto od opreme ili ureaja nije u skladu s zahtjevima pravilnika, stranka e iste moi zamjeniti i popraviti u odreenom roku. Ukoliko traktor ve u pregledu dokumentacije ne zadovolji temeljne / sigurnosne zahtjeve, nee se moi uvozno ocariniti, pa samim tim ni uvesti u Republiku Hrvatsku. Stoga, ponovno napominjemo da je prije kupnje potrebno od Zavoda za mehanizaciju poljoprivrede dobiti informaciju zadovoljava li traktor koji elite kupiti propisane zahtjeve!

4. Carinjenje i registracija traktora

Potvrda o sukladnosti pojedinanog pregleda traktora je konaan dokument u ovom postupku bez kojeg se traktor ne moe uvozno ocariniti niti registrirati.

Sretan Uskrs i uskrnjeblagdane svojim iteljima

eli

Virovitiko-podravskaupanija

Nak

on o

digr

ane

utak

mic

e bi

lese

ugo

dno

osvj

eiti

hla

dnim

pi

em.

DE

LALA S

U I D

RU

TVA I K

LUB

OV

IPitomake novine Pitomake novine

8 9

Pie: Branko Begovi

(nastavak iz prolog broja)

U svojim zapisima o Lovakom drutvu "Fazan" Ivan imunovi u jednom dijelu navodi aktivnosti i dogaanja (ukratko) u drutvu po godinama pa je to stoga vrlo vrijedan izvor za povijest lova u Pitomai. Stoga emo u nastavku, poev sa 1960. godinom iznijeti imunovieve zapise.


svibnja. Tokom godine odrano je 9 sjednica upravnog odbora i 3 nadzornog odbora. Rjeavana su tekua pitanja, administracija LD, blagajna, odlasci u lov, pitanje krivolova, prijave krivolovaca organima vlasti. Prijem novih lanova. Raspravljalo se i o gradnji lovakog doma.


svibnja, dok je tokom godine odrano 7 sjednica upravnog i 1 nadzornog odbora, te 4 komisija. Na sjednicama je razmatran problem uzgoja plemenite divljai, unitavanje tetoina, izrada eka i hranilita

Lovstvo u PitomaiLovstvo u Pitomai

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RTI

CE

I N

OV

OS

TI

Zavrene Radnike sportske igre u kuglanju

Sredinom veljae zavrene su Radnike sportske igre u kuglanju, koje su poele 14. sijenja 2002. godine. Od desetak ekipa koje su nastupile konani je rezultat bio slijedei: prva je ekipa knjiare "Je" Pitomaa, druga "Komunalnog" Pitomaa, dok su tree mjesto osvojili lanovi ekipe Caffe bara "Grga" Pitomaa. Pojedinano je najbolji bio Stanko Zeko.

B.B.

za visoku i nisku divlja i drugo. Tokom godine vrena je raspodjela municije, naplata lanarina, te prijem i iskljuenje lanova, itd. Iste je godine izgraen lovaki dom, ali ne i dovren.

1962. godinaGodinja skuptina odrana je 12. lipnja.

Tokom godine odrano je opet 7 sjednica upravnog odbora, 3 sjednice nadzornog odbora, te 2 komisija. Tokom godine raspravljalo se o promjenama u Statutu i normativima LD, cjeniku odstrela, prijemu novih lanova i raznim drugim tekuim pitanjima.

1963. godinaRedovna godinja skuptina je odrana 18.

lipnja. Tokom godine odrano je 14 sjednica upravnog odbora i dvije nadzornoga. Na godinjoj skuptini bilo je prisutno 38 lanova i predstavnici LS kotara i drugi gosti. Glavna pitanja koja su rijeavana tokom godine ticala su se zavretka izgradnje lovakog doma na Banovom brodu.

1964. godinaGodinja skuptina je odrana 12. lipnja,

dok se tokom godine upravni odbor sastao sedam puta, a nadzorni tri puta. Uglavnom su rjeavana pitanja zavretka izgradnje lovakog doma, kao i druga tekua pitanja.

(nastavak u narednom broju)

Sa godinje skuptine LD "Fazan" 1972. godine. Radno predsjednitvo: Luka Lali, Pavao Brada i Ivan Mihokovi.

Otvorenje lova 1972. godine.

Iz etnje po Pitomaii okolici

Posjetili smo poznati autoservis "elimber" u Pitomai

U Pitomai i okolici danas se poslovima popravka automobila, sad da li samo limarije, struje, mehanike i opeg servisiranja bavi desetak obrtnika. No, postoje oni koji su bolji majstori, ali i oni koji to nisu. Jedan od onih prvih svakako je servis Branka elimbera, ulica Tina Ujevia u Pitomai, koji radi ve vie od deset godina. Autoservis elimber zapoljava etiri djelatnika i trenutno ima dosta posla. No, kao i svagdje drugdje naplata rauna je vrlo teka. U radioni smo zatekli nove automobile, ak dosta njih najvie klase, koje nee bilo tko servisirati, to dovoljno govori o kvaliteti posla.

B.B.

Metalna galanterija nudi vam vrlo povoljno prenapregnute betonske stupove za vinograde i vonjake po cijeni od samo 25 kn po komadu. U cijenu je uraunat prijevoz do 5 km od Lozana. Sve narudbe na tel. 033/716-264 i 091/437-9699, odnosno u Lozanu, Marinkovieva 79 svaki dan od 7 do 18 sati.

kuna25 Marijan PokupiLOZAN, Marinkovieva 79

PRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVIPRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVI

Postupak se pokree podnoenjem zahtjeva na propisanom obrascu u koji se unose podaci o traktoru i prilae odgovarajua dokumentacija (fotokopija prometne dozvole ili slinog dokumenta o traktoru).

Zahtjev treba dostaviti ovlatenoj pravnoj osobi (Zavod za mehanizaciju poljoprivrede pri Agronomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska cesta 25, tel.01/239-38-19) izravno potom, ili posredno faksom u jednom od ispitnih mjesta u stanicama za tehnike preglede (STP) u kojima se provodi homologacija pojedinanog vozila.

3. Pregled dokumentacije i traktora

Prema dokumentaciji provjerit e se u bazi podataka ZMP-a je li va tip/model traktora u trenutku pro izvodn je udovo l javao zaht jev ima EEC smjernica/OECD kodeksa/ECE pravilnika, odnosno zadovoljava li traktor temeljne sigurnosne uvjete (1. korak). Ako traktor u tom prvom koraku zadovolji, obaviti e se i provjera traktora, odnosno njegove

zatitne konstrukcije, svjetlosnih i svjetlosno-signalnih ureaja i ostale sigurnosne opreme (2. korak). Ako traktor i u toj provjeri zadovolji, izdat e vam se Potvrda o sukladnosti pojedinanog pregleda traktora.

Meutim, ako se tijekom pregleda traktora utvrdi da neto od opreme ili ureaja nije u skladu s zahtjevima pravilnika, stranka e iste moi zamjeniti i popraviti u odreenom roku. Ukoliko traktor ve u pregledu dokumentacije ne zadovolji temeljne / sigurnosne zahtjeve, nee se moi uvozno ocariniti, pa samim tim ni uvesti u Republiku Hrvatsku. Stoga, ponovno napominjemo da je prije kupnje potrebno od Zavoda za mehanizaciju poljoprivrede dobiti informaciju zadovoljava li traktor koji elite kupiti propisane zahtjeve!

4. Carinjenje i registracija traktora

Potvrda o sukladnosti pojedinanog pregleda traktora je konaan dokument u ovom postupku bez kojeg se traktor ne moe uvozno ocariniti niti registrirati.

Sretan Uskrs i uskrnjeblagdane svojim iteljima

eli

Virovitiko-podravskaupanija

Nak

on o

digr

ane

utak

mic

e bi

lese

ugo

dno

osvj

eiti

hla

dnim

pi

em.


10 11

DE

LALA

SU

I D

RU

TV

A I K

LUB

OV

I

Vodovodna udruga "Aranj" obavjetava sve korisnike vodovoda u Aranju, da se jave upravnom odboru (Ivan Meurean-Keko ili Miroslav Horvatinovi) radi usklaivanja cijene prikljuka vodovoda.

V je tii s

enski rukometni klub Pitomaa organizirao je ve tradicionalnu zabavu povodom dana svetog Valentina

organizaciji enskog rukometnog kluba Pitomaa, a u prostorijama KTC Pitomaa 16. veljae 2002. godine odrana je tradicionalna

zabava povodom svetog Valentina. Posjeenost zabave pokazatelj je da ljudi ele pomoi tom klubu, koji se od uvijek financirao na ovakav nain. Organizatori zabave tj. same rukometaice, pripremile su bogat program za svoje goste. Tako je program poeo s revijom frizura, a nastavio se s prodajom tombola, aukcijom slika, plesom srca. Vano je napomenuti da su sve slike prodane i to je vjerojatno novac koji e dobro doi naim rukometaicama. Dosta novca sakupljeno je i prodajom tombola.

Sve u svemu, gosti su se dobro zabavili, rukometaice su sakupile neto novaca, a svi donatori dobili su jedno veliko hvala.

Do slijedee zabave, na istom mijestu i sa eljom da dou bolji dani i za nae rukometaice, koje bi trebale vjebati i pokazati svoje sportsko umijee, a ne brinuti od kuda e pokriti svoje trokove.

Sportski pozdrav od RK Pitomaa..B.

Odrana je redovna godinja skuptina RK "Smu" Kri-nica

U drutvenom domu na "Gredi" odrana je 8. veljae redovna godinja skuptina RK "Smu" Krinica, jednog od dva ribolovna portska kluba na podruju opine Pitomaa. Skuptinu je otvorio predsjednik Zdravko Kova, a prisustvovalo joj je stotinjak lanova i gostiju.

DE

LALA S

U I D

RU

TVA I K

LUB

OV

I

Tradicionalna faenjska zabava drutva Podravec u Zagrebu

Kao i svake godine tako je i ove godine (8. veljae) drutvo Podravec (ogranak Pitomaa) odralo faenjsku zabavu u dvorani Zagrebake pivovare u zagrebakoj Ilici. Sakupilo se stotinjak lanova drutva i gostiju, brojnih osoba ih javnog i kulturnog ivota Hrvatske, ali i onih koji su na bilo koji nain vezani za Pitomau i okolicu. Da bi zabava bila jo bolja pridonijeli su Podravski muikai, tako da se organizatori i svi oni koji su doli na ovu zabavu nisu imali na to poaliti. Predsjednik drutva Podravec Mirko Klini bio je vrlo zadovoljan, dok se veselje sa pjesmom i plesom zavrilo gotovo pred samo svitanje. B.B.

Odrana je godinja skuptina NK "Otrovanec", 23. veljae u drutvenom domu u Otrovancu. Raspravljalo se o tekuim problemima u klubu, te o planu rada u 2002. godini.

Osnovne te-me skuptine bile su prob-lem raspo-laganja vo-dama, te us-klaivanje vi-sine lanarina za 2002. go-dinu, koja za ovu godinu iz-nosi 300 kuna, dok je za ka-dete i umi-rovljenike ne-to manja.

B.B.

Jedan od gostiju bio je i na poznati glazbeni djelatnik Vladimir Smiljani.

Podravski muikai su oduevili dvjestotinjak gostiju u prepunoj i veseloj dvorani.

ana 10. 2. 2002. u Pitomai, odrana je 108. redovna godinja skuptina DVD-a Pitomaa, na kojoj su prisustvovali: predsjednik HVZ

Zagreb mr. sc. Teodor Fricki, predstavnici DVD Virovitica, urevac i Turnaica, kao i lanovi DVD Pitomaa. Posebna ast za DVD Pitomaa bio je dolazak predsjednika HVZ iz Zagreba, a kojega je u ime DVD-a pozdravio predsjednik DVD Pitomaa, gos. Ivan imunovi, sa pjesmom "Dobro nam doel prijatelj stari". Veseli je to bio dogaaj i naroita ast za DVD Pitomaa.

Skuptina je protekla u radnoj atmosferi. Nakon "obilne" rasprave lanova DVD Pitomaa, rije je uzeo gos. Fricki, koji je ovaj skup upoznao sa radom HVZ i vatrogastva u R. Hrvatskoj. Posebno se zahvalio na portvovnom radu gos. imunoviu, koji je i upravitelj Dokumentacijskog centra povijesnih dokumenata HVZ u Pitomai. Upravo je ta institucija i osnovana u Pitomai, za cijelu Hrvatsku, zahvaljujui gos. imunoviu. Za svoj 65-ogodinji rad u DVD-u, gos. imunovi bit e odlikovan najveim priznanjem "Plaketa Mirka Kolaria".

Na kraju su izabrani i poasni lanovi DVD-a Pitomaa: mr.sc. Teodor Fricki, Vinko Martini (predsj. DVD urevac), eljko Palkovi (predsj.VZO Pitomaa), te Franjo Nemet (tajnik DVD Turnaica). Ovaj dopis smo zaprimili od gos. Ivana imunovia, te ga na njegovu zamolbu i objavljujemo.

D

U

Dobro nam doelgos. predsjednikHrvatske vatro-gasne zajednice

Godinja skuptina NK "Pitomaa"

24. veljae odrana je godinja skutina NK "Pitomaa" u prostorijama Obrtnikog doma u Pitomai. Razmatran je osnovni problem kluba a to je opstanak u treoj ligi. Uinjena je smjena predsjednika, pa je tako umjesto dosadanjeg Nikole Nemevia mjesto predsjednika zauzeo eljko Gomeri. Dvadesetak prisutnih izvjeteni su da je proraun kluba za 2002. godinu 350.000 kuna, od ega je najvie dala Opina Pitomaa.

B.B.

Faenjek u Starogradakom Marofu

U organizaciji KUD-a "Podravka" iz Starogradakog Marofa, po prvi puta je odran "maskenbal". Manifestacija je bila dobro posijeena, a posebno je za pohvaliti uee mladih ljudi. Nadamo se da e se tradicija nastaviti. Zahvaljujemo se sponzorima, koji su omoguili ovu manifestaciju.KUD "Podravka".

I.S.

Udruga ena "Graanke" Stari Gradac

Godinju izbornu skuptinu "Graanke" su odrale 09.02.2002. godine. Izabrano je novo predsjednitvo, na elu s gom. Petrovi Jasnom. Za njenu zamjenicu izabrana je Crni Mira, za blagajnicu Munjikovi eljka, te Petrovi Kristina za tajnicu.

Na skuptini je bilo pozvano i mnogo gostiju, iz Kladara, Buetine i Starogradakog Marofa.

U.." Graanke"

Prvog travnja Udruga vinogradara, podrumara i voara "Aranj" odrala je u prostorijama DVD Pitomaa svoju redovnu godinju skuptinu. Bilo je razgovora o radu udruge, te o organizaciji ovogodinje ve tradicionalne Izlobe vina u vrijeme tjedna opine Pitomaa. Sakupilo se dvadesetak lanova i gostiju, dok je osnovna tema skuptine bila pre visoki trokovi koji nastaju organiziranjem Izlobe vina. Visoka cijena ocjenjivaa garantira kvalitetno ocjenjivanje, ime se dri nivo izlobe - odlueno je da se ostaje pri tome. B.B.


10 11

DE

LALA

SU

I D

RU

TV

A I K

LUB

OV

I

Vodovodna udruga "Aranj" obavjetava sve korisnike vodovoda u Aranju, da se jave upravnom odboru (Ivan Meurean-Keko ili Miroslav Horvatinovi) radi usklaivanja cijene prikljuka vodovoda.

Vijesti

enski rukometni klub Pitomaa organizirao je ve tradicionalnu zabavu povodom dana svetog Valentina

organizaciji enskog rukometnog kluba Pitomaa, a u prostorijama KTC Pitomaa 16. veljae 2002. godine odrana je tradicionalna

zabava povodom svetog Valentina. Posjeenost zabave pokazatelj je da ljudi ele pomoi tom klubu, koji se od uvijek financirao na ovakav nain. Organizatori zabave tj. same rukometaice, pripremile su bogat program za svoje goste. Tako je program poeo s revijom frizura, a nastavio se s prodajom tombola, aukcijom slika, plesom srca. Vano je napomenuti da su sve slike prodane i to je vjerojatno novac koji e dobro doi naim rukometaicama. Dosta novca sakupljeno je i prodajom tombola.

Sve u svemu, gosti su se dobro zabavili, rukometaice su sakupile neto novaca, a svi donatori dobili su jedno veliko hvala.

Do slijedee zabave, na istom mijestu i sa eljom da dou bolji dani i za nae rukometaice, koje bi trebale vjebati i pokazati svoje sportsko umijee, a ne brinuti od kuda e pokriti svoje trokove.

Sportski pozdrav od RK Pitomaa..B.

Odrana je redovna godinja skuptina RK "Smu" Kri-nica

U drutvenom domu na "Gredi" odrana je 8. veljae redovna godinja skuptina RK "Smu" Krinica, jednog od dva ribolovna portska kluba na podruju opine Pitomaa. Skuptinu je otvorio predsjednik Zdravko Kova, a prisustvovalo joj je stotinjak lanova i gostiju.

DE

LALA S

U I D

RU

TVA I K

LUB

OV

I

Tradicionalna faenjska zabava drutva Podravec u Zagrebu

Kao i svake godine tako je i ove godine (8. veljae) drutvo Podravec (ogranak Pitomaa) odralo faenjsku zabavu u dvorani Zagrebake pivovare u zagrebakoj Ilici. Sakupilo se stotinjak lanova drutva i gostiju, brojnih osoba ih javnog i kulturnog ivota Hrvatske, ali i onih koji su na bilo koji nain vezani za Pitomau i okolicu. Da bi zabava bila jo bolja pridonijeli su Podravski muikai, tako da se organizatori i svi oni koji su doli na ovu zabavu nisu imali na to poaliti. Predsjednik drutva Podravec Mirko Klini bio je vrlo zadovoljan, dok se veselje sa pjesmom i plesom zavrilo gotovo pred samo svitanje. B.B.

Odrana je godinja skuptina NK "Otrovanec", 23. veljae u drutvenom domu u Otrovancu. Raspravljalo se o tekuim problemima u klubu, te o planu rada u 2002. godini.

Osnovne te-me skuptine bile su prob-lem raspo-laganja vo-dama, te us-klaivanje vi-sine lanarina za 2002. go-dinu, koja za ovu godinu iz-nosi 300 kuna, dok je za ka-dete i umi-rovljenike ne-to manja.

B.B.

Jedan od gostiju bio je i na poznati glazbeni djelatnik Vladimir Smiljani.

Podravski muikai su oduevili dvjestotinjak gostiju u prepunoj i veseloj dvorani.

ana 10. 2. 2002. u Pitomai, odrana je 108. redovna godinja skuptina DVD-a Pitomaa, na kojoj su prisustvovali: predsjednik HVZ

Zagreb mr. sc. Teodor Fricki, predstavnici DVD Virovitica, urevac i Turnaica, kao i lanovi DVD Pitomaa. Posebna ast za DVD Pitomaa bio je dolazak predsjednika HVZ iz Zagreba, a kojega je u ime DVD-a pozdravio predsjednik DVD Pitomaa, gos. Ivan imunovi, sa pjesmom "Dobro nam doel prijatelj stari". Veseli je to bio dogaaj i naroita ast za DVD Pitomaa.

Skuptina je protekla u radnoj atmosferi. Nakon "obilne" rasprave lanova DVD Pitomaa, rije je uzeo gos. Fricki, koji je ovaj skup upoznao sa radom HVZ i vatrogastva u R. Hrvatskoj. Posebno se zahvalio na portvovnom radu gos. imunoviu, koji je i upravitelj Dokumentacijskog centra povijesnih dokumenata HVZ u Pitomai. Upravo je ta institucija i osnovana u Pitomai, za cijelu Hrvatsku, zahvaljujui gos. imunoviu. Za svoj 65-ogodinji rad u DVD-u, gos. imunovi bit e odlikovan najveim priznanjem "Plaketa Mirka Kolaria".

Na kraju su izabrani i poasni lanovi DVD-a Pitomaa: mr.sc. Teodor Fricki, Vinko Martini (predsj. DVD urevac), eljko Palkovi (predsj.VZO Pitomaa), te Franjo Nemet (tajnik DVD Turnaica). Ovaj dopis smo zaprimili od gos. Ivana imunovia, te ga na njegovu zamolbu i objavljujemo.

D

U

Dobro nam doelgos. predsjednikHrvatske vatro-gasne zajednice

Godinja skuptina NK "Pitomaa"

24. veljae odrana je godinja skutina NK "Pitomaa" u prostorijama Obrtnikog doma u Pitomai. Razmatran je osnovni problem kluba a to je opstanak u treoj ligi. Uinjena je smjena predsjednika, pa je tako umjesto dosadanjeg Nikole Nemevia mjesto predsjednika zauzeo eljko Gomeri. Dvadesetak prisutnih izvjeteni su da je proraun kluba za 2002. godinu 350.000 kuna, od ega je najvie dala Opina Pitomaa.

B.B.

Faenjek u Starogradakom Marofu

U organizaciji KUD-a "Podravka" iz Starogradakog Marofa, po prvi puta je odran "maskenbal". Manifestacija je bila dobro posijeena, a posebno je za pohvaliti uee mladih ljudi. Nadamo se da e se tradicija nastaviti. Zahvaljujemo se sponzorima, koji su omoguili ovu manifestaciju.KUD "Podravka".

I.S.

Udruga ena "Graanke" Stari Gradac

Godinju izbornu skuptinu "Graanke" su odrale 09.02.2002. godine. Izabrano je novo predsjednitvo, na elu s gom. Petrovi Jasnom. Za njenu zamjenicu izabrana je Crni Mira, za blagajnicu Munjikovi eljka, te Petrovi Kristina za tajnicu.

Na skuptini je bilo pozvano i mnogo gostiju, iz Kladara, Buetine i Starogradakog Marofa.

U.." Graanke"

Prvog travnja Udruga vinogradara, podrumara i voara "Aranj" odrala je u prostorijama DVD Pitomaa svoju redovnu godinju skuptinu. Bilo je razgovora o radu udruge, te o organizaciji ovogodinje ve tradicionalne Izlobe vina u vrijeme tjedna opine Pitomaa. Sakupilo se dvadesetak lanova i gostiju, dok je osnovna tema skuptine bila pre visoki trokovi koji nastaju organiziranjem Izlobe vina. Visoka cijena ocjenjivaa garantira kvalitetno ocjenjivanje, ime se dri nivo izlobe - odlueno je da se ostaje pri tome. B.B.


12 13

Crkva Presvetog Trojstva u Turnaici trenutno je u vrlo loem stanju. Stoga je potrebno adaptirati zidove, a posebno krovite same zgrade, a za to je potrebno oko 500.000 kuna. Stoga molimo sve ljude dobre volje i sve one kojima je stalo da ta crkva bude onakva kakva treba biti da dadu svoj prilog turnaikog upi. Prilog ne mora biti novani, ve moe biti u naturi, odnosno svatko moe pomoi prema svojim mogunostima.

Broj iro rauna turnaike upe u ZAP-u je 31290-672-000-0000287.

Unaprijed smo zahvalni svima onima koji pomognu u obnovi nae upne crkve. Mi smo mala upa u poljoprivrednom kraju i nismo u mogunosti sami, vlastitim snagama ostvariti obnovu crkve. Zato se obraamo svim ljudima dobre volje i svim institucijama da nam pomognu. Moete se obratiti i izravno u upni ured u Turnaici, Brae Radia 5, 33405 Pitomaa. Broj telefona/faxa: 033/785-163.

vl.B..

NE

KA

J VA

M O

E

RE

I V

ELE

A

SN

I

SK

ULTU

RE

Portret jednog umjetnikaBranko Begovi- Bego

oen je 1962. godine u Pitomai. Zavrio je kolu za primjenjenu umjetnost u Zagrebu. Slikarstvom se bavi ve od svoje 13. godine. Vjeni izvor tema mu je

upravo Pitomaa sa svom svojom ljepotom.Najee slika pejsae, ali i Pitomake ulice i trgove u prolosti. Tako eli sauvati od zaborava izgled "stare Pitomae" za mlade generacije. Tehnika kojom se koristi je ulje na platnu, ali esto radi i akvarel-tehnikom. Vrlo prepoznatljiva su njegova apstraktna djela, gdje se on zapravo igra bojom, na svoj osebujan nain.

Osim slikarstvom bavi se i povjeu Pitomae i okolice, tako da je on najvjerojatnije, jedan od rijetkih, vrsnih poznavalaca ove tematike. Kao rezultat njegovih istraivanja, tri su knjige koje je on napisao: 1985. "Tri stoljea Pitomae", 1995."Pi tomaa"-monograf i ja, 1999. "Pi tomaka dobrodolica".

Izlagao je na mnogim skupnim izlobama, te na nekoliko samostalnih, od kojih je vrlo uspijena bila izloba u klubu "Podravec", u Zagrebu . .B.

Udruga ena Kladare pokrenula je akciju prikupljanja sredstava za obnovu kapelice BDM u Kladarama. Kapelica je u vrlo loem stanju, a novaca nema ni upa, a ni opina. Stoga se umoljavaju svi oni koji su u mogunosti da na bilo koji nain pomognu da se jave predsjednici Udruge g. Ivki Maar u Kladarama ili nekome iz Udruge ena Kladare.

Ususret najveem kranskom blagdanu

Svjedoci smo nedavno prolih boinih i novogodinjih blagdana. Sam spomen na njih asocira na prepun stol, okieno boino drvce, bljetavilo raznobojnih sijalica, postavljenih u i oko kue, susret s prijateljima i poznanicima, bezbrojne estitke itd.. To uostalom i nije neto novo, jer otkako znamo za sebe uvijek je to bilo tako. Uvijek su nai ljudi podredili ivot tih zadnjih dana u godini prazninim uicima, tedei dugo i odvajajui ono najbolje, da bi tijekom blagdana mogli to bolje uivati u plodovima mukotrpnog rada, i to sveanijoj proslavi Bojeg roendana i zavretka jedne odnosno poetka idue godine, uvijek se nadajui neem novom, boljem, ljepem... emu? to to novo oekujemo? Moda novi namjetaj, novi auto, novu kuu ili stan? Ne razmiljajui kako to ostvariti, svejedno neto oekujemo. to bolje? Moda bolji standard, bolje zdravlje, bolji svijet oko sebe. Ljepi ivot, ljepu odjeu i tko zna to sve ne. Uvijek elimo da sve oko nas bude ljepe i bolje, nama ugodno. Promijenili bi itav svemir da ugodimo sebi i svom egu. Bi li onda bili sretni? Mislim da ne. Kad bi sve oko sebe uspijeli podrediti vlastitom htijenju, uvijek bi nam neto nedostajalo, uvijek bi htjeli jo neto i tome nikad kraja.

Upitamo li se ikad to je to s nama, zato smo vjeito nezadovoljni i zato uvijek teimo neem vie.

Zapitamo li se ikad je li nam sve to potrebno, ili moda sve to elimo samo zato da bi imali vie od drugih? Moda bi nam neke stvari predstavljale samo dodatne obaveze, optereenje ili smetnju. No, bez obzira, mi ipak to elimo. Zato? Zato da pokaemo drugima da ih imamo ili zato da ne pripadnu nekom drugom. Bilo kako bilo, opet je u pitanju ego, i tome nikad kraja.

Da bismo ostvarili ivotno zadovoljstvo potrebno je potraiti odgovore, ali gdje?

Pitamo se to ili tko nam treba da to ostvarimo, makar i u manjoj mjeri. Traimo odgovor od drugih i kod drugih. A to je s nama samima? Sebe kao da smo zaboravili kad nas treba usreiti. A odgovor je u nama samima.

inimo li mi neto da naa okoklina bude bolja,

zadovoljnija i sretnija? Dajemo li mi svoj doprinos tuoj srei. Jesmo li se spremni bar malo rtvovati za tue dobro. Usreujemo li mi nekoga? Jesmo li bar pokuali nekome pomoi ili smo traili da drugim pomognu nama u traenju svoje sree.

Jesmo li ikad osjetili zadovoljstvo ako smo nekome priutili trunku radosti. Pokuajmo to!

Moda emo nai i mi trunku radosti i unutarnjeg mira, kad na poznatom nam licu, ugledamo radostan osmijeh. Moda emo tada zaboraviti na elju za dominacijom. Moda emo se osjetiti vie ljudi, vie poeljni u drutvu, vie zadovoljni sobom.

Pokuajmo zato preispitati sami sebe i biti realni kritiari vlastitoga bia.

Istina, nismo ba zasieni obiljem, da bismo mogli uvelike nekome pomagati, ali lijepa, iskrena, prijateljska rije nita ne kota, a znai jako puno.

Onaj koji je pun zlobe i zavisti, svakako e manje osjetiti tuu bol, ali e u podsvjesti znati da je netko njemu uinio dobro. Zato e i njegova bezutnost postati za nijansu manja.

Moramo, dakle zakljuiti da srea nije primanje ve davanje. Ne mislim pri tom podrediti se nekom i vjerno mu sluiti, ve biti mu prijatelj, savjetnik, suradnik, tjeitelj. Koliko ste puta imali potrebu da izbacite iz sebe gorinu, jad i tjeskobu. Potreban nam je dakle netko tko e nas sasluati i razumijeti, ali je teko nai osobu koja bi bila dostojna naeg povjerenja.

Jesmo li mi osobe od povjerenja, ili smo cinici koji se pretvaramo da nam je stalo do drugih, a kad nam se povjere otrat emo kao zadnje izdajice i prepriavati jade svojih blinjih, uz dakako vlastite komentare i odreene dodatke, kako bi pria bila zanimljivija, pa makar dobila i novo znaenje.

No, za uivanje u tuem jadu nita nije previe. Pomislimo li kadkad kako boli kad nekog kleveemo, kad nas netko lano klevee, a ne moemo se obraniti. Ako je po onoj - dobro se dobrim vraa, a zlo zlim - zamislimo to nas oekuje sutra. Moda emo tada i mi drukije razmiljati, jer pelin u tuim ustima nikad ne moe biti toliko gorak da mu mi osjetimo gorinu. Ali, stavimo li ga u vlastita usta i mnogo blaa doza nam biva pregorka.

U povodu nadolazeeg Uskrsa, opet e u naim domovima i mjestima biti sveano. Prepuni stolovi obilja za zadovoljtinu naih usta. Opet e stizati estitke, a koliko e ih biti iskrenih, a koliko onih " reda radi ". Zamislimo da nam na ruci pie rije " istina ". Ne bi li nam bilo ponekad nelagodno, kad bismo je pruili uz lane elje i estitke. Ne bismo li se tada zastidjeli sami sebe? Koliko puta bi nas dirnula rije " istina "?

Uz malo razumijevanja i tolerancije svima bi nam ivot bio laki i sretniji, te bi i nae estitke bile toplije i iskrenije.

"Anonimus"

R

alo je onih u Podravini koji nisu uli za legendarnog Blaa Lengera iz Draganca pored Podravskih Sesveta. Samo se sjetite

nezaboravnih pjesama koje je pjevao Bla Lenger i njegov sastav, kao Hrvatica ja sam mlada ( u vrijeme kada je to bilo opasno svirati i pjevati), Divni dani, U ravnoj Podravini itd.

Bla Lenger osnovao je svoj sastav jo davne 1947. godine, a ne svira ve petnaestak godina. Zatekli smo ga u svojoj kui na Dragancima, dosta bolesnog, ali nas je rado primio i prisjetio se dana kada je njegov sastav veselio itelje Podravine, Meimurja i sjeverozapadne Hrvatske. U njegovom su sastavu svirali, osim njega, Jani Bogdan iz Meimurja (violina), Martin Bogdan takoer iz Meimurja (violina), te Ivica Ignac iz Meimurja (takoer violina). Cimbalo je svirao Antun Rabaija. Violinu je svirao i Ivan Krupski, a bugariju Stjepan Franji. Bas i vokal bio je Bla Lenger. Ovaj sastav sa navedenim lanovima nije se bitno mjenjao tokom njegovog dugogodinjeg postojanja.

Snimili su ukupno jedanaest ploa, dok Lenger naglaava da su poeli svirati na samo Blaevo 1947.

Posjetili smo legendarnog Blaa LengeraM

godine (3. veljae).Prisjeajui se najljepih dana navodi da im

je bilo najljepe svirati u Pitomai i Novom Virju. Kae da su ih u tim mjestima posebno dobro doekivali na svatovima ili zabavama. Kae da su kao mladii mogli i dosta toga popiti. Kada je bilo dobro veselje i drutvo i do sto gemita po svirau.

Danas Bla ima 83. godine i vrlo je loeg zdravlja, no, jo uvijek rado, ako mu zdravlje dozvoli, nastupi na pitomakom festivalu Pjesme Podravine i podravlja ili na kakvoj drugoj glazbenoj manifestaciji. Posljednji put je nastupio na 35. godinjici

Bla Lenger, legenda domae podravske

glazbe 1950.-ih, 60.-ih i 1970.-ih godina.

Leng

erov

a zl

atna

plo

a.

Bla

Le

nger

u d

rut

vuPi

tom

aki

h no

vina

.

glazbenog djelovanja Dragana Vlajinia o-dranoj u kino dvorani u Pitomai u sijenju 2002. godine. Na-damo se da emo ga jo vidjeti na sceni, ovjeka koji je danas, a to e biti i jo vje-rovatno mnogo go-dina, uzor brojnim glazbenic ima do-mae narodne glazbe u Podravini.

B.B.

Zim

a, u

lje n

a pl

atnu

, 199

9.


14 15

IZ PR

O

LOS

TI PITO

MA

K

OG

KR

AJA

SK

ULT

UR

E

Jeste li znali da:

zdravstvena djelatnost u Pitomai poinje tek krajem 19. st., oko 1882., kada dolazi prvi lijenik, dr. Antun Bazijanac. Nakon dr. Bazijanca, oko 1895., dolazi dr. Josip Horetzky. On ostaje sve do 1902., kada dolazi dr. Bernard Horetzky, a oko 1905., dr. ime Papa. Dr. Papa vri dunost sve do dolaska Andrije pania, oko 1909. godine. Nakon njega dolazi dr. Aleksandar Sidnjenko, te napokon poslijednji prijeratni lijenik Marko Prister.

Poetak poslijeratnog zdravstva obiljeit e dr. Juraj Fil, te prva formirana lijenika ekipa. Ta ekipa djeluje do 1950. kada se moe rei da zapoinje organizirano zdravstvo.

U ovom vremenskom razdoblju djeluju: dr. Dinko Bubanj, dr. Marijan Jergovi, dr. Ivan Vernik, dr. Jakov upen, dr. Josip Gal, dr. ime Jergovi i drugi.

1960. god. izgraena je Zdravstvena stanica. Ljekarna ima takoer korijene jo s kraja 19. st., a prvi ljekarnik bio je andor Jugovi. Nakon Jugovia apoteku ima Eustahije Jurkas, koji ostaje do 1943. godine kada su ga ustae deportirali u logor kod Vukovara zbog toga to mu je supruga bila idovka i kada je preuzima Ivka Bubanj.

1950. godine zapoinje s radom Mjesna organizacija Crvenog kria, koja se bavila prikupljanjem krvi na dobrovoljnoj bazi.

.B.

Hrvatski bal - tradi-cionalni bal podravskih Hrvata

susjednoj dravi Maarskoj, u Baru, 23.2.2002. godine, odran je tradicionalni Hrvatski bal. Prilika je to da se prisjete svojih

korijena, svog materinjeg jezika, te da se sretnu roaci i prijatelji koji govore istim jezikom. Bilo je nazono i nekoliko gostiju iz Pitomae, naelnik opine Pitomaa gos. Dijakovi, te veselo drutvo Joe Jankovia, maarskog Hrvata koji za sebe kae "I ja sam Hrvat, samo se drugaije oblaim". Naravno da smo i mi to primjetili. Primjetili smo i to da taj na narod u Maarskoj, ivi oputenije nego mi, znaju se zabavljati, te jako dobro organizirati jednu ovakvu sveanost.

Na poetku sveanosti sve nazone pozdravio je generalni gonzul R. Hrvatske u Maarskoj, naravno na hrvatskom jeziku, gos. dr. Zvonimir Mari.

Nakon uvodnog dijela, sve su nas oduevile lanice enskog pjevakog zbora Korijeni iz Martinaca.

Odpjevale su desetak pjesama iz nae Podravine, tako da nitko tko je doao iz Hrvatske nije mogao ostati ravnoduan. Kako da ovjeku ne krenu suze kad vidi da netko tko moda i nije roen u Podravini, od srca pjeva "Podravino moja mila", "Na malenom brijegu", na bezprijekornom hrvatskom jeziku.

U zabavnom dijelu uestvovali su Podravski muikai iz Pitomae, te orkestar Podravka iz Martinaca. Bilo je to jedno lijepo druenje, koje je potrajalo do jutarnjih sati.

Vidimo se do godine ! B..

U

ZLATNI KLASd.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge PITOMAA - Pavleka Mikine 55

Sretan Uskrs i uskrnje blagdane eli Vam

Knjiara "JE"Pitomaa, vl. Ana Filipovi

Sretan Uskrs!


Sa hrvatskog bala u Barcsu. Domaini su na samome poetku plesali kola, dok su im se ubrzo prikljuili i gosti.

Minimarket

JABUKAKako je izgledala Pitomaa prije dvijesto i vie godina

anas je gotovo nemogue zamisliti ivot bez struje, tekue vode, telefona, automobila i mnogo drugih stvari. No vremena su bila vrlo

drugaija prije samo 30.-ak godina, a kamoli prije dvjesto i vie godina.

Na primjer, 1780. -ih godina Pitomaa je bila jedno malo mjesto od oko 200 kua. Najvei dio njih bio je smjeten oko crkve i na mjestu dananje Strossmayerove ulice, to jest u Doljnjem kraju. Tada nisu postojale ulice kao to je Dravska, Preradovieva i brojne druge. Zamislite si samo blatnjave zemljane putove i staze ili stari drum koji je iao od urevca prema Virovitici u vrijeme kada su padale kie. Samo kretanje po mjestu i izvan njega bilo je vrlo teko. Mogli ste uti kripu drvenih kotaa na zaprenim kolima i pokoji povik ili psovku nekog starog krajinika koji se vraao ili odlazio na polje.

Kada bi se proetali Pitomaom prije oko 210 godina, onda bi pored krajike tacije, koja se nalazila na mjestu dananjeg drutvenog doma, zatekli lijepo obuenog naoruanog straara graniara koji je ekao obavjesti od nadreenih o eventualnom pokretu jednog broja vojnika na neko bojite. Pored tacije nalazila se klupa za bievanje, odnosno kanjavanje graniara koji su se ogrijeili o zakon, a koji je bio vrlo strog.

Na mjestu dananje crkve nije bilo nikakve zavrene graevine, ve samo blatnjave grabe i rupe po kojima su hodale svinje i guske, ali na koje su mjesto

mjetani ve navozili materijala za gradnju nove crkve i i koje su poeli gradnju jo prije nekoliko godina. Moda bi ste ba tog momenta zatekli majstora tesara Mihajla Legraana koji je na jednome tramu rezbario svoje ime i godinu 1789. kada je uinio ovaj posao ("RESIIREXI ANO D. 1789. Michael Legrachan me fecit"). upnik Vid Bosiljevac bio je vjerovatno zadovoljan ovim majstorom, ali ve pomalo bolestan od napornih poslova oko gradnje nove crkve, a da ste doli samo nekoliko mjeseci kasnije vie ga ne bi zatekli jer je, iako mlad, umro ve poetkom 1790. godine.

Ako bi ste krenuli prema dananjem upnom uredu, tu bi ste preko puta, mogli vidjeti staru, ali jo uvijek u upotrebi, sedamdeset godina ranije izgraenu i dotrajalu upnu crkvu sv. Vida od drveta. Oko nje je jo uvijek bilo groblje sa dosta loom drvenom i jednostavnom ogradom kroz koju su ulazile svinje i razne druge ivotinje na groblje, pa biste od mjetana mogli uti i to da se pria o definitivnom seljenju groblja na neko drugo mjesto, izvan samoga naselja. Upravo u to vrijeme preko puta drvene crkve gradio se i novi stan, odnosno upni dvor za upnika, no kojega zavretak gradnje nije doekao upnik Bosiljevac.

Ako bi vrijeme bilo tmurno, moda bi vas pozvao neki od susjeda da se sklonite od mogue kie, a moda vas i ponudio, ako je bio bolji gazda, zemljanom aom nekakvog vina ili rakije. Sigurno bi vas pozvao, jo ako bi bilo hladno, da se malo ogrijete pored velike zidane pei u glavnoj velikoj sobi, pa bi u polumraku s vama popriao pokoju rije o vremenu ili o moguem odlasku u nekakav rat za cara Josipa.

Ako bi se nastavili "motati" oko mjesta gdje se gradila crkva mogli bi susresti nekog od oficira iz pitomake kumpanije, koji se vraao iz kole, nakon to je odrao djeci koji sat njemakog jezika ili rauna. Sasvim bi vas se sigurno dojmio zveket njegove, nisko objeene sablje.

Sasvim je sigurno i to da ne bi uli, osim ako se nebi javila crkvena zvona, nikakvu buku u daljini, ali ni igdje blie. Moda bi vam se sve to skupa uinilo malo monotono, ali bi sigurno razmiljali i o nekim boljim vremenima.

B.B.

D

Zdravstvena stanica u Pitomai snimljena1960.-ih godina.


14 15

IZ PR

O

LOS

TI PITO

MA

K

OG

KR

AJA

SK

ULT

UR

E

Jeste li znali da:

zdravstvena djelatnost u Pitomai poinje tek krajem 19. st., oko 1882., kada dolazi prvi lijenik, dr. Antun Bazijanac. Nakon dr. Bazijanca, oko 1895., dolazi dr. Josip Horetzky. On ostaje sve do 1902., kada dolazi dr. Bernard Horetzky, a oko 1905., dr. ime Papa. Dr. Papa vri dunost sve do dolaska Andrije pania, oko 1909. godine. Nakon njega dolazi dr. Aleksandar Sidnjenko, te napokon poslijednji prijeratni lijenik Marko Prister.

Poetak poslijeratnog zdravstva obiljeit e dr. Juraj Fil, te prva formirana lijenika ekipa. Ta ekipa djeluje do 1950. kada se moe rei da zapoinje organizirano zdravstvo.

U ovom vremenskom razdoblju djeluju: dr. Dinko Bubanj, dr. Marijan Jergovi, dr. Ivan Vernik, dr. Jakov upen, dr. Josip Gal, dr. ime Jergovi i drugi.

1960. god. izgraena je Zdravstvena stanica. Ljekarna ima takoer korijene jo s kraja 19. st., a prvi ljekarnik bio je andor Jugovi. Nakon Jugovia apoteku ima Eustahije Jurkas, koji ostaje do 1943. godine kada su ga ustae deportirali u logor kod Vukovara zbog toga to mu je supruga bila idovka i kada je preuzima Ivka Bubanj.

1950. godine zapoinje s radom Mjesna organizacija Crvenog kria, koja se bavila prikupljanjem krvi na dobrovoljnoj bazi.

.B.

Hrvatski bal - tradi-cionalni bal podravskih Hrvata

susjednoj dravi Maarskoj, u Baru, 23.2.2002. godine, odran je tradicionalni Hrvatski bal. Prilika je to da se prisjete svojih

korijena, svog materinjeg jezika, te da se sretnu roaci i prijatelji koji govore istim jezikom. Bilo je nazono i nekoliko gostiju iz Pitomae, naelnik opine Pitomaa gos. Dijakovi, te veselo drutvo Joe Jankovia, maarskog Hrvata koji za sebe kae "I ja sam Hrvat, samo se drugaije oblaim". Naravno da smo i mi to primjetili. Primjetili smo i to da taj na narod u Maarskoj, ivi oputenije nego mi, znaju se zabavljati, te jako dobro organizirati jednu ovakvu sveanost.

Na poetku sveanosti sve nazone pozdravio je generalni gonzul R. Hrvatske u Maarskoj, naravno na hrvatskom jeziku, gos. dr. Zvonimir Mari.

Nakon uvodnog dijela, sve su nas oduevile lanice enskog pjevakog zbora Korijeni iz Martinaca.

Odpjevale su desetak pjesama iz nae Podravine, tako da nitko tko je doao iz Hrvatske nije mogao ostati ravnoduan. Kako da ovjeku ne krenu suze kad vidi da netko tko moda i nije roen u Podravini, od srca pjeva "Podravino moja mila", "Na malenom brijegu", na bezprijekornom hrvatskom jeziku.

U zabavnom dijelu uestvovali su Podravski muikai iz Pitomae, te orkestar Podravka iz Martinaca. Bilo je to jedno lijepo druenje, koje je potrajalo do jutarnjih sati.

Vidimo se do godine ! B..

U

ZLATNI KLASd.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge PITOMAA - Pavleka Mikine 55

Sretan Uskrs i uskrnje blagdane eli Vam

Knjiara "JE"Pitomaa, vl. Ana Filipovi

Sretan Uskrs!


Sa hrvatskog bala u Barcsu. Domaini su na samome poetku plesali kola, dok su im se ubrzo prikljuili i gosti.

Minimarket

JABUKAKako je izgledala Pitomaa prije dvijesto i vie godina

anas je gotovo nemogue zamisliti ivot bez struje, tekue vode, telefona, automobila i mnogo drugih stvari. No vremena su bila vrlo

drugaija prije samo 30.-ak godina, a kamoli prije dvjesto i vie godina.

Na primjer, 1780. -ih godina Pitomaa je bila jedno malo mjesto od oko 200 kua. Najvei dio njih bio je smjeten oko crkve i na mjestu dananje Strossmayerove ulice, to jest u Doljnjem kraju. Tada nisu postojale ulice kao to je Dravska, Preradovieva i brojne druge. Zamislite si samo blatnjave zemljane putove i staze ili stari drum koji je iao od urevca prema Virovitici u vrijeme kada su padale kie. Samo kretanje po mjestu i izvan njega bilo je vrlo teko. Mogli ste uti kripu drvenih kotaa na zaprenim kolima i pokoji povik ili psovku nekog starog krajinika koji se vraao ili odlazio na polje.

Kada bi se proetali Pitomaom prije oko 210 godina, onda bi pored krajike tacije, koja se nalazila na mjestu dananjeg drutvenog doma, zatekli lijepo obuenog naoruanog straara graniara koji je ekao obavjesti od nadreenih o eventualnom pokretu jednog broja vojnika na neko bojite. Pored tacije nalazila se klupa za bievanje, odnosno kanjavanje graniara koji su se ogrijeili o zakon, a koji je bio vrlo strog.

Na mjestu dananje crkve nije bilo nikakve zavrene graevine, ve samo blatnjave grabe i rupe po kojima su hodale svinje i guske, ali na koje su mjesto

mjetani ve navozili materijala za gradnju nove crkve i i koje su poeli gradnju jo prije nekoliko godina. Moda bi ste ba tog momenta zatekli majstora tesara Mihajla Legraana koji je na jednome tramu rezbario svoje ime i godinu 1789. kada je uinio ovaj posao ("RESIIREXI ANO D. 1789. Michael Legrachan me fecit"). upnik Vid Bosiljevac bio je vjerovatno zadovoljan ovim majstorom, ali

pitomačke novine br 11 (br. 2, god. 2, 2002.)

Documents