prsten br. 7

Broj 7. Godina IV,

Prosinac 2009.

TEMA BROJA

Pomoć Hrvatima u BiH

ZAKLADA PRSTEN

Dodijeljene novestipendije

TOMISLAV ANTUNOVIĆ

Poduzetnikdesetljeća

PRSTEN FORUM

Ciljevi: stabilnost i rastza gospodarstvenike

HUMANISTI DESETLJEĆA: dr. sc. Zvonko Biljecki i mr. sc. Vjekoslav Jeleč, dr. med.

Internacionalna liga humanistadodijelila Zlatne plakete

GOSPODARSKI FORUM U SARAJEVU

Dokaz suradnjedviju država sciljem opstankaHrvata u BiH

3Udruga bosanskih Hrvata / www. udruga-prsten.hr

UVODNIK

Spadam u onaj dio ljudi koji smatra dase iskrenim, otvorenim i kvalitetnim raz -go vo rom, bez predrasuda i strahova daće nas netko krivo shvatiti ili smatrati sla-bim ili neinformiranim - može riješiti ilinaći rješenje za većinu ljudskih problema,dilema, strahova ili briga. Bilo osobne, bi-lo poslovne ili društvene prirode.

A sve manje razgovaramo. Ne zato štoje to naš izbor već zato što to namećetempo kojemu se većina nas, u radno-ak-tivnom dijelu života, jednostavno ne mo-že oduprijeti. Naši životi i naši poslovi, svi-đalo se to nama ili ne, ali i drugi ljudi, ovi-se o nama i mi ovisimo o drugim ljudima.Ljudima koje volimo ili smo ravnodušni,ljudima s kojima se odmah razumijemo ilinam to nikako ne uspijeva, ljudima slič-nim nama ili tako različitima... Ne mora-mo ih voljeti, ne moraju nam biti niti sim-patični ili dragi, ali ono bez čega ne mo-žemo i ne smijemo je uvažavanje i odgo-vornost.

Naše mjerilo u odnosu prema drugomčovjeku, ako sami sebe želimo graditi i iz-graditi u kvalitetno i časno ljudsko biće,ne bi smjelo biti njegovo podrijetlo, stu-panj naobrazbe, materijalno ili zdravstve-no stanje, vjera, nacionalnost, društvenapripadnost... Jednostavno zato što dobardio navedenog ne možemo birati, nao-brazba često može ovisiti o sklopu različi-tih okolnosti, a danas bogat i siguran čo-vjek - sutra može ostati bez ičega, bole-stan i usamljen kao što je dobar dio ljudi,i naših ljudi, iskusio. Jesu li razlog rat,svjetska recesija, prometna nesreća ili pri-rodna katastrofa, manje je važno kad do-đemo do zida koji nam se čini kao nesav-ladiva prepreka.

Zašto Vam sve ovo uopće spominjem?Zato što mislim da premalo komunicira-mo o temeljnim stvarima, često presud-

nim za ljudski život. Vlastiti ili onih ljudi skojima nas život spaja ili ih sami biramo.Uvažavanje i odgovornost. Uvažavanjejer najčešće ne znamo sudbine tih ljudi,njihove istinske, često skrivene dileme,probleme, strahove, ograničenja. Odgo-vornost kao stalnu svijest da svaki naš inajbanalniji postupak može bitno izmije-niti naš vlastiti ili živote ljudi oko nas.Najčešće govorimo o ljudskim sloboda-ma i pravima, što je svakako dobro, alisve manje gorimo i mislimo o odgovor-nosti, nužnoj odgovornosti za vlastitepostupke prema sebi, obitelji, prijatelji-ma, kolegama, ljudima koji na bilo kojinačin ovise o nama. Premalo mislimo igovorimo o uvažavanju onih koji su nabilo koji način drugačiji od nas, jer ni jadanas nisam više kao ja od jučer. Bilo dasmo na dar rođenjem i Božjim proviđe-njem ili sudbinom dobili rijetke talente isposobnosti da svoj i živote drugih ljudiučinimo boljima, bilo da smo stekli mate-rijalna dobra - naša je odgovornost iobaveza, ako ništa drugo, a ono kao činzahvalnosti - to što smo dobili ili stekli, umjeri, količini i obliku koji naša savjestodabere - podijeliti s onima koji u tomtrenutku ili u ovozemaljskom životu ima-ju manje od nas. Za takvu odgovornostulažemo našu obzirnost, naš obraz iodlučnost da ćemo, ma koliko imali umaterijalnom, duhovnom ili bilo kojemdrugom smislu, svoj blagoslov podijelitis drugima. Darovano se sjeme uvijek i nasvakom tlu primi bez obzira hoćemo limi vidjeti njegove plodove ili ne.

Dragi prijatelji, želim Vam da uz pred-stojeće blagdane dobijete upravo onošto najviše želite i trebate i da darujeteono što je drugima potrebno.

Srdačno Vaš Zvonko Biljecki

IZDAVAČUdruga bosanskih Hrvata "Prsten"

Vukovarska 23510 000 Zagreb

[email protected]

ZA IZDAVAČAPredsjednik UBH "Prsten",

dr. sc. Zvonko Biljecki, dipl. ing. geod.

IZDAVAČKO VIJEĆEBruno Iljkić, predsjednik

Pavo Zubakdr. sc. Tomislav Dubravac

Mijo MarićDinka Martinović Ivurek, prof.

Ivan PandurevićDragan Martinović

GLAVNA UREDNICAIvana Kolovrat

[email protected]

ZAMJENICA GLAVNEUREDNICE

Lana Milovanović[email protected]

STRUČNI I VANJSKISURADNICI

Ivo AščićMarina Čičak

Damir DominkovićIrena Kalojzi

Ivica Kisić, prof. dr. sc. Drago Lozančić

Eva MijatovićIvana Mišić

Ivan OjdanićStjepan Stjepić

Anto ZovkoZvonko Živković

GRAFIČKI UREDNIKDamir Kolovrat

LEKTURAKsenija Hristov

FOTOGRAFIJESaša Lisjak

Arhiva UBH "Prsten"

REALIZACIJA ČASOPISAAMS nakladništvo d.o.o.

Vijenac F. Gotovca 10Zagreb

TISAKVjesnik d.d.

ISSN:1846-338X

IMPRESSUM

Poštovani čitatelji, dragi prijatelji!

4 / Udruga bosanskih Hrvata www. udruga-prsten.hr

SADRŽAJ

Pomoć Hrvatima u BiH - Neupitna ustavnaobveza i etika dobrote (6)

Uvodnik (3)

INTERVJU

TEMA BROJA

Slavko Marin, zamjenik ministra za ljudska prava iizbjeglice u BIH - Povratak u BiH još uvijek nije završen (8)

INTERVJU mr. sci. Vjekoslav Jeleč, dr. med., dopredsjednik UBH Prsten - Život je vječnajednadžba s tisuću nepoznanica (18)

EKOLOGIJA Ekološka poljoprivreda - mogućosti u Bosni iHercegovini (22), Ekološki kutak (24)

PSIHOLOŠKA POMOĆ Sreća ili - kako se osjećati bolje (25)

FORUM MLADIH Prođoh Bosnom kroz gradove (26), Osnovana novapodružnica Foruma mladih u Vinkovcima (29),Plehanske iskre, Predstavljanje članova Foruma mladihu Osijeku (30), Osniva se KUD Prsten u Zagrebu,Druženje mladih u Zagrebu (31), “Veseli Božić zanajmlađe, v 2.0”, Forum mladih 25+ (32),

ZAKLADA PRSTEN Predstavljanje stipendista, Rezultati natječajaZaklade Prsten (33), Potpora obrazovnomprocesu i mladim ljudima (34)

PODRUŽNICE IČLANSTVO

Mali Lošinj (36), Slavonski Brod, Varaždin (37),Vukovarsko-srijemska, Rijeka (38)

LJUDI, DOGAĐAJI,POVODI

Zabava do zore (39), Predsjednik i dopredsjednikPrstena - humanisti desetljeća (40), Zlatna povelja zaTomislava Antunovića (41), Vrijedni župljani GornjihMočila (42), Prsten donosi nadu u Kraljevu Sutjesku,Hrvatski Žrtvoslov za župe jajačkog kraja (43),Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine (44)

PREDSTAVLJANJETVRTKE

Žito d.o.o. - Svijet pun okusa i mirisa (46)Matić d.o.o. - Voda je izvor života (48)

ČISTOG SRCA Park prirode Sutivan - Dragi Bog i bosanski inat (50)

REPORTAŽA Hrvati iz Bihaća: Ostati i živjeti u svomegradu na Uni (52)

SPORT Bosanski Hrvati na sportskom Olimpu (56)

KULTURA Intervju s mladim redateljem Antoniom Nuićem -I mi svoga Clinta Eastwooda za Oscar imamo (57)

OBITELJSKI OBRT Supružnici Zdravko i Zdravka Vrljić -Ljubavi i cvijeća nikad ne nedostaje (58)

ZDRAVLJE ISOCIJALNA SKRB

Fra Juro Tokalić: Čovjeku je potrebno maloda bi bio sretan (59)

KRONOLOGIJA Radili smo, putovali, i lijepo se družili (62)

SAMO PITAJTE (64)

NASLOVI IZ MEDIJA (65)

GOSPODARSKI BLOK Prsten forum - Ciljevi: Stabilnost i rast za gospodarstvenike(10), Uključite se u “tržište Prsten”, Okrugli stol naMarkovom trgu (12), Gospodarski forum u Sarajevu (13),Utjecaj ekonomske krize na članove UBH Prsten (14),Gospodarske vijesti (15), Kriza kao šansa (16)

str. 10)

str. 12)

str. 18)

str. 26)

str. 12)

str. 39)

Udobnost počinjeod poda...

Sve na jednom mjestu!Najveći izbor egzotičnih parketa, parketa domaće proizvodnje,ljepila i lakova, laminata, drvenih sustava za terase, pripadajućihpribora i ugradnje pronaći ćete u našim salonima.

[email protected]

[email protected]

[email protected] (Orašje)[email protected] (Tuzla)[email protected] (Sarajevo)

ZAGREB, F. Andrašeca 8, T +385 1 3096 350 F +385 1 3096 346SOLIN, Hektrovićeva 38, T +385 21 260 916 F +385 21 260 918RIJEKA, Save Jugo Bujkove 1, T +385 51 298 869 F +385 51 298 863

ORAŠJE, II. ulica b.b., T +387 31 714 214 F +387 31 714 219TUZLA, Magistralni put 23, Husino, T/F +387 35 802 645TEŠANJ, Marin Han, T +387 32 652 786 F +387 32 655 529SARAJEVO, Dž. Bijedića 216, T +387 33 459 703 F +387 33 459 704

LJUBLJANA, Koprska 92a, T +386 1 2420 120 F +386 1 2420 128

HR

BiH

SLO


TEMA BROJA POMOĆ HRVATIMA U BIH

Piše: Ivana Kolovrat

Na sjednici Vlade 30. listopada2009. godine donesena je odlukao izmjeni i smanjenju iznosa sa23,5 milijuna kuna na 21,1 milijunkuna za pomoć programima i pro-jektima Hrvata u BiH. Početna ci-fra o kojoj se spekuliralo u javno-sti od 28 milijuna kuna s početkagodine, zbog krize se postepenosmanjuje. Ljetos je medije, kako uHrvatskoj, tako i u BiH, preplavilaljutita bujica natpisa o nerazum-noj rastrošnosti hrvatskog prora-čunskog novca u kriznim vreme-nima za “nabavu opanaka, nošnji iza obnovu samostana”, a ovih da-na čitamo kako će Hrvatska dobiti26 milijardi kuna od EU prema Fi-nancijskom planu Europske komi-sije za 2012. i 2013. godinu po ula-sku u članstvo EU pa se, sasvim ja-sno, još nitko nije zahvalio na tomnovcu i rekao da nam ne treba.Kritičke naslove i članke pune ne-zadovoljstva uvjetovali su i izne-nadna ostavka bivšeg premijeraSanadera i uvođenje neustavnog inepravednog poreza, u naroduomraženog “harača”.

S druge strane, u BiH su se me-diji, novine i portali raspisali, pak,o korumpiranosti primatelja sred-stava, svatko u svom kraju. Negdjeje u pitanju bila neka korumpiranaravnateljica, negdje je upitan vlas-nik nekog sportskog kluba prima-telja pomoći zbog političke pri-padnosti. Istaknuto je i nezado-voljstvo omjerom pomoći projek-tima zdravstva koji su od straneprimatelja prepoznati kao nužnijiprojekti spram kulturnih koji dobi-vaju znatno veću potporu. Da nebi došlo do ikakve zlouporabenovca svi primatelji sredstava pod-nijet će račune s troškovima i osta-lom dokumentacijom kako bi do-kazali gdje su ih potrošili.

Šivanje zakrpa na starojhaljini

Aktualna vlast, od predsjednikaMesića, koji se doduše zalaže zasmanjenje troškova, preko premi-jerke Kosor, odgovaraju medijimakako se radi o ustavnoj obvezi Re-publike Hrvatske da se kontinuira-no skrbi o pripadnicima hrvatskognaroda u BiH provodeći različiteprograme pomoći čiji je cilj stvara-

nje gospodarskih i socijalnih uvjetaza ostanak Hrvata u BiH i održivi po-vratak onih koji to žele. Vlada Repu-blike Hrvatske na transparentan iinstitucionalno definiran način pro-vodi poseban program pomoći fi-nanciranjem obrazovnih, kulturnih,znanstvenih i zdravstvenih progra-ma i projekata hrvatskih udruga iinstitucija u Bosni i Hercegovini. Sobzirom na svotu u udjelu hrvat-skog državnog proračuna od 0,016posto, natpisi o “bahatom razbaci-vanju novca hrvatskih građana” suviše nego pretjerani i apsolutno ne-utemeljeni. Kada se iznos pomoćipodijeli s brojem stanovnika u Hr-vatskoj, tada je svaki građanin Hr-vatske dao 5 kuna (u godinu dana)da se poprave trošni krovovi na ško-lama, propala stolarija, sanitarničvorovi, da se kupe knjige, opremiinformatička radionica, uredi stara-čki dom pa i sašiju nove nošnje i do-vrše neke crkve koje su u Bosni odsrednjeg vijeka centri okupljanjagrađana i čuvanja tradicije. Godina-ma je hrvatska država najveći poje-dinačni donator financijskih sred-stava u BiH, napravljeno je dosta -no sve je to kap vode u moru ratom

potpuno razorene i raseljene zem-lje. Potrebno je još mnogo, mnogotruda da se sredi uništena infra-struktura, izgrade sve kuće, vratesvi koji se žele vratiti i zaposle se. Zaostvarenje tih ciljeva potrebna jekonkretna i kvalitetna suradnja nasvim razinama od pojedinca do naj-viših instanci vlasti. Poboljšanjeuvjeta života, kvalitetnije zdravstve-ne usluge vratit će polako, izgublje-no u vrijeme rata, povjerenje po-vratnika i onih koji su ostali u drža-vne institucije, a samim time osta-nak i opstanak Hrvata u BiH. Nijezgorega ni podsjetiti, one koji mi-sle zaboraviti, da je hrvatski narodiz BiH dao veliki obol borbi u Do-movinskom ratu. Danas je za hr-vatske proizvode izlaz na tržišteBiH važan vanjskogospodarskiprostor te je bitno obostrano po-vezivanje i osnaživanje suradnje.

Tko je kandidat za pomoć ipo kojim kriterijima?

Iz ministarstva saznajemo kakoprogrami iz djelokruga kultureobuhvaćaju programe muzejske,likovne kao i književno-nakladni-čke djelatnosti, aktivnosti i opre-

Neupitnaustavna obvezai etika dobroteZa 2009. godinu u hrvatskom državnom proračunuosigurana su financijska sredstva u iznosu od 21,1milijuna kuna pomoći za programe i projektepripadnicima hrvatskog naroda u BiH. Za područjekulture osigurano je 11.664.000,00 kuna, zaobrazovanje i znanost 7.821.000,00 kuna te zazdravstvo 1.665.000,00 kuna

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija ne odabire prijavljene projekte i programe nitivrši nadzor nad utrošenim sredstvima, nego je to u nadležnosti resornih ministarstava (Ministarstvakulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi) koja

su, temeljem odluke Povjerenstva, sklopila ugovore o financijskim potporama s nositeljimaprojekata te su im oni dužni podnijeti financijska izvješća o namjenskom utrošku sredstava

Trebamo graditi mostove prijateljstva, poruka

je Internacionalne lige humanista - lige za mir


mu kulturno-umjetničkog amater-izma sa ciljem očuvanja narodnebaštine, programe javnih glasila,projekte obnove, izgradnje i opre-manja ustanova kulture, nabavuknjiga i opremanje knjižnica, ob-novu i zaštitu kulturnih dobara iarheoloških lokaliteta. Dakle, po-dupiru se programi i projekti čijije cilj promicanje interesa, potica-nje kulturnih i duhovnih potrebate zaštita kulturnog blaga Hrvatau Bosni i Hercegovini.

Programi iz djelokruga znano-sti, obrazovanja i športa hrvatskihinstitucija i udruga odnose se pre-težno na aktivnosti i sadržaje izpodručja obrazovanja, a manjibroj na programe iz područja zna-nosti. Sadržaji tih projekata i pro-grama usmjereni su na obnovuknjižnog fonda, opremu i dogra-dnju školskih prostora, športskihdvorana, sanaciju i rekonstrukcijuškola i sanitarnih čvorova, opre-manje kabineta, nabavu učila ielektroničke opreme.

Programi iz djelokruga zdrav-stva obuhvaćaju pružanje materi-jalne potpore BiH iz djelokrugazdravstva kao što su uređenje, ob-nova i izgradnja ambulanti i do-mova zdravlja, nabava potrebnemedicinske opreme i pomagala,sanacija postojećih kapacitetakao i pružanje pomoći starim i ne-moćnim Hrvatima, smještenima uustanovama za skrb o starim i bo-lesnim osobama.

Koliki je točan financijski iznosdobiven u natječaju određenihobrazovnih ustanova, institucija,udruga, sportskih klubova, fol-klornih društava, crkava ili samo-stana može se pročitati na inter-netskim stranicama Ministarstvavanjskih poslova i europskih in-tegracija www.mvpei.hr. Iščitava-njem iznosa dolazi se do zaklju-čka da je pomoć ravnomjernorazdijeljena po BiH s naglaskomna gradove Mostar i Tomislav-grad, zatim Jajce gdje prevlada-va većinsko hrvatsko stanovni-štvo.

Koja je procedura i kako seona provodi?

Provedba dodjele financijskihsredstava uključuje resorna mini-starstva - Ministarstvo kulture, Mi-nistarstvo znanosti, obrazovanja išporta, Ministarstvo zdravstva isocijalne skrbi, te Ministarstvo fi-nancija i Ministarstvo vanjskih po-slova i europskih integracija.

Ministarstvo vanjskih poslova ieuropskih integracija po zaduže-nju Vlade RH obavlja stručne, ad-ministrativne i tehničke posloveza Povjerenstvo Vlade RH. Riječje o poslovima raspisivanja i pro-vođenja natječaja, prikupljanjaponuda, obradu istih te dostavuresornim ministarstvima, kao ipripremu materijala za sjednicePovjerenstva.

Stipendije za studente iučenike

Također, MVPEI dodjeljuje sti-pendije pripadnicima hrvatskognaroda izvan RH koji upisuju i na-stavljaju redovno školovanje uRH. Stipendija se dodjeljuje uče-nicima i studentima za jednuškolsku ili akademsku godinu, od-nosno za 10 mjeseci u godini, zavrijeme redovnog školovanja ilistudiranja. Mjesečni iznos stipen-dije za svaku kalendarsku godinuutvrđuje se sukladno raspoloži-vim financijskim sredstvima.

U školskoj godini 2008/2009.od ukupno odobrene 332 stipen-dije u ukupnom iznosu od1.610.000,00 kn, 239 stipendijaodobreno je za pripadnike hrvat-skog naroda iz BiH-a (206 student-skih i 33 učeničke stipendije) uukupnom iznosu od 1.162.000,00kuna. U zadnje 3 godine sveukup-no je dodijeljena 851 stipendijapripadnicima hrvatskoga narodaiz Bosne i Hercegovine te je u tusvrhu ukupno izdvojeno5.058.500,00 kn.

Ministar vanjskih poslova i eu-ropskih integracija Republike Hr-vatske Gordan Jandroković usvojoj izjavi kaže:- Očuvanje hrvatskog bića u Bo-sni i Hercegovini strateški je inte-res Republike Hrvatske.Politika Republike Hrvatske pre-ma Bosni i Hercegovini jasna je inedvosmislena: Hrvatska podr-žava suverenitet i teritorijalni in-tegritet BiH, podržava konstitu-tivnost i jednakopravnost sva trinaroda, podržava ona rješenjakoja će osigurati da institucijeBiH efikasno funkcioniraju, a tosu zapravo rješenja koja će osi-gurati i euroatlantsku buduć-nost BiH. Očuvanje suverenosti i teritori-jalne cjelovitosti BiH od iznimneje važnosti za stabilnost cijelogjugoistoka Europe. A konstitutiv-nost i jednakopravnost sva trinaroda, znači da sva tri narodaimaju jednako pravo na Bosnu iHercegovinu. To podrazumijeva njihovu ravno-mjernu zastupljenost u instituci-jama na lokalnoj i nacionalnoj ra-zini, uvažavanje njihova pravaglasa i njihovih interesa u po-stupcima odlučivanja, ravnopra-vnu uključenost u proces usta-vnih reformi te naposljetku stva-ranje pretpostavki za održivi po-vratak svih izbjeglih koji se žele

vratiti u BiH. Hrvatska će sa svoje strane, nara-vno, strogo vodeći računa da seni na koji način ne miješa u unu-tarnja pitanja BiH, i dalje brinutiza Hrvate u BiH. Potvrđuje to iodluka hrvatske Vlade da fina-ncijska i gospodarska kriza ko-jom je pogođena i Hrvatska, neutječe bitno na materijalnu po-moć namijenjenu Hrvatima uBiH. Briga za očuvanje hrvatsko-ga bića u BiH od strateškog je in-teresa za Hrvatsku. To je, uosta-lom, naša ustavna i međunaro-dna obveza. To je bila i ostat ćekonstanta naše politike premaBiH.

Politika Republike Hrvatske premaBosni i Hercegovini

U organizaciji Centra za demo-kraciju i pravo Miko Tripalo i za-grebačkog Pravnog fakultetaodržan je 4. studenoga 2009.skup pod nazivom “Hrvati u BiH;problemi ustavnog položaja, kul-turni razvoj i nacionalni identi-tet”. Uz predsjednika RH Stjepa-na Mesića na skupu su sudjelo-vali brojni stručnjaci iz Hrvatskei Bosne i Hercegovine. Rasprav-ljalo se o ustavno-pravnom ure-đenju BiH, položaju Hrvata, nji-hovom političkom predstavni-štvu na entitetskoj i državnoj ra-zini, političkom i kulturnomidentitetu Hrvata u BiH, njihovojdemografskoj slici, politici Hrvat-ske prema Hrvatima u BiH, uloziKatoličke crkve u integrativnimprocesima u BiH. Hrvatski predsjednik je istaknuoda stvaranje “trećeg entiteta” ne

vidi kao rješenje problema te dani jedan narod ne može sebi pri-svajati ulogu državotvornog na-roda u BiH. Takva rješenja bi bilaminimalistička i velik dio Hrvatabi osudila na život izvan svog en-titeta, prepušten asimilaciji iliiseljavanju te gubitku formalnekonstitutivnosti u drugim entite-tima.- Rješenje vidim u inzistiranju natome da novi Ustav poštuje kon-stitutivnost svih triju naroda nacijelom teritoriju Bosne i Herce-govine, da jamči kulturnu auto-nomiju u ozračju interkulturalno-sti te da izgradi temelje politi-čkim, poreznim, sigurnosnim,upravnim i drugih mehanizmi-ma koji će jednako funkcioniratina cijeloj teritoriji Bosne i Herce-govine, poručio je predsjednikRH Stjepan Mesić na skupu.

Budućnost Bosne i Hercegovineu fokusu javnosti

Gordan

Jandroković


Piše: Ivo Aščić

Od početka rata u Bosni i Herce-govini do potpisivanja Dayton-skog sporazuma, krajem 1995. go-dine, svoje domove napustilo jeoko 2,2 milijuna osoba ili više odpolovice prijeratnog stanovništva.Oko 1,2 milijun osoba potražilo jeizbjegličku zaštitu u više od 100zemalja diljem svijeta, najviše uRepublici Hrvatskoj. Više od 450tisuća stambenih jedinica je djelo-mično ili potpuno uništeno.

Obnova razrušenih kuća i stva-ranje preduvjeta za povratak Hr-vata u Bosnu i Hercegovinu u pra-ksi je djelomično provedeno te jejedan od strateških zadataka hr-vatske politike ne samo u BiH veći u Hrvatskoj. S tim u svezi razgo-varali smo s predsjednikom Držav-nog povjerenstva za izbjeglice iraseljene osobe i zamjenikom mi-nistra za ljudska prava i izbjegliceBiH g. Slavkom Marinom, koji jena toj poziciji još od veljače 2007.godine.

Možete li se za Prsten, časopisUdruge bosanskih Hrvata “Pr-sten” ukratko predstaviti?

Rođen sam 1958. godine u No-vom Travniku, gdje sam i odra-stao u radničkoj obitelji u kojojimam još dva brata i dvije sestre.Diplomirao sam na Višoj školi zasocijalni rad i na Fakultetu politi-čkih znanosti u Sarajevu. Oženjensam, imam troje djece, od kojih sudvoje redoviti studenti, a jedno jeučenik srednje škole. Po naciona-lnosti sam Hrvat, član Hrvatskedemokratske zajednice BiH.

Kroz radnu karijeru od 28 godi-

na radio sam na različitim rukovo-dećim pozicijama, a posebice bihistaknuo mjesto glavnog inspek-tora za obranu u Federalnom mi-nistarstvu obrane te poslove sa-vjetnika u uredu hrvatskog članaPredsjedništva BiH.

Prema Vašim evidencijama,koliko je Hrvata izbjeglo iz BiH ti-jekom Domovinskog rata?

Od 760.000 Hrvata, koliko ih jebilo nakon popisa 1991. god, pre-ma raspoloživim podacima, da-nas u BiH živi oko 500.000 Hrvata,od toga u bazi podataka trenuta-čno imamo za povratak prijavlje-no više od 22.000 imena Hrvatakoji se žele vratiti u BiH.

Tko ima pravo na obnovu obi-teljskih kuća i kako to pravo mo-gu ostvariti?

Pravo na obnovu obiteljskih ku-ća ima onaj tko ispunjava općekriterije. Opći kriteriji su elimina-torni i obavezujući za sve korisni-ke pomoći:

- korisnik pomoći je raseljenaosoba u BiH,

- korisnik pomoći je iskazao na-mjeru za povratkom,

- utvrđen je status vlasništva ilistanarsko pravo nad stambenomjedinicom koja je predmet rekon-strukcije,

- korisnik pomoći je na dan 30.04. 1991. godine imao prebivali-šte u stambenoj jedinici koja jepredmet rekonstrukcije,

- stambena jedinica koja jepredmet rekonstrukcije se smatraneuvjetnom za stanovanje u skla-du s utvrđenim standardima o mi-nimumu stambenih uvjeta,

- korisnik pomoći/nositelj do-

maćinstva i članovi njegovog do-maćinstva od 1991. godine nema-ju na teritoriji BiH drugu stambe-nu jedinicu koja se smatra uvjet-nom za stanovanje, u skladu sutvrđenim standardima o mini-mumu stambenih uvjeta,

- korisnik pomoći nije primiopomoć u rekonstrukciji, dovoljnuda zadovolji utvrđene standarde uskladu s utvrđenim standardima ominimumu stambenih uvjeta.

Koliko je obnovljeno hrvatskihkuća odnosno koliko se do sadavratilo Hrvata u BiH?

Na osnovu pokazatelja iz bazepodataka o korisnicima pomoći urekonstrukciji stambenih jedinicaza potrebe povratka, od ukupno98.684 obitelji koje su asistirane urekonstrukciji, 16.052 obitelji(16,27%), su hrvatske nacionalnosti.

Gdje je zabilježen najveći po-vratak Hrvata?

Ako kao kriterij uzmemo brojobnovljenih stambenih jedinica

za Hrvate onda je situacija sljede-ća: u Federaciji BiH su to općineTravnik, Bugojno i Jajce, a u Repu-blici Srpskoj Bosanski Brod, Ša-mac i Pelagićevo. Na žalost, ne po-sjedujemo podatak koliko ihstvarno živi jer nije dovoljno sa-mo obnoviti kuće nego osiguratiuvjete za održivi povratak.

Što je s onim nerazvijenim hr-vatskim općinama, poput Dobre-tića, gdje se ljudi vraćaju, ali ne-maju potrebnu infrastrukturu?

Izgradnja infrastrukture je je-dan od osnovnih preduvjeta zapovratak. Ljudi iz ove općine, izoli-rane od važnijih prometnica, sastopostotnim hrvatskim stanovni-štvom vole svoj kraj i rado mu sevraćaju, ali više ne žele da žive te-škim životom kakav im je bio de-setljećima i stoljećima. Za ovu op-ćinu smo ove godine izdvojili višeod 800 tisuća konvertibilnih mara-ka ne samo za obnovu kuća i je-dne stambene zgrade već i za de-

Obnova razrušenih kuća i stvaranje preduvjetaza povratak Hrvata u BiH u praksi je djelomičnoprovedeno te je jedan od strateških zadatakahrvatske politike ne samo u BiH već i u Hrvatskoj

Povratak uBiH još uvijeknije završen

Slavko Marin, zamjenik

ministra za ljudska prava i

izbjeglice u Bosni i

Hercegovini i predsjednik

Državnog povjerenstva BiH

za izbjeglice i raseljene osobe

Dokad ovako razrušene hrvatske kuće?

SLAVKO MARIN, ZAMJENIK MINISTRAZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE U BIHINTERVJU


vastiranu elektrifikaciju i u najuda-ljenijim selima općine.

Koliko hrvatskih obitelji čekana obnovu kuća razrušenih tije-kom rata i kada će konačno bitizavršna faza obnove kuća?

U bazi podataka trenutačnoimamo oko 12 tisuća hrvatskihobitelji koji se žele vratiti u BiH.Problem izbjeglih i raseljenih oso-ba jedno je od strateških pitanja uBiH. Važno je naglasiti da svi onikoji se žele vratiti mogu se još uvi-jek registrirati u svojoj matičnojopćini. Inače, iz pregleda evidenti-ranih prijava za povratak, kojimaraspolaže Ministarstvo za ljudskaprava i izbjeglice BiH, u FederacijuBiH trenutačno se želi vratiti 8898Hrvata ili njih 11 posto. U Republi-ku Srpsku povratak želi 12.255 Hr-vata, odnosno 17 posto, a u Dis-trikt Brčko žele se vratiti 1003 Hr-vata. Planirana konačna faza po-vratka je 2014. godina. Za to ćetrebati izdvojiti 400 milijuna KM, a

za ovu godinu je izdvojeno 100milijuna KM.

Koliko i kako RH sudjeluje uprojektu obnove kuća odnosnopovratka Hrvata u prijeratne do-move?

Program pomoći Vlade Republi-ke Hrvatske za povratak Hrvata uBosnu i Hercegovinu kroz obnovui izgradnju oštećenih i uništenihobiteljskih kuća dodjelom građe-vinskog materijala započet je 29.ožujka 2001. godine kada je VladaRepublike Hrvatske na tematskojsjednici u Kninu donijela Zaklju-čak o Programu pomoći Vlade RHza povratak Hrvata u Bosnu i Her-cegovinu kroz obnovu i izgradnjuoštećenih i uništenih obiteljskihkuća, a njegova provedba nastav-ljena je do danas. Resorno mini-starstvo Vlade RH i Uprava za pro-gnanike, povratnike i izbjeglicezaduženi su za utvrđivanje kori-snika programa, nabavu osnov-nog građevinskog materijala, pro-

jektiranje i nadzor te provedbuprograma. Provedba programa vr-ši se u suradnji s Ministarstvom zaljudska prava i izbjeglice BiH i ne-vladinim udrugama Hrvata po-vratnika registriranima u Bosni iHercegovini. Na godišnjem nivouVlada RH izdvaja 25 milijuna kunai predstavlja najvećeg bilateral-nog donatora u BiH.

Što biste poručili Hrvatima izBiH koji sada žive i rade u Hrvat-skoj i drugim zemljama diljemsvijeta, posebice onima koji su ti-jekom i poslije rata napustili svo-je domove?

Povratak je, po mom razumije-vanju stvari i ukupnom sagledava-nju procesa koji se trebaju dogodi-ti u BiH, jedno od najvažnijih poli-tičkih pitanja. Povratak još uvijeknije završen. Ovo naglašavam izrazloga što se i u medijima i u razli-čitim sredinama javnog života mo-že čuti kako je povratak gotov, ka-ko je povratak već pri kraju, a broj-ke govore o broju povratnika, obroju zainteresiranih i o tome koli-ko ljudi danas ima status izbjegli-ce. To su sve činjenice koje govoreda povratak nije završen i da je on,po mom osobnom sudu, sada usvom najvećem zamahu, kada mutreba dati najveći poticaj. S tim uvezi želim poslati jednu zamolbu,jednu poruku predstavnicima me-đunarodne zajednice za dodatnufinancijsku pomoć jer, ukoliko po-sao ne dovedemo do kraja, nećeimati svrhu ni sve ono što je do sa-da učinjeno. S programom povra-tka neće se stati sve dok se ne vra-te svi koji se žele vratiti na svojaprijeratna ognjišta.

Jedan od najmlađih stanovnikasela Orašac s područja općine Do-bretići je Ivica Davidović. Već ne-koliko godina živi u obnovljenojkući bez struje, iako kompjutorza radnim stolom te satelitska an-tena na kući na to i ne upućuju.Na žalost, dvadesetsedmogodiš-nji Ivica je gluhonijem, ali bi vrlodobro znao iskoristiti sve predno-sti modernih komunikacija, pose-bice interneta, prije svega zbogsocijalizacije s vršnjacima. I malestvari bile bi velike za ovog hra-brog povratnika čija nadarenabraća i sestre te nećakinje, vjero-vali ili ne, zbog prevelike udalje-nosti od Jajca i Dobretića i nedo-statka infrastrukture, u 21. stolje-ću, ne pohađaju srednju i osno-vnu školu (na dan pisanja članka18. listopada 2009.).Druga priča oko povratka je pričapolitičkog zatvorenika i hrvat-skog branitelja Ive Tubanovićakoji se želi vratiti iz Đakova u svojrodni kraj. Nakon nekoliko godi-na bezuspješne borbe s admini-stracijom, prošle godine dobio jerješenje o donaciji građevinskogmaterijala od RH. Na žalost, iz-gleda da je recesija u Hrvatskojzahvatila i ovaj projekt oko po-vratka Hrvata u BiH. “Već više go-dina učestalo dolazim u svoje ro-dno mjesto te spavam u neade-kvatnim uvjetima poput auta ili udevastiranoj kući bez vrata i pro-zora. Vjerujem da ću imati snage idočekati konačno obnovu” kažeg. Tubanović.

Povratak ideteško i sporo

Ivica Davidović

Ivo Tubanović

Zbog prevelike udaljenosti od

škole ove djevojčice ne mogu u

školu. Slika snimljena 2006.


GOSPODARSKI BLOK

Piše: Ivana Kolovrat Foto: Saša Lisjak

Uspjeh prvog Gospodarskog foruma u organizacijiUBH “Prsten” ohrabruje u ovim kriznim i teškim vre-menima kada Hrvatska dnevno gubi 160 radnih mje-sta. Na kraju prvog foruma najavljena su još dva Go-spodarska foruma, s kojima će biti zaokružen prvi ci-klus povezivanja i umrežavanja pravnih članicaUdruge. Nakon toga slijede novi ciklusi i pripreme zadaljnji razvoj suradnje.

Nužnost zajedničke suradnje zaekonomski opstanak

U cilju snažnijeg povezivanja tvrtki, pravnih člani-ca Udruge bosanskih Hrvata “Prsten” i uspostavljanjameđusobne poslovne suradnje, u ponedjeljak 29.lipnja 2009. godine, u velikoj dvorani hotela Zovko uSesvetama, održan je I. Prsten forum. Na ovom Foru-mu poduzetnika iz različitih područja djelovanjaokupio se veliki broj malih, srednjih i velikih podu-zetnika Udruge “Prsten” sa ciljem da se bolje upoz-naju, razmijene kontakte te orijentiraju jedni na dru-ge i tako otvore mogućnost zajedničkog poslovanjau budućnosti. Također, Forumu su nazočili predsta-vnici udruga Hrvata iz BiH registriranih u RH te pred-stavnici Kulturno umjetničkih društava Hrvata iz BiHregistriranih u RH. Prvom u nizu Gospodarskih foru-ma svoj doprinos dali su Klub Bugojanaca s pred-

sjednikom Draganom Lučićem, Udruga raseljenihHrvata, Napredak Virovitica i drugi. Ovom prilikompohvaljeno je i 25 tvrtki koje sudjeluju u radu Zakla-de i pomažu financijskim sredstvima stipendiranjeučenika i studenata Zaklade Prsten.

Predstavnici tvrtki članica Udruge “Prsten” imalisu priliku upoznati brojne zastupnike tvrtki iz različi-tih područja djelatnosti, razmijeniti posjetnice i nataj način ostvariti značajne poslovne kontakte. Na-kon uvodnog pozdrava predsjednika dr. sc. ZvonkaBiljeckog i predstavljanja rada Udruge “Prsten” usli-jedile su, na prvom Forumu koji je organiziralaUdruga, prezentacije tvrtki pravnih članica. Pred pu-nom dvoranom predstavljene su sljedeće tvrtke:Trafficon, Marka Zrakića; Plankos, Jakova Omazića;IHS Revizor, Ivana Čička; AR-CO aluminij, Jakova Sta-nušića; Ancona, Markice Stanušića; Birotehna, Du-bravke Lipovac, Maxforma, Ivana Markanovića, PA-BA (Partner banka) koju je predstavio Ante Žigman iKlesarstvo Lucić, Stipe Lučića. Poslije predstavljanjatvrtki, održano je zanimljivo predavanje informati-čkog stručnjaka koji je aktivno sudjelovao u osmi-šljavanju i kreiranju web portala Udruge “Prsten”, To-mislava Ocvireka, djelatnika tvrtke IN2 koja je, zaje-dno s tvrtkom M San, izradila i poklonila ovaj vrije-dan komunikacijski alat i sredstvo za interaktivnusuradnju svih zainteresiranih za problematiku ko-jom se bavi Udruga.

Ciljevi: Stabilnost i rastza gospodarstvenikeU jeku globalne ekonomske krize kojoj se još ne nazire kraj, kada

ekonomisti svjetskog glasa pokušavaju ponuditi rješenja,

gospodarstvenici, članovi UBH Prsten poručuju da nema mjesta

pesimizmu. Potrebno je stvarati ekonomiju povjerenja i suradnje

PRSTEN FORUM

Marko Zrakić, Trafficon Jakov Omazić, Plankos Ivan Čičak, IHS Revizor Predstavnica AR-CO aluminija


GOSPODARSKI BLOK

Dubravka Lipovac, Birotehna Ivan Markanović, Maxforma Ante Žigman, Partner banka

Kvalitetnom iredovitom razmjenom

informacija i ideja među

gospodarstvenicima,dva do tri puta

godišnje Prsten Forumomogućuje bolju

povezanost irealizaciju planiranih

rezultata, ali i stvaranje novih ciljeva


GOSPODARSKI BLOK

OKRUGLI STOL NA MARKOVOM TRGU

Piše: Bruno Iljkić

U procesu uključivanja u “trži-šte Prsten” treba biti strpljiv i rea-lan, ali na drugoj strani ustrajan.Znamo da svi težimo imati stalnei pouzdane dobavljače koje stje-čemo kroz godine poslovanja istvaranja međusobnog povjere-nja. Sada bismo ih trebali mijenja-ti sa članovima Udruge Prsten kojito ističu kao svoj interes. Trebashvatiti da je u pitanju proces ukojem ipak moramo potvrditi svuvjerodostojnost, kvalitetu i privr-ženost ideji Udruge Prsten. Akonetko očekuje da se to može do-goditi preko noći i nerealno oče-kuje brza rješenja mogao bi doži-vjeti razočarenje.

U pravcu međusobnog povezi-vanja smo 29. lipnja ove godineodržali interni gospodarski forumpod nazivom “Prsten forum”. Nanjemu se predstavilo desetak ma-njih i srednjih tvrtki ostalim člani-cama Udruge Prsten. U sljedećojgodini ćemo nastaviti s Prsten fo-rumima u organizaciji člana go-

spodarskog savjeta gospodinaZlatka Stipića.

Informacijski sustav Ring kojismo izradili za međusobno pove-zivanje poduzetnika bio je zami-šljen kao zatvoren sustav i nije za-živio na zadovoljavajući način.Stoga smo odlučili tražiti nove pu-tove njegove implementacije, ot-voriti ga i postepeno pridružitiwebsite Udruge Prsten.

Za sada smo uveli ponudu i raz-mjenu rada i radnih mjesta, slje-deći korak je oglašavanje gospo-darskih subjekata itd. Zbog pro-dubljenja krize aktivnosti Prstengrupe su se svele na eventualnopokretanje tvrtke za uslužne i ser-visne djelatnosti za koje će djelo-vati prvenstveno na “tržištu Pr-sten”.

U situaciji kada se biznisi kojitraju desetljećima bore za opsta-nak na tržištu, Upravni odbor i Na-dzorni odbor su stavili na čekanjeozbiljnije investicije, a s ovom ak-tivnošću je namjera pokrivanjatroškova hladnog pogona i ekipi-ranja kadra do neke ozbiljnije po-

slovne prilike u budućnosti.U ovom periodu je realno me-

đusobno povezivanje na pojedi-načnim programima kao g. Pipu-nić i g. Matić kod kupnje Valpova.

Aktivnosti gospodarskog savje-ta izvan Udruge su bili tradiciona-lni polugodišnji Gospodarski fo-rum u RH i BiH.

Hrvatski forum ove godine jeodržan u užem obliku i dobio jeformu Okruglog stola koji je odr-žan u Hrvatskom saboru. Okruglistol je održan na inicijativu gospo-darskog dijela Udruge Prsten u su-radnji sa saborskim odborom zabrigu o Hrvatima izvan RH.

Bio je to prvi službeni sastanaktada nove predsjednice hrvatskeVlade Jadranke Kosor. Nazočni subili predsjednik Sabora Luka Be-bić, Vinko Puljić, Franjo Komarica,te iz Prstena predsjednik ZvonkoBiljecki, Juro Martinović i BrunoIljkić.

Gospodarski forum u Sarajevuje produžetak aktivnosti Okru-glog stola iz Zagreba sa ciljem iz-rade strategije, briga o Hrvatima

izvan RH s posebnim osvrtom naHrvate u BiH.

U Sarajevu je bio gost ministarJandroković koji je poslije forumazadužio državnog tajnika DavoraBožinovića i njegov tim za razra-du ove teme u suradnji s Prste-nom. Prstenov tim za suradnju usastavu Juro Martinović i Bruno Ilj-kić, sudjeluje u izradi strategije sasaborskim odborom na čelu s Iva-nom Bagarićem.

Naša inicijativa za razradu drža-vne strategije za brigu o Hrvatimaizvan RH je putem gospodarskihforuma kroz ove tri godine uselilau hrvatski Sabor i Ministarstvovanjskih poslova.

Na ovaj način su se članoviPredsjedništva Udruge Prsten ak-tivno uključili u rad u institucija-ma hrvatske države.

U suradnji Foruma mladih i čla-nova Predsjedništva Udruge prof.dr. sc. Ivana Lovrinovića i Brune Ilj-kića uskoro će biti napravljena pr-va baza podataka svih ekonomi-sta, magistara i doktora ekonom-skih znanosti na ovim područjima.

Uključite se u “tržište Prsten”Potencijalna tržišta među pravnim subjektima Udruge ”Prsten” su enormna i realna te

predstavljaju istinsku šansu za članove naše Udruge. U situaciji kada je kriza svima odnijela dio

tržišta, prilika je da nadoknadimo dio izgubljenog udjela u pojačanoj međusobnoj suradnji

Predstavnici UBH

“Prsten” sudjelovali su

na Okruglom stolu na

temu “Hrvati izvan RH -

suradnja i obveza”

kojeg je u srijedu, 8.

srpnja 2009. godine

održao Odbor za

Hrvate izvan Republike

Hrvatske

Prsten u Saboru na sjednici Odbora zaHrvate izvan Republike Hrvatske


GOSPODARSKI FORUM U SARAJEVU

Obrada: Prsten

U organizaciji Caritasa Biskup-ske konferencije Bosne i Hercego-vine, Udruge bosanskih Hrvata“Prsten” i HKD Napredak u Saraje-vu je 18. rujna održan Treći Go-spodarski forum. Uz predsjednikaCaritasa BK BiH kardinala VinkaPuljića, nadbiskupa metropolitavrhbosanskog i direktora CaritasaBK BiH mons. Bosiljka Rajića, Fo-rumu su nazočili brojni gospodar-stvenici iz BiH i Republike Hrvat-ske, predstavnici Crkve, ministri,savjetnici i drugi uzvanici. Uz do-brodošlicu, kardinal Puljić je izra-zio zadovoljstvo činjenicom štose kroz kontinuirano održavanjegospodarskih foruma ustrajava

na ideji povezivanja gospodar-stvenika i suradnji dviju država.Ministar vanjskih poslova i europ-skih integracija Gordan Jandroko-vić je u svom izlaganju rekao daće Hrvatska nastaviti pružati pot-poru Bosni i Hercegovini kao dr-žavi u kojoj će tri konstitutivnanaroda biti u ravnopravnom po-ložaju. Također je primijetio da jeGospodarski forum dokaz dobresuradnje dviju država sa zajedni-čkim ciljem stvaranja uvjeta zaostanak i opstanak Hrvata u BiH.Dr. sc. Ivan Bagarić, predsjednikPovjerenstva za brigu o Hrvatimaizvan RH, također, je sudjelovao uradu ovog skupa. Ministar vanj-skih poslova i europskih integra-cija Gordan Jandroković istaknuo

je iznimno važnu ulogu UdrugePrsten u ovom procesu poveziva-nja Hrvata u dvije države s kraj-njim ciljem izrade strategije zabrigu o Hrvatima izvan RH s po-sebnim osvrtom na Hrvate u Bo-sni i Hercegovini.

U ime Udruge Prsten nazočni-ma se obratio član Predsjedništvaza gospodarstvo i ovu temu Bru-no Iljkić koji je kazao kako jeUdruga Prsten uzela zadaću koor-dinacije aktivnosti gospodarskihforuma u RH i BiH s obzirom da je-dina sudjeluje u organizaciji obaforuma, a sve u cilju ostvarenjaprocesa umrežavanja pojedinacai institucija u obje države.

Razvoj poljoprivrede ioživljavanje sela

Tijekom Foruma predstavljenisu dosadašnji susreti i aktivnosti,a podsjećamo da je Prvi Gospo-darski forum održan 3. prosinca2007. sa ciljem upoznavanja go-

spodarstvenika i osmišljavanjamodela suradnje koji bi pokrenuoinicijativu i stvorio uvjete za raz-voj poduzetništva. Bio je istaknutznačaj obrazovanja za razvoj pro-jekata koji bi mogli pratiti konku-rentnost i kvalitetu na globalnomtržištu. Drugi Gospodarski forumodržan je 19. rujna 2008., takođeru Sarajevu, a imao je za cilj pokre-tanje i razvoj poduzetništva s na-glaskom na razvoj poljoprivrede ioživljavanje sela.

Cilj ovogodišnjeg Gospodar-skog foruma bila je izrada strate-gije i ostvarivanje suradnje RHprema Hrvatima BiH. SudioniciGospodarskog foruma pozdravilisu najavu Vlade Republike Hrvat-ske o donošenju strategije i zako-na koji će urediti suradnju RH i Hr-vata izvan RH radi postizanja učin-kovita i djelotvorna sustava pot-pore na svim poljima djelovanja,a u svrhu ostvarivanja zajedničkihinteresa.

Treći po redu Gospodarski forum u Sarajevu,zajedničkim zalaganjem svih sudionika potvrdioje suradnju dviju država Republike Hrvatske iBosne i Hercegovine za poboljšanje uvjeta životaHrvata u ovim teškim vremenima

Obrada: Prsten

Inicijativa Udruge Prsten za izradom novestrategije prema hrvatskoj dijaspori koja seprovlačila kao glavna tema gospodarskih foru-ma održavanih u Zagrebu i Sarajevu u Repu-blici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u protekletri godine ušla je i u Hrvatski sabor i došla dohrvatske Vlade. Na tu temu održana je 16. sjed-nica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvat-ske. Na sjednici se raspravljalo o značaju shva-

ćanja i rješavanja problema i pitanja koja suod interesa za Hrvate izvan RH, a izneseni su imnogi prijedlozi kako poboljšati vezu RH s Hr-vatima koji žive izvan domovine. PredsjednicaVlade Jadranka Kosor i predsjednik Sabora Lu-ka Bebić istaknuli su potrebu za novom strate-gijom prema hrvatskoj dijaspori, a na krajusjednice doneseni su zaključci koji imaju za ciljjačanje prava izvandomovinske Hrvatske. U iz-laganjima i raspravama je među ostalima su-djelovao vrhbosanski nadbiskup kardinal Vin-

ko Puljić, podsjećajući kako je opstanak Hrva-ta u BiH strateški interes Hrvatske, dok je ba-njalučki biskup Franjo Komarica izrazio potre-bu za većom potporom Hrvatima u banjolu-čkoj biskupiji i Posavini kako bi mogli opstatiili se vratiti na područja s kojih su protjerani ti-jekom rata. Okruglom stolu prisustvovala je idelegacija Udruge Prsten u sastavu predsjed-nik dr. sc. Zvonko Biljecki, odvjetnik Juro Marti-nović, poduzetnik Bruno Iljkić članovi Pred-sjedništva Udruge zaduženi za ovu temu.

Dokaz suradnje dviju država sa ciljemostanka i opstankaHrvata u BiH

Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor i

predsjednik Sabora Luka Bebić

Ivan Bagarić, predsjednik Odbora

za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Banjalučki biskup, Franjo Komarica, vrhbosanski

nadbiskup kardinal Vinko Puljić

Ivan Bagarić, kardinal Vinko Puljić, ministar Gordan Jandroković,

Bruno Iljkić, udruga ”Prsten”


GOSPODARSKI BLOK

Novo istraživanje Sense Consul-tinga o utjecajima ekonomske kri-ze na članove udruge Prsten uka-zuje na sličnosti problema s koji-ma se nose naši članovi i gospo-darstvenici iz drugih zemalja, ali ina specifičnosti hrvatskog okruže-nja. Najvažniji rezultat ovog istraži-vanja možemo sažeti u savjetu us-pješne tvrtke: “Kriza je vrijeme ka-da ste u poziciji da osvojite ili bu-dete osvojeni, potrebno je koristitiunutrašnje snage, vanjske prilike iusluge savjetnika kako biste štoprije došli do najboljih rješenja.”

Glavni cilj provedenog istraživa-nja je međusobno pomaganje urješavanju problema u poslovanjunastalih zbog utjecaja krize. Uistraživanju su, ispunjavanjem an-kete, sudjelovale većinom tvrtkeiz sektora trgovine, veleprodaje idistribucije te proizvodnje i uslu-ga. Najveći je udio tvrtki sa 10 do50 zaposlenika (41%) te sa 5 do50 milijuna kuna prometa (45%).

Usporedba s globalnim istraži-vanjima pokazuje da je naše čla-nove kriza zahvatila kasnije negou svijetu. U većini zapadnoeurop-skih zemalja gospodarstvenici go-vore o početku krize prije 2008.godine, dok je 3. i 4. kvartal 2008.razdoblje kada većina naših čla-nova počinje osjećati naznakeproblema. Za razliku od početkaekonomske krize, očekivanja ooporavku gospodarstva (krajem2010.) su jednaka. Ovaj pokazateljda će ekonomska kriza kraće traja-ti za naše članove nego u drugimzemljama potvrđen je pozitivnimrezultatom poduzetih anti-recesij-skih mjera kod čak 73% članova.Samo 32% članova je iskazalo vrlonegativan utjecaj.

Kada se analiziraju poteškoće skojima su se članovi susreli, očeki-vano najveći problemi su u napla-

ti potraživanja (77%) i padu priho-da (36%). Uz navedeno veliki udiočlanova je imao problema s pa-dom tržišnih cijena i poteškoća-ma u financiranju (50%).

Kako bi se “obranili” velika većinačlanova je poduzela aktivne mjereu sprječavanju utjecaja krize na nji-hovo poslovanje. Mjere uključujusmanjivanje troškova (64%), odga-đanje planiranih investicija (36%).Samo je manji dio smanjivao tro-škove zaposlenika (23%) dok je ve-liki broj agresivnije nastupio s pro-dajnim aktivnostima (23%).

Mnoge tvrtke su rado podijelilesvoje preporuke o načinima izla-ska iz krize. Preporuke vezane uzprodaju kao što je “Kupcima ponu-dite više nego dosad za istu cijenu,oni će to znati cijeniti” ili “Usmjeritiposlovanje prema platežno spo-sobnijim klijetima”. Veliki broj čla-nova je ponavljao osnovnu prepo-ruku “Analizirajte troškove i optimi-zirajte troškovnu strukturu”. Jedančlan je naglasio kako je “... izuzetnobitno napraviti detaljnu analizuposlovanja tvrtke u prošlim raz-dobljima” i “... detaljno pratiti po-slovanje u kraćim razdobljima ne-go inače”. Kako bi osigurale zadrža-

vanje produktivnosti tvrtke bi tre-bale provoditi “... bolju fokusira-nost na temeljnu djelatnost”. “Radi-ti više” je poruka velikog broja na-ših članova, ali i globalna istraživa-nja pokazuju da direktori u broj-nim tvrtkama rade duže, preuzi-maju dodatne odgovornosti teproživljavaju veće razine stresa.

U cilju što boljeg rješavanja pro-blema članovi su identificirali nizpodručja za poboljšanje. Većinasmatra da treba provesti detaljnuanalizu troškova. Analiza ne smijerezultirati linearnim rezanjem ne-go ciljanim upravljanjem troškovi-ma i uvođenjem proaktivnog me-nadžerskog računovodstva. Takvoupravljanje treba osigurati održa-vanje novčanog toka kao osnovefunkcioniranja tvrtke. Druga pre-poruka je analiza poslovnih proce-sa kako bi se smanjili troškovi i po-većala efikasnost proizvodnog iuslužnog procesa. Uslijed krize ivelikih promjena na tržištu re-strukturiranje je jedna od bitnihaktivnosti koje tvrtke moraju po-duzeti kako bi se omogućio novirast tvrtke. Jedno je sigurno, pre-ma anketiranim članovima sve ra-zine menadžmenta se moraju akti-virati u svrhu prevladavanja krize.

Utjecaj ekonomske krizena članove UBH PrstenKriza je utjecala na većinu članova i uzrokovala probleme u poslovanju, ali uz kvalitetne savjete iprovođenje mjera protiv krize članovi se uspješno bore i očekuju izlaz nakon prvog polugodišta 2010.

Podjela anketiranih članova prema industrijskoj grani

Koje mjere ste poduzeli protiv krize?0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%

Druge protumjere

Agresivnije smo nastupili s prodajnim aktivnostima

Povećali smo ulaganja u marketing

Odgodili smo planirane investicije

Odgodili smo plaćanje vlastitih obaveza

Smanjili smo druge troškove

Smanjili smo troškove zaposlenika

Nismo poduzeli nikakve protumjere

Veleprodaja, trgovina idistribucija

Proizvodnja

Usluge - profesionalne

Usluge - druge

Poljoprivrerda

Tehnologija

Istraživanje provela: Tatjana Horvath, Sense Consulting

Piše: Slaven Vukasović, Sense Consulting


GOSPODARSKE VIJESTI Pripremio: Zvonko Živković

Gospodarska komora uključila se uublažavanje posljedica krize

ORAŠJE - Ekonomska kriza koja je zahvatila BiHnije naravno zaobišla ni Posavsku županiju. Umanje od godinu dana više od tisuću radnikaostalo je bez posla, veliki broj gospodarskihsubjekata prestao je s proizvodnjom ili je predzatvaranjem, a posljedice smanjene kupovnemoći stanovništva trpe već i druge djelatnosti. - Gospodarsku politiku sada treba voditi takoda iz krize izađemo sa što manjim posljedica-ma. U vođenju takve politike, ali i prevazilaže-nju svih problema ključnu ulogu imat će vladena svim razinama, uz sudjelovanje i drugih or-ganizacija koje moraju brzo i efikasno reagiratina promjene. Potrebno je organizirati sastankei konferencije na kojima će našim gospodar-stvenicima eminentni stručnjaci prezentiratisve ono što nas očekuje, rekao je o načinu izla-ska iz krize predsjednik Gospodarske komorePosavske županije Vlado Župarić.- Osnovni zadatak Komore danas je stoga, isti-če on, partnerski odnos s organima izvršne vla-sti i uprave, sudjelovanje u pripremi i donoše-nju zakona, propisa i mjera ekonomske politi-ke, sudjelovanje u pripremi i donošenju strate-gije razvoja, uređenja tržišta, mjera unaprjeđe-nja izvoza, zastupanje gospodarstva u oblastirada i slično.

S radom počela prva eko sušnicaBRČKO - U Brčko Distriktu izgrađena je i u upo-rabu stavljena prva eko sušnica na solarni po-gon koja će prije svega na raspolaganju biti po-ljoprivrednicima s ovoga područja koji se baveproizvodnjom i uzgojem šljiva. Sušnica je nara-vno namijenjena i za sušenje drugoga voća teljekovitog bilja, a zanimanje proizvođača za ko-rištenje usluga ovoga pogona za sada je vrloveliko. Opremanje sušnice je sa čak 60 postood potrebnih sredstava pomogla Vlada BD čijipredstavnici najavljuju podršku ovome planira-nom širenju objekta u idućoj godini.

Odžak pred dobivanjempoduzetničke zoneODŽAK - Nakon potpisivanja Ugovora o izradiprojektne dokumentacije za izgradnju podu-zetničke zone “Sjever” u Odžaku, od strane op-ćinskog načelnika Luke Jurića i direktora Regio-

nalne agencije za razvoj sjeveroistočne Bosne iHercegovine “Nerda” Enesa Drljevića, nedavnoje potpisan i ugovor o javnoj nabavi. Izradu glavnog projekta infrastrukture podu-zetničke zone “Sjever” u Odžaku Općina Odžakće realizirati uz financijsku pomoć “Nerde” kojaje za realizaciju ovoga projekta izdvojila ukup-no 25.000 KM, dok je ostatak financijskih sred-stava za istu namjenu osiguran općinskim pro-računom. Provedbom procedure javne nabavke općin-ski načelnik potpisao je ugovor o javnoj naba-vi s predstavnikom Poduzeća za projektiranje,inženjering i izvođenje radova u građevina-rstvu “Novi Dom” iz Tuzle. Potpisivanjem ovogugovora za izvođača počinje teći ugovorni rokza izradu glavnog projekta infrastrukture po-duzetničke zone “Sjever” u Odžaku koji uovom slučaju znači osamdeset kalendarskihdana. Lokacija spomenute poduzetničke zoneinače se nalazi u neposrednoj blizini budućegKoridora 5C.

Subvencijama se potiče razvojpoljoprivredeORAŠJE - Općinske vlasti Orašja odlučile su po-sebnim mjerama potaknuti razvoj poljoprivre-de na ovome području. Utvrđene subvencijepredviđene su za investicijska ulaganja, a uokviru njih za sanaciju prilaznih cesta njivama,postavljanje protugradnih mreža u voćnjaci-ma, izgradnju sustava za navodnjavanje “kappo kap” u voćarskoj proizvodnji te sufinancira-nje organizirane izrade pedološke analize po-ljoprivrednog zemljišta i troškova izrade pro-jektne dokumentacije za izgradnju farmskihobjekata. Dio novca bit će usmjeren za sanaci-ju skelskog prijelaza na Burumima, odnosnozamjenu dotrajalih dijelova i bojanje skele ko-jom poljoprivrednici iz oraškog kraja strojevi-ma prelaze Savu i u županjskoj Posavini obra-đuju svoje njive. Sredstva potrebna za realiza-ciju ovoga projekta osigurana su u općinskomproračunu za ovu godinu.

ORAŠJE - Zbog slabog interesa seljaka za sa-dnju duhana oraški je “Bosanac” proizvo-dnju oba robna tipa znači berleja i virdžinijeugovorio na 30 posto manjoj površini odplanirane, a potom je za otprilike isto tolikourod umanjila višemjesečna suša. Predovom je tvrtkom za otkup i preradu duhanastoga vrlo teško razdoblje.- Proizvođačima je duhan nezanimljiv izdva razloga. Otkupna cijena nije mijenjanaveć 20 godina, a simbolično povećani fede-ralni poticaji nedovoljni su za pokrivanjepovećanih troškova proizvodnje. Zadnjihsu godina i klimatski uvjeti skroz poremeće-ni, u najvažnijoj fazi za rast biljki nedostajevlage što se kasnije negativno odražava naprinose. Uz to, valjda po onoj narodnoj dani jedna nevolja ne dolazi sama, na duhanuse pojavila bolest virusa koja u određenoj

mjeri također utječe na urod. Pomoć u prev-ladavanju nastale složene situacije moženam pružiti samo država, tvrdi šef proizvo-dnje duhana u “Bosancu” Ibrahim Hećimo-vić govoreći o sadašnjoj situaciji u tome po-duzeću.Uvođenje akciza na cigarete ničim nije, ponjegovom mišljenju, pridonijelo poboljšanjupoložaja proizvođača i prerađivača nego suod njih zaradili samo država i trgovine. Po-sljednji je trenutak zato, smatra Hećimović,da se donesu zakoni kojima bi bili reguliranifinancijski tokovi u prometu cigareta te dioprihoda od njihove prodaje usmjeravan nastimuliranje proizvodnje duhana. Dok se tone učini svi oni koji žive od proizvodnje du-hana imaju pravo sumnjati na postojanje vr-lo jakog uvoznog lobija kojemu je u interesuda se ta proizvodnja u BiH ugasi.

“Bosanac” traži pomoć države u reguliranju financijskih tokova prodaje cigareta

Uvozni lobi opasno prijeti domaćim proizvođačima duhana

PredsjednikGospodarske

komorePosavskežupanije

Vlado Župarić


Piše: Eva Mijatović

Brojni stečajevi poduzeća pod-sjećaju kako ne postoje nepotopi-vi brodovi te da nema poduzećaimunih na krizu. Samo kapetanise razlikuju; jedni se hvataju u ko-štac s turbulencijama na koje nai-laze, bore se s njima dulje ili kraće,vještije ili manje vješto, a u lukuuplovljavaju samo oni koji najbo-lje poznaju more, struje, vjetrove igusare. Kriza u poslovnoj ekono-miji predstavlja stanje koje poten-cijalno prethodi uništenju podu-zeća, odnosno postavlja upitnimnjegovu opstojnost na tržištu. Us-pješna poduzeća od neuspješnihdijeli sposobnost uprave u “hen-dlanju” s krizom jer ne postoje po-duzeća imuna na krizu, niti onakoje kriza nikad nije zahvatila. Za-pravo, izgledaju kao da nikada ni-su zahvaćena krizom, a u stvari suju na vrijeme identificirali, procije-nili intenzitet, dubinu i ozbiljnostte na vrijeme presreli i njome ov-ladali. Postoje poduzeća koja seponašaju poput supružnika u lo-šem braku; ne primjećuju prveznakove krize, zanemaruju pro-bleme i “guraju ih pod tepih” neraspravljajući o njima u nadi da ćesami nestati ne znajući da je us-pješna komunikacija presudna zapretvaranje krize u šansu.

Sve veća konkurencija uzroko-vana djelomično globalizacijom ilakše padanje u stupicu grešaka

upravljanja poduzećem, vode uprovaliju čak i uspješna poduzećakoja za sobom obično povukusvoje dobavljače i kupce. Egzi-stencijalni ciljevi poduzeća su li-kvidnost, odnosno platežna spo-sobnost i dugoročno povećanjebogatstva vlasnika. Dugotrajnimizostajanjem likvidnosti poduzećepostaje insolventno, a neostvari-vanje dobiti i poslovanje s gubici-ma vodi smanjenju vlastitog kapi-tala te u konačnici prezaduživa-nju, dok je prezaduženost vrlo če-sto uzrok nelikvidnosti. Ovakvoponašanje poduzeća, podsjeća nakoncentrične kružnice gdje svakinovi manji krug predstavlja poslo-vanje neuspješnog poduzeća ko-je se naposljetku, kada najmanjikrug postane nevidljiv gasi, likvi-dira i umire… No, kriza poduzećuzapravo može i koristiti; jer dok sene suočimo s problemima i stra-hovima ne možemo naprijed, po-nekad kao da nam treba nešto štoće nas zatresti i potaknuti na dje-lovanje u drugom smjeru. Krize sučesto uzroci inovacija jer namupravo one pokazuju kada i gdjetreba učiniti značajne promjenejer se pojavom problema često ot-krivaju iracionalnosti prethodnihpothvata i stajališta.

Posljedice krize u poduzećumogu destruktivno djelovati navlasnike poduzeća kojima se sma-njuje stopa povrata na kapital, a uslučaju velikih gubitaka može se

izgubiti cijeli uloženi kapital pačak i privatna imovina dru šta -va/osoba te radno mjesto ukolikoje vlasnik jedan od zaposlenih. Za-poslenici također bivaju pogođe-ni krizom poduzeća, jer umjestonapredovanja, koristi od osobnogdohotka i edukacije, postaju pri-morani na potpuno drugu orijen-taciju. Kriza poduzeća pogađa iposlovne partnere koji se takođersuočavaju s izazovom redefinira-nja svojih ciljeva dok kreditori po-duzeća postaju izloženi riziku ne-naplate plasmana pa je tako i nji-hova likvidnost dovedena u pita-nje. Za dobavljače kriza predstav-lja zastoj u naplati potraživanja iličak gubitak kupaca u slučaju likvi-dacije poduzeća pa se kriza širi“domino efektom” na sve sudioni-ke lanca. U prvi mah konkurencijase može polakomiti, no u slučajuda kriza zahvati cijelu granu možedoći do povlačenja kapitala izsvih poduzeća “zaražene” djelat-nosti. Naposljetku će i regionalne

i državne institucije biti pogođe-ne krizom jer nema bogate drža-ve bez bogatih poduzeća koja pu-ne proračun i uplaćuju sredstvakojima se financiraju socijalna da-vanja, dok su povećanje nezapo-slenosti, prekvalifikacije i podmi-renje državnih jamstava negativ-ne posljedice poslovne krize za ši-ru okolinu.

No, percipira li se kriza kao šan-sa u pozitivan preokret te se u ob-zir uzme njen optimistični aspektdolazi se do zaključka da krizna si-tuacija može osloboditi dodatnesnage i pojačati spremnost “šlagi-ranih” struktura na promjene, inici-rati inovacije proizvoda, procesa itehnologija i izaći ususret novimizazovima jer ovladavanje krizom injeno konstruktivno korištenjeovise upravo o sposobnosti i krea-tivnosti u pronalaženju novih rje-šenja i izlaza iz učmale situacije.Ovako shvaćena kriza predstavljaza vlasnike i zaposlene izazov po-boljšanja organizacijskih struktura,radnih i informatičkih procesa, sti-la vođenja i načina surađivanja.Konstruktivna rješenja uveliko ovi-se o tome u kojoj mjeri vlasnici izaposlenici koriste dodatne resur-se i potencijale, koliko su međuso-bno usklađeni i usmjereni istomcilju, koliko su spremni na intenzi-vniji angažman i zapostavljanjeosobnih interesa, brže preispitiva-nje i po potrebi napuštanje dota-dašnjih stavova, navika, zastarjelih

GOSPODARSKI BLOK

Uspješna poduzeća od neuspješnih dijeli

sposobnost uprave u “hendlanju” s krizom

jer ne postoje poduzeća imuna na nju, niti

ona koje kriza nikad nije zahvatila

Kriza kao šansa

“Napisana nakineskom, riječ

“kriza” sastoji se oddva znaka. Jedan

predstavlja opasnost,a drugi prigodu.”John F. Kennedy

“U pitanju je krizajavnog morala, ali ne

takva da bi trebalonadzirati spavaćesobe, nego raditi

bolji posao uprovjeravanju rada

upravnih odbora.”Robert Reich

slika 1.

Izvori krize

Izvor: Osmanagić Bedenik

N., Kriza kao šansa

KUĆNA KRIZA

KRIZA GOSPODARSTVAKRIZA GRANE

POSLOVNA KRIZA


proizvoda, tehnologija i radnihprocesa. Izlazak iz krize uvjetovanje sposobnosti okretanja buduć-nosti i neorijentiranju prošlosti ucilju traženja krivca za postojećestanje. Poticaj za ovladavanje kri-zom mora dolaziti i iz okoline po-duzeća jer posrnulo poduzećepodsjeća na narko-ovisnike koji segotovo nikada ne “očiste” ukolikopozitivan impuls obitelji i prijateljaizostane. Drugačije rečeno, povje-renje u poduzeće trebaju vratitikreditori, novi dioničari, kupci, do-bavljači i poslovni partneri, a kojiput je intervencija države poželjnajer je ponekad samo iskra dovolj-na da razbukta požar, a sve u ciljuoporavka poduzeća, povećanja za-poslenosti, izvora socijalnih dava-nja i poreza, proizvodnje, bogat-stva dioničara i napretka u gospo-darstvu općenito.

Obilježja poslovne krizeZa ovladavanje krizom poduze-

ća potrebno je na vrijeme uočitisimptome krize. U financijskomsmislu pokazatelji krize mogu bitismanjenje prometa, rentabilnosti,novčanog toka i likvidnosti uzistovremeno povećanje zaduže-nosti. U području ostvarenja uči-naka, kriza se očituje u domeniprodaje smanjenjem tržišnogudjela i narudžbi te kašnjenja urokovima isporuke roba i usluga,a u području nabave povećanjemdana vezivanja zaliha i poveća-njem učestalosti grešaka. Znacipočetka poslovne krize vidljivi sui u nezadovoljstvu djelatnika kojisvoja prava pokušavaju izboritištrajkom ili postojanju visoke sto-pe fluktuacije djelatnika. U podru-čju proizvodnje kriza se ogleda usmanjenju proizvodnosti i stup-nja iskorištenja kapaciteta, pora-stu škarta i otpada te porastu op-terećenja fiksnih troškova, doksmanjenje stupnja investiranja,istraživanja i razvoja te porast ne-efikasnosti poslovnog procesaupozoravaju na potencijalnu kri-zu u tehnološkom području.

Proces upravljanja krizomProces ovladavanja krizom pret-

postavlja izradu moguće koncep-

cije restrukturiranja i početak ak-tivnosti obnavljanja. Prvenstvenizadatak je osigurati likvidnost nanačin da se mobiliziraju sve rezer-ve novca za očuvanje ključnihfunkcija, zatim temeljito ispitatiprioritete, odgovornosti te dodije-liti kriznom menadžmentu pose-bne ovlasti kako bi se sastavio timza obnavljanje, a potom poduzetikonkretne mjere restrukturiranjakako bi se uklonili organizacijskinedostaci poduzeća. Dalje je nu-žna realizacija strateških i opera-tivnih promjena u poduzeću usmislu usmjerenja asortimanaproizvoda na tržište i grupe kupa-ca tako da se na tome temelje iusklađuju aktivnosti, procesi i or-ganizacijska struktura poduzeća.Temeljitom analizom omogućujese otkrivanje stvarnih uzroka po-slovne krize, definiranje trenutnepozicije poduzeća na tržištu u od-nosu na konkurenciju, organizacij-ske strukture poduzeća, procesa ikvalitete menadžmenta. Nakonšto su definirani uzroci krize, mo-guće je predložiti mjere ozdravlje-nja poduzeća. Koncepcija preo-kreta daje odgovore s kojim proiz-vodima i na kojim tržištima će po-duzeće djelovati u budućnosti,koje su promjene potrebne u pro-cesima i funkcijama za realizacijupreokreta, kako se sniženjem tro-škova mijenja troškovna strukturapoduzeća, koje će rezultate podu-zeće postići u budućnosti, kojepromjene je potrebno napraviti umenadžmentu te koliki je iznosnovca potreban za financiranjepreokreta. Preokret je vrlo specifi-čan čin jer menadžment, zajednosa svim zaposlenima, mora “vućiuže” u istom smjeru jer je u su-protnom velika vjerojatnost da ćeizlazak iz krize biti neuspješan.

Reaktivno upravljanjekrizom

Izlazak iz krize koji vodi sanacijipoduzeća moguć je vlastitim sna-gama poduzeća, pomoću banakaili drugih vjerovnika. Sanirati zna-či ozdraviti, spasiti odnosno izlije-čiti poduzeće tj. uspostaviti naru-šeni dinamički sklad poduzeća injegove okoline. Često se uz po-jam sanacije vežu pojmovi sniže-nje troškova i stvaranje dobiti, novalja podsjetiti da to nisu uzrocikrize, nego su oni posljedice uzro-ka, a uzroci su mnogo komple-ksniji (vidi sliku 2). Proces sanacijeje besmislen ukoliko mena-džment nije uvidio greške u po-slovanju prethodnih razdoblja,

utvrdio uzroke krize, promijeniociljeve i strategiju poduzeća. No,sanacija nije jedina opcija; čestodolazi do likvidacije posrnulogpoduzeća. Odluka o sanaciji ili li-kvidaciji ovisi upravo o tomu mo-gu li se jasno utvrditi uzroci krize imogu li se otkloniti.

Operativno obnavljanjepoduzeća

Za revitalizaciju poduzeća po-treban je niz mjera kao što su: osi-guranje likvidnosti, sniženje tro-škova, usmjerenje na stabilna trži-šta, redukcija vremena proizvo-dnje, promjena proizvodnog pro-grama, poboljšanje kvalitete i ot-puštanje viška zaposlenih. Osno-vni ciljevi operativnog restrukturi-ranja su poboljšanje rezultata iosiguranje likvidnosti. Poboljša-nje rezultata postiže se poveća-njem prodaje i smanjenjem tro-škova, dok je osiguranje likvidno-sti moguće prodajom suvišneimovine, smanjenjem zaliha, po-boljšanjem uvjeta nabave, proda-jom potraživanja, leasingomumjesto kupnjom ili zaustavlja-njem investicija koje nemaju krat-koročni pozitivan učinak. Uz nave-dene mjere, za uklanjanje egzi-stencijalne opasnosti poduzećanužno je i povećanje kapitala; biloiz vlastitih ili tuđih izvora (bankov-nog ili kapitala drugih vjerovnika).

Svaka kriza, pa tako i poslovnaima smisla ako se iz nje nešto nau-či, posebice ako se nauči što nijebilo dobro u poslovanju poduze-ća koje je zahvatila kriza, što trebapromijeniti, koje ciljeve ostvariti,...Uz to treba imati na umu da um-nožak brzine i vremena daje dulji-nu puta odnosno da je vrijemepotrebno za rješenje nekog pro-blema jednako upravo onom kojeje bilo potrebno da problem na-stane. Učiti i mijenjati se, značiiskoristiti priliku da se postane bo-lji, a preduvjet tomu je iskrenost iotvorenost. Učenje iz krize takopostaje preventivni instrumentsprječavanja nove krize, a ako idođe do nove, trajat će kraće smanje pogubnim posljedicama.

“Uspješni ljudiprepoznaju krizu kaovrijeme promjena -od manjeg premavećem, od sitnijegprema krupnijem.”Edwin Louis Cole

“Kad gledaš pepeo,gledaj pozorno. Dane previdiš sjemenovoga.” Nidžara

Osmanagić Bedenik

slika 2.

Izvor: Picot. G., Aleth, F.: Unterne-

hmenskrize und Insolvenz

UZROCI KRIZE PODUZEĆA

UPRAVLJNJE PODUZEĆEM• pogresno, nejasno ilinepažljivo definiranje ciljeva• greške u definiranimstrategijama• pogrešno investicijskoplaniranje• nedovoljno prilagođavanjetehničkom napretku• nepostojanje kontrole ustručnim područjima• neriješen problem generacijskesmjene na vrhu poduzeća

ORGANIZACIJA• veliki sustav s visokim fiksnimtroškovima• nejasna razgraničenja i ovlasti• nejasni i skupi putovi i procesikoji dugo traju

ZAPOSLENICI• visoka fluktuacija umenadžmentu• podzaposlenost umenadžmentu• nepotrebna i skupacentralizacija ili decentralizacija• stručno, emocionalno isocijalno nedovoljnokompetentan menadžment• autoritarno-patrijarhalni stilvođenja• nepostojeći sustav razvojazaposlenika

PROIZVODNJA• zastarjeli ili tržišno neprikladniproizvodi• neuspjeli razvoj novihproizvoda• nedostaci u kvaliteti• troškovno intenzivanproizvodni program

PRODAJA• pogrešne analize tržišta• neutemeljeno povjerenje utrajanje ekspanzije• pogrešna politika cijena• nedovoljan servis• nepostojanje pouzdanihkalkulacija• zastarjele metode prodaje

FINANCIJE• nedovoljan vlastiti kapital• porast troškova tuđeg kapitala• znatni nedostaci u financijamai računovodstvu• nedovoljan nadzor nadlikvidnošću• pogrešan sustav upravljanjatroškovima• nepostojanje kontrolinga• loše upravljanje rizicima• isplata prevelikih dividendi

TRŽIŠTE I OKOLINA• smanjenje opsega narudžbi uzrastuće troškove• promjena potražnje radi novihtehnika i proizvoda• pojačana konkurencija• porast poreza i socijalnihdavanja• promjene u državnoj politici ikonjukturi• zahtjevi zaštite i očuvanjaokoline


Razgovarala:

Dinka Martinović Ivurek

Gotovo je nepresušno vrelo te-ma o kojima s našim Vjekom mo-žete razgovarati i da pri tome nau-čite nešto novo, postanete bolji,da malo njegove mudrosti pustikorijenje u vašem umu, da zrncenjegove vedrine nađe plodno tlou vašoj duši.

Saznajem polako da Vjeko nezna reći: “Ne, pričekaj do sutra,ne mogu, nemam vremena” kadgod ga netko traži pomoć. A lju-di traže pomoć od Vjeke, najče-šće kad je zdravlje u pitanju. JerVjeko je, prije svega humanist iliječnik, neurokirurg, koji sva-kodnevno, doslovno, ima po ne-ki ljudski život u dlanovima i spa-šava ga znanjem, vještinom, str-pljenjem, vjerom, sabranošću,upornošću, nadom, optimiz-mom, vedrinom. Pitam ga kakose nosi s tolikom odgovornošću,tenzijama, tuđim nadama i oče-kivanjima.

Kad se u mojoj mladosti odluči-valo što ću biti i kamo ću krenuti -jedna od želja bila je poći u sveće-nike. No, u obitelji u kojoj sam, uzsestru, bio sin jedinac, to nije bilarealna opcija. Međutim, sasvim jesigurno da imam tu crtu koja meje, na neki način odredila kao oso-bu, u onom psihološkom segmen-tu - osjećajnosti, empatije. Neka-ko se sam, iznutra stalno tjeramda propitujem ljude zašto neštočine, što ih je na to nagnalo. Mo-gao bih reći da je taj segment tzv.emocionalne inteligencije mojput razumijevanja ljudi i rješava-nja problema. Razumijevanje čo-vjeka pojedinca me na neki načinodređuje i kao liječnika i kao čo-

vjeka, a puno bolje od mene izre-kao je to Hesse, pa ću ga pokušatiparafrazirati:

“Povijest svakog čovjeka je va-žna, vječita, božanska, svaki čo-vjek je važan i u svakome patistvorenje i u svakome se Spasiteljrazapinje na križ.”

Kad god mi je teško, pomažemsi ponavljanjem fraze - Hvala Bo-gu da ja pomažem ljudima, a dameni ne moraju pomagati drugi.U mom poslu je čovjek uvijek iz-među života i smrti; uvijek u jed-nom graničnom stanju, a da bi ses tim nosio mora imati jedan po-seban, rekao bih, filozofski kon-cept koji te “drži na okupu”, čuvada ne popucaš. Međutim, znam ida nisam otkrio “oklop”, štit koji biomogućavao da se nosim s ra-dom na dječjem onkološkomodjelu. Tu bih se sigurno slomiouz sve ove “zaštitne mehanizme”koje imam.

Teško se “zaštititi”, kad se brinešo svojim najbližima pa je otuda umedicinskoj praksi i pravilo da li-ječnici aktivno ne liječe članoveobitelji npr. emocionalni pritisakje toliko veliki da vas sprječava dadonesete smislenu, razumnuodluku koja je najbolja za pacijen-ta u trenutku kada je njemu naj-potrebnija. Da zaključim - želite libiti dobar liječnik morate imatinaglašen osjećaj suosjećanja jerbez toga je to mehanički posao,odrađivanje, a s ljudima se nitismije niti može tako raditi. Onošto je također posebno poželjnoje - kontrolirati svoj ego i ne doživ-ljavati negativno ako pacijent za-traži drugo mišljenje ili odaberedrugog liječnika. Sve to govorimiz perspektive kirurgije, dijela me-dicine kojoj se često pribjegava

kad su sve druge metode “ispro-bane” jer je ona uvijek doslovnopitanje: života ili smrti.

Pacijenti, pogotovo oni kojimaje život ugrožen, liječnike smje-štaju odmah negdje blizu vjeri uBoga, a ta činjenica kod Vjeke ni-je stvorila ni bahatost, ni na-dmoćnost nego još povećala nje-govu skromnost izraslu iz svije-sti koliko smo maleni, ranjivi,prolazni. Vjeko, kako se suoča-vaš sa svakodnevnim susretom stemeljnim ljudskim strahovimaod bolesti, smrti?

Dugo sam radio u eksplantacio-nim timovima u kojima prvo obi-telji morate priopćiti da im je ne-tko najdraži mrtav. Uvijek sam po-lazio od jednog stanovišta da miljudi nismo gospodari ni života nismrti. Volim reći da je “ljudskoljudsko, a Božje Božje.” Uvijek bihgovorio da Bog djeluje kroz čovje-ka i sjajno je biti oruđe u tim Ru-kama. Tješeći ljude u sličnim situa-cijama znao bih postaviti retori-čko pitanje - je li smrt zapravo ka-zna ili nagrada. Vjerujem i kaovjernik, ali i po zakonu o očuvanjuenergije, da smrt nije konačnost.Biološka smrt, zemaljska smrt, ka-ko uostalom uči i religija, nije ko-načno stanje. To je možda teškoshvatljiv pristup, ali zato i sve višeizučavam tu tematiku i iz biolo-škog i iz parapsihološkog i mno-gih drugih aspekata.

I što dalje idem u tim vrlo širo-kim sferama spoznajnog, sve samsvjesniji zapravo te božanske inte-ligencije i uglavnom mi “smrtnici”nismo svjesni o kakvoj se moći ra-di. To “neshvaćanje” je možda sa-mo još jedan naš obrambeni me-hanizam jer bilo bi gotovo nemo-guće ne plašiti se te siline moći

koja vlada i prostorom, i vreme-nom, i misterijem života, misteri-jem svega postojećeg.Da budem banalan - to je isto kaotražiti od automobila da razumijesvog konstruktora. To je naprostopotpuno druga dimenzija i svjet-losne godine daleko od našihspoznajnih mogućnosti. Zato jepotpuno iluzorno kad ljudi, usvom strahu od bolesti i smrti, pi-taju mogu li im bilo što garantira-ti. Ne mogu garantirati čak ni či-njenicu da ću ja doći na tu opera-ciju jer ću možda prije nje umrije-ti. Jedino što mogu obećati je daću učiniti sve i dati sve od sebe udatom trenutku i datim okolnosti-ma, jer svakog trenutka živimo iradimo u jednoj vječnoj jedna-džbi od tisuću nepoznanica. I tunikakvoj bahatosti nema mjesta iu tom se smislu čovjek s vreme-nom i izgradi.

Osim svoje matične bolnicepomažeš bolesnim i potrebitim iizvan nje i izvan Hrvatske. Moželi čovjek fizički skupiti snagu daslijedi svoje “moranje”, svoju“nužnost”, svoju želju da pomo-gne svakom tko u tebi vidi spas?

Ja mislim da je to u stvari neštonajljepše što u ovome poslu vrije-di, to je jedino što daje smisao vla-stitom postojanju. Smisao liječni-čkog zvanja, sama po sebi je po-moć drugome. Bez toga nema niliječnika niti smisla njegovog po-stojanja. Pa i smisao ljudskog po-stojanja je u nekom odnosu, kore-laciji drugima. Malo slikovitije re-čeno, ja, na neki način, doživlja-vam sve ljude kao one oblutke naplaži; naiđe val i oblije svakoga,kotrljaju se i međusobno dodiru-ju, bruse, formiraju jedan drugo-ga. Opet se vraćam na onu hes-

INTERVJU MR. SCI. VJEKOSLAV JELEČ, DR.MED., DOPREDSJEDNIK UBH PRSTEN

Život je vječna jednadžbas tisuću nepoznanicaVedar, u vremenu kad se vedrina ne traži više svijećom već reflektorom i mikroskopom; djetinjenasmijan, a opet s punom ozbiljnošću spreman ponuditi jednostavno rješenje i za naizgledbezizlaznu situaciju; neusiljeno mudar u nedoba u kojem smo ostali i bez mudrosti i bez strpljenjada je nađemo. Drugačiji od svih koje poznajete, a opet tako jednostavan i prepoznatljiv. Kao utjehakad vam je najpotrebnija. Vjekoslav Jeleč. Ovo je priča s njim i o njemu.


seovsku misao i nikad se nisammogao maknuti od toga. Na ljud-skoj razini pokušat ću parafraziratijednu davno pročitanu misao -“bijeli čovjek, žuti čovjek, crni čo-vjek, a sve su suze slane”. Kad sespustiš na tu razinu elementar-nog ljudskog onda je puno lakšefunkcionirati.

Čak nekad mislim da svoju do-movinu, svoju obitelj, svoju djecuprezentiram na najbolji mogućinačin ako pomažem drugome. Jeru taj proces čovjek unosi najboljidio sebe. Ne znam je li tu spoz-naju o svojoj misiji, razlogu posto-janja na zemlji stekneš znanjem iliiskustvom ili rođenjem kao svoje-vrstan kozmo-biološki otisak; svešto čovjek učini, čak i kad nesvje-sno i nenamjerno pogriješi, ta vi-ša snaga od njega može to u ne-kom trenutku okrenuti u pravcukoji ima smisla i opravdanja.

Ma koliko zvučalo čudno mi ni-smo u svakom trenutku u stanjuprosuditi je li nešto dobro ili lošejer često nemamo taj nužan vre-menski odmak. I tu mi je najilu-strativnija ona stara kineska le-genda: čovjek na pustopoljini uh-vati konja, a njegovi suseljani po-vikaše odmah: “Blago tebi, ti sisretan čovjek”. “Možda da, moždane”, uzvrati on. Međutim konj

pobjegne i odmah prokomentira-še prijatelji: “Snašlo te zlo. Osiro-mašio si”. “Možda da, možda ne”,reče. Ali odbjegli konj dovede kr-do konja, pa će prijatelji opet:“Snašlo te veliko dobro”. “Moždada, možda ne,” reče čovjek koji jeu međuvremenu dobio sina. Kadje odrastao uzjaši jednog od ko-nja i u padu s njega ostane inva-lid. Prijatelji ga sažalijevaše: “Sinti je teški invalid. Snašlo te velikozlo”. I opet isti čovjekov odgovor:“Možda da, možda ne.” Ne prođedugo, dođe rat i svi mladići odo-še u vojnike i svi do jednog izgi-nuše, osim onog jednoga koji jebio invalid. I sad tu priču možetenastaviti do u beskonačnost. Tkozna tko je bio sin od tog sina i štoje za njega bila sreća, a što ne,kome je njegov život donio srećuili spas, nesreću ili smrt... Život ječaroban i mi taj misterij u pojedi-načnom trenutku naprosto nemožemo definirati kao dobar ililoš. Što više znam i što više imamživotnog iskustva, to više u tovjerujem. I ništa što se dešava utom lancu života nije slučajno. Išto više spoznaješ životna znanja,to je veća tvoja spoznaja kolikoje veliko ono što ne znaš i ne ra-zumiješ.

I tad se čovjek, pa i ja sam, upu-

šta u neka granična područja upotrazi za razumijevanjem svijeta,života. Naša percepcija razumije-vanja svijeta i spoznaje čulima jeograničena. Postoje i znanstveni-ci, pa čak i duhovne škole koje idutako daleko da tvrde da je čovjekbio-informatičko polje i da je za-pravo bolest proces koji štiti duhod dezintegracije. To su naravnoteze alternativne razine, ali je ne-osporiva činjenica da u bolesti čo-vjek ponire duboko u sebe, prei-spituje se, pročišćava i sve viševjerujem da je naše poimanje bo-lesti i medicine vrlo grubo. Tomeu prilog idu vjerovanja starih na-roda i civilizacija da je čovjek za-pravo energija, a materija je jedanod njenih oblika. Danas je čovjekdošao na razinu ne više da bioke-mijski objašnjava određena sta-nja, nego energetski pri čemu sespušta do kvantne razine. Psiho-somatika je sasvim sigurno sustavkoji generira bolest, koji može do-vesti čovjeka do samouništenja,da potakne tu tzv. programiranusmrt. Tako je, tvrditi da je tzv. mo-derna znanost odgovorila na svapitanja - apsurdno i smiješno.

Mi sada ulazimo u to kvantnopodručje kao što ulazi kvantna fi-zika, tako ulazi i medicina, a po-stoje i knjige koje su svojevrsnakompilacija istočnjačke filozofije imoderne znanosti. Blizak sam sta-novištu da način razmišljanja, bo-lje reći djelovanja egzistira i da jemoć svijesti primarna, da onaoblikuje svijet, pa su nam sve bližipojmovi “božanske matrice”, “ho-logramskog svemira”..., a govorezapravo kolika je moć svijesti uoblikovanju stvarnosti. Cijela her-metička filozofija počiva na tomeprincipu da postoje četiri razine

svijesti: arhetipski, konstruktivni,formativni i fizički svijet na kraju.Dakle, to su ta granična područja ipo meni, genom ne može odgo-voriti na sva pitanja jer je dalekoviše čimbenika u igri i mi se nemožemo toliko zaštititi i zatvoritiu taj svoj unutarnji svijet. Samomala usporedba: ako mjesečevemijene i njegova energija utječuna plimu i oseku i ako je ženin ci-klus formiran prema lunarnomprincipu od 28 dana, onda je jedi-no pitanje koliko mi to sami sebimožemo objasniti.

Proputovao si svijet kao liječ-nik po raznim simpozijima pokojima si skupljao nova znanja.Gdje je naša medicina sa svojimmogućnostima, a gdje naši liječ-nici po tretmanu i što im onomogućuje, ili onemogućuje, uuvjetima u kojima živimo naovim prostorima?

U kolovozu sam boravio na 14.svjetskom kongresu neurokirurgau Bostonu i uz mnoge druge ko-lege, upoznao kolegicu Ameri-kanku čija je godišnja plaća750.000 dolara. S druge strane, tusu bili i kolege iz Afrike, Vijetna-ma kojima je Johnson&Johnsondonirao milijun dolara za put iboravak u Americi.

Dakle, u okviru raspodjele teglobalne moći - mi u Hrvatskojimamo vrhunske neurokirurge ine samo njih, ali medicina u Hr-vatskoj ne posluje po ekonom-skim uzusima. Ona je više neki so-cijalni pufer, područje u kojemusustav i struktura vlasti amortizirasocijalni mir. Naravno, i ovdje serazvija privatna praksa, ali onaima svoje limite jer ako se stvarizakompliciraju, u pravilu se ide ubolnicu.

ŽIVOTOPIS

Rođen 1961. godine u Doboju. Diplomirao na Medicinskom Fakultetu u Tuzli 1984. godine. Od 1985. do 1989. radi na Odjelu za kirurgiju Kliničke bolnice u Tuzli. Godine 1988. započinje specijalizaciju iz neurokirurgije te 1993. godinepolaže specijalistički ispit na Klinici za neurokirurgiju KBC “Rebro” i stječezvanje specijalista neurokirurga. Od 1993. godine radi kao odjelni liječnik na Odjelu za neurokirurgiju KB“Dubrava”. Godine 2003. stječe zvanje magistra znanosti. Član je Hrvatskog neurokirurškog društva, EANS-a i WFNS-a. 2009. dobio je priznanje za humanista desetljeća.Dopredsjednik je Udruge bosanskih Hrvata prsten.


Liječenje najozbiljnijih bolesni-ka traži velike, složene sustave, ve-like resurse, velika osiguranja. Mo-ram također reći da u hrvatskojmedicini pacijenti ne čekaju du-go, ma što oni o tome mislili. Istaje situacija u Velikoj Britaniji ili Ka-nadi. Manje-više mi u zdravstvune dobivamo koliko trebamo ne-go koliko je moguće. Ono što mi-slim da će imati velike reperkusijekroz neko vrijeme je, i to praksapokazuje, da će ovakvim ekonom-skim statusom doktora - medicinapostati zanimanje koje ne možeparirati npr. menadžerskoj struk-turi i njenom tretmanu. Sve na svi-jetu što nije izbalansirano kasnijetraži neki svoj bolan samoregula-cioni mehanizam. Hoće li on doćiu obliku uvoza stručnjaka iz dale-ko lošije educiranih zemalja ili naneki drugi način, ne znam. Ostajezaključak da će se u jednom tre-nutku morati potražiti vrlo ozbilj-na rješenja. Jedan od pokazateljaje upis studenata na ekonomiju imedicinu: na ovu prvu upiše se7000 ljudi, a na drugu ni desetinatoga. Možemo spomenuti i vrhun-ske sportaše, pa me u tome smi-slu impresionirao nogometaš Zi-dane kad je jednom zgodom kon-statirao da mu nije jasno zaštonjih toliko plaćaju.

Svijet funkcinira tako kako funk-cionira, ali uvijek će biti entuzija-

sta koji će ići u taj posao. Od troji-ce naših doskorašnjih kolega dvo-jica su svoju budućnost pronašli uSAD-u. I opet se ponavlja ona sta-ra - “trbuhom za kruhom” ili neštonovija formulacija o “odljevu moz-gova”. I to je naša hrvatska priča.Usporedbe radi, moja plaća liječ-nika neurokirurga, magistra zna-nosti je 13.000 kuna, sa 300 satiprovedenih u bolnici, šest dežur-stava; uz to u to je uloženo šestgodina studija, pet godina speci-jalizacije, obavezna permanentnaedukacija, stalni razvoj koji se eg-zaktno boduje i verificira da bi seimao određeni status. A posao ko-jim se mi bavimo nije klasični po-sao, on traži cijelog čovjeka. To jepoziv u kojem ste, na ovaj ili onajnačin 24 sata na dan cijeli svoj ra-dni vijek. I da bi se time kvalitetnobavio čovjek sam sa sobom punotoga mora raščistiti.

Nagrada za humanista dese-

tljeća veliko je priznanje, ali gdje

je ona u usporedbi s prvim osmi-

jehom pacijenta nakon buđenja

iz narkoze poslije neizvjesne

operacije?

Ne doživljavam sebe kao neka-kvog “humanista desetljeća” jer jeto kategorija koju nije mogućeegzaktno izmjeriti. Duboko vjeru-jem da ima jako puno ljudi koji biistu titulu potpuno zasluženomogli ponijeti. Istina, trudio se je-

sam da uvijek dam maksimum odsebe; i kad sam bio preumoran ikad sam bio bolestan, ali ima pu-no mojih kolega koji slično takorade. Međutim, ne mogu reći dačovjeku ne prija kad te barempohvale ako nemaš neku drugusatisfakciju. Prekrasno je kad ne-tko kaže - hvala ili te sretne zdravčovjek kojemu si nekad pomo-

gao. U pravilu ono što me pose-bno veseli je to da mene ne trebanitko čuvati, svatko mi nasmijanmaše, pozdavlja i svatko mi hoćepomoći i to je prekrasan osjećaj.Taj se osjećaj ni sa čime ne možeusporediti i ni sa čime ne možeplatiti - osjećaj da ti se ljudi radu-ju, da te prepoznaju kao čovjekadobre volje, kao nekoga na kogase mogu osloniti. I mislim da je tomoćno naslijeđe koje ostavljamosvojoj djeci. Volio bih da mojudjecu, osim po onome što saminaprave od svojih života, procje-njuju i po onome, kad kažu “daim je otac bio dobar čovjek”.

Je li olakotna ili otegotna okol-

nost činjenica da ti je supruga ta-

kođer liječnik, anesteziolog, sli-

čno svakodnevno suočena s lju-

dima u njihovim najtežim trenu-

cima lebdenja između “sadašnjo-

sti i vječnosti”? Koliko ste oboje

kao roditelji, brinući o ljudskim

životima, vlastitoj djeci oduzeli

sebe, a koliko ste im dali znanja i

snage za njihove vlastite živote?

Bojim se, na žalost, da smo imdaleko više uskratili i da ih je umnogome odredila činjenica dasu zapravo odrastali bez nas. Danije bilo dodatnog angažmana su-pruge i podrške obitelji bilo bi jošsvima nama mnogo teže. Ja mo-žda mogu ponijeti titulu “Humani-sta desetljeća”, ali sigurno ne mo-

Život je čaroban i mitaj misterij u

pojedinačnomtrenutku naprosto ne

možemo definiratikao dobar ili loš. Štoviše znam i što više

imam životnogiskustva, to više u tovjerujem. I ništa što

se dešava u tomlancu života nije

slučajno. I što višespoznaješ životnaznanja, to je veća

tvoja spoznaja kolikoje veliko ono što neznaš i ne razumiješ

Obitelj - najveća podrška


Cilj Udruge je poticanje na okupljanje i me-đusobno povezivanje građana podrijetlom izmjesta smještenih od izvora pa do ušća rijekeUsore, od Komušine i ostalih hrvatskih dijelo-va općine Teslić, općine Usora i dijelova opći-na Tešanj i Doboj gdje žive Hrvati, radi poma-ganja pri obnovi i izgradnji usorskog kraja kaošto je obnova vjerskih objekata (crkve, kapele,groblja, spomenici), infrastrukturnih objekata,pomaganje potrebitim Usoranima ma gdjeoni bili diljem svijeta te promicanje zavičajnebaštine, tradicije i izvornih običaja usorskogkraja.

Od osnutka Zavičajnog kluba pokrenulismo humanitarnu akciju za uređenje kuće jed-nog našeg sugrađanina, Usoranina, koji je kaoprvi Hrvat priključen na mehaničko srce. Ovojuspješnoj akciji su se pridružile mnoge tvrtkečiji su vlasnici iz usorskog kraja i pomogli svo-jim dobrotvornim radom; organizirali smo dvaUsorska prela s po 1300 posjetitelja i na DVD-u trajno sačuvali divne trenutke i uspomene sgostima Prela.

Budući da su mnogi naši članovi izrazili željuzajedno zaigrati nogomet te se tako rekreirati,odlučili smo osnovati NK Usora-Zagreb (vete-rani). Ova ekipa se sastaje svaki tjedan i marlji-vo vježba za mnoge turnire na kojima sudjelu-je i u Zagrebu i u inozemstvu. Sudjelovali suna turnirima u Usori, ali i u Villachu i Tullnugdje su naši Usorani uz to organizirali i lijepadruženja. I mi u Zagrebu smo organizirali niz

sportskih manifestacija: formirali smo KUD ko-ji se dokazivao u emisijama Z1 Televizije, a or-ganiziramo našim članovima i tečaj modernogplesa. Uz pomoć “Zabavnog Radia-Radio Mar-tin” predstavili smo našu glazbu, običaje i kul-turu kroz 20 emisija koje je uredila i vodila na-ša članica Maja Rajkovača pod nazivom “Izvor-no blago”.

Uskoro planiramo niz aktivnosti gdje treba-mo i financijsku i svaku drugu pomoć svih ljudidobrog srca, a ponajprije ljudi podrijetlom izusorskog kraja jer do sada nismo imali nikakvupomoć grada Zagreba niti Republike Hrvatske.Sve aktivnosti smo sami financirali ili uz pomoćtvrtki čiji su vlasnici iz usorskog kraja.

Planirane aktivnosti su sljedeće:- prikupljanje povijesne građe i rad na izda-

vanju monografije usorskog kraja u čemuće nam pomoći i Gradski ured za obrazova-nje, kulturu i šport grada Zagreba i niz emi-nentnih stručnjaka sa sveučilišta u Zadru iZagrebu koji će to stručno obraditi uz našupomoć;

- prikupljanje narodnih nošnji, glazbenih in-strumenata i svega onoga što je vezano zakulturu, običaje i tradiciju tog područja;

- prikupljanje sredstava za obnovu usorskogkraja;

- pružanje materijalne i druge pomoći po-vratnicima u naš zavičaj;

- organiziranje izložbi, tribina i drugih sku-

pova;- organiziranje i sudjelovanje u sportskim,

zabavnim, humanitarnim i drugim događa-njima. Jedan od naših planova je i organiziranje

Usorske večeri za pomoć u obnovi i izgradnjiGospinog svetišta na Kondžilu u Komušini.Stoga molimo sve dobre ljude iz usorskog kra-ja da nam se pridruže i pomognu u ostvarenjunaših ciljeva da bismo ujedinili sve ljude usor-skog kraja diljem svijeta, a posebno poduzet-nike iz usorskog kraja da ovakvim akcijamapromiču i svoja poduzeća, a i uključe se u radGospodarskog foruma našeg kluba. Molimosve ljude dobrog srca da nam se pridruže uovakvim akcijama. Naš klub organizira i druže-nja svakog ponedjeljka u prostorijama klubakoje nam je ustupio Grad Zagreb u ulici Aveni-ja Dubrava 224 gdje se donose ozbiljne odlu-ke, ali i pjeva, šali i pleše pa pozivamo sve lju-bitelje izvorne glazbe da nas posjete i družese s nama.

Sve informacije možete naći i na našoj webstranici www.zkuk.hr, doći k nama ili se javiti e-mailom na [email protected] ili na broj telefona091/585 75 20. A svoju financijsku pomoć mo-žete uplatiti na poslovni račun 2360000-1102044647 koji je otvoren u Zagrebačkojbanci.

Veliko hvala svim članovima, prijateljima ištovateljima Usore i usorskog kraja!

Predsjednik ZKUK-a, Ivan Rajkovača

gu ponijeti titulu “tate desetljeća”.I to je moj silan kompleks. Svakimjesec, ili supruga ili ja 12 noći nespavamo doma jer dežuramo. Ra-dimo iznimno težak i odgovoranposao koji se ne može raditi akoga se ne voli jer to onda ne bi bioposao već - kazna. On mijenja inas kao ljude, a u meni je izgradiotaj silan kompleks da vlastitoj dje-ci nisam dao sebe onoliko kolikoim je bilo potrebno. Smatram tosvojim najvećim grijehom. Moždame moja djeca ne doživljavaju ta-ko kritično kao ja sam sebe, ali jaimam svoju mjeru koju u tom pre-važnom životom segmentu nisamispunio.

Koliko sam jednom čula od te-be, šetnja sa psom, jedina ti je fi-zička relaksacija, ali područjatvog intelektualnog i duhovnoginteresa vrlo su široka, a zapravose uvijek kreću oko “čuda ljud-skog života”. Čime se baviš, če-

mu se posvećuješ, što čitaš kadti ostane ponešto “vremena zasebe”?

Nisam lijen čovjek, ali budemtoliko umoran da jednostavno ne-mam snage navečer nešto zahtje-vnije za sebe uraditi nego proše-tati sa psom i to kasno kad više ni-koga nema vani i kad vlada pot-puni mir. A kad svi legnu odvojimod sna vrijeme za čitanje i to jakovolim. Imam nekoliko tisuća knji-ga, a zanimaju me filozofija, religi-je, povijest i traganje za nekomskrivenom mudrošću, za nekomduhovnom dimenzijom koja mikompenzira neostvarenosti uonom drugom. Izborom literaturekoju čitam volim izaći iz područjamedicine i to me zapravo jako od-mara. Čarobno je kad otkrivatenove spoznaje i zapravo je jedinošto me impresionira - pamet i pa-metni ljudi koje otkrivate kao bi-sere. I sad to ne govorim zato što

će ovaj razgovor biti objavljen učasopisu Prsten, ali toliko je tih in-telektualno i duhovno vrijednihljudi upravo među onima koji suse okupili u krugu Prstena. Da serazumijemo, vrijednosti o kojimaovdje govorim nikako ne morajuimati veze s formalnom naobraz-bom. Nekome je važna forma, ne-kome sama bit, i ni za jedno ni zadrugo ne bih rekao da je dobro ililoše, nego jednostavno - stvar iz-bora. U Prstenu se skupila i pameti duhovnost i dobra volja i pleme-nitost jednostavnih ljudi i novac,a sve je to samo Božji dar.

Tvoja Usora, dopredsjedničkadužnost u UBH Prsten, druženjes ljudima sličnih svjetonazora, arazličitih struka i sudbina - gdjesu u tvom svijetu?

Na vrlo važnom mjestu, a zaštoje to tako - ne znam odgovoriti.Je li to moj kozmo-biološki kod,odgoj ili nešto treće, tek znam da

je čovjek društveno, kolektivnobiće, da kroz zajedništvo svi profi-tiraju, da zajednica-društvo raste.To je istina koju ne treba ni doka-zivati i čak smatram da je nužna ida jednostavno vapim za njom. Uzajednici se lakše pjeva, lakše seplače, lakše se uči, lakše se živi.Ljudsku dušu čine tri stvari: inte-lekt, volja i osjećaji. Za sebe mi-slim da nisam toliko pametan ko-liko osjećaja imam i koliko je tomoćno u meni i koliko me to nosi,pa mi ponekad čak i smeta. Ali todoživljavam kao puninu svog ži-vota koja me goni više nego štobi čovjek očekivao i jednostavnomi ne da mira. To možda nije ra-cionalno, ali zašto bi, uostalom,racionalnost bila neka vrhunskakategorija vrijednosti. Život je to-liko slojevit i bogat da bi bio veli-ki grijeh zatvarati ga u bilo koju,pa i najmudriju definiciju, osimživljenja samog.

POŠTOVANI ČLANOVI, PRIJATELJI I ŠTOVATELJI USORSKOG KRAJA!Zavičajni klub usorskog kraja osnovan je 21. 05. 2008. godine u Zagrebu kao nepolitička ineprofitna udruga sa ciljem promicanja i zaštite tradicije, kulture, gospodarske suradnje, druženja ihumanitarnog djelovanja žitelja podrijetlom iz usorskog kraja, ali i očuvanja temeljnih vrijednosti ijedinstva usorskog kraja i njegovog prosperiteta


Također na prostoru BiH djeluje“OK” organska kontrola za certifi-kaciju i OK standarde za organskiuzgoj bilja i stoke. Navedeni stan-dardi utemeljeni su prema ISO 65standardima, ispunjavaju zahtje-ve međunarodne udruge za eko-lošku poljoprivredu(www.ifoam.org) i direktive Eu-ropske komisije (EC, 834/2007 iEEC 2092/91) koje se odnose naekološku poljoprivredu.

Kao što je vidljivo iz prethod-nog teksta, kroz rad Udruga u BiHpostoje temeljni pravni uvjeti zarazvoj ekološke poljoprivrede. No,trebalo bi u što kraćem vremenuna cijelom prostoru BiH donijetiZakon i Pravilnike vezane uz eko-loške principe uzgoja bilja i stoke2.

Trenutno stanje ibudućnost ekološkepoljoprivrede

Prema nekim pretpostavkamana prostoru BiH koristi se negdjeoko trećine predratnih resursazemljišta. Tlo koje je korišteno ukonvencionalnoj poljoprivredizbog gubitaka rezidua mineralnihgnojiva i zaštitnih kemijskih sred-stava te ostalih agrokemikalija tre-ba proći prijelazno razdoblje od ne-

koliko godina za korištenje u ekolo-škoj poljoprivredi. Kao što je već re-čeno dio zemljišta se ne koristi većduži niz godina i u ovom slučaju tajpokazatelj je zadovoljen.

Što su temeljni problemi razvo-ja ekološke poljoprivrede na po-dručju BiH? Osnovni problem je(ne)obrazovanost i starosna dobruralnog stanovništva. Dok je pe-desetih godina prošloga stoljećau ruralnim područjima BiH u dobivišoj od 50 godina bilo cca 55%pučanstva, prema nekim pretpo-stavkama taj postotak danas izno-si i do 75%. Relativno stariji i ne-obrazovaniji nositelji poljopri-vrednog gospodarstva nisu bu-dućnost ovog novog vida poljo-privrede.

Mogući pravci razvojaekološke poljoprivrede naprostoru bih

Na žalost, tijekom posljednjegrata na prostoru BiH učinjena sustrahovita razaranja, što se indi-rektno očituje i u postotku sma-njenja obradivih površina na pro-storu BiH. Prvi manji razlog za na-vedeno su još uvijek dijelom mi-nirane poljoprivredne površine, adrugi krucijalni razlog je već spo-

menuti odlazak ruralnog stano-vništva. U globalnim vremenimakriza koja je zakoračila i na oveprostore uvjetuje povratak bilokakvoj domaćoj proizvodnji. Po-vratak na obradive površine ibroj stoke na razinu koja je bilaprije posljednjeg rata na prosto-ru BiH trebao bi biti jedan odstrateških ciljeva BiH poljoprivre-dne politike.

Potražnja za ekološkim proizvo-dima iz stočarstva, osobito unutarzemalja Europske unije vrlo je ve-lika, samo je potrebito osigurativeće i stalne količine te, što je jošbitnije, standardizirati i ujednačitiproizvodnju po kvaliteti i kvanti-teti. Uzgoj stoke na otvorenom iliu slobodnom držanju na većemprostoru BiH ima optimalne uvje-te, budući prostor nije ograničava-jući čimbenik. Na prostoru BiHbar ovoga ne nedostaje.

Ekološka poljoprivreda takođermora naći svoje mjesto i u pose-bno zaštićenim područjima, radiočuvanja biološke i krajobrazneraznolikosti. Za ovakve programerazvoja ekološke poljoprivrede si-gurno bi se moglo naći i financij-ske potpore iz raznih predpristup-nih fondova EU (Uredbe vezaneuz razvoj ruralnih područja).

I na kraju ono što je donedavno

bio ograničavajući čimbenik raz-voja ovog kraja, u budućnosti bitrebao postati temelj budućegrazvoja, a to je bogatstvo BiH pla-ninskim krajobrazima. Bjelašnica,Igman, Jahorina, Dinara, Šator, Ka-mešnica, itd temeljni su preduvjetza razvoj zimskog/skijališnog ilovnog turizma. Veza između eko-loške poljoprivrede te zimskog ilovnog turizma trebala bi biti je-dna od temeljnih odrednica bu-dućeg razvoja tih krajeva. Nave-deni prostor kroz uređenje šetni-ca i skijališnih staza treba postatiugodan prostor za provesti dan ilivikend u netaknutoj prirodi. Sa-mo u toj prirodi mora postojatinekakva ponuda. Ponavljam, naj-veći problem bilo kakvog razvojaruralnih područja bit će sam čo-vjek, odnosno nepovoljna dobnastruktura stanovništva u rural-nom, a i cijelom području BiH. Po-litika industrijalizacije (svi u tvor-nice i gradove), a više politički raz-lozi u bivšoj državi uzrokovali sumasovne odlaske u gradove kojisu se osobito odrazili u krajevimas hrvatskim pučanstvom.

Također, unutar gospodarstavakoja bi se vodila kao seoski (agrar-ni) turizam našao bi se prostor zaodržanje usjeva/kultura koje suskoro izumrle kao što su pir, pro-

Ekološka poljoprivreda -mogućosti u Bosni i Hercegovini

1 Ekološka, organska, biološka poljoprivreda su sinonimi za istoimeno značenje uzgoja bilja i stoke bez primjene uobičajenih kemijskihpripravaka. U Republici Hrvatskoj prihvaćen je termin “ekološka” dok je u BiH prihvaćen termin “organska” poljoprivreda.

2 Na prostoru Republike Srpske primjenjuje se Zakon o organskoj proizvodnji hrane, NN RS 75/04

EKOLOGIJA

Logotip organske kontrole

Autor priloga: Ivica Kisić, redoviti profesor Agronomskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Ekološka (organska, biološka1) poljoprivreda predstavlja poseban, na području cijele Bosne iHercegovine, izgledan sustav uzgoja bilja i stoke. Na žalost na području Federacije Bosne iHercegovine ne postoje zakoni i pravilnici vezani uz ovaj vid uzgoja bilja i stoke. Jedina definiranostočituje se kroz rad raznih udruga. Na području cijele Bosne i Hercegovine postoji Udruga proizvođačaorganskih proizvoda ORGANSKO u BiH (www.organsko.ba) koja je nastala kao rezultat projekta:

“Razvoj organske poljoprivrede u BiH” kojeg je financirala Švedska agencija za razvoj i suradnju


so, bar pa čak raž i zob koje se vi-še i ne vode kao zasebne kultureu Statističkim ljetopisima. Isto ta-ko i pasmine životinja (npr. kravabuša) koje su pogodne za ekolo-ški uzgoj trebale bi naći svoje mje-sto za opstanak. Zanimljiv je po-datak da se na području Europeostvari samo polovica EU potrebaza biošljivom (osobito suhom),ostalo se uvozi (većim dijelom izKine i Južne Amerike). Proizvodiod šljive vrlo jednostavno bi seplasirali na tržište EU budući ga niono samo nema dovoljno. Jednood povoljnijih agropedološkihprostora za sadnju šljive je Bosan-ska Posavina.

Iako se tisućljećima putovalokroz Bosnu iz Srednje u Južnu Eu-ropu, odnosno iz Slavonije premaDalmaciji i obratno, smatramo daće tek s izgradnjom novih pro-metnica (koridor Vc) ovo podru-čje postati puno bliže svim putni-cima. Temeljem dosadašnjihspoznaja turisti koji dolaze u no-ve nepoznate krajeve uvijek će ra-dije kušati domaće autohtoneproizvode. Priprema pure od ku-kuruzna brašna u zemljanoj posu-di (bakra), njeno miješanje s miša-jom (drveni štap) i njeno posluži-vanje u drvenim posudama (ča-njak), te dodavanje zapečena ma-sla uz dodavanje po volji kisela

mlijeka u puru, kako se to nekadaradilo u Bosni, sigurno bi uvijekbilo zanimljivo kušati za putnikenamjernike. Na kraju kao sažetakovog rada prikazujemo SWOTanalizu vezanu uz razvoj ekolo-ške poljoprivrede na cijelom pro-storu BiH.

Zaključna razmatranjaPromišljanje budućeg razvitka

poljoprivrede u BiH ne bi smjelozaobići pomnu analizu i prosud-bu mogućnosti koje otvara suvre-meni trend ekspanzije ekološkepoljoprivrede. Temeljno ograniče-nje razvoja ekološke (kao i kon-vencionalne) poljoprivrede na po-dručju BiH je prevelika usitnje-nost gospodarstava i mali brojproizvođača, a samim time i malakoličina proizvoda koja se dobijena jednom ili svim gospodarstvi-ma. Tu je i problem praktičnog(ne)znanja i slaba ili nikakva obra-zovanost sadašnjih, a i budućiheko-farmera.

Kako je prema Ustavu Federaci-je BiH nadležnost nad sektorompoljoprivrede na razinižupanije/kantona odlučit će se natoj razini što će biti s bilo kojimoblikom poljoprivrede u buduć-nosti. Za sve uspjehe ili greške ubudućnosti zasluga će biti na razi-ni županije.

Tablica 1. SWOT analiza razvojaekološke poljoprivrede

Slabosti (W) Snage (S)

- tržište za eko-proizvode - potražnja za eko-proizvodima- (buduća) dobra prometnapovezanost - razvoj seoskog (ruralnog)turizma- sačuvani prirodni resursi- rješenje visoke stopenezaposlenosti na selu- promoviranje domaćihproizvoda - edukacija mlađih generacija onezamjenjivosti i ulogamapoljoprivrede - nepovoljna dobnai obrazovna strukturastanovništva za novi vidpoljoprivrede

Prigode (S)

- povratak prirodi (populariziranjetradicijske djelatnosti sela)- populariziranje starih zanata iobičaja- prodaja eko-proizvoda navlastitom gospodarstvu- povratak starijih (zaboravljenih)sorti i pasmina - obnova kulturno-povijesnihobjekata- zaštita zaštićenih područja istaništa- pristup EU fondovima za razvojruralnih područja

Prijetnje (T)

- neprihvaćanje života na selumeđu mlađim generacijama- nedostatak kapitala za početakrazvoja eko-poljoprivrede- problemi s nabavomsjetvenog/sadnog materijalaodnosno zaštitnih sredstava - nerazumijevanje administracijeza novi vid poljoprivrede- slaba zainteresiranostbankarskog sektora za ulaganja upoljoprivredu

- nepovoljna dobna i obrazovna

struktura stanovništva za novi

vid poljoprivrede

- nesređeni katastar- prevelika usitnjenost(atomiziranost) gospodarstava - vlasništvo nad zemljom (izbjeglostanovništvo)- podcjenjivanje poljoprivrede udruštvu- nepovjerenje kupaca u porijekloproizvoda- niska profitabilnost obiteljskihgospodarstava- vrlo niska proizvodnja pogospodarstvu

Logotip Udruge proizvođača organskih proizvoda u BiH


Održan XIII. svjetski šumarskikongres u Argentini

U Argentini (Buenos Aires) je od 17. do 24. li-stopada 2009. godine održan XIII. svjetski šu-marski kongres (XIII. World Forestry Congres)u organizaciji FAO-a (Organizacija Ujedinjenihnaroda za hranu i poljoprivedu). Prvi kongresje održan još davne 1926. godine u Rimu, aposljednji 2003. godine u Kanadi (Québec Ci-ty). Rad Kongresa je bio podijeljen u sedam te-matskih cjelina. Autor teksta je imao čast dapredstavlja hrvatsko šumarstvo u tematskojcjelini Gospodarenje prirodnim šumskim eko-sustavima s posterskom prezentacijom: Tradi-cija potrajnog (održivog) gospodarenja u ni-zinskim šumama Hrvatske. Tijekom sedam da-na trajanja kongresa sa svojim istraživanjimase predstavilo preko 5000 sudionika iz cijelo-ga svijeta. Bilo je veliko zadovoljstvo znati i po-novno čuti kako su upravo Hrvati i hrvatski šu-mari osnovali šumarstvo u Argentini. Bilo je to‘30-ih godina prošloga stoljeća, a jedan odnjih je bio uvaženi prof. Josip Balen. Isto takovažno je znati kako su većina parlamenata i ka-tedrala Latinske Amerike opremljene slavon-skim hrastom. Kako je odlazak na Kongres jed-nim dijelom bio organiziran s Veleposlan-stvom Republike Hrvatske u Argentini i Mati-com iseljenika bila je to prigoda da naše ljudeupoznam s radom Udruge “Prsten”. Izmeđuostaloga podijeljeno je svih šest do sada iza-šlih brojeva časopisa “Prsten”. Tijekom boravkau Buenos Airesu imao sam čast i zadovoljstvoprisustvovati obilježavanju 80. obljetnice dola-ska franjevaca u Argentinu što je upriličeno uHrvatskom domu s nastupom naših folklornihskupina koje djeluju u Buenos Airesu.

Najava...Konferencija o klimatskimpromjenama u Kopenhagenu

Pitanje o klimatskim promjenama s posljedi-cama globalnoga zatopljenja sve više postajefokusna tema svijeta i politički i moralni impe-rativ sadašnjeg trenutka. Stoga će se u Kopen-hagenu 7. prosinca 2009. održati Konferencija

o klimatskim promjenama na najvećoj svjet-skoj razini. Cilj je konferencije dogovor o glo-balnom smanjenju emisije stakleničkih plino-va za 20 posto do 2020. godine. Europska uni-ja će u Kopenhagen doći s prijedlogom da sepomoć razvijenog svijeta nerazvijenim zemlja-ma u borbi protiv klimatskih promjena fiksirana 100 milijardi eura godišnje do 2020. godi-ne. Dobar dio toga novca trebao bi doći iz pro-računskih sredstava, a ostatak od gospodar-stva. Međutim, još nema dogovora o tome ko-liki bi trebao biti doprinos EU-a u tom iznosukao ni raspodjela tereta između zemalja člani-ca EU-a. U igri su dva kriterija prema kojima pr-vi predviđa da se troškovi podijele sukladnokoličini emisije ugljičnog dioksida u svakojzemlji članici, a drugi da se udio svake članiceodmjeri prema njezinu bogatstvu, odnosnosposobnosti plaćanja. A gdje su tu najmoćnijezemlje svijeta Kina i SAD? Ako je suditi premaObaminim predizbornim govorima i uzbuđe-nju koje vlada među ekološkim udrugama,moglo bi se reći da u SAD-u u nadolazećim go-dinama slijedi “zelena revolucija”. Nužne pro-mjene koje bi se trebale dogoditi u sljedećimdesetljećima su kraj dominacije fosilnih gorivai vrlo jak zaokret prema obnovljivim izvorimaenergije poput energije vjetra i solarne energi-je. Energetski lobiji koji promoviraju korištenjeugljena i nafte još uvijek su daleko najsnažnijilobiji na svijetu, pa će zaokret prema obnovlji-vim izvorima biti jako težak. Prema planovimaBaracka Obame u pogledu rješavanja proble-ma klimatskih promjena, 175 milijardi dolarabit će usmjereno ka obnavljanju energetskogsektora u SAD-u sa ciljem revitalizacije ekolo-ške politike kreiranjem pet milijuna novih “ze-lenih” radnim mjesta. Plan za rješavanje pro-blema klimatskih promjena također uključujei 80% smanjenja emisija stakleničkih plinovado 2050. godine. Sve ove promjene zaista bimogle u SAD-u stvoriti jak “zeleni” energetskisektor u godinama koje dolaze. Raduje velikioptimizam u raznim ekološkim udrugama na-kon gotovo desetljeća mraka koje je došlo sGeorgom W. Bushom. Još uvijek postoji ne-ugodna financijska kriza koja bi mogla sve pla-

nove znatno usporiti jer već sad mnoge kom-panije upadaju u velike probleme i mogle binestati s tržišta ako se takvo stanje nastavi. Aliusprkos svim problemima, među ekolozimaponovo se rađa nova nada. U svakom slučajusve najave glede nadolazećeg Kongresa idu uprilog tvrdnji kako će to biti najveći svjetskidogađaj u posljednjih nekoliko godina. Bit ćeto prigoda da se “mudre glave” pokušaju pribli-žiti zajedničkom stavu kako je zaštita okoliša ibriga za naš dom, Planet Zemlju, najaktualni-je pitanje sadašnjiice. Poradi toga ekologija senameće kao najpropulzivnija znanost dana-šnjice, a ekološka razmišljanja kao način razmi-šljanja suvremenog čovjeka. Neka nam je uvi-jek na umu izrečena misao Velikoga Pape Iva-na Pavla II “Ekološka kriza je ponajprije krizamorala i zbiljski prezir spram čovjeka”.

60. godina NP Plitvička Jezera

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, au organizaciji Nacionalnog parka Plitvička je-zera, od 15. do 16. listopada 2009. godine ukongresnoj dvorani hotela “Jezero” održan jeZnanstveno- stručni skup povodom obilježa-vanja 60. godina od proglašenja Plitvičkih je-zera Nacionalnim parkom i 30. godina od upi-sa Parka na Listu svjetske prirodne i kulturnebaštine UNESCO-a. Uz osvrt na obljetnice, naskupu je kroz usmene prezentacije i plenarnaizlaganja dat kratak pregled istraživanja prove-denih unatrag više godina na području Parka.Na skupu je organiziran Okrugl stol gdje su su-mirani zaključci vezano uz nekoliko inventari-zacijskih projekata, biološke, šumarske i hidro-geološke, kulturološke, sociološke, arheološkenaravi te istraživanja u turizmu i istraživanjakulturne baštine na prostoru NP Plitvička jeze-ra. Tijekom trajanja skupa postavljene su i triizložbe: podvodne fotografije snimljene ru-kom vrsnog biologa Gorana Šafareka, izložbaSnježane Požar “Plitvička jezera - nekad i sad”te izložba plakata zaštićenih područja Republi-ke Hrvatske. Izlaganja su završena svečanomdodjelom nagrade “Spiridion Brusina” istaknu-tom znanstveniku prof. Stjepku Golubiću kojije pridonio razvoju algologije i ekologije u Hr-vatskoj, te svečanim koncertom Zagrebačkogkvarteta

EKOLOŠKI KUTAK Piše dr. sc. Tomislav Dubravac

dr. sc. Tomislav Dubravac uz znanstveni

rad, predstavio je UBH Prsten i naš časopis


Sreću priželjkujemo, nadamojoj se, često i potajno zbog strahada je svojim glasnim dozivanjemne otjeramo ili da nas ne proglasenezahvalnicima. U našoj predo-džbi ona je uglavnom negdje vanii ako nam “ne dolazi” kažemo daživot nije pošten. Pri tome sebene doživljavamo autorima života.Ako je s nama, onda autorstvoprihvaćamo. Pojmom su obuhva-ćeni različiti sadržaji, ali uglavnomje to nešto što imamo i strahuje-mo da bismo mogli izgubiti, ili ne-što što nemamo, a vjerujemo dabi bilo dobro da imamo.

Pojam nesreće sadržajno je uži,a određen je našim strahom izaz-vanim nečim što imamo i sa čimese teško nosimo, ili što je još če-šće, nečim što nemamo i čini namse, da ne bismo mogli podnijetikada bi nam se dogodilo.

Statističari tvrde da sreća i ne-sreća ne postoje. Kažu da je tostvar zakona vjerojatnosti, a da misvojim činjenjem ili ne činjenjemuvećavamo ili umanjujemo vjero-jatnost za jedno ili drugo pa daonda prihvatimo autorstvo nadsvojim životom i vidimo što može-mo učiniti da se osjećamo bolje.

OČEKIVANJA: Obratite pozor-nost na to kakva su vam očekiva-nja od sebe i drugih. Kada postav-ljate zahtjeve pred sebe, vodite ra-čuna da vam ciljevi ne budu previ-soki, jer ćete, u nastojanju da ihdostignete, trošiti preveliku ene-rgiju i osjećati stalni zamor te gu-biti samopoštovanje, a to uvijekstvara loš osjećaj. Umjesto toga,napravite spisak svega onoga

zbog čega morate biti zahvalni uovome trenutku. Ne zaboravite ione stvari za koje vam se čini dadolaze same po sebi: sunčan dan,zdravlje - vaše i vaše obitelji, krovnad glavom, hranu, cvijeće, kuć-nog ljubimca, ljubav, mir. Podsje-tit ću vas na priču o dvojici kojimasu pokazali pola čaše vode. Zajednoga od njih čaša je do polapuna i na tome je zahvalan. Dru-gome je čaša do pola prazna i onse smatra prevaren. Razlika izme-đu njih dvojice nije u onome štoimaju, već u stavu o onome štoimaju.

Često se iscrpljujemo u potraziza srećom. “Kada završim školu bitću sretan.” “Kada kupim auto bitću sretan.” “Kada napravim kućubit ću sretan.” Kada mi djeca nara-stu, zaposle se i stvore svoj život,bit ću sretan.” Nemam doživljaj daje sreća nešto za čim možemo tra-gati. To je, po svemu sudeći stanjeunutarnje slobode, slobode odbriga, sumnji u sebe, strahova, sli-jepe pokornosti običajima i okoli-ni, natjecateljskih poriva i zavisti.Zato nemojte očekivati od drugihda vas učine sretnima. I obrnuto,uzeli ste preveliki teret ako si za-date da druge učinite sretnima.

SIGURNOST: Ljudi koji se plašebudućnosti pokušavaju se osigu-rati novcem, imovinom, policomosiguranja, prijateljskim vezama,bračnim ugovorima. Roditelji po-kušavaju vezati djecu uz sebe, auplašena djeca strahuju od napu-štanja obiteljskog gnijezda. Part-neri međusobno pokušavaju do-biti garanciju trajnosti ljubavi i po-

drške. Gruba psihološka istina jeda u ljudskim odnosima, kao i udrugim oblastima života, nematrajnosti. Sigurnost dolazi iz osje-ćaja slobode, te uvjerenja da zna-mo i možemo.

KONTROLA: Ljudi uglavnompotvrđuju da se osjećaju nesretnokada pokušavaju kontrolirati dru-ge. Oni jako strepe nad svim onimzamišljenim stvarima koje će sedogoditi ako drugi ne urade onošto od njih očekuju. Mogu biti i vr-lo ljuti ako drugi ne čine ono štooni žele. Zavaravanje kontrolomje jedan od najboljih načina kaž-njavanja samoga sebe. Ima punonačina zavaravanja kontrolom ko-ji nam mogu pasti na um kadanam je stalo da spasimo situacijuili da bar odložimo neminovni ra-spad. Vjerojatno je da nijedan odnjih neće upaliti, osim ako drugastrana nije izrazito pasivna ili ma-

zohistična, a tada nam je osjećajsreće i tako i tako dalek.

NOVAC: Kroz ljudsku povijestdefinicije sreće, a time i faktori ko-ji je određuju su se mijenjali. Uzsreću najčešće povezivan pojamje novac. Zbog toga zaslužuje da io njemu kažemo nešto. Novac ko-ji nam služi za zadovoljenje egzi-stencijalnih potreba uvećava namosjećaj sreće. Nakon toga on ne-ma naročit značaj, pa stoga nemožemo kazati da su bogati ljudipo automatizmu sretni. Istraživa-nja su pokazala da je od novcavažnije dobro zdravlje, smijeh,druženje, humor te bliski i topliemocionalni odnosi s partnerima,rodbinom i prijateljima.

Neupitna pretpostavka za srećuje poznavati i voljeti sebe. Budućida druge uglavnom ne možemomijenjati, ostaje nam da se mije-njamo sami.

Srećaili - kako seosjećati bolje

Piše: Mijo Marić, prof. - psihoterapeut

“Upamti da ni jedno ljudsko stanje nije nikadatrajno, pa se nećeš pretjerano radovati sreći,niti suviše tugovati u nesreći.” Sokrat

PSIHOLOŠKA POMOĆ


U ranu zoru vesela se družinaskupila u Zagrebu i krenula pre-ma Slavoniji. Tamo su im se pri-družili mladi iz Osijeka i Slavon-skog Broda, poznati jedni drugi-ma s ranijih derneka. Prva stanicabila je Plehan - mjesto gdje se do-tiču posavska ravnica i brežuljka-sti dio početka bosanskih planina.Družinu je dočekao gvardijan iupoznao sa znamenitostima ovo-ga kraja. Pokazao je novu crkvusv. Marka, sagrađenu na mjesturatom srušene, koja je datirala iz1869. godine, kao i ostatke franje-vačkog samostana sagrađenog1932. godine. Nakon kratkog pre-daha uz domaću šljivovicu, kolačei kavu, družina se oprostila od sr-dačnih domaćina i nastavila putprema Maglaju. Institucija vrije-dna spomena i posjeta bila je Sve-tište sv. Leopolda Mandića sagra-đeno 1979. godine. Za župu Ma-glaj je karakteristično da se brojkatolika konstantno smanjuje od1971. godine, no na žalost, to nije

jedinstven primjer. Sv. LeopoldMandić rođen je 1866. godine,školovao se u Italiji, a bio je poz-nati ispovjednik. Naime, sve dosmrti ispovijedao je osobe raznihdruštvenih staleža: bogate, siro-mašne, školovane i neuke, dobreduše, koje su imale samo potrebuda se s njih skine prašina i one du-še, koje su ugrezle u blato do vra-ta. On je imao za svakoga prikla-dnu riječ: redovito blagu, a samou potrebi prodornu. Njegova so-ba - ispovjedaonica, identičnaonoj u Padovi sagrađena je u sklo-pu svetišta u Maglaju.

Kraljeva Sutjeska, bivše kraljev-sko sjedište Kotromanića takođerje bilo mjesto koje se moralo po-sjetiti. Skupina je bila oduševljenasamostanskom knjižnicom u okvi-ru franjevačkog samostana koji seprvi put spominje 1385. godine.Knjižnica ima posebnu vrijednostprvenstveno zbog starih knjiga,među kojima se ističe velik brojinkunabula (31), knjiga iz prvog

doba tiskarstva, tiskanih prije 15.stoljeća, a također je velik brojdjela bosanskih pisaca pisanih bo-sančicom. Osobito omiljena oso-ba sutješčana je posljednja bosan-ska kraljica, Katarina Kotromanić,koja je nakon pada srednjovjeko-vne bosanske države skončalasvoj teški životni put u progon-stvu u Rimu, ne znajući za svoju

djecu koja su u vihoru turskihosvajanja dospjela na sultanovdvor u Carigrad.

Sarajevo, SarajevoU predvečer istoga dana stiglo

se do posljednje stanice i ciljasvih ciljeva - Sarajeva, bosanskemultikulturalne metropole kojaostavlja bez daha svakog posjeti-

FORUM MLADIH


Bosno moja, divna, mila, lijepa, gizdava, u tebi je Sarajevo… bio jestih koji se danima prije 3. srpnja ove godine vrzmao glavama mladih

“forumaša” dok su željno iščekivali polazak na tematsko trodnevnoputovanje kojega je cilj bio upoznati ličnosti i krajeve iz kojih potječu

Ispred Crkve

sv. Marka

na Plehanu

Prsten oko kardinala


telja. Zanimljivost koja se veže zaSarajevo jest da se u samo nekoli-ko stotina metara, u samom cen-tru grada nalaze vjerski objektisvih bosanskih konfesija; crkve,džamije, sinagoge,… s Baščarši-jom u srcu grada. Baščaršija pred-stavlja povijesni i kulturni centargrada. Izgrađena je početkom 15.stoljeća dolaskom Turaka i danasje atraktivno mjesto na kojemu semogu kupiti ručno rađeni pred-meti sarajevskih obrtnika; džezve,fildžani, tepsije, čakije, ibrici, okla-gije, skemlije i ručni radovi zlatara.Nigdje kao na Baščaršiji nemaaščinica u kojima se jedu ćevapi,bureci, baklave, tufahije i hurmaši-ce najbolje na svijetu. Kako zaba-ve ne bi nedostajalo, neumornaekipa otišla je provjeriti sadržaj ikvalitetu noćnog života grada naMiljacki. Treba li napomenuti dase vratila jaaaako zadovoljna?!

Posebnu zahvalnost na sudjelo-

vanju u organizaciji ovog putova-

nja treba dati Katoličkom škol-

skom centru, koji je ugostio Fo-

rum mladih tijekom cijelog borav-

ka u Sarajevu. Jedan od događaja

koji će se pamtiti bio je blagoslov

grupe za vrijeme sv. mise koju je

predvodio kardinal Vinko Puljić,

kojoj je skupina nazočila poslje-

dnji dan boravka u Sarajevu.

U Travniku

Doći u Bosnu, a ne posjetiti ro-dnu kuću Ive Andrića, zavrjeđujeintelektualnu pljusku na kontoknjiževnosti pa je stoga skupinanavratila u Travnik. Ivo Andrić ježivio u 20. stoljeću, odgajan jepod utjecajem bosanskih franje-vaca, a pisao je pjesme, pripovije-tke, eseje i romane od kojih je naj-poznatiji “Na Drini ćuprija” i “Tra-vnička kronika”. U Travniku su ta-kođer posjetili KŠC Petar Barbarićkoji je dobio ime po mladiću vrlozanimljive naravi i života. Godine1889. rektor je travničkoga sjeme-ništa razaslao pismo učiteljima poBosni i Hercegovini moleći ih da

mu preporuče dobre i nadarenemladiće koji bi se željeli posvetitisvećeničkom staležu te se međunjima našao i Petar. Sjemeništemu postaje drugi dom, u kojemprima duhovne, odgojne i kultur-ne vrijednosti. Provodio je običanživot tadašnjega đaka sjemeni-štarca, ali ta običnost bila je ne-

obična, jer je vrijeme dobro iskori-štavao, odgojiteljima i profesori-ma bio poslušan, prema njimapun poštovanja i poučljivosti, aprema sudrugovima uvijek dru-štven, nesebičan, spreman pomo-ći. Postao je pravo svjetlo travni-čkoga sjemeništa. Na žalost, za je-dne se šetnje teško prehladio, na-

Proizvodnja domaće rakije na Plehanu Nema pića bez ića

Svetište sv. Leopolda Mandića u Maglaju Noćni život u Sarajevu

Ispred kuce Ive Andrica


vukao sušicu i godinu dana kasni-je u 23. godini života umro, polo-živši prije toga isusovačke zavjete.Njegov grob je mjesto koje do da-nas svakodnevno posjećuju broj-ni štovatelji.

Od prirodnih zanimljivosti sku-pina je posjetila izletište Plava vo-da. Izvor Plave vode, potok Hen-dek i rijeka Lašva stoljećima su da-vali poseban dah ovom dijelu gra-da, osjećaj ćeifa i meraka, a zbogneprekidne vodene huke ova tra-vnička mahala nosi naziv Šumeće.Kako piše Ivo Andrić, tu su se zaturskoga zemana okupljali čaršij-ski prvaci i raspravljali o “politi-čkim” gibanjima u gradu, a bezsumnje ovo je kroz povijest omi-ljena destinacija svakoga tko ježeljan daha prirode.

Na povratku kući, pauza za ru-čak napravljena je u Vitezu, podu-zetničkoj zoni gdje su skupinu do-čekali i ugostili domaćini Franšiz-nog centra, gospodina Franje Raj-kovića, dugogodišnjeg člana UBH“Prsten” te jednog od uspješnijihpoduzetnika toga kraja. Pojašnje-no je stanje gospodarstva te vrloperspektivne regije Srednje Bosne.

Vrlo umorna i iscrpljena du-gom vožnjom i gustim raspore-

dom prepunim sadržaja, ali pri-tom puna doživljaja i impresija izrodnog kraja, šege i veselja skupi-na se uputila prema Hrvatskoj.No, suprotno očekivanjima orga-nizatora putovanja, vodstva Foru-ma mladih, raspojasana ekipa ni-je niti jednim znakom dala naslu-titi da je u samo tri dana prešla vi-še od tisuću kilometara, spavalaukupno 8-10 sati, posjetila sva na-vedena mjesta i planirane sadrža-je, čak i mnogo više od toga. Ve-sela prstenova družina s pje-smom i plesom tijekom cijelogtrajanja vožnje u kasnim večer-njim satima stigla je sretno svo-jim domovima u nadi da će se ne-što slično uskoro ponoviti. I još je-danput je dokazano da na mladi-ma svijet ostaje!

Forum mladih ovim putemzahvaljuje svim sponzorima, nanesebičnim darovima, ljudimavelikog srca punog ljubavi pre-ma Bosni, od kojega posebnoističemo: vlč. Miroslava Čavara,vlč. Šimu Maršića, vlč. Ivicu Mršu,fra Iliju Jerkovića, Petra Lušu,Marka Pipunića, Žito d.o.o., Fra-nju Rajkovića - Franšizni centar,Maria Jozića - Jozić-Prom i MatuTerzića.

Izletište Plava voda

Poduzetnička zona u Travniku Jel’ Plava voda ‘ladna?

Knjižnica u Kraljevoj Sutjesci


Nogomet u Športskomcentru Stil 2003Zahvaljujući gospodinu Ivici Čabraji, vlasnikutvrtke “Stil 2003”, dugogodišnje članice UBH“Prsten”, Forum mladih provodi aktivno sport-sko druženje svake subote od 15 do 16 h, ušportskom centru Stil 2003 koji nam je ustu-pljen na korištenje besplatno. Nogomet igrajučlanovi Foruma mladih i stipendisti Zaklade Pr-sten. Ovim putem mu se želimo zahvaliti na ne-sebičnoj pomoći te pozvati sve mlade koji sežele pridružiti nogometnom druženju da se ja-ve na [email protected] . Čekamo vas!

Suradnja s udrugamamladih BiHDjelujući posljednjih godinu i pol dana na tere-nu, našli su nas ili smo mi sami saznali za neko-liko udruga mladih iz BiH. Sukladno našem pla-nu koji se temelji na viziji i misiji, zajedništvuHrvata iz BiH, jedan od ciljeva je da povežemosve Udruge mladih u svrhu zajedničkog nastu-pa na velikim projektima koje samo skupa mo-žemo provesti. Tako smo inicijalno stupili ukontakt s Terrom BiH, Udrugom bosanskih stu-denata, Klubom bosanskih studenata i Hrvat-skim akademskim zborom iz Brčkog s kojimaćemo u dogledno vrijeme početi suradnju.

Ponuda poslova nawww.udruga-prsten.hrČlanovi Foruma mladih: Tražite posao?Poslodavci: Potrebni su Vam kvalitetni djelatnici?Na službenim stranica Udruge “Prsten” postav-ljen je link Posao u kojem dajemo mogućnostnašim mladih ljudima kao i poslodavcima po-veznicu da jedni drugima pomognemo. Ovim putem apeliramo na poslodavce da para-lelno prilikom ponude radnih mjesta osim

oglašavanja na popularnim portalima iskoristemogućnost besplatnog oglašavanja na našojweb stranici. Stoga Vas pozivamo da Vaše životopise ili po-nude poslova šaljete [email protected]!

Upravni odbor Forumamladih UBH “Prsten”Porastom aktivnosti, projekata i veličine član-stva u Forumu mladih, došlo je do trenutka dase napravi preustroj upravljačkog tijela Foru-ma mladih. Stoga je odlučeno da se preuzmemodel upravljanja UBH “Prsten”. Znači početkom 2010. godine osniva se Upra-vni odbor Foruma mladih koji će sadržavati čla-nove predstavnike pojedinih općina iz BiH.Operativno tijelo će ostati vodstvo Forumamladih koje će se nalaziti na dvotjednoj bazi,dok će Upravni odbor biti sazvan minimalno 4puta godišnje. Ovim putem pozivamo sve koji su zainteresira-ni za aktivnije sudjelovanje u kreiranju i pro-vedbi programa, ciljeva i projekata Forumamladih da se jave na [email protected] snapomenom “za Upravni odbor”.

FORUM MLADIH

Pripremili: Irena Kalojzi,

Ivana Mišić, Ivan Ojdanić

Nakon kraće vožnje prvo zau-stavljanje i sastanak održao se uOrašju s gospodinom Antom Topi-ćem direktorom tvrtke MegaIN2,koji je bio oduševljen idejom teobećao suradnju. Ostatak večeriproveden je u druženju s povrat-nicima u selu Zasavica koji su vod-stvo Foruma mladih podučavaliigri prstena. Druženje s lokalnimstanovništvom i ručak nastavlje-no je sutradan u selu Vidovice.Mještani su zahvaljujući jakomutjecaju Crkve bili izuzetno dobroupoznati s Udrugom i njenim ak-tivnostima.

Vodstvo Foruma mladih, 21.studenoga 2009. posjetilo je mla-de podrijetlom iz BIH u Vinkovci-ma. Kako je misija ovog posjetabila pokretanje podružnice Foru-ma mladih u Vinkovcima sa ciljempovezivanja mladih u članstvo te

ostvarivanje sinergije ideja, dobrevolje i uspješne suradnje.

Formalni dio okupljanja odvijaose u Županijskoj vijećnici, dok seostatak druženja nastavio u resto-ranu gospodina Nika Gira članaUdruge Prsten. Prezentacija je odr-žana pred tridesetak kako budu-ćih tako i već postojećih članova.Svim okupljenima najprije se obra-tio predsjednik podružnice Vuko-varsko-srijemske županije gospo-din Ivica Mišić s riječima dobrodo-šlice i sažetim prikazom svih dosa-

dašnjih aktivnosti Udruge. Aktiv-nosti Foruma mladih prezentiraoje predsjednik Foruma mladih, go-spodin Ivan Pandurević.

Nakon kratke vožnje, održan jekonstruktivni sastanak s vod-stvom Foruma mladih Osijek: Ma-riom Maroševićem, Vesnom Jurilj iIrenom Kalojzi. Razgovaralo se oidejama i budućim projektima,primale se pohvale i kritike za do-sadašnji rad te poticaj i smjerniceza budućnost. Ostatak večeri pro-veden je u opuštenoj atmosferi

slaveći uspješan jednogodišnjirad Foruma mladih Osijek u jed-nom od barova u osječkoj Tvrđi.Okupilo se četrdesetak članova iprijatelja iz Osijeka, Zagreba i Vin-kovaca. Nakon nedjeljne kave uhotelu Riviera u Orašju, veseladružina je s “napunjenim baterija-ma” krenula put Zagreba. Na kra-ju, treba spomenuti gospodu Pa-vu Zubaka, gospodina Stipu Mati-ća i gospodina Ivicu Mišića koji sunesebično pomogli u realiziranjučitavog putovanja.

Kako je jedan od osnovnih ciljeva UBH Prstenpa i Foruma mladih povezivanje, popularnonazvano Networking, vodstvo Foruma mladihse krajem ove godine uputilo put Bosne iSlavonije sa ciljem pokretanja podružniceForuma u Vinkovcima

OSNOVANA NOVA PODRUŽNICAFORUMA MLADIH


Jeste li ikada doživjeli onaj sud-bonosni poziv koji izmijeni vaš dotada običan dan, a možda i cijeliživot? Upravo je takav poziv 23.lipnja 2009. godine pokrenuo ičlanove osječkog i brodskog Foru-ma mladih UBH Prsten. Na pozivorganizatora povodom godišnjeproslave uoči svetog Ivana u Ple-hanu, grupica od devetero člano-va krenula je put Plehana. Iza viju-gavih cestica u brežuljkastim kra-jevima, obavijenim zelenim polji-ma i šumama izvirili su samostan i

crkvica svetoga Marka koji domi-niraju čitavim prostorom u svojsvojoj ljepoti na opće oduševlje-nje vesele družine. Ugodni i go-stoljubivi domaćini franjevci do-čekali su nas raširenih ruku s iskre-nom radošću. Ukratko su nas upu-tili u dugu povijest i tradiciju sa-mostana u Plehanu te nas provelikroz crkvu koja je dijelom obnov-ljena i prostorijama samostana.Uslijedila je večera uz ugodnezvuke šargije i violine koji su naspodigli i odveli u kolo. Naši doma-

ćini bili su oduševljeni našim dola-skom, možda posebno stoga štosmo mi svojim entuzijazmom imladenačkim poletom uveličaliproslavu njihovog blagdana.

Ipak najsnažniji doživljaj ostavi-le su čari blagoslovljene ivanjskevatre koja se tradicionalno pali učast svetog Ivana diljem lijepenam Bosne pa i šire, a kolika jesnaga njezinog blagoslova poka-

zuje i to što su njene iskre ra-splamsale i jednu ljubav dvojemladih... Osim njihove nove ljuba-vne priče iz Plehana, svatko je sasobom ponio lijepa sjećanja tesmo na tome zahvalni našem do-maćinu fra Mirku Filipoviću i nje-govim župljanima.

Tko bi rekao da je sve nastalo izjednog neočekivanog telefon-skog poziva za vrijeme ispita.

FORUM MLADIH

Pišu: Irena Kalojzi i Vesna Jurilj

Plehanske iskreUoči svetog Ivana grupa mladih Prstenovaca

doživjela je prekrasnu avanturu na Plehanu koja

će im dugo ostati u sjećanju

Vesna Jurilj, 27, mag. univ. oec,Modriča

Završila je poslijediplomski specijalističkistudiji Poduzetništva. Trenutno je zaposlena uRaiffeisenbank Austria d.d., Podružnica Vinkov-ci, u odjelu s pravnim osobama.

Zašto UBH Prsten? Zbog mogućnosti umre-žavanja mladih iz različitih krajeva lijepe Bo-sne, učenja njene povijesti, upoznavanja i uče-nje običaja tih krajeva. Vesna kaže kako je krozgodinu dana otkad radi FM Osijek upoznalaprekrasne ljude za koje s ponosom može rećida su joj prijatelji, da su zajedno opstali i jošuvijek dijele suze, smijeh, ljubavi, simpatije...Sve to zahvaljujući Udruzi. “UBH Prsten posta-la je plemenita nit utkana u naše živote.”

Mario Marošević 22, Domaljevac,općina Domaljevac - Šamac

Student je treće godine na Ekonomskom fa-kultetu u Osijeku, smjer Menadžment te članStudentskog zbora Ekonomskog fakulteta uOsijeku.

“Mi mladi smo budućnost Prstena i Bosne.Ali smo isto tako i mali Ratnici svjetlosti koji nezaboravljaju na prošlost, svoju pojedinačnupovijest i povijest naših predaka. Svi smo seovdje okupili pod okriljem čarobnog kruga ko-ji čini Prsten prvenstveno zbog druženja i po-vezivanja, ali isto tako da bismo nešto zajednonapravili u korist bosanskih Hrvata, kako u Bo-sni, tako i izvan nje u onim krajevima u kojimadjelujemo i opstajemo”, rekao je Mario.

Irena Kalojzi, 23, univ. bacc. povijestii hrvatskog jezika i književnosti, Bok,Orašje

Studentica je pete godine diplomskog dvo-predmetnog studija Povijesti i Hrvatskog jezi-ka i književnosti na Filozofskom fakultetu uOsijeku. Uže područje zanimanja joj je povije-sna i književna baština Bosanske Posavine, izri-čito narodna predaja naših prabaka i baka, ko-ja se generacijama prenosila s koljena na ko-ljeno. Danas u suvremenom dobu tehnologije,kada se više ne slušaju i ne pamte takve pričeuz oganj vatre u dugim zimskim večerima, po-trebno ih je prikupiti i zapisati te na taj načinsačuvati posavsko blago za nove generacijenaših potomaka.

Željko Juranović, 23, univ. bacc. oec.,Žepče

Odrastao i divno djetinjstvo proveo u živopi-snom srednjebosanskom gradu Žepču. Trenu-tno je student pete godine na Ekonomskom

fakultetu u Osijeku, smjer Menadžment. Nje-gov glavni razlog pristupu Udruzi i Forumumladih je želja za druženjem i okupljanjemsvih ljudi podrijetlom iz Bosne. Vođen onompoznatom: ‘’S kim si, takav si’’, pokušava potak-nuti sve više mladih ljudi da se pridruže Udru-zi i daju svoj doprinos za bolje sutra.

Marko Šimić, 21, Posavska Mahala,Odžak

Student je treće godine Elektrotehničkog fa-kulteta, smjer Elektroenergetika te član Stu-dentskog zbora navedenog fakulteta.

“Samo nebo je granica!” misao je koju jeiskoristio Marko da bi izrazio stav o svom član-stvu i djelovanju u osječkom FM. “Osim druže-nja i povezivanja nas mladih podrijetlom izrazličitih krajeva Bosne, koji smo se spletomokolnosti našli u Osijeku, važno je i ulaganje uznanje jer živimo i funkcioniramo zahvaljujućinjemu.” Smatra da nove generacije sadašnjihstudenata iz Bosne mogu mnogo napraviti ubudućnosti jer imaju veliki potencijal. “UBH Pr-sten nam pomaže da pronađemo svoj put iiskoristimo svoju energiju u pravom smjeru -prema domovini.”

Ostali članovi FM Osijek:Mirko Porobić, dr. med., Anđela Marić, Dani-

jel Perić, Ivan Perić, Monika Šolić, dipl. oec.,Igor Ljubas, univ. bacc. prehrambene tehnolo-gije, Dario Vučković, Sanja Piljić, dipl. iur, Svet-lana Kesić.

PREDSTAVLJANJE ČLANOVA FORUMA MLADIH U OSIJEKU

U ovom broju ponosno Vam predstavljamo naše mlade članovekoji su se okupili i druže se u Forumu mladih Osijek


FORUM MLADIH

Autorica: Marina Čičak, novinarska sekcija

Još jedno veselo okupljanje mladih “forumaša” održano je 16. stude-noga 2009. u jednom od jarunskih klubova. Veselu atmosferu dodatnoje upotpunjavala živa glazba mladog benda na čije su se ritmove nekiohrabrili te čak i zaplesali : ) Uz veselo druženje novi članovi su dobilipriliku saznati nešto više o samoj Udruzi Prsten kao i o mogućnostima

učlanjenja. Ova prigoda također je iskorištena za ponovno okupljanjedruštva s izleta “Prođoh Bosnom kroz gradove” te upoznavanje s novimčlanovima. Prepoznavši se u viziji i misiji UBH Prsten, novi članovi ćesvoju emotivnu povezanost uz volonterski rad i humanost realiziratikroz aktivnosti Udruge Prsten.

Vesela atmosfera potrajala je dugo u noć i nagovijestila niz sličnih za-bava.

Druženje mladih u Zagrebu

U skladu sa Statutom UBH Prsten provodi se sudjelovanje u pripremi i provedbi kulturnih, za-

bavnih, športskih, obrazovnih, vjerskih, ekoloških i humanitarnih aktivnosti. Forum mladih je

odlučio pokrenuti novi projekt vezano za osnivanje Kulturno-umjetničkog društva Prsten u Za-

grebu. Stoga pozivamo sve zainteresirane koji su spremni izdvojiti malo slobodnog vremena i

puno dobre volje da nam se priključe u ostvarenju projekta KUD “PRSTEN”. Dobro su došli svi

koji znaju svirati, plesati ili pjevati, no očekujemo i one koji su sve to željni naučiti. Projekt će

voditi Karmen Dudak i Damir Dominković. Kontakt: [email protected]

OSNIVA SE KUD PRSTEN U ZAGREBU



U cilju upoznavanja, početka suradnje i po-moći pri zapošljavanju - isključivo preporuka-ma kod svojih poslodavaca, Forum mladih je uZagrebu 21. 10. 2009. u prostorijama Udrugeorganizirao druženje članova UBH Prsten ilionih koji će to tek postati, a imaju ili su starijiod 25 godina.

Djelovanjem Foruma mladih došlo se do za-ključka da je unutar istoga populacija starijaod 25 godina malobrojna te je ovom inicijati-vom to promijenjeno. Pozivu se odazvalo 26osoba raznih profila; bankara, odvjetnika, po-duzetnika, sudskih tumača, komercijalista, in-ženjera, glazbenika, državnih službenika, na-stavnika,…

Dogovorena su periodična druženja u cilju

animiranja novih članova te ovom prilikompozivamo sve zainteresirane za aktivno sudje-lovanje u aktivnostima FM25+ koji će djelova-ti na principu periodičnih sastanaka uz povre-mena druženja. Nakon radnog sastanka nakojem je predstavljen dosadašnji rad Udrugete ideje novih projekata, druženje se nastavilouz večeru u ugodnom ambijentu jednog za-grebačkog restorana.

Vrijeme je darivanja, a kako hu-manitarni duh među članovimaForuma mladih UBH Prsten nikadne spava i ove smo se godine daliu akciju. Nakon prošlogodišnjegvelikog uspjeha akcije prikuplja-nja poklona za najmlađe povratni-ke u Bosnu, i nezaboravnih osmi-jeha koji su isti izazvali na licimanajmlađih, ove godine Forummladih se odlučio akciju ponoviti.Poslije objave članka o prikuplja-nju poklona u prošlom broju časo-pisa Prsten telefoni nisu prestajalizvoniti, a interes članova UBH Pr-sten za darivanje mališana zemlja-ka, sve je ugodno iznenadio. Sto-ga apeliramo da se i ove godinepriključite svojim skromnim dona-cijama kako bi “pionirima”-povrat-nicima uljepšali i ovaj Božić. U vri-jeme izlaska ovog broja časopisa,akcija prikupljanja darova još tra-je, te ju svojim darom možete po-

držati do 15. prosinca tekuće go-dine. Toster, lopta, čokolada, tele-vizor samo su neki od predmetakoje možda ne koristite, a najmla-đe bi jako razveselili. Darove koježelite pokloniti, u sklopu akcije,možete predati svakim radnim da-nom u sjedištu UBH Prsten u Vu-kovarskoj ulici 235. od 8 do 16 h,te u sjedištima podružnica u va-šem gradu. Osijek, 10. 12. i 14. 12.od 18 do 20 h u Zgradi student-skog zbora (križanje Cara Hadrija-na i Kralja Petra Svačića).

Prikupljanje darova u Slavon-skom Brodu održano je 18. stude-noga 2009. i 1. prosinca 2009. naadresi: STUDIO TIA, Gupčeva ulicabb, 35000 Sl. Brod (poslovni pro-stor Poliklinike Sunce).

Naravno, ove godine pokloni ćebiti podijeljeni u drugim općina-ma. Unaprijed Vam se zahvaljuje-mo, Forum mladih.

FORUM MLADIH

“Veseli Božić zanajmlađe, v 2.0”

Forum mladih 25+


a) Učenici djeca smrtno stradalih i nestalihbranitelja HVO - 2 stipendije

1. Vedran Vladić (Prozor, ul. Kralja Tomislavabb/Učenički dom 21 000 Split)

2. Joso Madžarević (Domaljevac/10 000Zagreb, II. Jovinovačka 24)

b) Studenti djeca smrtno stradalih i nestalihbranitelja HVO - 1 stipendija

1. Andrijana Lepan (B. Brod - V. Prnjavor/ 34000 Požega, M. Krleže 22)

c) Učenici kojima je novčana pomoć potrebita -2 stipendije

1. Kristina Sendić (Gorice/Jelisavac, Športska 51)2. Glorija Filipović (Kiseljak/22 300 Knin, Dr. F.

Tuđmana 7d) Nadareni učenici, osim 1. razreda, s

prosjekom ocjena 4,50 i više - 1 stipendija1. Andrea Lukić (Peratovci/10 000 Zagreb, 1.

Petruševec 5. ODV. 146)e) Nadareni studenti, osim prve godine studija

i apsolvenata, s prosjekom ocjena 4 i više - 1stipendija

1. Danijel Jerković (Travnik/72 250 Vitez,Gornja Večeriska 65)

Temeljem članka 14. Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele sredstava za ostvarivanje svrheZaklade Prsten, komisija za natječaje Zaklade Prsten na svojoj sjednici održanoj 5. studenoga 2009.godine utvrdila je REZULTATE natječaja i dodjele stipendija

Upravni odbor Zaklade raspisao je natječaj za dodjelu sedam (7) stipendija učenicima srednjihškola i studentima Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Hrvatima iz BiH koji žive u RepubliciHrvatskoj za školsku/akademsku 2009/10. godinu.Na natječaj, koji je bio otvoren od 14. do 28. listopada prijavila su se 172 kandidata. Nakonrazmatranja svih potpunih i pravodobnih prijava, uvida u dokumentaciju i provjere koji sukandidati ispunili mjerila za odabir stipendista, kao i sve ostale uvjete natječaja, utvrđeni susljedeći rezultati po skupinama, uz naznaku mjesta podrijetla i adrese prebivališta:

Aleksandar GalićRođen sam 10. kolovoza1988. u Derventi. Završiosam srednju tehničku ško-lu smjer špeditersko-agen-cijski tehničar, nakon kojesam upisao studij mena-džmenta u SlavonskomBrodu u kojem i živim. Je-dan sam od sretnika kojiprimaju stipendiju UBH Pr-sten, koja uvelike pomaženama studentima u kupo-vini potrebnih udžbenika iolakšava nam studiranje.Nakon završenog studijaplaniram upisati još dvijegodine marketing mena-džmenta u Splitu jer me tojako zanima.

Mandalena ŠokčevićImam 17 godina. Rođenasam u Gradačcu (BIH).Idem u srednju Ekonom-sku školu u Velikoj Gorici.Stipendija mi puno poma-že jer pokriva moje troško-

ve, a ujedno mi je i poticajza bolje učenje. Nakon sre-dnje škole planiram ići nafakultet.

Jasmina OršolićImam 24 godine. Rođenasam u Brčkom u Bosni iHercegovini. Dolazim iz To-lise, a trenutno studiram uZagrebu. Redovna sam stu-dentica diplomskog Studi-ja dizajna pri Arhitekton-skom fakultetu, smjera Vi-zualne komunikacije. Na-kon uspješnog upisa naovaj fakultet, nadam se iuspješnom završetku isto-ga. U dosadašnjem studira-nju mi je uvelike pomoglastipendija Udruge Prsten,čime Udruga velikodušnopomaže studentima koji setrude biti što uspješniji nasvom studiju. Ova mi sti-pendija pomaže u namjerida se što bolje obrazujemte financijski mnogo ola-

kšava potporu mojih rodi-telja. Nakon završetka stu-dija, nadam se zaposlenjuu svojoj struci, a nakon ne-kog vremena i otvaranjusvog design studija.

Marija BilandžijaRođena sam 1986. godineu Jajcu, BiH. Studiram naTehničkom veleučilištu uZagrebu, na Stručnom stu-diju graditeljstva. Stipendi-ja kao materijalna potpora,meni i mojoj obitelji značipuno. Visina stipendije po-kriva skoro sve moje tro-škove, a najsretnija samkad mi preostane i za kar-tu da mogu nekoliko danaskoknuti do Jajca. No osimmaterijalne strane stipen-dija mi puno znači kaooblik povezanosti i sazna-nja da brinemo jedni zadruge. Poslije ove faze ško-lovanja nadam se zaposle-nju u struci. Nakon godina

staža, odnosno, kad stek-nem uvjete, namjera mi jeupisati i završiti Specijali-stički studij graditeljstva.Nadam se da ću i ja imatipriliku i mogućnost pomo-ći nekom učeniku ili stu-dentu na putu do diplome.

Slaven VulićImam 17 godina. Rođensam u Mrkonjić-Gradu uBosni i Hercegovini. Poha-đam 1. ekonomsku sre-dnju školu u Zagrebu. Sti-pendija mi je jako dobrodošla jer njome podmiru-

jem svoje potrebe za školuili za nešto drugo, ovisnošto mi treba. Evo sad kakonismo imali besplatneudžbenike stipendija mi jeomogućila da ih kupim.Moji su planovi, naravno,da završim ovu srednjuškolu, a onda ćemo kasnijevidjeti. Volio bih upisati ne-ki fakultet, najvjerojatnijeekonomski.

Zvonimir CrnjakRođen sam 23. ožujka1992. godine u Travniku. Ži-vim u Trogiru. Učenik samčetvrtog razreda gimnazije.Stipendija mi je puno po-mogla u nekim stvarimakoje si inače ne bih mogaopriuštiti. Ona mi je poticajda i dalje nastavim marlji-vo raditi. Zahvalan sam svi-ma koji su mi to omogućili.Želja mi je nastaviti školo-vanje na nekom od tehni-čkih fakulteta.

REZULTATI NATJEČAJA ZAKLADE PRSTEN

Predstavljanje stipendista ZAKLADA PRSTEN

Ostali kandidati su niže rangirani ili su dostavili ne-potpunu ili pogrešno ispunjenu dokumentaciju.

Uputa o pravnom lijeku: Na ove Rezultate, teme-ljem kojih je Komisija donijela Odluku o dodjeli sti-pendija, može se uložiti prigovor Upravnom odbo-ru Zaklade u roku od osam (8) dana od objavljiva-nja rezultata u medijima.

U Zagrebu, 10. studenoga, 2009.Komisija za natječaj Zaklade Prsten

Članovi komisije za dodjelu stipendija Zaklade Prsten: Vjekoslav Jeleč, Mijo Marić, Marko Buljan i Tomislav Dubravac


ZAKLADA PRSTEN SLIKE GOVORE TISUĆU RIJEČI

Obrada: Prsten

Kako bi izrazili zahvalnost za-kladnicima i donatorima ZakladePrsten, u ponedjeljak 30. rujna2009. godine u zagrebačkoj Grad-skoj kavani održano je svečanodruženje onih koji od samog po-četka podržavaju Zakladu Prsten,a koja već treću godinu za redomstipendira šezdeset učenika i stu-denata.

Domaćin druženja, pod nazi-vom “Prsten za budućnost” bio jepredsjednik Upravnog odbora Za-klade Prsten gospodin Pavo Zu-bak, koji je ovom prigodom poz-vao sadašnje zakladnike i one koji

će to tek postati da podrže ovajhvalevrijedan projekt i ubuduće.Tijekom večeri uzvanike je prigod-nim govorom pozdravio dr. sc.Zvonko Biljecki, predsjednik Udru-ge bosanskih Hrvata Prsten te gra-donačelnik Grada Zagreba, MilanBandić, koji je od ove večeri po-stao jedan od ponosnih zakladni-ka Zaklade Prsten. Okupljenima sepridružio uvaženi gost i član Vlade,ministar financija RH Ivan Šuker.

Jedan od glavnih ciljeva ovogdruženja bio je upoznati sve prisu-tne s radom Zaklade te pružiti pri-liku svima koji još nisu, a to žele,da se priključe dosadašnjim za-kladnicima i donatorima.

POTPORA OBRAZOVNOM

PROCESU I MLADIM LJUDIMA

Kako bi svečano obilježili tri godine financiranjaZaklade Prsten, 30. rujna 2009. organizirano jedruženje zakladnika i donatora Zaklade Prsten

Predsjednik Upravnog odbora Zaklade Prsten Pavo Zubak

zaželio je dobrodošlicu svim gostima


Ni kriza ne smije stati na put školovanju i obrazovanju mladih


PODRUŽNICA MALI LOŠINJ

Piše: Dragan Lozančić

Podružnica Mali Lošinj nemapravni subjektivitet, nego je veza-na za centralnu Udrugu sa sjediš-tem u Zagrebu, pa je stoga i prije-dlog za izmjenom statuta iniciranod Upravnog odbora UBH “Pr-sten”. Prijedlog izmjene statutakao i razloge za promjenom Statu-ta podružnice Mali Lošinj u ogra-nak podružnice Rijeka, iznio je čla-novima predsjednik podružniceDragan Lozančić. Nakon raspravečlanstvo Udruge je prihvatilopredložene izmjene, o čemu je iz-viještena i centrala Udruge u Za-grebu.

Nadalje, nazočni članovi, odluči-li su se na donaciju Zakladi “Psten”osnovanoj sa ciljem stipendiranjaučenika i studenata poginulih bra-nitelja iz Bosne i Hercegovine, kaoi učenika i studenata s posebnimpotrebama zbog lošeg socijalnogstanja. Dogovoreno je kako ćesvaki član u skladu sa svojim mo-gućnostima izdvojiti sredstva na-mijenjena nadarenim učenicima i

studentima, u ime Zaklade, čija jezadaća provoditi aktivnosti okoskrbi i pomaganja učenicima i stu-dentima kojima je to potrebito ikoji svojim radom i rezultatima za-služuju pomoć. Nakon sastanka,okupljeni su nastavili neformalnodruženje.

Problem mještana JohovcaNa radnom sastanku Udruge

odbora podružnice Mali Lošinj 7.studenoga 2009. godine, a poddojmom informacije dobivene nablagdan “Svi sveti” jedan od člano-va Udruge, član Odbora za gospo-darstvo, upoznao je članove Od-bora za gospodarstvo, kao i dionazočnog članstva s problemomimovinsko-pravnog kao i statu-snog karaktera jednog mjesnoggroblja u Bosanskoj Posavini.

Aktualnost iznesenog proble-ma je da je prilikom Svete mise nablagdan “Svih svetih” u nedjelju 1.studenoga 2009. godine, tijekomredovitog čitanja župnih obavije-sti u selu Johovac u Bosanskoj Po-savini župnik fra Jozo Gogić, dao

na znanje svima nazočnima da jeu postupku formaliziranje akatakojim se priprema prodaja ili ustu-panje mjesnog groblja “Vrisike”mjestu Johovcu, koje pripada žu-pi Foča, poduzeću iz Doboja, zakoje misli da se zove “Progres”.

Navedeno groblje, površine cca2 ha je u cijelosti gruntovno vla-sništvo cijelog sela, stoga mješta-ni Johovca u nevjerici i neznanjuo čemu se točno radi, postavljajupitanja.

I što sad? Čini se da je nekompalo na pamet sebi uzeti za pravoraspolagati time, odnosno raspo-lagati sudbinom naših pokojnikakoji u istom groblju počivaju oddvadesetih godina dvadesetogstoljeća kada su pokopani prvipokojnici i kada je groblje kao ta-kvo i formirano.

Iznesena je bojazan u kontek-stu što možemo očekivati? Valjdadolazak nekog poduzeća ili mo-žda čak pojedinca koji se krije izanekog drugog formalnog organi-zacijskog oblika djelovanja iz Do-boja kao koncesionara ili nekog

drugog pravnog temelja za pra-vom gospodarenja groblja - jasnoda za novac prodaje i nudi neštošto je već vlasništvo mještana Jo-hovca. Mještanima Johovca je že-lja imati svoje posljednje počivali-šte na svojoj rodnoj grudi, a togroblje su sami uredili i održavaligotovo cijelo stoljeće.

Građani Johovca stoga još je-danput postavljaju pitanje tko želii kome ustupiti njihovo groblje “Vr-sike” kao i na temelju kojeg akta.

Jedinstvena je prilika da časo-pis “Prsten” objavi ovu aktual-nost jer pozicija mjesta Johovackao i prostor u kojem se to selonalazi nema nikakvu medijskumogućnost iznijeti i javno obja-viti ovaj problem kao ni tražitiodgovor od relevantnih čimbeni-ka na vlasti u Doboju ili na višimrazinama.

Također, ovo je prilika da člano-vi Upravnog odbora UBH “Prsten”s područja općine Doboj u BiHpomognu u rješavanju iznesenogproblema u korist svih Johovčana.

Dogovoreno je intenziviranjerada na cjelovitoj izradi baze po-dataka članstva, prije svega fizi-čkih osoba jer za sada na podru-čju Malog Lošinja i Cresa pravnihosoba nema, iz razloga točne evi-dencije uplate članarina kao i na-rudžbe iskaznica s logom Udru-ge (jer su ponovo izneseni zah-tjevi za iskaznicama Udruge), asukladno utvrđenoj evidencijičlanstva.

Grad Mali Lošinj je 11. studeno-ga. 2009. godine, na dan Sv. Marti-na, slavio Dan grada stoga su čla-novi Udruge uputili čestitku gra-donačelniku i saborskom zastup-niku Gariju Cappelliju i članovimagradske uprave, očekujući i daljedobru suradnju, koja i do sada ni-je izostajala, s podružnicom UBH“Prsten” u Malom Lošinju.

Svatko pomaženajviše koliko možeNakon ljetne stanke 31. listopada 2009. godineodržana je 5. sjednica malološinjske podružnicekojoj je prisustvovalo 30 članova


PODRUŽNICA SLAVONSKI BROD

PODRUŽNICA VARAŽDIN

Obrada: Prsten

U ime Predsjedništva UBH Prstenu posjetu Općini Brod bili su: Zvon-ko Biljecki, predsjednik, Mijo Marić,član Predsjedništva i Dinka Marti-nović Ivurek, gl. tajnik. Slavonsko-brodsku podružnicu predstavljalisu: dr. Pejo Samardžić, predsjednikpodružnice, tajnik Anto Kozina,Manda Golemović, Josipa Mrkalj,Stjepan Aračić, Marko Krijan, JozoŠimić, Dragan Jelić, Jozo Mijić i To-mislav Živković. Domaćini su bili:Milovan Čerek, načelnik OpćineBrod sa svojim timom u sastavu:Nenad Šukurma, Goran Kopić,Ostoja Srijemac, Boro Milošević iNedeljko Druškić.

Susret u brodskoj općini zapo-čeo je srdačnom dobrodošlicomnačelnika Općine Brod MilovanaČereka. Gospodin Zvonko Biljeckije, predstavljajući u najkraćim crta-ma misiju i viziju UBH “Prsten”,

rekao da su u njoj okupljeni uspje-šni i dobronamjerni ljudi te nagla-sio važnost ovog i drugih sastana-ka kojima Prsten želi ostvariti uskupovezanost s izvršnom vlašću Re-publike Srpske i Federacije Bosne iHercegovine. “Iako smo nepolitičkai neprofitna udruga svjesni smo dabez podrške politike ne možemorealizirati naše planove i suradnju.”

Budućnost se može graditi sa-mo poslovnom suradnjom i part-nerskim odnosima, pogotovo kadse govori o opstanku i ostanku lju-di u Bosanskoj Posavini. Od lokal-ne zajednice je zatražio pomoć uspecificiranju kadrova koji su po-trebni Posavini, konkretno u brod-skom kraju da bi se uspješno razvi-jao. Kao konkretne mogućnosti su-radnje gospodin Biljecki je naveo:rafineriju, poduzetničku zonu u ko-joj posluju nadnacionalne kompa-nije te konkretnije i veće korištenjepredpristupnih fondova EU. Za ilu-

straciju je naveo trenutnu realizaci-ju izrade katastra RS i FBiH kojusponzorira Vlada Norveške. Kao je-dnu od prednosti, točnije putovakvalitetnije suradnje dva Broda na-veo je činjenicu da je slavonsko-brodska podružnica Prsten najve-ća i najaktivnija, a prvi zadatak obi-ju strana je naći konkretan zajedni-čki interes.

Gospodin Dragan Jelić, direktorrazvojne agencije Brodsko-posav-ske županije također je konkretizi-rao neke mogućnosti: u sklopu ko-rištenja sredstava EU za prekograni-čnu suradnju naveo je tri područjagdje se ona mogu primijeniti: turi-zam, poduzetništvo, zaštitu priro-de i okoliša, uz dva konkretna pro-jekta: poduzetnički inkubator u ko-jemu bi poljoprivredni proizvođačimogli sirovinama koje proizvodeosigurati dodatnu vrijednost, od-nosno podignuti im cijenu, prera-dom u pogonima u sklopu spome-

nutog poduzetničkog inkubatora ikorištenjem potencijala lokalnogronilačkog kluba, a u turističke svr-he, očistiti zajedničku rijeku Savu, aonda i okolne vodotokove s napo-menom da bi obje strane iz spome-nutih izvora mogle dobiti po300.000 eura s tim da bi morale osi-gurati svaka po 15% sredstava, aliu radu, opremi i sl. Domaćin, načel-nik brodske općine gospodin Če-rek istaknuo je planove za otvara-njem poslovne zone, koja na nekinačin i sada postoji, ali se mora fi-nalizirati formalno-pravna proce-dura, otvaranje nove tržnice, za ko-ju također postoji adekvatan pro-stor, a može biti projekt zanimljivposlovnim ljudima iz Prstena usklopu javno-privatnog partne-rstva (Zakon o javno-privatnompartnerstvu donijet je u 6. mjesecuu RS). Istaknuli su da traže partne-ra/e za izgradnju sportsko-rekrea-cijskog centra Akvapark.

Piše: Stjepan Stjepić

Nakon obećanja da će status podružnicauskoro biti riješen, a ponajprije zbog upita lju-di “što je s Prstenom, hoće li skoro štogod biti”malo smo se trgnuli iz letargije. Na sazvaniUpravni odbor, od devetero izabranih i pozva-nih, došlo je samo četvero.

Uporni i nimalo obeshrabreni, oni koji su do-šli rekoše: mi idemo dalje. Prihvaćajući novuodluku koja podružnicama daje pravnu osob-nost, članovi Upravnog odbora do održavanjaskupštine trebaju obići teren, popisati one kojižele biti članovi i prikupiti članarinu. Istovreme-no će provesti anketu kako bismo na skupštinuizašli s prijedlogom programa buduće maleglazbene škole u kojoj će se učiti izvorni napje-vi i sviranje na tradicionalnim glazbalima.

Ohrabruje nas potpora koju smo za taj pro-

gram dobili od gospodina Zlatka Horvata, za-mjenika varaždinskog gradonačelnika.

Program glazbene škole osmislit će i voditigospodin Petar Ćosić iz Žigrovca, jedan od naj-boljih poznavatelja glazbene baštine Hrvata izSrednje Bosne i Posavine. Na pitanje zašto namje važno očuvati pjesmu, kaže kako se čovjek ipo pjesmi prepoznaje. Izgubili smo zavičaj, paako još i pjesmu izgubimo znači da nas nema.

Što sada možemo ponuditi onima koji bi že-ljeli učiti?

- Ja već 30 godina pjevam i sviram s najbo-ljim poznavateljima izvorne glazbe. Što godtko poželi mogu mu pokazati i naučiti ga. Svi-ram šargiju i violinu, poznam napjeve svih na-ših krajeva. Nama samo treba prostor da seokupimo i možemo početi. Evo i ovim putempozivam sve koji žele neka nam se jave kakobismo što prije počeli. Šargiju mogu naučiti

svirati i stariji, nije kasno početi ni sa čak 20godina. Violina je malo zahtjevnija i to trebaučiti odmalena, najbolje sa desetak godina.

Spomenut ću samo da sam osnovama svira-nja na šargiji naučio Klaudija Begića iz Trnovca.On bi već mogao samostalno nastupiti i odsvi-rati 5-6 kola. Nadam se da će na našoj skupšti-ni imati prilike svima pokazati što je naučio.

Delegacije Predsjedništva UBH “Prsten” ipredstavnika slavonsko-brodske podružnice 19.listopada 2009. posjetile su Općinu Brod uRepublici Srpskoj

USKORO POVEĆANJE BROJA ČLANOVAU varaždinskoj podružnici uskoro će započeti popisivanje i širenje članstva, a svizainteresirani za tradicijsku glazbu poduku će moći dobiti kod gospodina Petra Čosića

Dva Broda na Savi


Piše: Zvonko Živković

Širenjem “Prstena” i na Vukovar-sko-srijemsku županiju ljudi sovoga prostora podrijetlom iz Bo-sne po prvi su puta dobili prilikuda se organiziraju, da se predsta-ve kao jedna vrlo značajna grupa-cija na koju se mora računati usvim društvenim zbivanjima uovom dijelu Hrvatske. Mene oso-bno, “Prsten” je privukao jer nemaveze s politikom, ističe predsjed-nik vukovarsko-srijemske podruž-nice Udruge bosanskih Hrvata “Pr-sten” Ivica Mišić.

Inicijativu za osnivanje “Prstena”je, prisjeća se, prije oko godinudana pokrenula skupina od 30-akljudi, uglavnom iz Županje i Vin-kovaca. Oni su ovu Udrugu od-mah u tim počecima doživjeli i na-stojali približiti ostalim zainteresi-ranima kao nešto pozitivno, neštopo čemu će Bosanci sigurno po-stati prepoznatljivi. Vrlo je brzo,po njegovim riječima, zahvaljuju-ći prije svega optimizmu s kojimse krenulo, prikupljena tzv. kriti-čna masa nakon čega je uslijediloformiranje podružnice.

- Čelnici “Prstena” odmah supozdravili ideju o osnivanju našepodružnice, a da su spremni datinam i punu podršku potvrdili susvojim dolaskom na osnivačkuSkupštinu. Broj sudionika togaskupa upriličenoga u Županji u si-ječnju ove godine ugodno ih je iz-nenadio. Podrške nije nedostajaloni u proteklom razdoblju, s timšto je ona najčešće verbalna, od-nosno nama na terenu se dajuodriješene ruke da sami, teme-ljem svojih sposobnosti i priorite-ta koje sami utvrdimo, radimo nazadacima koje sami pred sebe po-stavimo. I to je bit svega - mi samidakle trebamo prionuti na posao ivlastitim snagama odraditi sve za-crtano. Oni u Zagrebu imaju pre-više svoga posla da bi se namaskroz posvetili, smatra Mišić.

Najvažniji zadatak koji je vuko-varsko-srijemski ogranak “Prstena”pred sebe postavio jeste privlače-nje što većeg broja članova kaopreduvjeta za razvijanje. U tomeje za sada postignut polovičan us-pjeh. Svi bi, kaže Ivica Mišić, željeliući u podružnicu, ali malo tko imavremena ispuniti prijavnicu i otići

uplatiti članarinu pa dobar dio tihposlova obavlja sam. Ni odazivsjednicama Upravnog odbora ni-je baš za neku pohvalu, no unatočtome do sada su organizirane iprovedene dvije humanitarne ak-cije za prikupljanje pomoći. U na-rednom razdoblju pokušat će seporaditi na organiziranju “Bosan-ske noći”.

- Mi Bosanci smo najvećim dije-lom samozatajni, družimo se umanjim skupinama i posvećenismo svojim obiteljima. Ne stidimose svojega podrijetla, ali danas jenužno stalno širiti krug poznanikai prijatelja. Odlučili smo stoga u

najužem čelništvu da u siječnju,na godišnjicu osnivanja podružni-ce, upriličimo “Bosansku noć” zasve naše članove, simpatizere iostale ljude dobre volje, a ovakvadruženja postala bi tradicionalna,nada se Ivica Mišić.

Napore koji se u okviru vuko-varsko-srijemskog “Prstena” ulažuu njegovu afirmaciju prepoznalisu i građani s ovoga područja kojine vuku korijene isključivo iz Bo-sne. Tako je podružnici pristupilopo nekoliko Hercegovaca i Dalma-tinaca koji su izrazili spremnostda se uključe u rad i sve akcije ko-je budu pokretane.

PODRUŽNICA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

Prsten se afirmira iu našem kraju kaoprepoznatljivavrijednost

Predsjednik vukovarsko-srijemske podružnice Udruge bosanskih Hrvata “Prsten” Ivica Mišić

PODRUŽNICA RIJEKA

Piše: Anto Zovko, prof.

U ljetnom periodu “Prstenovci” su uglavnommirovali. Krajem kolovoza organiziran je dvod-nevni stolno-teniski turnir za članove. Voditeljje bio Mato Adžamić. Početkom rujna Upravniodbor donio je odluku da se 14. studenogaodrži Društvena večer, a 23. studenoga ugostiUO UBH Prsten u hotelu “4 opatijska cvijeta” teda se 14. prosinca 2009. godine održi redovnaSkupština podružnice PGŽ. Na Društvenoj ve-čeri organiziranoj 14. studenoga 2009. dopred-sjednik Udruge obrtnika Marko Križić naglasio

je potrebu osnivanja klastera tj. udruživanjeobrtnika PGŽ, kako bi na tržištu rada i kapitalamogli biti konkurentni. Pozdravljeni su podu-zetnici općine Viškovo s područja BiH, kao no-sioci gospodarskog razvitka te općine i sve zna-čajniji čimbenik u toj općini.Dogovoreno je da Marko Pandurević direktorMD Profil u Rijeci bude domaćin članovima UOUBH Prsten u Opatiji uz predstavljanje firme, apredloženo je da dr. sc. Mirna Marić prikaže svojrad i istraživanja na temu: Rukopisna glazbenaostavština bosanskih franjevaca. Članovi Udru-ge su s ponosom čestitali mladom Mateu Ravliji

na uspjehu i ulasku u finale veoma gledane za-bavne emisije TV Nove Supertalent. Predloženoje da Dubravka Uroda, kantautorica neslužbenehimne Udruge pod nazivom “Prsten”, nastupi sopernom pjevačicom Anđelkom Nujić na zajed-ničkoj Društvenoj večeri Prstena u hotelu Antu-nović 4. prosinca ove godine.

U RIJECI SU ZAPOČETE NOVE AKTIVNOSTI

LJUDI, DOGAĐAJI, POVODI USORSKO PRELO

Obrada Prsten

Čuvari tradicije, plesači narodnihkola i posavski glazbenici glavni su”krivci” uz dobro jelo i ”kapljicu” vi-na što se u restoranu Čurak tražilastolica više te večeri. U subotu 19.rujna s početkom u 20 sati održa-no je II. usorsko prelo. I ove godinedvorana restorana Ćurak u Rugvicikod Zagreba bila je prepuna odli-čno raspoloženih ljubitelja izvor-

nih pjesama i šargije, narodnih ple-sova i nošnji.

Posjetitelje su zabavljale VeseleUsoranke, Braća Jelavić, Braća Jelić,Andrea i Mateja, legende Ilija i Mar-ko Begić, Posavski odjeci, Ivica Ba-gara, Ivan Martinović, Mladi vese-ljaci, Izvornjačka duša, Izvorno bla-go i drugi. Kako je veselo bilo te ve-čeri pogledajte u bogatoj fotore-portaži. Ove slike govore više odsvih riječi.

Zabava do zoreUz tradicionalnu izvornu pjesmu zatitrala su srca

uzvanika te subote. Pjesma i kolo isprepletali su

se duboko u rugvičku noć


Obrada: Prsten

Internacionalna liga humanista (ILH) dodije-lila je 8. srpnja 2009. godine, na svečanosti uzagrebačkom hotelu Antunović, priznanja po-sebno zaslužnim poduzetnicima i liječnicimakoji svojim životom i radom promiču načelahumanosti. Dr. sc. Zvonko Biljecki, predsjednikUdruge bosanskih Hrvata “Prsten” i predsjed-nik Uprave tvrtke Geofoto, proglašen je “Hu-manistom desetljeća” te mu je ovom prigo-dom uručena Zlatna povelja “Philip Noel - Ba-ker” s Plaketom i Značkom Internacionalne li-ge humanista. Također, ILH je na ovoj svečano-

sti dodijelila Zlatnu povelju “Liječnik - huma-nist desetljeća” specijalistu neurokirurgu iz KBDubrava mr. sc. Vjekoslavu Jeleču, dopredsjed-niku UBH “Prsten”, dok je prof. dr. sc. Milan Ku-jundžić, ravnatelj iste bolnice, primio Zlatnupovelju “Linus Pauling”.

Ovogodišnjim laureatima, koji su se pose-bno istaknuli pomaganjem Hrvatima u BiH,priznanja je osobno uručila dr. Elisabeth Rehn,predsjednica Lige i izvjestiteljica UN-a za ljud-ska prava u bivšoj Jugoslaviji.

Internacionalna liga humanista je nezavisnaorganizacija koja okuplja ugledne poduzetni-ke, liječnike, znanstvenike, kulturne i javne

osobe, vjerske dostojanstvenike te ostale čla-nove koji promiču načela humanosti. Liga jeosnovana 1976. godine u Philadelphiji, a da-nas joj je sjedište u Sarajevu. Idejni začetnicisu bili Ivan Supek, hrvatski akademik, LinusPauling, jedini dvostruki nobelovac za kemiju imir i njegova supruga Ava Pauling, Philip Noel- Baker, prvi predsjednik komiteta za razoruža-nje UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir,Aurelio Peccei, predsjednik Rimskog kluba teSophia Wadia, indijska književnica.

Na svjetskoj razini nagradu za humanistadesetljeća dobili su češki predsjednik VacvalHavel, papa Ivan Pavao II. i drugi.

Stručni žiri i Izvršni odbor HUM-CROMA (Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika)dodijelio je u petak, 20. studenoga u hotelu Westin nagrade i priznanja najuspješnijimmenadžerima i poduzetnicima u 2009. godini. Nagrade je dobilo 11 menadžera u 9 ra-vnopravnih kategorija.Predsjedniku Uprave Geofoto grupe dr. sc. Zvonku Biljeckom, uručena je godišnja nagra-da Menadžer godine u kategoriji poduzetnik godine.

LJUDI, DOGAĐAJI, POVODI

Humanistom desetljeća, prema odluci Internacionalne lige humanista, proglašen je dr. sc. ZvonkoBiljecki predsjednik UBH “Prsten”, a dopredsjednik naše Udruge mr. sc. Vjekoslav Jeleč, dr. med.dobio je Zlatnu povelju “Liječnik - humanist desetljeća”

Predsjednik i dopredsjednikPrstena - humanisti desetljeća

Dr. sc. Zvonko Biljecki primio nagradu udruženjaCROMA za najboljeg poduzetnika 2009. godine


Obrada: Prsten

U dvorani Beethoven HotelaAntunović okupio se velik brojuglednih i istaknutih javnih dje-latnika, profesora, političara, pri-jatelja, delegacije gradova Br-čkog i Sarajeva te mnogobrojnaobitelj poduzetnika TomislavaAntunovića.

Ovogodišnji laureat za nagradu“Internacionalni poduzetnik dese-tljeća” dao je doprinos misiji mirai humanizma. U teškim vremeni-ma rata i poslijeratnog razdobljabio je graditelj porušenih mosto-va i podizao je nove mostove pri-jateljstva. Bodrio je sve koji sudvojili treba li se vratiti u Hrvatsku

i Bosnu i Hercegovinu. Uvijek po-nosno ističe odakle je rodom, asvojim je poduzetnim duhom stal-no stvarao i otvarao nova radnamjesta i donosio razvoj.

Ove godine gospodin TomislavAntunović obilježava 65 godinaživota, 42 godina rada i 44 godinebraka. Internacionalna liga huma-nista prepoznala je tvrtku Antu-nović kao blistav primjer uspjehaposlovne vizije i cilja njezinog vla-snika koji se daleke ‘68. otisnuo“trbuhom za kruhom” iz rodnogBrčkog u svijet, istaknuo je usvom govoru generalni sekretarove organizacije Zdravko Šurlan.Odrastavši u osmeročlanoj obite-lji, Tomislav Antunović je kazao

kako je njegova obitelj oskudije-vala u hrani, obući i odjeći, ali ni-kad u roditeljskoj ljubavi. Majka ihje učila da poštuju jedni druge istarije osobe, a otac ih je naučioda se samo poštenim radom mo-že uspjeti u životu. Svojoj voljenojsupruzi Luciji, koja je uz njega bilakada mu je bilo najteže i davalamu bezrezervnu podršku u te-škim vremenima, rodila i odgojilatroje djece, te je nezamjenjiva ba-ka u odgoju devetero unučadi, To-mislav Antunović se zahvalio ga-nutljivim govorom koji je izazvaosuze među prisutnim uzvanicima.“Moj Tomo je - moj ponos”, poruči-la je gospođa Lucija. Na uručenje

nagrade su se zajedno popeli napozornicu i primili nagradu. Zla-tnu plaketu i značku im je uručioJosip Vrbošić, zamjenik predsjed-nice Internacionalne lige humani-sta dr. Elisabethe Rehn.

Predsjednik Republike HrvatskeStjepan Mesić je u svom govorurekao kako mu je drago što je pri-sutan ovom događaju jer podu-zetničko djelovanje i uspjeh go-spodina Antunovića prati još od‘68. godine kada ga je put doveou njegovu rodnu Orahovicu gdjeje tada obnašao funkciju pred-sjednika Općine.

Poslije dodjele nagrade uslije-dio je domjenak za sve uzvanike.


Zlatna povelja zaTomislava AntunovićaInternacionalna liga humanista, organizacija koja

se zalaže za mir i svjetsko jedinstvo, u povodu 35.

jubileja dodijelila je 9. studenog 2009. Zlatnu

povelju za “Internacionalnog poduzetnika

desetljeća” s Plaketom i Značkom uspješnom

gospodarstveniku Tomislavu Antunoviću

Sve generacije obitelji Antunović s počasnim

gostom predsjednikom RH Stjepanom Mesićem

Podijeljena radost - udvostručena je radost.

Supružnici Lucija i Tomislav Antunović


Piše: prof. Jozo Jelinić

U župi svetog Ante Padovan-skog, Gornja Močila - Sijekovacdolaskom vlč. Ivana Tolja (12. ožuj-ka 2006.) počela je intenzivna gra-dnja. Tijekom proteklog rata u žu-pi su srušene dvije kapele, crkva,a župna kuća je dosta oštećena.Nakon ratnih razaranja u GornjimMočilima počela je intenzivna gra-dnja: obnovljena je župna kuća,izgrađene obje kapele, a toranj cr-kve je u izgradnji. Gornja Močilaje naselje u blizini Bosanskog Bro-da, kroz njega prolazi cesta Brod-Derventa.

U jesen 2008. kupljeno je zem-ljište, tako da je postojeće crkve-no zemljište produženo i prošire-no. Iza crkve u izgradnji počela jeodmah priprema zemljišta za ma-lonogometno igralište. Paralelnos tim počela je i gradnja pomoć-nih prostorija (sanitarni čvor, svla-čionica, prostor za odmor), dakleprostori namijenjeni za kulturna,društvena i sportska događanja.Većinu radova na spomenutimobjektima obavili su župljani. Po-svećenje navedenih prostora iigrališta, a ujedno i otvorenje biloje 12. lipnja 2009. nakon večernjesvete mise. Tom svečanom činunazočilo je oko 500 ljudi, a pred-vodio ga je derventski dekan,župnik župe Bosanski Brod vlč.

Franjo Tomić. Nakon toga odigra-na je nogometna utakmica izme-đu ekipe hrvatske humanitarneudruge Cor Unum (Jedno srce) iekipe župe Gornja Močila - Sijeko-vac. Za goste iz Zagreba nastupilisu i nekadašnji igrači prve hrvat-ske nogometne lige Edin Mujčin,Zemir Mujčin i Anto Majstorić.

Proslava blagdana svetogAnte Padovanskog

Proslavi blagdana svetog AntePadovanskog 13. lipnja 2009. na-zočili su dr. Valentin Inzko, visokipredstavnik EU u BiH te dr. Dra-gan Primorac, ministar znanostiobrazovanja i športa RH. Svečanusvetu misu, koja je održana u cr-kvi u gradnji, predvodio je fra Mir-ko Filipović, gvardijan župe Ple-han. Mi vjernici ovoga dijela Bo-sanske Posavine s poštovanjem iz-govaramo riječ Plehan. Kada su1700. godine ovi krajevi bili opu-stošeni više nego što su to bili ne-davno, znakovi vjerskog života,klice novoga življenja na ovimprostorima počele su se javljati užupi Velika, kasnije Plehan. Poslijesu od želje za življenjem na ovimprostorima nastale župe Koraće,Brod i druge. Godine 1992. prakti-čki svima nama događa se odla-zak iz svog rodnog mjesta, a to ni-je moglo biti bez tuge i razočara-nja. Vi s Plehana nam ukazujete

na borbu protiv učinjene nam ne-pravde, ali ne treba više samo tu-govati, već ukazujete na povratakgradnjom, radom, učenjem. To jeupravo ono što naši preci žele,ono najmanje što su zaslužili odnas. I danas Vi na Plehanu stenam primjer organiziranja i življe-nja od svoga rada. Pokazujete na-ma kako se treba odnositi premaprostorima i naše Bosanske Posa-vine. I ovom prilikom u ime vjerni-ka ove župe zahvaljujem se fraMirku Filpoviću na vođenju mi-snog slavlja te na porukama iz na-dahnute propovijedi.

Nakon misnog slavlja, 13. lipnjaotvoreno je Spomen obilježje po-ginulim i nestalim u proteklomDomovinskom ratu, 1991.-1995.Pročitana su sva imena i prezime-na branitelja i ostalih žrtava, a po-pis istih nalazi se u dokumentacijiove župe.

Spomen obilježjeGradnja Spomen obilježja zapo-

čela je u travnju 2009. Spomenobilježje prije svega treba proma-trati kao podsjetnik naraštajimakoji dolaze. Pored odgovarajućihriječi navedenih na spomen obi-lježju, ovom prilikom poginulimbraniteljima upućujem stihoveSvetog Augustina:

- Uskrsnuće je vječna vjera; -vječni život naša nada; - sjećanje

naša ljubav.Nakon posvete Spomen obiljež-

ja, župnik domaćin vlč. Ivan Toljsve nazočne pozvao je na svečaniručak i druženje uz pjesmu, tezvuke šargije i violine.

Tijekom srpnja ove godine (4.7.-12. 7.), na uređenju prostoraoko crkve došla je grupa volonte-ra kršćanske mladeži iz Italije, njihjedanaest iz župe svetog Ante Pa-dovanskog, iz sljedećih mjesta: Al-bignasego, Padova i Selvazzano.Može se reći kako je 5. srpnja odi-grana međunarodna malonogo-metna utakmica u Gornjim Močili-ma, između gostiju iz Italije i eki-pe iz Gornjih Močila.

Gosti iz Italije svojim radomukazali su nam i na jedan od mo-gućih načina življenja u BosanskojPosavini. Promatrajući ih, pitaosam se zar i mi koji smo podrijet-lom iz Bosanske Posavine ne mo-žemo organizirati svoje mlade, an-gažirajući ih oko određenih rado-va. U pojedinim župama, mjesti-ma uglavnom su okupljanja i ne-što rada povodom patrona župe,dakle jednom ili dva puta godiš-nje. Trebali bi se okupljati oko ne-kih karakterističnih radova i tadabi bilo manje ruševina, neprohod-nih putova, neobrađenih površi-na i slično. Slijedom svega ovogaproizlazi i pitanje: “Jesmo li se uli-jenili?”.


Vrijedni župljaniGornjih MočilaNakon ratnih razaranja u Gornjim Močilima počela

je intenzivna gradnja: obnovljena je župna kuća,

izragđene obje kapele i toranj crkve je u izgradnjiDan uoči blagdana posvećene su pomoćne

prostorije i igralište te odigrana prva utakmica

13. lipnja 2009. na blagdan sv. Ante održana je misa u crkvi u izgradnji Spomen obilježje treba promatrati kaopodsjetnik naraštajima koji dolaze


Hrvatski Žrtvoslov zažupe jajačkog krajaU povodu 14. obljetnice oslobođenja općinaDobretići i Jajce, 12. rujna 2009. godine uDobretićima u Srednjoj Bosni je pod pokro-viteljstvom načelnika općine Dobretići g.Marka Dražetića, pred stotinjak hrvatskihdomoljuba, hrvatskih branitelja i uvaženihgostiju iz političkog i kulturnog miljea BiH iHrvatske, ali i najviših ratnih zapovjednikaHVO-a promoviran Žrtvoslov odnosno knji-ga “Žrtve Drugoga svjetskoga rata, poraća iDomovinskog rata na području župa Dobre-tići, Jajce, Korićani, Ključ, Liskovica, Podmila-čje i Varcar Vakuf - Mrkonjić Grad”. O knjizi su govorili recenzent dr. sc. VladimirGeiger s Hrvatskog instituta za povijest u Za-grebu, urednica Sanja Rogoz-Šola, prof. Ber-nard Čakarić, jedan od ratnih zapovjednika sovoga područja i Ivo Tubanović, politički zat-vorenik i hrvatski branitelj koji je, u ime se-dam priređi-vača Žrtvo-slova, izme-đu ostalogistaknuo: “Pi-tanje ljudskihstradanja i žr-tava je izmnogih razlo-ga, ponajprijenepostojanjaizvora i poka-zatelja, jednood najzamrše-nijih istraživa-čkih tema, kojetreba propitiva-ti i nadopunja-vati. Pozivamo stoga sve one koji svojimspoznajama i dokumentima mogu pridonije-ti nadopunama i ispravkama podataka nave-denih u ovom Žrtvoslovu da ih dostave pri-ređivačima.” Na osnovi dokumenata, tiska, literature iiskaza/svjedočanstava Žrtvoslov donosi po-pis i osnovne podatke (jednim dijelom s fo-tografijama) za 1217 osoba, pretežito Hrva-ta, ali i drugih, vojnika i civila, stradalih, žrta-va i nestalih u neposrednom poraću 1945.,posebice na Bleiburgu i na križnim putovi-ma te u poslijeratnim vojnim i civilnim logo-rima. Također, Žrtvoslov donosi i popis poli-tičkih zatvorenika 1945.-1990., te žrtve i zlo-čine u Domovinskom ratu i neposrednomporaću za spomenute župe bilo da je riječ opoginulima u postrojbama MUP-a, HV-a,HVO-a ili narodne zaštite koje su ubili pri-padnici postrojbi JNA, srpske paravojske,MOS-a ili oni koji su kao civilne osobe stra-dali/poginuli od vlasti SAO Krajine tijekomrata ili u neposrednom poraću. Sve informacije vezane za Žrtvoslov moguse dobiti u općini Dobretići, putem e-pošte:[email protected] ili na tel. +38730 641 203 odnosno kod priređivača putemtelefona +385 92 1255 971 ili e-pošte: [email protected].

Piše: Ivo Aščić


Piše: fra Vjeko Tomić

Članovi Predsjedništva UBH Prsten dr. Vjeko-slav Jeleč, dr. Ivan Lovrinović i prof. Mijo Marićte Ivan Pandurović, predsjednik Mladeži UBHPrsten, na radnom sastanku u prostorijama sa-mostana u Kraljevoj Sutjesci predstavili su go-spodarski i kulturni rad Udruge pred petnae-stak zainteresiranih gospodarstvenika i politi-čkih radnika općine Kakanj. U izaslanstvu Pr-stenovaca bili su i naši Sutješčaci, uspješni po-duzetnici u Hrvatskoj i članovi Gospodarskogforuma Prstena Jeronim Babić, Stjepan Stjepići Jozo Nujić.

Radni sastanak u Kraljevoj SutjesciNaglašeno je da je Zaklada Udruge Prsten u

minuloj školskoj i akademskojgodini stipendirala 70-ak đaka istudenata iz BiH te pokrenulaUdrugu Prsten s vlastitim kapita-lom od 500.000 eura sa ciljemudruživanja gospodarskih subje-kata u grupu Prsten kako bi se or-ganizirao život u općinama iz ko-jih su Hrvati masovno iseljeni. - Inajduži put počinje prvim kora-kom te ovaj sastanak ima za cilj uz-vratni posjet u Zagreb s jasno defi-niranim ciljevima na gospodar-skom i kulturnom planu, istaknuo

je Željko Nujić, inicijator ovog skupa i članUpravnog odbora Udruge Prsten. Također jekazao kako ljudi podrijetlom iz Kraljeve Sutje-ske vode podružnice ove Udruge u Varaždin-skoj i Primorsko-goranskoj županiji. Kroz djelo-vanje Udruge oni nastoje pomoći pojedinci-ma i grupama iz Kraljeve Sutjeske u njihovojmisiji opstanka na ovom prostoru te potaknu-ti viziju poduzetničkog razvoja.

Prstenovci ispred samostana uKraljevoj Sutjesci

U ime općine Kakanj, skup je vodio Ivica Pe-trović, predsjedavajući Općinskog vijeća. Sku-pu su nazočili: Niko Lozančić, zamjenik pred-sjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne

skupštine BiH, Slavko Marin,zamjenik Ministra za izbjegli-ce u Vijeću ministara BiH, dr.sc. Stiepo Andrijić, rektorSveučilišta Noel-Baker Saraje-vo, Slaven Katičić, član Općin-skog vijeća Kakanj, StjepanTomić, predsjednik HDZ BiHKakanj, Ivo Kovačević, pre-sjednik MZ Bjelavići, JosipBrđanović, voditelj Turisti-čke agencije Katarine, Stje-pan Subašić, Pavo Medjedo-vić i Drago Dujmović, koor-dinator skupa.

Prsten donosi nadu uKraljevu SutjeskuTemeljem Programa Udruge Prsten, usvojenog na Odboru Udrugeu ožujku ove godine, članovi Predsjedništva i Upravnog odboraUBH Prsten posjetili su Kraljevu Sutjesku 24. lipnja 2009. povodomsvetkovine sv. Ive Krstitelja, patrona župe u Kraljevoj Sutjesci

LJUDI, DOGAĐAJI, POVODI KULTURTNO-ZNANSTVENI PROJEKT STOLJEĆA

Obrada: Prsten

Hrvatska enciklopedija Bosne i

Hercegovine prvi je do sada u BiH

poznati pokušaj izdavanja jedne

ne samo nacionalne (hrvatske)

enciklopedije nego i prvi poznati

pokušaj izdavanja ovakva djela

uopće.

Državnim osamostaljenjem Bo-

sne i Hercegovine početkom de-

vedesetih godina XX. stoljeća, a

posebno završetkom rata u njoj

(1991.-1995.) bile su stvorene

osnovne pretpostavke da se Hrva-

ti, kao jedan od tri konstitutivna

naroda sami predstave domaćoj i

međunarodnoj javnosti jednim

enciklopedijskim izdanjem i da na

taj način objelodane sve ono što

se o BiH i Hrvatima u njoj u svim

bivšim režimima sustavno prešu-

ćivalo i da time isprave bar dio

onoga što se u dosadašnjim izda-

njima o njima krivotvorilo. U okvi-

ru takva enciklopedijskog izdanja

mogao se prikazati bosanskoher-

cegovački prostor u cjelini kao i

sve ono što su na njemu do da-

nas, zajedno s drugima, ali i sami,

stvarali Hrvati, i time se moglo sa-

svim jasno istaknuti da je Bosna i

Hercegovina domovina i hrvat-

skoga naroda, da je ona država i

društvo u kojem oni mogu i treba-

ju, ne ugrožavajući druge, ostvari-

ti sva svoja kulturna, religijska, na-

cionalna i politička prava i da te-

meljem toga mogu polagati pra-

vo na konstitutivnost na cijelom

području Bosne i Hercegovine

kao i pravo na jednakopravnost s

druga dva naroda u BiH (s Bošnja-

cima i Srbima).

Međutim da bi Hrvati kao broj-

čano najmanja sastavnica u Bosni

i Hercegovini mogli ispuniti ovu

veoma zahtjevnu zadaću, već je

davne 1999. godine, na poticaj

nekoliko značajnih nacionalnih i

vjerskih institucija Hrvata u BiH -

HKD Napredak (Sarajevo), Hrvat-

sko društvo za znanost i umjet-

nost (Sa), Sveučilište u Mostaru,

Vrhbosanska metropolija (Sa), HZ

H-B (Mostar, utemeljena 1997.) u

Neumu, Hrvatska zajednica iselje-

nika BiH (Sa), Matica hrvatska (po-

družnice Sa i Mo) - pokrenut pro-

jekt Leksikon Hrvata BiH... Taj će

Hrvatska enciklopedijaBosne i HercegovineVERBA VOLANT, SCRIPTA MANENT - Riječi lete, zapisano ostaje - rekoše mudraci i tako bi. Krozcijelu povijest. Tako postupiše i bosanski, hrvatski intelektualci i nasta epohalno djelo, usudilibismo se reći, presudno u ovim uzavrelim vremenima kad se gube identiteti, domovine, zavičaji,običaji i navade, vrijednosti; kada se povijest relativizira, a činjenice nestaju u orkanskom naletubezvrijednog, besmislenog, profanog... Sasvim je nevažno jesmo li poduzetnici ili intelektualci,obrtnici ili profesori, zidari ili liječnici - HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA BOSNE I HERCEGOVINEsvojevrsna je “Biblija” bosanskohercegovačkih Hrvata. Umjesto svakog kritičkog prikaza, za ovajput nudimo Vam samo ulomke iz uvodne riječi akademika Dalibora Brozovića

www. udruga-prsten.hr44 / Udruga bosanskih Hrvata

pokušaj izdavanja jednoga općegnacionalnoga leksikonskog djelabiti jasan znak duhovne zrelostihrvatskoga naroda u BiH. Pokreta-či te ideje bili su uvjereni da seprotiv neznanja o Hrvatima u BiHmoguće boriti jedino sa sustavnoi na jednom mjestu objavljenimznanjem o tome što su Hrvati uBiH kao svojoj domovini, sami, alii u zajedništvu s drugima, stvorili istvaraju...

Ime Leksikon Hrvata Bosne iHercegovine govorilo je da bi tajleksikon mogao biti samo popisbiografija Hrvata u BiH i onih kojisu podrijetlom iz nje, a ne knjiga spopisom onoga što su oni stvorili,odnosno kultivirali tijekom svogavišestoljetnog postojanja na ovimprostorima kao ni sve ono što sustvarali oni koji su prije njih tu bo-ravili, npr. Iliri, Japodi, Rimljani idrugi, a što su bosanskohercego-vački Hrvati primili u naslijeđe...

Početkom 2003. dolazi do pro-mjene imena u Hrvatski leksikonBiH..., a kako bi se tako opsežno ileksikografski veoma zahtjevnodjelo moglo izraditi, utemeljen je14. siječnja 2004. i na Županij-skom sudu u Mostaru registriranHrvatski leksikografski institut BiH(HLIBiH), jedinstvena institucija uBiH koja u svom nazivu ima i svepotrebne odrednice: nacionalnu -hrvatski, i domovinsku - Bosne iHercegovine. A pokrenuta su istotako dva fundamentalna projekta:1.) Bosna i Hercegovina: politička ikulturna povijest, te 2.) Atlas Bo-

sne i Hercegovine.Da bi se moglo institucionalno

dalje raditi, u Institutu je uteme-ljeno Znanstveno vijeće Hrvatsko-ga leksikografskog instituta Bo-sne i Hercegovine od 12 članova...Znanstveno vijeće HLBiH usvojiloje na svom prvom sastanku novukoncepciju Hrvatskog leksikonaBiH prema kojoj on treba biti svo-jevrstan hrvatski pogled na Bosnui Hercegovinu... Pored toga HLBiHobradit će sve ono što čini BiH: odgeografije do jezikoslovlja, zatimpovijesna zbivanja u i oko BiH,njezinu floru i faunu, arheološkelokalitete, njezine ustanove i go-spodarske subjekte, demografskakretanja, te vjerske, kulturne,obrazovne, pravne, društvene, po-litičke i druge institucije.

Odluka o promjeni postojećegnaziva u Hrvatska enciklopedijaBiH donesena je na III sjedniciZnanstvenog vijeća HLIBiH u Sara-jevu 26. lipnja 2007. kada je i ime-novano i novo uredništvo HEBiHkoje čine svi članovi Znanstvenogvijeća: Jakov Pehar, gl. urednik,;Ivan Markešić, zamjenik gl. uredni-ka i izvršni urednik I sveska HEBiH;Ivan Anđelić i Vladimir Šoljić (po-moćnici glavnog urednika), te čla-novi: Dalibor Brozović, Božidar Ma-tić, Serafin Hrkać, Vlatko Filipović,Marko Karamatić, Dubravko Lovre-nović, Franjo Topić, Ante Mišković,Snježana Musa, kao i novoimeno-vani: dr. sc. Marko Babić (znanstve-ni savjetnik u Leksikografskom za-vodu “M. Krleža”, Zagreb); Željko

Ivanković (književnik, Sarajevo);prof. dr. fra Luka Markešić (Franje-vačka teologija, Sarajevo); prof. dr.Vlado Pandžić (Filozofski fakultet,Zagreb); prof. dr. Tomo Vukšić (Vi-soka bogoslovna škola u Sarajevu)i mr. sc. fra Robert Jolić (gl. ured-nik kat. mjesečnika “Naša ognjišta”,Tomislavgrad).

HEBiH će po svome sadržaju bi-ti i nacionalna (hrvatska), ali i op-ća enciklopedija Bosne i Hercego-vine. Ona će sadržavati informaci-je koje izviru i sastavljaju sadašnjibosanskohercegovački državniprostor kroz stoljeća, ali isto tako iinformacije koje pripadaju širempovijesnom, političkom, kultur-nom i etničkom hrvatskom kon-tekstu u BiH, a prostiru se i izvanokvira države Bosne i Hercegovi-ne - na susjedne (Hrvatska, Srbija,Crna Gora) i druge zemlje te od-nose s njima kao i na široku bo-sanskohercegovačku, prvenstve-no hrvatsku dijasporu.

Posebno mjesto u ovom djelu(1. svezak, op. ur.) zauzima tekst oBosni i Hercegovini od prapovije-sti do danas, zatim tekstovi o po-vijesti i djelovanju Katoličke crkveu BiH, o Bibliji i njezinoj recepciji uBiH, o Crkvi bosanskoj, njezinurazvoju i nestanku, te o stožernimosobama - stvarateljima i promi-cateljima bosanskohercegovačko-ga, hrvatskoga i katoličkog identi-teta. Posebna pozornost posveće-na je bosanskohercegovačkim Hr-vatima u iseljeništvu. Također po-sebnu novinu čine katoličke župe,kod kojih se, navodeći povijesnedatume njihova nastanka kao inazive naselja koja ih čine, željelopokazati da u BiH gotovo da ne-ma mjesta na kojem u povijesti ni-su boravili i djelovali Hrvati.

Hrvatska enciklopedija BiH ra-đena je prema najsuvremenijim

leksikografskim metodama, a cje-lovito grafičko rješenje izradio jeak. slikar Ivica Čavar, dok su za I.svezak prof. dr. Snježana Musa, dr.sc. Krešimir Regan (povjesničar uLeksikografskom zavodu “M. Krle-ža”), te Tomislav Kaniški (kartografu Leksikografskom zavodu “M. Kr-leža”) izradili 75 originala zemljo-pisnih i povijesnih karata...

Lekturu svih članaka, koji suuređeni prema standardima Hr-vatskog pravopisa sa specifično-stima govora bosanskohercego-vačkih Hrvata, uradila je profesori-ca hrvatskoga jezika Blaženka Pla-ninić, lektorica u Matici hrvatskoju Zagrebu. Korekturu je uradio I.Markešić. Osnovne pravopisneorijentacije ovo je izdanje imalo uHrvatskom pravopisu dra. IvanaBroza iz 1892. godine koji je za Hr-vate vrijedio gotovo cijelo razdo-blje do 1960.... No kako je u Hrvat-skoj općeniti pravopisni nered, i usamoj Hrvatskoj (gdje ima i svje-snih, namjernih napora u tomesmislu) i još više u BiH, ni u lekturiovoga izdanja nije se mogao uve-sti puni red, iz raznih razloga. Za-to treba više paziti što je pisanonego kako je pisano.

Hrvatska enciklopedija BiH tre-ba biti višesveščana, a prvi sezaksadrži članke od A-Đ, obaseže2121 natuknicu. Redakcija, ured-ništva struka i suradnici broje pre-ko 120 znanstvenika, od kojih jenajviše iz BiH, a samo nekolicinaizvan nje.

Ovaj, u svim segmentima zah-tjevan projekt, koji košta znatnoviše od svih drugih sličnih proje-kata, financiran je uglavnom izdonacija, djelomično iz Fondacijeza nakladništvo FBiH u Sarajevu iiz Fonda Vlade RH namijenjenogpomoći institucijama kulture izdravstva BiH.

www. udruga-prsten.hr 45Udruga bosanskih Hrvata /

PREDSTAVLJANJE TVRTKE ŽITO D.O.O. Svoje poslovanje tvrtka Žitod.o.o. je započela 1992. godine.Od samih početaka temeljna dje-latnost bila je trgovina ratarskimkulturama i repromaterijalom po-trebnim za ratarsku proizvodnju.Prvi značajniji poslovni iskorak na-pravljen je 1994. godine, kada suizgradnjom silosa i pšeničnog mli-na ostvarili pretpostavke za samo-stalan nastup na tržištu te prvi oz-biljniji organski rast tvrtke. Kakoje u procesu konsolidacije i priva-tizacije poljoprivrednog sektora uHrvatskoj došlo do značajnih pro-mjena na tržištu, pa i do slomovadijela bivših kombinata, svojustrategiju razvoja prilagodili su ta-dašnjim procesima te unatrag petgodina ostvarili značajan rast pu-tem akvizicija (kupljeno je pet svi-njogojskih farmi te tri skladišna-si-losna kapaciteta), a što čini temelj-nu bazu današnjeg poslovanja ibudućeg razvoja, kako u trgova-čkom tako i u proizvodnom dijeluposlovanja.

Organizacija poslovanjaPrvotna orijentacija tvrtke Žito

d.o.o. bila je veleprodaja žitarica iproizvodnja brašna. No dinamič-nost posljeratnog tržišnog kreta-nja usmjerila ih je posljednjih de-

Svijet punokusa i mirisaŽito d.o.o. vodeća je tvrtka u području trgovinerepromaterijalom za poljoprivredu, uvoza i izvozažitarica i uljarica te svinjogojske proizvodnje

Kontakti članica

Žito GRUPEŽito d.o.o. OsijekĐakovština 3, 31000 Osijektel. +385 (0) 31 23 55 00, fax +385 (0) 31 20 99 49e-mail: [email protected]

Hana Koška d.o.o. KoškaMatije Gupca 198, 31224 Koškatel. +385 (0) 31 68 17 46, fax +385 (0) 68 17 46 00e-mail: [email protected]

PP Ratkovo d.o.o. RatkovoRatka Pavlovića 7, 25253 Ratko-vo, Srbijatel. +381 (0) 25 88 30 88, fax +381 (0) 25 88 30 08e-mail: [email protected] www.ppratkovo.net

Novi agrar d.o.o. OsijekĐakovština 3, 31000 Osijektel. +385 (0) 31 23 55 08, fax +385 (0) 31 23 55 23e-mail: [email protected]

Nucleus d.o.o. OsijekĐakovština 3, 31000 Osijektel. +385 (0) 31 23 55 90, fax +385 (0) 23 55 43e-mail: [email protected]

TSH Vitalka

Osijek


setak godina ka široj paleti aktiv-nosti u primarnoj poljoprivrednojproizvodnji i trgovini od velepro-daje, distribucije i maloprodajepoljoprivrednih roba do proizvo-dnje svinja, junadi i mesa. Poslo-vanje se odvija kroz dvije poslo-vne divizije: trgovinu (veleprodajažitarica i mineralnih gnojiva, sred-stava za zaštitu zdravlja životinja ibilja i sjemenske robe) i proizvo-dnju (svinjogojstvo, proizvodnjastočne hrane i prodaja svinja, ju-nadi i mesa).

Takvom poslovnom organizaci-jom Žito d.o.o. se povezuje spoljoprivrednim tvrtkama ipoljoprivrednim gospodar-stvima u dvosmjerni vri-jednosni lanac. Kupciprimarnih inputa u po-ljoprivrednu proizvo-dnju – više od 1.000proizvoda u portfelju –ujedno su i dobavljačiproizvoda ratarske proiz-vodnje koje Žito d.o.o.koristi za spravljanje sto-čne hrane u vlastitojtvornici te u proizvodnjisvinja i junadi, ali i veli-kim dijelom realizira nadomaćem i inozemnomtržištu. U strukturi priho-

da prednjače prihodi od prodajepoljoprivrednih proizvoda i repro-materijala dok drugu skupinu pri-hoda po visini čine prihodi ostva-reni od svinjogojske proizvodnje.S više od 50 kooperanata uspje-šno se bave organiziranim tovomsvinja.

Veledrogerija se bavi prodajomveterinarsko-medicinskih proizvo-da za uporabu u veterinarstvukao što su: vakcine, antibiotici, ke-moterapeutika, hormonski pri-pravci, DDD sredstva, oprema zaUO svinja i goveda, instrumenti,

pribor za pedikuru domaćih ži-votinja i drugo prema potreba-ma naših partnera.

Djelatnosti i djelatniciŽito d.o.o. u 18 godina

kontinuirano djeluje i razvi-ja nekoliko djelatnosti: ra-tarstvo, stočarstvo, industri-ju, skladišne kapacitete, tr-govinu i predstavništva. Ka-da je 1992. godine tvrtkaosnovana zapošljavala jetek 2 djelatnika, u 2008.broji 450 zaposlenika,ukupnu imovinu od 250milijuna eura i godišnji pri-hod od 179 milijuna eura.

Od brojnih djelatnosti,

važno je istaknuti da Žito d.o.o. usvom sastavu posjeduje jednu odnajmodernijih farmi muznih kravau Europi u Maloj Branjevini. U svr-hu proizvodnje mlijeka i rasplod-nog podmlatka uvela je krave izKanade Holstein pasmine. Proizvo-dnja jaja odvija se na prostranoj iživopisnoj farmi koka nesilica Vu-ka. U sklopu preuzimanja tvrtkeVSF d.d. Donji Miholjac, 2000. go-dine preuzeli su i tvornicu stočnehrane Vitalka u Donjem Miholjcu.Zbog limitiranog kapaciteta(35.000 t/god), a imajući u vidu ra-stuće potrebe vlastite svinjogoj-ske i govedarske proizvo-dnje sredinom2005. godi-ne krenulisu u izgra-dnju nove

tvornice stočne hrane i pratećeglaboratorija, na Zelenom polju uOsijeku. Proizvodni programobuhvaća: - potpune smjese za:goveda, svinje, perad kao i smjeseza ovce, jelene, kuniće i ribe teostalo prema recepturi našeg part-nera; - dopunske smjese za: gove-da, svinje, perad te ostalo premarecepturi našeg partnera; -kompo-nente: suncokretovu pogaču, sun-cokretovu sačmu, sojinu sačmu,stočno brašno, pogaču uljane repi-ce, dehidriranu lucerku, repin reza-nac, kalcit, sol, monokalcij, stočni

kvasac; -premikse: goveda, svi-nje i perad. Tvrtka nudi

nazimice u djelatno-sti svinjogojstva, a

odnedavno proizvo-de i prodaju ulje.

Izvor: www.zito.hr

Farma muznih krava Mala Branjevina

Farma koka nesilica Vuka

Mlin Slatina

Upravna zgradaŽito Osijek


PREDSTAVLJANJE TVRTKE

Ne tako daleke 1992. direktor tvrtke MirkoMatić krenuo je u posao kojeg je bazirao naprodaji sredstava za čišćenje. No polako, drže-ći se jednostavne formule - budući i sadašnjiklijenti na prvom mjestu - tvrtka je započelasvoj rast i razvoj. Proširila je asortiman proizvo-da i usluga, a narastao je i broj zaposlenih. Tvr-tka zapošljava pedesetak mladih i dinamičnihosoba koje su ujedno i nositelji razvoja. Njiho-va je misija usmjerena na stvaranje ponudeproizvoda i usluga vrhunske kvalitete, snažneusmjerenosti na želje i potrebe kupaca te prih-vaćanje i njegovanje najviših vrijednosti profe-sionalne etike na svim razinama kompanije.Svoj optimizam temelje na konstantnom ula-ganju u znanje i profesionalnom razvoju svo-jih djelatnika, na promišljenim investicijamakao i na stalnoj modernizaciji poslovanja teprije svega prilagodbi i razvoju fleksibilnosti uodnosu na potrebe klijenata.

ISO i NSF certifikatiGlavni cilj jest da kroz upornost i profesiona-

lnost te prije svega sveobuhvatnu vrhunskuuslugu razviju povjerenje među postojećimkupcima i budućim kupcima, koji će svjedočitida je formula koje se Matić d.o.o. drži zaista us-pješna. Jedan od tih ciljeva je i certifikat ISO9001 i internacionalni certifikat za javno zdrav-stvo i sigurnost koji prepoznaju kupci u cije-

lom svijetu, NSF, koje su zavrijedili kao dokazkvalitete svojih proizvoda i usluga.

Voda CetinaKrajem 20. stoljeća čovječanstvo je osvijesti-

lo krhkost eko sustava koji nas okružuje i ne-dostatnost prirodnih resursa za sve potrebe.Voda je osnov života i bez vode se ne može ži-vjeti. Isto tako, narasla je svijest o kvaliteti vo-de koja je idealna za unos u ljudski organizam.Rashlađena na 10°C idealno je osvježavajuće

piće u vrućim ljetnim mjesecima. Lagana i la-ko probavljiva, osigurava organizmu tijekomcijele godine optimalnu količinu mineralnihtvari za redovite funkcije. Sadrži malu količinuminerala te zbog toga mnogo bolje odradisvoju zadaću u organizmu. Bez kalorija i mine-ralnih soli izuzetno je pogodna kod različitihsportskih i fitness programa. Zbog male količi-ne natrija pogodna je za reguliranje težine. Vo-da Cetina je odlična za: svakodnevnu upotre-bu, kure mršavljenja, detoksikaciju tijela, pre-ventivu u zaštiti zdravlja.

Čistoća je pola zdravljaOsnovna djelatnost na kojoj se bazirao rad

tvrtke Matić d.o.o. prije 18 godina i dalje serazvijala pa, tako, svojim kupcima nudi proiz-vode vrhunske kvalitete za čišćenje: usisivače,polirke, strojeve za čišćenje, višenamjenskukolicu, sušilice za ruke i dispanzere.

Izvor: www.matic.hr

Voda je izvor životaMeđu prvima je prepoznala važnost unosa zdrave pitke vode u organizam, adanas je tvrtka Matić d.o.o. vodeći distributer izvorske vode i aparata za vodu

MATIĆ D.O.O.

Kontakt

Matić d.o.o.,Nadinska 11, 10 010 Novi Zagreb,Tel.: 01 2451 804, Fax.: 01 2451 290E-mail.: [email protected], www.matic.hr


ČISTOG SRCA PARK PRIRODE SUTIVAN

Piše: Dinka Martinović Ivurek

Odluči se tako moja mala obitelj počastiti“nečim ispod peke” i upoznati “svog Bosanca”.Slijedeći putokaze (korisniji i bolji i od onih naautocesti zbog kojih zbunjeni vozači sve češćekrenu u krivom smjeru) nađosmo se na ulazuu oazu stvaranu ljubavlju, znanjem i, prije sve-ga - silnim trudom, ali i osjećajem za mjeru,poštivanje podneblja i svega što ga čini.

Okruženo autentičnom otočnom šumom iraslinjem stopilo se s njom ovo mjesto, ople-menjeno biljem koje raste na različitim dijelo-vima otoka, ali je ovdje donijeto da na malomprostoru čini cjelinu i botaničku razglednicuBrača. Sve je istina još mlado i tek stasa, činećisvojevrsno predvorje za mali, nepretenciozanzoološki vrt s više vrsta peradi i plemenitih pti-ca te divljih svinja, magaraca, konjića... Rodite-lji dovode djecu, kojima je to prvi susret sa ži-votinjama s kojima smo mi djelomično rasli uvlastitom dvorištu. Cika, razdraganost, igra..., au nekoliko sjenica, razmještenih među miri-snim grmovima, koji Srednjoj Dalmaciji dajuonaj poseban štih, i oko umjetnog jezerca sa

šarenim ribicama, gosti guštaju u domaćemiću. Ne smeta im zlatna retriverica Pinta kojasvako malo projuri okolo gaseći žeđ gdje godjoj se ukaže prilika i hladeći se pod prskalica-ma koje travu nastoje očuvati zelenom.

Naoko sve tako jednostavno, a opet brižnougođeno, blisko okruženje nenametljive, a sr-dačne dobrodošlice. Mlađe bi generacije rekleda ovo mjesto ima “dobru vibru”, a mi, ni jošstari, ni previše mladi, osjećamo samo to da suovo mjesto stvarali - dobri ljudi. Bolje reći do-bar, mudar, vrijedan i ustrajan čovjek Stipo Ju-rić sa svojom obitelji: suprugom Anom, dvijekćeri, zetovima, badžama pa i onim najmla-đim članovima kojima ni pubertet nije takoblizu pa vam se povremeno kod stola pojavizaigrani dječačić koji, onako usput zapita “tre-ba li vam što - još kruha, soli...” te važno i ozbilj-no pita je li sve u redu.

I na kraju kad smo objedovali, obrisali ma-sne brade i zalili posljednje slasne zalogaje,kradomice umačući kruh u toć koji je ostao utepsiji ispod peke, prilazi nam Stipo i događase ono što nam se u zahuktalom i sve manjeljudskom vaktu događa - čini nam se da ga

znamo oduvijek. I kreće ljudikanje u hladovinisjenice.

Raditi kako treba, a ne kako ti dugikažu

Ovaj “moj Bosanac” je rodom Zeničanin, imašezdeset godina, iako ne izgleda kao šezdese-togodišnjak. Ni svojim radom, ni energijom, niplanovima. Istodobno, mirom kojim zrači i mu-drošću kojom je gradio vlastiti i pomagao gra-diti živote svojih najbližih, ali i ljekovitim djelo-vanjem na sve što ga okružuje, čini nam se daje preživio stoljeća.

Kemijski tehničar po struci 23 godine rad-nog vijeka proveo je u zeničkoj željezari. Nje-gova supruga je vjerovala da će tu zajedno za-raditi penziju i u svojoj lijepoj, velikoj kući od-gajati unučad i veliko jato plemenitih ptica izsvih krajeva svijeta, koje su bile Stipin hobi...Ali dolaze nevesele devedesete i više ništa nijekao što je bilo.

Godine 1993. Željezari ponestaje ugljena,kreće njeno konzerviranje i u tim radovima ko-lega mu je bio teško ozlijeđen. U takvim se tre-nucima ne rade kalkulacije i ne razmišlja ni o

Dragi Bog i bosanski inatBio je kraj ljeta. Uz sporo ispijanje kavice u sutivanskom kafiću i neobavezne ćakule s mještanima,jedna od sugovornica me upitala: “... a jesi li ti vidila naš Park prirode, gore malo iznad mista...Tamo je jedan tvoj Bosanac napravio mali raj. A i na obid gori možeš.” Rečeno - učinjeno


čemu drugom nego o tome kako spasiti čovje-ka. Odvezao je kolegu u bolnicu i sutradan do-bio otkaz jer... “to nije bilo njegovo zaduženje”.Uvjetuje mu se da radi isključivo kako mu sekaže, ali njegov je stav - raditi kako treba, a nekako ti kažu. Zato je odbio vratiti se na posao.

Spašava ga hobi. Posvećuje se uzgoju kokanesilica i proizvodnji jaja. Mogao se, kaže, obo-gatiti na prodaji jaja koja su se u ratu plaćalasuhim zlatom, ali sreću nikad nije gradio nanečijoj nesreći. Računica je bila: 300 jaja dne-vno po cijeni koja je dosezala i 7 DM. Odredioje da će prodavati jaja po jednu marku, a slasti-čarnici Kristal, koja je tada pravila tzv. “ratni ko-lač”, po 0,80 maraka. Dio dijeli besplatno bolni-ci. “Tako sam si hranio dušu”, kaže za to nedo-ba Stipo. I televizija ga je snimala, pravila priče.

Kad se dogodilo strijeljanje civila u selu Šu-šanj, u svoj dom poziva dvije žene i petero dje-ce s molbom da dođu i da mu pomognu okosvih tih silnih ptica, pataka, paunova, srna, ko-koši... nadajući se da će tako lakše prebrodititraumu.

Iako je svim srcem želio ostarjeti u svojoj Ze-nici, shvatio je da mora otići. Svoju prelijepu,opremljenu kuću i živopisnu okućnicu sa svimživotinjama koje je tu gajio, mijenjao je za ku-ću tek u izgradnji na Braču.

Pomogli su mi dragi Bog i bosanskiinat

Odmah je odlučio da neće ići u kamp za iz-bjeglice gdje je sve bilo besplatno, niti primati,niti tražiti bilo čiju pomoć, pokucati na tuđavrata. Radio je svašta i baš ništa mu nije biloteško ili ispod časti. Između ostalog, unajmioje farmu nesilica i nakon godinu dana statusizbjeglice mijenja statusom - obrtnika. U me-đuvremenu je radio kao pomoćni radnik u sta-jama i brinuo se o sedam rasplodnih krmača.To je radio tako dobro da mu je i tamošnji ve-terinar odao priznanje vidjevši da je uspio sa-čuvati svu “prekobrojnu” prasad koja običnozbog nedostatka mlijeka ugine. Čistio je po-dručja zarasla u šikaru i pripremao za sadnjumaslina, uređivao okućnice, gradio fontane... Snešto skupljenog novca kupio je vozilo kojimje u tri godine od uzgajivača do uljare preve-zao čak 2000 tona maslina.

Godine 2001. kupuje 16.000 m2 zemlje pre-ko koje prolazi vodovod. S prvim danom kolo-

voza 2003. park je službeno otvoren kaoSportsko-rekreacijska zona “Park prirode Suti-van”. I od tog se trenutka svaki dan razvija ma-njim ili većim koracima: ponekom novom bilj-kom, novom životinjom, boćalištem, igrali-štem za rukomet na pijesku, restoranom, čak imalom suvenirnicom... A interes posjetilaca sa-mo raste, tim više što su sadržaji raznolikiji iokupljeni na jednom mjestu čine ponududrukčiju od dosadašnje na ovom prelijepomotoku. Njegovi pak stanovnici Stipu su odavnopočeli pamtiti po RADU i stekli puno povjere-nje u njega kao čovjeka i suradnika.

Izvan sezone park posjećuju organiziraneskupine učenika i djece predškolske dobi iz ci-jele Splitsko-dalmatinske županije na satovi-ma škole u prirodi. Ali tu priča za Stipu i njego-ve nikako ne završava. U planu je izgradnjapet malih kamenih kuća kojima bi se bespla-tno koristili roditelji s djecom sa smetnjama urazvoju, za školu u prirodi. No za taj pothvattrebaju krediti i kako se to kaže zatvorena fina-ncijska konstrukcija, na čemu Stipo radi. Na-pravit će to Stipo i njegova Ana s obitelji i uzpomoć ljudi koji u njegovom radu prepoznajudobrotu i mudrost. Nakon samo nekoliko dru-ženja sa Stipom Jurićem, sigurna sam da možesve što naumi. Iz ljubavi i iz inata.

Stipo Jurić, uporan, vrijedan, častan i sretan čovjek

Sadržaji Parka prirode uistinu nude za svakog ponešto i obogaćuju turističku ponudu Brača


REPORTAŽA HRVATI IZ BIHAĆA:

Ostati i živjeti usvome gradu na Uni

Bihać, važan grad u hrvatskoj povijesti, ali i u povijesti Hrvata Bosne i Hercegovineprostire se na obalama prirodnog bisera, bistro-zelene rijeke Une usjeverozapadnom dijelu BiH, neposredno uz granicu s Republikom Hrvatskom

Napisao: Ivo Aščić Snimke: Ivo Aščić, Ivica Matić i arhivske snimke župnog ureda u Bihaću

Riječ bihać znači kraljevsko ima-

nje. Drugi nazivi su: bišće, biić, bijać.

Ime Bihać prvi put se spominje

1226. godine, a 1262. proglašen je

slobodnim kraljevskim gradom u sa-

stavu hrvatskog kraljevstva. Tijekom

povijesti u Bihaću je nekoliko puta

zasjedao i Hrvatski sabor, a tridese-

tak godina bio je stolni grad Kraljevi-

ne Hrvatske. Odatle je Bihać i kra-

ljevski grad. Još jedan naziv koji ide

u prilog spomenutim kraljevim ima-

njima jest ime današnjeg prigrad-

skog mjesta Kralje. To je skraćenica

naziva “Kraljevska vrila” ili izvori. Bi-

hać je u drugoj polovici 15. stoljeća

bio pod vlašću hrvatske plemićke

obitelji Frankopan. Za razliku od ve-

ćine bosanskohercegovačkih grado-

va, Bihać se više od stotinu godina

odupirao osmanskim napadima.

1592. godine pao je pod Turke. Na

žalost, nakon toga Bihać postaje je-

dno od značajnijih uporišta najza-

padnije provincije Osmanskog car-

stva iz kojeg se organiziraju daljnji

napadi prema slobodnim krajevima

Hrvatske i zapada.

Plansko naseljavanje nahrvatske prostore

Ratna pustošenja tijekom turske

okupacije, veliki porezi, glad, epide-

mije kuge i kolere, ali i prijelaz na

islam i pravoslavlje radi spašavanja

života i imovine bili su glavni uzroč-

nici opadanju broja katolika i na bi-

haćkom području. “Spoznaja o hrvat-

skom podrijetlu uglavnom je sačuva-

na u muslimana Bihaćke krajine, iako

danas velika većina njih nerado go-

vori o tome” (Salopek, Hrvoje: Ogu-

linsko-modruški rodovi, Zagreb,

2007.). U to vrijeme na ovo područje

Turci planski naseljavaju janjičare,

bjegunce iz Dalmacije poslije mleta-

čko-turskih ratova, iz Like i Ugarske

poslije Karlovačkog mira (1699.) te s

Korduna poslije Svištovskog mira

(1791.). Najviše se muslimana naseli-

lo u Krajinu poslije 1683. godine bje-

žeći iz Hrvatske, Slavonije, Ugarske

te Dalmacije. Također, na ovo grani-

čno područje Turci dovode Vlahe koji

rado pristaju uz Turke radi veće slo-

bode kretanja i drugih pogodnosti.

Ovi se krajevi u povijesnim izvorima

nazivaju Donji Kraji, a kasnije, sve do

XIX. stoljeća, Turska Hrvatska, tj. dio

Hrvatske koji su zauzeli Turci.

Regionalno središteNakon 286 godina duge turske

vladavine (1592.-1878.) Bihać dolazi

Tijekompovijesti uBihaću je

nekoliko putazasjedao i

Hrvatski sabor,a tridesetak

godina bio jestolni gradKraljevineHrvatske

www. udruga-prsten.hr 53Udruga bosanskih Hrvata /

Srednjovjekovnecrkve usjeverozapadnojBiH do 1463. godine,prema studijiAndrije Zirduma

Raritetknjige Bihać

i Bihaćkakrajinavjernočuvaju

franjevci uBihaću

Hrvatska narodna nošnja iz Bihaća

pod austro-ugarsku upravu. Pozitiv-ne promjene osjećaju se u svim sfe-rama ljudskog življenja. 1929. godi-ne novim teritorijalnim ustrojem, Bi-hać postaje središte okruga u Vrba-skoj banovini. Tijekom zadnjeg rataBihać je bio više od 1200 dana u pot-punome srpskom okruženju, do ve-lebne oslobodilačke akcije Hrvatskevojske “Oluja” početkom kolovoza1995. godine.

Novim administrativno-političkimustrojem BiH, Bihać, središnje mje-sto Pounja, je postao sjedište Unsko-sanskog kantona, u sastavu entitetaFederacije Bosne i Hercegovine.

... hoćemo crkvu!

Do dolaska Turaka na području Bi-haća bilo je više katoličkih crkava: sv.Antuna, sv. Elizabete, sv. Marije, sv.Lucije, sv. Jakoba, sv. Duha i sv. Mari-

je Magdalene. Padom Bihaća sve sucrkve porušene, a Crkva sv. Antuna,koju je dao sagraditi hrvatsko-ugar-ski kralj Ludovik I., pretvorena je udžamiju Fethiju (arap. osvojena).

Nakon pada turskog carstva kona-čno je napravljena crkva u središtugrada 1891. godine, a 1938. bila jetemeljito preuređena. Crkva je bilameđu najljepšim u Bosni Srebrenoj.U to vrijeme na području bihaćkežupe je živjelo 4300 Hrvata. Crkva jeporušena potkraj 2. svjetskog rata.Ostao je samo zvonik.

“Komunističke vlasti dugo nisudopuštale gradnju nove župne cr-kve. I kolcima su omeđivali gradili-šte. Katoličke žene su rušile te kolce.Da su to činili njihovi muževi, na ro-biji bi završili. Uslijedio je poziv nasud tadašnjem župniku fra ViktoruŠakiću. Ljudi su kao u procesiji išli

Fra Stipo Raštegorac


Jedna i jedina Una

pred zgradu općine, uz povike “Ži-vio drug Tito, hoćemo crkvu”. Ispje-vali sve ‘one’ pjesme ne bi li dobilicrkvu. Kad se pojavio sudac onda suga gađali jajima pa je pobjegao”, pri-ča župni vikar u župi sv. Antuna Pa-dovanskog u Bihaću fra Stipo Rašte-gorac koji je zabilježio još živa sjeća-nja sudionika događaja g. Luke Kle-pića, iz prigradskog naselja Križ. Na-posljetku komunističke vlasti su do-pustile gradnju crkve koja je naprav-ljena 1972. godine. U studenome2006. godine Župna crkva sv. AntePadovanskog s grobnicom hrvat-skih velikaša proglašena je naciona-lnim spomenikom.

Stalno iseljavanje HrvataI posljednji rat, kao i svi pretho-

dni, nije zaobišao niti ovaj kraj. Bi-hać je bio više od 1200 dana u pot-punom okruženju, stradalo je punoljudi i porušeno dosta hrvatskih ku-ća. Svoj veliki doprinos u ratu dalisu pripadnici bihaćkog Hrvatskogvijeća obrane. Deset hrvatskih civilai čak osamdeset pet vojnika poginu-lo je tijekom Domovinskog rata uBiH s područja općine Bihać. I ovajrat imao je za posljedicu iseljavanje.Od prijeratnih 5500 Hrvata (katoli-

ka) s područja župe Bihać (osim gra-da, župi Bihać, koju pastoralizirajufranjevci Bosne Srebrene, pripadajui sljedeća naselja: Vedro Polje, Kralje,Križ, Dobrenica, Čavnik, Golubić,Greda, Izačić, Lohovska Brda, Papari,Ružica, Sokolac, Vrkašić, Žegar, Ri-pač i Cazin) danas u njoj živi 2605katolika. Broj Hrvata se počeo sma-njivati i prije rata zbog ondašnje po-litike i gospodarskih razloga, a topotvrđuje i podatak da je na podru-čju općine Bihać 1971. godine živje-lo 12 posto Hrvata. Unatoč velikojnezaposlenosti te drugim gorućimproblemima s kojima se svakodne-vno susreću katolici i Hrvati s lije-pog grada na Uni, oni ipak žele osta-ti i živjeti na svojim stoljetnim ognji-štima.

Političko krojenje granicaSvakako treba spomenuti podru-

čje župe Zavalje i njenih sedam sela(Veliki i Mali Baljevac, Vučjak, Zava-lje, Međudražje, Mali i Veliki Skočaj),koje je prije rata brojalo oko 5000vjernika. Ona teritorijalno pripadaBihaću, a crkveno-pravno gospićko-senjskoj biskupiji. Komunističke vla-sti planski su i odavde iseljavale hr-vatsko katoličko življe. Sad u toj župi

ima četvero školske djece (!), oko250 župljana, koji u biti čekaju smrtna svojoj rodnoj grudi, dok su ostaliraspršeni diljem svijeta. Najviše ihima u Australiji, čak 360 obitelji, ali iu Kanadi, Njemačkoj i drugim drža-vama.

Ovo područje, obronci ličke Plje-ševice, je odcjepljeno od RepublikeHrvatske nakon Drugog svjetskograta, kada je pripojeno općini Bihać.Naime, kao i kod velikog broja hrvat-skih općina u BiH s hrvatskom veći-nom došlo je do promjene općin-skih granica na štetu općina s većin-skim hrvatskim življem. U ovom slu-čaju od općine Korenica je odvojenopodručje župe Zavalje kako bi ona

Broj Hrvata sepočeo smanjivati i

prije rata zbogondašnje politike i

gospodarskihrazloga, a topotvrđuje i

podatak da je napodručju općine

Bihać 1971.godine živjelo 12

posto Hrvata

Pogled na stari grad


Ante Rukavina sa suprugom i slikom svoga Bihaća

Zvonik sv. Ante

Iseljenička priča četrdesetsed-mogodišnjeg g. Ante Rukavine,započinje 1986. godine kadanakon završetka ekonomskogfakulteta, reklo bi se trbuhomza kruhom, odlazi iz rodnog Bi-haća kod rođaka u daleku Au-straliju u potrazi za boljim živo-tom. Kako kaže imao je srećejer je odmah dobio posao teupoznao svoju sadašnju supru-gu, rođenu Bračanku, koja muje rodila dva sina Nikolu i Slave-na. Nakon nekoliko godina za-jedničkoga rada, obitelj Rukavi-na imala je vlastito poduzećekoje zapošljava tridesetak rad-nika. Zahvaljujući svome podu-zetničkom duhu te velikoj ljuba-vi za Domovinom i svome rod-nom kraju, 2001. godine defini-tivno se odlučuju vratiti u Hr-vatsku iako su i danas vezani zaSydney jer osim što im je tamomnogobrojna obitelj i prijateljitakođer su zadržali i poduzećekoje su povjerili na upravljanjenajbližoj obitelji.“Mislili smo se prvo vratiti u moj

rodni Bihać i tamo početi s ne-kim biznisom, ali na nagovorbliskih prijatelja te iz objektiv-nih razloga odlučili smo ipaksvoj kapital uložiti u jedan turi-stički objekt u Lovranu kodOpatije. 2003. godine kupilismo hotel Park izgrađen još da-vne 1915. godine. Hotel smopotpuno preuredili u visoku ka-tegoriju sa četiri zvjezdice i za-poslili dvadesetak radnika. A dase ozbiljno ovim poslom želimobaviti potvrđuju i moji sinovikoji trenutno pohađaju srednjuturističku školu u Opatiji” kažeg. Rukavina te dodaje “Niti Bi-hać sada nije daleko. Za nekoli-ko sati sam kod svoje rodne ku-će koju posjećujem kad god toprilike dopuštaju. Ljubav za Bi-haćom nastojim prenijeti i nasvoju obitelj. Ipak mi je san jed-noga dana vratiti se u svoj ro-dni grad jer mislim da se i tamomože lijepo živjeti unatoč ne-kim novim vremenima i vjetro-vima koji vrlo često mijenjajusvoj pravac”.

Nedovršeni san Bišćanina Ante

postala općina sa srpskim većinskimstanovništvom. Tada su povrijeđenei granice između RH i BiH definiranejoš krajem 18. stoljeća.

Osim što je ova župa teško strada-la tijekom Drugog svjetskog rata iporaća veliki broj vojnika iz ove žu-pe je poginuo i u Domovinskom ra-tu bilo da su bili pripadnici HVO-a iliHV-a.

Škola za EuropuGodine 1857, franjevci su u župi

Bihać podigli pučku školu i tako suu svoju pastoralnu aktivnost uključi-li i prosvjetni rad. 1894. godine ča-sne sestre Družbe Klanjateljica KrviKristove, koje i danas imaju svoj sa-mostan, otvorile su u Bihaću osno-vnu školu u svome ‘Klostru’. Neštokasnije u istoj zgradi je otvorenaigraonica za djecu te građanska ško-la. One su 1938. godine sagradile idvoranu za priredbe u kojoj je tije-kom 2. svjetskog rata održano I. za-sjedanje AVNOJ-a. U svibnju 1944.godine zgrada samostana i škole jebombardirana, a nakon rata tada-šnje državne vlasti zabranjuju sveškole koje je vodila Crkva pa tako iovu u Bihaću.

Nakon šest desetljeća prisilnog

prekida, u školskoj godini2006/2007. u Bihaću je Banjalučkabiskupija otvorila Katolički školskicentar - Škola za Europu. Naime, ovoje sedmi po redu KSC u BiH (Saraje-vo, Zenica, Tuzla, Travnik, Banja Luka,Bihać i Žepče). U njima nastavu po-hađa oko 4500 učenika o kojima sebrine oko 300 učitelja, nastavnika iprofesora.

Da se radi o multietničkoj školi po-tvrđuje i banjalučki biskup FranjoKomarica “Novoosnovana gimnazijaje srednja škola za stjecanje širokogopćeg obrazovanja, javna ustanovaotvorena i dostupna svim zainteresi-ranim kandidatima, koji ispunjavajuuobičajene uvjete, bez obzira navjersku i nacionalnu pripadnost. Od-goj i obrazovanje u njoj se temeljena - u Europi opće prihvaćenim - kr-šćanskim vrijednostima i ima predočima cjelokupna čovjeka, a ne sa-mo njegov intelektualni uspjeh”.

Kao pomoć u izgradnji Katoličkogškolskog centra i sportske dvorane uBihaću, hrvatska Vlada je izdvojila850 tisuća kuna. O dobroj suradnjiRH i Bihaća potvrđuje i nedavno do-dijeljena Povelja počasnog građani-na Grada Bihaća predsjedniku RHStjepanu Mesiću.


SPORT

Cijela plejada uspješnih sportaša u svijetu vučepodrijetlo iz Bosne i Hercegovine. Neki su svoj talentuspjeli izbrusiti i istrenirati do vrhunskih rezultata urodnom kraju, drugi su “trbuhom za kruhom” uvjete zatrening pronašli izvan granica svoje domovine


U sportu je rezultat jedino mjerilo uspjeha.Nije bitna ni simpatičnost ni elokvencija. Bitnoje postignuće i sportska izvedba. Kad “naš”sportaš osvaja bodove, medalje i mi s njim “le-timo”. Kad je nervozan i gubi, to vrlo negativ-no utječe na naše zdravlje. U najmanju rukunemamo živaca gledati lošu igru ili se znojimoi grizemo nokte, budemo potišteni, a neki ene-rgičniji navijači i ustaju iz svojih kauča i naslo-njača i viču, daju upute igračima putem televi-zora. Eh, kad’ bi ih barem oni mogli čuti!

Jedna od vrlo raširenih predrasuda kod Hr-vata, koja skoro ima rejting istine, jest da smonajtalentiranija nacija na svijetu. Istina, nemašto! Na žalost, ruši je teza koju zastupaju broj-ni ugledni psiholozi, a opjevala ju je i nezamje-njiva Gabi Novak. Ona glasi: pamtim samo sre-tne dane! Tako se i mi sjećamo, što je normal-no, samo svojih uspjeha te zbog emociona-lnog ogrtača nikako ne sagledavamo cijelupovijest sporta i sportskih uspjeha realno. Do-voljno je samo pogledati liste zemalja poosvojenim nagradama i vidjeti da nismo ni bli-zu SAD-a, Kine, Rusije, Njemačke, Velike Brita-nije i drugih sportskih imperija. Broj naših me-dalja uvijek bude ugodno zadovoljavajući, iliih osvoje favoriti, ili ako oni zakažu, stvar spa-se individualci iz slabije razvikanih sportova ukojima se vrti minimalan novac.

Kad smo kod novca, tada se približavamopravim razlozima i uvjetima nužnim za razvojsporta. Jer osobe koje posjeduju talent za nekisport trebaju adekvatan prostor, trenere, opre-mu, vrijeme za treninge, sredstva za putova-nja na natjecanja... Na ovim geografskim koor-

dinatama, oduvijek su se skromno izdvajalasredstva za sport. Osim za nogomet, jer on jeipak prva najvažnija sporedna stvar na svijetu!Ostali sportovi su osuđeni na red, rad i discipli-nu, temeljenu na individualnom ili obitelj-skom entuzijazmu bez razumijevanja gradskihvlasti, sponzora do točke kada pojedinac ilitim pokaže rezultate. Da barem tako vodimogospodarstvo, da novac država daje onima ko-ji pokažu rezultate, a ne onima koji se pokažuneuspješnima.

Zbog takvog odnosa prema sportu, ali i op-ćenito teških uvjeta za život, ljudi odlaze u po-trazi za boljim uvjetima. Tako su u proteklihdvadeset godina “isplivala” domaća imena,djece ne tako davno otišlih ekonomskih emi-granata: Nike i Roberta Kovača iz Tomislavgra-da, Vedrana Ćorluke, Mladena Petrića i IvanaRakitića iz Bosanske Posavine i drugih. Većinasportaša bolje uvjete od onih u rodnoj BiH na-đe već u hrvatskim klubovima koji poslužekao odskočna daska za strane klubove u špa-njolskim, austrijskim, njemačkim ili engleskimligama. Osim u nogometu, bosanski Hrvati bi-lježe uspjehe i u rukometu, košarci, tenisu. U

ovom članku nabrojali smo samo neke, pa ne-ka se ne naljute oni koji nedostaju jer svakoime je dragocjeno i neprocjenjiv doprinos kva-liteti života jednom vremenu i prostoru.

Bosanski Hrvati nasportskom Olimpu

Da spomenemo samo nekeBoksačke legende: Anton Ante Josipović, bo-ksač, olimpijski šampion iz OI Los Angelesa1984., Marijan Beneš, boksač i višestruki prvakNogometne i Željine legende: Vlatko Marko-vić, aktualni predsjednik HNS-a, Miroslav ĆiroBlažević, nogometaš i nogometni trener; BlažSlišković, nogometaš i nogometni trener, JosipKatalinski, nogometaš i nogometni trener; Ivi-ca Osim, nogometaš i trenerSvijet borilačkih sportova - karate: dr. sc.Zvonko Biljecki, dipl. ing., karatašRukometaši, bosanskohercegovački i hrvat-ski reprezentativci:Mirko Alilović, rukometaš; Dalibor Anušić, ru-kometaš; Venio Losert, rukometaš; Denis Bun-tić, rukometaš; Nikola Prce; Darko Martinović Tenisači i hrvatski reprezentativci:Ivan Ljubičić, tenisač; Marijan Čilić, tenisač;Ana Vrljić, tenisačicaNogometaši i hrvatski reprezentativciRobert Kovač; Niko Kovač; Stjepan Tomas; Dari-jo Srna; Mladen Petrić; Ivan Rakitić; Davor Šu-ker; Vedran Ćorluka; Mario Stanić; Mario Man-džukić; Ivica VrdoljakBoćanje:Markica Dodik, boćar Košarkaši bosanskohercegovački i hrvatskireprezentativci:Bariša Krasić; Zoran Planinić; Stanko Barać

Naše gore listAktualni predsjednik UBH “Prsten” dr. sc. ZvonkoBiljecki, dipl. ing. osamdesetih je godina bio članjugoslovenske karataške reprezentacije i osvajačbrojnih medalja. Svoju karatašku karijeru pro-veo je u najpoznatijem i najnagrađivanijem klu-bu Tempo kojem je, također, predsjednik.

Razgovarala: Ivana Kolovrat

U pretrpanom poslovnom raspo-redu Antonio Nuić je našao i izdvo-jio malo vremena za kratki intervjuza časopis Prsten. Iako ima tek 33godine, Nuić posjeduje filmsku mu-drost, kvalitetu i snagu koju semnogi vrhunski, među njima i nje-govi omiljeni redatelji, pokazali uzrelijoj životnoj dobi. Posjedujeistančan senzibilitet za životnu dra-mu pojedinaca u ovim našim kraje-vima koju njegovi junaci prebrođu-ju životnim humorom. Zato su An-tonijevi filmovi i drame i komedijeu jednom. Publika je odlično prih-vatila omnibus “Sex, piće, krvoproli-će”, zatim “Sve džaba” - film o mladi-ću koji putuje iz grada u grad sasvojom pokretnom birtijom i be-splatno dijeli piće, kao i posljednji“Kenjac”. Dok film igra u kinima, re-datelj ne spava na lovorikama većužurbano priprema novi projekt.

Prsten: Svi filmovi koje ste sni-mili naišli su na dobar prijem pu-

blike i osvajači su brojnih nagra-da. U čemu je tajna Vaših filmova?

Mislim da su dovoljno iskreni ibeskompromisni, a to određenidio publike i kritike poštuje.

Prsten: Kada ste shvatili da vo-lite filmove i da želite biti i scena-rist i redatelj? Tko je prvi u Vamaprepoznao izraziti kreativni ta-lent?

Mama me je kao malog čestovodila u kino, i po nekoliko putatjedno, tako da je već u tom najra-nijem periodu života nastupila pr-va ljubav prema filmu. A tamo ne-gdje u drugom razredu srednješkole sam shvatio da se želim ba-viti filmom.

Prsten: Prije tri godine 2006.filmom “Sve džaba” osvojili stebrojne nagrade na Festivalu igra-nog filma u Puli; ove godineosvajate i festivalske žirije, stro-ge kritičare te publiku filmom“Kenjac”. Silina emocija u filmu, uodnosu sina i oca te muža i žene,nikog nije ostavila ravnodušnim.

Odakle inspiracija i motiv za ovutemu i mjesto radnje?

U svakom mom filmu ima neštoautobiografskih elemenata. Mojotac je iz kraja u kojem se odvijaradnja filma tako da sam inspiraci-ju pronašao u pričama i ljudskimkarakterima koje sam upoznao utom dijelu Hercegovine.

Prsten: Što poslije “Kenjca”?Što biste sljedeće htjeli snimiti?

Pripremamo nekoliko projekataparalelno, a zasad se najbliži reali-zaciji čini film pod radnim naslo-vom Žaba prema drami DubravkaMihanovića.

Prsten: Koji su Vaši filmski i re-dateljski uzori?

Puno ih je. Hawks, Kieslowski,Ozu, Wajda, Clint Eastwood...

Prsten: Rođeni ste u Sarajevu,otac Vam je Hercegovac, a za vri-jeme rata stigli ste s obitelji u Za-greb. U filmovima progovarate oemotivnim temama, obiteljskimodnosima, ratu, multikulturalno-sti, bosanskim i balkanskim pro-blemima. Što za Vas znače Bosnai Sarajevo danas kada ste afirmi-rani i priznati hrvatski redatelj?

To je moje djetinjstvo, to se ni-kad ne zaboravlja.

Prsten: Kako biste prokomenti-rali bosansko-hrvatsku kulturnusuradnju?

Ta suradnja postoji, ali imamosjećaj da može biti još više pro-dubljena i još opsežnija.

Prsten: Što biste popravili upostojećem stanju hrvatskog fil-ma? Može li se bolje u našimuvjetima?

Puno toga bazičnog nedostajenašoj kinematografiji, a to je po-sljedica i loših financijskih uvjeta,ali i nemara i nestručnosti. Ne ide-mo u korak s vremenom u tehni-čkom smislu, za mnoga filmskazanimanja nemamo škole, razno-razni individualni napori ne biva-ju podržani od nadležnih instituci-ja i posljedice svega toga će bitividljive u vrlo skoroj budućnosti.

Prsten: Preferirate li neku kine-matografiju malo više?

Američku.Prsten: Sve ste popularniji,

priznatiji, hvaljeniji! Slijedi liodlazak u neku drugu zemlju upotrazi za boljim uvjetima zastvaranje filmova?

Volio bih raditi filmove u Hrvat-skoj, ali na malo višem produkcij-skom nivou.


KULTURAINTERVJU S MLADIM REDATELJEMANTONIOM NUIĆEM

I mi svoga ClintaEastwooda za Oscar imamo

Čim je ugledao svjetlo dana svima je bilo odmah jasno - “Kenjac” je nešto posebno. Snažnoi zrelo djelo scenarista i redatelja Antonija Nuića naprosto Vas prikuje za sjedalo. Hrvatsko

društvo filmskih djelatnika izabralo je Nuićev film za hrvatskog kandidata za nagraduOscar u kategoriji Najbolji film na stranom jeziku. Želimo mu da ga i osvoji!

FILMOGRAFIJA

“Na mjestu događaja”, (kratki igrani), 1998.Nagrada publike, nagrada žirija za najboljiscenarij i najbolji film, FRKA - festivalstudenata;

“Vratite im Dinamo”, (tv drama), 1999.Nagrada publike, FRKA - festival studenata;

“Sex, piće i krvoproliće”, (omnibus) (usuradnji s Borisom T. Matićem iZvonimirom Jurićem), napisao i režirao 3. priču, 23 min., 2004. (festivaliu Puli, Motovunu, Beogradu, Skopju, Sofiji i Pechu);

“Sve džaba”, (igrani film) 96 min., 2006.Velika Zlatna Arena za najbolji film, Zlatna Arena za najboljeg redateljai najbolji scenarij, najbolju sporednu žensku ulogu, Festival igranogfilma u Puli 2006.Srce Sarajeva za najbolju mušku ulogu, Sarajevo Film Festival 2006.Specijalna nagrada žirija, Festival Novog Autorskog Filma 2006.;

“Kenjac” (igrani film), 2009.Zlatna Arena za najbolji scenarij (Antonio Nuić), kameru (MirkoPivčević) i glazbu (Srđan Gulić Gul), Festival igranog filma u Puli 2009.Nagrada Oktavijan Hrvatskog društva filmskih kritičara.


Zdravko i Zdravka Vrljić stigli suprije više od tri desetljeća iz rod-nog Bugojna u Zagreb graditisvoj život. Zdravko je ‘68 stigao nastudij prava, a suprugu je doveo‘74. sa sobom. Pričaju kroz smijeho tim vremenima. On je nju primi-jetio pomažući prijatelju na gra-dnji kuće. Promatrali su tako on iprijatelj cure i Zdravku je zapelaza oko lijepa djevojka za koju seraspitao kod mame. Kad je saznaosve o njoj krenuo je u osvajanje, aona ga nije ozbiljno shvatila jer jemislila da se šali kad je rekao dase zove Zdravko. Prije braka pre-brodili su nekoliko prepreka. Otacmu je savjetovao da prvo završifakultet pa da se oženi, na što muje Zdravko rekao da će živjeti uZagrebu. Onda dobro, možeš seoženiti, odgovorio je otac. Majkamu je dala savjet da Zdravka osta-ne jedno vrijeme u Bugojnu dokse on ne snađe, ali ni s tim se nijesložio. Otišli su odmah zajedno,zaljubljeni i sretni. Nikakve egzi-stencijalne brige im nisu bile te-ške. Zdravko je našao tri posla ko-ja je istovremeno radio: na telefo-nu, cijepao drva, raznosio poštu, a

Zdravka je čistila u Exportdrvu. Umjesec dana zaradili su za fiću.

Tajna uspjeha:poduzetništvo i sport

Ljubav im je blagoslovljena stroje djece: ‘77. se rodio Marko,‘79. Ivan, a ‘84, kćer Ana. Sinovi surano počeli pomagati roditeljima,a Ana je krenula u teniske vode.Danas igra u hrvatskoj teniskoj re-prezentaciji.

Predanost radu, marljivost i lju-bav prema sportu glavne su kvali-tete Zdravkova života pa je njima“zarazio” i svoju suprugu i djecu.

Supruga Zdravka imala je “zlatneruke” za aranžiranje, a Zdravkoiskustvo u održavanju cvijeća naPlesu. Osamdesete godine otvori-li su cvjećarnu na tržnici na Utri-nama u kojoj i danas drže najsvje-žije cvijeće u Zagrebu. Zahvaljuju-ći tome imaju mnogo vjernih ku-paca koji iz cijelog grada dolazebaš k njima. Zdravka je radila lije-pe bukete i vijence koji nisu osta-jali nezapaženi. Kupac njenog pr-vog aranžiranog vijenca javio jojse nakon nekoliko godina i kazaoda je bio najljepši od svih tada.

- Nikada nam novac nije bio naprvom mjestu, istaknuo je Zdrav-ko. I on i supruga su prije svegavrijedni ljudi koji vole raditi.Zdravko je sadio gladiole, ljiljane,kale na veliko, a Zdravka prodava-la. Uz uzgoj, svaki su tjedan uvozi-li i šleper cvijeća iz Nizozemske.Sljedeći poslovni potez bila jekupnja 4,5 hektara zemlje u Đur-đevcu gdje uzgajaju povrće rajči-ce, krastavce, zelenu salatu i ma-hune.

Jednaku pažnju kao u poslu,Zdravko je uložio u nogomet. Du-go godina pratio je NK Iskru i pri-jateljevao sa svim istaknutim lju-dima u sportu. Ispričao nam je ka-

ko su mu se obratili mladi Ladić iBesek da im “sredi” transfer uIskru. Sinovi su mu kao djeca tre-nirali tenis, a Ana je u kanticu sa-kupljala loptice. Onda je na dardobila mali reket i ozbiljno seprihvatila treniranja. Ana Vrljićpoznato je ime naše ženske teni-ske reprezentacije. Trenutno treni-ra osam sati dnevno u švicarskomkampu s trenerom poznate rusketenisačice Anastazije Miškine. Kadstekne snagu, uz dobru tehnikukoju ima, Ana će krenuti u pohodna svjetski teniski vrh.

Zdravko je tolikoradio da je od

iscrpljenosti paou nesvijest i

završio u bolnici.Dugo je spavao, akad se probudioustao se i otišao.Bio je zdrav kaodren i naspavan


OBITELJSKI OBRT

Humanost

Prije nekoliko godina obitelj Vrljićje donirala veliki broj lončanica Ne-venku Krznariću, poznatom pred-sjedniku Zagrebačkih bogeca kojise brinu o starijima, bolesnima inemoćnima, a okupljaju nezapo-slene osobe za humanitarnu pro-daju. Zdravko ističe kako u poljo-privredi ima puno ostataka povrćakoje nije za prodaju pa poziva zain-teresirane osobe s kombijem kojibi pravovremeno, po pozivu, došlipo povrće da ga odvezu u Narodnukuhinju. Uz silne obaveze Zdravkofizički to ne stigne sam obaviti papoziva one koji imaju volju i vre-mena za ovo dobro djelo.

Zdravko Vrljić sa svojim

ljepoticama, suprugom

Zdravkom i kćerkom Anom

Vrijedni i marljivi supružnici Zdravko i Zdravka Vrljić govore kako im je u životunajvrednija ljubav prema djeci i unučici. Svoju su sreću zajedničkim snagama “okitili”najljepšim cvijećem - ružama, gladiolama, ljiljanima, kalama...


Piše: Ivo Aščić

Razgovarali smo s misionaromu Africi, skromnim bosanskim fra-njevcem fra Jurom Tokalićem onjegovom pastoralnom djelova-nju na tome napaćenom “Crnomkontinentu”. Fra Juro je od kolovo-za ove godine u župi Subukiaudaljenoj oko 210 kilometara za-padno od kenijskog glavnog gra-da Nairobija. U Keniju je došao izTanzanije u kojoj je svoju pleme-nitu misiju obavljao više od godi-nu i pol dana. Vrijednost intervjuaje još veća ako znamo da su fra Ju-ri nedostupne suvremene elektro-ničke komunikacije poput telefo-na i Interneta, ali i klasične poštepo koju jedanput tjedno idu u po-štanski ured koji se nalazi u tride-set pet kilometara udaljenom gra-diću Nyahururu.

Fra Juro Tokalić, bosanski franje-vac rođen je u župi Dobretići uSrednjoj Bosni gdje je i pohađaoosnovnu školu. Franjevačku klasi-čnu gimnaziju završio je u Viso-kom, a studij teologije i filozofijeu Samoboru i Sarajevu. Za sveće-nika je zaređen 29. lipnja 1998.Do sada je pastoralno djelovao užupama: Guča Gora kod Travnika,Jajce i Podmilačje - najveće hrvat-sko nemarijansko svetište. U Africije započeo svoj misijski rad u župiButimba-Tanzanija, a nastavlja gau župi Subukia-Kenija.

Kada i zašto ste se odlučili zamisije?

Prvi put sam se susreo s jednimmisionarom u sjemeništu u Viso-kom. Posjetio nas je naš dugogo-dišnji i prvi misionar iz Bosne uAfrici fra Rafael Lipovac te nampričao o misijama. Tada sam po-

čeo pomalo razmišljati o tome.Bio je to veliki izazov i želja za me-ne, ali nisam imao hrabrosti željupretočiti u stvarnost. S vremenomje ta moja želja nestala, izgubilase. Poslije moga svećeničkog re-đenja, osam i pol godina sam pa-storalno djelovao u Bosni, i napo-kon skupio hrabrosti da zaborav-ljenu želju konačno pretočim ustvarnost. Ta odluka je bila velikišok za moje roditelje koji žive sa-mi u razrušenom i ratnim viho-rom raseljenom pougarskom seluVukovići kod Jajca, planinskoj vi-soravni na nadmorskoj visini ve-ćoj od 1200 metara. Teško mi jebilo ostaviti ih same, jer moje se-stre i brat žive daleko. No, ja samfratar i svećenik; a kao fratar, sve-ćenik i kršćanin pozvan sam i po-slan navještati radosnu vijest nesamo mojim roditeljima, negosvakom čovjeku.

Koji su preduvjeti da netko bu-de misionar?

Svaki čovjek je misionar jer smosvi poslani od Boga u ovaj svijet.Bog nas je izabrao, dao nam životkao najveći i najsvetiji dar. Svojimživotom bismo trebali i moraligraditi mir u ovom svijetu, donosi-ti radost svakom čovjeku, širiti lju-bav među svim stvorovima. Na tuvrstu misija smo svi pozvani, i sva-ki čovjek je misionar u svom život-nom pozivu. Biti spreman živjeti sBogom i za Boga, sa čovjekom i začovjeka bez obzira koje je boje ivjere, biti spreman žrtvovati se zadruge je osnovni preduvjet da ne-tko bude misionar.

Ako želimo živjeti s drugim mo-ramo ga najprije upoznati. Ja samproveo jedno vrijeme u Londonuučeći engleski jezik i nakon toga

tri mjeseca u Bruxellesu upoznaj-ući se s afričkom kulturom i misija-ma. Nakon dolaska u Tanzaniju če-tiri mjeseca sam učio kiswahili je-zik, i tek nakon završenog tečaja

sam počeo pastoralno djelovati.Mi fratri se u zajednici služimo en-gleskim jezikom, a sa župljanimaslužbenu komunikaciju imamo nakiswahiliju.

Kakav je život tamošnjih ljudi?Teško je ukratko opisati život u

jednoj ili dvije države. No, ono štose na prvi pogled može vidjeti iosjetiti u susretu s ljudima je njiho-va ljubaznost i otvorenost. Uz sveprobleme s kojima se susreću, onižive skupa jedni s drugima. Životu Tanzaniji i Keniji se razlikuje. UTanzaniji ljudi imaju više hrane, a shranom i više mira. Tamo bi trebalidoći i neki ljudi iz javnog života izBiH da uče o suživotu i prihvaća-nju drugoga i drugačijega.

Tanzanija ima 128 različitih na-roda ili plemena. Svi žive zajednou jednoj državi. U jednoj kući mo-žete naći muslimana, katolika,protestanta ili pripadnika nekedruge crkve. Svi oni žive skupa.Kada muslimani imaju mjesec po-sta, neki katolici poste s njima iobratno, za Advent i Korizmu nekimuslimani poste s katolicima. Svisu spremni pomoći i svi se prihva-ćaju. Nitko nikoga ne osuđuje povjerskoj pripadnosti, nego po po-štenju ili lopovluku.

Za većinu ljudi s naših prosto-ra Afrika je sinonim za džunglu,glad i sušu. Jel’ to zaista tako?

Ne bih se u potpunosti složio stim mišljenjem. Tanzanija i Kenijasu prostorno velike zemlje i imajuodređene resurse s kojima bi uzbolji plan mogle za kratko vrijemepostati bogate zemlje, i nadam seda će to jednog dana i postati. IKenija i Tanzanija imaju velike iatraktivne prirodne nacionalneparkove u koje dolaze brojni turi-

Čovjeku je potrebnomalo da bi bio sretanMi franjevci smo ovdje za drugoga, za čovjeka, za ljude koji nasuistinu trebaju. I mi sami smo nemoćni bez drugih, bez pomoćidrugih. Nekada su naši ljudi u Bosni svaki posao, svaku radost ižalost, sve što se događalo u životu započinjali i završavali smolitvom. Ovdje ljudi to čine i sada; čak i kad žele popiti sok ili pivo

HRVATSKI MISIONAR I BOSANSKI FRANJEVACU AFRICI FRA JURO TOKALIĆ:

I vi možete biti kap roseFra Jurini prijatelji, iz njegovarodnog mjesta pokrenuli su ovegodine projekt obnove kapelica(Srca Isusova iz 30-tih godina 20.stoljeća i Sv. Franje) u povratni-čkoj Župi sv. Ante Padovanskogu Dobretićima koje su tijekom za-dnjeg rata oštećene. Dio priku-pljenih sredstava, a sudeći pre-ma dosadašnjem odazivu nećebiti zanemariv, namijenili su svo-me misionaru, na koga su pono-sni ne samo njegovi prijatelji veći župljani njegove rodne župe, alii svih onih gdje je pastoralno dje-lovao u Bosni. Sve informacijeoko prikupljanja pomoći moguse saznati putem internetskestranice www.pougarje.net; tel. +385 98 476 299 ili e-pošte: [email protected]“Zahvaljujući čovjekovoj sebično-sti, puno je onih koji se umivajukapima suza, a ne kapima rose;puno je onih koji danas umiru odgladi. Ovdje u Africi, puno jegladnih i potrebitih. Glad i potre-ba nagone ljude, pa i one najpo-štenije na najgora razbojstva. Mine možemo spasiti sve ljude, alimožemo spasiti jednog čovjeka,jednu obitelj. Spašavajući jed-nog čovjeka, spasili smo svijet. Ivi možete biti kap rose koja ćeisprati suze iz njihovih očiju, i oči-ju njihovih obitelji, možete bitibiti kap rose koja život znači zanjih” poručuje hrvatski misionariz Kenije i bosanski ujak fra JuroTokalić.

ZDRAVLJE I SOCIJALNA SKRB


sti sa svih strana svijeta. Također,pojedini dijelovi ovih zemalja,zbog globalnog zagrijavanja i ne-dostatka kiša, imaju problema shranom, kao i područje naše župekoje je bez prave kišne sezonedvije godine.

U Keniji je prošle godine bio rati puno ljudi je poginulo. Područjenaše župe je dragi Bog sačuvaood ratne pošasti, ali postoji mno-štvo drugih problema s kojima seovi dobri ljudi svakodnevno su-sreću i koji im otežavaju život.

Djelovali ste u Tanzaniji!

Više od godinu i pol dana samživio i radio u župi Butimba, naj-bliži grad je Mwanza, uz prekra-sno jezero Viktorija. Župa je osno-vana prije deset godina i sada imaoko desetak tisuća vjernika, a brojneprestano raste. Puna je života,kao što su to nekad bile naše žu-pe u Bosni. Na svakom mjestu sečuje veseli “cvrkut” dječice. Župlja-ni su skromni ljudi, ali su ponosnii jako ljubazni poput naših ljudi uBosni. Svakog čovjeka pozivaju

(karibu au karibuni = dobro do-šao/la ili dobro došli/le) s radošćuu svoje skromne domove te sasvojim gostima dijele ono što ima-ju pa čak i više. Nekada su naši lju-di u Bosni svaki posao, svaku ra-dost i žalost, sve što se događalou životu započinjali s molitvom izavršavali s molitvom. Ovdje ljudito čine i sada; čak i kad žele otvo-riti sok ili pivo i piti, najprije blago-slove i onda otvaraju i piju. U Bo-sni je nekada obitelj bila osnovnazajednica i pokretač života, ali svremenom se to gubi ili se izgubi-lo. Ovdje je i sada jako naglašenapripadnost zajednici. Otac je gla-va obitelji i pokretač života; djecai svi članovi obitelji poštuju ocaobitelji. Mlađi nikada ne ostavlja-ju svoje stare. Barem jedno dijeteostaje uz roditelje, a najčešće je tonajstariji sin. I u trenucima kadaotac i majka više ne mogu raditi,kada se za njih brinu njihova dje-ca, djeca su ih dužna slušati i slu-šaju ih.

Bolesti AIDS, malarija, guba i

druge odnose veliki broj života.Uzroke ovih bolesti treba tražiti uneimaštini i nepoučenosti. I za je-dno i za drugo možda smo krivimi bijeli ljudi. Do ‘jučer’ su ovi lju-di bili robovi bijelcima i nisu imalimogućnost obrazovanja i stjeca-nja materijalnih sredstava koja suneophodna za život. Oni nisu pri-mitivni, samo im je onemoguće-no da imaju ono što mi imamo.

S kojim problemima se susre-

ćete u Vašoj novoj župi?

Subokia je planinska župa, uda-ljena oko 35 km od prvog gradaNyahururu, a od glavnog gradaNairobija oko tri i pol sata vožnje.Usporedio bih ju s nekim hercego-vačkim ili dalmatinskim područji-ma (kamen i žbunje). Na područjužupe imamo jednu ambulantu, je-dnu srednju školu i 10-ak osno-vnih škola, vrtić i mali dom za siro-čad i bolesnu djecu. Sve te javneustanove su otvorili franjevci. Naovom planinskom području suuglavnom kršćani. Katolici su naj-brojniji; a uz katoličku crkvu po-

stoji i mnoštvo drugih crkava i sek-ti. Ono što je dobro i lijepo vidjeti,a što bi i nama na Balkanu mogloposlužiti za uzor je to da svi živeskupa i svi se poštuju, bez obzirakojoj crkvi pripadali. U kratkomvremenskom razdoblju mogu seuočiti glavni problemi ovog kraja inaše župe. Prvi i osnovni problemje nedostatak hrane. Dvije godinenije bilo prave kišne sezone. Sadakada je sušna sezona hrana je pu-no skuplja, ali naš okretni gvardi-jan Bugojanac fra Miroslav Babić,uz pomoć dobrih ljudi, uspio je zažupljane nabaviti oko 400 vrećakukuruza, što je dovoljno za jednokratko razdoblje. Župa je planin-ska i kuće su jako udaljene jednaod druge. Kada obilazimo obitelji,moramo dugo pješačiti jer sumnoga mjesta nepristupačna. Užupi imamo 18 filijala (mjesta nakojima slavimo nedjeljne mise).Sve ih možemo obići u mjesec da-na po jednom ako smo svi zdravi.Putovi su planinski i u jako lošemstanju. U kišnoj sezoni blato nam

Fra Juro s novokrštenom djecom Fra Juro s grupom vjernika, fratara i sestara u Tanzaniji

Fra Jurini roditeljiLuca i MarkoTokalić žive urazrušenompovratničkom seluVukovići u župiDobretići u koju sevratilo manje oddeset postoprijeratnih Hrvata

Ratne ranekapelice SrcaIsusova u fra

Jurinom rodnommjestu u Bosni

otežava komunikaciju sa župljani-ma, a u sušnom razdoblju zbogprevelike prašine javljaju se bole-sti. Imati električnu energiju u žu-pi san je nas fratara, ali i svih žu-pljana kako bi u potpunosti ospo-sobili rad ambulante, srednje ško-le, doma za djecu. Kako sam većrekao, u župi imamo Mali dom Sv.Ante za napuštenu i bolesnu dje-cu. O domu i djeci se skrbimo mifratri. Lijekove, hranu i stručnu po-moć moramo proviđati sami, štonije nimalo lako. Oko Malog domanam donekle pomažu volonterikoji dolaze uglavnom iz Njemačke.Sigurnosna situacija noću i nijebaš najbolja. Postoje organiziranebande koje ponekad noću upada-ju u kuće i uzimaju ono što im sedopadne. Ako su domaćini sretnimogu proći bez batina, a u najgo-rem slučaju mogu biti i ubijeni.Zbog sigurnosti nitko noću ne pu-tuje, osim lopova.

Kako dolazite do sredstava ko-ja su Vam neophodna?

Svi smo mi upućeni na drugoga,i bez pomoći drugoga ne može-mo živjeti. Mi franjevci smo ovdjeza drugoga, za čovjeka, za ljudekoji nas uistinu trebaju. I mi samismo nemoćni bez drugih, bez po-moći drugih. Nešto sredstava do-bijemo od volontera i od naših pri-jatelja. Za neke ozbiljnije projekte(elektrifikacija, poboljšanje puto-va, dovod vode u sela, poboljša-nje skrbi za Mali dom, gradnja sre-dnje škole, nabava auta, itd.) sunam potrebna veća sredstva kojihza sada nemamo. Uz Božju pomoći pomoć dobrih ljudi, nadamo sejednog dana da ćemo i ove projek-te sprovesti u djelo.

Kako vas prihvaćaju kao sveće-nike, misionare?

U Tanzaniji i Keniji misionari ni-su od ‘jučer’. Misionari su dio kul-ture ovih zemalja i naroda. Narodiovih zemalja su otvoreni i prijatelj-ski. Otac je glava obitelji i on do-nosi sve odluke u obitelji. U jed-noj zajednici postoji ‘vijeće’ stara-ca koje donosi odluke unutar za-jednice. Župa je velika zajednica.Glava župe je župnik koji skupa sasvojim pomoćnicima i suradnici-ma donosi odluke u župi. Ovdjevjernici, bilo da su kršćani ili mu-slimani imaju poštovanje premasvećenicima, imamima... Bitno jebiti čovjek i prihvatiti jednako sva-koga, i od drugog ćemo biti prih-vaćeni.

Misna slavlja su drugačija!Misna slavlja se uvelike razliku-

ju od misnih slavlja u BiH i Hrvat-

skoj. Ovdje je misa u pravom smi-slu slavlje. Vjernici skupa sa svo-jim svećenicima slave najprije su-sret s Bogom. Nedjeljni dolazak ucrkvu, na sv. misu je i prigodaosobnih susreta s prijateljima irodbinom. Misno slavlje traje oddva sata pa nadalje i nikad nijedosadno. Pod misom svi pjevaju,plešu; za prinos darova vjernici,ako imaju, ponekad donesu ko-koš, poneko jaje, ili neki plod zem-lje. Sve je veselo i puno života. Mi-se su uistinu radosni susreti čovje-ka i Boga.

Kako izgleda jedan Vaš dan? Ustajem oko 6 sati ujutro izmo-

lim svoju privatnu molitvu. U 7 sa-ti imamo zajedničku jutarnju mo-litvu s misom. Poslije mise je doru-čak, a poslije doručka pastoralnodjelovanje. U 18 i 30 je večernjamolitva, a u 19 večera. Iza 20 satimolitva povečerja, rekreacija ispavanje.

Na primjer, subotom radimo sdjecom: vjeronauk kojeg imajukatehisti, priprema djece za sakra-mente, mi svećenici pripremamoodrasle za sakramente. Pripremadjece za sakramente traje godinudana, a odraslih dvije godine. Pje-vači imaju svaki dan predvečerprobe pjevanja, kao i ministranti iplesači. Ministranti za službu okooltara, a plesači za ples pod mi-som. Poslije susreta igramo nogo-met oni bosonogi, jer je sportskaobuća skupa, a ja u obući. Poku-šao sam i ja bosonog pa drugidan nisam mogao stati na nogeod žuljeva.

Znaju li Vaši župljani i općeni-to Afrikanci gdje su BiH i Hrvat-ska?

Kada ovdje kažem ja sam Hrvatiz Bosne, i sami afrički fratri uglav-nom ostaju zbunjeni. Većina ihmisli da su Hrvati samo u Hrvat-skoj. Po nedavno završenom ratuu bivšoj Jugoslaviji, uglavnom sučuli za BiH i za Hrvatsku. Ovdje jenogomet jako popularan, i mlađi,posebno dječaci znaju za hrvatskinogomet; spominju Šukera i Bo-bana.

Koliko ste u kontaktu s Bo-snom i rodbinom (prijateljima) udrugim zemljama?

U župi imamo problem s tele-komunikacijskom mrežom i nemožemo primati telefonske pozi-ve, a o Internetu da i ne govorim.Kad god mi se pruži prilika, kadaidem u grad i imam mogućnost,čujem se s prijateljima i rodbi-nom, pregledam poštu i pogle-dam vijesti o Bosni i Hercegovini,

Hrvatskoj i svijetu.Kada imate u planu posjetiti

rodnu Bosnu?Mi misionari ne možemo dolazi-

ti svake godine na godišnji odmorjer je karta preskupa. Svakako ćudogodine, nakon tri godine doći urodni kraj. Radujem se dolasku, ana poseban način sam sretan jerće moji roditelji, ako Bog da, pro-slaviti svoj zlatni jubilej 50 godinazajedničkog življenja.

I na koncu, koja je vaša porukanama koji bismo možda moglisvojom pomoću olakšati Vaš mi-sijski rad?

Čovjeku je potrebno malo da bibio sretan. Za vrijeme jednogmog boravka u našem Malom do-mu, vidio sam primjer djece kojibi nam svima mogao poslužitikao pravi kršćanski primjer. U do-mu, uz djecu, imamo i jednog ne-pokretnog starca. Za svu djecu,on je djed. Djeca su se, kao i sva-kog dana, počela igrati s djedom.

Najednom je jedna djevojčica do-šla na ideju da pomogne djedu.Pozvala je drugu djecu, uzela la-vor s vodom i počeli su skupa pra-ti noge djedu koji to nije u mo-gućnosti sam raditi. Djed je bio ja-ko sretan i zahvalan djeci što sumu pomogli. Djeca su bila još sret-nija jer su pomogli onome komeje pomoć bila potrebna; pomoglisu svome dragom djedu.

Bog nas je sve stvorio na svojusliku i priliku, stoga je i svaki čo-vjek brat ili sestra drugom čovje-ku. Radost je primati pomoć, alije još radosnije saznanje da smonekome pomogli. Čovjek koji ni-je u stanju primiti, nije u stanjuniti dati. Neka dobri Bog otvorisrce svakog čovjeka za primanje idavanje; za primanje najprije dru-goga čovjeka koji je drugačiji odnas, i za spremnost davanja nassamih drugima. S primanjem idavanjem ćemo osjetiti pravu ra-dost.


“Mi čvrsto vjerujemo kada gost dođe i kiša padne da je to blagoslov.Ako kiša padne znači da je došao s ljubavlju i da nam želi sve najbolje,da nam polja donesu veliki urod te da sve bude dobro i blagoslovljeno.Vjerujemo da je i naš novi misionar imao tu nakanu, ali mislimo da jemalo pretjerao. Ja sam tolike godine u Africi, ali nisam puno godina do-živio ovakvu kišu, a još uz to nam je naručio i tuču iliti krupu. A jest nas imlavilo. Moj misionare pretjera ti u blagoslovu... a da nam hoće doćijoš takvih!” ovako opisuje dugogodišnji misionar u Africi fra Ivica Perić(u sredini) prve dane fra Jurina boravka na Crnom kontinentu. Fra Ivicadjeluje u župi Kivumu u Ruandi, u kojoj je djelovao i pokojni bosanskifranjevac fra Vjeko Ćurić o kome je nedavno snimljen dokumentarnifilm: Vjeko, bosanski fratar - mučenik. Bosanski misionari u Africi: fra Miroslav Babić (desno), fra Ivica Perić (u sredini) i fra Juro Tokalić (lijevo) na slici


KRONOLOGIJA

Obrada: Prsten

Upoznati krajeve odakle vučemokorijene…

- Mladi članovi Udruge Prsten, okupljeni uForumu mladih UBH Prsten organizirali su trod-nevno putovanje "Prođoh Bosnom kroz grado-ve". Još jedna uspješno realizirana projektnaaktivnost održana je tijekom prvog vikendamjeseca srpnja ove godine. Tijekom ovog za-bavnog i nadasve edukacijskog putovanja mla-di članovi iz Zagreba, Slavonskog Broda i Osije-ka posjetili su Plehan, maglajsko svetište Leo-polda Mandića, franjevački samostan u Kralje-voj Sutjesci, franjevačku knjižnicu u Visokom,Travnik i rodnu kuću književnika Ive Andrića, aputovanje je okrunjeno jednodnevnim borav-kom u prijestolnici BiH, u Sarajevu.

8. srpnja 2009. - značajan dan zaUdrugu Prsten

- Predstavnici UBH "Prsten" sudjelovali su na16. sjednici Odbora za Hrvate izvan RH, a naOkruglom stolu na temu "Hrvati izvan Repu-blike Hrvatske - suradnja i obveza" raspravljalose o rješavanju otvorenih pitanja koja su od in-teresa za Hrvate izvan RH. Tijekom sjednice su-dionici su iznijeli svoje ideje i prijedloge koji bipoboljšali vezu RH s Hrvatima koji žive izvandomovine. Predsjednica Vlade Jadranka Kosori predsjednik Sabora Luka Bebić istaknuli supotrebu za novom strategijom prema hrvat-skoj dijaspori, a na kraju sjednice doneseni suzaključci koji imaju za cilj jačanje prava izvan-domovinske Hrvatske. U izlaganjima i raspra-vama, među ostalima, sudjelovao je vrhbosan-ski nadbiskup kardinal Vinko Puljić podsjećaju-ći kako je opstanak Hrvata u BiH strateški inte-

res Hrvatske, dok je banjolučki biskup FranjoKomarica izrazio potrebu za većom potporomHrvatima u banjolučkoj biskupiji i Posavini ka-ko bi mogli opstati ili se vratiti na područja skojih su protjerani tijekom rata.

- Isti dan u zagrebačkom hotelu Antunovićodržana je svečanost na kojoj je Internaciona-lna liga humanista (ILH) dodijelila priznanjaposebno zaslužnim poduzetnicima i liječnici-ma koji svojim životom i radom promiču nače-la humanosti. Dr. sc. Zvonko Biljecki, predsjed-nik Udruge bosanskih Hrvata "Prsten" i pred-sjednik Uprave tvrtke Geofoto, proglašen je"Humanistom desetljeća" te mu je ovom prigo-dom Zlatnu povelju "Philip Noel - Baker" s Pla-ketom i Značkom Internacionalne lige huma-nista osobno uručila dr. Elisabeth Rehn, pred-sjednica Lige i izvjestiteljica UN-a za ljudskaprava u bivšoj Jugoslaviji. Također, ILH je naovoj svečanosti dodijelila Zlatnu povelju "Li-ječnik - humanist desetljeća" specijalistu ne-urokirurgu iz KB Dubrava mr. sc. Vjekoslavu Je-leču, dopredsjedniku UBH "Prsten".

Zapisano ostavlja trag- Jedan od projekata Udruge Prsten koji se

često spominje kao jedan od onih na kojeg jeUdruga posebno ponosna je časopis Prsten.Stoga su pripreme za njega iznimno važne i ni-šta se ne prepušta slučaju, već se svaka tema,svaki članak pa i kratka vijest temeljito provje-ri i obradi na sastancima Izdavačkog vijeća ča-sopisa Prsten. Časopis se distribuira svim naj-većim hrvatskim i bosanskohercegovačkimgospodarstvenicima, ministarstvima, velepo-slanstvima, gospodarskim komorama i sličniminstitucijama. Također, časopis redovito stižena adrese svih fizičkih članova, tvrtki - pravnihčlanica, dobivaju ga brojne udruge, župe i dru-ga okupljališta bosanskohercegovačkih Hrva-ta u RH i BiH.

Zajednički ciljevi- Na trećem Gospodarskom forumu održa-

nom 18. rujna u Sarajevu kardinal Puljić izrazioje zadovoljstvo što Forumi povezuju gospo-darstvenike BiH i RH te omogućuju suradnjuove dvije susjedne države. Predstavio je ciljovogodišnjeg Gospodarskog foruma, a to jebila izrada strategije i ostvarivanje suradnje

RH prema Hrvatima BiH. Ministar vanjskih po-slova i europskih integracija Gordan Jandroko-vić je u svom izlaganju rekao da će Hrvatskanastaviti pružati potporu Bosni i Hercegovinikao državi u kojoj će tri konstitutivna narodabiti u ravnopravnom položaju. Sudionici Go-spodarskog foruma pozdravili su najavu VladeRepublike Hrvatske o donošenju strategije izakona koji će urediti suradnju RH i Hrvata iz-van RH radi postizanja učinkovita i djelotvornasustava potpore na svim poljima djelovanja, au svrhu ostvarivanja zajedničkih interesa.

Malo veselja, malo rada- U Rugvici je 19. rujna održano II. Usorsko

prelo kojem su se pridružili i članovi UBH Pr-sten. Ljubitelje izvornih pjesama i šargije za-bavljale su Vesele Usoranke, Braća Jelavić, Bra-ća Jelić, Ilija i Marko Begić, Posavski odjeci,Mladi veseljaci, Izvorno blago i drugi.

- U Hotelu Zovko 21. rujna održana je 36.sjednica Upravnog odbora UBH "Prsten" nakojoj su članovi definirali plan posjeta općina-ma u BiH do kraja 2009. godine u cilju nastav-ka suradnje i koordinacije aktivnosti s tamo-šnjim lokalnim upravama. Najavljeno je sveča-no druženje zakladnika i donatora Zaklade Pr-sten, tradicionalna Božićna večer u zagreba-čkom hotelu Antunović, a predstavljen je iprojekt aktiviranja članova UBH Prsten u tzv.Savjetodavnim dežurstvima, koji će se održa-vati u prostorima Udruge. Nakon sjednice usli-jedilo je predavanje ravnatelja Hrvatskogacentra za razminiranje (HCR) Otta Jungwirthate prezentacija tvrtke TGT TERO d.o.o., dugo-godišnjeg pravnog člana UBH "Prsten".

Zdrav duh u zdravom tijelu- Protiv umora i stresa zbog školskih i stu-

dentskih obveza mladi se bore sportom! Takosu 26. rujna otvorili sezonu nogometnog dru-ženja u športskom centru Stil 2003, čija je vra-ta za njih potpuno besplatno otvorio Ivica Ča-braja, vlasnik tvrtke članice UBH "Prsten". Fo-rum mladih tako provodi aktivno sportskodruženje svake subote od 15 do 16 h.

Prsten za znanje- Kako bi izrazili zahvalnost zakladnicima i

donatorima Zaklade Prsten 30. rujna u zagre-

Pred vama je kratak opis samo nekih od aktivnosti Udruge

“Prsten” jer za sve što se događalo, ne bi bilo dovoljno mjesta

Radili smo, putovali,i lijepo se družili


DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI ZADNJIH ŠEST MJESECI

bačkoj Gradskoj kavani održano je svečanodruženje zakladnika i donatora Zaklade Pr-sten, koja već treću godinu za redom stipendi-ra šezdesetero učenika i studenata. Domaćindruženja, pod nazivom "Prsten za budućnost"bio je predsjednik Upravnog odbora ZakladePrsten gospodin Pavo Zubak. Tijekom večeriuzvanike je pozdravio dr. sc. Zvonko Biljecki,predsjednik UBH Prsten te gradonačelnik Gra-da Zagreba, Milan Bandić, koji je od te večeripostao jedan od zakladnika. Od samih početa-ka Zaklada njeguje znanje kao jedinu vrijed-nost koju nitko ne može uzeti. Upravo zato jei ove godine raspisn natječaj za dodjelu sti-pendija za šk/ak. godinu 2009/2010. Natječajje bio objavljen 14. listopada u Večernjem li-stu i na www.udruga-prsten.hr, a nekoliko tje-dana kasnije 13. studenoga objavljena su iimena novih stipendista Zaklade.

Pametni, mladi, uspješni- U cilju upoznavanja, a posebno pomoći

pri zapošljavanju članova - isključivo preporu-kama i razmjenom informacija, Forum mladihje u Zagrebu 21. listopada organizirao druže-nje sadašnjih i budućih članova Udruge, kojiimaju ili su stariji od 25 godina. Već na prvomsastanku sudjelovao je znatan broj bankara,odvjetnika, poduzetnika, sudskih tumača, ko-mercijalista, inženjera, glazbenika, državnihslužbenika, nastavnika,… Kako bi se još boljeupoznali, razmijenili iskustva i ideje te bili je-dni drugima od pomoći, dogovorena su perio-dična druženja. Nakon radnog sastanka na ko-jem je predstavljen dosadašnji rad Forumamladih UBH Prsten, druženje se nastavilo uzvečeru u ugodnom ambijentu jednog zagre-bačkog restorana.

3. - 5. 7. 2009.

- Putovanje članova Forum mladih "ProđohBosnom kroz gradove".

8. 7. 2009.

- Predstavnici UBH "Prsten" sudjelovali su naOkruglom stolu na temu "Hrvati izvanRepublike Hrvatske - suradnja i obveza"kojeg je održao Odbor za Hrvate izvanRepublike Hrvatske.

8. 7. 2009.

- Internacionalna liga humanista (ILH), nasvečanosti u zagrebačkom hotelu Antunović,dodijelila je priznanja posebno zaslužnimpoduzetnicima i liječnicima koji svojimživotom i radom promiču načela humanosti.Dr. sc. Zvonko Biljecki, predsjednik Udrugebosanskih Hrvata "Prsten "i predsjednikUprave tvrtke Geofoto, proglašen je"Humanistom desetljeća" te mu je uručenaZlatna povelja "Philip Noel - Baker" sPlaketom i Značkom Internacionalne ligehumanista. ILH je dodijelila Zlatnu povelju"Liječnik - humanist desetljeća" specijalistuneurokirurgu iz KB Dubrava mr. sc.Vjekoslavu Jeleču, dopredsjedniku UBH"Prsten".

9. 7. 2009.

- Održan 12. sastanak Predsjedništva UBH"Prsten".

21. 7. 2009.

- Održan sastanak na temu Budućnost Prstena.

14. 9. 2009.

- Održan 13. sastanak Predsjedništva UBH"Prsten".

17. 9. 2009.

- Održan Upravni odbor Zaklade Prsten.

17. 9. 2009.

- Održan sastanak Izdavačkog vijeća časopisaPrsten za najnoviji broj, kojeg držite urukama.

18. 9. 2009.

- U organizaciji Caritasa Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine, Udrugebosanskih Hrvata "Prsten" i HKD Napredak uSarajevu je održan Treći Gospodarski forum.

19. 9. 2009.

- U Rugvici je održano II. Usorsko prelo kojemsu se pridružili i članovi UBH Prsten.

21. 9. 2009.

- U konferencijskoj dvorani Hotela Zovkoodržan je sastanak s predsjednicimapodružnica, a nakon njega uslijedila je 36.sjednica Upravnog odbora UBH "Prsten".

26. 9. 2009.

- Početak aktivnog nogometnog druženjaForuma mladih svake subote od 15 do 16 h, ušportskom centru Stil 2003.

30. 9. 2009.

- Kako bi izrazili zahvalnost zakladnicima idonatorima Zaklade Prsten u zagrebačkojGradskoj kavani održano je svečano druženjeonih koji od samog početka podržavajuZakladu Prsten, a koja već treću godinu zaredom stipendira šezdesetero učenika istudenata.

14. 10. 2009.

- U Večernjem listu i na www.udruga-prsten.hrobjavljen je Natječaj Zaklade Prsten za šk/ak.godinu 2009/2010.


SAMO PITAJTE

Ma kako velik ili nerješiv problem imali, nerijetko nam jenajteže napraviti možda najjednostavniju stvar - pitati zapomoć adekvatnog stučnjaka ili pak uopće doći donjega. I upravo zato, da Vam barem olakšamo put katraženju rješenja za najrazličitije životne probleme, unašoj Udruzi krećemo s tzv. savjetodavnim dežurstvima.Funkcionirat će na sljedeći način: tri dana u tjednu, aprema rasporedu o kojemu informaciju možete dobiti natelefon (01 - 6133 788) u našim prostorijama, UlicaGrada Vukovara 235, dežurat će stručnjaci za sljedećapodručja:

- Pravo i socijalnu problematiku- Financijsko-porezna pitanja- Psihološko-zdravstvene probleme

Pitajte za savjet

Vaša pitanja, kritike, prijedloge i pohvale šaljite nam na e-mail adresu: [email protected] ili na broj telefona +385 1 6133 788

Što Vi trebate napraviti ako želite savjet?

Svoje pitanje, uputite na faks broj 01 6133 797 i jasno definirajte na kojepodručje se Vaše pitanje odnosi, te svakako ostavite svoj kontakt telefon iliadresu ili nam se javite na navedeni telefon ili e-mail: [email protected] također sa svojom dilemom i, ako želite, zakažite termin za osobnirazgovor sa stručnjakom iz navedenih područja.

Ako pak imate pitanje ili Vam je savjet potreban iz nekog drugog područja,javite nam se na navedene kontakte i potražit ćemo mjerodavnu osobu-stručnjaka koji će Vam pokušati pomoći u traženju rješenja na Vaša pitanja.Sa savjetodavnim dežurstvima počinjemo od 5. siječnja 2010. godine, a dotada očekujemo Vaše prijedloge, ideje i sugestije na navedene kontakte.

UBH Prsten

16. 10. 2009.- Zabava i druženje članova Foruma mladih u

Klubu Žabac.

19. 10. 2009.Posjetile su nas udovice poginulihbranitelja- Želeći zahvaliti u svoje osobno, ali i u ime

svoje djece, stipendista Zaklade Prsten, odkojih su mnogi već završili školovanje iuspješno se zaposlili, udovice poginulihbranitelja HVO-a posjetile su UBH Prsten. Uvedrom, ali prije svega informativnom iobostrano korisnom razgovoru, sa članovimaPredsjedništva Udruge razmijenile surazmišljanja o prebrođenim teškoćama, alijoš više o optimizmu i vjeri da se zajedno svenedaće mogu prevladati i kroz njih proćihrabro i uzdignute glave, kako su to i same sasvojom djecom i učinile. Prsten je ponosanna njih, one na Prsten i svoju djecu. Tom jeprigodom predloženo da se gospođa DragicaNikolić, u ime udovica branitelja HVO-aimenuje za pridruženog člana Upravnogodbora do Izborne Skupštine Udruge, te ćena taj način biti postignuta kvalitetnarazmjena informacija, ali i oblik suradnje i

najrazličitijih vidova međusobne pomoći. Zasve zajedničke dosadašnje i buduće uspjehe,po dobrom, starom običaju bosanskih Hrvatanazdravilo se šljivovicom i pogostilospecijalitetima naših članica.

19. 10. 2009.- Održan 14. sastanak Predsjedništva UBH

"Prsten".

19. 10. 2009.- Posjet Predsjedništva UBH Prsten i

predstavnika Slavonsko-brodske podružniceopćini Brod u RS.

21. 10. 2009.- Održan službeni sastanak članova Forum

mladih 25+, a potom i večera uz glazbu.

31. 10. 2009.- Održana sjednica malološinjske podružnice.


"Prsten".

11. 11. 2009.- Održan sastanak Organizacijskog odbora za

tradicionalnu svečanu večer 4. prosinca 2009.

13. 11. 2009.- U Večernjem listu i na www.udruga-prsten.hr

objavljeni su rezultati natječaja za dodjelustipendija Zaklade Prsten.

16. 11. 2009.- Održan sastanak Izdavačkog vijeća časopisa

Prsten za najnoviji broj, kojeg držite urukama.

21. 11. 2009.- Osnovana podružnica Foruma mladih u

Vinkovcima.

23. 11. 2009.- Održana 37. sjednica Upravnog odbora UBH

Prsten, ovoga puta u riječkoj podružnici.

25. 11. 2009.- Održan službeni sastanak članova Forum

mladih 25+, a potom i večera uz glazbu.


"Prsten".

4. 12. 2009.- Izašao je 7. broj časopisa Prsten.

4. 12. 2009.- Svečana večer članova i prijatelja UBH Prsten.

Zahvala- Ovom prigodom Udruga bosanskih Hrvata

"Prsten" u svoje, ali i ime svih budućihkorisnika naše knjižnice, srdačno zahvaljujenašoj pravnoj članici tvrtki Ancona. Anconaje darovala namještaj za pohranu knjiga snajrazličitijim temama vezanim za Bosnu iHercegovinu, koje novoutemeljenoj knjižnicidaruju svi članovi Udruge.

NASLOVI IZ MEDIJA


Vjesnik, Dalmacija, 21.10.2009.

Posavska Hrvatska, 16.10.2009.

Slobodna Dalmacija, 21.11.2009.Novi list, 07.11.2009.

Vjesnik, Dalmacija, 17.11.2009.

Godišnju članarinu za fizičke osobe u iznosu od 50,00 kn molimo uplatiti na žiro-račun: 2390001-1100328241, Hrvatska poštanska banka.Pod poziv na broj obavezno upišite datum rođenja i Vaše cijenjeno ime i prezime.

Pristupnicu molimo pošaljite:Ulica grada Vukovara 235, 10000 ZagrebFax: +385 1 6133-797E-mail: [email protected]

Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom:Kontakt: +385 1 6133 788

Godišnju članarinu za fizičke osobe u iznosu od 1800,00 kn molimo uplatiti na žiro-račun: 2390001-1100328241, Hrvatska poštanska banka.Pod poziv na broj obavezno upišite datum rođenja i Vaše cijenjeno ime i prezime.

Pristupnicu molimo pošaljite:Ulica grada Vukovara 235, 10000 ZagrebFax: +385 1 6133-797E-mail: [email protected]

Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom:Kontakt: +385 1 6133 788

(za pravne osobe)

Poštovani članovi, dragi prijatelji, vaše sudjelovanje i zalaganje za našu i vašu Udrugu „Prsten“ daju nam motivaciju za daljnji rad, a Va-ša članarina omogućuje da Udruga uspješno ostvaruje svoje ciljeve i viziju. Ukoliko ste previdjeli, dopustite da Vas potsjetimo da potvr-dite i obnovite Vaše članstvo uplatom godišnje članarine u iznosu od simboličnih 50 kn. Za dodatne informacije smo na raspolaganjusvakim radnim danom od 8,00-16,00 na 01/6133 788 ili [email protected]ŽNO: Molimo da članovi, koji plaćaju internet bankarstvom ili ispunjavaju opću uplatnicu, obavezno navedu datum rođenja u rubriciPoziv na broj, a u rubriku Opis plaćanja upišu cijenjeno ime i prezime. Mnoge banke ne prenose podatke o uplatitelju stoga je nemogu-će znati tko je zapravo platio članarinu. U nadi da ćete i ubuduće biti dio Prstena, srdačan pozdrav! Vaša Udruga „Prsten“

prsten br. 7

Documents