Stjepan tajduhar

1

Psihopatologija Psihopatologija Psihopatologija Psihopatologija je podruje koje se bavi prirodom i razvojem duevnih bolesti. ABNORMALNO PONAANJEABNORMALNO PONAANJEABNORMALNO PONAANJEABNORMALNO PONAANJE 1. Statistika rijetkost1. Statistika rijetkost1. Statistika rijetkost1. Statistika rijetkost Jedna od odrednica abnormalnog ponaanja je da je ono rijetko. Normalna krivulja pokazuje da je veina ljudi u sredini kada se radi o bilo kojem obiljeju, a to znai da se vrlo malo ljudi nalazi na jednom ili drugom kraju. Statistika rijetkost izravno se koristi u dijagnozi mentalne retardacije (IQ

Stjepan tajduhar

2

1. manija 2. melankolija 3. frenitis ili modana groznica

Normalno funkcioniranje mozga i duevno zdravlje je smatrao ovisnim o osjetljivoj ravnotei meu humorima ili tjelesnim tekuinama :

a) krv nestalan temperament b) crna u melankolija

c) uta u iritabilnost, anksioznost

d) flegma tromost, lijenost Mrano doba i demonologijaMrano doba i demonologijaMrano doba i demonologijaMrano doba i demonologija Nakon propasti grke i rimske civilizacije nastupilo je mrano doba tijekom kojeg je utjecaj zadobila Crkva te su samostani postali mjesto brige za duevno poremeene osobe. U 13.st. poinju progoni vjetica za koje su smatrali da su opsjednute vragom. Danas se zna da je veina njih patila od odreenih duevnih poremeaja. Primjer su vjetice iz Salema : trovanje raenom glavicom iz koje se radi LSD. Od 13.st. nadalje poinju se otvarati bolnice za duevno poremeene i poinje humaniji odnos prema njima. Razvoj azilaRazvoj azilaRazvoj azilaRazvoj azila Nakon kriarskih ratova u 15.st. te tijekom 15.st. i 16.st. poinju se otvarati azili koji su bili utoita za boravak i brigu o duevno bolesnima te su se u njih smjetali poremeeni i prosjaci. Jedina terapija bila je rad. Kasnije se poinju otvarati i bolnice posebno namijenjene dranju duevno oboljelih. Primjer : Bolnica Sv. Marije od Betlehema u Londonu koju su popularno zvali bedlam i koja je bila turistika atrakcija u koju su dovodili posjetitelje da gledaju nasilne pacijente i njihovo udno ponaanje. Slian primjer je i Toranj luaka u Beu. Moralno postupanjeMoralno postupanjeMoralno postupanjeMoralno postupanje Philippe Pinel smatra se glavnom osobom u pokretu za humano postupanje s onima u azilu. On je za vrijeme francuske revolucije poeo uvoditi humaniji odnos prema osobama u azilu tako da je skinuo sa njih eljezne okove u kojima su ih drali i poeo provoditi terapije jer je smatrao da ti ljudi nisu ivotinje nego normalne osobe koje je razum napustio zbog tekih osobnih i socijalnih problema. Meutim, bolji tretman su dobivale osobe iz viih drutvenih slojeva.

Moralno postupanje odnosi se na pristup koji je zavladao u 19.st kada su otvarane ustanove u kojima su pacijenti imali bliski kontakt s bolniarima koji su s njima razgovarali, itali im i poticali ih na smislene aktivnosti. Stanovnici su trebali voditi to normalniji ivot i za sebe preuzeti odgovornost u mjeri u kojoj im je to doputao poremeaj. Ovaj pristup naputa se u drugoj polovici 19.st. kada se otvaraju velike bolnice koje trebaju primiti sve vie bolesnika.

Suvremeno shvaanjeSuvremeno shvaanjeSuvremeno shvaanjeSuvremeno shvaanje SomatogenezaSomatogenezaSomatogenezaSomatogeneza Nakon pada grko-rimske civilizacije Galenovi zapisi bili su uobiajeni izvor informacija o tjelesnim i duevnim bolestima. Novije injenice nisu se pojavile prije srednjeg vijeka, a kasnije dolazi do znaajnih preokreta:

a) Versalius otkriva da je Galenov prikaz ljudske anatomije pogrean, jer je smatrao da ljudska anatomija odraava majmune koje je on prouavao

b) Sydenham se zalae za empirijski pristup klasifikaciji i dijagnozi, koji je utjecao i na one koji su se bavili duevnim poremeajima

c) Griesinger trai da svaka dijagnoza duevnog poremeaja utvrdi fizoloki uzrok Emil Kraepelin (1883) pruio je klasifikacijski sustav koji pomae otkrivanju organske prirode duevnih bolesti. Uoio je tendenciju da se neke grupe simptoma, nazvane sindrom, dovoljno esto pojavljuju zajedno da bi im se mogao pripisati fiziki uzrok, koji lei u osnovi. Svaku duevnu bolest smatrao je drugaijom od svi ostalih, sa svojim vlastitim podrijetlom, simptomima, tijekom i ishodom. Postoje dvije glavne grupe tekih duevnih oboljenja:

1. dementia praecox ili shizofrenija uzrok je kemijska neravnotea 2. manino depresivna psihoza uzrok je nepravilnost u metabolizmu

Stjepan tajduhar

3

U drugoj polovici 19.st. puno se saznalo o ivanom sustavu, no jo uvijek ne dovoljno da bi se otkrila sva oekivana odstupanja u strukturi koja mogu biti osnova duevnih poremeaja. Najoitiji medicinski uspjeh bilo je otkrie prirode i podrijetla sifilisa. Odavno je bilo poznato da odreen broj duevno bolesnih pacijenata pokazuje sindrom koji se oituje u stalnom pogoranju i fizikih i mentalnih sposobnosti te da ti pacijenti pokazuju viestruke smetnje ukljuujui iluziju veliine i progresivnu paralizu. Nedugo nakon otkria ovih simptoma spoznalo se da se ti pacijenti nikada ne oporavljaju. Ovo stanje nazvano je opa paraliza i postojala su razliita tumaenja o tome kako do nje dolazi. Louis Pasteur predloio je teoriju mikroba, odnosno stajalite da bolest uzrokuje infekcija tijela izazvana sitnim organizmima. Tada se pokazala povezanost izmeu sifilisa i ope paralize te je otkriven posebni mikroorganizam koji uzrokuje sifilis. Time je somatogeneza stekla vjerodostojnost i zapoela je potraga za drugim biolokim uzrocima. PsihogenezaPsihogenezaPsihogenezaPsihogeneza Potraga za somatogenim uzrocima prevladavala je u psihijatriji sve do 20.st., iako su se i ranije javljala odreena tumaenja koja su pripisivala duevne poremeaje psiholokim nedostacima. Franz Anton Mesmer smatrao je da su histerini poremeaji, koji su bili osobito esti u to vrijeme, uzrokovani posebnim rasporedom univerzalne magnetske tekuine u tijelu. Smatrao je da jedna osoba moe utjecati na tekuinu druge i time izazvati promjene u ponaanju druge osobe. Razvio je posebne rituale za lijeenje, koji se smatraju prvim oblicima hipnotiziranja bolesnika. Jean Martin Charcot poeo je prouavati histerine pacijente i lijeiti ih koritenjem hipnoze te se zainteresirao za nefizioloka objanjenja ove pojave. Piere Janet nastavio je njegova psiholoka istraivanja i vjerovao je da je histerija dio organiziranog sustava misli, emocija i osjeta koji su se zbog slabosti ivanog sustava odvojili od ostalih. Josef Breuer lijeio je histerinu pacijenticu Annu O. i utemeljio metodu katarze koja se odnosi na ponovno proivljavanje emocionalne katastrofe i oslobaanje emocionalne napetosti koju su izazvale prethodno zaboravljene misli o dogaaju. POVIJESNI PREGLEDPOVIJESNI PREGLEDPOVIJESNI PREGLEDPOVIJESNI PREGLED Na nain razmiljanja je temeljen na Aristotelovom. Bacon je prvi koristio induktivnu metodu i empirijski pristup. Knjiga Ime rue odraava sukob novog i starog razmiljanja te opisuje raanje novog naina miljenja. Radnja se odvija u srednjem vijeku kada je dolo do prijelomnice. Francis bacon je napisao Novi organon, koji je revizija Aristotelove logike. On uvodi revolucionarnu ideju: prirodu treba istraiti, podrediti i iskoristiti u korist ovjeka. Poznata je decartesova izjava: Corgito ergo sum. U knjizi Rasprava o metodi on opisuje karakteristike metode, a to su:

1) temelja sumnja, koja je osnova njegove logike. Poznata je njegova reenica sve moe biti ili ne mora, a jedino je sigurno da ja mislim. On vri podjelu na duh i psihu, koja se esto koristi za objanjenja psihopatologije jer se problemi mogu dogoditi i bez fiziologije (tijela). On prvi dijeli znanost na drutvene (res cogitans) i prirodne (res extensa).

2) matematiki jezik je jezik prirode pa se pomou matematike moe opisati priroda. Uveo je metodu kvantifikacije.

3) analiza, koja je nuna jer se sve u prirodi treba podijeliti na sastavne elemente te detaljno istraiti.

4) replikacija eksperimenta, to se u psihologiji poinje dogaati pojavom Wundta i prvog laboratorija.

Prvi koji je primijenio decartesovu metodu je bo Newton, a primijenio ju je u fizici. Freud u psihoanalizi poom primjenjuje Newtonovu paradigmu tj. koristi pojmove poput energija, libido... pa se stoga njegova teorija ini znanstvenijom.

Stjepan tajduhar

4

Jung je napisao Psihologiju alkemije, kojom je pokazao da je alkemija aplicirana psihologija tj. da je alkemija metafora za psihologiju. On je bio nesueni Freudov nasljednik. Napravio je sintezu svega i bavio se raznim stvarima (istonjaka filozofija...). nakon njega poinje zanimanje za istonjaku filozofiju. Einstein je sruio temelje postavke znanosti poetkom XX st. Nuklearni fiziari su avangarda psihologije. ZNANOSTZNANOSTZNANOSTZNANOST Za bilo koju primjenu znanstvenih principa vana je paradigmaparadigmaparadigmaparadigma konceptualni okvir ili pristup unutar kojeg znanstvenih djeluje. Paradigma je skup temeljnih pretpostavki koji naznauje pojedino podruje znanstvenog prouavanja, odreujui i vrstu konstrukata koji se smatraju legitimnima, kao i metode koje se mogu upotrijebiti za prikupljanje i tumaenje podataka.

02020202.... sindromi koji se javljaju u sindromi koji se javljaju u sindromi koji se javljaju u sindromi koji se javljaju u

odreenim kulturamaodreenim kulturamaodreenim kulturamaodreenim kulturama

Stjepan tajduhar

5

Dana spostoje modeli koji su nepomirljivi to stvara probleme u praksi jer e svatko mora odluiti za jedan model i raditi po njemu. U praksi se najee nastoje primijeniti razliiti modeli.

Tijekom povijesti su termini iz nekog konceptualnog modela bili vrlo koriteni i popularni, a kasnije su bili napadani i omalovaavani. Mi emo spominjati samo one modele koji su bili dominantni i prihvaeni te one koji se i danas koriste.

Kako bi neto postalo model/teorija mora zadovoljiti odreene uvjete: 1) registriranjeregistriranjeregistriranjeregistriranje nekih fenomena (jo u Bibliji se spominju simptomi depresije kralja Solomona) i

potom stvaranje konceptualnog modela. To se je kroz povijest vrlo esto radilo. 2) opis fenomenaopis fenomenaopis fenomenaopis fenomena/deskripcija je stvaranje skupa odreenih simptoma na temelju kojih se vri

generalizacija. Dakle, uoilo se da se neki simptomi javljaju skupa pa se poelo hvaati da ako se pojavi jedan simptom da se mora pojaviti i drugi.

3) generalizacijageneralizacijageneralizacijageneralizacija je utjecala na to da se fenomeni mijenjaju tj. nei se gase, neki se ponovno javljaju, neki se formiraju u nove...

4) konceptualizacijakonceptualizacijakonceptualizacijakonceptualizacija/objanjenja su bitna jer konzistentna objanjenja ine konceptualni model. Ovdje se odgovara na pitanje kako i zato se dogaaju/javljaju odreeni fnomeni.

Pokazalo se da neki fenomeni mogu biti vezani samo uz odreenu kulturu, a openito se modeli esto mijenjaju.

DSMDSMDSMDSM je ameriki dijagnostiki sustav koji nema eksplanaciju, ve samo precizno obuhvaeno registriranje, opis fenomena i generalizaciju. Europljani su nastojali napraviti eksplanaciju, ali su se razliiti autori esto razilazili u miljenju.

Skup fenomena u nekom sustavu nije isto to i vii sustav, a problem je u tome to se esto vii nastoje objasniti niim, to se naziva redukcionizamredukcionizamredukcionizamredukcionizam. Npr. u fenomenu duevne bolesti se razlikuju bioloki, psiholoki i socijalni nivo objanjenja, a redukcionizam je kada se npr. psiholoki problemi nastoje objasniti biolokima (poznati su psihologizam, biologizam...). osim redukcionizma, druga najea pogreka je apstrakcionizamapstrakcionizamapstrakcionizamapstrakcionizam, kada se socijalni problemi objanjavaju biolokim.

U formiranju konceptualnih modela se susreemo sa jo tri procesa:

1) reifikacijareifikacijareifikacijareifikacija, koja je nuno prisutna u svakom modelu, a odnosi se na to da se od ukupnog doivljaja izdvoje glavne toke. Aristiotel je uio da se sve mora opisati sa to manje pojmova koji taj neki predmet razlikuju od nkog drugog. Stvarnost opisujemo po nauenim obrascima tj. shemama (npr. psihijatri opisuju to njihove pacijente razlikuje od zdravi ljudi). Ovo je najznaajniji element u formiranju konceptualnog modela. Odreeni modeli se zanimaju tj. bave se samo odreenim stvarima (npr. bioloki model zanima CT, laboratorijski nalazi i sl., a manje se bave pacijentom).

2) hipergeneralizacijahipergeneralizacijahipergeneralizacijahipergeneralizacija podrazumjeva irenje modela izvan granica pouzdanosti, to je svakodnevno vidljivo na djelu.

3) dogmatizacijadogmatizacijadogmatizacijadogmatizacija je nuan proces kojem svaki model podlijee. On se dogaa preko selektivne percepcije tj. poto su ljudi zasljepljeni svojim modelom tj. samo njega prihvaaju i smatraju tonim esto ne primjeuju signale koji bi upuivali na neto drugo tj. drugi model.

svaki model ima sve navedene elemente

00003333.... modeli psihopatologije modeli psihopatologije modeli psihopatologije modeli psihopatologije

Stjepan tajduhar

6

NEZNANSTVENI MODELINEZNANSTVENI MODELINEZNANSTVENI MODELINEZNANSTVENI MODELI

1) RELIGIJSKI (MAGIJSKI) MODELRELIGIJSKI (MAGIJSKI) MODELRELIGIJSKI (MAGIJSKI) MODELRELIGIJSKI (MAGIJSKI) MODEL Ovaj model se tijekom prolosti javljao kod svih naroda tj. svi su imali takvu tendenciju. Za ovaj model je karakteristino postojanje ekekekeksternalnih (vanjskih) silasternalnih (vanjskih) silasternalnih (vanjskih) silasternalnih (vanjskih) sila koje utjeu na poremeaje ponaanja (demoni, magija, napitci...). esto se javlja uloga posrednika poput vraeva, amana i sl. koji nastoje otkloniti posljedice preko raznih postupaka. Ovaj model jo uvijek postoji. Studiozno se razvijao kroz vrijeme, a esto su se koristili i znanstveni termini to im je davalo mistian prizvuk. Razlikuje se:

mistini mistini mistini mistini karakterizira energetski tok i pranjenje tj. ekstaza (npr. yoga, molitva...) okultni okultni okultni okultni Takoer, karakteristino je da se ne zna kada e se odreeni fenomen dogoditi, ali se smatra da ako se neto eli da e osoba to i vidjeti i doivjeti. Stoga se kod osoba koje nemaju izraen sustav da prime neto e doivjeti poremeaj. Razlikuju se:

elokacija elokacija elokacija elokacija evokacija evokacija evokacija evokacija Ovaj model ima opravdanje da se koristi ako osoba zna to radi (npr. profa deku pustio pjesmu od Pink Floyda, on se rasplakao jer nije prebolio oevu smrt).

2) MORALNI MORALNI MORALNI MORALNI MODELMODELMODELMODEL Ovaj model se javio sa Francuskom revolucijom. U Parizu se po prvi put javila potreba za segregacijomsegregacijomsegregacijomsegregacijom tj. judi nemoralnog ponaanja su izdvajani. U to vrijeme se smatralo da se ljudi od ivotinja razlikuju po razumu i morali pa ako netko izgubi neto od ovoga su ga stavili u ustanovu i tretirali kao ivotinju. Pinel j bio prvi koji je razdvojio duevne poremeaje od prostitucije, kriminala... Meutim, danas se opet javlja potreba da se oboljeli ljudi segregiraju i udalje od civilizacije. Psihika bolest, dakle, podrazumjeva segregaciju i moralnu osudu, a to je aktualno jo i danas (npr. Nisam lud da idem kod psihijatra). U psihijatrijskim ustanovama postoji hijerarhijski ustroj meu lijenicima pa ak i meu pacijentima. Dakle, ovaj model je i danas u upotrebi.

ZNANSTVENI MODELIZNANSTVENI MODELIZNANSTVENI MODELIZNANSTVENI MODELI Oni su se razvili neto kasnije od neznanstvenih. esto su proizlazili iz filozofije. Neki od tih modela se smatraju predznanstvenima tj. pomogli su u razvoju znanosti. Tu se navodi:

HipokratHipokratHipokratHipokrat (4 st. p.n.e.) on nije sam pisao djela ve su to inili njegovi uenici. Najpoznatije djelo je Corpus hipokratikum, u kojem se opisuje pristup i lijeenje nekih bolesti (npr. spominje se manija i precizno se opisuje te melankolija, fremitis/epilepsija). On se bavio sveukupnom medicinom. Nisu se bavili klasifikacijom i dijanozom nego su smatrali da je problem u nastanku neravnotee (diskrazia) te da lijenik treba pomoi da se ravnotea (sinkrazia) ponovno uspostavi.

GalonGalonGalonGalon koji je podijelio tjelesne tekuine s obzirom na 4 elementa. Smatrao je da vee prisustvo neke tekuine utjee na ponaanje osobe pa sukladno s tim osoba moe biti:

flegmatik sluz kolerik u sangvinik krv melankolik crna u

Paracelzius arapska medicina alkemija je odgovorna za nastanak prvih lijekova tj. poelp je sistematsko prouavanje

anorganskih supstanci na faktore bolesti. U poetki je psihijatrija bila dio cijele medicine. Tada je Kochov model bolesti (bolest se povezala sa bakterijama, virusima...) postao osnova suvremene medicine i doveo do razvoja znanosti. Problem kod ovoga je hipergeneralizacija jer se npr. ovisnost definira kao bolest to daje kontraefekt (daju im se heptanoni...i oni su i dalje ovisni). Krajem 18., a poetkom 19 st. se psihijatrija odvojila od ostatka medicine, ali je i dalje do 20 st. bila povezana sa neurologijom (neuropsihijatrija). Tada se po prvi put razvijaju modeli bolesti. Najpoznatiji znanstveni modeli su:

Stjepan tajduhar

7

1) MODEL MODANE BOLESTIMODEL MODANE BOLESTIMODEL MODANE BOLESTIMODEL MODANE BOLESTI Nakon Kochovog otkria je izoliran uzronik bakterije (treponema palinum=sifilis) koji je povezan sa modanim funkcioniranjem. Potom je otkriveno da traume glave izazivaju psihike promjene. Pokazalo se da Korsakovljev sindrom uzrokuje promjene modanih struktura pod utjecajem kroninog alkoholizma. Javio se pojam mentalne retardacije....i dr. Velik broj ranijih modela se nije uklapao u ovo jer nisu spominjali organsku osnovu. Stoga je vein psihijatara smatrala da se oni moraju baviti samo poremeajima sa organskom osnovom, a da je nauka o ponaanju psihologija. Od tada je ovaj model dominantan, a to je dodatno uvrstilo i otkrie neuroleptika. Dakle, psihijatrija se razvila na materijalistikom filozofskom stajalitu.

2) MODEL PSIHIKE BOLESTIMODEL PSIHIKE BOLESTIMODEL PSIHIKE BOLESTIMODEL PSIHIKE BOLESTI Jeanet se bavio psihikim problemima estim za to doba (npr. histerija). Poeo je koristiti hipnozu za rjeavanje neurolokih problema (npr. oduzetost, paraliza, analgezija, epilepsija, sljepoa...) to je izazvalo revoluciju u pogledu na bolesti. On je izvrio velik utjecaj i na Freuda, koji je uio od njega i koristio hipnozu, a kansije razvio tehniku slobodnih asocijacija. To je sugeriralo da je kod veine psihikih problema u osnovi psiholoka smetnja, a ne neuroloki poremeaj.

3) PSIHODINAMSKI KONCEPTPSIHODINAMSKI KONCEPTPSIHODINAMSKI KONCEPTPSIHODINAMSKI KONCEPT Opisivanjem konstrukata se dobilo na objektivnosti pa se je stoga ovaj model smatrao zannstvenim. Bihevioristi su ih ismijavali jer su smatrali da postoji smao ono to je vidljivo i to se moe mjeriti. Lijenik se smatrao jedinim u modelu koji moe lijeiti tj. oni su postali dominantan profil

Ponovno otkrie klorpromazina, neurotransmitera...i sl. je sve vratilo sa psihikog na modani model. Stoga je danas dominantno lijeenje farmakoloko, elektro-konvulzivno... Poslije se javljaju i drugi konceptualni modeli:

4) PSIHOSOMATSKI MODELPSIHOSOMATSKI MODELPSIHOSOMATSKI MODELPSIHOSOMATSKI MODEL Ovaj model pretpostavlja da niz tjelesnih problema/simptoma nastaje kao posljedica izlaganja stresu (ir, tumor, visok krvni lak...).

Ostali modeli su manje vani, ali ipak aktualni:

5) SOSOSOSOCIJALNI MODELCIJALNI MODELCIJALNI MODELCIJALNI MODEL Nastao kada su se poeli razmatrati faktori okruenja i drutva na razvoj duevnih bolesti. Razmatrala su se dva spekta:

skup internaliziranih normiskup internaliziranih normiskup internaliziranih normiskup internaliziranih normi (drutvo u pojedincu) koje mogu imati utjecaj na razvoj bolesti poloaj pojedinca u drutpoloaj pojedinca u drutpoloaj pojedinca u drutpoloaj pojedinca u drutvuvuvuvu s obzirom na malu grupu (mikrosredina) ili na cijelo drutvo

Tada se u mikrosredini razmatraju: odnosi unutar grupe (obitelj, posao....) u sreditu je odnos koji podrazumjeva dvije osobe pa se jo i naziva

komunikacijski/transakcijski/model polja... to utjee na lijeenje osobe jer je ona oznaeni pojedinac smatra se da je poremeaj na razini interakcija npr. iz ranog djetinjstva (sa roditeljima,

braom...), a on se iskazuje u pubertetu razmatraju se sve interakcije koje mogu pogorati stanje (npr. pogoranje nakon

hospitalizacije), ali ga i poboljati (npr. stvaraju se umjetni aspekti grupa). Grupna terapija utjee na izljeenje kod nekih pojedinaca, a ona osim lijenika ukljuuje i socijalnog radnika, psihologa, defektologa...pa sve struke sudjeluju u timskom radu. Oblici takve terapije su i obiteljske, komune...i sl.

mogue su i promjene i u funkcioniranju u bolnici tj. ponu se primjenjivati razne terapije, pa se razvila i socijalna psihijatrija; dnevne, none ili vikend bolnice...

ovaj model je izveo psihijatriju izvan okvira bolnice tj. npr. doma socijalni radnik snimi interakcije te osobe.

Stjepan tajduhar

8

6) SOCIOKULTURALNI MODELSOCIOKULTURALNI MODELSOCIOKULTURALNI MODELSOCIOKULTURALNI MODEL Ovaj model se ne zanima samo za pojedinca nego za cijelu bolesnu populaciju. Ispituje se to utjee na nastanak, razvoj i oporavak pojedinca. Na ovaj model direktno utjee sociologija. Smatra se da drutvene promjene utjeu na razvoj psihikih bolesti. Najutjecajnija je Fraunovska kola, koja spaja psihoanalizu i ???. Ovaj model se esto zadrava na kulturalnim eksponacijama. Poznato je da se neki poremeaji javljaju samo u pojedinim kulturama, a neki se u drugim kulturama drugaije manifestiraju. Openito, ovaj model se bazira na epidemiolokim istraivanjima.

7) FILOZOFSKI MODELFILOZOFSKI MODELFILOZOFSKI MODELFILOZOFSKI MODEL Ovo je neznanstveni model, a postoje tri glavna pravca:

egzistenegzistenegzistenegzistencijalizamcijalizamcijalizamcijalizam najvie je utjecao na psihologiju i psihijatriju. Glavni predstavnici su Sartre i dr. filozofi. Sartre je zapoeo novi psihoterapijski pravac. Jaspers je jedan od najznaajnijih psihopatologa.

???????????????????????????????? humanistika psihologijahumanistika psihologijahumanistika psihologijahumanistika psihologija razvila se direktno pod utjecajem egzistencijalizma, a zaetnik je

Heideger. Glavni predstavnici su Maslow, Rogers... Openito, ovi pravci otvaraju nove koncepte i nove terapije, a bave se nadom, ljubavlju,

smislom... tj. openito filozofiraju.

8) KORELACIJSKI MODELKORELACIJSKI MODELKORELACIJSKI MODELKORELACIJSKI MODEL Ovaj model je vrlo koristna u praksi. Pretpostavlja da modlei koji postoje imaju znaaj u odreenim fazama psihikih poremeaja. Openito, faze se dijele na:

fazefazefazefaze primjerprimjerprimjerprimjer 1. emocionalna nestabilnost emocionalna nestabilnost emocionalna nestabilnost emocionalna nestabilnost smrt oca 2. simptomi simptomi simptomi simptomi strah, ideje prognjanja... 3. bihevioralne pr bihevioralne pr bihevioralne pr bihevioralne promjeneomjeneomjeneomjene povlaenje, izolacija... 4. modana/organska dezorganizacijamodana/organska dezorganizacijamodana/organska dezorganizacijamodana/organska dezorganizacija dezorganizacija

Veina ljudi trai pomo u 4. fazi. To moe dovest do pogreaka u zakljuivanju jer se razmatra samo ta faza.

9) TEORIJA SUSTAVATEORIJA SUSTAVATEORIJA SUSTAVATEORIJA SUSTAVA

Ova teorija se temelji na kvantnoj mehanici, Newtonovim teorijama... Predstavnici su Wilber, Basin... Bavi se igrama, kiberentikom...

nema krajnjeg odgovora na pitanje to su psihike bolesti i koji je njihov uzroknema krajnjeg odgovora na pitanje to su psihike bolesti i koji je njihov uzroknema krajnjeg odgovora na pitanje to su psihike bolesti i koji je njihov uzroknema krajnjeg odgovora na pitanje to su psihike bolesti i koji je njihov uzrok

Stjepan tajduhar

9

Stjepan tajduhar

10

Stjepan tajduhar

11

Stjepan tajduhar

12

Paradigma Paradigma Paradigma Paradigma je skup temeljnih pretpostavki koje zajedno definiraju nain na koji treba osmisliti, istraivati, prikupljati i tumaiti podatke te razmiljati o pojedinoj temi. Paradigme su usmjerena na razumijevanje etiologije ili uzroka i terapijskih intervencija kod abnormalnog ponaanja. 1.) 1.) 1.) 1.) BIOLOKA PARADIGMABIOLOKA PARADIGMABIOLOKA PARADIGMABIOLOKA PARADIGMA Bioloka paradigma Bioloka paradigma Bioloka paradigma Bioloka paradigma abnormalnog ponaanja je iroko teoretsko stajalite koje dri da su duevne bolesti uzrokovane aberantnim somatskim ili tjelesnim procesima, usmjeravajui se prvenstveno na genetske i biokemijske faktore koji lee u osnovi etiologije. Ovu paradigmu esto se naziva medicinskim modelommedicinskim modelommedicinskim modelommedicinskim modelom ili modelom bolestimodelom bolestimodelom bolestimodelom bolesti. Kljuna pretpostavka medicinske paradigme je da se abnormalno ponaanje moe usporediti s boleu to nije prihvatljivo, jer se esto ne mogu utvrditi simptomi i pretpostavljeni uzrok simptoma. Osim toga, simptomi fizike bolesti su objektivni dok su simptomi duevne bolesti subjektivni. Dodatni razlog je i taj to duevne bolesti nemaju niti posebnu etiologiju niti poseban skup simptoma te se stoga ne mogu ubrajati u bolesti. Kako raste nae znanje o funkcioniranju tijela, sve vie ima smisla rei da se psiholoka abnormalnost moe barem djelomice pripisati poremeaju u jednom ili vie biolokih procesa. Danas postoji znatna koliina literature, teorija i istraivanja, koja se bavi biolokim faktorima relevantnim za psihopatologiju. Genetika ponaanjaGenetika ponaanjaGenetika ponaanjaGenetika ponaanja Kad se jajace spoji sa spermatozoidom nastaje zigota koja im 40 kromosoma. Svaki kromosom sastoji se od tisuu genagenagenagena. Geni su nositelji genetskih informacija (DNA) koje se prenose s roditelja na dijete. Svaka stanica ljudskog tijela u svojoj jezgri sadri potpun sastav kromosoma i gena. Genetika ponaanjaGenetika ponaanjaGenetika ponaanjaGenetika ponaanja je prouavanje individualnih razlika u ponaanju koje se dijelom mogu pripisati razlikama u genetskom sastavu. Potpuni genetski sastav neke osobe naziva se genotipgenotipgenotipgenotip, a sveukupnost opaenih karakteristika naziva se fenotipfenotipfenotipfenotip. Genotip je od roenja nepromjenjiv, dok se fenotip mijenja i smatra se proizvodom interakcije genotipa i iskustva. Na temelju razlike genotipa i fenotipa vidimo da su mnogi kliniki sindromi poremeaji fenotipa. Za neke bolesti moe biti nasljeen genotip, a razvoj fenotipskog poremeaja ovisi o okolini i iskustvu: moe se naslijediti sklonost (dijateza), no ne i sama bolest. Metode istraivanja u genetici ponaanja : 1. Metoda obiteljiMetoda obiteljiMetoda obiteljiMetoda obitelji kod koje se usporeuju lanovi obitelji jer se moe odrediti prosjean broj gena

koji dijele dva krvna roaka pa se istrauje povezanost izmeu broja zajednikih gena i zastupljenosti bolesti kod roaka. Polazna toka je prikupljanje uzorka osoba koje imaju odreenu dijagnozu i nazivaju se sluajevi pokazatelji (probandi). Zatim se ispituju roaci da bi se meu njima odredila uestalost iste dijagnoze.

2. Metoda blizanacaMetoda blizanacaMetoda blizanacaMetoda blizanaca kojom se usporeuju i jednojajani ili monozigotni i dvojajani ili dizigotni blizanci. Ova istraivanja takoer polaze od dijagnosticiranih sluajeva i zatim istrauju prisutnost poremeaja kod drugog blizanca. Kad su blizanci dijagnostiki slini kae se da su sukladni. Sukladnost za poremeaj trebala bi biti vea kod monozigotnih nego kod dizigotnih parova u onom stupnju u kojem se sklonost duevnom poremeaju moe nasljeivati.

3. Metoda usvojenjaMetoda usvojenjaMetoda usvojenjaMetoda usvojenja kod koje se istrauje zastupljenost bolesti kod djece bolesnih roditelja koja su usvojena u zdrave obitelji.

Premda je metodologija obiteljskih studija i studija blizanaca jasna podatke koje pruaju nije uvijek mogue jednostavno protumaiti, budui da je uvijek mogu odreeni utjecaj okoline.

00003333....postojee paradigme u postojee paradigme u postojee paradigme u postojee paradigme u

psihopatologiji i terapijipsihopatologiji i terapijipsihopatologiji i terapijipsihopatologiji i terapiji

Stjepan tajduhar

13

Biokemijski procesi u ivanom sustavuBiokemijski procesi u ivanom sustavuBiokemijski procesi u ivanom sustavuBiokemijski procesi u ivanom sustavu ivani sustav sastoji se od milijardi ivanih stanica ili neurona, koji se sastoje od etiri glavna dijela:

1. tijelo stanice 2. nekoliko dendrita 3. jedan ili vie aksona 4. zavrni vorii

Kad je neuron podraen preko tijela stanice (primarna inhibitorna poruka) ili kroz njegove dendrite (primarna ekscitatorna poruka) kroz akson putuje ivani impulsivani impulsivani impulsivani impuls. Izmeu zavretka aksona koji odailje impuls i neurona koji ga primaju mali je meuprostor ili sinapsasinapsasinapsasinapsa. Zavrni vorii svakog aksona sadre vezikule ispunjene neurotransmiterima, koji su vani u prenoenju signala s jednog na drugi neuron. Neurotransmiteri se otputaju i putuju kroz sinaptiku pukotinu te se veu za receptore na drugom neuronu. Otkriveno je nekoliko glavnih neurotransmitera koji su vani za psihopatologiju: norepinefrin, epinefrin, dopamin, serotonin i GAMA. Bioloke teorije obino tumae odreeni poremeaj kao posljedicu ili prevelike koliine odreenog neurotransmitera ili premale koliine. Svaki neurotransmiter sintetizira se u neuronu kroz seriju metabolikih koraka, a svaku od reakcija katalizira jedan od enzima. Viak ili manjak odreenog transmitera moe proizlaziti iz pogreke u ovim metabolikim putovima. Slini poremeaji u koliinama pojedinih transmitera mogu proizlaziti iz promjena u uobiajenim procesima kojima se transmiteri deaktiviraju nakon to se oslobode u sinapsu (reapsorpcija ili deaktivacija pomou enzima). Nedostaci u bilo kojem od ovih procesa mogu imati za posljedicu da se neuron previe lako aktivira. Osim toga, i receptori mogu imati nedostataka kada su previe brojni ili previe podraljivi to ima slian uinak kao i oslobaanje previe neurotransmitera. BioloBioloBioloBioloki pristupi lijeenjuki pristupi lijeenjuki pristupi lijeenjuki pristupi lijeenju Vana pretpostavka bioloke paradigme je da promjene u tjelesnom funkcioniranju mogu biti efikasne u lijeenju ili ak prevenciji odreenih abnormalnosti. Ako je nedostatak odreene biokemijske tvari u podlozi nekog problema ili mu pridonosi potrebno je pokuati ispraviti neravnoteu dajui odgovarajue doze tvari koja manjka. Ponekad bioloke intervencije kao to je upotreba odreenih lijekova ne proizlaze nuno iz znanja o tome to uzrokuje odreenu bolest.

NeurotransmitoriNeurotransmitoriNeurotransmitoriNeurotransmitori NeurotransmitoriNeurotransmitoriNeurotransmitoriNeurotransmitori su kem. tvari u ulozi komunikacijskih sredstava meu neuronima. Mogu biti inhibicijski (depolarizacijski) i facilitacijski (hiperpolarizacijski). Obino ih se u sinaptiku pukotinu izlui previe, pa se procesom upupupup----datedatedatedate ponovo vraaju u presinaptiki mjehuri ili ih posebni enzimi razgrauju. Viak i manjak neurotransmitora uzrokuje psihike i mentalne poremeaje. Neurotransmitere dijelimo u etiri osnovne skupine: 1.1.1.1. ACETILACETILACETILACETIL----KOLINKOLINKOLINKOLIN 2.2.2.2. MONOAMINI ILI BIOGENI AMINI:MONOAMINI ILI BIOGENI AMINI:MONOAMINI ILI BIOGENI AMINI:MONOAMINI ILI BIOGENI AMINI: KATEKOLAMINI (noradrenalnoradrenalnoradrenalnoradrenalin i dopaminin i dopaminin i dopaminin i dopamin), INDOLAMIN

(serotoninserotoninserotoninserotonin), adrenalinadrenalinadrenalinadrenalin i histaminhistaminhistaminhistamin 3.3.3.3. AMINOKISELINE:AMINOKISELINE:AMINOKISELINE:AMINOKISELINE: Glutamat ili glutaminska kiselina, GABA Glutamat ili glutaminska kiselina, GABA Glutamat ili glutaminska kiselina, GABA Glutamat ili glutaminska kiselina, GABA i Glicin Glicin Glicin Glicin 4.4.4.4. PEPTIDI PEPTIDI PEPTIDI PEPTIDI neurotransmitori i neuromodulatori neurotransmitori i neuromodulatori neurotransmitori i neuromodulatori neurotransmitori i neuromodulatori 33333333........11111111........ AAAAAAAAcccccccceeeeeeeettttttttiiiiiiii llllllll kkkkkkkkoooooooolllllllliiiiiiiinnnnnnnn........ ACh ACh ACh ACh je jedan od najranije otkrivenih neurotransmitora. Glavna kolikolikolikolinergina jezgranergina jezgranergina jezgranergina jezgra (ona iji neuroni izluuju ACh) nalazi se u nucl. basalisu ili Meinetovoj jezgri koja je smjetena ispod lentiformne jezg. Izgleda da su neuroni ove jezg. ukljueni u kognitivne funkcijekognitivne funkcijekognitivne funkcijekognitivne funkcije mozga. Oteenje nucl. basalisa povezano je sa AAllzzhheeiimmeerroovvoomm bboolleessttii. Osim u nucl. basalisu, postoje jo tri vee kolinergine jezg. u prednjem mozgu: medijalna spiralna jezg., vertikalna dijagonalna jezg. i horizontalna dijagonalna jezg.

Stjepan tajduhar

14

Aksoni kolinergine jezg. iz nucl. basalisa inerviraju velika podruja mod. kore i to posebno frontalni, temporalni i okcipitalni reanj, a aksoni iz septalne i dijagonalnih jezgri inerviraju hipokampus i medijalni korteks. ACh se izluuje i u tegmentumu m. debla, u motoneuronima iz jezgara motornih mod. ivaca i iz prednjeg roga medullae spinalis, te u sinapsama neurona neuromuskularne veze. ACh je, dakle ukljuen i u motoriku.motoriku.motoriku.motoriku. Izluuje se i u ganglijima autonomnog NS-a, te u ciljnim organima parasimpatikusa. Uinak koji neurotransm. ima na postsinapt. membrani odreen je prirodom postsinapt. receptora. Za ACh su poznate dvije vrste receptora: muskarinski muskarinski muskarinski muskarinski i nikotinski nikotinski nikotinski nikotinski. Kad se ACh vezuje uz muskarinske rec., djeluje kao inhibitor. Nalazimo ih u sranom miiu (usporavanje rada srca) i ciljnim organima parasimpatikusa. Kad se ACh vezuje uz nikotinske rec., djeluje kao ekscitator. Nalazimo ih u miiima. 33333333........22222222........ MMMMMMMMoooooooonnnnnnnnooooooooaaaaaaaammmmmmmmiiiiiiiinnnnnnnniiiiiiii B) Noradrenalin. Noradrenalin. Noradrenalin. Noradrenalin. Aksoni noradrinergikih neurona tvore dva uzlazna puta u mozgu.

Prvi uzlazni put kree iz jezgre locus coeruleus u m. deblu. Iz tog puta kreu dva . snopa: dorzalni i ventralni snop. Oni inerviraju veliki dio mozga. Oba snopa prolaze kroz lateralni hipotalamus i to u sastavu MFB-a. MFBMFBMFBMFB je medijalni snop prednjeg mozga ili fasciculus medialis telencephalis. MFB je glavna uzlazno-silazna veza tegmentuma m. debla, hipotalamusa, septalnog podruja i limbikog renja telencephalona. Zavrni ogranci ovog snopa nalaze se u neokorteksu, hipokampusu, m. mozgu, talamusu itd. Dorzalni snop je bitan jer je ukljuen u odranje ciklusa odranje ciklusa odranje ciklusa odranje ciklusa spavanja i budnostispavanja i budnostispavanja i budnostispavanja i budnosti, u regulaciju emocionalnog ponaanjaemocionalnog ponaanjaemocionalnog ponaanjaemocionalnog ponaanja, a pretpostavlja se da je ukljuen i u razvoj depresijerazvoj depresijerazvoj depresijerazvoj depresije. Drugi uzlazni put kree iz retikularne formacije. D) Dopamin. Dopamin. Dopamin. Dopamin. Postoje tri glavna dopaminergika sustava u mozgu: 1. 1. 1. 1. Nigrostrijatalni sustav. Tijela koja izluuju dopamin u ovom sustavu nalaze se u subst. nigri m debla i alju aksone u striatum. Dakle, dopamin je ukljuen u motorike funkcijemotorike funkcijemotorike funkcijemotorike funkcije.Oteenje neurona u subst. nigri povezano je sa PPaarrkkiinnssoonnoovvoomm bboolleessttii. 2. 2. 2. 2. Tuberoinfundibularni sustav. Ovaj sustav kree iz tuber cinereuma preko infundibuluma do hipofize. Dopamin iz ovog sustava ukljuen je u neuroneuroneuroneuro----endokrine funkcijeendokrine funkcijeendokrine funkcijeendokrine funkcije hipotalamusa. 3. 3. 3. 3. Mezokortikalni/mezolimbiki sustav. Tijela mezokortikalnog sustava nalaze se u ventralnom tegmentumu, a njihovi se aksoni u sastavu MFB-a projiciraju u prefrontalni korteks koji je zaduen za apstraktno miljenje.apstraktno miljenje.apstraktno miljenje.apstraktno miljenje. F) Serotonin. Serotonin. Serotonin. Serotonin. Izluuje se iz RAPHAE jezgri i od nje polaze dva puta: 1. 1. 1. 1. Uzlazni putevi za hipotalamus, bazalne ganglije i koru mozga. Nakon izlaska iz RAPHE jezg., aksoni prolaze kroz lateralni hipotalamus u sastavu MFB-a i zavravaju u slijedeim podrujima: kori m. mozga, hipotalamusu (suprahijazmatskoj jezg.), striatumu, hipokampusu i neokorteksu, a posebno ih puno ima u vidnom korteksu. Serotonin je, dakle ukljuen u regulaciju raspoloenjaraspoloenjaraspoloenjaraspoloenja, kontrolu uzimanja hraneuzimanja hraneuzimanja hraneuzimanja hrane, spavanja i sanjanjaspavanja i sanjanjaspavanja i sanjanjaspavanja i sanjanja, uzbuenjauzbuenjauzbuenjauzbuenja, te u percepciju bolipercepciju bolipercepciju bolipercepciju boli.

MAOMAOMAOMAO ili monoaminooksidazamonoaminooksidazamonoaminooksidazamonoaminooksidaza- enzim koji razgrauje sve monoamine 33333333........ 33333333........ AAAAAAAAmmmmmmmmiiiiiiiinnnnnnnnooooooookkkkkkkkiiiiiiiisssssssseeeeeeeellllllll iiiiiiiinnnnnnnneeeeeeee

A) Glutamat. Glutamat. Glutamat. Glutamat. Izluuje se posvuda u mozgu. Ima uglavnom ekscitacijsko djelovanje. Izvor glutamata je natrijev glutamat (ima ga dodanog u kihinjskoj soli). Izgleda da je ukljuen u proceseproceseproceseprocese pamenjapamenjapamenjapamenja. B ) GABA.GABA.GABA.GABA. Nalazi se u sivoj tvari mozga i lene modine. Ima uglavnom inhibicijsko djelovanje. Poremeaj u izluivanju GABE povezuje se sa nizom nasljednih neurolokih bolesti i sa epilepsijom.

Stjepan tajduhar

15

C ) Glicin. Glicin. Glicin. Glicin. Ovaj je neurotransmitor slabo poznat. Ima uglavnom inhibicijsko djelovanje. Nalazi se u l. modini i niim dijelovima mozga. Otrov tetanus djeluje na glicinske neurone tako da blokira njegovo izluivanje. 33333333........ 44444444........ NNNNNNNNeeeeeeeeuuuuuuuurrrrrrrrooooooooppppppppeeeeeeeeppppppppttttttttiiiiiiiiddddddddiiiiiiii ........ Sintetiziraju se iskljuivo u tijelu neurona i onda se sputaju do presinaptikog zavretka. Mnogi neuroni koji sadre klasine neurotransmitore, istodobno sintetiziraju i neuropeptide. Otuda se smatra da neuropeptidi mogu imati dvostruku ulogu neurotransmitora neurotransmitora neurotransmitora neurotransmitora (prenose impuls) i neuromodulatoraneuromodulatoraneuromodulatoraneuromodulatora (mogu modulirati prijenos impulsa putem drugog transmitora). Poznato ih je vie od tridesetak: kortikotropin, vazopresin, oksitocin, tvar P, vazoaktivni intestinalni peptid (VIP). Endogeni opiodi- skupine neuropeptida:

1. Enkefalini- manji broj aminokiselina (5) 2. Endorfini- 31 aminokiselina

Stvaraju se u mozgu i sudjeluju u supresiji boli- akupunktura djeluje na njihovo sintetiziranje. Periakveduktulna siva tvar- posebice ukljuena u percepciju boli i prilikom podraivanja dolazi do izluivanja endigenih opijata. Sastoje se od esencijalnih i neesencijalnih aminokiselina. Klasa topivih plinova Klasa topivih plinova Klasa topivih plinova Klasa topivih plinova duini oksid duini oksid duini oksid duini oksid---- slue za komunikaciju izmeu neurona. slue za komunikaciju izmeu neurona. slue za komunikaciju izmeu neurona. slue za komunikaciju izmeu neurona.

BIOKEMIJSKI ASPEKTI PSIHIKIH BOLESTIBIOKEMIJSKI ASPEKTI PSIHIKIH BOLESTIBIOKEMIJSKI ASPEKTI PSIHIKIH BOLESTIBIOKEMIJSKI ASPEKTI PSIHIKIH BOLESTI

Prvi otkriveni lijek relevantan za ovo podruje je bio klorpromazin. Ovaj lijek je djelovao biokemijski pa se stoga to poelo istraivati. Tada se fokus istraivanja usmjerio na sinapsu gdje se odvija prijenos informacija tj. na biokemijske procese u pre- i post-sinaptikom neuronu te sinaptikoj pukotini, to se naziva i humoralni prijenos. Openito, lokus djelovanja svih lijekova je sinapsa. Postoji vie vrsta sinapsi, ali je najea je aksodendrika (akon-dendrit) pa se i najee razmatra. Sive mase mozga su mjesto gdje se spajaju aksoni, dok je bijela tvar mjesto gdje se odvija elektrina aktivnost.

Znalo se da postoje supstance koje prenose informacije (neuromessengeri), a postoje: neurotransmiteri neurotransmiteri neurotransmiteri neurotransmiteri supstanca koja se oslobaa i ulazi u sinaptiku pukotinu neurohormoni neurohormoni neurohormoni neurohormoni izluuju se u krv pa imaju dalje mjesto djelovanja neuromodulatori neuromodulatori neuromodulatori neuromodulatori moduliraju (pojaavaju/smanjuju) prijenos informacija u sinaptiku

pukotinu

Kako su se otkrivali novi lijekovi saznavalo se i njihovo djelovanje. Tako se poelo i istraivati kemijski sastav neurotransmitera. Pokazalo se da oni mogu biti razliiti:

biogeni amini prvi se poeli istraivati, a openito se najvie istrauju. Dijele se na: o katekolamine: dopamin (D) - anatagonist klorpromazina pa je 1.otkriven

adrenalin (A) noradrenalin (NA)

o indolamine: serotonin (S) o kvantarni: acetil-kolin (Ach)

histamin aminokiseline preko 65% sinapsi u mozgu su ovakve. Najpoznatija:

o gaba-amino maslana kiselina (GABA) neuropeptidi

Anksiolitici (Praxiten..i sl.) za razliku od neuroleptika djeluju preko amina.

Stjepan tajduhar

16

KRITERIJI DA SE NETOKRITERIJI DA SE NETOKRITERIJI DA SE NETOKRITERIJI DA SE NETO PROGLASI NEUROTRANSMITEROM? PROGLASI NEUROTRANSMITEROM? PROGLASI NEUROTRANSMITEROM? PROGLASI NEUROTRANSMITEROM?

1. postojanje bogatog sustava prekursora i enzimskih sustava1. postojanje bogatog sustava prekursora i enzimskih sustava1. postojanje bogatog sustava prekursora i enzimskih sustava1. postojanje bogatog sustava prekursora i enzimskih sustava

Zbog brzog i kontinuiranog prijenosa informacija konstantno se moraju stvarati novi neurotransmiteri. Stoga mora postojati sustav prekursora (stvaraju/sintetiziraju neurotransmitere) i enzimski sustav (slue za katalizaciju-npr. oksidaciju). Openito, sinteza neuropeptida se odvija na mizohondriju, a biogenih amina blizu sinaptike pukotine. Nakon sinteze se pohranjuju u mjehuriu (vakuola) uz membranu i eka se oslobaanje. Izbacivanje se dogaa nakon spajanja vakuole sa membranom pre-sinaptikog neurona i dolazi u sinaptiku pukotinu. Otputena supstanca se vee na postsinaptiki neuron. To je zainteresiralo istraivae pa se poela istraivati membrana. Openito, membrana se sastoji od vie slojeva i nije jednostavno graena:

vanjski ine fosfolipidi (masti) unutarnji ini kolesterol

Osim toga, tu se nalazi i mnogo drugih supstanci (najee proteina), koje stre van nje. Primjena lijekova je pokazala da se neurotransmiteri veu za te proteine, koji su nazvani receptori, a oni su specifini jer se na njih veu samo odreeni neurotransmiteri. Najistraivaniji su D receptori (dopaminski). Takoer, na presinaptikom neuronu postoje receptori koji se nazivaju autoreceptori.

Receptori se dijele na: proteinske lance, koji prolaze 7 puta kroz membranu i stvaraju 3 petlje. Dijelovi koji stre

izvan membrane se nazivaju ekstracelularni, a oni unutra nje su intracelularni. Neurotransmiteri se veu za dio koji najvie stri.

ionske kanale tvori 5 proteinskih lanaca spojenih meusobno sa prostorom izmeu, koji se naziva kanal.

2. brzo eliminiranje/uklanjanje 2. brzo eliminiranje/uklanjanje 2. brzo eliminiranje/uklanjanje 2. brzo eliminiranje/uklanjanje

Eliminiranje je mogue na dva naina:

1)1)1)1) razgradnja razgradnja razgradnja razgradnja Ona se odvija posredovanjem enzima.

Npr. najpoznatiji razgraiva katekolamina je mono-amino-oksidaza (MAO), a krajnji produkt je homovamilina kiselina.

MAO je lokus djelovanje velike skupine lijekova. Npr. lijekovi za depresiju su inhibitori MAO-a tj. sprjeavaju poveanje MAO-a ime se poveava njihova razina.

2)2)2)2) rererere----uptakuptakuptakuptakeeee To je proces sprjeavanja preuzimanja neurotransmitera iz sinaptike pukotine.

3)3)3)3) pospjeivanje luenja neurotransmiterapospjeivanje luenja neurotransmiterapospjeivanje luenja neurotransmiterapospjeivanje luenja neurotransmitera Neke supstance mogu djelovati a nain da:

pojaavaju djelovanje neurotransmitera agonisti smanjuju djelovanje neurotransmitera antagonisti

Npr. antagonisti D receptora su svi neuroleptici, koji sprjeavaju dopaminsku neurotransmisiju.

3. isti efekt egzogene i endogene aplikacije3. isti efekt egzogene i endogene aplikacije3. isti efekt egzogene i endogene aplikacije3. isti efekt egzogene i endogene aplikacije

Stjepan tajduhar

17

Vanjska aplikacija (egzogena) nekog neurotransmitera mora izazvati iste efekte kao da je prirodno nastao u tijelu (endogena aplikacija).

OPIS POJEDINIH NEUROTRANSMITERAOPIS POJEDINIH NEUROTRANSMITERAOPIS POJEDINIH NEUROTRANSMITERAOPIS POJEDINIH NEUROTRANSMITERA

DOPAMINDOPAMINDOPAMINDOPAMIN

Najvea aktivnost dopamina u mozgu je u tri puta:

o nigro striatni putnigro striatni putnigro striatni putnigro striatni put zapoinje u supstantii, nigri gdje dolazi do prekapanja, potom vlakna dalje vode/projiciraju se do corpusa striatuma gdje se ponovno prekapaju

Degeneracija ovog puta izaziva Parkinsonovu bolest. Do nje dolazi zbog smanjenja prijenosa impulsa/informacija od supstantie nigre do corpusa striatuma. Osoba doivljava motoriki tremor, vuku noge, nema facijalne mimike, ukoenost Ako se daju lijekovi koji su antagonisti D receptora na razini nigro-strijatnog puta, dolazi do smanjenja prijenosa informacija i posljedica slinih kao kod Parkinsonove bolesti.

o infundibularni putinfundibularni putinfundibularni putinfundibularni put vodi od hipotalamusa preko drka hipofize do vrka hipofize. U hipofizi se lui hormon prolaktin, koji stimulira luenje mlijeka. Lijekovi neuroleptici inhibiraju ovaj put pa se pojaano lui prolaktin tj. javlja se pojava laktacije, koja je mogua kod oba spola.

o mezolimbiki (kortikalni) put mezolimbiki (kortikalni) put mezolimbiki (kortikalni) put mezolimbiki (kortikalni) put vodi od limbikog sustava do korteksa. Ovaj sustav je odgovoran za inu motoriku, koju osobe pod lijekovima esto imaju oteenu zbog promjena na receptorima, koje su trajne i nepopravljive.

Dakle, nije bitna sinapsa nego i mjesto djelovanja jer se na razliitim mjestima mogu dobiti razliiti efekti.

Dopamin se sintetizira iz aminokiseline tirozin u presinaptikom neuronu, a pohranjuje se u sinaptikoj pukotini.

Postoji vie vrsta receptora i njhova oznaka je D (D1, D2, D3, D4.), a stalno se otkrivaju novi. Fokus panje je na D1 i D2, jer je tu i lokus djelovanja neuroleptika. Posljedice uzimanja neuroleptika su:

o okulogene krize (okretanje oiju), iskretanje usta i tijelato je posljedica djelovanja ekstrapiramidalnog sustava

o zamuenje vida, retencija mokrenjato je posljedica djelovanja acetil-kolina

o niski tlakto je posljedica djelovanja histaminskih A receptora

Dopamin je zaniimljiv jer se smatra da poveana razina uzrokuje shizofreniju (dopaminska teorija), ali se pokazalo da u praksi to nije tako uvijek te da uzrokuje sva agitirana stanja. Dopaminska teorija je odbaena jer se pokazalo da shizofreni lijekovi djeluju i na druge receptore, a ne smao na D.

Danas se nastoji stvoriti specifian lijek, koji bi djelovao samo na jednu stvar.

Stjepan tajduhar

18

02.) PSIHODINAMSKA02.) PSIHODINAMSKA02.) PSIHODINAMSKA02.) PSIHODINAMSKA PARADIGMA PARADIGMA PARADIGMA PARADIGMA SIGMUND FREUDSIGMUND FREUDSIGMUND FREUDSIGMUND FREUD Psihodinamsku paradigmu prvotno je razvio Freud, a sr ove paradigme ini pretpostavka da psihopatologija proizlazi iz nesvjesnih konflikata. Freud je um ili psihu podijelio na tri glavna dijela, koji su metafore za specifine funkcije ili energije:

1. IdIdIdId postoji od roenja i dio je linosti odgovoran za svu energiju potrebnu za funkcioniranje psihe. Sastoji se od osnovnih potreba i bioloke energije koja se kasnije pretvara u psihiku kroz nesvjestan proces. Unutar ida postoje dva temeljna instinkta eros i thanatos. Enargija erosa je libido koji ukljuuje sve snage koje promiu ivot, dok energija thanatosa ima manju ulogu i predstavlja agresivni instink ili instinkt smrti. Id trai neposredno zadovoljenje i djeluje na temelju principa uitka, a kad nije zadovoljen stvara se napetost koju id eli to prije ukloniti. Jedan od naina zadovoljenja potrebe je refleksna aktivnost, a drugi je primarni proces koji se sastoji u stvaranju fantazija i slika onoga to se eli.

2. EgoEgoEgoEgo je svjestan i poinje se razvijati iz ida tijekom drugih est mjeseci ivota. Njegov zadatak je baviti se realnou te koristi sekundarni proces koji se sastoji u vlastitom planiranju i donoenju odluka. Ego djeluje po principu realiteta jer posreduje izmeu zahtjeva realnosti i neposrednog zadovoljenja koje eli id. Ego svu svoju energiju dobiva od ida.

3. SuperegoSuperegoSuperegoSuperego nosi moralne standarde drutva i razvija se razrjeenjem Edipovog kompleksa te je jednak onome to zovemo savjest.

Meuigra sila sva tri psihika sustava naziva se psihodinamikompsihodinamikompsihodinamikompsihodinamikom linosti. Freud je pretpostavio da je velik dio naeg ponaanja odreen silama nedostupnim svjesti jer su i instinkti ida i aktivnosti superega nepoznate umu. Ego je prvenstveno svjestan, ali posjeduje i nesvjesne obrambene obrambene obrambene obrambene mehanizmemehanizmemehanizmemehanizme koji ga tite od anksioznosti. Faze psihoseksulanog razvojaFaze psihoseksulanog razvojaFaze psihoseksulanog razvojaFaze psihoseksulanog razvoja Freud je smatrao da se sustav linosti razvija kroz etiri odvojene psihoseksualne faze, a u svakoj fazi je odreeni dio tijela najosjetljiviji na seksualno uzbuenje. 1. ORALNA FAZA Dijete postie najvee zadovoljenje impulsa kroz podraivanje senzornih zavretaka oko usta. Glavna zadovoljstva su sisanje i hranjenje. 2. ANALNA FAZA Poinje u drugoj godini ivota kada se uitak pomie na anus i izluivanje ili zadravanje izmeta. 3. FALUSNA FAZA Traje od tree do pete ili este godine i najvee zadovoljenje dolazi od podraivanja genitalija. Javlja se Edipov i Elektrin kompleks koji se rjeava identifikacijom s roditeljem istog spola. 4. FAZA LATENCIJE Traje od este do dvanaeste godine i ne smatra se psihoseksualnom fazom. 5. GENITALNA FAZA Odrasla faza tijekom koje prevladavaju heteroseksualni interesi. Tijekom svake faze osoba mora razrijeiti konflikte izmeu onoga to eli id i to prua okolina, a nain razrjeenja odreuje temeljne osobine linosti osobe. Neuspjeh rjeavanja konflikta i zaustavljanje na jednoj fazi naziva se fiksacija. Neurotina anksioznostNeurotina anksioznostNeurotina anksioznostNeurotina anksioznost U prvoj teoriji Freud je smatrao da neurotina anksioznost proizlazi iz blokiranja nesvjesnih impulsa. U drugoj teoriji anksioznost izazvana odreenim impulsima ukazuje na potrebu njihova potiskivanja. Prema prvoj teoriji postajemo anksiozni jer elimo stvari koje ne dobivamo, a prema drugoj smo anksiozni jer se bojimo svojih elja. Objektivna ili realistina anksioznostObjektivna ili realistina anksioznostObjektivna ili realistina anksioznostObjektivna ili realistina anksioznost odnosi se ne reakciju ega na opasnost u vanjskom svijetu. Moralna anksioznostMoralna anksioznostMoralna anksioznostMoralna anksioznost je ona koju ego osjea kao krivnju ili sram, a u stvari je strah od kanjavanja koji namee superego zbog nepridravanja moralnih standarda.

Stjepan tajduhar

19

U sri neurotine anksioznosti je neosvjeenost konflikata, a ne oklijevanje, nevoljkost ili nesposobnost da se smanje zahtjevi ida. Obrambeni mehanizmi Obrambeni mehanizmi Obrambeni mehanizmi Obrambeni mehanizmi Obrambeni mehanizam je nesvjesno koritena strategija kojom se ego titi od anksioznosti. RepresijaRepresijaRepresijaRepresija potiskuje misli i impulse neprihvatljive egu u nesvjesno i spreava da se razviju skrivene elje. ProjekcijaProjekcijaProjekcijaProjekcija vanjskim imbenicima pripisuje obiljeja ili elje koje osoba posjeduje, a koje su neprihvatljive svijesti. PremjetanjePremjetanjePremjetanjePremjetanje je preusmjeravanje emocionalnog odgovora s potencijalno opasnog objekta na zamjenski objekt. Formirana reakcijaFormirana reakcijaFormirana reakcijaFormirana reakcija je pretvaranje jednog osjeaja u njegovu suprotnost. RegresijaRegresijaRegresijaRegresija je povratak na obrasce ponaanja mlae dobi. RacionalizacijaRacionalizacijaRacionalizacijaRacionalizacija je smiljanje razloga za neopravdan postupak ili stav. Obrambeni mehanizmi primjeuju se prije drugih simptoma poremeene linosti pa su poticaj ljudima da postanu svjesni svojih problema. Pitanje seksualne zloupotrebe u djetinjstvuPitanje seksualne zloupotrebe u djetinjstvuPitanje seksualne zloupotrebe u djetinjstvuPitanje seksualne zloupotrebe u djetinjstvu U svojim ranim radovima Freud je ustvrdio da je uzrok neurotskih poremeaja njegovih pacijenata seksualna zloupotreba u djetinjstvu, ali je kasnije tvrdio da je veina pria njegovih pacijenata bila temeljena na fantazijama. Metodoloki i konceptualni problemi klasine psihoanalitike teorijeMetodoloki i konceptualni problemi klasine psihoanalitike teorijeMetodoloki i konceptualni problemi klasine psihoanalitike teorijeMetodoloki i konceptualni problemi klasine psihoanalitike teorije

oslanjanje prvenstveno na studije sluaja nije vodio biljeke tijekom seansi te se oslanjao na sjeanje nejasna razlika izmeu zapaanja i tumaenja teko osporiti ili potvrditi teoriju jer je premalo eksplicitnih tvrdnji uzorak pacijenata selektivan i premalen

JUNG I ANALITIKA PARADIGMAJUNG I ANALITIKA PARADIGMAJUNG I ANALITIKA PARADIGMAJUNG I ANALITIKA PARADIGMA Jung je uveo analitiku psihologiju koja je bila mjeavina freudovske i humanistike psihologije jer stavlja manji naglasak na vanost biolokih poriva kao glavnih odrednica ponaanja i upotrebljava konstrukt samoaktualizacije. Smatrao je da postoji i kolektivno nesvjesno koje sadri informacije iz drutvene povijesti ovjeanstva te sadri pozitivne i kreativne sile. Tvrdio je da svatko od nas posjeduje i maskuline i feminine osobine koje se mogu spojiti stvarajui kreativnu linost. Opisao je razliite tipove linosti meu kojima je najvanija ekstraverzije nasuprot introverziji. Usmjeren je na svrhovitost, donoenje odluka i postavljanje ciljeva ili teleologiju. AAAADLER I INDIVIDUALNA PSIHOLOGIJADLER I INDIVIDUALNA PSIHOLOGIJADLER I INDIVIDUALNA PSIHOLOGIJADLER I INDIVIDUALNA PSIHOLOGIJA Stavio je naglasak na tenju ka superiornosti pri emu je vjerovao da su ljudi neodvojivo vezani za svoje drutvo i da je izvor ispunjenja u radu za ope dobro. Naglaavao je vanost rada na ostvarenju ciljeva. Stavljao je teite na fenomenologiju pojedinca ili individualnu psihologiju, kao klju za razumijevanje osobe i nagovijestio kognitivno - bihevioralnu terapiju.

Stjepan tajduhar

20

ERIKSON I PSIHOSOCIJALNI STADIJI RAZVOJAERIKSON I PSIHOSOCIJALNI STADIJI RAZVOJAERIKSON I PSIHOSOCIJALNI STADIJI RAZVOJAERIKSON I PSIHOSOCIJALNI STADIJI RAZVOJA Njegova sredinja pretpostavka je da se ljudi nastavljaju mijenjati i diferencirati kroz srednju dob sve do svojih starijih godina. Predlae osam psihosocijalnih razvojnih faza, a svako od njih je obiljeeno posebnim izazovom i krizom.

FAZAFAZAFAZAFAZA KRIZAKRIZAKRIZAKRIZA RAZVOJNA POSTIGNUARAZVOJNA POSTIGNUARAZVOJNA POSTIGNUARAZVOJNA POSTIGNUA dojenaka dob 0-1 povjerenje nasuprot

nepovjerenju dijete razvija osjeaj povjerenja ili nepovjerenja u odnosu sa skrbnikom da e biti zadovoljene njegove osnovne potrebe

rano djetinjstvo 1-3 autonomija nasuprot sramu, sumnji

djeca ue samokontrolu kao nain da postanu neovisna

dob igre 3-6 inicijativa nasuprot krivnji djeca ele istraiti aktivnost odraslih, a li mogu imati osjeaj krivnje zbog pokuaja da budu nezavisna

kolska dob 7-11 produktivnost nasuprot inferiornosti

djeca ue o mati i znatielji, razvijaju vjetine uenja ili osjeaj inferiornosti ako ne uspiju

adolescencija 12-20 identitet nasuprot krizi identiteta

adolescenti pokuavaju razumjeti tko su, na koji su nain jedinstveni, ele li smislenu ulogu u drutvu, kako uspostaviti seksualni, etniki i profesionalni identitet te se moe javiti osjeaj konfuzije

mlaa odrasla dob 20-30 intimnost nasuprot izolaciji elja da se potrai intimnost s drugim ili da se izbjegne veza

odrasla dob 30-65 plodnost nasuprot stagnaciji potreba da se bude plodan ili stagnira

zrela dob 65 integritet nasuprot oaju saimanje ivota i napor da mu se dade smisao ili sumnje i oaj zbog neostvarenih ciljeva i tenji

PSIHOANALITIKA TERAPIPSIHOANALITIKA TERAPIPSIHOANALITIKA TERAPIPSIHOANALITIKA TERAPIJAJAJAJA Psihoanalitika terapija pokuava pomoi pacijentu da otkloni potiskivanje i suoi se sa konfliktom iz djetinjstva i rijei ga u svjetlu odrasle osobe. Potiskivanje koje se davno dogodilo sprijeilo je odrastanje ega pa bi uklanjanje represije trebalo omoguiti proces ponovnog uenja. Tehnika slobodnih asocijacijaslobodnih asocijacijaslobodnih asocijacijaslobodnih asocijacija sastoji se u tome da pacijent lei na kauu dok ga terapeut potie da slobodno pusti svoje misli bez cenzure. Tehnika analize snovaanalize snovaanalize snovaanalize snova temelji se na pretpostavci da su u snu obrambeni mehanizmi ega oputeni to doputa sadrajima koji su inae potisnuti da uu u svijest. Kako je taj materijal prijetei ne smije se pojaviti u svijesti u pravom obliku pa poprima simboliki sadraj. Dugo vremena u sreditu psihoanalize bila je analiza obrambenih mehanaliza obrambenih mehanaliza obrambenih mehanaliza obrambenih mehanizamaanizamaanizamaanizama, a jo joj vee znaenje pridaju suvremeni ego analitiari.

Stjepan tajduhar

21

03.) PARADIGME UENJA03.) PARADIGME UENJA03.) PARADIGME UENJA03.) PARADIGME UENJA Paradigma uenja Paradigma uenja Paradigma uenja Paradigma uenja je skup pretpostavki o tome da se abnormalno ponaanje ui na isti nain kao i druga ljudska ponaanja. U psihologiji ranog dvadesetog stoljea nije prevladavala paradigma uenja nego strukturalizam koji je smatrao da je pravi predmet prouavanja mentalno funkcioniranje i struktura. Cilj psihologije je bio saznati to vie o onome to se zbiva u umu te je koritena introspekcija ili samoopaanje mentalnih procesa. Predstavnik : Wilhelm Wundt Poslije nekoliko godina istraivai su poeli gubiti vjeru u sposobnost introspekcije da prui korisno znanje o ljudima jer su razliiti laboratoriji koji su upotrebljavali introspektivnu metodu dobivali proturjene podatke. Javlja se biheviorizam kao pristup usmjeren na prouavanje opaljivog ponaanja, a ne svijesti te se interes pomie s miljenja na uenje i ponaanje podraaj-odgovor. Predstavnik : John Watson Klasino uvjetovanjeKlasino uvjetovanjeKlasino uvjetovanjeKlasino uvjetovanje Predstavnik : Pavlov istraivanje sa psom, Watson i Rayner istraivanje s malim Albertom. Tijekom uenja klasinim uvjetovanjem bezuvjetni podraaj koji izaziva bezuvjetni odgovor uparuje se sa neutralnim podraajem, koji stjee sposobnost izazivanja reakcije i postaje uvjetovani podraaj, koji izaziva uvjetovani odgovor. Gaenje se odnosi na postupno nestajanje uvjetovanog odgovora kada se iza njega ne pojavljuje bezuvjetni podraaj. Operantno uvjetovanjeOperantno uvjetovanjeOperantno uvjetovanjeOperantno uvjetovanje Predstavnik : Thorndike istraivanje uinka posljedica na ponaanje, Skinner golubovi i oblikovanje putem uspjene aproksimacije Zakon efekta Zakon efekta Zakon efekta Zakon efekta kae da e se ponoviti ono ponaanje nakon kojeg uslijede posljedice koje su po organizam zadovoljavajue, dok e se obeshrabriti ono ponaanje koje dovodi do tetnih ili neugodnih posljedica. Diskriminativni podraaji Diskriminativni podraaji Diskriminativni podraaji Diskriminativni podraaji su vanjski dogaaji koji e rei organizmu da e slijediti odreena posljedica ako pokae odreeno ponaanje. Pozitivno potkrepljenje Pozitivno potkrepljenje Pozitivno potkrepljenje Pozitivno potkrepljenje odnosi se na jaanje vjerojatnosti odgovora u prisutnosti odreenog dogaaja ili potkrepljivaa. Negativno potkrepljenje Negativno potkrepljenje Negativno potkrepljenje Negativno potkrepljenje takoer jaa odgovor, ali kroz uklanjanje dogaaja koji su negativni potkrepljivai. OblikovanjeOblikovanjeOblikovanjeOblikovanje je nagraivanje niza odgovora koji su uspjene aproksimacije, odnosno odgovori sve sliniji eljenom. ModeliranjeModeliranjeModeliranjeModeliranje Predstavnik : Bandura smanjivanje straha od psa gledanjem neustraivog modela ModeliranjeModeliranjeModeliranjeModeliranje se odnosi na uenje gledanjem ili promatranjem drugih ljudi, a promatranje nekog tko radi odreene aktivnosti moe poveati ili smanjiti uestalost razliitih vrsta aktivnosti. Paradigme medijacijskog uenjaParadigme medijacijskog uenjaParadigme medijacijskog uenjaParadigme medijacijskog uenja Teorija medijacijskog uenja dri da okolinski podraaj ne pobuuje izravno vanjski odgovor ve to ini preko odreenog posredujueg procesa ili medijatora kao to je strah ili miljenje. Ovaj proces se shvaa kao unutarnji odgovor. Uvjetovanje izbjegavanja se sastoji od klasinog uvjetovanja (strah od UP) i operantnog uvjetovanja (vanjsko ponaanje kojim se izbjegava UP i smanjuje strah). Bihevioralna terapijaBihevioralna terapijaBihevioralna terapijaBihevioralna terapija ProtuuvjetovanjeProtuuvjetovanjeProtuuvjetovanjeProtuuvjetovanje se sastoji u tome da se odgovor na odreeni podraaj moe ukloniti pobuivanjem novog odgovora u nazonosti tog podraaja to moe ukloniti prvotni odgovor. To je temeljno naelo bihevioralne terapije.

Stjepan tajduhar

22

Sustavna desenzibilizacija Sustavna desenzibilizacija Sustavna desenzibilizacija Sustavna desenzibilizacija je najrairenija tehnika kod koje osoba koja pati od anksioznosti sudjeluje s terapeutom u sastavljanju liste situacija kojih se boji od najmanje do najvie zastraujuih. Osoba se takoer vjeba u potpunom oputanju te tada u stanju oputenosti zamilja situaciju koja izaziva anksioznost. Trening zauzimanja zaTrening zauzimanja zaTrening zauzimanja zaTrening zauzimanja za sebe sebe sebe sebe potie ljude da govore i reagiraju otvoreno prema drugima, izraavajui svoje pozitivne i negativne osjeaje. Averzivno uvjetovanje Averzivno uvjetovanje Averzivno uvjetovanje Averzivno uvjetovanje je kad se podraaj koji privlai pacijenta uparuje s neugodnim posljedicama u nadi da e mu se dati negativna obiljeja. Tehnika primjene etona Tehnika primjene etona Tehnika primjene etona Tehnika primjene etona koristi se u duevnim bolnicama pri emu se duevno poremeene pacijente potie na prikladnije ponaanje. Postavljena su jasna pravila za dobivanje nagrada u obliku etona ili drugih zamjena za novac. U unaprijed odreenim vremenskim razmacima pacijenti mogu svoje etone zamijeniti za posebne potkrepljivae. Igranje uloga Igranje uloga Igranje uloga Igranje uloga je kada se pacijentima pokazuju obrasci ponaanja koji bi se mogli pokazati uinkovitijima od onih koje oni obino pokazuju te ih zatim pacijenti uvjebavaju (bihevioralna proba). 04.) 04.) 04.) 04.) KOGNITIVNA PARADIGMAKOGNITIVNA PARADIGMAKOGNITIVNA PARADIGMAKOGNITIVNA PARADIGMA Kognicija Kognicija Kognicija Kognicija je pojam koji objedinjuje mentalne procese opaanja, prepoznavanja, razumijevanja, prosuivanja i miljenja. Kognitivna paradigma Kognitivna paradigma Kognitivna paradigma Kognitivna paradigma usmjerena je na to kako ljudi strukturiraju svoja iskustva, kako im pridaju smisao preoblikujui okolinske podraaje u upotrebljive informacije. Kognitivni psiholozi smatraju da organizam koji ui svjesno i aktivno tumai situaciju u svjetlu onoga to je stekao u prolosti te uklapa nove informacije u organiziranu mreu ve pohranjenog znanja koja se naziva shema. Nove se informacije mogu uklapati u shemu ili ako se ne uklope organizam koji ui preureuje shemu tako da ona odgovara informacijama. Kritike ove paradigme su da su konstrukti kao to je shema skliski i nisu dobro definirani. Kognitivna objanjenja psihopatologije ne objanjavaju uvijek puno i malo su doprinijela otkrivanju etiologije duevnih poremeaja. Kognitivno Kognitivno Kognitivno Kognitivno ---- bihevioralna terapija bihevioralna terapija bihevioralna terapija bihevioralna terapija Kognitivno usmjereni bihevioralni terapeuti pokuavaju promijeniti misaone procese svojih pacijenata kako bi mogli utjecati na njihove emocije i ponaanje. Kognitivno restrikturiranjeKognitivno restrikturiranjeKognitivno restrikturiranjeKognitivno restrikturiranje je postupak koji pokuava promijeniti naina na koji klijenti razmiljaju o ivotu kako bi promijenili svoje vanjsko ponaanje i emocije. Razliit pristup kognitivnoj terapiji izvire iz ideja Alberta Ellisa o iracionalnim vjerovanjima jer ljudi polazei od pogrenih pretpostavki postavljaju pretjerane zahtjeve i sebi i drugima. Stoga Ellis zastupa iracionalno iracionalno iracionalno iracionalno ---- emocionalnu terapiju emocionalnu terapiju emocionalnu terapiju emocionalnu terapiju u kojoj pomae svojim pacijentima da ospore ovakve pretpostavke i ui ih da ih zamjene drugim mislima. Bandura smatra da razliite terapije dovode do poboljanja jaajui kod ljudi osjeaj samoefikasnostisamoefikasnostisamoefikasnostisamoefikasnosti odnosno vjerovanje da mogu postii eljene ciljeve. Promjena ponaanja pomou bihevioralnih tehnika je najbolji nain da se povea samoefikasnost. Ellis naglaava izravnu promjenu miljenja kroz dijalog, raspravu, uvjeravanje, kako bi se postigla poboljanja u emocijama i ponaanju.

Stjepan tajduhar

23

05.) 05.) 05.) 05.) POSLJEDICA PPOSLJEDICA PPOSLJEDICA PPOSLJEDICA PRIHVAANJA JEDNE OD PARADIGMIRIHVAANJA JEDNE OD PARADIGMIRIHVAANJA JEDNE OD PARADIGMIRIHVAANJA JEDNE OD PARADIGMI Onaj tko pri prouavanju abnormalnog ponaanja prihvati odreenu paradigmu nuno donosi prethodnu odluku o tome koju e vrstu podataka skupljati i kako e ih tumaiti. Zagovarajui ono to se ini najprihvatljivijim objanjenjem moe se zanemariti mogunosti i previdjeti druge informacije. Novija paradigma je dijateza dijateza dijateza dijateza stres stres stres stres paradigma. Ona povezuje bioloke, psiholoke i okolinske faktore i nije ograniena na neku posebnu kolu miljenja. U sreditu ove paradigme je interakcija izmeu dispozicije prema bolesti (dijeteze) i okolinskih ili ivotnih nedaa (stres). Posjedovanje dijateze za poremeaj poveava izglede osobe da ga razvije, ali pojava ovisi o stresu koji pretvara dijatezu u stvarnu bolest. Stres se odnosi na neki tetan ili neugodan okolinski podraaj, koji moe biti ili bioloki ili psiholoki. Veina terapeuta prihvaa eklekticizameklekticizameklekticizameklekticizam, koristei ideje i tehnike niza kola, koje ne pripadaju njihovoj paradigmi, no ine se korisnima u rjeavanju sloenosti psiholokih problema.

Dijagnoza je kljuni aspekt podruja abnormalne psihologije. Danas se u dijagnozi koriste:

1. Dijagnostiki i statistiki prirunik za duevne poremeaje (DSM Dijagnostiki i statistiki prirunik za duevne poremeaje (DSM Dijagnostiki i statistiki prirunik za duevne poremeaje (DSM Dijagnostiki i statistiki prirunik za duevne poremeaje (DSM IV) IV) IV) IV) 2. Internacionalna klasifikacija bolesti (ICD Internacionalna klasifikacija bolesti (ICD Internacionalna klasifikacija bolesti (ICD Internacionalna klasifikacija bolesti (ICD 10) 10) 10) 10)

U DSM IV koristi se vieosna klasifikacija: svaka se osoba procjenjuje na pet odvojenih dimenzija ili osi. OS I sve kategorije osim poremeaja linosti i mentalne retardacije OS II poremeaji linosti i mentalne retardacije OS III ope medicinsko stanje koje za koje se pretpostavlja da je vano za duevni

poremeaj o kojem je rije OS IV psihosocijalni i okolinski problemi koje osoba osjea i koji mogu pridonositi

poremeaju OS V trenutna razina adaptivnog funkcioniranja osobe Dijagnostike kategorijeDijagnostike kategorijeDijagnostike kategorijeDijagnostike kategorije Poremeaji koji se obPoremeaji koji se obPoremeaji koji se obPoremeaji koji se obino prvi ino prvi ino prvi ino prvi put dijagnosticiraju u dojenakoj put dijagnosticiraju u dojenakoj put dijagnosticiraju u dojenakoj put dijagnosticiraju u dojenakoj dobi, djetinjstvu i adolescencijidobi, djetinjstvu i adolescencijidobi, djetinjstvu i adolescencijidobi, djetinjstvu i adolescenciji

- anksiozni poremeaj zbog separacije - poremeaji ophoenja - deficit panje/hiperaktivni poremeaj - mentalna retardacija - pervazivni razvojni poremeaj (infantilni autizam) - poremeaji uenja

Poremeaji vezani uz Poremeaji vezani uz Poremeaji vezani uz Poremeaji vezani uz psihoaktivne tvaripsihoaktivne tvaripsihoaktivne tvaripsihoaktivne tvari

- uzimanje razliitih tvari (alkohola, opijata, kokaina, amfetamina) mijenja ponaanje u toj mjeri da ono ugroava drutveno funkcioniranje

- osoba prestane biti sposobna kontrolirati ili prekinuti uzimanje tvari

- osoba razvija simptome sustezanja ako ih prestane uzimati

00004444.... klasifikacija i dijagnoza klasifikacija i dijagnoza klasifikacija i dijagnoza klasifikacija i dijagnoza

Stjepan tajduhar

24

Shizofrenija i drugi psihotini Shizofrenija i drugi psihotini Shizofrenija i drugi psihotini Shizofrenija i drugi psihotini poremeajiporemeajiporemeajiporemeaji

- SHIZOFRENIJA: smetnje u brizi za sebe, socijalnim odnosima i sposobnosti za rad, govor i komunikacija poremeeni, djelomice ili potpuno nepovezano prelaze s jedne teme na drugu, vrlo esto pate od sumanutosti i halucinacija, emocije su opustjele, stiane ili neprikladne, izgubili su kontakt sa svijetom i drugim ljudima

- SUMANUTI POREMEAJI: ideje proganjanja, izuzetno snana i neopravdana ljubomora

PoremPoremPoremPoremeaji raspoloenjaeaji raspoloenjaeaji raspoloenjaeaji raspoloenja - VELIKI DEPRESIVNI POREMEAJ: osoba je iznimno tuna i obeshrabrena, slona je gubitku teine i energije, suicidalnim mislima i osjeajima krivnje

- MANIJA: osoba krajnje euforina, iritabilna, aktivnija nego obino, rastresena i napuhanog samopotovanja

- BIPOLARNI PORMEAJ: osoba ima epizode manije ili i manije i depresije

Anksiozni poremeajiAnksiozni poremeajiAnksiozni poremeajiAnksiozni poremeaji - FOBIJA: osoba se toliko boji nekog objekta ili situacije

da ju mora izbjei, ak i ako zna da je njen strah neopravdan i nerazuman i ometa ju u ivotu

- PANINI POREMEAJ: osoba je podlona iznenadnim i kratkim napadajima intenzivnog straha, toliko uznemirujueg da se trese i drhti, osjea vrtoglavicu i tekoe s disanjem, moe biti pojaan agorafobijom, kod koje se osoba boji napustiti poznatu okolinu

- GENERALIZIRANI ANKSIOZNI POREMEAJ: anksioznost trajno proima doivljavanje i ponaanje pojedinca, osobe razdraljive, ubrzano lupanje srca, stalno brinu i imaju osjeaj da su na rubu ivaca

- OPSESIVNO KOMPULZIVNI POREMEAJ: osobe pate od trajnih opsesija i kompulzija, opsesije su ponavljajue misli, ideje i slike, koje nekontrolirano prevladavaju u svijesti osobe, kompulzija je poriv za izvoenjem stereotipne radnje, s prividno oitom no neostvarivom svrhom otklanjanja neke nadolazee zastraujue situacije

- POSTRAUMATSKI STRESNI POREMEAJ: anksioznost i emotivna obamrlost kao posljedica vrlo traumatskog dogaaja, bolna nametljiva sjeanja na dogaaj danju i more nou, teko se koncentrirati, osjeaj izdvojenosti od drugih i od trenutanih dogaanja

- AKUTNI STRESNI POREMEAJ: slian PTSP, ali simptomi ne traju toliko dugo

Somatoformni poremeajiSomatoformni poremeajiSomatoformni poremeajiSomatoformni poremeaji - SOMATIZACIJSKI POREMEAJ: duga povijest viestrukih pritubi na fizike smetnje, zbog kojih je osoba uzimala lijekove ili potraila lijeniku pomo

- KONVERZIVNI POREMEAJ: osoba izvjetava o gubitku motorikih ili senzornih funkcija kao to je paraliza, anestezija ili sljepoa

- POREMEJ BOLI: osjeaj teke i trajne boli - HIPOHONDRIJA: pogreno tumaenje manjih fizikih

smetnji kao ozbiljne bolesti - POREMEAJ SHEME VLASTITOG TIJELA: obuzetost

zamiljenim nedostatkom u svome izgledu Disocijativni poremeajiDisocijativni poremeajiDisocijativni poremeajiDisocijativni poremeaji - DISOCIJATIVNA AMNEZIJA: osoba zaboravlja itavu

svoju prolost ili selektivno gubi pamenje za odreeno

Stjepan tajduhar

25

vremensko razdoblje - DISOCIJATIVNA FUGA: osoba iznenadno i neoekivano

otputuje na novo odredite, zapone novi ivot i potpuno zaboravlja svoj prijanji identitet

- POREMEAJ VIESTUKE LINOSTI: osoba ima dvije ili vie razliitih linosti, od kojih je svaka sloena i prevladava u odreenom trenutku

- DEPERSONALIZACIJSKI POREMEAJ: teak i razoran osjeaj samootuenja ili nestvarnosti

Seksualni poremeaji i Seksualni poremeaji i Seksualni poremeaji i Seksualni poremeaji i poremeaji spolnog identitetaporemeaji spolnog identitetaporemeaji spolnog identitetaporemeaji spolnog identiteta

- PARAFILIJE: neuobiajeni izvori seksualnog zadovoljstva (ekshibicionizam, voajerizam, sadizam, mazohizam)

- SEKSUALNE SMETNJE: osobe nisu kadre dovriti uobiajen ciklus spolnog odgovora (nesposobnost odravanja erekcije, prerana ejakulacija, inhibicija orgazma)

- PROBLEMI SPOLNOG IDENTITETA: iznimna nelagoda u vezi sa svojim biolokim spolom, osoba sebe odreuje kao pripadnika drugog spola

Poremeaji spavanjaPoremeaji spavanjaPoremeaji spavanjaPoremeaji spavanja - DISOMNIJE: poremeaji koliine spavanja, kvalitete

spavanja ili vremena spavanja - PARASOMNIJE: tijekom spavanja zbiva se neto

neobino Poremeaji hranjenjaPoremeaji hranjenjaPoremeaji hranjenjaPoremeaji hranjenja - ANOREXIA NERVOSA: osoba prestaje jesti i postaje

fiziki iscrpljena, jak strah od debljanja - BULIMIA NERVOSA: epizode prejedanja i istovremene

kompenzacijske radnje kao to je povraanje ili koritenje laksativa

Umiljeni poremeajUmiljeni poremeajUmiljeni poremeajUmiljeni poremeaj - ljudi namjerno proizvode ili se ale na fizike ili na psiholoke simptome zbog potrebe preuzimanja uloge bolesne osobe

Poremeaji prilagodbePoremeaji prilagodbePoremeaji prilagodbePoremeaji prilagodbe - razvoj simptoma u emocijama i ponaanju nakon velikih ivotnih stresova

Poremeaji kontrole porivaPoremeaji kontrole porivaPoremeaji kontrole porivaPoremeaji kontrole poriva - KLEPTOMANIJA: osoba ponovljeno krade, no ne zbog novane vrijednosti objekta ili zbog njegove upotrebe

- PIROMANIJA: osoba namjerno podmee poar i u tome uiva

- PATOLOKO KOCKANJE: osoba je obuzeta kockanjem, nije u stanju prestati i kockanje joj je nain bijega od problema

Poremeaji linostiPoremeaji linostiPoremeaji linostiPoremeaji linosti - SHIZOIDNI POREMEAJ LINOSTI: osoba je distancirana, ima malo prijatelja, neosjetljiva je na pohvale i kritiku

- NARCISTIKA LINOST: napuhan osjeaj vlastite vanosti, matanje o velikim uspjesima, traenje stalne panje i iskoritavanje drugih

- ANTISOCIJALNA LINOST: besposliarenje, bijeg od kue, delikvencija, sklonost sukobima, ne osjea sram zbog krenja drutvenih normi

Druga stanja koja mogu biti u Druga stanja koja mogu biti u Druga stanja koja mogu biti u Druga stanja koja mogu biti u sreditu panje kliniarasreditu panje kliniarasreditu panje kliniarasreditu panje kliniara

- problem sa savladavanjem akademskih predmeta - antisocijalno ponaanje - simuliranje - brani problemi

Stjepan tajduhar

26

- problemi odnosa - problemi na poslu - fizika ili seksualna zloupotreba - alovanje - nesuglaavanje s tretmanom - religiozni ili duhovni problem - problem ivotne faze

Delirij, demencija i drugi Delirij, demencija i drugi Delirij, demencija i drugi Delirij, demencija i drugi kognitivni poremeajikognitivni poremeajikognitivni poremeajikognitivni poremeaji

- delirij je pomraenje svijesti, poremeaj panje i nesuvisao tijek misli

- poremeaji esto povezani sa starenjem Dodaci u DSM Dodaci u DSM Dodaci u DSM Dodaci u DSM IV IV IV IV

1.1.1.1. Sustezanje od kofeina: Sustezanje od kofeina: Sustezanje od kofeina: Sustezanje od kofeina: Osoba osjea jaku uznemirenost i smetnje u socijalnom funkcioniranju i na poslu uzrokovane nepijenjem uobiajene koliine pia koja sadre kofein. Simptomi: glavobolja, umor, anksioznost, depresija, munina i poremeeno miljenje.

2.2.2.2. Predmenstruacijski disforini poremeajPredmenstruacijski disforini poremeajPredmenstruacijski disforini poremeajPredmenstruacijski disforini poremeaj: Obiljeen je depresijom, anksioznou, bijesom, promjenama u raspoloenju i smanjenim interesom za aktivnosti koje inae donose zadovoljstvo u periodu tjedan dana uoi menstruacije veinu mjeseci u godini.

3.3.3.3. Mijeani anksiozno Mijeani anksiozno Mijeani anksiozno Mijeani anksiozno depresivni poremeaj: depresivni poremeaj: depresivni poremeaj: depresivni poremeaj: Disforino raspoloenje treba trajati najmanje mjesec dana i biti popraeno s najmanje etiri od sljedeih simptoma: tekoe koncentracije ili pamenja, poremeaji spavanja, umor ili nedostatak energije, razdraljivost, zabrinutost, plaljivost, pretjerana budnost, oekivanje najgoreg, jak pesimizam u pogledu budunosti ili nisko samopotovanje.

4.4.4.4. Pasivno Pasivno Pasivno Pasivno agresivni poremeaj linosti (negativistiki poremeaj linosti): agresivni poremeaj linosti (negativistiki poremeaj linosti): agresivni poremeaj linosti (negativistiki poremeaj linosti): agresivni poremeaj linosti (negativistiki poremeaj linosti): Simptomi koji se ne mogu objasniti depresijom ukljuuju kivnost, otpor i suprotstavljanje zahtjevima i oekivanjima na pasivan nain kao to je kanjenje, otezanje, zaboravnost i namjerna neuinkovitost. Ljudi se esto osjeaju zapostavljenima, prevarenima ili podcijenjenima.

5.5.5.5. Depresivni poremeaj linosti: Depresivni poremeaj linosti: Depresivni poremeaj linosti: Depresivni poremeaj linosti: Ova dijagnoza moe se primijeniti na osobe iji nje ivotni stil openito obiljeen potitenou, neveselou i sklonou pretjeranoj zabrinutosti.

Predloene osi za budua istraivanja potiu strunjake da razmisle treba li budua os ukljuivati obrambene mehanizme automatske psiholoke procese koji tite osobu od anksioznosti i od svijesti o unutarnjim i vanjskim opasnostima ili stresorima. Postoji sedam nivoa obrane, svaki sa skupom obrambenih mehanizama:

1.1.1.1. Visoki stupanj prilagodbe: anticipacija, humor, suzbijanje 2.2.2.2. Nivo nepriznavanja: poricanje, projekcija 3.3.3.3. Nivo pogrene obrambene regulacije: psihotino poricanje

DSM IV pokuava na tri naina poveati kulturalnu osjetljivost:

1.1.1.1. unosei u glavni dio prirunika raspravu o kulturalnim i etnikim utjecajima na svaki poremeaj

2.2.2.2. dajui u prilogu opi okvir koji moe posluiti kliniarima moe posluiti za evaluaciju uloge kulturalne i etnike pripadnosti

3.3.3.3. opisujui u prilogu sindrome vezane uz kulturu Sindromi vezani uz kulturu:

aaaamokmokmokmok: disocijativna epizoda obiljeena razdobljem snovanja nakon kojeg slijedi napad nasilnog i katkad homicidnog ponaanja, epizoda je izazvana uvredom i prvenstveno se opaa kod mukaraca, prisutne ideje proganjanja

umor mozgaumor mozgaumor mozgaumor mozga: esto kod studenata, napetost u glavi i vratu, zamuenost vida dhatdhatdhatdhat: jaka anksioznost i hipohondrija vezana uz iscjedak sjemena bolest duhovabolest duhovabolest duhovabolest duhova: zaokupljenost smru i pokojnicima korokorokorokoro: anksioznost zbog mogunosti da e penis ili bradavice nestati u tijelu i uzrokovati smrt

Stjepan tajduhar

27

Postoje dvije velike grupe kritika postojeeg sustava klasificiranja: vanost same klasifikacije:

- gubitak relevantnih informacija - obiljeavanje osobe - negativne posljedice dijagnoze

kritika postojee dijagnostike prakse: - kategorijalna nasuprot dimenzionalnoj klasifikaciji - pitanje pouzdanosti - pitanje valjanosti:

o etioloka - isti uzroni faktori moraju biti naeni kod ljudi koji ine istu dijagnostiku skupinu

o konkurentna - drugi simptomi ili poremeeni procesi koji nisu dio same dijagnoze karakteristini su za osobe s dijagnozom

o prediktivna - slino budue ponaanje pacijenata koji pate od odreenog poremeaja

05. tipini znaci i simptomi ps05. tipini znaci i simptomi ps05. tipini znaci i simptomi ps05. tipini znaci i simptomi psihijatrijskih ihijatrijskih ihijatrijskih ihijatrijskih

poremeajaporemeajaporemeajaporemeaja

Stjepan tajduhar

28

Stjepan tajduhar

29

Stjepan tajduhar

30

Stjepan tajduhar

31

Stjepan tajduhar

32

Stjepan tajduhar

33

Stjepan tajduhar

34

Stjepan tajduhar

35

Stjepan tajduhar

36

00005555....multiakcijska evaluacija bolesnika u multiakcijska evaluacija bolesnika u multiakcijska evaluacija bolesnika u multiakcijska evaluacija bolesnika u

sustavu DSMsustavu DSMsustavu DSMsustavu DSM----IIIIIIIIIIII----R klasifikacijeR klasifikacijeR klasifikacijeR klasifikacije

Stjepan tajduhar

37

Pouzdanost Pouzdanost Pouzdanost Pouzdanost se odnosi na dosljednost u mjerenju:

a) slaganje meu procjenjivaima odnosi se na stupanj u kojem se slau dva nezavisna promatraa ili suca

b) pouzdanost ponovljenog mjerenja mjeri stupanj u kome ljudi koje se dva puta promatra ili su dva puta testirani istim testom, s razmakom od moda nekoliko tjedana ili mjeseci, openito postiu sline rezultate

c) pouzdanost paralelnih formi odnosi se na koritenje dvaju formi istog testa umjesto istog testa dva puta

d) pouzdanost polovica testa moe se raunati na osnovu samo jedne primjene testa koji se podijeli na dvije polovice i ta se dva dijela gledaju kao odgovori iz odvojenih primjena testa

U svakom od tipova pouzdanosti rauna se korelacija mjera koja pokazuje koliko su blisko povezane dvije varijable. to je korelacija via pouzdanost je bolja. ValjanosValjanosValjanosValjanost t t t je stupanj u kome jedan postupak mjerenja mjeri ono emu je namijenjen:

1. konkurentna valjanost odnosi se na stupanj u kojem rezultati na jednom instrumentu koreliraju s drugom mjerom psiholoke osobine koja se procjenjuje u otprilike istoj vremenskoj toki

2. prediktivna valjanost slina je konkurentnoj, ali mjera s kojom se usporeuje bit e dostupna tek u budunosti

3. konstuktna valjanost je vaan dio provjere teorija i moe se razumjeti samo u kontekstu teorije

BIOLOKA PROCJENABIOLOKA PROCJENABIOLOKA PROCJENABIOLOKA PROCJENA Kod CT skCT skCT skCT skeeeeniranjaniranjaniranjaniranja pomini snop rendgenskih zraka prolazi kroz horizontalni presjek pacijentova mozga skanirajui ga kroz 360 stupnjeva. Pomini detektor rendgenskih zraka na drugoj strani mjeri koliinu radioaktivnosti koja prodire, pa na taj nain zahvaa i male razlike u gustoi tkiva. Raunalo koristi informacije kako bi stvorilo dvodimenzionalnu detaljnu sliku presjeka, dajui joj optimalni kontrast. Zatim se pacijentova glava pomie i stroj skanira drugi presjek mozga. Slike mogu pokazati poveanje mozgovnih komora koje ukazuje na degeneraciju tkiva i poloaj tumora i ugruaka. Kod PET skPET skPET skPET skeeeeniranjaniranjaniranjaniranja neka tvar koju mozak koristi oznai se kratkotrajnim radioaktivnim izotopom i ubrza u krvotok. Radioaktivne molekule tvari imitiraju esticu nazvanu pozitron, koja se brzo sudara s elektronom. Par estica velike svjetline izbija iz lubanje u suprotnim smjerovima, to biljei skener. Raunalo analizira milijune takvih zabiljeki i pretvara ih u pominu sliku mozga u horizontalnom presjeku, koja se projicira na televizijski ekran. Slike su u boji, a mutne mrlje svjetlijih i toplijih boja podruja su u kojima je metabolika razina tvari via. Pomine vizualne slike funkcioniranja mozga mogu ukazati na mjesta epileptikih napada, tumora mozga, udara i trauma izazvanih povredom glave, kao i na distribuciju psihoaktivnih tvari u mozgu. Koristi se i za prouavanje moguih abnormalnih biolokih procesa u osnovi pormeaja. Noviji je postupak predoavanje nuklearnom magnetskom rezonancijom (NMR)nuklearnom magnetskom rezonancijom (NMR)nuklearnom magnetskom rezonancijom (NMR)nuklearnom magnetskom rezonancijom (NMR), kod koje osoba biva smjetena unutar velikog krunog magneta koji izaziva pokretanje atoma vodika u tijelu. Kad se iskljui snaga magneta, atomi se vraaju u svoj izvorni poloaj i na taj nain proizvode elektromagnetski signal. Te signale zatim ita raunalo i pretvara ih u crno bijele slike modanog tkiva. Neuropsiholoka procjenaNeuropsiholoka procjenaNeuropsiholoka procjenaNeuropsiholoka procjena

00007777.... postupci klinike procjene postupci klinike procjene postupci klinike procjene postupci klinike procjene

Stjepan tajduhar

38

Neurolog Neurolog Neurolog Neurolog je lijenik koji je specijalizirao bavljenje bolestima koje zahvaaju ivani sustav. Neuropsiholog Neuropsiholog Neuropsiholog Neuropsiholog je psiholog koji prouava kako oteenja mozga utjeu na na nain miljenja , osjeanja i ponaanja. U neuropsiholokoj procjeni koristi se Halstead Reitanova baterija koja se sastoji od nekoliko testova:

Test taktilnog uinka Test taktilnog uinka Test taktilnog uinka Test taktilnog uinka vremenskivremenskivremenskivremenski

Ispitanik naslijepo pokuava staviti razliite oblike u odgovarajue udubine na ploi, koristei prvo dominantnu ruku, a zatim drugu te na kraju obje. Namjera je izmjeriti brzinu motorikog odgovora osobe na nepoznatu situaciju.

Test taktilnog uinka Test taktilnog uinka Test taktilnog uinka Test taktilnog uinka pamenjepamenjepamenjepamenje

Nakon dovravanja vremenskog testa ispitanik treba na temelju pamenja nacrtati plou s udubinama. Osjetljiv na oteenja u desnom tjemenom renju.

Test kategoriziranjaTest kategoriziranjaTest kategoriziranjaTest kategoriziranja Nakon to mu je na ekranu prikazana slika koja ukazuje na jedan od brojeva izmeu jedan i etiri ispitanik treba pritisnuti tipku koja pokazuje o kojem se broju radi. Obavjetava ga se o ispravnom i neispravnom odabiru i on treba otkriti pravila za ispravan odabir. Mjeri se rjeavanje problema. Lo uinak odraava oteenja desnog ili lijevog frontalnog renja.

Test percepcije govornih Test percepcije govornih Test percepcije govornih Test percepcije govornih zvukovazvukovazvukovazvukova

Ispitanik slua seriju besmislenih rijei od kojih svaka sadri dva suglasnika koji trebaju initi rije koju je potrebno sastaviti. Mjeri se funkcioniranje lijeve hemisfere, posebice sljepoonih i tjemenih podruja.

esto se koristi i baterija Luria Nebraska, kojom se utvruju temeljne i sloene motorike vjetine, ritmike sposobnosti, taktilne i kinestetike vjetine, verbalne i spacijalne sposobnosti, sposobnost razumijevanja govora, sposobnost govornog izraavanja, pisanje, itanje, aritmetike vjetine, pamenje i intelektualni procesi. Rezultati ukazuju na ope oteenje, omoguuju otkrivanje oteenja u eonom, sljepoonom, senzorno motornom ili tjemeno zatiljnom dijelu desne ili lijeve hemisfere. Nema jednoznanog odnosa izmeu rezultata na odreenom neuropsihologijskom testu ili nalaza PET i CT skaniranja s jedne strane i psiholokih smetnji s druge strane. To posebice vrijedi za kronino oteenje mozga, a faktori koji su prisutni su: noenje osobe s gubicima do kojih je dovelo oteenje mozga, socijalna okolina i ranija linost osobe. FizioloFizioloFizioloFizioloko mjerenjeko mjerenjeko mjerenjeko mjerenje Psihofiziologija Psihofiziologija Psihofiziologija Psihofiziologija se bavi tjelesnim promjenama koje prate psiholoka dogaanja ili su povezane s psiholokim karakteristikama osobe. Aktivnost autonomnog ivanog sustava esto se procjenjuje pomou elektrinog i kemijskog mjerenja i analiza. Jedna od vanih mjera je ritam srca. Svaki otkucaj srca stvara promjene u elektrinom potencijalu koje se biljee na elektrokardiogramuelektrokardiogramuelektrokardiogramuelektrokardiogramu. Druga je mjera elektrodermalna reakcijaelektrodermalna reakcijaelektrodermalna reakcijaelektrodermalna reakcija ili vodljivost koe, ranije poznata kao Galvanski odgovor koe (GSR). Odreene emocije poveavaju aktivnost lijezda znojnica, a elektrofizioloki procesi u stanicama tih lijezda mijenjaju vodljivost koe i proizvode znoj. Budui da lijezde znojnice aktiviraju s