sadržaj: turistiČki barometar po(r)uke hrvatskih … i odnosi s... · 2016. 1. 13. ·...
TRANSCRIPT
23.10.2015
Izvješće medijskih objava
Press CLIPPING d.o.o., Florijana Andrašeca 18a, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 30 948 04,fax: +385 1 30 10 262, e-mail: [email protected], www.pressclip.hr
Muzeji Hrvatskog zagorja
1
23.10.2015 Jutarnji list Stranica/Termin: 28 Hrvatska
Naslov: Dvorci nam propadaju, a mogli bismo na njima dobro zarađivati
Sadržaj: Ekspert za krajobraznu arhitekturu, kojeg zovu i doktorom za dvorce, govori o njihovom neiskorištenom potencijalu
Autor: KORANA SUTLIĆ
Rubrika, Emisija: Kultura Žanr: izvješće Naklada: 55.000,00
Ključne riječi: GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA
23.10.2015 Zadarski list Stranica/Termin: 29 Hrvatska
Naslov: Prepoznatljivi u nautici i kampingu, te dijelom u »city break« i turizmu kulture
Sadržaj: TURISTIČKI BAROMETAR PO(R)UKE HRVATSKIH TURISTIČKIH NAGRADA 2015.
Autor: Damir MARIČIĆ
Rubrika, Emisija: EKO 023 Žanr: izvješće Naklada: 3.500,00
Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH
Muzeji Hrvatskog zagorja
Lista objava
23.10.2015 Stranica/Termi 28
Hrvatska
Naslov:
Autor:
Rubrika/Emisija: Kultura Žanr:
Površina/Trajanje: 1.072,72 Naklada: 55.000,00
Ključne riječi: GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA
PROF. MLADEN OBAD SCITAROCI O
Idok mnogi zgrade igrađevine,
koje su kulturnodobro, vide kao veliki
teret, akademikMladen Obad Šćitaroci,
profesor
na Arhitektonskom fakultetu
u Zagrebu, upravo ukulturnom naslijeđu vidi našu
budućnost, kulturni, ali iekonomski resurs. Smatra dase naslijeđe mora gledati i očima
menadžera. M. Obad Šćitaroci
najpoznatiji je po svojojknjizi "Dvorci i perivoji Hrvatskoga
zagorja" te ga zovu "doktorom
za dvorce"U Hrvatskoj je mnogo
kulturnog naslijeđa ugroženo,
propada.- Osim dvoraca, koji se često
spominju kao primjer, uugroženu baštinu spada i industrijsko
naslijeđe, fortifikacijske
građevine te ruralnatradicionalna arhitektura. Ne
postoji dovoljna svijest o tomeda graditeljsko naslijeđe može
ponuditi bolje i atraktivnijeambijente nego gradnja novog.
Briguonaslijeđu najčešćesvodimo na zaštitu građevina,
međutim zaštita ne znači
puno ako ne slijedi aktivnidio, što podrazumijeva brigui mogućnost novog života, suvremeno
korištenje. Naslijeđene smije biti stavljeno pod
stakleno zvono nego ga trebakoristiti, jedino tako opstaje.
Dobri primjeriUnjemu se, smatrate,
krije i ekonomsko bogatstvo?
- Naslijeđe koje imamo, a
onopotvrđuje 25 stoljeća urbanekulturena
tlu Hrvatske, akoračunamokontinuitet naseljajoš od Ilira iprvihgrčkih naselja
pa do danas, resursi su neslućenih
mogućnosti. Mnogikoristekulturnoiprirodnonaslijeđe
za ostvarenje prihoda.Može seostvariti dohodak, alinaslijeđe se mora obnavljati,koristitiiunaprjeđivati. Nažalost,
ne prepoznajemo ga kaovažan razvojni resurs.
Zašto sve to nije boljeiskorišteno u Hrvatskoj?Što napraviti?
Dvorci nam propabismo na njima dol
Ekspert za krajobraznu arhitekturu,kojeg zovu i doktorom za dvorce, govori o
njihovom neiskorištenom potencijalu- U svijetu je prepoznata
važnost gospodarskog korištenja
naslijeđa. Aktualno jeupravljanje kulturnim dobrima.
Započelo je to s naslijeđempod zaštitom UNESCOa, a širi
se nanacionalne razine. Kodnas se čine tek pionirski koraci,
presporo, za kulturno naslijeđe
nedovoljno. Treba izraditiplanove upravljanja na temelju
urbanističkih i konzervatorskih
planova i projekata.Preduvjet je valorizacija naslijeđa,
vizija i strategija unaprjeđenja
i revitalizacije. Planovi
upravljanja kulturnimnaslijeđem svojevrsni su menađžment
planovi - kombinacija
ekonomije, prostornogplaniranja, arhitektonske obnove
i konzervacije naslijeđas ciljempostizanjaodrživosti,
PROFESORŠĆITAROCI
ORGANIZATOR JEZNANSTVENOGSKUPA NA TEMU
RAZVOJNIHMOGUĆNOSTI
KULTURNOGNASLIJEĐA
samofinanciranja. Postojikodnas i dobrih primjera očuvanja
i korištenja kulturnih dobara,
ali u mnoštvu naslijeđato su malobrojni primjeri pane možemobiti zadovoljni. Zahvaljujući
prijavi za EU fondoveneki gradovi i općine uspje¬
li su nešto provesti. Međutim,radi se o pojedinačnim slučajevima,
a ne o sveobuhvatnimosmišljenim projektima kakve
bi trebalo pokretati na razini
Hrvatske.Što suneki od problema
koji to sprečavaju?
PIŠEKORANASUTLIĆ
2
Dvorci nam propadaju, a mogli bismo na njima dobro zarađivati
KORANA SUTLIĆ
izvješće
Jutarnji list
23.10.2015 Jutarnji list Stranica/Termi 28
Hrvatska
3
TANTU KULTURNE BAŠTINE
DVORI TOME ERDODYJANEKADAŠNJI DOMANTUNA MIHANOVIĆADANASJE RUŠEVINA
DVORACOPEKAU DRŽAVNOM JEVLASNIŠTVU
laju, amoglitro zarađivati
-Ne postoji valorizacija naslijeđa.
Ne možese sve sačuvati,niti je sve jednako vrijedno.
Akonešto morapropasti, nekaonda ne propadaju najvrjednija
kulturna dobra. Dok nema
valorizacije, nerijetko se
događa da najvrjednija baština
propada, čak i ona u državnom
vlasništvu, na primjerdvorac Opeka.
Važnost ambijenta•Koji su đvoraci nepravedno
zapušteni?- Mnogo ih je, primjerice:
Opeka, Oroslavje, StubičkiGolubovec,
Jastrebarsko, Brezovica
i mnogi drugi. Jedan odnjih je i Novi dvori cesargradski/klanječki
iz 1603. godine,ranobarokni dvorac bana Tome
Erdodya, koji je pobijedioTurke kod Siska 1593. U tom jedvorcu živioiumroAntunMihanović.
Odavno je ruševina.Šteta da prije pola stoljeća nije
prihvaćen prijedlogobnovei prenamjeneu GalerijuAntuna
Augustinčića.
Ne može se baš svesačuvati, no akonešto mora
□pasti,neka to ne
u najvrednijakulturna dobraPoznato je da je stanje s
dvorcima loše i da propadajukontinuirano.- Mnogi su prazni. Oko 50
posto je u lošem stanju i beztrajne i odgovarajuće namjene,
a 30 posto je gotovo ruševno.
Potrebna su velika ulaganjau njihovuobnovu, a potom
i za održavanje. Europski fondovidaju novac za obnovu jedino
akoprojekt možebiti održiv,akomože postati pokretač
razvoja u svom kraju. Trebajunam pripremni projekti,
prostorno programski scenarijimogućnosti prenamjene
naslijeđa. Ne mogu svi dvorcibiti hoteli, još manje muzeji.
Važan je ambijent i okol¬
na ponuda. Treba uspostavitimrežu dvoraca i drugog kulturnog
i prircđnog naslijeđa.Nije dovoljna dostupnost samoautomobilom,
većijavnimprijevozom. Moraju i cestebitiuređene, nažalost nisu.Što u tome značiponovno
smanjenje n< ivcaza spomeničkurentu?
- Do sada s e naslijeđe maloi sporo obr avljalo, a još će
manjeakosesmanjirenta. Ali,i s manje novca se može puno
napraviti ako se novac namjenski
koristi. S obzirom naonošto je obnovljeno, novacodspomeničke rente vjerojatnoje odlazio za pokrivanje drugih
rashoda, a na štetu ionakopropadajuće baštine. Izgledada će i nadalje hrvatska baština
propadati.
Odmak od stereotipaŠtobi se još dalo napraviti?
- Nedostaje sustavna i smišljenarevitalizacija i suvremeno
korištenje graditeljskognaslijeđa. Napravimo
pilot projekte na razini državeu suradnji sa županijama i
gradovima/općinama, a ondai dugoročne planove. Razvoji unaprjeđenje naslijeđa nijemoguće rješavati administrativnim
pristupom. Potrebnajevizija i novi pogledi, odmakod stereotipa. Okupimovrsnesručnjake, potrebna jepolitička
volja, pozovimo medije dasvi zajedno stvorimo pozitivno
ozračje u društvu te zapušteno
i zaboravljeno naslijeđeučinimo ishodištem razvoja,prihoda i novih radnih mjesta,
a istodobno da očuvamonaslijeđe kao dio hrvatskogidentiteta.•Organizirate znanstveniskupProstorne i razvojnemogućnostikulturnog naslijeđa,
koji je počeo jučer.Na skup je stiglo više sudionika
nego seočekivalo. Iz21 zemlje i sa 39sveučilišta.Kako tumačiteveliku zainteresiranost?
-Očito smo dobro odabralitemukoja jeaktualnaumnogim
zemljama. Svi posjedujubrojno naslijeđe, svi gažele
sačuvati i koristiti. Svjetski jeaktualna tema ponovne uporabe
povijesnih zgrada i cjelina.
23.10.2015 Stranica/Termi 29
Hrvatska
Naslov:
Autor:
Rubrika/Emisija: EKO 023 Žanr:
Površina/Trajanje: 902,21 Naklada: 3.500,00
Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH
TURISTIČKI BAROMETAR PO(R)UKE HRVATSKIH TURISTIČKIH NAGRADA 2015.
Prepoznatljivi u nautici ikampingu, te dijelom u »citybreak« i turizmu kultureZADAR Na upravo završenim
Danima hrvatskogturizma u Poreču Zadarskažupanija obradovana je s
nekoliko prestižnih priznanja.
Ipak ovdašnja regijai turistički subjekti prošli subez nagrada u većini kategorija
koje nagrađuje Hrvatska
turistička zajednica.
Nagrade HTZa
Odnosno bez nagradesmo u: Najuspješnija destinacija
ruralnog turizma,Najuspješnija destinacijaturizma zdravlja, Najuspješnija
city break destinacija,Autentična primorska
destinacija »malo misto«,
Najuspješnija destinacijaza ljetni odmorišni turizam,
Hrvatska 365 i Održiviturizam.
Nagradu smo dobili kategorijama
Inovacija godine1. Mobilna aplikacija
«Zagreb be there«2. Mobilna aplikacija
«Zadar travel«3. Zaljubite se u Crikvenicu
Kulturna atrakcija godine
1. Muzej antičkog staklau Zadru
2. Hotel Adriatic, Rovinj3. Muzej krapinskih
neandertalaca.Također bez nagrade u
kategorijama: Ttiristički događaj
godine Rekreacija izabava, Plaža godine kao iEDEN (ove je godina hrvatski
kandidat u ovom europskom
nadmetanju GornjeMeđimurje).
Nemamo ni zaslužnihpojedinaca u kategorijama:
Hrvatska turistička nagradaza 2014. godinu odnosnoNagrada za životno djelokao ni nagrada Anton Štifanić
za 2014. godinu - kategorija
pojedinac.U nagrađivanju »Čovjek
ključ uspjeha u turizmu -djelatnik godine«, nagrađen
je kao organizator putovanja
Tomislav Fain, TZŽZadarska tvrtka Terra Travel,
uz 26 kolega drugihstruka direktno ili indirektno
vezanih za turizam.
Nagrade HGK
U drugom setu nagrađivanjaodnosno u nagradi
Hrvatske gospodarske komore
Turistički cvijet ipaksmo prošli bitno kvalitetnije.
Istina u šest hotelskih kategorija
koje se nagrađujunismo sudjelovali. No, potom
je slijedio niz ovdašnjihuspješnica:Marina godineDMarina Dalmacija, Bibinje
SukošanHostel godineBoutique Hostel Forum,
ZadarCharter kompanija godine
Angelina Tours d. 0. 0.
Biograd n/m.Kamp na moru godineKamp Straško, NovaljaOvog posljednjeg makar
iz Likosenjske županije sisvojatamo jer najčešće nastupaju
s našim kampovima(jer su u Lici gotovo sami), ai ovo je kategorija u kojoj redovito
imamo i niz drugihnagrada (nagrade se originalno
dodjeljuju za tri kampau kategorijama mali, sre¬
dnji i veliki kamp) Treba rećii da smo u nagradama
marinama koje se takođerdijele na više kategorija također
značajno prisutni.
Gdje smo bitniDakle bez presnažnih osvrta
ni jedno naše mjesto iligrad nije ove godine ostavilo
poseban dojam a niti jeneki događaj na ovom prostoru
zavrijedio posebnusvehrvatsku pažnju. Muzejantičkog stakla i mobilnaaplikacija »Zadar travel«održali su nas u kulturi i
inovaciji. Ono u čemu smostrukovno istaknuti je dakle:
nautika bilo da se radi omarinama ili charteru gdjesmo hrvatski vrh. Takođernam je nasuprot privatnogsmještaja u kojem bi biloprilično da smo uzeli nekunagradu, s obzirom kolikonam je učešće upravo utom smještaju u zemlji,obraz osvijetlao hostel Forum
a što je i nekakav redkako zbog njihove vrijednosti
tako i zbog tradicije jr jeovdje zadugo postojao jedini
hostel vrijedan spomenau zemlji onaj Ferijalnog saveza
na Puntamici. I tu smoopet u kampingu kao trećahrvatska kamping regija umasovnosti i u nadmetanjuza drugo mjesto s Kvarnerom
u kvaliteti, pri čemuposebice Turisthotelov Zatoosigurava često da ispadnemo
vrh zemlje, a slijedi ganekoliko zanimljivih velikihkampova poput Šimuna iSolina Ilirije Biograd, tenešto manjih i srednjih lijepih
i uspješnih kampova.Damir MARIČIĆ
Nautika kao prepoznati adut i jedan od temeljnih oslonaca turizma Zadarske županije
Kampovi su zahvaljujući nekolicini predvodnika također prepoznati adut Zadarske županije
U kulturi se ipak držimoUnatoč brojnosti privatnog smještaja po njegovoj organiziranosti i kvaliteti još nismoprepoznati, pa su napori TZ županije na organizaciji 1 edukaciji razumljivi i dobrodošli
4
Prepoznatljivi u nautici i kampingu, te dijelom u »city break« i turizmu kulture
Damir MARIČIĆ
izvješće
Zadarski list