sandzak 157 small

9

MJESENA NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU SANDAK | BR. 157 | 1. OKTOBAR 2011. CIJENA 100 RSD | CG 1 | BIH 2 KM | EU 3 EUR | USD 5 $ | CH 4 CHF | GB 4 GBP | TR 4 TL

ISSN 0354-2661

770354 266100

PREDSJEDNIK IZVRNOG VIJEA SEAD AIROVI:

AUTONOMIJA SANDAKA JE OSTVARENA

0 0 1 5 7

DOJAVA:

GRAEVINSKA MAFIJA U NOVOM PAZARU

A K C I J A1) Zapeaeni dennetski napitak 2) Ilmihalski biseri 3) Historija Bonjaka ogija 4) Kuran, nervni sistem i psihologija

IZDAVAKA KUA EL-KELIMEH

5.500 DIN.

2.500 DIN.

za inostranstvo 30

Jedinstvena ponuda do 1. novembra:

El-Kelimeh, izdavaka kua Meihata Islamske zajednice u Srbiji Tel: 00381/20-334-020; 00381/64-16-222-84 e-mail: [email protected]; www.kelimeh.com

NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU SANDAK 1. OKTOBAR 2011., BROJ 157. IZDAVA: BONJAKA KULTURNA ZAJEDNICA BKZ GRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZARJAHJA FEHRATOVI ([email protected]) SALAHUDIN FETI ([email protected]) SENAD REDEPOVI ([email protected]) SAMIR KRIJELJ ([email protected])

6 8 11 15 19 25 36 40 42 50

SVEBONJAKI SABOR: VIE SE NE OBRAAMO BEOGRADU KOME SMETAJU PRAVI VJEROUITELJI ENVER KRIJELJ: LJEKARI SU ME OBOGALJILI ZA NAVIJEK ISLAMSKOJ ZAJEDNICI JE VRAENO 0% IMOVINE DOJAVA: GRAEVINSKA MAFIJA TEMA BROJA: DISKRIMINACIJA BONJAKA U OBRAZOVANJU INTERVJU SEAD AIROVI: AUTONOMIJA SANDAKA JE OSTVARENA BOJKOT POPISA: PUT NACIONALNOG OTRENJENJA BONJAKA RATNI ZLOINCI SE SKRIVAJU U SRBIJI PRIVREDA: NAZIRE LI SE KRAJ EURA

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK SEKRETAR

TEHNIKI UREDNIK LEKTOR

REDAKCIJAADMIR MURATOVI ([email protected]) SUAD BEIROVI ([email protected]) DENITA NICEVI ([email protected]) ALEN DURAKOVI ([email protected]) ZAIM REDEPOVI ([email protected]) ADNAN AUEVI ([email protected]) HAZBIJA KALA ([email protected]) ZEHNIJA BULI ([email protected]) USAME ZUKORLI ([email protected]) BELKISA CRNOVRANIN ([email protected]) HAKO DULJEVI, HAJRUDIN BALI, EFKET KRCI, HARUN HODI, MARIO HEINAL, AVDO HUSEINOVI, KEMAL DEMI, BISERA SULJI-BOKAILO, SULEJMAN ALIKOVI, FERKO ANTI, MIHAIL SPEVAK, ADNAN HASANOVI, ATIFA ALJI, ALISA KURTOVI, SANELA HALKOVI, FERID BULI, SEMIR GICI, REJHAN R. KURTOVI, JAKUB DURGUT, JASMINA PLJAKI, EDIN GRIEVI IFET ALIKOVI GRAFIAR, UICE

SARADNICI

DIZAJN

TAMPA

GRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR TEL: 020/ 322-181, FAX: 322-181 E-MAIL: [email protected]

ADRESA

Redakcija revije SANDAK Vas poziva da se preplatite na naa izdanja. Godinja preplata za EU 40 + PTT. Godinja pretplata za Sandak i zemlje regiona 12 + PTT. Za pretplatnike iz Novog Pazara besplatna dostava na kunu adresu. DISTRIBUCIJA ZA BIH: Ismet Hajradinovi (+38761158955)

RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAAJU

IKA

SRBIJA MORA SKINUTI EFENDI MITIN KAPUTBonjaci u Srbiji ne uivaju osnovna ustavna i zakonska prava, diskriminirani su na svim nivoima i izloeni agresivnoj asimilaciji. Bez matine drave, bez jakog meunarodnog partnera, nalaze se na razmeu prihvaanja poltronskog odnosa sa beogradskim reimom i trnovitog puta oslobaanja od dravnog terora sopstvenim intelektualnim i moralnim snagama na principima uvaavanja drugog i drugaijeg a slijeenja vlastitog identiteta. Svoju opredijeljenost za dijalog na ravnopravnim osnovama i dalje istiu kao temelj za uspostavljanje trajne stabilnosti i suivota. Ali kako se ti pozivi ve godinama odbijaju od zid i kao prorijeeni eho vraaju samom poiljaocu, Bonjaci odluuju da stepen zahtjeva i borbe za ravnopravnost podignu bar za jo jednu ljestvicu, ne iskljuujui ni mogunost graanske neposlunosti. ta znai graanska neposlunost? Zato ba sada? Koji su oblici te neposlunosti? Pitanja su koja se ovih dana vrte u analizama srbijanskih poluobavijetenih ili namjerno neobavijetenih medijskih strunjaka. Kljuni razlozi graanske neposlunosti pobrojani su u Deklaraciji o diskriminaciji Svebonjakog Sabora Sandaka. Razrada istih bit e tematski predstavljana u ovom i narednim brojevima Revije Sandak. Graanska neposlunost znai demokratski odgovor na sve oblike dravnog terora, diskriminacijskih odnosa i asimilatorskih procesa koje aktuelni reim kontinuirano sprovodi nad Bonjacima i muslimanima Srbije. Razmjer i koliina graanske neposlunosti ovisit e o gluhoi reima, to jest njegovoj spremnosti da proguta vlastiti pseudoponos i kurtoazno glaanje efendi Mitinog kaputa iz Stankovieve Neiste krvi. Krajnji je vakat da Srbija skine taj raspadajui kaput sa svojih lea, otkine nepopravljive dijelove i sanira posljedice na manje oteenim i tek nagrienim paradima istanale postave. Ono to je nepovratno otilo mora se preboljeti, jer e u protivnom zbog prenaglaenog naricanja za ve izgubljenim i istresanja frustracija na preostalim dijelovima, neupitno dovesti do gubljenja nagrienog tkiva. Dakle, reim umjesto da uzme iglu i konac gura pod makaze ionako jedva zakrpljeni kaput. Bolje od pokvarenog kaputa napraviti paltu, nego ostati na pustom damadanu. Posljednji udar takvog kurtoaznog odnosa reima jeste pokuaj podmetanja popisne zamke Bonjacima u Srbiji. Historijat popisa stanovnitva u Srbiji govori nam da isti nikada nije bio iskren, pogotovu spram pripadnika manjinskih naroda i zajednica. Kontinuirano je umanjivan broj etnikih Bonjaka, nekada brutalno nekada prenjeno, ali uvijek sa tendencijom da se isti minimiziraju, predstave statistikom grekom i na kraju nekim pogromom naertanijski otpuhaju sa ovih prostora. Kako je proces pribliavanja Srbije evro-atlanskim integracijama, bar kao u sluaju efendi Mitinog kaputa, izvjesniji, onda i Srbija mora ispotovati osnovna naela evropskih konvencija, deklaracija, rezolucija i zakona. Meutim, efendi Mitin mentalitet ne dozvoljava da se iskreno krene putem integracija, ve se uporno trae kozji putevi kako bi i vuk bio sit i ovce na broju. Papirnata demokratija u zakonske okvire smjeta sva prava i slobode svim narodima i manjinama, ali se na terenu sprovodi politika guenja i sataniziranja svih subjekata koji zahtijevaju uivanje tih prava koja su im Ustavom i zakonima garantirani. Bonjaci se ubijaju, Bonjacima se ne dozvoljava da participiraju u dravnoj administraciji i institucijama, Bonjacima se ne dozvoljava pravo na obrazovanje na maternjem jeziku, Bonjacima se onemoguava vjeronauka, Bonjacima se ne vraa oduzeta imovina, Bonjacima se napada Islamska zajednica, Bonjacima se osporava Univerzitet, Bonjacima se opstruira BNV, Bonjacima se potura svetosavizacija, Bonjacima se ugroava egzistencija, Bonjacima se poturaju poltroni, Bonjacima ne priznaju kolektivna i individualna prava, Bonjacima se instaliraju maje i inkvizicije, Bonjacima se namjeta antidomovinski osjeaj, Bonjacima se vrijea inteligencija. Kako onda da Bonjaci budu dio tog kaputa bez da se uzmu igla i konac i saiju sve povrede Ustava i zakona, prekine sa dravnim terorom, politikom poltronstva i drugim vidovima nipodatavanja? Zbog svega kazanog, bojkot predstojeeg popisa predstavlja neminovnost i puhanje vjetra pod kaput kako bi se ovaj reim konano otrijeznio i shvatio da su i Bonjaci, i Albanci, i Maari i svi ostali niti prediva koje ine aru na ilimu brendiranom kao demokratska i multikulturalna Srbija. Jes da na tom ilimu najvie ima jednobojne potke veinskog naroda, ali bi bio bezlian bez prisustva onih niti koje ga ine posebnim a pripadaju drugim narodima i manjinskim zajednicama. Opasno je da se meu potkom, umjesto arabeski i romboida, tkaju bombe i bombice. Zato je poziv BNV-a na bojkot popisa stanovnitva utemeljen i izvan formalnih razloga koji nisu nimalo nebitni, jer udaraju na jedan od bazinih elemenata identiteta jezik i pismo. On je historijska odlunost bonjakog naroda da ustraje na putu uzdizanja vlastitog dostojanstva i povraaju elementarnih prava na ivot, rad i slobodu izbora. Takoer, bojkot popisa rjeava i posljednje dileme unutar bonjakog korpusa, jer e se do kraja polarizirati na one koji su za samosvojnu sandaku politiku i one koji su, pored svih pokazatelja, gluhi, slijepi i nijemi poltroni i taoci beogradskoga reima bez prava na vlastitu volju i s obavezom da sami sebe skotrljaju na smetlite historije. No, ohrabrujua je vijest da su takvi ve sada skoro pa statistika greka. revija SANDAK | 1. oktobar 2011. | br. 157 | SandzakPRESS.net 3

AGENCIJSKI RAPORT

Bonjaci e bojkotirati predstojei popis stanovnitva, odluka je sjednice Predsjednitva BNV. Odluci je prethodila ocjena da za spovoenje ovog popisa nisu ispunjeni adekvatni uvjeti. Dosadanja praksa je pokazala da se broj Bonjaka i muslimana permanentno falsicira, umanjujui njihov broj, te izazivajui konfuziju pri utvrivanju nacionalnog, vjerskog i jezikog identiteta. Popisni obrasci, suprotno Ustavu i zakonima, tampani su iskljuivo na srpskom jeziku i irilinim pismom. navodi se u saopenju BNV-a. BNV ostavlja mogunost podrke organiziranju popisa stanovnitva ukoliko se omogui uee predstavnika Vijea u svim tijelima za sprovoenje i kontrolu popisa, odtampaju novi obrasci na bosanskom jeziku i latininim pismom za pripadnike bonjakog naroda, te poziva IZ, NVS te druge nacionalne organizacije i institucije da se ukljue u kampanju bojkota predstojeeg popisa.

TUBA PROTIV MEDIJANakon konsultacija sa advokatom, glavni muftija Muamer ef. Zukorli podnijet e tubu protiv svih medija u Srbiji koji su, suprotno Zakonu o javnom informisanju, objavljivali optube i uvrede sa nepotpisanog saoptenja iza koga, navodno, stoji nepostojea organizacija Otpor Sandaka, kae se u saopenju Meihata.

RAZOTKRILI SMO TZV. OTPORAEU emisiji RAZGOVOR TV Sandak muftija Muamer ef. Zukorli obznanio je da u Meihatu ve znaju cijeli lanac ljudi i institucija koji stoje iza fantomskog Otpora.

TV SANDAK

JANJI: BOJKOTOM POPISA BONJACI SE PRIBLIAVAJU AUTONOMIJIDuan Janji iz Foruma za etnike odnose, komentira bojkot popisa Bonjaka: S obzirom na zahtjeve za Autonomiju Sandaka koje stiu od Zukorlia i pristalica njegove politike opcije, jasno je koji je njihov cilj i poruka. Pod jedan, oni ele da ostvare distancu prema Beogradu i stvore osnovu za pravljenje autonomije. I drugo, veoma vano, Sandak se granii sa Kosovom i oni imaju vrlo razvijene poslovne i politike veze - upozorava Duan Janji. On tvrdi da je trebalo tampati obrasce na bosanskom jeziku i ukljuiti predstavnike Bonjaka u popisni proces. Takoer, Janji smatra da je popis trebalo da se organizira u aprilu, kao to su uradile i sve druge zemlje u regionu i Evropi, jer se ovdje poklopio sa predizbornom kampanjom. U javnosti se spominjalo i da e popis sluiti za sreivanje birakih spiskova, pa su graani stekli utisak da e popisivai raditi posao policije - napominje Janji.

Bili su toliko trapavi da prilikom slanja saopenja ostave podatke preko kojih smo uli u trag svim uesnicima u ovom procesu. Iza ove fantomske organizacije stoje dvije ve eksponirane nevladine organizacije, lokalni funkcioneri SDP-a Rasima Ljajia, jedna od slubenica OSCE-a koja je dugogodinji saradnik Kontraobavjetajne slube, dopisnica jednog od dnevnih srbijanskih medija i par sitnih plaenika iz Novog Pazara. Cilj im je bio da pred meunarodnom i domaom javnou sataniziraju cijeli pokret bonjakog naroda i samoga Muftiju. Meutim, ve poslije nekoliko dana postali su svjesni da smo ih razotkrili i jednostavno nestali iz javnog ivota.

FANTOMSKI OTPOR JE FRAKCIJA VLASTINa fantomski OTPOR SANDAKA reagirao je i narodni poslanik Ivan Andri, jedan od osnivaa pravog OTPORA. okiran sam samovoljom i zloupotrebom ljudi koji su ovih dana znak i ime tog pokreta iskoristili za svoju politiku borbu. Mi smo se krajem devedesetih organizovano suprotstavili zloinakom reimu Slobodana Miloevia. Nismo, poput ovih danas, vodili svoje line borbe i politike ratove, i to na strani vlasti.

BDZ SPREMA MLADE KADROVEPredsjednik BDZ-a Emir El sa saradnicima primio je delegaciju Britanske ambasade u Beogradu, na elu sa prvim sekretarom Dejmsom Murom. Gosti su se interesirali za trenutnu politiku situaciju u Sandaku. El je istakao da je loe stanje posljedica neodgovorne politike, nesposobnih i neadekvatnih kadrova proteklih 20 godina. Zato fokus BDZ-a jeste na odabiru kvalitetnih, mladih i obrazovanih kadrova.

4

AGENCIJSKI RAPORT

POKUAJ SARAJEVSKE SJEE SANDAKIH INSTITUCIJASluba za odnose s javnou Rijaseta IZ BiH u povodu najnovijeg medijskog portretiranja IZ izdala je saopenje za javnost u kom se kae da u medijima u BiH, postoje deurne politiki visokoprotabilne tabu teme o kojima se ne smije u javnom prostoru misliti, govori ili pisati. Meu takvima su negativan tretman IZ i reisululeme Ceria, priznanje Kosova, pravo Bonjaka da imaju nacionalne institucije, pravo na ljubav za dravu BiH itd. Na medije u BiH utjee i to kako se oni artikuliraju i eksploatiraju u Beogradu. Poseban osvrt daje se na gostovanje srpskog hode Adema Zilkia u politikom magazinu Crta, 27. 9. 2011. na BHT1: Ovo je guranje prsta u oi muslimanima Bonjacima, jer svima je postalo jasno da je Adem Zilki paradigma Sejde Bajramovia, koji se namee Bonjacima zato da ih uznemirava i poniava, te da ih udaljava od bitnih pitanja za njihov opstanak i napredak. Beograd je do sada uspijevao da odgaja sebi poslune Bonjake pa se sada udi odakle nekima, poput muftije Zukorlia, hrabrost da se Beogradu suprotstave u njegovoj namjeri da ovlada IZ, ne u Sandaku i Srbiji, ve u Sarajevu i BiH, a nakon pacikacije politikih, kulturnih i nacionalnih institucija u Bonjaka. IZ BiH ukazuje na svu ozbiljnost i opasnost od agresivnih tendencija obezvrjeivanja nacionalnog i vjerskog identiteta Bonjaka, tendencija razaranja IZ kroz sve napadniju beogradsku taktiku ugroavanja vjerskih prava i autonomije IZ i nametanje podanikog mentaliteta i sluganstva poput primjera Adema Zilkia i nametanja pokuaja sarajevske sjee slobode sandakih bonjakih institucija iju ulogu obavljaju i pojedini medijski djelatnici.

STUDENTI REGIONALNE KOLE LJUDSKIH PRAVAU periodu izmeu 4. i 8. septembra 2011. na IUNP odrana je Regionalna kola ljudskih prava za mlade u organizaciji Helsinkog odbora za ljudska prava u Srbiji. Polaznici kole su srednjokolci i studenti iz cijelog regiona. Oni su se upoznali sa tekuom politikom, ekonomskom i drutvenom situacijom u Sandaku sa posebnim osvrtom na ljudska prava. U okviru kole organizirane su posjete vanim institucijama, nevladinim organizacijama i kulturnohistorijskim znamenitostima.

6. 9. 2011. glavni muftija Muamer ef. Zukorli primio je polaznike kole. On je predstavio rad IZ, a potom iscrpno odgovarao na pitanja prisutnih. Polaznici su takoer posjetili BNV i BKZ gdje su ih primili prof. dr. Admir Muratovi i Jahja Fehratovi.

CRNIANINOVE INSINUACIJEU saopenju SIK-a koje potpisuje Ramiz Crnianin, pokuano je osporavanje odluka i deklaracija Svebonjakog Sabora Sandaka. Tim povodom NVS je reagiralo: Najodlunije odbacujemo tendenciozne neistine, naklapanja i insinuacije Ramiza Crnianina koopresedavajueg navladine organizacije SIK u vezi sa nedavno usvojenim deklaracijama Svebonjakog Sabora o diskriminaciji nad Bonjacima. NVS obavjetava javnost da je uvaeni akademik prof. dr. Mehmed Slezovi kopredsjedavajui SIK-a kao lan Svebonjakog sabora prisustvovao zasijedanju, diskusijom podrao Deklaracije i glasao za njih.

POKUAJ ZASTRAIVANJANovopazarska policija privela je i nakon utvrivanja identiteta pustila dvojicu aktivista Bojkota popisa zbog dijeljenja letaka sa pozivom na bojkot. BNV je najotrije osudilo postupak policije i pozvalo ministra Daia da prekine represiju prema onima koji se ne slau sa sprovoenjem popisa: BNV e formirati vee grupe aktivista koje e dijeliti tampani materijal sa pozivom na bojkot i koje e se u sluaju reakcije suprotstaviti policiji kau u BNV-u. U BNV-u su uvjereni da je cilj privoenja njihovih aktivista izazivanje straha kako bi se Bonjaci natjerali da se povinuju reimu.

DOKUMENTARAC O AVDU MEEDOVIUTV Sandak zavrava snimanje prvog dugometranog dokumentarca o Avdu Meedoviu, najveem epskom pjevau sa ovih prostora. Avdo Meedovi je pomogao amerikim znanstvenicima da razrijee Homersko pitanje. On je ispjevao na hiljade stihova koje je znao napamet, meu kojima i ep enidba Smailagi Meha. Amerikanci su specijalnom opremom napravili video i audio zapise Meedovievog pjevanja uz gusle. Po rijeima Sulejmana Zatria, autora dokumentarca, bit e prikazani upravo ti video zapisi iz 1934. Film sadri i ekskluzivne audio zapise drugih guslara iz Sandaka iz perioda pred Drugi svjetski rat. Premijeru ovog dokumentarca oekujemo sredinom oktobra na TV Sandak. - kae Zatri.

LJAJIEVO ANTIUSTAVNO DJELOVANJEOdbor za zatitu ljudskih prava i sloboda BNV-a najotrije osuuje zastraivanje Bonjaka i graana Sandaka od strane ministra Ljajia osporavanjem Ustavom i zakonom garantiranog prava na autonomiju. Ljaji je u intervjuu za Pravdu, 24-25. 9. 2011., najavljujui poetak kampanje, govorio o Autonomiji Sandaka kao izolaciji i konfrontaciji sa dravom. On tvrdi da e u Sandaku izbiti meuetniki rat i sukobi, ukoliko Bonjaci ustraju u svojim zahtjevima. U saopenju se govori i o Ljajievom poltronskom odnosu prema Beogradu i dodvoravanju srpskom narodu iznoenjem spasiteljskog plana i zatite srpskih svetinja na Kosovu. Odbor zahtijeva od dravnih organa da sprijei Ljajievo antiustavno djelovanje.

5

HRONIKA

lah Sa

VIE SE NE OBRAAMO BEOGRADU11. 9. 2011. u Velikoj sali Meihata odrano je Drugo zasijedanje Svebonjakog Sabora Sandaka. Preko osamdeset predstavnika vjerskog, politikog i kulturnog ivota uzelo je uee u radu ovog tijela ile o pozive, BNV je zakazalo Drugo zasijedanje Svebonjakog Sabora Sandaka. muslimanske djece. Od Meihata Islamske zajednice traimo da pristupi donoenju fetve o vjerskoj validnosti vjeronauke u postojeim okolnostima. Djelovanje nadlenih ministarstava, kolskih uprava i direktora kola protiv islamske vjeronauke neprijateljski je in prema pripadnicima bonjakog naroda. IV Vakufska imovina, posebno zemljite, svetinja su i osnov ouvanja duhovnog i kulturnog identiteta Bonjaka Sandaka. V Osporavanje legaliteta Bonjakog nacionalnog vijea od strane reima sastavni je dio reimskog programa sa ciljem slabljenja i eliminacije bonjakog utjecaja i postojanja u Sandaku. Zato dajemo punu podrku rukovodstvu BNV na putu ouvanja i armacije bonjakih nacionalnih vrijednosti. VI Opstrukcija akreditacije Internacionalnog univerziteta ima za cilj vraanje bonjake djece i omladine u mrak neznanja sa ci-

SVEBONJAKI SABOR SANDAKA PRERASTAO U NARODNO VIJEE SANDAKA

ud in F ETI

Obnovljeno Narodno vijee SandakaNa Drugom zasijedanju Svebonjakog Sabora Sandaka, usvojene su Deklaracija o diskriminaciji u Sandaku i Deklaracija o Narodnom vijeu Sandaka.

ljem daljeg porobljavanja pojedinane i kolektivne svijesti. Internacionalni univerzitet predstavlja glavni stub slobode i razvoja na podruju Sandaka. VII Diskriminacija nad Bonjacima kroz politiku zapoljavanja u dravnim organima i javnim ustanovama na stepenu je brutalnosti i bezobzirnosti bez presedana, to predstavlja poruku nepoeljnosti bonjakog naroda u Srbiji. VIII Privredna diskriminacija u Sandaku obuhvata sve graane bez obzira na vjersku i etniku pripadnost. Do promjene ovog stanja solidarnost i humanost meu graanima neminovni je nain preivljavanja. IX Brutalne kampanje proreimskih politikih organizacija i medija u Sandaku imaju za cilj izazivanje straha kod graana kako bi se malobrojna grupa podanika reima uveala. X Od nedlenih meuna-

revija SANDAK | 1. oktobar 2011. | br. 157 | SandzakPRESS.net

Sabor je zakazan zbog sve uestalije diskriminacije nad Bonjacima koja je kulmirala drugim talasom istjerivanja vjerouitelja. Rjeenje ovog problema potraeno je od dravnih instiucija kroz pismo premijeru Cvetkoviu kojeg je uputio predsjednik Sabora IZ Haroef. Tuti. Saopenjem za javnost obratilo se i Udruenje vjerouitelja iji je predsjednik dr. Bali otro kritizirao Ministarstvo vjera i dijaspore nazvavi ga leglom ovinizma prema islamu i muslimanima i drugim nesrpskim zajednicama, te pozvao na hitno zaustavljanje diskrimacije. Umjesto odgovora, nastavilo se sa istom politikom prema vjerouiteljima iz Preevske doline. Obzirom da su se premijer, ministar i druge dravne institucije oglu-

DEKLARACIJA O DISKRIMINACIJI U SANDAKUI Diskriminacija u Sandaku prisutna je u svim sferama ivota u formi dravnog terora. II Reimska agresija na Islamsku zajednicu organizirana je sa ciljem uruavanja osnovnog stoera opstanka Bonjaka u Sandaku. III Napad na islamsku vjeronauku od strane Ministarstva vjera i dijaspore i Ministarstva nauke i prosvjete sprovodi se sa ciljem pravoslavizacije

6

HRONIKA

rodnih institucija traimo da hitno poduzmu mjere zatite graana Sandaka od diskriminacije. XI Ukoliko reim hitno ne promijeni ponaanje, nuno je pripremiti graane na opu graansku neposlunost i masovne proteste. XII Od Bonjake akademije nauka i umjetnosti traimo da pristupi izradi programa nacionalnog opstanka bonjakog naroda.

VII Adekvatan broj lanova Narodnog Vijea Sandaka popunjava se iz redova pripadnika srpskog i crnogorskog naroda i ostalih. VIII Narodno Vijee Sandaka e poduzeti sve potrebne radnje za otvaranje predstavnitava Sandaka u Briselu, Vaingtonu, Istanbulu i Sarajevu.

Saopenje Reisul-uleme13. 9. 2011. saopenjem za javnost obratio se vrhovni vjerski poglavar Bonjaka reisul-ulema dr. Mustafa ef. Ceri. Izraavam duboku zabrinutost posljednjim informacijama koje dolaze iz Sandaka i koje govore o jaanju diskriminacije Bonjaka u Sandaku u svim sferama ivota koju sprovodi drava Srbija, njeni organi i institucije. Pritisci kojima je posljednjih godina permanentno izloena IZ u Srbiji i bonjake nacionalne institucije u Sandaku, kao i napad na islamsku vjeronauku od strane nadlenih ministarstava u Vladi Srbiji, to vodi nedopustivoj obespravljenosti i marginalizaciji vjerskih i nacionalnih prava Bonjaka, ukazuje da se na evropskom kontinentu pojavljuje novo podruje u kojem se od strane drave brutalno kre ljudska i nacionalna prava jednog naroda. Dok Bonjaci u BiH jo uvijek po masovnim grobnicama trae kosti rtava genocida, nad njihovim sunarodnicima u Sandaku drava Srbija intenzivira pritiske, vri diskriminaciju, gui njihova nacionalna i vjerska prava i tako nastoji proizvesti ambijent straha i lina kao to je to bilo u predgenocidnom periodu u BiH. Kao duhovni poglavar Bonjaka muslimana, otro protestiram protiv diskriminacije Bonjaka muslimana u Sandaku, protiv agresije na IZ u Srbiji, protiv napada na islamsku vjeronauku i dajem punu podrku Islamskoj zajednici u Srbiji na elu sa

DEKLARACIJA O NARODNOM VIJEU SANDAKAI Svebonjaki Sabor Sandaka preimenuje se u Narodno Vijee Sandaka. II Narodno Vijee Sandaka ima Predsjednitvo Vijea i Izvrno vijee. III Predsjednitvo Narodnog Vijea Sandaka ine: predsjednik, dva potpredsjednika, sekretar i predsjednik Izvrnog vijea. IV Na mjesto predsjednika Narodnog Vijea Sandaka imenuje se Demail Suljevi. Za potpredsjednike: dr. Admir Muratovi i Hazbija Kala. Za sekretara Hedija krijelj i za predsjednika Izvrnog vijea Sead airovi. V Predsjednitvo Narodnog Vijea Sandaka obavezno je pripremiti Statut Narodnog Vijea Sandaka u roku od 60 dana. VI Narodno Vijee Sandaka je najvie predstavniko tijelo graana Sandaka, koje e ravnopravno zastupati interese graana u zemlji i inostranstvu.

muftijom Muamer-ef. Zukorliem u pravednoj borbi da se ouva sloboda i autonomija IZ i zatite nacionalna prava Bonjaka u Srbiji u skladu sa meunarodnim instrumentima o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Sloboda i ljudsko dostojanstvo su najvee vrijednosti i neotuivo pravo svakog ovjeka i zatiene u svakoj demokratskoj dravi. Kao duhovni poglavar Bonjaka muslimana, elim skrenuti panju meunarodnim institucijama i organizacijama, posebno evropskim, da se u Sandaku kre vjerska i nacionalna prava Bonjaka i izraavam opravdanu bojazan da organi drave Srbije u Sandaku provociraju novo krizno arite u Evropi. Podsjeam da je Srbija krajem dvadesetog stoljea bila involvirana u izazivanje ili voenje ratova na podruju Republike Slovenije, Republike Hrvatske, BiH i Kosova, da su neki od tih ratova okonani injenjem genocida i da je presudom Meunarodnog suda pravde u Hagu ustanovljeno da drava Srbija, unato ranijim upozorenjima, nije ispunila svoju meunarodnu obavezu u sprjeavanju injenja genocida. Izraavam nadu da e se, ipak, pitanje nacionalnih i vjerskih prava Bonjaka u Sandaku i eliminiranje uzroka i posljedica diskriminacije rjeavati u duhu dijaloga, meusobnog uvaavanja i povjerenja svih zainteresiranih strana, shodno zakonima demokratskog drutva i meunarodnim standardima. Isto tako nadam se da drava Srbija i meunarodna zajednica nee sebi dopustiti takvu neodgovornost da se nakon izvre-

nog genocida nad Bonjacima krajem dvadesetog stoljea, dopusti nasilje, sprovoenje terora i straha nad Bonjacima Sandaka poetkom dvadeset prvog stoljea. Bila bi tuna i poniavajua injenica da u Evropi kraj jednog i poetak drugog stoljea bude obiljeen genocidom nad Bonjacima, etnikim ienjem, zloinima protiv ovjenosti, terorom i nasiljem nad ovim autohtonim evropskim narodom. Ukoliko se ovaj apel za zaustavljanje diskriminacije i krenje ljudskih prava Bonjaka u Sandaku ne uvai, bit u prisiljen, u svojstvu duhovnog poglavara Bonjaka, obavijestiti sve relevantne institucije u muslimanskom svijetu i zatraiti pomo i zatitu naih vjerskih, kulturnih i nacionalnih prava. Reisu-ulemino saopenje o Sandaku prenijela je jedna od najpoznatijih svjetskih medijskih kua EL-DEZIRA u udarnim vijestima.

Podrka i estitkeJavne estitke na adresu NVS, predsjedniku Demailu Suljeviu, potredsjednicima Hazbiji Kalau i dr. Admiru Muratoviu te predsjedniku Izvrnog vijea Seadu airoviu pristigle su od Meihata IZ-e, BNV-a, BKZ-a, BDZa, ZSD-a, SABE, OBKZ-a i dr. Podrku vjerouiteljima takoer su dali narodni poslanik Kenan Hajdarevi i predsjednik OO LDP NP Enes Curi. U izjavama za medije predstavnici LDP-a su osudili ignoriranje postojanja IZ.

revija SANDAK | 1. oktobar 2011. | br. 157 | SandzakPRESS.net 7

HRONIKA

j Ha dr.

KOME SMETAJU PRAVI VJEROUITELJICrkva hoe svoje hodeKod uspostave vjerske nastave u kolama, SPC i druge crkve i vjerske zajednice saraivale su samo sa Islamskom zajednicom u Srbiji. Zajedno su organizirani seminari, savjetovanja i nauni skupovi. Iznenada, SPC i druge crkve prave zaokret i pridruuju se reimu, pozivajui predstavnike otpadnike grupe na takve skupove, zaobilazei Islamsku zajednicu koja je uspostavila ovu nastavu. Ovo govori da prije svih SPC namjerno, planirano i sa ciljem podrava napad na Islamsku zajednicu i njene ustanove. Cilj je jasan: nastoji da ovlada Islamskom zajednicom, instalirajui sebi podobne ljude. Dokaz ovim tvrdnjama je i injenica da je aktuelni dravni sekretar u Ministarstvu za dijasporu i vjere crkveni ovjek - Bogoljub ijakovi, koji se dokazao neprijateljskim i antiislamskim nastupima i djelovanjem. Pored ijakovia u tom ministarstvu je i grupa radikalnih nacionalistiki nastrojenih pojedinaca koje podrava Crkva i koji odrauju posao za njene interese. Mali broj je onih koji bi da se stvari dovedu u red i da se potuje zakon. Njihov glas se ne uje, kako zbog straha za vlastitu egzistenciju, tako i zbog nemoi da se izbore sa onima koji donose odluke. cija muslimanske djece. Ovo je suprotno zakonima Evrope i kosi se sa svim meunarodnim aktima za zatitu ljudskih prava. Vjerouitelji su prvi otkrili neprijateljske, antiislamske i antibonjake sadraje u udbenicima i obaveznoj literatiri u srbijanskim kolama. Nerijetki su primjeri gdje se velia pokolj muslimana u Crnoj Gori i Srbiji. Citati iz Biblije su obavezna graa koju moraju uiti djeca muslimanske vjere. U negativnom svjetlu se spominju muslimanska imena i likovi. Iznose se neistinite tvrdnje o Muhamedu a.s. i sl. Dakle, vjeronauka i pravi vjerouitelji su predstavili prvu i jedinu prepreku da se sa djecom manipulira.


rud in B ALI

Ulaskom u sandake kole, vjerouitelji Islamske zajednice bili su jedini nastavnici nad kojima srbijanski reim nije mogao provoditi diskriminaciju kod zapoljavanja, izrade planova i programa i praviti malverzacije kod realizacije iste. Jedino to su mogli i to su i inili jeste pokuaj da se smanji broj uenika i odjeljenja u kojima e se odravati vjeronauka. Imajui u vidu da se bilo kakva donesena odluka morala odnositi i na vjerouitelje Srpske pravoslavne crkve, takve mjere su bile ograniene.

ovinisti u ministarstvimaPrije deset godina niko nije ni slutio da e se tada deklarativno demokratske vlasti na surov nain obraunati sa utemeljiteljima Islamske zajednice u Srbiji. Imajui u vidu da je Ministarstvo vjera leglo ovinista gdje ne prezaju od neprijateljskih postupaka prema Islamskoj zajednici, muslimanima i islamu, to i ne udi. Na svim seminarima, skupovima i javnim nastupima jasno se vidjelo da ovinistima u Ministarstvu vjera smetaju ahmedije i oni koji ih nose. Podaci o velikim uspjesima vjerouitelja Islamske zajednice, te velikom interesiranju roditelja i djece za ovu nastavu, uznemirili su duhove ovinista. Ministarstvom vjera vlada crnogorski kadar SPC, a Ministarstvo vjera je, po svemu sudei, Ministarstvo Crkve, i to oito krilo koje predstavlja najradikalniji dio Crkve.

Konaan obraun Zilkievi vjerouiteljiDa bi se obraunali sa pravim vjerouiteljima, nacionalisti u Vladi Srbije krenuli su perdnim sredstvima. Nepopularno bi bilo da se jednostavno izbace iz kola u situaciji kada su druge zajednice zastupljene. Zilki se, kao simbol izdaje i poltronstva, nametnuo kao idealno rjeenje. Nije vie vano obrazovanje, kola, struna sprema. Ministarstvo je brutalno izbacilo vjerouitelje i na njihova mjesta angairalo ljude iz Zilkieve druine. Ovakvi postupci su doveli do haotinog stanja. Na mjesto profesora dovedeni su pojedinci koji nemaju potrebno obrazovanje. Neki nisu zavrili ni osnovnu kolu, poput Mustafe Makia iz Sjenice. Neki nose diplome koje nisu iz vjerskih kola. Neki su ak umno poremeeni bolesnici.

Pokuaj posrbljavanja muslimanske djeceIako zvui grubo i apsurdno, pa na prvi pogled i neosnovano, u Srbiji se sprovodi nasilna asimila-

8

Roditelji su ogoreniStanje podsjea na devedesete godine kada narod nije pitao kada se odluka, tj. kadrovska politika, donosila u podrumima tajnih slubi. Roditelji su u situaciji da njihovoj djeci, mimo njihove volje, predaju lica u koja ne vjeruju, koja im ne pripadaju i sa kojima ne dijele ista ubjeenja. Sramno je nametati nastavnike vjerske nastave na nain koji to Srbija radi.

HRONIKA

POHOD NA HADETU periodu izmeu 28.11. 1944. i 21. 1. 1945. komunistike vlasti su likvidirale preko 2000 najuglednijih Bonjaka novopazarskoga kraja i pokopali ih u masovnim grobnicama na vakufskom dobru Mearif na Hadetu. Da bi odbranili Vakuf i stratite svojih predaka, Bonjaci su se, predvoeni elnicima IZ, 4. 9. 2010. sukobili sa pripadnicima specijalnih jedinicama srbijanske policije. Zato je ovaj datum odlukom Meihata proglaen Danom ehida Hadeta. Tim povodom, vie hiljada vjernika, predvoeni glavnim muftijom Muamer ef. Zukorliem, 4. 9. 2011., sa trga Gazi Isa-beg krenulo je u POHOD NA HADET, prema Vakufu Mearif kako bi prouili Jasin i dovu za sve ehide. Ove godine nije bilo andarmerije, ve samo jedno policjsko vozilo koje je obezbjeivalo kolonu. Prole godine je povorka krenula prema istom stratitu predvoena bijelim ahmedijama, uz tekbire, ali im nije dozvoljeno da proue dovu. Kolona je uz tekbire stigla na vakuf Mearif. Hazi dr. Almir Pramenkovi, Irfan Mali i Abdurahman Kujevi prouili su suru JASIN za due ehida Hadeta. Potom se obratio Glavni muftija.

in hud Sala

FE TI

Vakuf i stradanjeOvo je mjesto ehida Hadeta, simbol stradanja Bonjaka Sandaka, ali isto tako i odbrane vakufa. Na ovom mjestu spajaju se dvije vrijednosti bonjake historije i opstanka u Sandaku: vakuf i stradanje. Vjerujem da su ove dvije vrijednosti dio nae prolosti, koje ne smijemo zaboraviti ako elimo da nam budunost bude drugaija. Vakufska zemlja je doivjela sudbinu ovoga naroda. Kako je jaao zulum, tako se smanjivao vakuf. Svaki talas nasilja odnio je nekoliko novih hektara vakufa i nekoliko desetina ili stotina hiljada Bonjaka. U posljednjoj deceniji, Bonjaci su i u smislu vakufa i u smislu broja svedeni na prostor koji predstavlja najnii nivo opruge. Kada stiete oprugu, ona se sabija i izgleda sve manja. Ako nastavite sa pritiskom, postoji trenutak kada svu onu energiju sabijanja opruga okrene u suprotni smjer. Ta taka je postignuta agresijom na IZ, vakuf, Univerzitet, vjeronauku i BNV. Samim tim to se opruga nije slomila, ona je svu ovu energiju od stotinu godina sabijanja sakupila u sebi tako snano da je krenula da se vraa. Nee stati dok ne postigne prirodni oblik. Bonjaci Sandaka prije godinu dana su pokazali da ne postoji vanjska sila koja ih moe natjerati da se odreknu

unutarnje ljudskosti. ta im je falilo i prole godine da se sklone i da nas puste da budemo kao danas, civilizirani i kulturni, kao to i jeste tradicija ovoga naroda. Dobar je znak to su shvatili da su pogrijeili i to ih danas ovdje nema. Oni su nepotrebni tamo gdje smo mi, tamo ne treba sila. Tamo vladaju vrijednosti islamske i bonjake tradicije koju karakteriziraju red, mir i dobroinstvo. Oni su potrebni tamo gdje su alkohol, nasilje i huligani, a to je svijet koji ne poznajemo.

Nismo zaboravili ehideMislili su da emo zaboraviti ehide Hadeta nakon vie od 60 godina. Nismo. Malo je onih koji pamte te ljude. Veina Vas ih nije nikada vidjela. Ali naa civilizacijska svijest ne dozvoljava da se prema rtvama ophodimo sebino. Onaj ko ne potuje nevine rtve, nema pravo na budunost. Oni se nisu udostojili ak ni da kopaju te jame. Tamo gdje je postojala uvala od bombardiranja, tu su ih strijeljali i zatrpali. Ne postoji odreno mjesto na Hadetu gdje je masovna grobnica. Najvei dio je ovdje, ali sve od Medicinskog centra do Filtera je mjesto stradanja. Danas smo ovdje da pokaemo da je svijest o naim nevinim rtvama na sve viem nivou, ali i da je naa odlunost da branimo i gradimo vakuf, kao jedino pare zemlje gdje Bonjaci imaju svoj stvarni suverenitet sve jaa. Na kraju je potpredsjednik Meihata i direktor medrese Gazi Isabeg, Read-ef. Plojovi prouio dovu.


HRONIKA

UBISTVA, SKRNAVLJENJA MEZARJA, VIDEO SNIMCI I GRAFITI

IRENJE VJERSKE I NACIONALNE MRNJENajnoviji sluajevi irenja nacionalne i vjerske netrpeljivosti i mrnje imaju za posljedicu ubistva Bonjaka i etniko ienje rubnih dijelova Sandaka. Postojanje video snimaka, koji se ve due vremena nalaze na internetu, pod nazivom Poruka muslimanima iz Rake u kojem se poziva na nacionalnu i vjersku mrnju i na najbezobzirniji nain vrijeaju muslimanske svetinje jasno ukazuju na postojanje grupacija u cilju irenja nacionalne netrpeljivosti prema Bonjacima. Na ovom video snimku nepoznata osoba, u formi muzike numere, poziva na ubijanje muslimana, ruenje njihovih svetinja i protjerivanja iz Sandaka. itav ovaj faistiki izliv mrnje propraen je podlogom na kojoj je znak zabranjena izgradnja damija i pisanom porukom koja glasi: Novi Pazar nova Srebrenica. Zabrinjavajue je da se na listi prijateljskih linkova ovog snimka, pored sajta Dveri, Obraza i drugih nacionalistikih organizacija, nalazi i sajt Vojske Srbije. Ovaj snimak se pojavio skoro u isto vrijeme kad i ovinistiki grati po gradovima zapadnog Sandaka, u kojima se slavi lik i djelo zloinca Ratka Mladia , kao i nedaleko od policijske stanice u Aljinoviima, na kojem je pisalo Rat Turcima. Uoi samog ramazana, u selu Suica kod Brnjice oskrnavljeno je muslimansko mezarje, dok se to ovih dana ini i sa grobljima u Osaonici i nedaleko od Vuinia. Skandalozno je da Sretenovi kao ovlaeno slubeno lice radi u PU Novi Pazar a proveo je 18 dana u zatvoru za krivino delo razbojnitva, to nije jedini sluaj da nebonjaci budu iznad svih zakona. alosno je to su Bonjaci nepoeljni u policiji zbog tzv. protivustavnih rjeenja kojima se karakteriziraju kao nepodobni u slubi, ime se kri ustavno pravo na jednakost. Upravo zbog toga to su Bonjaci nepoeljni u policiji, poinioci velikog broja zlodjela nikada ne budu pronaeni. Naalost, neinjenjem da se pronau i adekvatno sankcioniraju takva krivina djela doli smo do situacije da prijetnje na nacionalnoj i vjerskoj osnovi dobijaju najbrutalnije razmjere. 7. 9. 2011. u selu Bare, opina Sjenica, u brutalnom napadu na porodicu Derdemez ubijen je Husein Derdemez, a njegova supruga Ema doivjela je torturu i ziko nasilje koje e ostaviti trajne posljedice na nju. Ovo nije usamljen sluaj nasilja sa smrtnim posljedicama u ovom kraju gdje vinovnici nikada nisu pronaeni. 70-tih godina prolog vijeka u selu Bare ubijen je Nuho Nuhovi, ubica nikad nije pronaen. Prije nekoliko mjeseci, u istom selu na skoro identian nain opljakana je i ubijena Vasvija Crnovranin. Ubica nije pronaen, a sluaj se, prema naim saznanjima, vodi kao samoubistvo. Ubistvom Huseina Derdemeza, kao i ranijim nasiljem nad bonjakim stanovnitvom Bara, ovaj kraj je etniki oien od muslimana. Mnogi se pitaju otkud pljakaima policijske uniforme i kako to da se u prvom trenutku pojavljuju lani ljekari koji su trebali izvriti odbukciju nastradalog. Kako je mogue da ljekari u KC Uice dijagnosticiraju stanje pacijenta kao lahke tjelesne povrede, a da naredni dan Husein Derdemez umre od posljedica torture. Nadlene slube, policija i sve ostale institucije dune su da poduzmu sve neophodne korake kako bi se poinioci ovih kukavikih djela to prije priveli pravdi i adekvatno sankcionirali, kao i da se rasvijetli pozadina ovih napada koja se ne moe svesti


EMA DERDEMEZ, SUPRUGA UBIJENOG HUSEINA DERDEMEZA, SA VIDLJIVIM POSLJEDICAMA NASILJA

samo na puko koristoljublje, ve poprima oblike organiziranog etnikog ienja, za sada, rubnih dijelova Sandaka. Sve dravne institucije dune su da se staraju o zatiti osnovnih ovjekovih prava i sloboda. Odbor za zatitu ljudskih prava i sloboda BNV je upoznao meunarodnu javnost o svim sluajevima koji prijete da ozbiljno ugroze opstanak Bonjaka u Sandaku.Odbor za zatitu ljudskih prava i sloboda BNV

SLOBODNI MEDIJI U SANDAKU

10

RAZGOVOR

RAZGOVOR SA ENVEROM KRIJELJOM, BAJRAKTAROM BKZ-A

LJEKARI SU ME OBOGALJILI ZA NAVIJEKrastanja, postavljen je na pogrenu stranu, te da je upravo ljekarskom rukom, postavljanjem tog ksatora, prekinuta ta ila, zbog koje nakon operacije ne mogu da pomjeram nogu. Prije operacije sam mogao da pomjeram prste na nozi. ak je i doktor koji me operirao to ustanovio. Meutim, kada sam se probudio nakon operacije, nisam osjeao stopalo niti sam mogao pomjerati prste. Odmah mi je to bilo sumnjivo, ali su me ljekari ubjeivali da e sve biti u redu i da je to normalna procedura. - Jel me ozbiljno to pita. Liim li ti ja na Don Kihota. Kome da ga tuim. Onome to me osudi za tuu u Novom Pazaru, a ja se nalazio dokazano u Beogradu. Taj dan i to vrijeme. Ili onom sudu to nije uzeo u obzir 6 svjedoka biranih domaina u obzir, ili onom sudu to ne moe da razotkrije ubistvo svog Premijera. Pa e ti ivi ovjee. Pa sud te ne vidi kao zajednicu i narod, a da rijei neiju tamo nogu. Oni rjeavaju samo ta odgovara vlastima.

Ako sam dobro razumio, ljekar ti je - Kako mi je reeno sto godina da onesposobio nogu?- Jeste. Meni metak nije pokidao tetive. To je uradio hirurg koji me je operirao. Obogaljio me je za navijek. Rana od metka bi zarasla odavno.

Postoji li nain da se povreda sanira ili treba vrijeme da zaraste?ivim ova mi rana sama od sebe ne moe zarasti. To mi je kazao ekspert iz Holandije. Treba da se izvri od 5 do 10 operacija da bi se makar neto saniralo.

ta planira? Hoe li se podvrgnuti Dakle, sumnja da je to ljekar na- operacijama? mjerno uradio?- Meni je sad svejedno. Nemam ni mehanizma da sve to istraim. To je posao za vas novinare istraivae. Uostalom nije vano je li namjerno ili grekom. Ja nosim svoju sudbinu. Vei je problem to neuki ljudi rade u institucijama od kojih zavisi ovjeanstvo. Na alost to je slika naeg hala u kojem ivimo.

Na licu bajraktara BKZ-a Envera krijelja, kao i uvijek, zatekli smo osmijeh na licu i srdanu dobrodolicu. Razgovarali smo o mnogim stvarima, a najvie o ranjavanju i posljedicama koje i danas trpi, iako se navrilo tri i po godine od ranjavanja u Tutinu u predjelu potkoljenice. Njegovo zdravstveno stanje se nije poboljalo. Rana i dan danas curi, kost nije zarasla. - Dobro sam, Bogu fala. Nisam gore, a bit e bolje, ako Bog da.

Kako uspijeva da prebrodi sve potekoe, iskuenja, nepravde?- Pa elhamdulilah deveram nekako. Nosim sudbinu svog naroda.

Narod te voli.Neko me voli manje, neko vie, neko me ne voli, ali je najvanije da me se niko ne stidi. To je moja pobjeda.

udi me to, jer koliko znam bilo je raznih urgencija iz Vlade. Tako se makar prialo.- Tu si u pravu. Ba mi je jedan od doktora rekao ta je ovo ovjee za tebe samo jo Tadi nije urgirao. Tada mi je bilo milo, pravo da ti kaem. ovjek se osjeti vanim pa zaboravi na muku. Meutim, posmatrajui sa ove distance, sto puta se zapitam ko li je za ta urgirao. Zavrzlame su to.

ta kau ljekari? Zbog ega rana ne zarasta?- Imao sam priliku da se pregledam kod jednog holandskog eksperta. On mi je u tanine objasnio kako je dolo do zatrovanja i kidanja ile zbog ega sam i danas atlak u nogu.

Da si ponovo u situaciji u kojoj si bio u Tutinu, kako bi postupio?- Svako radii ivi prema svojoj vjeri i ubjeenjima. Ja vjerujem u ono to radim i za ta se zalaem. Trudim se da ika koju drim u ruci ne utihne.Razgovarao: Salahudin FETI

ta kae doktor?- Prilikom operacije, tzv. ksator, koji je trebao da ksira kost do za-

Zato ne tui tog ljekara?


(Uginje ramenima)

- U Pazaru nemam uslova. Oni koji su trebali da obezbjede Kliniki centar bave se, na alost, drugim stvarima. A da idem dalje, strah me neke nove greke.

HRONIKA

rid Fe

U poslednje vrijeme svjedoci smo da se na teritoriji Sandzaka skrnave i unitavaju muslimanska groblja i kulturno historijski spomenici. Nikada u historiji nije zabiljeen ovakav vid nasilja, ak su najprimitivnija i najsurovija plemena potivali mrtve i grobove svojih neistomiljenika, a nerijetko i svojih neprijatelja. Neodgovorni pojedinci skrnave Muslimanska groblja obeaujui nae najmilje, unitavajui posmrtne ostatke sa jasnom namjerom brisanja tragova Bonjaka sa ovih prostora. Gradske vlasti i druge dravne institucije svojom nebrigom nisu uinele nita u cilju njihove zatite. Sve ovo nas podsea na nasilje i zloine koje su doivjeli Bonjaci dugi niz decenija na prostoru Balkana. Groblje u deevi je uglavnom uniteno od strane neodgovornih pojedinaca iako predstavlja jedan

SKRNAVLJENJE MEZARJA

BU LI

DRAMSKA SEKCIJA KUD-A JEDINSTVO NA GENERALNOJ PROBI PREDSTAVE RAMIZA

Sanela HALKOVI

JEDINSTVO BEZ JEDINSTVA

Poslije Drugog svjetskog rata bijae moderno da se sve to je nacionalno u imenima institucija, trgova, ulica, gradova, pa i KUD-ova izbrie, zaboravi, prekroji u zajedniko, a sve u elji da se izgubi nacionalni identitet naroda koji su inili Jugoslaviju, te da se stvori nova zajednika nacija. Mnogi su u to iskreno vjerovali (i ja) i mnogi su to i eljeli. Bio je to danguban posao, pokazalo se kasnije. Tako je u Sjenici od dva KUD-a, srpskog Njego i bonjakog Gajret, napravljen jedan koji je dobio ime Jedinstvo. Pod tim imenom uspjeno je radio desetljeima, nastupajui u zemlji i inostranstvu, njegujui i srpsku i bonjaku tradiciju. Drutvo je posjedovalo kompletne narodne nonje i jednog i drugog naroda, lanovi su bili i Srbi i Bonjaci. Taj period se sasvim sigurno moe ocijeniti kao zlatno doba Jedinstva. Zajednika drava se raspala, svima je postalo jasno da od zajednike nacije nema nita. Gotovo svi narodi su bre-bolje prigrabili svoj identitet, historiju i kulturu. Svi osim Bonjaka. Stari KUD Njego sjeniki Srbi su obnovili, te ono sasvim solidno radi posljednjih godina, to je za svaku pohvalu. Sada Jedinstvo ini samo nekadanji Gajret. Okrnjeno i na jednoj nozi opstaje samo zahvaljujui entuzijazmu nekoliko pojedinaca. Niko se ne usuuje ni da ga u ali nazove bonjakim, a kamoli da mu vrati staro ime. Na jednoj manifestacaiji, na Trgu Sultan Valide u Sjenici, nedavno nastupie dva srpska KUD-a - tavalj i Njego, te jedno Jedinstveno i nijedno bonjako. Gotovo uvrijeen, na moje pitanje o tome, jedan od arijskih funkcionera ree: Mi emo ba da njegujemo multikulturalnost! Dobro, mislim se, nisam protiv postojanja mjeovitih drutava, ukoliko ona zaista kao takva opstaju. Od momenta obnove KUD-a Njego multikulturalnosti u Jedinstvu nema, jer nema onog drugog elementa. Multikulturalnost bi valjda morala biti obostrana. Ne vidim zato i Gejret ne bi bio obnovljen. Pitam se ta bi na na nemar rekli oni koji su nekada vodili Gajret i pristali (voljno ili nevoljno) da ga se odreknu zarad jedinstva? Imamo li obavezu prema njima da oivimo bonjako drutvo? Ili da bar ovom postojeem dodamo epitet bonjako, te da ga na manifestacijama tako i najavljuju, bez ustezanja i nelagodnosti? Osjetih potrebu da progovorim o ovoj nepravdi koju sami sebi inimo iz nemara ili da neko ne bi zamjerio. Htjedoh samo da upalim jedno svjetlo. Nije nam zbog ovoga kriva ni drava, niti bilo ko drugi - krivi smo mi sami. Znam da e ovaj tekst biti predmet kritika, mnogi e se uasavati moje ideje, kao da je rije o svetogru, al ne marim to mislim, to napisah.

OSTACI MUNARE OSAONIKE DAMIJErevija SANDAK | 1. oktobar 2011. | br. 157 | SandzakPRESS.netod najznaajnih tragova postojanja Muslimana na ovim prostorima. Po popisu katastra iz 1966 godine u Osaonici postoji damija i groblje od ega su ostali tragovi u predjelu minareta a od temelja ostalo je samo kamenje to je veoma zabrinjavajue. Apsolutno je nedopustivo da se na ovakav nain postupa sa muslimanskim grobljima, ovo nisu jedini primjeri ve je to praksa, ista je situacija sa grobljem u selu Rogatac, Malim grobljem u Novom Pazaru, kao i grobljem u Brnjici nadomak Sjenice koje je oskrnavljeno uoi mjeseca Ramazana. Svako je duan u skladu sa meunarodnim aktima, Ustavom Republike Srbije da uva i armie kulturno i histoOSKRNAVLJENO MEZARJE rijsko naslee ROGATAC jednog naroda kao dobro od opteg intertesa i nedopustivo ja da oni koji su odgovorni postupaju potpuno suprotno moralnim i zakonskim naelima. Kulturna batina, ljudska prava i slobode svih graana bez obzira na versku i nacionalnu pripadnost jesu svetost koju svako mora potivati.

12

HRONIKA

ASFALTIZACIJA BONJAKAI pokojni Slobodan Miloevi, kada je mislio da je na vrhuncu moi, a bio je svjestan pada, od Srbije je j d d S bij j napravio veliko gradilite. Tako i vlast u Novom Pazaru, na samom kraju graevinske sezone, uurbano radi kako bi to vie ulica dobilo asfalt. Postaje li Novi Pazar gradilite ili igralite? Proteklih nedjelja svaki namjernik koji je doao u Novi Pazar, na ulazu, tanije kod Autobuske stanice, zastao bi i, to bi djeca rekla, encao, to jest razmiljao kako najbre da doe do centra ili nekog dijela grada, a da ne upadne u guvu, jer ulice Novog Pazara su u nikad gorem stanju, bez obzira to se radi rekonstrukcija. Rekonstrukcija... Hmmm... Da li se zaista radi o rekonstrukciji ili adaptaciji kolovoza? Pitanje za milion dolara! Da je rekonstrukcija u pitanju, to bi podrazumijevalo uklanjanje kompletnog

NI ita Den

CE VI

asfalta, proirenje kolovoza, ugradnju nove vodovodne i kanalizacione mree... Ovo to nae ulice trpe ne zove se rekonstrukcija, ve adaptacija. Ili, to bi nae nane rekle: Fuerski posao, koliko da se zamau oi! Trenutno postoje samo dva puta kojima moe da doe do bilo kojeg dijela grada: magistrala kroz pijacu i tranzit ka Sjenici. Kroz centar ne moe, radi se ulica 28. novembar. Ulicom abana Koe ni pod razno. Znak na

pola ulice. Hoete glavnom ulicom da proete? I tu vas eka znak STOP! Nekada se zapitamo da nismo u nekom labirintu iz kog nema izlaza? Kao obian graanin ne mogu da se ne zapitam zato se ulice nisu adaptirale kada je poela graevinska sezona? Zato se ekao kraj graevinske sezone da se uurbano radi na tome? Zato se vie ulica odjednom kopa, pa se pravi kolaps u saobraaju? Ili se sve ovo radi jer u toku

predizborna kampanja? Zato se novac graana troi na unaprijed plaene rekonstrukcije? Zato se taj novac ne iskoristi u druge svrhe? Recimo, za otvaranje novih radnih mjesta ili izgradnju kola i predkolskih ustanova? Odgovore emo dobiti najvjerojatnije na proljee poslije izbora. Do tada, cijepat emo cipele i troiti dragocjeno vrijeme na pronalaenje najbezbolnijeg i najbreg puta do...

Ne postoji gora zdravstvena ustanova od ove nae! Hem su ljekari neljubazni, hem sestre ne ele ni da uju ta je na problem! A za istaice i da ne priamo! Katastrofa jedna! Kad krene kod ljekara u ovaj na Zdravstveni centar, kao da ide na giljotinu ba ovim rijeima poinje priu na sagovornik koji, uzgred budi reeno, nije jedini nezadovoljnik odnosom medicinskog osoblja novopazarskog Zdravstvenog centra. Uili su nas da je uvijek bolje imati vrapca u ruci nego goluba na grani, pa smo, htjeli ili ne htjeli, prihvatili retoriku poniznijeg koji ne smije i ne umije da se bori za svoja prava. Koji misli da ne zna nita, da su oni koji imaju nekakvu kolu i obrazovanje bolji, pametniji i sposobniji od obinog ovjeka! Ali, tu obian ovjek grijei! Daba ljekarima, ast izuzecima, jer ne moemo zbog onih koji nemaju etike i onog ljudskog u sebi generalizirati sve ljekare, diplome i svo znanje! injenica je da se odreeni broj novopazarskih ljekara prema pacijentima ponaa bez imalo humanosti, bez imalo ljubavi prema svom poslu, pa se esto upitamo ko je polagao Hipokratovo zakletvu ljekar ili pacijent? Ne mogu da vjerujem da jedna zdravstvena ustanova kakva je novopazarski Zdravstveni centar nema potroni materijal? Nemaju lijekove koji se daju pacijentu kome se ukazuje prva pomo! Ako, ne daj Boe, mora na rendgenu neto da snimi,

KOD LJEKARA NI ZA LIJEK

ne moe to uraditi odmah! Mora da zakae, pa da pozove dan prije da vidi da li imaju lma da urade snimak! Katastrofa!

A tek odnos ljekara prema pacijentu? To je posebna pria! Doe u Zdravstveni centar na pregled... eka... Jer su sada na pauzi za doruak! Zavri se pauza za doruak, slijedi pauza za kahvu... Opet eka... Taman im se zavri pauza za kahvu, ono pauza za cigaretu... A kad im se i to zavri, kad ono isteklo im radno vrijeme... Doite sutra kau medicinske sestre. Pa ne idem ja kod ljekara zato to mi je eif i zato to sam se uelio da ih vidim, ve to mi treba njihova pomo! Pa oni su za to zavrili i kolu pun oaja pria na sagovornik, koji je elio da ostane anoniman, jer se plai posljedica. U sutini, stvarnost je mnogo sloenija i ozbiljnija. Ukoliko ima problema sa ponaanjem odreenih ljekara i medicinskog osoblja, nema kome da se poali. Iz iskustava naih sugraana znamo da je situacija generalno u svim odjeljenjima, bilo da se radi o internistikom, kirurgiji, ginekologiji ili opoj praksi, izuzetno loa. Rijetki su sluajevi da se ljekar ponaa prema pacijentu kako i dolikuje nekome ko se polaganjem Hipokratove zakletve zakleo da e pomoi onome kome pomo treba. No, nadamo se da e se i to uskoro promijeniti... Da emo doivjeti da na licima medicinskog osoblja vidimo osmjeh i doivimo ljubaznost kakva nam i prilii...


HRONIKA

Samostalne organizacije civilnog drutva iz Sandaka, shodno vlastitim ubjeenjima i moralnim naelima, a u cilju istine i pravde izlaze pred sandaku, srbijansku i meunarodnu javnost sa sljedeim:

SAMOSTALNI CIVILNI SEKTOR OSUUJE REIMSKE NVOmjer toga jeste TV Sandak, koja je upravo zbog svoje otvorenosti prema svim sudionicima javnog ivota i objektivnosti postala jedna od najgledanijih televizija. Slina je situacija i sa radijom Refref, web-portalom islamskazajednica.org, Glasom islama, te mjesenikom BKZ-a Revija SANDAK. Naalost, isto se ne moe rei za reimske medije bilo da su pod Ljajievom, Uglaninovom ili neijim drugim patronatom, meu kojima prednjae Regionalna televizija, TV Tutin, TV Forum Prijepolje, Sandake novine, Radio sto plus i web-portal sandzaknews.com. Ministar Ljaji ak etiri godine javno podrava rad Bonjake televizije koja se nalazi na RATEL-ovoj listi 56 televizijskih i radio stanica koje rade bez ikakve dozvole.

SAOPENJEM ZA JAVNOSTSmatramo nepravednim, nesmotrenim, neistinitim i izvrtanjem injenica stav srbijanskih organizacija civilnog sektora da glavni muftija IZ Muamer-ef. Zukorli vodi hajku protiv predstavnica civilnog sektora u Sandaku. Takoer smatramo neistinitim i atakom na slobodno novinarstvo tvrdnje tipa da mediji pod kontrolom Muamera Zukorlia mjesecima vode bespotednu kampanju protiv predstavnica civilnog sektora. Neistinito je da tekstovi vrve od govora mrnje prema enama, uvreda, kleveta i nacionalistike i fundamentalistike histerije. Kao aktivni sudionici javnog ivota Sandaka, svjedoci smo polarizacije civilnog sektora na one koji su bliski lokalnim i dravnim vlastima i, kao takvi, raznoraznim projektima nakaeni na opinske, regionalne, republike i meunarodne budete i fondove, i one koje su u nemilosti tih istih vlasti jer dre do vlastitog digniteta i morala ne pristajui ni pod kakvu cijenu da za raun bilo koga kreiraju lanu sliku o Sandaku i procesima koji se ovdje vrlo aktivno odvijaju. Suprotno tvrdnjama predstavnika srbijanskog civilnog sektora, jedini slobodni mediji u Sandaku su upravo oni u kojima IZ ima bilo kakav pristup. Najilustrativniji pri-

pozivamo sve predstavnike srbijanskog civilnog sektora da budu obazrivi pri primanju informacija od jednostranih reimskih nevladinih organizacija bez da sami na terenu provjere realno stanje, snagu tih organizacija i raspoloenje naroda prema njima jer e time dovesti sebe u zamku kontradiktornosti.


Posebno iritira tvrdnja da je Zukorli pod svoju kontrolu stavio veliki broj institucija meu kojima se spominju i vjerske. Gospodin Zukorli je glavni muftija IZuS, to e rei predvodnik jedine legitimne tradicionalne IZ na podruju Srbije. Za Bonjake Sandaka postoji samo jedna vjerska zajednica, i oko ove injenice su jako osjetljivi. Ova nesuvislost dokazuje da iza saopenja srbijanskog nevladinog sektora stoje one strukture koje su unijele razdor meu Bonjake organizirajui agresiju na IZ. Zato vjerujemo da su predstavnici svih nevladinih organizacija koje su potpisale spomenuto saopenje izmanipulirani ili, to odbijamo povjerovati, u sprezi sa aktuelnim reimom koji vlastite nasrtaje na slobodne medije i hajku na Bonjake Srbije i njihovog duhovnog lidera ele predstaviti suprotno. Takoer,

Zbog svega kazanog, slobodne organizacije civilnog drutva iz Sandaka trae pomo od meunarodne zajednice za stvaranje uvjeta normalnog postojanja i rada nevladinog sektora, to podrazumijeva distanciranje svih nevladinih organizacija od bilo kojih vlasti i slobodni pristup projektima nasuprot sadanjeg monopola i selektivnog davanja sredstava samo onim organizacijama koje su bliske odreenim politikim monicima. Potpisnici:

1. Matica Bonjaka Sandaka 2. Sandaka asocijacija novinara 3. Sandaki ekoloki forum 4. Udruenje ena i majki Anna 5. Sandaki bonjaki klub 6. Bonjako udruenje knjievnika Sandaka 7. KUD Sandak 8. Sandaki omladinski forum 9. Udruenje graana Gest, Tutin 10. NVO Ruka, Tutin 11. Tele-informatiki centar, Prijepolje 12. Centar za zatitu ljudskih prava i toleranciju 13. Evrostoarstvo, Brodarevo 14. NVO Prijatelji Brodareva 15. NVO Ekoloki pokret Prijepolja

14

Slovaka stranka poziva lanove Nacionalnog savjeta slovake nacionalne manjine, Anu Tomanovu Makanovu (potpredsjednik Vlade Vojvodine), Martina Zloha (potpredsjednik Skuptine Vojvodine) i Pavela Maroka (narodni poslanik u Skup-

POZIV SLOVAKA NA HOMOGENIZACIJU I SARADNJUtini Srbije) da se vrate osnovnim ciljevima koje su zastupali u predizbornim kampanjama za Nacionalni savjet, te na republikim i pokrajinskim izborima. A to su: zatita interesa Slovaka u Srbiji, ouvanje identiteta i kulture Slovaka u Srbiji, poveanje investicija, zaposlenosti i ekonomski prosperitet sredina gdje ive Slovaci, ouvanje i unapreenje ekoloki istih sredina, unapreenja u koritenja slovakog jezika kao slubenog jezika u AP Vojvodini, poboljanje i unapreenje kolova-

nja na slovakom jeziku, zatita postojeih i otvaranje novih medija koji informiraju na slovakom jeziku, spreavanje iseljavanja Slovaka iz Srbije... Naalost, vladajua koalicija u Republici Srbiji i AP Vojvodini, kojoj gore

HRONIKA

navedeni lanovi pripadaju, nije uspjela niti jedan od gore navedenih ciljeva da ostvari, a u mnogim oblastima je situacija gora nego ranije. Slovaka stranka poziva Makanovu, Zloha i Maroka da se bar pred kraj svog mandata iskupe za izuzetno loe zastupanje interesa slovake zajednice u Srbiji (zato im birai nisu dali povjerenje), a to je samo odraz nemoi loe politike stranke i vladajue koalicije kojoj pripadaju. Iskupili bi se na taj nain to bi podrali mnogobrojne zahtjeve koje je Slovaka stranka uputila Nacionalnom savezu Slovaka, vlastima u Republici, Pokrajini i opinama, s ciljem da se pobolja ivot Slovaka, Srba i pripadnika ostalih zajednica u svim sredinama gdje Slovaci ive u Srbiji. Takoer ih pozivamo da se, u skladu sa odlukom Ustavnog suda Srbije kojom se onemoguava obavljanje dvije javne funkcije, odlue samo za jednu funkciju, ili u Nacionalnom savjetu ili u republikim i pokrajinskim organima vlasti. Slovaka stranka, kao autentini predstavnik slovake nacionalne zajednice u Srbiji, prua ruku suradnje i poziva gore navedene lanove Nacionalnog savjeta Slovaka da nam se pridrue u zatiti interesa Slovaka u Srbiji. Zalaemo se za jo bolji i prosperitetniji zajedniki ivot Slovaka, Srba, Maara, Bonjaka i predstavnika ostalih nacionalnih zajednica u Srbiji. U ovim tekim vremenima neophodna je tjenja suradnja svih politikih struktura u Srbiji i brisanja starih kliea po kojima su stranke nacionalnih zajednica mogle da surauju i ine koalicije samo sa anacionalnim strankama, to je esto vodilo ka nepotrebnim konfrontacijama. Iz tog razloga smatramo da Slovaka stranka treba da unapreuje svoje odnose ne samo sa anacionalnim strankama, ve i sa srpskim nacionalnim strankama, ali i sa nacionalnim strankama svih nacionalnih zajednica u Srbiji.ubor STUPAVSK, zamjenik predsjednika Slovake stranke

ISLAMSKOJ ZAJEDNICI VRAENO 0% IMOVINEU srijedu, 21. 9. 2011., u Parlamentu Srbije voena je rasprava o izmjenama Zakona o vraanju imovine crkvama i vjerskim zajednicama. Skuptini se obratio potpredsjednik Vlade Boidar eli i govorio o procentima vraene imovine crkvama i vjerskim zajednicama, navodei podatke da je SPC-u vreno oko 45% , RKC-u negdje oko 12%, ostalima oko 13%, perdno zaobilazei injenicu da je z etiri godine primjene ovog zkon IZ vraeno 0% vakufske imovine. Jedini poslanik koji je u Parlamentu reagirao na diskriminaciju po pitanju povraaja vakufske imovine jeste Kenan Hajdarevi: pustivo je tj kontinuitet politike koju je zpoel Vld Kotunice zbog ucjene Ugljnin, a koju sprovodi i dnnj Vld. Drugi problem tie se mndmn koji tretira uvoenje Vakufske direkcije koju bi imenovala Vlada, kojeg su podnijeli poslnici Bonjke liste z evropski Sndk. elim d upozorim poslnike vldjue kolicije d ne prihvte ovj mndmn. To je logiki nemogue i moe biti uvod u novu politiku nestbilnost i diskriminciju. Jer kko e ond IZ imti mogunost uprvljnj nd imovinom koj joj je otet. Na ovakvo ophoenje potpredsjednika Vlade i cjelokupnog srbijanskog reima prema vakufskoj imovine i nepotovanju spomenutog zakona reagirala je i Bonjaka demokratska zajednica (BDZ). U izjavi predsjednika stranke Emira Ela izmeu ostalog se kae: Ni poslije skoro punih pet godina od kako je stupio na snagu Zakon o restituciji imovine crkvama i vjerskim zajednicama, IZ u Srbiji nije vraen ni jedan jedini objekt. Praksa je pokazala da je situacija potpuno drugaija kada su u pitanju druge crkve i vjerske zajednice gdje je stepen povraaja imovine, moe se rei, na zavidnom nivou. Umjesto provoenja jednostavne procedure uz potivanje spomenutog zakona, muslimani Srbije su sve vrijeme bili izloeni raznim oblicima uznemiravanja brutalnim uzurpiranjem vakufskih dobara, a najslikovitiji primjeri su nasrtaji na zgradu Islamskih ustanova, pokuaj privatizacije stare Novopazarske banje kao i

izgradnja vrtia na vakufskoj parceli gdje je od strane komunistikog reima pogubljeno 2000 najelitnijih Bonjaka. Poto je projekt otimanja vakufske imovine propao, zahvaljujui visokoj svijesti Bonjaka koji su grevito branili i uvali svaku stopu ovog dobra, na scenu stupa pokuaj legalizacije uzurpiranja vakufa amandmanom na zakon kojeg su podnijeli poslanici SDA Sulejmana Ugljanina. Ovim amandmanom je predvieno da kompletne ingerencije nad vakufskom imovinom preuzme kojekakva dravna direkcija. Oigledno je da vladajua koalicija jo jednom pokazuje svoju slabost i nespremnost da ispravi nainjene greke posljednjih godina, ve kontinuirano nastavlja krenje svih prava Bonjaka na etnikoj i vjerskoj osnovi, krijui se iza dva Bonjaka u ministarskim foteljama. Kao politika partija koja ima za cilj odbranu interesa Bonjaka, najotrije osuujemo samu pomisao na ideju donoenja ovakvog zakona koji ima za cilj nastavak diskriminacije i destabilizaciju Sandaka u novom ruhu, a koji bi pored tete koja je namijenjena muslimanima u Srbiji, uzdrmala i sekularni poredak Srbije i odvojenost drave od crkava i vjerskih zajednica.

Gospodin eli je u svom obrazloenju preuto injenicu d je IZ-i z etiri godine primjene ovog zkon vraeno nula objekt i nula procenata. To je prosto neprihvtljivo. Ako pitmo zto je to ureno, ut emo licemjerno objnjenje, zto to se ne zn titulr, odnosno kome treb d se vrti imovin. Ko postoje dvije IZ. To je z grne Srbije, muslimne, Bonjke licemjerno. To je isto ko d nek Vld prizn vldiku Artemij i ke d ne moe vratiti imovinu SPC-u zto to postoje dvije SPC. Ono to je z ns n podruju Sndk nedo-


HRONIKA

INTERNACIONALIZACIJA SANDAKOG PITANJAPredsjednik BDZ-a i potpredsjednik BNV-a Emir El uestovovao je na viednevnoj meunarodnoj konferenciji Stanje muslimana u evropskim dravama i gradovima koja se u organizaciji Europian Muslim union i Internacionalnog univerzitetskog institututa Vander odravala u Beu. Prvog dana su gosti, putem multimedijalnih sadraja, prezentirali ivot muslimana u zemljama i gradovima iz kojih dolaze. El je, prema ocjeni veine uesnika, svojim dokumentarcem uspio prikazati izazove ivata muslimana u sredini kakva je Novi Pazar, gdje se tradicionalno sudaraju razliite kulture i obiaji, koji je uz to izrastao u univerzitetski centar i grad mladih ljudi. Ve prvog dana je bilo zapaeno interesiranje uesnika konferencije za poloaj Bonjaka u Sandaku i Srbiji. To se najbolje vidjelo utiskom koje je na njih ostavilo izlaganje i prezentacija gospodina Ela. malja. Najplodonosniji je bio susret sa direktorom Vander instituta koji je obeao dvije stipendije za studente sa IUNP na Bekom univerzitetu. Nakon plodonosnih i viestruko korisnih razgovora sa predstavnicima muslimana panije, Kosova, Turske, Austrije, Njemake, Engleske, delegacija BDZ-a je iskoristila priliku da se susretne sa Bonjacima koji ive u Austriji. Oni su se upoznali sa ivotom nae dijaspore u Austriji, iftarom kojeg je za njih organizirao predsjednik drave, mogunostima kolovanja i sluenju vojske u potpuno muslimanskom ambijentu. o problemima s kojima se suoava Islamska zajednica u Srbiji, kao i nepotovanju izborne volje Bonjaka na izborima za BNV. Meu primjerima diskriminacije El je naglasio i odugovlaenje akreditacije Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, implementaciju vjeronauke i status vjerouitelja Islamske zajednice u Srbiji. Zbog zapaenog nastupa, organizatori su, mimo protokola, traili od gospodina Ela uee u vie diskusija, prije svega o medijima. Boravak u Austriji El je iskoristio i da se sastane sa predstavnicima muslimana iz veih evropskih zeBonjaci u Austriji su pokazali veliko interesiranje i dokazali da prate razvoj nacionalnih procesa u Sandaku. Usporeujui prava koja uivaju u Austriji sa onima koja imaju u Sandaku, s gorinom spominju brojne diskriminacije koje su osjetili na vlastitoj koi od strane srbijanskih reima. El je Bonjake u Austriji upoznao sa planovima BDZ-a i pripremama za naredne izbore, nata su prisutni iskazali veliko interesiranje i konstruktivnim prijedlozima poeljeli da aktivno sudjeluju u stvaranju svjetlije budunosti Sandaka.Zaim REDEPOVI


Drugog dana se govorilo o poloaju i stanju muslimana u evropskim drutvima. Kako su prava muslimana u Srbiji jako ugroena, prisutni su s panjom pratili izvjetavanja o diskriminaciji nad Bonjacima u Srbiji na vjerskoj i etnikoj osnovi,

U organizaciji OBKZ-a, 17. 9. 2011. uprilieno je omladinsko sijelo u prostorijama BNV-a. Tema sijela je bila Hadet u sadanjosti i prolosti a predava prof. dr. Admir Muratovi.

OMLADINA I HADET

Domain sijela predsjednik OBKZ-a, Usame Zukorli je imao uvodnu rije o Hadetu i historijskim karakterisitkama ovog novopazarskog naselja. Zatim je lan hora SANDAK Admir Jaarevi otpjevao kasidu Ja Mustafa, kojom je prisutnima vratio sjeanja na mladomuslimanske ehide. Nakon toga je Denana Muratovi, predsjednica literarne sekcije Mlada pera Sandaka, proitala neke od oprotajnih pisama ehida Hadeta. Zatim se obratio specijalni gost sijela prof. dr. Admir Muratovi. Ni

16

on nije mogao odoljeti utisku sluanja ehidskih pisama, te je istakao da ona najbolje oslikavaju tadanju situaciju, naglasivi da se kroz sva pisma provlai injenica da su bez ikakvog razloga ubijeni. Prof. Muratovi je, takoer, rekao da se Hadet ne smije posmatrati izolirano od ostalih zloina nad Bonjacima, ve da je to dio kontinuiranog dugogodinjeg pokuavanja brisanja istih sa ovih prostora. U nastavku je podsjetio na ostale zloine i genocide nad Bonjacima, povezavi to sa naom svakodnevnicom.

On je takoer istakao da je jako vano to postoji omladina koja ima dovoljno svijesti da slua o Hadetu i dodao da bi se taj omladinski krug trebao to vie proiriti i omasoviti.

Denan KAMENIANIN

HRONIKA

SZS ROBUJE VLASTITOJ NEMOIRukovodilac Slube za privredu i razvoj grada Novog Pazara Ramiz Paljevac iznio je netane podatke o tome da IUNP duguje Gradskoj upravi dvadeset tri miliona dinara na ime zakupnine prostora. Prema rijeima rektora IUNP prof. dr. Mevluda Dudia ova ustanova ne duguje nita gradu po dva osnova. Prvi je da je nekadanja Upravna zgrada TK Raka izgraena na oduzetoj vakufskoj imovini koja se prema Zakonu o restituciji mora vratiti IZ. Drugi osnov je taj to je IZ, i pored toga to se radi o njenom vlasnitvu, TK Raki dala na pozajmicu 150000 eura za ta je bila garancija upravo sporna zgrada. Kako TK Raka nije vratila pozajmicu, sud je tu zgradu dodijelio IZ. Pored toga, Upravna zgrada TK Raka bila je jednospratna, dok je sadanja zgrada IUNP bar etiri puta vea, to je plod viestruke nadogradnje iz budeta Univerziteta i donacija vakifa i prijatelja ove ustanove. Dakle, nije rije ni o kavom dugu IUNP, ve pokuaju elnika Gradske uprave da skrenu panju javnosti sa vlastite bruke kada su rukovodioci te iste uprave i koalicione partije Rasima Ljajia tukli radnike TK Rake koji su legalno i legitmno traili svoje neisplaene zarade. Spomenuti Ramiz Paljevac lan je SZS i predsjednik Upravnog odbora TK Rake. Fevzija Muri lan Gradskog vijea zaduen za privredu i razvoj i predsjednik SZS tukao je trajkae TK Raka. Trei lan SZS Azem Hajdarevi ef je Odjeljenja za informiranje grada Novog Pazara. Ova stranka nije prela izborni cenzus, ali su se svi njeni funkcioneri nali na vlasti. Kako je to mogue? Na prolim izborima Stranka za Sandak izila je samstalno i predstavljala satelit Rasima Ljaji sa zadatkom da pokupi one glasae koji su bili i protiv SDP-a i protiv SDA, kako bi onemoguila neke manje partije da preu cenzus. Kao nagradu za to, iako nisu preli cenzus, dobili su dio kolaa vlasti u Gradskoj upravi, a samim tim postali zatoenici politike volje Rasima Ljajia. Ova nekad potencijalno trea politika opcija, na alost identicirala se sa politikom Rasima Ljajia i postala reprezent robovskog mentaliteta po vlastitom izboru. Njeno djelovanje suzilo se na tasterski okida kad god i za ta god ustreba vladajuoj partiji koja ih jedino zbog takvog odnosa i dri uz sebe. Kako god je Ljaji poltron i piun beogradskog reima oni su dvostruki poltroni i piuni istog tog reima, jer svoje djelovanje moraju provui i kroz beogradski i kroz Ljajiev lter. Robovi vlasti, robovi linih interesa, robovi drutvenog komoditeta i pozicija, robovi straha od gubljenja egzistencije nemaju ta traiti u politici, pogotovu u trenutku procesa uzdizanja samosvijesti i politikog zrijenja naroda. ti. Moraju se prilagoditi, jer nemaju drugog izbora. Prizor izgorjelog doma svakoga dana podsjeti ih na taj nemili dogaaj. Slika plamena je jo u oima. Najmlai jo nisu ni svjesni situacije, pa esto trae svoje staro ognjite. Bol i patnja mijeaju se izmeu etiri zida u kome su prinudno zbrinuti. Imati pa nemati, sagraditi pa izgubiti treba to podnijeti. Svoje ognjite ne mogu tako lahko preboljeti, trenutke ne mogu vratiti, kao ni uspomene koje su duboko ispod pepela. Vielana porodica Ramevi iz Bioca na Peteri ostala je bez cijelog pokustva drugog dana Bajrama kada je, uslijed loe elektrine instalacije, dolo do poara ijom posljedicom su izgorjele dvije kue. Svih 11 lanova ove porodice uspjelo je izvui ivu glavu, dok je poar njihov dom pretvorio u pepeo. Dvoje ih je dobilo opekotine drugog stepena, od kojih je jedan zadran na bolniko lijeenje. itav ivot su ulagali u svoj dom i ivjeli sasvim normalnim ivotom. Dok je plamen buktao, nisu uspjeli nita iznijeti od stvari. Nikoga stres i bol nisu mimoili. Uspomene i sve line stvari su za par trenutaka postale pepeo. Iako su vatrogasci brzo stigli na lice mjesta, poar je ve uveliko bio zahvatio unutranost i spoljanjost obje kue. Elektrika, namjetaj, odjea, obua i sve to je ova porodica skuila nestalo je u plamenu. Remzija Ramevi zadobila je opekotine drugog stepena, dok je izbavljala ostale lanove iz kue. Opisujui taj dogaaj, ona kae da u tim momentima ovjek nema vremena puno da razmilja i da nije bilo vremena da izbaci stvari iz kue. Kada su izili napolje dim je ve uveliko ispunio sobe obje kue. Bilo je rizino vratiti se unutra. ivot se promijenio za samo jedan dan. Iso i Izet Ramevi zbrinuli su toga dana ostatak porodice u kui koju im je otvorio komija. Obzirom da u tim prostorijama niko nije ivio, ova porodica je suoena samo sa najosnovnijim uvjetima ivota. Jedanaestero u jednoj sobi, utueni i pod stresom, razmiljaju kako e opstati. A dok zima ne zakuca na vrata, ostat e u kui u kojoj su trenutno zbrinuSadija Ramevi je bubreni bolesnik. Ve dui niz godina svakodnevno ide na dijalizu, jer su joj oba bubrega otkazala. Kada se vratila tog kobnog dana zatekla je porodicu ispred izgorjele kue. Nadam se da e ova pria potaknuti mnoge da pomognu ovoj porodici. Iso i Izet Ramevi zapoeli su izgradnju dvije kue za njihove porodice. Temelji su iskopani za obje kue. Potrebno je dosta sredstava kako bi se nastavila gradnja i kako bi ova porodica zimu doekala u novom domu. Svaki doprinos znait e, svaki humani gest ostat e zapamen i svako dobro djelo svjedoit e za nas na Sudnjem danu. CHR Hajrat novano je pomogao ovu porodicu, dajui primjer solidarnosti i humanosti svim humanim ljudima.Nejra RAKOVI

POAR ODNIO SVE


OBRAZOVANJE

AMERIKE DIPLOME NA IUNPRektor prof. dr. Mevlud Dudi, 16. 9. 2011., primio je delegaciju American Haritage Univerziteta sa kojim ima potpisan ugovor o saradnji i izdavanju amerikih diploma za prostor Srbije, Crne Gore i BiH. Meu gostima su bili predsjednik Univerziteta prof. dr. Toni Ogiamen i dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. Entoni Bauers. Njima u ast prireena je sveana sjednica Senata IUNP na kojoj su upoznati sa kapacitetima, studijskim programima razvojnim planovima. U pratnji domaina obili su prostorije Univerziteta i uvjerili se da su, kako su sami istakli, donijeli pravilnu odluku kada su potpisali sporazum sa IUNP. Dudi je pozvao studente da po amerike diplome dou na IUNP. On je po ko zna koji put naglasio da je Univerzitet ispunio sve standarde Akreditacione komisije, ali da drava Srbija jo nije prepoznala kvalitet IUNP-a. Mi traimo jednake uslova za na Univerzitet kakve su imali i drugi univerziteti. Ne oekujemo milostinju ve da se postupa po pravilima i zakonskoj regulativi. Radujemo se konkurenciji. Ko hoe orginalno obrazovanje studirat e na IUNP. Ne razmiljamo hoe li nam dati akreditaciju, naa razmiljanja idu u pravcu unaprjeivanja kvaliteta rada, a ova posjeta je dokaz tome. Predsjednik Haritage Univerziteta je kazao da IUNP prati program UNICEF-a za prekograninu saradnju u obrazovanju te da zadovoljava ame-

DELEGACIJA AMERICAN HARITAGE UNIVERSITY NA INTERNACIONALNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU

rike standarde u obrazovanju. Jako smo impresionirani onim to smo vidjeli ovdje i bilo nam je drago da smo uestvovali u radu senata. Ovim programima studenti e imati komparativnu prednost studiranja u odnosu na studente na drugim univerzitetima i mi smo ovdje da udruimo snage u tom procesu. Nadamo se svetlijoj i boljoj budunosti za ova dva univerziteta. Ogiamen se nakon boravka u Novom Pazaru na IUNP obratio ambasadorki SAD-a u Srbiji, gospoi Meri Vorlik i prenio utiske nakon posjete IUNP. Kd sm bio pozvn d potpiem ugovor o srdnji sa zvninicim ove institucije, nisam bio siguran u njihovu mogunost d ponude kvlitetno obrzovnje u skldu s onim to se zhtjev od merikih visokokolskih ustnov. Od trenutk kd sm zvrio s svenom sjednicom Sent, pregledo

njihove objekte, razgovarao s ljudima na fkultetima, u uprvi i ssto se s studentim, bio sm vie nego ubjeen d sm n prvom mjestu. Sa velikim zadovoljstvom potpiso sam Sporzum o srdnji i ovlstio ovu instituciju d zstup interese AHUSC-a u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Tkoer smo denirli ne budue kdemske ciljeve koji e biti korisni z obje institucije, ukljuujui i to d promoviu obrzovne interese SAD-a u ovom dijelu Evrope. Imajui ovo n umu, IUNP treb obezbjediti ktivnu podrku i ohrbriti ga d unaprijedi rzvoj. Tkoer bih elio d sugeriram d uzmete u obzir ovu ideju u ktivnostima u sprovoenju svoje dunosti u Srbiji, odnosno da ukljuite neg prtnera, IUNP, ko predmet Veg ktivnog interesiranja i n tj nin otvoreno podrite misiju neg univerzitet d obezbjedimo kvlitetno meriko obrzovnje preko meunrodnih grnic.


STUDENTSKI NOTES

ZNANJEM DO STAVABelkisa CrnovraninDa li ste se upitali koliko aduta sadri rije znanje? Koliko je ono bitno u naim ivotima? ta bi(h) ste Vi/ja, bilo ko bez znanja? Koliko nam je potrebno? Preko milion pitanja, a pravih odgovora malo. Probudite se! ivite! ivite punim pluima, duhom i mozgom koji napaja znanje u svakom momentu. Ne dozvolimo trenucima da nam bezvrijedno oduzimaju dah i kapi istoe, vrednote koju posjedujemo, koje samo treba da treniramo. PROBUDITE SE I IVITE! Niko nije predodreen da bude nesretan, obuzet strahom i brigama, da ivi u siromatvu svog znanja, pati uslijed loeg zdravlja i osjea se odbaenim i inferiornim. Bog je stvorio sve ljude u najljepem obliku i dao nam mo da savladamo nedae i dostignemo sreu, harmoniju, zdravlje i uspjeh. Vi posjedujete unutranju i vanjsku mo da obogatite svoj ivot uz knjigu.

18

Internacionalni univerzitet jedan je od najmlaih univerziteta u Srbiji. Nastao je u Novom Pazaru, u Sandaku. Poslije devet godina provjerenog rada uvjerili smo se da na grad ima jako vanu i kvalitetnu instituciju. Ono to mogu sa pravom da kaem jeste da na naem univerzitetu imamo najbolje strunjake, najbolje programe, najbolje normativne i tehnike uvjete za obrazovanje, i to ne samo iz Sandaka, ve iz cijele bive SFRJ, pa i dijaspore. Nain na koji se to postie nije nikakva tajna. To je put ka znanju, vrata svjetlosti, to je knjiga, to je obrazovanje. Nae trenutno stanje svijesti je sveta zemlja..., na start, poetak. Mnogi su ueni i bilo im je preporueno da itaju vie knjiga, vie ue, idu na vie predavanja, na vie skupih seminara. itajte knjige, budite samouvjerene individue, imajte valjan cilj, vjerujte u svoj uspjeh, ustanovite jedan ivotni program, navikavajte se na itanje. Budite samouvjerene linosti i vrsto izrecite Vae principe i stavove. Na kraju krajeva, sve to moe biti veoma dobro i korisno. Ipak se moramo okrenuti od onoga to nam drugi govore, od njihovih percepcija, i odrediti nae vlastite stavove, koncepte i miljenja.

DOJAVA

Reviji Sandak javili su se jedan opinski inspektor i privrednik iz Novog Pazara koji su eljeli ostati anonimni. Kako, prema njihovim rijeima, vie nisu mogli iz moralnih i ljudskih razloga gledati i djelimino uestvovati u kriminalu i nepravdi koji se potenim graanima i preduzetnicima nanose iz Gradske uprave i Ministarstva za rad i socijalnu politiku. Kako do sada nisu imali prilike niti institucije kojima bi sve to ispriali, odluili su da nama ispriaju pojedinosti o graevinskoj maji u ovom gradu i sve to dokumentiraju dokazima u koje je revija Sandak imala uvida.

GRAEVINSKA MAFIJA

Istraivaki timND SA

A KA

P

rema rijeima naih izvora, ni jedan tender na teritoriji Novog Pazara ne moe uzeti direktno pazarska rma koja prije samog podizanja tenderske dokumentacije nije napravila odreeni dogovor sa licima koja su zaduena za izdavanje iste. Identitet ponuivaa tendera zavisi od prirode posla, a takva usluga kota do 5 000 eura. Zainteresirana rma napravi dogovor sa odgovornim licima pored njihove ponude, na tenderu dovedu jo dvije rme sa ktivnim ueem kako bi sve izgledalo regularno, ije e prisustvo zadovoljiti uvjete tendera a nee ugroziti zainteresiranu stranu, jer e ponuditi znatno niu cijenu to zavisi od kriterija nansijera, kojima se zahtijeva bra izgradnja, povoljnija ponuda, nii iznos avansa itd. Ako se javi etvrto pravno lice koje je zaista zainteresirano da dobije odreeni posao, namjerno se ispravlja tenderska dokumentacija, i to najee tako to se poveava broj radnika potrebnih za obavljanje posla. Recimo, umjesto realnih 20 trai se 300 prijavljenih radnika. Taj dio posla obavlja podnosilac tendera, jer je u tom trenutku mnogo lake falsicirati dokumnetaciju nego kada ue u proceduru kod Ministarstva za rad i socijalnu politiku. Dodaje se aneks ugovora kojim se predviaju dodatni radovi koji poveavaju cijenu tako da se etvrto lice izbacuje iz konkurencije. Ti dogovori se sklapaju sa visokim funkcionerima SDP-a, meu kojima prednjae izvjesni Demail uti Plojovi, Read Hodi,

popisao graevinske knjige i odraene situacije. da bude ist pred sudom. Kada isti to uini, ktivno se odradi sva mogua dokumentacija kojoj se, ukoliko izvoa ne ispotuje dogovor sa elnicima SDP-a, gubi svaki trag. On najee ne naplati svoje usluge, jer pred sudom nema dokaze, iako je sva ta dokumentacija uredno zavedena na pisarnici. Mirsad Miko Jusufovi, Mirsad Mirso Ljaji, Sead Cado Beirovi, te u novije vrijeme Asim Prena i Muzafer Dragolovanin. Spomenuti Dragolovanin je u skorije vrijeme kupio bagere i druge graevinske maine koje izdaje na uslugu dobitnicima tendera. Prema rijeima naih sagovornika, rije je muzejskim eksponatima koji jedva mogu biti upaljene onoliko vremena koliko se sati upie u graevinske knjige, a kamoli da bilo ta rade. Slino je i sa GP Elmir vlasnika Ismeta Mica Osmanovia koje je najei dobitnik tendera i podizvoakih radova kako u prethodnoj tako i u ovoj vlasti; oito zna dobru formulu, ili kako bi nai stari rekli alta se dobro. GP Elmir je, podsjeanja radi, podizvoa za izgradnju Obdanita na vakufskom dobru Mearif na Hadetu, iako se za taj posao prijavila rma Crna Rijeka. Takoer izvodi aktuelnu izgradnju tri mosta na Joanici. Taj posao je pogoen direktno sa gradonaelnikom Mehom Mahmutoviem bez tendera, premjera, predrauna, statistike i ikakvog projekta u trenutnku poetka radova. Tek kada su uraene stope i krila mosta pojavila se nekakva dokumentacija. Sva tri mosta se rade prema procjeni izvoaa koji se upravljaju prema vlastitim strunjacima bez nadzornog organa. Navodno se alju nadzorni organi i popunjavaju graevinski dnevnici i graevinske knjige, iako postoji bojazan da se prvi most u utenovcu uradio mnogo jeftinije od druga dva. Vjerovatno su i sami vidjeli da je loe uraen, pa su druga dva pojaali. Prvi most je uraen samo prema idejnom rjeenju (sa slike). U takvim sluajevima, nadzorni organ dolazi iz Urbanizma, koji kae da mu opina ne plaa za tu uslugu i zahtjeva od izvoaa da plati kako bi m Tenderi koji se vre u Beogradu su pod direktnom kontrolom Rasima Ljajia. Kao primjer se navodi tender za izgradnju zgrade Starakog doma u Novom Pazaru koji je takoer dobilo GP Elmir jer ima dil prema kome daje odreeni procent sveukupne zarade SDP-u. Procjenjuje se da za izgradnju zgrade Starakog doma treba dati 10-20% od ukupne vrijednosti poslova. Tender za rekonstrukciju i djeliminu izgradnju Stadiona FK Novi Pazar bio je 100 000 eura ispod svih normalnih cijena. Izmiljeni su dodatni radovi. Data je garancija rmi koja izvodi radove da e biti plaena. Ljajievi ljudi daju novac za izgradnju a nakon nekog vremena uzimaju naknadu (kamatu) od izvoaa


DOJAVA

tako da nadomjeste uloeni novac. Pored tog, istoj rmi se poturaju dodatni radovi za rekonstrukciju stadiona u utenovcu. Da li ima logike da je cijena 100 000 eura ispod svih ponuda plus da u nju cijenu ue i rekonstrukcija stadiona u utenovcu? Dakle, ima izmiljenih radova koji su tu cijenu nadomjestili. Svaki od spomenutih projekata koji je sklopljen lino sa lanovima SDP-a biva do kraja isplaen, a svi oni koji nisu platili reket posrednicima i stranci bivaju odlagani i

odnosno nalaz se u sistemu kvo koji je podeen tako da ne prenosi ni zapisnik niti bilo to drugo u centralni sistem osim da je kontrola u rmi izvrena i zapisnik uraen svojeruno to e rei da je inspekcija od vlasnika rmi uzela reket posredstvom Kasima Zorania. Nai privrednici misle da su rijeili problem ako su platili reket a ne znaju da su svoj predmet stavili samo u niu joku, te da e po istoj osnovi biti opet kontrolirani i prinuivani na nove kombinacije. Cijena reketa zavisi od snage i kapaciteta rme. Postoje rme u kojima je inspekcija samo jednom dola, i odmah ih upisala u centralni sistem. Drugi vidi pritiska vri se nad onim rmama koji nisu i ne ele biti bliske politici Rasima Ljajia. Njima se alje inspekcija koja nuno pronae neke manjkavosti i za to odredi trenutanu kaznu. Bez obzira to kontrola jo nije zavrena, to injenino stanje nije do kraja precizirano, vri se pritisak da se prinudnim mjerama naplati iznos sa zapisnika, iako proces jo traje pred sudom. Mnoge rme su zbog ovakvih i slinih zastraivanja podlegle pritiscima i platile reket. Sa druge strane, ako ta rma eli bilo ta izgraditi automatski biva odbijena iz istog razloga, kao i zbog komije privrednika koji je pod njihovom apom i navodno mu neto smeta, a ne uzima se u obzir da li taj tajkun njemu smeta i ta on u svom dvoritu radi i proizvodi. Postoje rme koje upoljavaju trideset ljudi i moraju ih sve osigurati, a one r-

me koje su bliske SDP-u upoljavaju 250-300 radnika a imaju svega 30 osiguranika. Takve rme se ne kontroliraju. Kod njih inspekcija ne smije ni traiti dokumentaciju upoljenog osoblja. Kada neka od rmi pokae tvri stav i odbija platiti reket, namjeta joj se inspekcija iz drugih gradova. Prema priznanju inspektora iz drugih gradova, kae na sagovornik, kada ih alju u Novi Pazar, efovi im dan prije samo kau da idu na teren. Kada ujutru dou na posao, saeka ih koverta u kojoj se nalaze podaci o rmi. Dakle, alju ih skroz neupuene i sa ve izgraenim stavom da idu u neku rmu u kojoj ima kriminalnih radnji. Meutim, na terenu se susreu sa sasvim drukijom situacijom. U Novom pazaru je od poetka 2011. godine bio rekordni roj kontrola, to od strane poreske inspekcije to do poreske policije, a u centralnom kompjuteru je evidentirana kontrola samo desetak rmi, i to onih koje su imale iskljuivu intervenciju Kasima Zorania. Pored plaanja reketa elnicima gradskih vlasti i funkcionerima SDP-a, inspektori najee iznuuju dodatni novac od vlasnika rmi. Naa redakcija je ve u kontaktu sa petnaest privrednika koji e u sluaju potrebe javno rei kom inspektoru i koliko su dali pod pritiskom Kasima Zorania za ukidanje kontrole. Ti privrednici ni u jednom trenutku nisu traili da inspekcijska kontrola prestane, ali zahtijevaju da ista bude ravnopravna. Nekima inspekcijske kontrole dolaze dva-tri puta godinje i traju mjesecima, a drugima dolaze jednom godinje i njihov zapisnik se sreuje u Beogradu, Gradskoj upravi ili nekakvoj kafani. Svi ti ljudi redovnoKASIM ZORANI

izmiruju obaveze prema dravi i imaju preko 80% prijavljenih radnika, te su spremni i preostalih 20% prijaviti, ali se ne mogu izboriti s tolikim pritiskom, reketom i kontrolom ak i pozivanjem da daju prinudne donacije FK Novi Pazar. PRINUDNE DONACIJE FK NOVI PAZAR Odmah po dolasku Rasima Ljajia na elo FK Novi Pazar, sve novopazarske rme su pozvane na sastanak u restoran Stadion i Gradskoj upravi. Svima koji su se odazvali odreena je prinudna donacija za sponzorstvo kluba u keu radi navodnog renoviranja stadiona. Pozivi su dostavljani putem telefonskih poziva ili poruka od strane elnika SDP-a. Firme koje su dale veu sumu i danas prednjae kako u nansiranju kluba tako i u samoj upravi. O kakvim se pljakama radi svjedoi i injenica da je samo od pet rmi uzeto preko 80000 eura za kupovinu stolica koje su kotale 8500 eura. VIDOVI PRITISKA NA GRAEVINSKE FIRME Od naih sagovornika dobijamo informacije da su odreene rme iz sektora stambene izgradnje pozivane na dogovor da se ide jo sprat-dva, uradili prilaz ulici i slino mimo projekta za koje su pored plaanja komunalija morali platiti dodatno stranci SDP. ak dolazi i do ruenja kod pojedinih zikih lica ako su bilo ta mimo projekta uradili, to je i ispravno. Meutim, postoje sluajevi da su po-

MUZAFER DRAGOLOVANIN

godinama se vuku po sudovima.


Prethodna vlast je ostala duna mnogim graevinskim rmama i izvoaima radova (iako su u pitanju ve spomenute rme), ali na zahtjev vladajue garniture odnosno Opinskog odbora SDP-a dogovirlile su se sa Gradskom upravom o procentu i nainu izmirenja duga. Svi rauni su zatvoreni. Opina im je svima djelimino isplatila potraivanja, ali su za uzvrat morali dati pogoleme donacije stranci Rasima Ljajia. INSPEKCIJE Nai sagovornici priznaju da inspekcijsku kontrolu svih rmi u Novom Pazaru kreira dravni sekretar u Ministarstvu za rad i socijalnu politiku i koordinator inspekcija rada u cijeloj Srbiji Kasim Zorani. Postoje rme kojima je kontrola, to Poreska uprava moe potvrditi, dolazila i po deset puta, ali se to u sistemu ne vidi,

20

MIRSAD MIKO JUSUFOVI

DOJAVA

ASIM PRENA

jedini elnici saobraajne policije zauzeli cijele trotoare sa vrstim tendama na glavnim raskrsnicama, to remeti svakodnevni saobraaj, naroito pjeaka koji od tih tendi ne mogu dobro vidjeti ni semaforsku signalizaciju. Spomenute rme su namoravane da mimo svoje volje rjeavaju pojedine stvari koje su elnici Gradske uprave i funkcioneri SDP-a obeali graanima, kao nedavno prilikom donacija poplavljenim i ugroenim. Od veine su iznuivani enormni novani prilozi. On koji nisu dale pare, bili su duni poplavljenima dati gotove proizvode (farmerice, cipele, namjetaj, prehrambene proizvode) izgraditi odreene objekte, pomoi u izvoenju radova ili izvriti odreeni vid kompenzacije kako bi uzeli po neki poen kod lica kojima je to predato od Gradske uprave pred kamerama. Pored ovih, elnici Gradske uprave na jo mnogo naina pritiskaju privrednike. Na primjer, o jednom od preduzetnika su saznali da je u dijaspori radio odreene poslove i nagovjestili mu da je stigla depea i da njegov dosije dre u policiji mogu mu pomoi ali mora saraivati sa njima. Naa redakcija posjeduje vie kopija krivinih prijava prema izvjesnim pravnim licima, meu kojima je na 16 mjestu prijava za utaju poreza na iznos od 0 dinara! Takoer, imamo kopiju zahtjeva inspekcijske kontrole iz Beograda u kojoj doslovce stoji: iri

N.N. iskljuivo kontrola sa strane zbog prijateljskih odnosa sa elnicima optinske uprave, inspekcijom rada, poreskom policijom, odjeljenjem za privredni kriminal... Smtra se da e se u njegovoj proizvodnji pronai vie od 100 neprijavljenih radnika, vie od 500 000 eura gotove robe i najmanje 20 fantom rmi sa kojima vri zatvaranje papira. Budno pratimo izdavanje naloga toj rmi za kontrolu i bit emo joj na raspolaganju oko utvrivanja svih gore spomenutih stavki. Prema svjedoenju naih sagovornika, ista lica koja prave prljavu igru ovoj rmi su joj navodno prijatelji i u prisustvu vlasnika ove rme psuju one oni koji to spremaju i govore da e oni zaustaviti korupciju i kriminal.

se utvruje i prikupljaju dokazi o kojim sve odmaralitima se radi i u ijoj je pratnji bio gradonaelnik Mahmutovi. Ope je poznato da su ove godine svi prosvetari koji su imali ugovore na odreeno vrijeme dobili otkaze, te da su stalni radni odnos dobili samo oni ije je ime dostavljeno iz Gradske uprave, sa spiska koji je lino potpisao Read Hodi. Za usluge ove vrste isti je naplaivao od 3000 do 5000 eura. Kod izgradnje Medicinske kole GP Razvitak je imao najmanju ponudi, a posao je dat rmi iz subotice SNB gradnja iji je direktor u zatvoru zbog malverzacija oko izvoenja radova na stadionu u okviru kompleksa FSS. Opina esto puta izvodi radove s namjerom da ne plati izvoaima, ve dugove ostavlja buduoj vlasti. Na tim budno prati sva spomenuta deavanja, te e u skorije vrijeme otkriti sve malverzacije pojedinih insp

sandzak 157 small

Documents