Saobraćajni koridor 5c i njegov uticaj na razvoj društva i privrede

Deset Panevropskih transportnih koridora su definirani na drugoj Panevropskoj transportnoj Konferenciji, održanoj na Kreti u martu 1994. Dopune su učinjene na trećoj konferenciji održanoj u Helsinkiju 1997. godine. Zato se ovi koridori ponekad zovu "Kretski koridori" ili "Helsinški koridori", neovisno od njihove geografske lokacije.

Korodor prolazi kroz:

Mađarska o Budimpešta o Dunaújváros o Paks o Szekszárd o Mohács

Hrvatska o Beli Manastir o Osijek o Đakovo

Bosna i Hercegovina o Bosanski Šamac o Modriča o Doboj o Zenica o Kakanj o Visoko o Sarajevo o Konjic o Jablanica o Mostar

Hrvatska o Metković o Ploče

Značaj

Autoput na Pan-evropskom Koridoru 5c: Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče, jedan je od najznačajnijih i najprioritetnijih projekata za BiH. Izgradnja ovog autoputa je već počela, ali intenzivan početak izgradnje ovog autoputa bit će ključni pokretač privrednih i društvenih aktivnosti i omogućit će uključenje BiH u glavnu evropsku saobraćajnu mrežu, te globalni evropski društveni i ekonomski sistem.

Kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi koridor V (rimski broj 5), ogranak c

Koridor V sačinjavaju slijedeće trase: (Istok-Zapad) Venecija - Trst/Kopar - Ljubljana - Maribor - Budimpešta - Uzhhorod - Lavov - Kijev. Dužina: 1600 km.

Ogranak A - Bratislava - Žilina - Košice - Uzhhorod Ogranak B - Rijeka - Zagreb - Budimpešta Ogranak C - Ploče - Sarajevo - Osijek - Budimpešta

Prometni Koridor Vc (cestovni, željeznički, riječni i zračni promet) je složena poveznica Sjeverne – Srednje i Južne Evrope i predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i saobraćajne integracije srednjoevropskog prostora. Izgradnjom Koridora Vc povezanost i transparentnost prometnih pravaca cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa direktno će uticati na razvoj šireg i snažnog prometnog čvorišta za cijelu Evropu i Aziju.

U toku je gradnja autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu, u okviru koridora Vc. Osnovni podaci o projektu autoputa su:

autoput je projektovan prema Trans-European North-South Motorway (TEM) standardima od februara 2002. godine, sa dva odvojena puta – svaki sa po dvije prometne trake i odgovarajućom zaustavnom trakom. Projektna brzina je 120 km/sat,

od ukupne dužine trase kroz BiH, koja iznosi 337 km, dionica Kakanj-Vlakovo (dužine 45 km) je u izgradnji i financira se iz budžeta Federacije BiH, a za preostalih 292 km u toku je izrada Projektne dokumentacije, (tehnička studija, idejno rješenje, idejni projekat, prostorno-planska dokumentacija i procjena uticaja na okolinu),

trasa autoputa prolazi kroz različite geomorfološke terene. Oko 30 km trase se nalazi na mostovima, a 74 km u tunelima,

preliminarna kalkulacija troškova izgradnje za 292 km autoputa je 3,2 milijarde eura, okvirni rok izgradnje za cijelu trasu je do 2013. godine 26. jula 2006 završena Studija izvodljivosti o projektu. Pokazala da se radi o 290,6

kilometara autoputa sa 20 čvorišta te da će ukupna investicija iznositi 6,9 milijardi KM. Projekat ocijenjen kao visoko isplativ.

Dužina koridora Vc, od sjevera prema jugu, podijeljena na dionice:

Dionica 1: Rijeka Sava (spajanje sa koridorom 10) - Doboj (Jug) o 64 km

Dionica 2: Doboj (Jug) - Sarajevo Jug (Tarčin) o 150 km

Dionica 3: Sarajevo Jug (Tarcin) - Mostar (Sjever) o 58 km

Dionica 4: Mostar (Sjever) - granica sa Republikom Hrvatskom o 68 km

Ukupno: 340 km

Željeznički koridor Vc

Željeznički koridor Vc će većim djelom slijediti pravac autoputa na koridoru. On bi trebao biti važna poveznica Mađarske (ostatka Evrope), Hrvatske i BiH. Povezati će i BiH sa RH morskom luku Ploče, koja je vrlo važna, kako za BiH, tako i za RH.

Bosmal d.o.o. želi da izgradnjom autoputa na koridoru 5c otvori javne radove u Bosni i Hercegovini. Ovaj "new deal" za BiH donijeće 330 kilometara najsavremenijeg autoputa u Europi.

Koridor 5c se proteže trasom Budimpešta - Osijek – Sarajevo – Ploče. Auto-put na ovom koridoru je najznačajniji putni pravac u BiH i najkraća putna komunikacija izmedu Srednje Europe i Jadrana. Put prolazi kroz centralni dio zemlje u pravcu sjever-jug od Donjeg Svilaja do granice BiH sjeverno od luke Ploče, idući duž rijeka Bosne i Neretve. Više od 50 posto ukupnog stanovništva i privredne aktivnosti Bosne i Hercegovine su u gravitacionom području ovog pravca.

Predviđeni troškovi izgradnje autoputa iznose 2,5 milijarde EUR, koji će se obezbijediti kroz konzorcij svjetskih banaka. Prema Bosmalovom planu i analizama vodećih svjetskih kompanija u ovoj oblasti, put bi se mogao napraviti za pet godina.

Na njegovoj izgradnji će biti angažovano oko 20.000 radnika, a uposliće se sva građevinska operativa i industrija Bosne i Hercegovine. Kao najveći infrastrukturni projekat, autoput će pokrenuti razvoj privrede u BiH. Autoput će skratiti vrijeme putovanja, te će se od Save do mora stizati za samo tri sata.

Bosmal d.o.o. je obezbijedio garancije Bank Islam Malaysia Berhad na 300 miliona EUR, samo mjesec dana nakon zahtjeva Vijeća ministara BiH. Ta inicijalna sredstva će se upotrijebiti za pripremu studije izvodljivosti, izradu dokumentacije i djelimičan otkup zemljišta. Očekuje se početak pregovora o koncesionom ugovoru sa Komisijom za koncesije BiH.

Autoput bi se gradio po sistemu DBFOT (Design, Build, Finance, Operate and Transfer - projektuj, izgradi, finansiraj, koristi i prenesi). Po tom modelu, koncesionar obezbjeđuje sredstva, snosi sve poslovne rizike i, nakon isteka koncesionog perioda, prenosi auto put na državu Bosnu i Hercegovinu.

Ukupno 169 građevinskih kompanija javilo se na Bosmalov poziv za iskazivanje interesa za učešće u izgradnji Koridora 5C. Američka firma Somerset Trade Finance LLC angažirala se na pružanju pomoći u obezbjeđenju potrebne finansijske podrške za nabavku mašina i građevinske opreme. Bosmal namjerava da u izgradnji autoputa angažira sve raspoložive i kvalificirane domaće građevinske firme, a također predviđa angažman građevinskih kompanija iz susjednih i zemalja iz cijelog regiona, kao i iz SAD i Europe.

Sa autoputem smo bliže Europi!

AUTOPUT NA KORIDORU 5C - JAVNI RADOVI U BIH

Bosmal d.o.o. je bosanskohercegovačka privatna kompanija koja želi da izgradnjom autoputa na koridoru 5C otvori javne radove u Bosni i Hercegovini. Ovaj "new deal" za BiH će, kada se završi, donijeti 330 kilometara najsavremenijeg autoputa u Europi.

Projekat je od vitalne važnosti za BiH i ima izuzetan značaj za razvoj regiona, jer predstavlja vezu sa postojećom mrežom europskih autoputeva, povezujući istočnoeuropske zemlje i poslovne centre sa lukama na Jadranskom i Baltičkom moru.

Iako su bosanskohercegovačke kompanije gradile puteve i autoputeve širom svijeta, ovo je pionirski projekt, jer će to biti prvi autoput koji je ikada izgrađen u Bosni i Hercegovini.

KORIDOR 5C

Ogranak "C" koridora 5 prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu i proteže se pravcem Budimpešta - Osijek - Sarajevo - Ploče.

Put prolazi kroz centralni dio zemlje u pravcu sjever-jug od Donjeg Svilaja do granice BiH sjeverno od luke Ploče, idući duž rijeka Bosne i Neretve. Više od 50 posto ukupnog stanovništva i privredne aktivnosti Bosne i Hercegovine su u gravitacionom području ovog pravca.

Tri od pet velikih gradova u Bosni i Hercegovini, koji su najznačajniji administrativni, kulturni i ekonomski centri, nalaze se uz trasu koridora (Zenica, Sarajevo i Mostar), dok su druga dva značajna grada - Banja Luka i Tuzla udaljeni 30 kilometara od predložene rute autoputa. Ova činjenica je od velike političke važnosti jer će projekt povezati dva entiteta prelazeći međuentitetsku graničnu liniju između Federacije BiH i Republike Srpske.

VAŽNOST PROJEKTA

Cjelokupna važnost koridora 5C za Bosnu i Hercegovinu mogla bi se definirati kroz osam tačaka:

Povezivanje sa razvijenom transportnom infrastrukturom Europe U razvojnom smislu, donijet će ogromne prihode (novac, radna snaga, materijali i

oprema).Djelovat će poput "dvosmjerne ulice", stimulirajući razvoj lokalne ekonomije kroz angažman domaćih građevinskih firmi i svih pratećih usluga. Povećat će konkurentnost domaće ekonomije na međunarodnom tržištu

Kohezivni faktor za BiH u ekonomskom i političkom smislu Pokretač svih ostalih vrsta tehničkog i tehnološkog napretka Osnova za obezbjeđenje ekonomske i političke stabilnosti zemlje i regiona S obzirom na veličinu, vrstu i nivo, projekt će pomoći u izgradnji i daljnjem razvoju

državnih institucija BiH Fundamentalni prvi korak u integraciji BiH i Hrvatske u europsku i globalnu

ekonomiju Sve veću podršku stanovništva BiH prati odgovarajuća potpora na političkom nivou,

koja dolazi iz domaćih krugova i međunarodnih predstavnika, trenutno prisutnih u BiH

REGIONALNA SARADNJA: MAĐARSKA - HRVATSKA - BOSNA I HERCEGOVINA

Koridor ima veliku regionalnu važnost za BiH, Hrvatsku i Mađarsku. Ekonomski razvoj i integracija sve tri zemlje u europsku ekonomiju umnogome će zavisiti od dobrih transportnih veza. Hrvatska će, preko ovog koridora, imati kraću vezu između svojih regiona: Slavonije (istočna Hrvatska) i Dalmacije (obalna Hrvatska). Mađarska će imati solidnu vezu sa BiH i lukom Ploče u Hrvatskoj.

STRATEŠKA VAŽNOST

U trenutnoj globalnoj geopolitičkoj situaciji u svijetu, region Balkana sve manje je problematičan. Reforme u BiH uzimaju zalet, a tranzicija vlasti u Hrvatskoj prošla je bez ikakvih problema. Jedine nedoumice izaziva aktuelna politička situacija u Srbiji.

Sa izgrađenim koridorom 5C, US i NATO vojne snage u regionu bit će mnogo mobilnije.

Autoput će integrirati ovaj ratni region, time što će uvesti novu ekonomsku i geopolitičku viziju. S druge strane, on će pomoći međunarodnoj zajednici u postizanju cilja - približavanju BiH Europskoj uniji.

Sa autoputem smo bliže Europi!

http://www.bosmal.com/ba/?lg=ba&nav_ID=19

Tema broja/Glasa Trebinja <967>  <28. decembar> 2007.

Evropska zajednica stavila u drugi plan jadransko-jonski autoput

ŠTA REĆI INVESTITORIMA

  

Izgradnja jadransko-jonskog autoputa odlaže se u nedogled. U našem regionu o tome se malo govori. Ljudi su valjda svjesni da odluka nije u našim rukama, iako trpimo sve teže posljedice baš

zbog činjenice da Jadransko-jonski koridor, kao opcija, i u prostornom i u privrednom smislu koči razvoj ovog područja.

Nepostojanje nikavog validnog, opšteprihvaćenog rješenja, neizvjestan status projekta koči ekonomske procese, počev od trgovine nekretninama, do ulaganja u ozbiljnije privredne projekte. Da skratim: kako ulagati u ovaj region kad još uvijek niko ne zna da li će se njegov novi hotel ili kakav proizvodni pogon naći sto kilometara od puta ili na samom kolovozu.

 

Svojevremeno, nama iz Trebinja moglo je izgledati da su Crnogorci došli do boljih informacija. Crnogorski ministar pomorstva i saobraćaja Andrija Lompar govorio je eksplicitno, bez gotovo ikakvih upitnika:

- Jedan od najznačajnijih ciljeva strategije razvoja saobraćaja Crne Gore odnosi se na integraciju njene saobraćajne mreže u saobraćajni prostor Evrope. Izgradnjom tog autoputa Crna Gora bi bila bliža hrvatskim autoputevima, ali i i koridoru Vc, odnosno preko njega  koridoru X. Hrvatska odlučno nastavlja izgradnju autoputeva prema Dubrovniku. Albanija je iskazala spremnost da nas prati u izgradnji autoputeva kroz iste ili slične aranžmane koje mi postignemo na našoj teritoriji. Ne bi smjeli dozvoliti da autoputevi dođu do naših granica, a da mi postanemo nedostajuća karika. Naravno, govorim o vremenskom periodu od pet do 10 godina.

 

U PODGORIČKOM Monitoru, Lompar je opisao i trasu budućeg autoputa na crnogorskoj dionici...

- Trasa ide od Božaja prema Podgorici, južnim obodom područja  Čeva, zatim južnim obodom Grahova i dalje prema granici sa BiH u pravcu Trebinja.

 

Što se Lompara tiče, nije imao dileme ni oko toga da li graditi tzv. brzu cestu duž jadranskog primorja ili Jadransko-jonski autoput?

- U strategiji je kao prioritet predložena izgradnja Jadransko-jonskog autoputa. Izgradnja brze ceste predložena je kao rekonstrukcija postojeće Jadranske magistrale otklanjanjem uskih grla na primorju. Postupno bi se gradile dionice po trasi brze ceste, a prioritet bi imale one dionice gdje postoje najveći problemi. U prvom redu, zaobilaznica oko Budve, zatim zaobilaznice oko Herceg Novog i Tivta, pa eventualno most preko Veriga, pa dionica između Budve i Petrovca, zatim zaobilaznica oko Bara... Ova izgradnja bi trajala duže, ali bi na kraju ipak rezultirala izgradnjom brze saobraćajnice i rješavanjem problema u saobraćaju na primorju prema utvrđenim prioritetima.

Interesano je da se cesta i autoput već uvode u isvjesnu kontradikciju...

- Sve analize - citiramo ponovo Lompara - govore da se u brzom roku ne mogu realizovati i brza cesta i Jadransko-jonski autoput. Jednostavno, autoput koji se namjerava graditi koncesijom moraće da ima određenu frekvenciju saobraćaja i ako je ne dostigne, država će biti u obavezi da koncesionaru isplaćuje dio sredstava. Brza cesta bi svakako odvlačila dio saobraćaja, koji bi onda država iz budžeta morala da nadoknađuje. Jednostavno, ako postoji frekvencija saobraćaja koja ekonomski opravdava izgradnju jednog od ova dva rješenja, u kratkom roku ona sigurno nije dovoljna da opravda izgradnju oba. Naš prijedlog ne ugrožava autoput, a rješava probleme saobraćaja na najugroženijim dionicama na primorju i na dugi rok, kada se frekvencija saobraćaja poveća, dovodi do realizacije oba projekta.

 

Naravno, u ovakvim debatama javile su se i strateške dileme, jer brza saobraćajnica, koja ide brdima iza uskog pojasa na primorju, koncentrisala bi razvoj prema moru...

- Mi mislimo da nije dovoljno razvijati samo taj prostor, i da ga već treba štedjeti. Trasa Jadransko-jonskog autoputa prolazi centralnim dijelom Crne Gore, koji je ekonomski veoma zanemaren. Autoput bi potpuno otvorio taj dio Crne Gore za ekonomsku valorizaciju i obezbijedio razvoj prvenstveno poljoprivrede, kao podrške turizmu, a takođe i industrije i turizma.

 

SLIČNE relacije evidentne su i u Hercegovini, sasvim je neizvjesno koja opcija (trasa) bi bila najpovoljnija (da bi se o tome moglo raspravljati, bilo bi potrebno znati mnogo više o uticaju ovakvih saobraćajnica na pobočnu privrednu strukturu).

Stvar, dalje, komplikuje i mogućnost po kojoj bi manji projekat bio skuplji, naime, brza saobraćajnica, zbog niza specifičnosti, bila bi skuplja od auto-puta...

- Autoput prolazi platoom Crne Gore - objašnjava Lompar - na 500 do 700 metara nadmorske visine sa vrlo malo tunela i mostova, dok brza cesta prolazi visinama od 180 do 250 metara, padinama brda koja su ispresijecana usjecima te bi broj mostova i tunela bio mnogo veći, pa je i taj razlog imao određenu težinu.

 

DA se malo primaknemo Trebinju. Hoće li autoput proći Popovim poljem?

Činjenice govore slijedeće (iako je g. Lijanović svojevremeno tvrdio da je kod Mesića u Zagrebu vidio mapu Koridora): Jadransko-jonski saobraćajni

pravac još nije uvršten u vuropsku saobraćajnu mrežu koridora, premda povezuje sedam zemalja (od Trsta do Kalamete u Grčkoj). Jadransko-jonski autoput, koji bi trebao biti dugačak oko 1160 kilometara, prema procjenama koštao bi oko šest milijardi dolara. Poznato je da Hrvatska svoju dionicu od 586 kilometara, vrijednu tri milijarde dolara, gradi vlastitim novcem. Grci grade dionicu Atine do albanske granice, a za nju je zainteresovana i Albanija, koja je već sagradila 40 kilometara, te nastavlja gradnju prema granici s Crnom Gorom.

Susret baltičko-jadranskoga i jadransko-jonskog koridora planira se u trouglu Split - Mostar - Dubrovnik. U izradu zajedničke prostorno-saobraćajne studije trebale su dogovorno krenuti hrvatske i bosansko-hercegovačke regionalne zajednice, čiji prostor dotiču ili će koristiti nove saobraćajnice.

Zajednička studija je izostala. Hrvatska, BiH i Crna Gora još nisu uskladile svoja gledišta kuda će prolaziti budući Jadransko-jonski autoput. Na jednom od sastanaka triju državnih ministara saobraćaja u Trebinju (Božidar Kalmeta, Branko Dokić i Andrija Lompar), podsjećamo: potpisana je zajednička izjava, u kojoj se kaže da će posebna radna grupa odrediti trasu buduće autoceste.

 

Varijante trase autoputa od Ploča do Dubrovnika analizirali su i u Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH) iz Zagreba. Po mišljenju pojedinih stručnjaka iz IGH-a, bilo bi najbolje da autoput uđe na teritoriju BiH iza Hutova blata, što se poklapa sa zahtjevima iz Crne Gore i BiH. Oni smatraju da nema razloga da se taj nastavak autoputa spušta preblizu moru, nego da nastavi slijediti logiku autoceste od Zagreba do Splita koja ide iza Velebita i Biokova.

Nakon sastanka bh. mediji optužili su ministra prometa i komunikacija u Vladi BiH Branka Dokiæa da "provodi suptilnu politiku saobraćajne izolacije središnjeg dijela BiH". Strelice prema ministru Dokiću - izvijestili su hrvatski mediji -  odapeo je i Šefkija Čekić, dekan Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu, izjavivši da Dokić pokušava izolovati BiH i da je usmjerio dobar dio novca za izgradnju autoputa Banja Luka - Gradiška.

 

Navodimo sve ove finese i nesporazume, da bi detaljnije ilustrovali situaciju, odnosno da bismo vidjeli gdje smo danas u projektu koji se najavljauje, i podvlačimo - koži razvoj kompletne regije.

Danas, izvjesno, malo je onih koji imaju jasnu sliku, onih koji imaju i novac i neupitna saznanja gdje bi ga u prostornom smislu najbolje bilo situirati.

No nismo problem smao mi. I naše evro-okruženje prosto je u cijelu stvar unijelo niza dubioza...

 

PODSJEĆAMO, prvo smo čuli (ili nam je neko tako prenio vijest) da će Evropska zajednica podržati izgradnju Jadransko jonskog autoputa.

Nakon te informacije, prođe malo vremena pa se onda najavi da u zajedničkoj evropskoj politici razvoja saobraćajnih pravaca EU vraća status prioritetnog saobraćajnog koridora pravcu Salzburg - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Niš - Skopje - Solun.

EU je donijela odluku koja će - saopšteno je nedavno u američkim izvorima - nesumnjivo na duže staze odgoditi realizaciju koncepta Jadransko-jonske autoceste. Riječ je o vraćanju među kontinentalne prioritetne saobraćajne smjerove tzv. koridora X, o kome se u našem susjedstvu govori sve više.

 

Ovaj koridor - ističu isti izvori - bio je doslovno zaboravljen za vrijeme sukoba na Balkanu, no sada je došlo vrijeme, ocijenjeno je u Evropskoj Uniji, za njegovo oživljavanje. Odluka znači da će se u modernizaciji koridora koristiti povoljni krediti (evropskih financijskih institucija) namijenjeni unapređivanju strateški značajnih saobraćajnih pravaca, te poticati ulaganja privatnog sektora. Takođe, većina evrospkih zemalja, a i admnistracija u Briselu, smatraju da će se povratkom koridora među kontinentalne prioritete pridonijeti ubrzanju privrednog oporavka, povezivanja i stabilizacije regije jugoistočne Evrope.

U ovaj koridor ulazi 2.260 km autoputa i 2.445 km željezničke pruge, trećina pravaca je, ugrubo, modernizovana, koridor je kompletiran ubacivanjem solunske luke. Princip Evropske unije je da učestvuje u finansiranju samo glavnih, dogovorenih kontinentalnih saobraćajnih koridora. To automatski znači da je vraćanjem "desetke" među prioritete, ideja Jadransko - jonskog autoputa, pošto nije ugrađena u dogovorenu zajednižku evropsku politiku, osuđena na status drugorazredne i njeno će se finansiranje stoga ograničiti na skuplje i teže dostupne izvore.

 

Kad se podvuče crta, ničeg izvjesnog nema na vidiku. Pitamo se kad je već tako, kad je projekat nominovan pa uklonjen, kako uopšte u ovom regionu ući u proces strateškog i svakog drugog planiranja? Kako budućim investitorima odgovoriti i na najjednostavnije pitanja vezana za namjenu i tretman pojedinih subregiona? Kako nekom savjetovati gdje da gradi hotel, gdje apartmansko naselje, gdje turistički rezort, gdje nekakav proizvodni pogon, da ne govorimo o putnim spojnicama nižeg ranga ili o željeznici koja je, takođe, bila predmet regionalnog dogovaranja?

Danas, eto, s jedne strane imamo trendove koji rezultiraju rastom cijena nekretnina, ali, istovremeno, imamo i potpunu suspenziju bilo kakvog

pokušaja da se sagleda prostorna budućnost Hercegovine. Ovaj drugi trend, nema sumnje, obara cijenu nekretnina.

Dakle, na sceni su dva suprotna procesa, koji zbunjuju i nas kao građane, ali i sve one koji imaju namjeru da ulažu novac u Jadransko zaleđe.

Nema sumnje da je vrijeme da se i sa državnog nivoa traže neka razjašnjena u evro-institucijama, a, svakako, i da se, maksimalnim autoritetom s iste razine, ubrza rad na studiji koja bi definisala pomenute spojne tačke autoputa u Hrvatskoj, Hercegovini, i Crnoj Gori?!

 

Pojavila se i nova mogućnost - tzv. Jadransko-jonska inicijativa - geopolitička asocijacija u kojoj se nalaze sve zemlje regiona, uključujući i Srbiju i Makedoniju, države koje nisu zainteresovane za ovaj projekat. Naše predstavnike u toj grupaciji, nema sumnje, trebalo bi pozvati na razgovore o konkretnim pitanjima u južnu Hercegovinu.

E.G.T.

KORIDORI NISU DOVOLJNI

O koridoru X i njegovom uticaju na regionalni razvoj više informacija možete pronaći u tekstu Marije Maksin - Mićić (UTICAJ TRANSEVROPSKIH SAOBRAĆAJNIH KORIDORA NA REGIONALNI RAZVOJ I AGLOMERACIONE SISTEME.

U ovom radu polazi se od pretpostavke da se uticaj transevropskih transportnih koridora različito manifestuje na interregionalnom, intraregionalnom, makro i mezoregionalnom planu, odnosno da se povećava sa snižavanjem regionalnog nivoa.

Polazeći od iskustava evropskih zemalja, ukazuje se na moguće pristupe istraživanju pozitivnih i negativnih efekata transevropskog saobraćajnog koridora. Jedno od pitanja je da li i koliko oni mogu da utiču na razvoj makro i mezo regionalnih cjelina u pogledu kretanja, rada, stanovanja, raspodjele i specijalizacije funkcija naselja i sl.

Stav je da transevropski i magistralni infrastrukturni koridori predstavljaju jedan od značajnih preduslova i podsticaja za razvoj, ali da ne mogu sami po sebi da generišu očekivani razvoj, bez podrške odgovarajućih mjera i instrumenata različitih politika. Kao jedna od mjera predlaže se izrada analize prostornog uticaja za transevropske i magistralne transportne koridore u procesu sektorskog planiranja i pripreme tehnike dokumentacije.

Onima koji žele više da s einformišu o ovoj temi, preporučujemo slijedeći izvor: EUROPEAN ROAD TRANSPORT 2020: A VISION AND STRATEGIC RESEARCH AGENDA, koji je dostupan na Webu.

AUTOPUT TRASOM IZNAD POPOVA POLJA?!

PRIJE  dvije godine mediji su informisali da je Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH usvojilo najpovoljniju trasu autoputa na koridoru 5C i njeno reklapanje sa Jadransko-jonskim autoputem koje se situira u zonu od Ploča do Počitelja. Ova zona, navodno, najbolje odgovara interesima obje države i stoga je jedno od mogućih i vjerojatno najboljih rješenja.

Od Počitelja trasa Jadransko-jonskog autoputa vodi sjevernije od parka prirode Hutovo blato, te potom istočnije padinama iznad Popova polja. Ova varijanta bi osigurala brzi spoj na čvor Ploče, a nepovoljan ekološki, socijalni, ekonomski i drugi uticaj na prostor kojim prolazi bi bio znatno ublažen jer jedna trasa autoputa zadovoljava dva saobraćajna koridora.

http://www.glastb.com/arhiva/967/tema_broja.htm

autoceste_http://www.mkt.gov.ba/bos/aktivnosti/VC-plan/Plan%20javnih%20rasprava-koridor%20Vc.pdf

Corridor Vc

From Wikipedia, the free encyclopediaJump to: navigation, search

Map of the part of Corridor Vc passing through BiH

Corridor Vc (Corridor 5c) is a branch of the fifth Pan-European corridor. The path of the corridor is presently the European route E 73, and a new highway is being constructed as part of the upgrade of the corridor.

Vc connects Budapest in Hungary to the Adriatic Sea at the Croatian port of Ploče. The corridor does not only feature the highway, but rail upgrades and airports of significance along the way. The longest part of this corridor goes through Bosnia and Herzegovina and is widely touted as a road instrumental to the development of the country. The road also connects the eastern and southern parts of Croatia directly.

The corridor passes through or near:

Hungary o Budapest o Dunaújváros o Paks o Szekszárd o Mohács

Croatia o Beli Manastir o Osijek o Đakovo

Bosnia and Herzegovina o Bosanski Šamac o Modriča o Doboj o Zenica o Kakanj o Visoko o Sarajevo o Konjic o Jablanica o Mostar

Croatia o Metković o Ploče

Contents

[hide] 1 Significance (BiH) 2 Development

o 2.1 Hungary o 2.2 Croatia

2.2.1 Northern part (Beli Manastir - Svilaj) 2.2.2 Southern part (BiH border - Ploče)

o 2.3 BiH 3 Progress

4 References

5 External links

[edit] Significance (BiH)

As for Bosnia and Herzegovina, the Corridor Vc highway is one of the most significant and project of the highest priority. The construction works on the road have already begun, but intensified beginning of the construction will be a key starter of economic and social activities, and will enable Bosnia and Herzegovina to be connected to main European traffic network, as well as to global European economic and social structure.

Construction of the highway, whose total length is 340 km, will provide: rational connecting to neighboring countries and regions; stabilizing and developing effects will be reached; transport conditions and quality of life improvement; economy competitiveness enhancement; new projects launched and national and international private investments enhancement

[edit] Development

[edit] Hungary

This section requires expansion.

Corridor Vc in Hungary starts at Budapest and continues south along the M6 highway to the Croatian border. As of 2008, 61 km (38 mi) stretch between the M0 Budapest beltway and Dunaújváros is the only Hungarian part of the Corridor constructed as a highway.

Between Dunaújváros and 118 km (73 mi) of highway is under construction, planned openig April 2010.

The rest 19 km (12 mi) between Bóly and the Croatian border planned until 2013.

[edit] Croatia

The Croatian Corridor Vc is divided into two parts: the northern and the southern one. The Croatian parts of the corridor, while 112 km long, together form only 18% of the total length of the corridor. Osijek, a major Croatian city is located on Corridor Vc.

[edit] Northern part (Beli Manastir - Svilaj)Main article: A5 highway

The northern Croatian part of the Corridor Vc is signed as A5 highway. It is 88.6 km long and intersects A3 highway. Seven highway interchanges are planned. The highway will also feature a closed toll collection system, as well as several noteworthy objects including bridges over Drava and Sava rivers and a railway overpass north of Sredanci. The most important interchange of this highway is Sredanci, where A5 highway crosses the A3 highway, which is a part of the important Pan-European Corridor X. A5 goes from Hungarian border (near Beli Manastir) to Bosnia and Herzegovina border (near Sredanci). The highway will be constructed in five sections:

Section Length NotesHungarian border - Beli Manastir

5 km (3.1 mi)

It will be constructed when Hungarian part reaches the border.

Beli Manastir - Osijek25 km (16 mi)

In construction.

Osijek - Đakovo32 km (20 mi)

Completed and tolled.

Đakovo - Sredanci23 km (14 mi)

Already completed and tolled. (Toll: 9 / 12 / 19 / 29 kn)

Sredanci - BiH border4 km (2.5 mi)

Construction will start when Bosnia finishes Corridor Vc up to the border.

The segment between Đakovo and Sredanci (23 km) was finished and officially opened for traffic on November 9, 2007, while the segment between Đakovo and Osijek was officially opened for traffic on April 17, 2009. The rest of A5 is currently in construction.

[edit] Southern part (BiH border - Ploče)Main article: A10 highway

The southern part is signed as A10 highway. It will be tolled between Mali Prolog and the Ploče interchange. The highway has already been planned and there are means to construct it, but it will be built upon construction and opening of A1 highway up to Ploče because it will be effectively useless before. Ploče, a Croatian seaport used mainly by Bosnia and Herzegovina is located at the southern terminus of the highway. When finished, A10 will be only 23 km long. It will thus be one of the shortest highways both in Croatia and as a part of Corridor Vc.

The highway is divided in three sections:[1]

Bosnia and Herzegovina border - Mali Prolog interchange (A1, 8 km) Mali Prolog - Ploče interchange (6 km) Ploče interchange - Ploče harbor (9 km)

[edit] BiH

Japanese International Cooperation Agency (JICA) funded provision of Transport Master Plan for Bosnia and Herzegovina (March 2001), which represents the first document in afterwar period at this level in transport area, and it was used as basis for many other studies and decisions, even for provision of Planning and Study Documentation for the Highway along the Corridor Vc.

This Study provided priority transport corridors in Bosnia and Herzegovina, which were afterwards confirmed by subsequent studies, to a great extent. At the same time, this Study defined main goals in transport sector in Bosnia and Herzegovina, as well as Development Scenario by 2020. Development Scenario includes three phases:

Phase 1 (short-term): 2000-2005 – Rehabilitation & Stabilization

Phase 2 (medium-term): 2006-2010 – Full functionalization & Modernization

Phase 3 (long-term): 2011-2020 – Structuring & Progress

By now (2009) there are only two parts of the Bosnian highway already built:

The Kakanj-Visoko section A small section bypassing Ilidža

[edit] Progress

The transport Corridor Vc through Bosnia and Herzegovina includes:

E-road E 73 Šamac-Doboj-Sarajevo-Mostar-Čapljina-Doljani, with exit to the Adriatic Sea in the Port Ploče.

The railway Šamac-Doboj-Sarajevo-Mostar-Čapljina-Metković. Sarajevo and Mostar Airports. Waterways and quays on the Sava, Bosna and Neretva Rivers.

Length of the Corridor Vc highway, from the North to the South divided by sections:

Section 1: The Sava Svilaja River (connection Corridor X) - Doboj (South) o 64 km

Section 2: Doboj (South) - Sarajevo South (Tarčin) o 150 km

Section 3: Sarajevo South (Tarčin) - Mostar (North) o 58 km

Section 4: Mostar (North) - Republic of Croatia Border o 68 km

Total: 340 km

The tolls currently are estimated to be around 1.50 convertible mark.

http://en.wikipedia.org/wiki/Corridor_Vc

Project description

Parallel financing with the European Investment Bank (‘EIB’) of key sections of Trans-European Corridor Vc (‘Corridor Vc’), which is the main north-south Corridor running through BiH.

Project components/locations

Kakanj to Drivusa section (length = 15.2 km); Vlakovo to Tarčin section (length = 18.9 km);

Pocitelj to Southern Border with Croatia (length = 21.4 km). Odzak to Northern Border with Croatia (length = 10.9 km).

http://www.ebrd.com/projects/eias/38716.htm

http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/9465.pdf enghttp://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/9465.pdfhttp://www.mkt.gov.ba/bos/aktivnosti/VC-plan/Corridor%20Vc%20-%20PCDP%20English%20FINAL.pdf

http://www.uki.ba/doc/zakljucci.pdf