setveni koledar brosura hr
TRANSCRIPT
SJETVENI KALENDAR I SUSJEDI U VRTU
2
BOGATSTVO SVJEŽEG POVRĆA TIJEKOM CIJELE GODINE
Izaberite onaj dio vrta koji je tijekom dana jednakomjerno obasjan suncem. Ukoliko ste ograničeni prostorom, posadite začinsko bilje, salate i nešto malo povrća za svježu uporabu u kombinaciji sa cvijećem.
Četveročlana obitelj prosječno treba oko 70-100 m2 ili cca. 20 m2 po osobi. Razdijelite površinu povrtnjaka na gredice 1,2 m širine i željene dužine. Između gredica ostavite 30 cm za prolaz. Na teškim, manje živim tlima, neka gredice budu okrenute u smjeru sjever-jug. Na pjeskovitim tlima neka gredice budu okrenute u smjeru istok-zapad. Krumpiru osigurajte dodatnih 100 m2.
Gredicu sa začinskim biljem planirajte u blizini kuhinje. Pritom će Vam najdraže začinsko bilje uvijek biti pri ruci. Matičnjak, kadulju, timijan i lavandu posadite u blizini ruža.
MIJEŠANI USJEVI osnova su zdravog povrtnjaka.
UVODKAZALO
Uvod 3
Sjetveni kalendar povrtnica 4
Sjetveni kalendar cvijeća 8
Savjeti stručnjaka za prehranu 13
Sjetveni kalendar začinskog i aromatičnog bilja 14
Miješani usjevi 18
Sjetva i opskrba 20
Recept 23
4 5
Blit
va
Bob
Bro
kule
Kel
j pup
čar
Tikv
ice
Tikv
e
Cvje
tača
Luk
Pros
ječn
o vr
ijem
e kl
ijanj
a(b
roj d
ana)
Raz
mak
međ
u na
sadi
ma
u cm
SIJ
VEL
OŽU
TRA
SVI
LIP
SRP
KOL
RUJ
LIS
STU
PRO
Vrst
aPO
VR
ĆA
4−14
4−14
5−10
5−10
4−8
4−8
5−10
6−12
30 x
40
12 x
40
40−6
0 x
60
−75
50 x
70
90−1
20 x
90
−120
120
x 2
50
50 x
60
10 x
35
Endi
vija
Nis
ki g
rah
Vis
oki g
rah
Gra
šak
Patli
džan
Kin
eski
kup
us
Kor
aba
Kor
abic
a
Mrk
va
Kra
stav
ci
Lube
nica
5−14
5−9
5−9
5−8
7−14
5−10
5−14
5−10
7−15
4−8
5−14
30 x
50
10 x
50
50 x
90
5 x
30−4
0
50 x
80
40 x
50
30 x
40
25 x
30
25 x
50
30−4
5 x
120
−160
60 x
10
0
Sjet
ven
i kal
end
ar p
ovr
tnic
aVr
ijem
e sj
etve
Vrije
me
pres
ađiv
anja
Vrije
me
bran
ja u
roda
Svje
že, z
drav
o i u
kusn
o po
vrće
s d
omać
eg v
rta
6 7
Rot
kvic
a
Rep
a
Kuk
uruz
šeć
erac
Sala
ta
Špin
at
Cel
er k
orje
naš
Kup
us
4−10
5−7
4−7
4−7
7−21
10−2
1
5−10
10 x
20
22 x
40
30 x
80
25 x
30
10 x
20
40 x
40
60 x
70
Din
ja
Mat
ovila
c
Kel
j
Papr
ika
Raj
čica
Perš
in
Pori
luk
Rad
ič
Cik
la
4−8
7−28
5−10
10−2
1
5−14
10−2
8
6−14
5−14
4−14
90 x
150
−20
0
10 x
15
45 x
50
40 x
75
50−7
0 x
120
5 x
15
15 x
40
20 x
40
15 x
40
Pros
ječn
o vr
ijem
e kl
ijanj
a(b
roj d
ana)
Raz
mak
međ
u na
sadi
ma
u cm
SIJ
VEL
OŽU
TRA
SVI
LIP
SRP
KOL
RUJ
LIS
STU
PRO
Vrst
aPO
VR
ĆA
PIR
JAN
O I
LI K
UH
AN
OTa
mno
lisn
ato
povr
će b
ogat
i je
izvo
r vi
tam
ina
B9
ili fo
lne
kise
line.
O
sjet
ljiva
je n
a te
mpe
ratu
ru, k
ao i
vita
min
C. 1
00
g s
vjež
eg š
pina
ta
sadr
ži g
otov
o dv
a pu
ta v
iše
foln
e ki
selin
e od
jedn
ake
količ
ine
kuha
nog
špin
ata.
Pri
vlač
nu z
elen
u bo
ju š
pina
ta i
drug
og z
elen
og p
ovrć
a
mož
emo
očuv
ati u
kolik
o će
mo
krat
ko k
uhat
i u o
tvor
enoj
pos
udi.
UM
AK
OD
RA
JČIC
A
Raj
čica
, mrk
va, t
ikve
i dr
uge
crve
ne p
ovrt
nice
sad
rže
bo
gati
izvo
r an
tioks
idan
sa iz
por
odic
e ka
rote
noid
a.
Pom
alo
su p
oseb
ne, s
obz
irom
da
karo
teno
ide
najb
olje
is
kori
stim
o uk
olik
o po
vrtn
ice
kuha
mo
mal
o du
že,
uz d
odat
ak m
rvic
e do
bre
mas
ti.
Vrije
me
sjet
veVr
ijem
e pr
esađ
ivan
jaVr
ijem
e br
anja
uro
da
8 9
JA
gera
t (A
gera
tum
mex
ican
um)
10−1
430
−40
cm
za g
redi
ce, o
brub
e, u
kras
ne
posu
de
sunč
ani p
olož
aj; k
ada
rasc
vjet
a
pore
žem
o da
pon
ovno
pr
ocvj
eta
JA
stra
(Cal
liste
phus
chi
nens
is)
7−14
25−6
0
cmza
ukr
ašav
anje
gre
dica
, za
obru
be, z
a re
zsu
nčan
i pol
ožaj
; sva
ke g
odin
e sa
dim
o na
dru
gu g
redi
cu
JLi
jepi
deč
ko
(Im
patie
ns b
alsa
min
a)15
−20
50 c
mza
gre
dice
, obr
ube,
ukr
asne
po
sude
sunč
ani p
olož
aj, v
lažn
a tla
JC
inija
(Z
inni
a sp
.)5−
1050
cm
za u
kraš
avan
je g
redi
ca,
za r
ezsu
nčan
i pol
ožaj
, top
la, o
cjed
ita
i ne
prev
iše
pogn
ojen
a tla
JD
alija
(Dah
lia p
inna
ta m
igno
n)7−
2030
−40
cm
za u
kras
ne p
osud
e, o
brub
e, z
a re
z; n
ajbo
lje ra
ste
u sk
upin
isu
nčan
i pol
ožaj
; obl
ikuj
e go
mol
j
JPl
amen
ac(P
hlox
dru
mm
ondi
i)10
−20
50 c
mza
gre
dice
, obr
ube,
ukr
asne
po
sude
u s
kupi
nam
a
sunč
ani p
olož
aj, p
ropu
sna,
ne
svj
eže
pogn
ojen
a tla
, vrl
o ša
reni
h bo
ja
JG
aila
rdija
(G
ailla
rdia
ari
stat
a)14
−20
70 c
mza
rez
i uk
raša
vanj
e gr
edic
asu
nčan
i pol
ožaj
JR
azlič
ak
(Cen
taur
ea im
peri
alis
)14
−20
60 c
mza
obr
ube,
za
rez
sunc
e
Pros
ječn
o vr
ijem
e kl
ijanj
a(b
r. da
na)
Vis
ina
cvije
taU
pora
baR
azno
SIJ
VEL
OŽU
TRA
SVI
LIP
SRP
KOL
RUJ
LIS
STU
PRO
Vrst
aC
VIJ
EĆA
Vrije
me
sjet
ve
u za
tvor
enom
pro
stor
uVr
ijem
e pr
esađ
ivan
ja
Vrije
me
sjet
ve
na o
tvor
enom
Vrije
me
cvje
tanj
aJ
Jedn
ogod
išnj
eD
Dvo
godi
šnje
TTr
ajni
ce
Sjet
ven
i kal
end
ar c
vije
ćaŠa
reno
cvi
jeće
dom
aćeg
vrt
a
JG
odec
ija
(God
etia
gra
ndifl
ora)
7−14
50−7
0
cmza
ukr
ašav
anje
gre
dica
, obr
uba,
za
rez
(bu
keti
krat
kih
stab
ljika
)su
nčan
i pol
ožaj
, ne
pret
eška
tla
JG
raho
rica
(L
athy
rus
odor
atus
)14
−16
200
cm
penj
ačic
a; ta
kođe
r za
rez
boga
ti tla
duš
ikom
JSn
ježa
k (I
beri
s um
bella
ta)
7−14
30 c
mza
obr
ube,
za
rez
sunč
ani p
olož
aj
JK
alifo
rnijs
ki m
ak
(Esc
hsco
ltzia
cal
iforn
ica)
8−14
40 c
mza
gre
dice
i ob
rube
sunč
ani p
olož
aj, c
vjet
ovi s
u ot
vore
ni s
amo
kada
sije
sun
ce;
laga
na tl
a
JD
rago
ljub
(Tra
paeo
lum
maj
us)
14−2
030
0 c
mpe
njač
ica,
za
ukra
šava
nje
gred
i-ca
, ogr
ada
i per
gola
, za
rez
sunč
ani p
olož
aj (
u sj
eni s
krom
no
cvje
ta);
ocj
edita
i ne
pre
više
po-
gnoj
ena
tla; j
estiv
a bi
ljka
JK
aran
filić
(Dia
nthu
s ch
inen
sis)
7−14
40 c
msi
je s
e u
skup
inam
a na
gre
dice
, ob
rube
, ukr
asne
pos
ude,
za
rez
sunč
ani p
olož
aj
JC
ipar
ska
loza
(Ipo
moe
a qu
amoc
lit)
20−2
230
0 c
mpe
njač
ica;
tako
đer
za
ukra
sne
posu
desu
nčan
i pol
ožaj
JLa
vate
ra
(Lav
ater
a tr
imes
tris
)10
−20
70 c
mbo
gatih
cvj
etov
a za
ukr
ašav
anje
gr
edic
a, z
a re
zsu
nčan
i pol
ožaj
JC
arsk
o ok
o(C
oreo
psis
tin
ctor
ia)
12−1
4do
10
0 c
mlje
tni c
vije
t za
ukra
šava
nje
gred
ica
i za
rez
sunč
ani p
olož
aj
JLi
jepi
sla
k (I
pom
ea p
urpu
rea)
10−2
030
0 c
mpe
njač
ica
sunč
ani p
olož
aj
JLj
etni
šeb
oj(M
atth
iola
inca
na)
7−14
do
100
cm
za g
redi
ce i
za r
ezsu
nčan
i pol
ožaj
10 11
JA
gast
ake
(Aga
stac
he m
exic
anum
)20
−24
45 c
mza
gre
dice
, za
rez
traj
nica
u to
pliji
m k
raje
vim
a;
ljeko
vita
bilj
ka
JLo
belij
a (L
obel
ia e
rinu
s)20
na
sv
jetlo
sti
20 c
mza
gre
dice
, obr
ube,
ukr
asne
po
sude
sunč
ani p
olož
aj i
polu
sjen
a,
laga
no p
ada;
kad
a ra
scvj
eta
po-
reže
mo
da p
onov
no p
rocv
jeta
JK
ozm
eja
(Cos
mos
bip
inat
us)
8−14
do
150
cm
viso
ki c
vije
t za
ukra
šava
nje
gre-
dica
, obl
ikov
anje
živ
ica,
za
rez
sunč
ani p
olož
aj; r
aste
na
sva-
kom
tlu;
redo
vito
ods
tran
juje
mo
uven
ule
cvje
tove
JSt
atik
a,
(Sat
ice
sinu
atum
)
7−14
60−8
0
cmza
suh
o cv
ijeće
sunč
ani p
olož
aj, o
cjed
ita,
laga
na tl
a
JVr
tni n
even
(C
alen
dula
offi
cina
lis)
10−1
450
−60
cm
sadi
se
u sk
upin
ama,
na
gred
ice,
ukr
asne
pos
ude,
ob
rube
, za
rez
sunč
ani p
olož
aj
JU
kras
na fa
celij
a (P
hace
lia c
ampa
nula
ria)
15−2
120
−30
cm
za u
kraš
avan
je g
redi
ca
i ukr
asni
h lo
naca
pobo
ljšav
a tla
vrt
a
JU
kras
ni s
lak
(Con
volv
ulus
tric
olor
)10
−14
penj
ačic
asu
nčan
i pol
ožaj
, vap
nena
tla;
ka
da p
ada
kiša
i uv
ečer
se
cvje
tovi
zat
vara
ju
JŠl
ajer
(G
ypso
phila
ele
gans
)10
−14
50−7
0
cmza
rez
sunč
ani p
olož
aj; s
adim
o u
ve
ćim
term
inim
a
JC
iner
aria
(Cin
erar
ia m
ariti
ma)
7−14
20 c
mza
gre
dice
i ob
rube
, ukr
asne
po
sude
i vi
seće
koš
are
ima
svje
tluca
vo s
rebr
ne li
stov
e;
pren
osi s
ušu
Pros
ječn
o vr
ijem
e kl
ijanj
a(b
r. da
na)
Vis
ina
cvije
taU
pora
baR
azno
SIJ
VEL
OŽU
TRA
SVI
LIP
SRP
KOL
RUJ
LIS
STU
PRO
Vrst
aC
VIJ
EĆA
Vrije
me
sjet
ve
u za
tvor
enom
pro
stor
uVr
ijem
e pr
esađ
ivan
jaVr
ijem
e sj
etve
na
otv
oren
omVr
ijem
e cv
jeta
nja
JPe
tuni
ja
(Pet
unia
hyb
rida
)
7−14
30−5
0
cmza
ukr
ašav
anje
gre
dica
, obr
uba
i ukr
asni
h po
suda
u s
kupi
nam
asu
nčan
i pol
ožaj
JŽ
uti h
elen
ijum
(H
elen
ium
am
arum
)7−
1550
cm
za o
brub
e, z
a uk
raša
vanj
e gr
edic
a, z
a uk
rasn
e po
sude
oblik
uje
prek
rasn
i kom
pakt
ni
grm
ić; n
epre
stan
o cv
jeta
JSa
lpig
losa
(Sal
pigl
osis
sin
uata
)10
−20
50−8
0
cmza
gre
dice
, obr
ube
i za
rez
sunč
ani p
olož
aj, v
apne
na, n
e sv
ježe
pog
noje
na i
ocje
dita
tla,
cv
jeto
vi n
euob
ičaj
enih
nija
nsi
JK
adul
ja(S
alvi
a sp
.)10
−20
45 c
mu
skup
ini z
a gr
edic
e, v
eće
povr
šine
sunc
e
JSu
ncok
ret
(Hel
iant
hus
annu
us)
8−10
60−2
00
cm
za v
rt i
za r
ez, n
iske
za
ukra
sne
posu
desu
nčan
i pol
ožaj
, brz
o ra
ste
JSl
amna
ti cv
ijet
(Hel
ichr
ysum
10−1
570
cm
za s
uhe
buke
tesu
nčan
i pol
ožaj
JK
aran
fil(D
iant
hus
car.
chab
aud)
7−14
50 c
mza
rez
m
iris
ni c
vjet
ovi;
sunč
ani p
olož
aj
JPr
kos
(Por
tula
ca g
rand
iflor
a)7−
1415
cm
za o
brub
e, g
redi
ce, z
a ka
men
i-te
stij
ene,
uz
suhe
zid
ove
sunč
ani p
olož
aj i
pj
esko
vita
tla
JLj
etna
kri
zant
ema
(C
hrys
anth
emum
8−20
60 c
mza
ukr
ašav
anje
gre
dica
i za
rez
hitr
og r
asta
; sun
čani
pol
ožaj
JN
očur
ak
(Mir
abili
s ja
lapa
)7−
1460
cm
za u
kraš
avan
je g
redi
casu
nčan
i pol
ožaj
, cvj
etov
i int
en-
zivn
og m
irisa
otv
araj
u se
pos
lije-
podn
e i o
tvor
eni s
u do
jutr
a
JVo
deni
ka(I
mpa
tiens
wal
leri
ana)
14-2
0 n
a sv
jetlo
sti
30 c
msi
je s
e u
skup
inam
a, u
gre
dice
, uk
rasn
e po
sude
, obr
ube
polu
sjen
a, s
jena
; ako
pre
više
gn
ojim
o du
šiko
m s
labo
cvj
eta
cari
natu
m)
mon
stro
sum
)
JJe
dnog
odiš
nje
DD
vogo
dišn
jeT
Traj
nice
12 13
JD
jevo
jka
u ze
leno
m
(Nig
ella
dam
asce
na)
14−2
050
cm
za r
ez, z
a su
ho c
vije
će, z
a uk
raša
vanj
e gr
edic
asj
ena
i pol
usje
na
JVe
lika
zije
valic
a (A
ntir
rhin
um m
ajus
)10
−20
50 c
mza
ukr
ašav
anje
gre
dica
, za
rez
sunč
ani p
olož
aj i
polu
sjen
a
JKa
dific
a ili
tage
tes
(T
aget
es s
p.)
7−14
30−8
0
cmza
ukr
ašav
anje
gre
dica
, obr
u-ba
, za
rez
sunč
ani p
olož
aj, z
drav
a bi
ljka
za
vrt
DM
aćuh
ica
(Vio
la s
p.)
14−2
020
cm
za u
kraš
avan
je g
redi
ca, o
brub
a,
ukra
snih
pos
uda
u sk
upin
ama
dvog
odiš
nja
biljk
a; d
obro
pre
zi-
mi;
sunč
ani p
olož
aj i
polu
sjen
a
DPo
točn
ica
(Myo
sotis
alp
estr
is)
14−2
030
cm
za u
kraš
avan
je g
redi
ca i
za r
ezdv
ogod
išnj
a bi
ljka;
sun
čani
po
loža
j
DTu
rski
kar
anfil
(D
iant
hus
barb
atus
)7−
1450
−60
cm
za g
redi
ce, o
brub
e, z
a re
zsu
nčan
i pol
ožaj
DVr
tni z
vonč
ić
(Cam
panu
la m
ediu
m)
14−2
080
cm
za o
brub
e, z
a re
zsu
nčan
i pol
ožaj
i po
lusj
ena
TVu
čika
(L
upin
us p
olyl
lus
)14
−20
80 c
mza
ukr
ašav
anje
gre
dica
, za
rez
traj
nica
, sun
čani
pol
ožaj
, va
pnen
a tla
TZ
latn
i šeb
oj
(Che
iran
thus
che
iri)
8−14
50−6
0
cmza
ukr
ašav
anje
gre
dica
, za
rez
dvog
odiš
nja
biljk
a; s
unča
ni
polo
žaj i
pol
usje
na
Pros
ječn
o vr
ijem
e kl
ijanj
a(b
r. da
na)
Vis
ina
cvije
taU
pora
baR
azno
SIJ
VEL
OŽU
TRA
SVI
LIP
SRP
KOL
RUJ
LIS
STU
PRO
Vrst
aC
VIJ
EĆA
SAVJETI STRUČNJAKA ZA PREHRANU
SAVJETI
RAZNOLIKA JELA ZA VITKU LINIJU Za očuvanje zdravlja, dobrog raspoloženja i vitke
linije dobro je slijediti načelo raznolikosti prehrane. To podrazumijeva uključivanje velike količine
sezonskog voća i povrća šarenih boja u naše obroke te pripremanje jela različitih struktura i ukusa. Ukusnost jela najlakše oblikujemo prirodnim
začinima, bilo s gredica našeg vrta ili s tegle na prozorskoj klupčici naše kuhinje.
CVIJEĆE NIJE ISKLJUČIVO VRTNI UKRAS
Cvijeće na vrtu ostvaruje biološku ravnotežu. Neko cvijeće potiče rast određenih povrtnica i predstavlja dobru zaštitu od štetočina, ostalo obogaćuju zemlju
ili ga pak koristimo u kuhinji. Cvjetovi dragoljuba, ljubičica i jaglaca ukusni su i hranjivi dodatak raznim
jelima. Svježe listove portulaka možemo koristi kako bismo obogatili salate mineralima i masnim
kiselinama omega 3 ili pak za varivo. Jelovnik možemo također obogatiti pupoljcima suncokreta;
pripremimo salatu ili ih pirjamo za prilog.
ZAČINSKO BILJE ZA BOLJU PROBAVU Kombinacija začinskog bilja i povrtnica, na vrtu ili
u tegli, ukusna je i korisna. Za bolju probavu, masnom mesu dodajemo timijan, grah kuhamo s čubrom, kupus s kimom, dok feferoni u umaku
olakšavaju disanje kada smo prehlađeni.
KORISTITE ZAČINSKO BILJE UMJESTO SOLI
Začinsko bilje prirodan je izvor brojnih vitamina i minerala. Na primjer: luk vlasac, peršin i kresa sadrže mnogo vitamina C. Ovi se začini dodaju
hladnim jelima, dok ih kuhanim jelima dodajemo tek na kraju. Listovi kopra, estragona i boražine, s obzirom da sadrže ogromno minerala, odlično
nadomještavaju sol.
JJe
dnog
odiš
nje
DD
vogo
dišn
jeT
Traj
nice
Vrije
me
sjet
ve
u za
tvor
enom
pro
stor
uVr
ijem
e pr
esađ
ivan
jaVr
ijem
e sj
etve
na
otv
oren
omVr
ijem
e cv
jeta
nja
14 15
Sjet
va/U
zgoj
sad
nica
– v
rije
me
sjet
ve n
a ot
vore
nom
i vr
ijem
e pr
esađ
ivan
ja s
adni
ca n
a ot
vore
nom
Uro
d
Vrst
aA
RO
MAT
IČN
OG
B
ILJA
Vrije
me
klija
nja
(dan
i)U
pora
baK
oris
na s
vojs
tva
u vr
tu
Bos
iljak
(O
cim
um b
asili
cum
)14
uzga
jam
o sa
dnic
e ili
sije
mo
dire
ktno
na
otv
oren
om; n
akon
zad
njeg
mra
za
pres
adim
o na
otv
oren
om, n
a to
plom
m
jest
u za
štić
enog
od
vjet
ra
bere
mo
cije
lu b
iljku
ili b
očne
iz
dank
e pr
ije c
vjet
anja
svje
ži il
i osu
šeni
na
sala
tu, r
ibu,
m
eso
i raj
čice
dobr
o ut
ječe
na
zdra
vstv
eno
stan
je
svih
pov
rtni
ca
Bor
ažin
a (B
orag
o of
ficin
alis
)16
sije
mo
dire
ktno
na
otvo
reno
m,
od o
žujk
a do
svi
bnja
trga
mo
mla
de li
stov
e i v
rhov
eba
ršun
asti
listić
i paš
u na
sal
ate,
m
esna
jela
i u
hlad
na p
ića
priv
lači
pče
le
Ani
s (P
impi
nella
ani
sum
)25
uzga
jam
o sa
dnic
e ili
sije
mo
dire
ktno
na
otv
oren
om, s
vibn
jaos
ušen
e sj
emen
ke is
tres
emo
sa
štit
casj
emen
a ko
rist
imo
za p
eciv
a,
kruh
, lik
ere
Kam
ilica
(M
atri
cari
a ch
amom
ila)
14si
jem
o di
rekt
no, o
d tr
avnj
a do
lipn
jako
rist
imo
osuš
ene
cvje
tove
za č
aj: u
blaž
ava
upal
e, g
rčev
e
i dez
infic
ira
pobo
ljšav
a uk
us k
upus
a, p
orilu
ka,
cele
ra i
krum
pira
, sto
ga n
eka
rast
e u
njih
ovoj
bliz
ini
Kop
ar
(Ane
thum
gra
veol
ens)
21si
jem
o di
rekt
no n
a ot
vore
nom
, od
trav
nja
do li
pnja
trga
mo
mla
de li
stov
e
ili c
ijelu
bilj
kuza
sal
ate;
sje
men
ke d
odaj
emo
ukis
elje
nim
kra
stav
cim
aug
odno
utje
če n
a ni
canj
e sj
emen
ki
mrk
ve, k
rast
avac
a, c
ikle
, sal
ate;
sa
mog
seb
e ne
pod
nosi
, sto
ga g
a ra
stre
sem
o po
cije
lom
vrt
u (i
nače
se
sam
zas
ije)
Maž
uran
(O
riga
num
maj
oran
a)14
sije
mo
dire
ktno
na
otvo
reno
m,
sred
inom
svi
bnja
bere
mo
mla
de li
stov
e ili
cije
lu
biljk
u, p
rije
sam
og c
vjet
anja
na ju
he, u
mak
e, m
eso,
kru
mpi
r
i mah
unar
ke
JED
NO
GO
DIŠ
NJE
Zdr
avo
zači
nsko
i ar
omat
ično
bilj
e do
mać
eg v
rta
Ljut
i fef
eron
i, so
rte
OŠT
RI Z
ELEN
I i O
ŠTR
I Ž
UTI
(C
apsi
cum
ann
uum
)
15uz
gaja
mo
sadn
ice
i pre
sađu
jem
o
na o
tvor
enom
, svi
bnja
plod
ovi
kao
doda
tak
razl
ičiti
m je
lima
ili
za k
onze
rvir
anje
Perš
in(P
etro
selin
um c
risp
um)
20si
jem
o di
rekt
no n
a ot
vore
nom
, od
ožu
jka
nada
ljest
abilj
ke s
list
ovim
a i
s ko
rije
nom
svje
ži il
i osu
šeni
za
juhe
, um
ake,
sa
late
, itd
.; LJ
EKO
VIT
A B
ILJK
A
Čub
ar
(Sat
urej
a ho
rten
sis)
21si
jem
o na
otv
oren
om, o
d tr
avnj
a
do li
pnja
bere
mo
cije
lu b
iljku
pri
je
sam
og c
vjet
anja
za s
alat
e, je
la o
d m
esa
i gra
ha,
juhe
u vr
tu n
eka
rast
e u
bliz
ini g
raha
i
boba
; svo
jim m
iriso
m tj
era
uši i
po
boljš
ava
ukus
pov
rća
Vrtn
a kr
esa
(Lep
idiu
m s
ativ
um)
3tij
ekom
cije
le g
odin
e si
jem
o u
tegl
ama;
od
pro
ljeća
do
jese
ni s
ijem
o na
otv
ore-
nom
, u d
jelo
mič
noj s
jeno
vito
j gre
dici
upor
abim
o m
lade
klic
e
ili c
ijele
bilj
keB
OG
ATA
C-v
itam
inom
: za
sala
te,
kao
nam
az n
a kr
uh, u
z m
asla
c ili
sku
tu
TR
AJN
ICE
Luk
vlas
ac
(Alli
um s
hoen
opra
sum
)25
uzga
jam
o sa
dnic
e ili
sije
mo
dire
ktno
na
otv
oren
om, o
d ož
ujka
reže
mo
listić
e pr
ije i
posl
ije
cvje
tanj
aza
sal
ate,
sku
tu, j
uhe,
pic
e,
jela
s ja
jima
cvje
tovi
su
deko
rativ
ni
Izop
(H
ysop
pus
offic
inal
is)
uzga
jam
o sa
dnic
e ili
sije
mo
dire
ktno
na
otvo
reno
m, t
ijeko
m p
rolje
ća i
jese
niko
ristim
o m
lade
list
ove
i vrh
ove;
LI
JEPA
UKR
ASN
A B
ILJK
Aza
jela
s p
ovrć
em i
liker
epr
ivla
či p
čele
Kim
ili k
umin
(C
arum
car
vi)
21si
jem
o di
rekt
no n
a ot
vore
nom
, ož
ujka
i tr
avnj
asj
eme
u dr
ugoj
god
ini r
asta
sjem
e pa
še u
z ku
pus,
cik
lu,
krum
pir,
razn
e ju
he i
mes
o;
pobo
ljšav
a pr
obav
u
pobo
ljšav
a uk
us k
rum
pira
, zel
ja,
kras
tava
ca i
cikl
e, s
toga
nek
a ra
ste
u nj
ihov
oj b
lizin
i
Ljup
čac
(Lev
istic
um o
ffic
inal
e)
uzga
jam
o sa
dnic
e ili
sije
mo
dire
ktno
na
otv
oren
om, t
ijeko
m je
seni
ili
prol
jeća
kori
stim
o sv
ježe
list
ove,
od
dru
ge g
odin
e na
dalje
ko
rist
imo
i kor
ijen
svje
že il
i osu
šeno
za
vari
va,
mes
na je
la i
umak
e
Mat
ičnj
ak
(Mel
issa
off
icin
alis
)21
tijek
om v
elja
če i
ožuj
ka s
adim
o u
te
gle
ili p
ak s
vibn
ja, n
a ot
vore
nom
, na
sun
čano
m i
zašt
ićen
om m
jest
u
listo
vi p
rije
sam
og c
vjet
anja
paše
u s
alat
ama,
uz
ribu
, jel
a od
di
vlja
či i
pile
tine,
bilj
ne u
mak
e;
doba
r ča
j
TR
AJN
ICE
Sjet
ven
i kal
end
ar z
ačin
sko
g i
aro
mat
ičn
og
bil
ja
16 17
Met
vica
(M
enth
a pi
peri
ta)
uzga
jam
o sa
dnic
eko
rist
imo
svje
že li
stov
e ili
cije
-lu
bilj
ku p
rije
sam
og c
vjet
anja
LJEK
OV
ITI Č
AJ
Ori
gano
(O
riga
num
vul
garu
m)
14si
jem
o di
rekt
no n
a ot
vore
nom
, kr
ajem
trav
nja;
nije
pre
više
osj
etlji
v na
mra
z
trga
mo
mla
de li
stić
e i v
rhov
e pr
ije s
amog
cvj
etan
ja; l
ijepa
uk
rasn
a tr
ajni
ca
za ju
he, u
mak
e
Estr
agon
(A
rtem
isia
dra
cunc
ulus
)10
sije
mo
ožuj
ka i
trav
nja
doda
jem
o ga
sal
atam
a,
riba
ma,
pile
tini,
juha
ma,
oct
u,
umac
ima;
LJE
KO
VIT
A B
ILJK
A
Ruž
mar
in
(Ros
mar
inus
off
icin
alis
)uz
gaja
mo
sadn
ice
trga
mo
listić
e pr
ije i
nako
n cv
jeta
nja
za m
esna
jela
i ča
jeve
, dod
atak
ku
pkam
a; L
IJEP
A U
KR
ASN
A B
ILJK
A
Lava
nda
(Lav
endu
la a
ngus
tifol
ia)
21uz
gaja
mo
sadn
ice
na 2
0-25
°C il
i pak
si
jem
o di
rekt
no n
a ot
vore
nom
, svi
bnja
kori
stim
o m
lade
bilj
čice
; pr
ekra
sni u
kras
ni g
rmić
zači
n za
mes
na i
ribl
ja je
la;
LJEK
OV
ITO
BIL
JE, t
jera
mol
jce
tjera
mra
ve i
uši;
najlj
epše
ras
te
u bl
izin
i ruž
a
Tim
ijan
(Thy
mus
off
icin
alis
)21
uzga
jam
o sa
dnic
e ili
sije
mo
dire
ktno
na
otvo
reno
mup
orab
ljam
o m
lade
list
iće
i vr
hove
; lije
pa u
kras
na tr
ajni
casv
ježi
ili o
suše
ni li
stić
paš
u na
sa
late
, u u
mac
ima,
na
pizz
e,
tjest
enin
u i p
ečen
ja; č
aj p
rotiv
kaš
lja
tjera
puž
eve
i uši
, sto
ga n
eka
rast
e po
cije
lom
vrt
u
Rut
a (R
uta
grav
eole
ns)
sije
mo
dire
ktno
na
otvo
reno
m,
tijek
om p
rolje
ća il
i jes
eni
kori
stim
o m
lade
list
ove;
gla
vna
žetv
a pr
ije s
amog
cvj
etan
jaza
juhe
, um
ake,
sal
ate,
sku
tu i
ribe
Kad
ulja
(Sal
via
offic
inal
is)
21uz
gaja
mo
sadn
ice
dire
ktno
na
otvo
reno
m, s
vibn
ja s
ijem
otr
gam
o lis
tiće
i vrh
ove
prije
sa
mog
cvj
etan
jača
j, za
čin
za m
esna
jela
i tje
sten
ine;
LI
JEPA
UK
RA
SNA
BIL
JKA
tjera
lept
ire
kupu
sare
, puž
eve
i m
rkvi
ne m
uhe,
sto
ga n
eka
rast
e
po c
ijelo
m p
ovrt
njak
u
Sjet
va/U
zgoj
sad
nica
– v
rije
me
sjet
ve n
a ot
vore
nom
i vr
ijem
e pr
esađ
ivan
ja s
adni
ca n
a ot
vore
nom
Uro
d
Vrst
aA
RO
MAT
IČN
OG
B
ILJA
Vrije
me
klija
nja
(dan
i)U
pora
baK
oris
na s
vojs
tva
u vr
tu
18 19
DOBRI I SLABI SUSJEDI
Ako u svome vrtu želite dobiti mnogo zdravoga povrća, pokušajte s miješanim usjevima. Kod miješanih usjeva na jednoj gredici rastu različite vrste povrća, začina i cvijeća. Zajednički stvaraju šarenu, bogatu i harmoničnu biljnu zajednicu. Prednosti miješanih usjeva nisu samo u dobrim međusobnim utjecajima. Njima prije svega bolje iskorištavate gredice i urod je uvijek vrlo obilan.
Zašto miješani usjevi predstavljaju dobru odluku • različite vrste biljaka međusobno se potiču u rastu, • kombinacija različitih vrsta povrtnica i cvijeća tjera štetočine i sprječava napad bolesti, • zbog istodobna uzgoja biljaka s dubokim i plitkim korijenskim sustavom, tla se neprestano rahle, • tla su cijelu godinu prekrivena i na gredicama je manje korova, • miješani usjevi potiču život u tlu.
Nemojte zaboraviti!
Dva pravila za dobrosusjedske odnose na vrtu • skupa sijete/sadite samo one povrtnice koje se međusobno podnose; • svako prazno mjesto na gredici odmah zasijete/ zasadite drugom povrtnicom, cvijećem ili mješavinom za zelenu gnojidbu (facelija, mješavina Biovrt itd.).
Spisak dobrih i slabih susjeda u vašem vrtu
MIJEŠANI USJEVI
POVRĆE DOBRI SUSJEDI SLABI SUSJEDI
Tikvice Bosiljak, grah, luk, kukuruz, cikla, dragoljub
Krastavci
Cvjetača Niski grah, celer, rajčica, facelija Krumpir, kupusnjače, luk
Luk Kopar, čubar, kamilica, krastavci, mrkva, rajčica, pasternjak, salata, cikla, jagode, ruže
Grah, grašak, kupus, poriluk
Češnjak Jagode, krastavac, mrkva, rajčica, voćke, ruže, ljiljani, tulipani
Grah, kupusnjače, grašak
Grašak Mrkva, rotkvica, rotkva, salata, celer, špinat, tikvice, kukuruz, kopar
Grah, druge vrste graha, rajčica, luk, poriluk, krumpir
POVRĆE DOBRI SUSJEDI SLABI SUSJEDI
Kupusnjače (kupus, kelj,..)
Niski grah, grašak, krastavci, mrkva, facelija, cikla, salata, celer, špinat, rajčica, krumpir, endivija, poriluk, blitva, kamilica, kim, kopar
Češnjak, druge kupusnjače, luk, jagode
Kineski kupus
Grašak, grah, korabica, špinat Rotkvica, rotkva
Korabica Grašak, grah, poriluk, cikla, salata, špinat, rajčica, celer, rotkvica, krumpir
Slatki komorač
Mrkva Kopar, endivija, grašak, češnjak, kupus, kresa, poriluk, rotkvica, rotkva, salata, luk vlasac, rajčica, luk, blitva
Mrkva, metvica
Krumpir Kupusnjače, korabica, špinat, kukuruz, bob, kadifica (Tagetes), dragoljub, kim, kamilica
Suncokret, rajčica, tikvice, celer, grašak, cikla
Krastavci Bosiljak, luk vlasac, kupusnjače, salata, celer, špinat, visoki grah, luk, slatki komorač, kukuruz šećerac, grah, poriluk, cikla
Rotkvica, rotkva
Niski grah Čubar, krastavci, krumpir, kupusnjače, rotkvica, rotkva, cikla, celer, rajčica, kopar, jagode
Visoki grah, lukovičasto povrće, slatki komorač
Rajčica Niski grah, mrkva, kupusnjače, poriluk, pasternjak, peršin, salata, radič, celer, špinat, luk, kukuruz šećerac, češnjak, dragoljub
Grašak, krumpir, krastavci, kopar
Poriluk Jagode, mrkva, češnjak, celer, špinat, rajčica, endivija, ko-rabica, kupusnjače, kamilica
Grah, grašak, cikla
Radič Rajčica, visoki grah, mrkva, salata
Krumpir
Rotkvica i rotkva
Grah, mrkva, kresa, salata, rajčica, špinat, blitva, kupusnjače, korabica, grašak, dragoljub
Krastavci
Cikla Grah, kupusnjače, korabica, češnjak, luk, tikvice i tikve, krastavci, čubar, kopar, kim
Špinat, visoki grah, krum-pir, kukuruz, poriluk
Kukuruz šećerac
Rajčica, salata, grah, krastavci, tikvice i tikve, melone, krumpir
Celer, cikla
Salate i endivija
Grah, kopar, grašak, krastavci, korabica, rotkvica, rotkva, cikla, špinat, rajčica
Peršin, celer
Špinat Grah, grašak, jagode, kupus, rotkvica, rotkva, salate, celer
Cikla, špinat
Visoki grah Krastavci, cikla, salata, špinat, celer
Niski grah, grašak, poriluk, luk
Celer Grah, grašak, kupusnjače (pogotovo cvjetača), poriluk, špinat, rajčica, krastavci, kamilica
Celer, kukuruz šećerac, krumpir, salata
20 21
SJETVA I OPSKRBA
1. Zašto sjeme slabo klija
• Sjetva u slabo pripremljenu zemlju • Preduboka i nejednolična sjetva • Sjetva u previše hladnu i vlažnu zemlju: u slučaju hladnog i kišovitog vremena nakon sjetve, klice se sporo razvijaju te ih napadaju mikroorganizmi tla • Mlade klice ne rastu u uvjetima suše • Ptice pokupe sjeme, a puževi pojedu mlade klice • Sjeme niste čuvali u suhoj i hladnoj prostoriji (gubitak vigora sjemena)
2. Sjetva u zatvorenom prostoru
Sadnice povrtnica, cvijeća i začinskog bilja možemo sami uzgojiti – u raznim posudama, u malim klijalištima, u mini staklenicima ili na svijetloj prozorskoj klupčici. Posude napunimo posebnom zemljom za biljčice, izravnamo daščicom i pritisnemo na rubovima, kako bi se zemlja slegla. Sjeme razdijelimo jednolično i gusto na površini.
Na vrećicama sa sjemenjem najčešće piše da li biljka raste na svjetlosti ili u tami. Površinu nakon sjetve ne zalijevamo, već lagano poprskamo vodom. Za klijanje sjemena potrebna je toplina, stoga zemlja mora biti topla. Čim biljčica izraste potrebna je svjetlost.
Biljčice ubrzo zahtijevaju više prostora, stoga ih presadite u primjerene lončiće s dovoljno prostora za rast i razvoj. Sadnice tako uzgojenih biljaka presadimo na otvorenom zajedno s lončićima.
3. Presađivanje na otvorenom
Prije samog presađivanja na otvorenom, sadnice moraju malo “ojačati”: tjedan dana ih držimo u pokrivenoj hladnoj gredici ili u zaštićenom kutu balkona. Na ovaj će se način priviknuti na svježi zrak i na oscilacije vanjskih temperatura. Nakon toga će bez problema rasti na otvorenom.
Sredinom svibnja presađujemo vrste koje su osjetljivije na mraz. To vrijedi za rajčicu, papriku, krastavce, tikvice i pelargonije. Krajem travnja presađujemo otpornije vrste - zijevalice, karanfile, salate i kupus. Očekujemo li hladni proljetni zrak, mlade biljke možemo zaštititi tkaninom.
4. Sjetva na otvorenom
Držimo se jednostavne upute: za klijanje i rast biljke trebaju toplinu, vlagu i dobru zemlju. Zemlja na gredi mora biti rahla, prozračna, sitne strukture, jednakomjerno vlažna i pognojena. Dobra će se priprema isplatiti.
Nabavimo najbolje sjeme, kako bismo osigurali zdrave i bujne biljke s obilnim urodom. Uvijek morate sijati u pravi trenutak. Sjeme se posije, u tankome sloju prekrije zemljom i pritisne u zemlju. Ne sijemo previše gusto budući da tako biljke ne dobivaju ni dovoljno zraka, vode ni hranjivih tvari te slabo rastu. Također je važno redovito zalijevanje.
Termini sjetve navedeni su na vrećicama sa sjemenjem. Ipak, datumi nam ništa ne koriste ukoliko vrijeme nije povoljno. Nestrpljivi vrtlari koji siju u hladnu i previše vlažnu zemlju, često su razočarani. Zapamtite staru vrtlarsku mudrost: dok nam se vrtna zemlja lijepi za čizme, ne diramo je.
5. Priprema tla i gnojidba
Tijekom jeseni ili proljeća, odnosno barem tri tjedna prije sjetve, tla: • pognojimo stajskim gnojivom i lopatamo, ili • ne lopatamo, već pograbljamo, kako bismo očuvali mikroklimu koju su ostvarili mikroorganizmi.
Tijekom rasta povrtnica, tla: • rahlimo, kako bismo prozračili i spriječili ishlapljivanje vode u vrućim ljetnim danima i ujedno uništili korov,• prekrivamo ili zastiremo – pritom možemo koristiti ostatke zdravih biljaka ili povrtnica. Bolesne biljke i povrtnice obvezno spalimo, kako bismo spriječili širenje bolesti. Zastiranjem zadržavamo vlagu, onemogućavamo rast korova, štitimo tla od jakog sunca, vjetra te razarajućeg djelovanja kapljica kiše. • prema potrebi povremeno dodajemo organska i mineralna gnojila
22 23
PEČENI PUNJENI KRASTAVCI S LEĆOMAutorica recepta:
Mojca Koman, univ. dipl. inž. živ. tehn.
Potrebni sastojci:200 g crvene leće, dva krastavca, 1 luk, 3 češnja češnjaka, 200 g sira
feta, 1-2 žlice octa, 1/2 litre vode ili juhe, sol, papar, kopar, luk vlasac
200 g crvene leće oplahnemo u manjoj količini vode i ku-hamo 5 minuta. Ocijedimo i ohladimo. Tanko ogulimo dva krastavca, prepolovimo u dužini i udubimo sredinu. Na sitno narežemo luk i tri češnja češnjaka, zdrobimo 200 g sira feta, stresemo u posudo i dodajemo ohlađenu leću. Prelijemo žlicu ili dvije octa. Dodajemo sol i papar te pomiješamo. Krastavce postavimo na pekač i napunimo smjesom od leće. Sa strane prelijemo pola litra slane vode ili juhe, postavimo u toplu pećnicu i pečemo pola sata na 180 stupnjeva. Na kraju posipamo grančice kopra i narezani luk vlasac te po-nudimo s kruhom.
SJETVA I OPSKRBA
Prirodni način obrade je zdravBrižljivo i prirodno obrađene povrtnice koje naberemo s našeg vrta
prije ručka odličan su izvor hranjivih tvari: vitamina i antioksidanata, minerala i vlakana. Najviše ćemo učiniti za sebe ukoliko ćemo vrlo
kratko kuhati, uz čim više kore. Najbolje da konzumiramo svježe. Kada kuhamo povrće, vodu čuvamo, s obzirom da je možemo iskoristiti kao
temeljac juhe od povrća.
Autor fotografije: Krištof Koman
6. Prednosti zelene gnojidbe
Zeleno gnojenje povećava zalihe humusa i hranjivih tvari u tlu, obogaćuje život u tlu, poboljšava strukturu tla i ograničava rast korova. Sprječava ispiranje hranjivih tvari, dok korijeni biljaka rahle i zrače tlo. Predstavlja prirodno i ekološko gnojenje. Sjeme za zelenu gnojidbu: facelija i mješavina Biovrt.
Sije se od proljeća do jeseni, a u plodoredu može ići iza bilo koje povrtnice. Već nakon otprilike sedam tjedana bujnu biljnu masu moramo umiješati u tlo i nastaviti sa sjetvom ili presađivanjem povrtnica.
7. Korisne biljke na vrtu
• češnjak djeluje bakteristatično i fungicidno te tjera miševe: neka raste na cijelom vrtu, čak uz cvijeće, osim u blizini graha, graška i kupusa; • bosiljak ugodno utječe na zdravlje povrtnica – na cijelom vrtu; • timijan tjera puževe i uši – na cijelom vrtu; • lavanda tjera mrave i uši – na cijelom vrtu; • luk vlasac sprječava pojavu pepelnice – na cijelom vrtu; • špinat: korijen odgovara tlu, miris tjera štetočine – i buhe. Potiče rast svih povrtnica – na cijelom vrtu; • kopar utječe na bolju rast sjemenki – na cijelom vrtu; • boražina štiti kupušnjače i tjera puževe – na cijelom vrtu; • protiv voluhara: češnjak, carski tulipan, bob, mlječika, zdraljevina;• neka na cijelom vrtu obvezno rastu: kadifica (Tagetes sp.), neven (Calendula officinalis) i dragoljub (Tropaeolum sp.), koji tjera uši;• salata najbolje “popunjava praznine”.
Plodna tla stvaraju mikroorganizmi u tlu. Na plodnom tlu, koje je bogato hranjivim tvarima, biljke dobivaju dovoljno hrane, zato su jake i zdrave te otpornije na stresove, kao što su nepovoljne vremenske prilike te napadi bolesti i štetočina.
Neka Vam pritom pomaže sjetveni kalendar – prilikom odabira pravog vremena, prostora sjetve i povrtnica, za nove ideje te upoznavanje dobrih i slabih susjeda na Vašem vrtu. Detaljnije informacije dostupne su u Velikom vrtnom katalogu ili na internetskoj stranici www.semenarna.si.
Želimo Vam bogatu godinu i mnogo kulinarskih užitaka!
Posijte vlastitu kombinaciju povrća, začina i cvijeća. Tijekom cijele godine uživajte u
bogatstvu svježih i zdravih povrtnica. Želite li obraditi raznovrsne biljke, pokušajte s
miješanim usjevima; biljke potiču međusobni razvoj, a Vaš će vrt bolje iskoristiti gredice.
Za više života i manje korova.
VELIKI VRTNI KATALOG
SJEMENARNA Zagreb d.o.o., Žitnjak b.b., 10000 Zagreb, HRVATSKA, tel.: +385 1 24 05 200, www.sjemenarna.hr
AGRICOM, Donji Hadžići 135, 71240 Hadžići, BIH,tel: +387 33 423 365, www.agricom.ba
SEMENARNA Ljubljana, d.d., Dolenjska cesta 242, 1000 Ljubljana, Slovenija, tel.:+386 1 47 59 200, www.semenarna.si, [email protected]