skripta 19. stoljeće

8/13/2019 Skripta 19. stoljee

1/36

ROMANTIZAM

Uknjievnomrazdoblju romantizma piu sepjesmei drame.Glavne teme su: povjesne,nacionalne i domoljubne. U Hrvatskoj knjievnosti pokreta Ilira je Ljudevit Gaja uz njea su

jo i:Ivan !aurani",#etar #reradovi", $tanko %raz, koji se &'(). suprostavlja Gajevoj ideji

politike anairanosti knjievnosti i osniva asopisKolo. *uust +enoase smatrapretodnikom realizma u Hrvatskoj. Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politiki i kulturni pokret koji se u prvoj polovici &'. stolje"a, pod utjecajemprosvjetiteljstvairomantizma,ali i slini pokreta u druim zemljama Habsburke !onarijenpr. ekinarodni preporod, slovaki narodni preporod, ma/arski politiki i kulturni preporod0, razviona podruju Hrvatske.Ilirski pokretje srodan pojam rvatskom narodnom preporodu, oba

pokreta se isprepli"u.1rajao je od &2&3. odnosno &234.do &25(., moe a se ovako podijeliti:6

pripremno razdoblje od kraja &2. stolje"a do &2)'. odine poetni period od &234. do &23(.

razvijeni period od &237. do &2(). doba zabrane ilirsko imena, &2(3. do &2(7. doba iezavanja ilirskoa imena i prevlast narodnoa, od &2(8. do &25(.#reporodno razdoblje rvatske knjievnosti ponajprije a9irmira lirsko pjesnitvo,i todomoljubno. udnicei davorijezauzimaju sredinje mjesto u preporodnom lirici Gaj,%ukotinovi", ;emeter0. Iz budniko-davorijake poezije izdvaja se !ianovi"evaHrvatskadomovinakao najznaajnija lirska pjesma preporodne lirike. oloC.?ajvrednijim dijelom njeova rada smatra se ljubavna lirika, a

kao pjesnik BDulabijaC i niza sonata poznatiji kao B$anak i istinaC. U svojim je satiramaesto znao ismijavati nedostatke drutveno i knjievno ivota. ?jeova je ilirika bila

proeta romantinom erotikom u stilu i modi njeova doba, posve"ena imainariom ljubavniideala. >njievni uled u Hrvatskoj stekao je najprije ljubavnim pjesmama iz ciklusaDulabije.

ulabije1o je prva knjia izrazito ljubavne poezije u novijoj rvatskoj lirici. Uulabijama8je

jednostavnim krakovjacima' izraena ljubav prema Ljubici EantilF. =rotika je isprepletena

rvatskim i slovenskim pejzaima, izrazima ljubavi prema vlastitom narodu i $lavenstvu.#rvotno su izala samo dva dijela cijelo ciklusa, a nakon Ljubiine smrti tre"i opisuje svoje
http://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pjesmehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dramahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ljudevit_Gajhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Ma%C5%BEurani%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Preradovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Stanko_Vrazhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1942.http://hr.wikipedia.org/wiki/August_%C5%A0enoahttp://hr.wikipedia.org/wiki/19._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Prosvjetiteljstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Romantizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Habsbur%C5%A1ka_Monarhijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Ce%C5%A1ki_narodni_preporodhttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Ce%C5%A1ki_narodni_preporodhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slova%C4%8Dki_narodni_preporodhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ma%C4%91arski_politi%C4%8Dki_i_kulturni_preporod&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ilirski_pokrethttp://hr.wikipedia.org/wiki/1813.http://hr.wikipedia.org/wiki/1830.http://hr.wikipedia.org/wiki/1874.http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lirsko_pjesni%C5%A1tvo&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Budnicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Davorijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stanko_Vrazhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ljudevit_Vukotinovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Preradovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Ma%C5%BEurani%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Kukuljevi%C4%87_Sakcinskihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Nem%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Nem%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Matija_Ma%C5%BEurani%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pjesmehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Dramahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ljudevit_Gajhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Ma%C5%BEurani%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Preradovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Stanko_Vrazhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1942.http://hr.wikipedia.org/wiki/August_%C5%A0enoahttp://hr.wikipedia.org/wiki/19._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Prosvjetiteljstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Romantizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Habsbur%C5%A1ka_Monarhijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Ce%C5%A1ki_narodni_preporodhttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Ce%C5%A1ki_narodni_preporodhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slova%C4%8Dki_narodni_preporodhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ma%C4%91arski_politi%C4%8Dki_i_kulturni_preporod&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ilirski_pokrethttp://hr.wikipedia.org/wiki/1813.http://hr.wikipedia.org/wiki/1830.http://hr.wikipedia.org/wiki/1874.http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lirsko_pjesni%C5%A1tvo&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Budnicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Davorijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stanko_Vrazhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ljudevit_Vukotinovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Preradovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Ma%C5%BEurani%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Kukuljevi%C4%87_Sakcinskihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Nem%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Nem%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Matija_Ma%C5%BEurani%C4%87


2/36

duevno stanje nakon njezine udaje0 i etvrti dio uzdizanje ljubavi prema njoj na lobalnurazinu prema narodu i ovjeanstvu0. U zbirci se osje"aju >ollarove i Herderove misli o

premo"i ljubavi nad mrnjom i vizija budu"e ovjeanstva kad "e svi ljudi biti bra"a, avidljiv je i klasiki uzor mitoloka imena0 te pridavanja mitski svojstava antike slavenskimlikovima. U dikciji ovo ljubavno kanconijera vidljiv je i utjecaj rvatske renesansne i

barokne lirike. ena nije samo simbol ve" i stvarni pojam prisutan je ideal ene kao diodomovine, ene koja se ra/a iz pejzaa samoborske okolice0. Jarulabijaje u njiovojotovo naivnoj jednostavnosti i neposrednosti, a u rvatskoj su knjievnoj povijesti

prolaene ljubavnim romanom u stiovima, slinim #ukinovuEvgeniju Onjeginu#roaska0, no to je ipak pomalo pretjeran zakljuak.

;I!I1@IK* ;=!=1=@U svojim dramskim tekstovima nastojao je spojiti tradiciju stare rvatske knjienosti s

tendncijama u europskoj drami. >oristio se naje"e povijesnim temama da bi izrazio svojedomoljubne tenje i proovorio o aktualnim drutvenim prilikama. #isao je i pripovijetke,9eljtone, knjievne i kazaline kritike, libreta za opere, a iznimno je vana njeova uloa uoraniziranju kulturno ivota u Aarebu i Hrvatskoj. U ranoj dobi pisao je na novorkome anakon povratka sa studija aktivno se ukljuuje u preporod i pie rvatski.

Grobniko poljeKedno od njeovi najpoznatij ostvarenja je ranoromantika poema Grobniko polje, nastala&2(). odine u povodu 844. obljetnice bitke na Grobnikom polju, dje su prema leendi

Hrvati porazili 1atare !onole0.U njemu se ispreple"u dva osnovna motiva: motiv krajolikai motiv domoljublja. Isto tako po uzoru na Frona u Grobnikom polju pojavljuje se pojamsvjetske boli. 1emeljna se vizija pjesnikova svodi na isticanje op"eljudsko problema: borbeizme/u dobra i zla, pri emu dobro uvijek na kraju pobje/uje. Unutar poeme posebno mjestozauzima #jesma Hrvata, osmeraka budnica.

I%*? !*U@*?I

?ajznaajnija je kreativna linost

Hrvatskoga narodnog preporoda

pjesnik, jezikoslovac, rvatski ban0. >ao jezikoslovac, ostvario je prvi uistinumoderan rvatski rjenik. !atica ilirska izabrala a da z dopie MI%. i M%. pjevanjeGunduli"eva veliko epa. U B;aniciC je, od samoa poetka, bio jedan odnajzapaeniji i najizrazitiji pjesnika.;jela: ?jemako-ilirski slovar,


3/36


4/36

Osvetni&iUvidjevi snau epike u vremenu u kome je iviu odluio je opjevati doa/aje svoa vremenai sve ono to je uo ili iz djetinstva zapamtio. U tim knjiama, kako sam istie, ne inzistira naumjetnikoj vrijednosti neo vie na povijesnoj istinitosti i vjerodostojnosti.

U prvom dijelu


5/36

pjesnitvo mu jebudniarskoi domoljubno. Aa ivota je dospio objaviti samo knjiuputopisne proze V#utositniceV, koja je nastala tako to je pisac, nesretno zaljubljen, iao uItalijutrae"i zaborav. ;jela: V>vas bez kruaV ili V1ko "e biti veliki sudacV, V#utositniceV,VUdes ljudskiV

*utositni&e?jeovo je najznaajnije djelo putopisna zbirka #utositnice. #utositnice nisu neka vrstanadomjestka dananje novinske reportae, ve" je to proza koja je ostvarila i svojevrsniautentini narativni izraz, nezavisan od samo sadraja izvjetavanja. U #utositnicama nas nezaokupljaju samo doa/aji neo i nain na koji su zabiljeeni.

!*1IK* !*U@*?I?apisao je putopisnu prozuogled u &osnu&2().0, koja u trenutku pojave predstavljavrunac rvatske knjievne umjetnosti rijei. ?ametnuo se kao vrunski rvatski preporodni

pisac, i to upravo u anru putopisa, dakle knjievnoj vrsti koja naslu"uje ipoeziju, i esejikritikuW otvaraju"i na taj nain putove daljnjim naporima da se rvatska knjievnost dinena razinu prave umjetnosti.

*ogled u +osnu#oled u osnu je 9ascinantan zapis jedno B+vabeC, stranca koji dotad nije imao prilikususresti se sa turskim i bosanskim obiajima i nainom opo/enja.


6/36

*utovanje i) Sarajeva u $arigrad

#=1*@ *>UL*#o =uropi je skupljao pomo" za prosvjetno i vjersko uzdizanje Herceovine, namicao sredstvaza doradnju kola te izradnju 9ranjevake crkve u !ostaru, samostana na Humcu i

zavretak radova u +. rijeu. #okreta je i nositelj mnoi potvata u #rovinciji i*postolskom vikarijatu u Herceovini. Istaknuo se kao odojitelj, pro9esor, upnik, vardijan,vrsni pravnik... ;jela pisao na talijanskom, rvatskom i latinskom, a po knjievnim oblicimasvrstavaju se u pjesme, sonete, ode, imne, reliiozno-povijesne epove, 9ilozo9iju, polemiku,

prijevode.

,eati)a

!*@1I? !I>ULI?jeova lavna osobitost kao pisca na rvatskomu jeziku jesu pripovijetke, u kojima opisuje

neke ljude i doa/aje erceovakoa puka. Upravo te njeove pripovijetke, premda modanisu dosele visinu knjievni pripovijedaka, pobudile su zanimanje. ?eke su objavljenenakon njeove smrti. $pominjemo: Avonarev telji, !ostar &'4&. ?arodna torba, !ostar&'4). $amac i besku"nik, !ostar &'43. %itinski lovac...

*ustinjakove pripovijetke

;@*!*

;I!I1@IK* ;=!=1=@U svojim dramskim tekstovima nastojao je spojiti tradiciju stare rvatske knjienosti stendncijama u europskoj drami. >oristio se naje"e povijesnim temama da bi izrazio svojedomoljubne tenje i proovorio o aktualnim drutvenim prilikama. #isao je i pripovijetke,9eljtone, knjievne i kazaline kritike, libreta za opere, a iznimno je vana njeova uloa uoraniziranju kulturno ivota u Aarebu i Hrvatskoj. U ranoj dobi pisao je na novorkome anakon povratka sa studija aktivno se ukljuuje u preporod i pie rvatski.

Teuta

U svojoj najpoznatijoj drami 'euta&2((.0, zaovara ideju o ilirskom podrijetlu juni$lavena. 1euta je drama o ilirskoj kraljici i trainoj neslozi u njezinoj zemlji zbo koje jepropala i njezina drava i sloboda naroda. 1euta je traedija u pet ina i posjeduje veliki brojprizora. 1o je povijesna drama iz ivota Lira, koji bi prema ondanjem sva"anju onodobniVVIliracaVV trebali biti VV$loveni i praoci HrvataVV.

*?1U? ?=!JIio je pristaanarodno preporoda, a pod pseudonimom *. ?. Gostovinski pisao je pjesme,VputositniceV, a okuao se i kao romanopisac i komediora9. #o stilu je romantiar,a

pjesnitvo mu jebudniarskoi domoljubno. Aa ivota je dospio objaviti samo knjiu

putopisne proze V#utositniceV, koja je nastala tako to je pisac, nesretno zaljubljen, iao u
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ilirski_preporodhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Romantizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Budnicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ilirski_preporodhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Romantizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Budnica


7/36

Italijutrae"i zaborav. ;jela: V>vas bez kruaV ili V1ko "e biti veliki sudacV, V#utositniceV,VUdes ljudskiV

-vas be) kru%akomedija je napisana pod dojmom restauracije tj., obnove ili izbora upanijski asnika

odrane )7. i )8. lipnja &2(8. u >rievcima. U tome je ?emi" i sam sudjelovao kao kandidat.#isac je taj doa/aj obradio dva puta: kao dramu i novinski izvjetaj. >roz te tekstovedoznajemo da je nain na koji se izbori izvravaju okrutan, a nastupanje sami biraa, koji sueljad neobrazovana i prosta, te za koje Pkonstitucionalni inQ nije druo neo izvor vlastitekoristi bez obzira na op"e dobro, baato. >omedija je, kao satira na restauraciju zodnozamiljena, sredina radnje je znalaki ocrtana, a lica su ulavnom prirodno izabrana imodelirana.

I%*? >U>ULK=%Irvatskipovjesniar, knjievnik i politiar. >njievna povijest >ukuljevi"a pamti prije svea.kao autora prve rvatske drame ilirsko razdoblja Kuran i $o9ija u kojoj slavi rvatsko

domoljublje i portvovnost u obrani narodno identiteta. ?ajbolje mu je dramsko djelo Gusar,napisan na temelju Fronove pjesnike pripovijesti. ;eseteraka traedija #oturica pisana je

pod oitim utjecajem !aurani"eva epa. U svojim putopisima #utovanje po osni, i #utneuspomene iz Hrvatske, ;almacije, *lbanije, >r9a i Italije0 predstavlja se kao pronicavopservator. Ivan >ukuljevi" $akcinski prvi je proovorio na rvatskom jeziku u Hrvatskomsaboru. u druom razdoblju njeovo politiko djelovanja njeovi stiovi, naroito budnice i

povijesne pjesme iz prvo razdoblja njeovo politiko djelovanja0 izvrile su olem utjecajna rvatski narod.

.uran i So/ija$isak je pod turskom opsadom i Hasan, baa od osne, nudi banu 1omi =rdodiju veliko blaoi posjede ako se preda. an to odbija, ali uskoro u turske ruke pada njeov sin Kuran. Kuranovamajka >atarina moli svoa suprua da izbavi sina i pristane na bainu ponudu, ali ponosni

ban ne moe pristati na predaju , ak niti pod cijenu sinovljeva ivota, to >atarina smatrabezduno"u, ali na banovoj strani je i Kuranova ena $o9ia koja tako/er ljubav premadomovini i ouvanje ponosa smatra vanijom od vlastitoa ivota. Ipak, $o9ia svim snaama

pokuava spasiti suprua pa se preruava kao vojnik i odlazi u turski tabor dje pokuavaumilostiviti Hasana. !e/utim, sve to uspijeva jest to da dobije nekoliko minuta vremena dase zauvijek oprosti sa voljenim supruom.


8/36

odine, nakon ea je obnaao dunost rvatsko bana od &253. do &224. odine. Kosip Kuraj$trossmaFer, jedan od najznaajniji i najutjecajniji osoba &'. stolje"a, &288. odineutemeljio jeHrvatsku akademiju )nanosti i umjetnostitadanji K*AU0, iji je prvi

predsjednik bio kanonik i povjesniar Sranjo @aki, dok je &25(. odine imao veliku ulou uosnivanju Sveuili*ta u $agrebu. $redinje mjesto protorealizma svakako pripada *uustu

+enoi. ?ajrazvijenija prozna vrsta bila je novelistika unutar koje, po uzoru na romantiare,prevladavaju teme iz rvatske prolosti novele Kosipa =uena 1omi"a i !irka oovi"a0 teone koje se temelje na stvarnom radskom i seoskom ivotu pokuaji realizma KankaKurkovi"a i *dol9a %ebera 1kalevi"a0. Ivan 1rnski, koje su nazivali i o!em +rvatskemetrike%Aa razvoj dramske knjievnosti i rvatsko kazalita zasluni su ;imitrija ;emeter,!irko oovi" i Kosip Sreudenreic. Ulavnom je rije o povijesnim dramama koje upu"ujuna suvremene prilike i istiu nacionalni identitet. ;emeter i oovi" zalau se za stvaranjenacionalno kazalita, dok Sreudenreic razvija ideju puki predstava koje su poticalezajednitvo izme/u pozornice i ledalita.

S@*?K< !*@>*


9/36

#@olaV i prvo V?evenaV.Aaacova apsolutizmasredinja knjievna osobnost u Hrvatskoj jedan je od osnivaarvatske novele VripovijestiV0 i plodan dramatiar s politikom i socijalnom tendencijomV0rankopanV, V(atija Gube!V, VStjepan1 posljednji kralj bosanskiV, V"ilo )a ognjiloV0. #isaoanakreontske pjesme V,injageV0.

,ilo )a ognjilo

Slava i ljubavIvan >uljani" i Kanica laai", kao i njiove obitelji, poznavali su se od najranije djetinjstva,

a kad su poodrasli su se i zavoljeli. ivjeli su u jednom selu kod $everina na >upi. >ad jeIvanu umro otac, briu za nastavak njeova kolovanja preuzeo je laai" te mu isodio
http://hr.wikipedia.org/wiki/Pripovjetkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Satirahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kolo_(%C4%8Dasopis)http://hr.wikipedia.org/wiki/Nevenhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bachov_apsolutizamhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Anakreontske_pjesme&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Pripovjetkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Satirahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kolo_(%C4%8Dasopis)http://hr.wikipedia.org/wiki/Nevenhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bachov_apsolutizamhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Anakreontske_pjesme&action=edit&redlink=1


10/36

mjesto u ?apoelonovoj vojsci, to je mladi" s oduevljenjem privatio. U vojsci je brzonapredovao, a kada je ?apoleon krenuo na @usiju, dje je doivio katastro9alan porazobra/eno u pripovijesti dosta detaljno0, Ivan je zaostao ranjen te a je u snijeu pronaao

boljar >uranov kod kojea se nekoliko mjeseci oporavljao, a zatim je krenuo premaHrvatskoj. U me/uvremenu je >rivudi", koji je elio Kaniinu ruku, lairao Ivanova pisma iz

@usije te laai"u podastro vijest da je Ivan poinuo. ?akon toa, otac je pristao da Kanicuuda za >rivudi"a, a Kanica se odluila rtvovati, bolesnom ocu za ljubav. !e/utim, Ivan sevra"a na sam dan vjenaanja i nakon to su svi nesporazumi razjanjeni, Ivan i Kanica sevjenaju.

Hajduk Gojko

K*?>< KU@>njievna povijestrvatsko jezika asvrstava me/u prve rvatske komediora9ei me/u auktore najboljea stila. U usporedbi s

druim rvatskim knjievnikim suvremenicima, bio je me/u najkolovanijima. napisao je idjela ozbiljnije sadraja, dramuosljednja noi traediju Smiljana.

*avao "uturi#Aavaljuju"i nekom dobro"udnom upniku kod kojea je radio, seoski uitelj #avao Juturi"od sedlarsko je erta i kal9e preko no"i postao kolnik. >ao svi poluintelienti, imao jevisoko miljenje o sebi i svojim sposobnostima, daleko precjenjuju"i svoje mou"nosti i svojePizubljene anseQ. Upoznajemo a jedne ljetne veeri nakon dvadeset odina njeovauiteljevanja, kada uz au vina, prijatelju Lovri pria o svome ivotu: svoje ivotne poraze ineuspjee tumai zlim udesom, a ne svojom pretjeranom samouvjereno"u i nedovoljnom

pripremljeno"u za posao koji je obavljao. U cjelini, pripovijest je ipak vie tuna neolismijena: smijean je ovjek koji je svom uobraenju i samovelianju toliko izubio smisaoza realnost da je postao bezranino slijep za sve svoje nedostatke.

Tiotija *atkovLik uitelja javlja se i u njeovoj poznatoj i vrlo uspjeloj turenjevljevskoj pripovijetci1imotija #atkov &25)0 lik poluintelienta koji sa seoskim bricom sasvim ozbiljno vodiuene prepirke o svemirskim problemima i putanjama nebeski tijela

I%*? #=@>


11/36

Stankovaka uitelji&a!lada uiteljica !arta oi" dolazi u $tankovac, dje je malora/anska sredina ne prima soduevljenjem. Kedina obitelj s kojom odrava kontakt i uskoro postaje prilino prisna0 su+avori"evi, a +avori" se trudi da joj omou"i to bolji rad u koli. Usamljena, !arta pie

pisma svojoj prijateljici >lari u Aareb, u kojima se jada na malora/antinu i neimatinukoja ovdje vlada, ali sve to skriva od svoje majke, ne ele"i je raalostiti. !ladoj uiteljiciudvara mladi +avori"ev sin Kanko, ali ona se naposlijetku ipak zblii sa, u selu neomiljenim inepriljivim, tajanstvenim kapetanom Granoem, iz kojea postepeno uspijeva saznati razloetakve povuenosti i ladno"e prema ve"ini ljudi: nakon to je u ratu izubio ruku, sakato a

je napustila zarunica i on se doselio ovdje, razoaran u ljude. Granoa se velikoduno nudi da"e 9inancirati izradnju nove djevojake kole u $tankovcu, a uskoro se i zarue. #resretna!arta, rijeivi se usamljenosti, prekida korespondenciju sa prijateljicom i poziva ju da ju

posjeti.

@I>*@; K


12/36

domovinom1 #omovina1 /v3tak prijateljstva1 Kraj jeseni1 (olba na prol3tje1 (oj sanak1 &anu4elaiuitd. U svim tim ostvarenjima prisutna je neiivljena enja za domovinom i draim dva osnovna motiva romantine poezije.

1ivot jedne 'enearlovcu, Aarebu, istrici i druim mjestima u kojima boravi, a mnoe pojave promatrakritiki.#nevnikje optere"en mnotvom subjektivistiko i romantino, ali ukolikoizuzmemo te dijelove, dobivamo boat dokument za poznavanje ljudi i pojava &'. st. U svoj

#nevnikunosi i najskrivenije misli i tajne te nam tako otkriva svoju kompliciranu, ali iiznimno boatu ensku psiu koju odlikuju prirodna nadarenost, kompenzacija prirodnimana, bjeanje od same sebe, traenje smirenja i ravnotee itd, a njezin odnos prema

sve"enstvu brat Kosip bio je sve"enik0 jedna je od najjai optubi protiv sve"enika urvatskoj knjievnosti.

!*1< %


13/36

njeove smrti naziva se +enoino doba. ?ajve"i je umjetniki domet ostvario kao romanopisac.#ovijesni romani zauzimaju ipak sredinje mjesto u njeovu opusu. ?apisao i je pet:VAlatarovo zlatoV, , VJuvaj se senjske rukeV, V$eljaka bunaV, V;ioenesV,i V>letvaV,nedovreno djelo. U njima tematizira doa/aje iz razliiti razdoblja rvatske povijesti. Uromanima i pripovijetkama s ra/om iz suvremeno ivota tematizira konkretne socijalne,

politike i etike probleme svojea vremena: ospodarske i moralne odnose izme/u selairada.

Zlatarevo )latoU radu Aarebu ivio je zlatar >rupi" koji je nakon smrti svoje voljene suprue odajaosvoju k"er, jedinicu ;oru, uz pomo" starice, tj. njeove kume !ade. !ada je prodavala

paprenjake i svije"e na 1ru sv. !arka, po emu su je i nazvali paprenjarka. ?ajve"izarebaki neprijatelj je bio $tjepko Greorijanec, ospodar !edvedrada. ;ok je jednodana razbjenjeli narod palio ku"u Sranje Silipovi"a koji je izdao svoje rvatstvo i otiao u

turke, jedna iskrica veliko plamena pala je me/u konje koji su se zatim razbjeali. #redpodivljalim konjima se sluajno zatekla ;ora koju je #avao, sin $tjepka Greorijanca spasio izavolio. %i/ao ju je vie puta, a opet joj je spasio ivot. $aznavi da mu se sin vi/a sra/ankom, $tjepko je skovao urotu. $ve politike spletke i sva ra/anska oovaranja dovelisu do ranjavanja !ade i >rupi"a, a tako/er i do smrti ;ore. #avao ju ovaj put nije usopiospasiti. Udovica >lara je tjela #avla samo za sebe. Uz pomo" Gre Jokolina, radsko

brijaa, brbljavo, oolo i polepno varalice, ona je poslala svoje vojnike da otruju ;oru.Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. U po"etku svi ti nesre"a #avao je stekaosaveznika i u njemu otkrio svoa brata Kerka. $rvan to mu je zbo urote sin #avao otiao,

$tjepan Greorijanec je sklopio mir sa Aarebom. Umro je u okruenju, ipak sa sva tri svojasina, #avlom, ?ikom i Kerkom. @ekavi da "e jedno dana nestati ime Greorijanevo imao jepravo jer su #avao i ?iko poinuli u bitci protiv turaka, a Kerko je otiao u samostan i zarediose.

"uvaj se senjske ruke$enjski uskoci stalni su trn u oku !leana.


14/36

predaje Gubec postaje sFmbol veliko ovjeka koji se odrekao sebe za drue.!asovne scene su tolikorealne da se itatelj moe uklopiti u djelo. #rimjerice, borbe su opisane s toliko detalja da se moemopoistovjetiti s nekim od boraca. 1ome pridonose mnoi akustini e9ektite su te scene sve u svemudinamine i zanimljive. Unutar velike i neumoljive povijesti +enoa nalazi mjesta i za ljubavnu priu.letva je njeov posljednji roman koji je pisao kada je ve" bio teko bolestan(8 1amo je

prikazan pokret nastao nakon smrti kralja Ludovika I, ali je ubacio i borbe izme/u biskupsko>aptola i ra/ansko Gria. ?aslov romana uzet je po kletvi koju je pred oi" &3'8. na

ra/ane bacio biskup Je $mile kletva je bila skinuta &). travnja &3'5. @oman je izlazio unastavcima sve do +enoine smrti u ?arodnim novinama, a +enoa se trudio da svaki nastavakzavri to napetije kako bi itatelji s nestrpljenjem oekivali sljede"i broj. Aato se oni lakoitaju kako kakav kriminalistiki roman, to esto ide na tetu razumijevanja jer se ubiosnovna nit pripovijedanja. !e/utim, unato zapletenoj 9abuli, +enoa je u >letvi svjesno

proveo svoju temeljnu tezu, koju je nasljedovao jo od Gaja: kako je najve"a nesre"a zaHrvate trajna nesloa izme/u sebe, kako im je miliji i stranac, dalek od osje"anja za njiovuzemlju i narod, neoli doma"i ovjek kojemu bi trebali priznati neko prvenstvo.

Mladi gospodin#ripovijeda dolazi u reznicu dje upoznaje staro kapelana Kanka Luari"a74 koji mu

ispripovijeda nekoliko pria. ?akon Kankove smrti +enoa pie ovu pripovijest7&. Kanko podsvaku cijenu eli pomo"i vjenanje djevojke !are k"eri ene koja mu je pomola da ozdravi,a onda je umrla0 s #ericom. amilu, k"i baruna ukovako. Abo zavade njiovi obitelji, >arlo otimadjevojku, a njezin otac kre"e u protunapad svojom vojskom. larom, k"eri =rnestova

pro9esora, odvjetnika !ari"a, ali zli jezici po radu razlase upitnost mladi"eva podrijetla,nakon ea =rnest !ari"u ispria da je zapravo plemenita roda, ali kopile. Aatim nakratkoodlazi iz Aareba dok se ne smire oovaranja, ali nakon to se vratio, ojevi" je ve" oenio>laru, a stari !ari" umro. =rnest je iziran i razoaran.?akon mnoo odina, stie mu>larino pismo, ali on ju vie ne eli vidjeti ele"i je pamtiti mladu kakva je nekad bila. =rnestse sada drui s Kankom, a kada umre, Kanko s pokopa. 1o je njeov tre"i ternoB. ?a kraju,Kanko na ternuB osvaja 844 9orinti, ali novac nikada ne dobiva jer je slukinja nepanjomuplatnicom naloila pe"X 1im novcem Kanko je planirao vjenati !aru i #ericu pa sada zapada


15/36

u depresiju. ?akon to tu priu uje barunica L., odma alje novac za njiovo vjenanje.Kanko uskoro umire, ali sretan, jer je ispunio svoju zavjet da vjena !aru i #ericu.

-aran/il sa pjesnikova grobaDaka priica

#ripovijeda i prijatelj mu *lbert, kao /aci putuju u >ranj. 1amo odsjedaju u ku"i *lbertovaujaka te upoznaju djevojku ?eu koju su *lbertov ujak i ujna usvojili, budu"i da nisu imalivlastite djece0. ?ea oboava #reerenove stiove pa njima opini i mladi"e(2, pa skupaodlaze i na #reerenov rob dje im ?ea poklanja svakomu po jedan karam9il. roz to selo esto je prolazioLuka. od njea je prevladao razum i otiao se ispovijediti. U krmi je sreo!ikicu.


16/36

bilo dobro, u posjet joj je doao !ari". ranka je prema njemu bila ladna sve dok je on nijezaprosio. ?akon kra"e razmiljanja odbila a je. !ari" je otiao. ranka je i dalje slalamolbe za uiteljsko mjesto, ali a nije mola dobiti. Aa to vrijeme !ari" je sve vie elioimati ranku.


17/36

jednim prijateljem, sve je krenulo nabolje i Lovro je dobro napredovao na studiju. Iznenada,stie obavijest od oca koji je zapao u velike duove, i Lovri ne preostaje nita neo da se

boato oeni. #rva kandidatkinja bila je !inka, koja se predstavljala kao boata, no tozapravo nije bila. ;rua opcija bila je boata djevojka iz ;almacija pod imenom *n/elija.Lovro se u nju odma zaljubio, kao i ona u njea. ?jezin otac je saznao da Lovro dolazi iz

siromene obitelji i nije mu dopustio da se njome oeni. $matrao je kako Lovro samo elinjiov novac. U jadu i oaju, Lovro dolazi pred *n/eliju i pred njom si preree rkljanbritvom.

;@*!*

*UGU$1 +=?


18/36

?ijemaca na altiku. 1raedijaKarlo #rakiprikazuje ovjeka koji strada u borbi zasveljudski ideal slobode protiv @ima i ma/arski 9eudalaca. 1raedije&enko &oti$vonimir

prikazuju poroke i rabeljivost ma/arski velikaa i dvora. #isao je tako/er i pjesme,knjievne kritike i studije.

-arlo 0raki;rama >arlo ;raki,ijena!, &25)0 ima vidljivu antiklerikalnu i antipapinsku crtu. ?astala je&25), nakon $trossmaFerova istupa na %atikanskom koncilu, a moda i u rezonancijikarbonarski i masonski ideja. ?aslovni junak je snana i samosvjesna individualnost,

prosvije"eni vladar koji se bori za slobodu ovjeanstva,da uskrisi ovjeka iz mrani rakastoljetni. U tu povijesnu 9resku !arkovi" unosi i aktualne domoljubne opservacije7(.Iznosi i problem rvatske orijentacije prema @imu, odnos papinstva prema Hrvatima i

prirodno pravo naroda na slobodu. >arlo ;raki je otvoreni borac protiv papinskoautokratstva i presizanja na svjetovnu vlast. U njemu je izraena ideja slobodoumlja u duutadanji obzirni tendencija kulturno liberalizma. 1o je borba izme/u domatizma islobodne volje, za ideju renesansne misli, koja se opire tamnim strastima srednjea vijeka.

;jelovanje >arla ;rako proima du renesanse i ideja duovno oslobo/enja ovjeka.

Karlovcu je &2(&. vidio prve kazaline predstave, i to ostovanje ;omorodnoteatralno drutva iz Aareba. arolina. *ndrija biva oslobo/en u posljednji tren, ali je poludio iraspame"en luta selom. ;olazi na roblje i pria nad Kocinim robom. 1akvo a zatie $avokoji se vratio jer vie nije moao izdrati u bijeu. $avo *ndriju moli za oprotenje idobrovoljno se predaje andarima. *ndriji se vra"a zdrav razum i sve se sretno zavrava

pjevanjem i zavalom ou.

@=*LIA*!@ealizam termin potjee iz latinsko jezika res stvar, realis stvaran, predmetan0 uznanosti o knjievnostijavlja se u vie znaenja.>ao knjievnopovijesni tipoloki pojam oznaava:.

knjievni i umjetniki pravac koji nastoji stvarnost prikazati vjerno, bez strasti, objektivno ibezlino
http://hr.wikipedia.org/wiki/Latinski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Latinski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEevnost


19/36

knjievnu epou u kojoj dominira pravac realizma izme/u trideseti i devedeseti odina &'.stolje"a$tilsku 9ormaciju, odnosno knjievnopovijesnu cjelinu s nadindividualnim i nadnacionalnimstilskim jedinstvom>ao bezvremenska kateorija, realizam oznaava:

knjievnu metodu kompleks postupaka, izraajni sredstava i umjetniki a9initeta0, koji sejavlja u svim knjievnostima od antike do danas. @ealistiku metodu oznaava knjievnostkoja prikazuje stvarnost kakvom je, ali i kakva je mou"a prema zakonu vjerojatnosti inunosti, odnosno knjievnost koja je uvjerljiva u odnosu prema objektivnoj stvarnosti.U stilskoj 9ormaciji realizma u razvijenim knjievnostima mou se izdvojiti posebne razvojne9aze:- rani realizam, trideseti odina&'. st. alzac, $tendal, ;ickens,Goolj0, - razvijeni realizam,pedesetei ezdeseteodine &'. st. bra"a Goncourt, Slaubert,;audet,1ackeraF, 1urenjev,Gonarov, >eller0, - visoki realizam ;ostojevski,1olstoj0, poslije ea nastupa opadanje, odnosno dezinteracijarealizma.

;ezinteracija realizma oledava se u naruavanju ravnotee izme/u socijalno, psioloko

i intelektualno sadraja u nalaenoj psioloizaciji likova, unoenju izrazito simbolikivrijednosti, ne9unkcionalnosti opisa. 1o je period sedamdesetii osamdesetiodina &'.stolje"au razvijenim zapadnoeuropskim knjievnostima kada se razvijaju naturalistikiiimpresionistiki oblici uz trajanje realistiki oblika.

#ranjevi"a kao autentino Vbarjaktara slobodeV.*ko jeosamdeseti odina rvatskom knjievno"u dominirala proza, devedeseti odina prvenstvo

pripada >ranjevi"evu pjesnitvu, koje u posljednjem deceniju MIM. stolje"adostie svojzenit. >ao pjesnika zanimale su a sve brie i teobe njeova naroda, a izraavao i je uz
http://hr.wikipedia.org/wiki/1830-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Honore_de_Balzachttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stendhalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Charles_Dickenshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Nikolaj_Vasiljevi%C4%8D_Gogoljhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1850-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1860-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Edmond_de_Goncourthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gustave_Flauberthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Alphonse_Daudethttp://hr.wikipedia.org/wiki/William_Thackerayhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Sergejevi%C4%8D_Turgenjevhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Gon%C4%8Darovhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gottfried_Kellerhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Fjodor_Dostojevskihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Lav_Tolstojhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1870-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1880-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/19._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/19._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Naturalizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Impresionizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1883http://hr.wikipedia.org/wiki/19._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/1830-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Honore_de_Balzachttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stendhalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Charles_Dickenshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Nikolaj_Vasiljevi%C4%8D_Gogoljhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1850-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1860-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Edmond_de_Goncourthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gustave_Flauberthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Alphonse_Daudethttp://hr.wikipedia.org/wiki/William_Thackerayhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Sergejevi%C4%8D_Turgenjevhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Gon%C4%8Darovhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gottfried_Kellerhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Fjodor_Dostojevskihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Lav_Tolstojhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1870-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1880-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/19._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/19._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Naturalizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Impresionizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1883http://hr.wikipedia.org/wiki/19._stolje%C4%87e


20/36

pomo" biblijski i antiki parabola, simbola iz povijesti kr"anstvai idovskonarodanjiovom jealeorino"u odijevao temeljna ljudska pitanja o svemiru, o ivotu, o neskladuideala i zbilje, o svrsi ovjeka i prirode, o vjeri, o Erkvi, o ou, o smrti, o ljubavi i suzi, orijeu i o sre"i, o pravdi, o slobodi - o pitanjima koja bi inae bila vie neo obina otraikomedijisvijeta, za koji ni on, kao ni njeova velika pjesnika simpatija Heine, nije

uvijek pravo znao, je li bolnica ili umobolnica. Izme/u uarkinja i Izabrani pjesamarazmak je od puni trinaest odina. #jesnikova udnja i opsesija jest iza"i, iskopati se, probitiiz ropstva i stea !ojsije0, a da se izrazi, u svojoj bosanskoj samo"i, prisiljen je iskovati novemetre pa tokavtinu oboa"uje iskustvom i ekspresivno"u klasino izraza starije rvatskeknjievnosti, akavtine. $va >ranjevi"eva poezija ovori u ime spoznaje, ona je potekla iz

biblijske povijesti u kojoj boanstvo stvara ovjeka, ali ovjeka suovornikaX #ovijestbiblijsko ovjeka zapravo je trajan dijalo s Keovom. Jovjek, *dam, nije odolio napasti ijeo je sa zabranjeno stabla drznuo se dirnuti u tajnu dobra i zla i time se osudio na povijest Pbesmislenu traedijuQX !ojsije je svakako jedna od njeovi najvaniji pjesama. Ljudskiideal mu je pojedinac koji se bori i rtvuje za druoa, koji spoznaje ideale i spreman je zanjeovo oivotvorenje podnijeti svaku rtvu. $poznaja ljudsko ideala najve"a je sre"a

spoznaja njiove neostvarivosti najve"a nesre"a. *dam je svoje pleme opteretio rijeom,povije"u !ojsije, i iznimni ljudi poput njea, imaju ideal i poticaj: za svoje blinje onise rtvuju i bore. *damov je in poreka !ojsijev op"eljudski ideal. ranjevi". ?ajava te veliine iskazana je ve" u ?o"i na Soru dje oituje svojezanimanje za velike prostore, masovne prizore, sudbinske probleme. Uza sav smisao zaintimne tonove, >ranjevi" je ipak pjesnik epsko zamaa i omersko izraza npr. usporedbaljudsko ivota s li"em u !ojsiju0. ranjevi"eva je poezijavelika,zabavljena kljunim pitanjima opstanka prikazuje velike povijesne zode, ali isto tako iiznimna duevna stanja Iza sputeni trepavica0. ?jeov razvoj ide od konkretno premauniverzalnom: rodoljublje se ne smanjuje, ali se jaa svijest o plemenitosti nacionalnoosje"aja, to kulminira &2'5. u pjesmi !oj dom.

#@ovai"ev prozni tekst&aruniina ljubav,&255., roman na razme/uromantizma i realizma. #rije svoa manuma opusa, romana 9 registraturi:, pisac jeobjavio i nedovreni roman (e;u 5abari:, ubojitu satiru na onodobne politike mo"nike kojisu se prepali u aktu prepoznavanja i sprijeili daljnje izlaenje tekst je izlazio u podlistcima0.U lavnom djelu, [[9 registraturireli"a i mlado Ivana !artini"a, kojea se Kulijo trudi ocrniti pred druima to je vie

mou"e, iako je Ivan neduan. $pletom okolnosti, obojica su zaljubljeni u istu djevojku,mladu ljepoticu $o9iju, koja se, za vrijeme Ivanova borvaka u Grazu dje studira0 uda za
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kr%C5%A1%C4%87anstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDidovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Alegorijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Svemirhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tragikomedija&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/1877.http://hr.wikipedia.org/wiki/1888http://hr.wikipedia.org/wiki/Kr%C5%A1%C4%87anstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDidovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Alegorijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Svemirhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tragikomedija&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/1877.http://hr.wikipedia.org/wiki/1888


21/36

Kulija. udu"i da Kulijo i dalje neprestano kleveta Ivana, treba do"i do dvoboja izme/u njidvojice, ali $o9ija moli Ivana da odstane pa on bjei te se duo vremena o njemu nita ne zna.Ivan se vra"a ku"i, u Aaorje i saznaje da mu je majka umrla, a uskoro nakon njeova

povratka umire i otac. anonik i njeova obitelj, s ijim sinovima, #ericom i !iomIvica polazi u kolu. Abo Iviine bistrine, uitelj i upnik naovaraju Koicu da a poalju nadaljnje kolovanje u rad, to uspijevaju i ostvariti uz pomo" upnika i Koiina ro/aka Kuri"a,PoraQ, koji radi kao slua kod boato PIllusrissimusaQ koji pak pristaje primiti Ivicu nastan i ranu za vrijeme kolovanja. Illustrissimus je lik misteriozne prolosti, izvanbrani sinvlasnika imanja i suprue upravitelja imanja, a prije preseljenja u rad ivio je razvratnimivotom silovao je ;oricu, supruu jedno uledno seljaka0. >ada je Ivici )4 odina, u!ecenin dom stie njeova lijepa ro/akinja i ti"enica Laura u koju se Ivica odma zaljubi, akoja mu ispria kako je nakon oeve smrti odrasla u siromanoj radnikoj obitelji u kojoj jeotac pijanac, a sin jednooki rubijan Serkonja. jee"i od Serkonje, u umi je naila na babuHudu kod koje je provela nekoliko odina, a zatim je dola u rad k !eceni. ?akon to!ecena otkrije Iviinu i Laurinu ljubav, potjera Ivicu iz svo doma pa se on, upravo za Uskrsvra"a ku"i. !ecena je na samrti, a Laura trovanjem pouruje njeovu smrt. Iste no"i!ecenina ku"a izori u poaru, or postaje krmar, a Laura s !eceninin novcem dolazi za

Ivicom na selo. !e/u !eceninim novcem, Laura pronalazi dokaze da je zapravo !eceninak"i plod silovanja seljakinje ;oriceX0, a Ivica odluuje nastaviti kolovanje Laurinimnovcem. #o povratku u rad saznaje da je Laura u vezi s >anonikovim sinom !iom paraskida s njom. U Ivicu je zaljubljena kanonikova k"i *nica koja za njim dolazi u rad iupada u ruke svodnici, od ea je Ivica spaava u posljednji trenutak. Istovremeno se Laura i!ia posva/aju kada ona u jednom njeovom prijatelju otkrije Serkonju. rajem ivota odaje se alkoolu, te u trenutku pomraenja uma spaljuje i sebe ireistraturu.


22/36

2jubljanska katastro/a!ladi studenti, !iko i *ndrija, otovo bez novca putuju po $loveniji trae"i preno"ite iveeru kod nepoznati ljudi. ?eki i uoste, ali ima i oni koji i odbijaju. ;olaze uLjubljanu i odsjedaju u jednoj ostionici u iekivanju novca koje im treba poslati !ikovotac, kako bi podmirili raun za smjetaj. *li dva dana ve" su prola, a novac jo nije stiao i

obojica strauju da "e i baciti u tamnicu. U krajnjoj nudi, oni zovu vlasnika, ali ispostavljase da je to lijepa djevojka koju su sreli putem pa sve zavrava bez neuodnosti. U!IJIio je rvatski knjievnik i politiar. =uen >umii" smatra se predvodnikom naturalizma u

rvatskoj knjievnosti. Jesto se koristio elementima preuzetim iz 9rancuske trivijalneknjievnosti, te rekvizitima knjike romantike. %eliku popularnost stekao je povijesnimromanima, a pisao je i drame te romane sa socijalnom tematikom. Kelkinim bosiljkom,&22&.doivljava svoj prvi uspje, da bi


23/36

saznaje da je to Ida njeova polusestraX


24/36

je imenovao i Srana >rstu Srankopana senjskim kapetanom, ali nista se nije promijenilo i njidvojica su se i dalje borili zajedno. >ada je #etar otisao u ec traziti pravo na obranu

prolasili su a buntovnikom. ;a bi dokazao da turci zele rvatsku zemlju poslao jepreovarace u Earirad. Hrvati su pomislili da je taj cin cin izdaje i da Arinski zeli sklopitisavez s 1urcima. U esu a kralj prolasava izdajnikom pa Arinski i Srankopan odlaze u ec.

?o taj put je zavrsetak njiovi zivota. U beckom ?ovom !jestu bili su poubljeni, a njioveobitelji raseljene, osiromasene. #etrovu zenu >atarinu smatrali su takodjer izdajnicom, pa jemorala pobjeci sa kceri Aorom izvan Hrvatske. $vi likovi iz ovi obitelji zavrsavaju traicno.>cer Aora premjestena je u samostan Eelovec i tamo je ostala do kraja zivota. UdovicaSrankopana postala je opatica u @imu. >aratina je umrla &853. . Kelena Arinska umrla je&543. . u Uarskoj, vrlo slavna za zivota, a sin Ivan Arinski umro je u tamnici poremecenouma, i tako je nestala cijela obitelj. Ivanovom smrcu zavrsava i ovaj roman. #osebno potresnoopisana je >atarinina smrt: VIvan je klecao uz postelju i plakao, ne dizuci drtavi usnica smrzle desnice svoje predobre majke. ?jezine usnice slozile su se u blazen osmije jer je sadavidjela, u dalekoj buducnosti, uskrsnuce naroda za koji je onoliko pretrpjela. >roz due

trepavice crnjele su se zjenice, na rubu malko pozlacene, kao utjesljiv pozdrav koji prodirekroz stoljeca da osokoli potistena pokoljenjaRV

Kozarac je jedan od najznaajniji pisaca rvatsko realizma. >ozarac je jedan od prvirvatski knjievnika koji je, duboko zabrinut za sudbinu svoje zemlje, namjestoverbalistiki 9raza isticao znaenje ekonomski 9aktora u razvoju zemlje i u oslobo/enjuovjeka. @o/en je &272. u %inkovcima, a imnazijska predavanja o $o9oklu, $akespeareu i#reradovi"u usmjerila su njeovo zanimanje prema knjievnosti. ;rui njeov interes bio jeusmjeren prema prirodi pa je studirao umarstvo te je postao jedan od najbolji rvatski

umarski strunjaka, objavljivao znanstvene rasprave, te ure/ivao +umarski list. Umro je u>oprivnici &'48. #rirodoznanstvena nastojanja odraavala su se i u njeovim literarnimostvarenjima. !e/utim, njeovi prvi radovi, kako pjesniki, tako i novelistiki te dramski1urci u >arlovcu, 1unja unjavilo i 1artu9ov unuk0 nemaju otovo nikakvo knjievnoznaaja. #reokret u njeovom knjievnom radu navje"uju crtice #rie djeda ?ike u kojima seve" nazire nacionalni ekonom i moralist koji upozorava na mnoe rane slavonsko drutva.

?akon stanke od sedam odina nastaje njeova pripovijest iser->ata, a zatim i #roletarci,?a #ilip, >reli"i ne"e ljepote, Ljudi koji svata trebaju, >apetan Gao, 1ena... 1u su iromani: !e/u svjetlom i tminom i !rtvi kapitali N nedovreni ivi kapitali0 u kojima

tako/er zapaa mnoe probleme u rvatskom drutvu.

Mrtvi kapitali$tari !atkovi" , oenjen je enom koja a nikad nije voljela, a i u braku se razilaze u

poledima na svijet: ona je pobornik radsko ivota i visoko drutva koje neuspjeno0,zajedno sa svojom sestrom pokuava oponaati, a on je jednostavan ovjek nesklon takvomsnobizmu i rasipanju novca. ozarac propaira vlastite misli0 u kojea se *nka zaljubljuje, ali zaprosio ju je

inovnik UrbanitzkF koji ipak odustaje od prosidbe kada uvidi *nkine nazore i elje.Istovremeno se doodi da druu k"er, ?elu zaprosi Urbanitzkijev kolea ?eumaFer. Uskoro


25/36

se *nka i Lei" vjenaju i poinju sretan obiteljski ivot na Jardaima. %jenali su se i ?ela i?eumaFer pa se sele u rad, ali razmaena ?ela nemilice troi novac svoa mua i naskorozapadaju u veliku materijalnu oskudicu. !atkovi"eva ena koja je uvijek bila na ?elinojstrani uvi/a svoje poreke: *nka ivi sretno i zadovoljno s Lei"em koji neumorno radi nazemlji i oivljuje mrtve kapitale, dok je ?ela nesretna u radu s muem za koa se udala bezljubavi,samo iz polepe za ra/anskim ivotom koji nije onakav kakve su majka i k"izamiljale. ozarac, ovore"i o Pmrtvom kapitaluQ - slavonskoj zemlji koji leineiskoritena jer se nitko ne"e da bavi poljoprivredom, a svi odlaze u inovnike,moda ipak

previe podcijenio inovnitvo u korist poljoprivrede. od Dor/a je bila jo tea situacija, on je redovito tukao svoju enu !aruku imaltretirao je. $av novac koji je Dor/e zaradio, odlazio je 1eni. U me/uvremenu je Ivanka


26/36

ostala trudna, a jedna cianka je donijela !aruki veo koji je zaraen vodenim kozicama.!aruka je dala veo 1eni i 1ena se razboljela. Usto su cianka i !aruka uvjerile Dor/a da je!aruka trudna. 1ena je od bolesti dobila plikove po licu i vie nije staroj 1eni. Ivanka jerodila i nakon poroda se proljepala , a kada je Kozo vidio 1enu onakvu, nije mu vie stalo donje. 1ada se pojavio Dor/ev navodni sin i on vie nije tio uzdravati 1enu. ?akon to seoporavila, 1ena vie nije bila ona stara, postala je starija. ?akon zavretka rata eki vojnicisu se vratiili u selo da bi otkupili zemlju i tu se nastanili. >ada je eranek vidio da je na

prodaju 1enina ku"a i zemljite za vrlo malo novac, odma je dao polo. rajem jeseni *nte $tipani" umire, ostavljaju"i obitelj nezbrinutu, a usijenju stie Kuraj koji je zavrio studij i zaposlio se u Aarebu te se sasvim odnarodio eliak poma/ariti i ime0. $ njim je doao i prijatelj *l9red koji zavodi naivnu Luciju, a Kurajnatjera majku na prodaju ku"e te s tim novcem odlazi, a %alpura i Lucija se sele u staru

ku"icu ;omazetovi"a. ?akon pobaaja, Lucija se razboli od tuberkuloze i po cijele daneoekuje *l9redovo pismo koje ne stie, pa %alpura moli nekadanje Lucijina oboavatelja,


27/36

!artina 1intora da Luciji pone pisati pisma u *l9redovo ime, ne bi li je utjeio. !e/utim,Lucija ipak posumnja u autentinost pisama te naposlijetku sazna da je *l9red ve" odinudana oenjen, nakon ea, srvana i razoarana umire. !artin se vra"a u sjemenite, a dvijeodine nakon k"eri, u bijedi, zamotana u platu kao prosjakinja, za vrijeme uskrsni procesijana ?eaju umire i %alpura.#osljednji $tipani"i, tipini su po zatvorenoj cirkularnoj kompoziciji u kojojse poetakromana poklapa s krajem prie, a posljednje polavlje epilo, doa/a se dvije odine nakon

poetka pripovijedanja. ?ovakov pripovjeda najblii je realistikom idealu potpuneimpersonalnosti pripovjedaa i mimetino, otovo 9otora9sko PdokumentarizmaQ.


28/36

unaprje/enje i ;ori" odlazi u %. 1amo se nakon uporno udvoravanja vjena s @einom,k"erkom svoa e9a #uovsko. #oslije njeove smrti eli postati dravni odvjetnik, u emu

bi mu mole pomo"i veze #uovsko i njeove uledne k"erke, sada njeove suprue.!e/utim u braku 1ito pokazuje svoje pravo lice: alkooliara koji zlostavlja enu, pa a onauskoro naputa. ?akon to ;ori" kao tuitelj okrivi jedno seljaka za ubojstvo koji zbotoa bude objeen0, a kasnije se ispostavi da je bio neduan, 1itovo, ionako ve" loe psiikostanje, postaje sve ore. Lijenici a alju u sanatorij, a nakon neko vremena vra"a se ku"i u$enj dje otovo da i ne komunicira s zabrinutim roditeljima koji mu na sve naine ele

pomo"i. Kednoa jutra pronalaze a mrtvoa, lavom uronjeno u more, njeovu jedinu ipravu ljubav, od kojea su a otele nezdrave ambicije njeovi roditelja.

Ne)asitnost i bijedaGimnazijalac Duro, lijep i intelientan mladi", ali sin siromane pralje, eli nastavitikolovanje u velikom radu. Unato tome to je bio najbolji uenik na imnaziji, stipendija je

dodijeljena mnoo loijem ueniku, ali sinu utjecajna oca pa Duro ne zna kako "e nastavitikolovanje. !ajka ipak Duru alje u rad, otkidaju"i od svoji usta kako bi mu smola za stani najosnovnije potrebe. ?akon dulje traenja, nalaze stan kod jedno krojaa koji je imaoteko bolesnu enu. Duro poinje tamo ivjeti, ali nakon nekoliko mjeseci poinje

pobolijevati. $ vremenom mu postaje sve ore i oajna majka naslu"uje da se zarazio odkrojaeve ene koja je u me/uvremenu umrla. ?akon ljetni praznika, Duro se namjeravavratiti i nastaviti kolovanje, ali srvan tekom bole"u poetkom jeseni umire.

4 glib

#ria prati dvojicu mladi"a koji odlaze u Aareb na studije jedan je sin boato oca, lijepoodojen, obrazovan i dobroduan *rtur >ranji" , dok je drui siromani selaki sinpodrijetlom iz Like Kakov >osovi" .


29/36

pra. *li ena a ipak zove k sebi, opravdavaju"i sve to se doodilo voljom bojom. !ikapolazi za enom kao na stratite, nose"i u sebi misao o smrti i maloj =vici koju je toliko volio.

KU razdoblju u kojem je djelovao, 1omi" je ostao tipini predstavnik one prosjene, aliistovremeno i najbrojnije intelektualne sredine koja se neprestano nalazila u procijepu izme/usvoji nerealni snatrenja u duu preporodni ideja i nastojanja da proivi, koliko je to viemou"e siurnom inovnikom ezistencijom u okviru carevine. @o/en &2(3. u #oei, dje

je odrastao i osjetio prve odjeke ilirski zanosa. U Aarebu je polazio sjemenite, a od &283.je uredni> Glasonoe u >arlovcu. &285. je diplomirao je u Grazu, a zatim zapoinjeinovniku karijeru u Aarebu koju obnaa sve do smrti &'48. ?ajpoznatija su mu djelaV(elitaV, svojevrsna kritika vii ra/anski kruova, zatim VVeronika DesinikaV i V$majod &osneV, te proze na bosanske teme. #isao je i komedije: V&rane ponudeV, V$ateeni 5enikV

te, osobito popularnu komediju V0ranjo barun 'renkV. ;ovrio je enoinuVKletvuV, tepreveo pedesetak kazalini djela i mnoe povijesne romane.

Zaj od +osne?ajbolji je realistini roman u proturealizmu.Husein-kapetan Gradaevi", poznat kao Amaj od osne, kako se sam nazivao i potpisivao.Kedan je od pokretaa pobune onjaka za autonomiju osne, a od &23&. odine je i njenvo/a. ?anosi poraz %elikom %eziru i $ultanovoj vojsci na >osovu polju.Husein-kapetan Gradaevi" rodio se u Gradacu odine &24). od oca


30/36

spajau velike nade s njeovim imenom i oekivau od njea velika djela. #oetkom odine&23&. bijae tomu najbolja prilika. $ultan !amud II, ote"i svom silom i u osni provestisvoje re9orme, zapovjedi bosanskomu veziru !orali-pai da obue na se nizamsko odijelo, toovaj i uini. onjaci drau to povredom staroa reda i iznova planu na sultana. U prolje"uod. &23&. dine se nji vie iljada pod Huseinom na vezira u 1ravniku. onjaci me/utimsakupe se sa svi strana pod Huseinov barjak i odlue ravno po"i na Earirad da uspostavestari red u zemlji. U isto vrijeme kretae i mladi skadarski !usta9a-paa uatlija na bojno

polje sa (4.444 momaka, sve sami poizbor junaka. $rpski knez !ilo miljenac !amudov,pisa Huseinu neka se okani vojne na sultana i da "e on posredovati za nj kod divana. Huseinodbi svako posredovanje !iloevo, otpisavi mu list koji se doslovno priop"uje u ovoj

pripovijesti, i povede k juu bosansku vojsku. 1a slavodobitna vojska osvoji anjsku i #e", akod Lipija potue veliki dio vojske velikoa vezira @eida. ara !amud-pau. #obijuse, no !amud-paa odra se na bojitu. Ko jedanput odlui Husein oledati se s


31/36

trovinom, ali svaki posao koa se privati ubrzo propada. Uskoro bi moli izubiti i svojeimanje ;elidvor u Aaorju i spasti na prosjaki tap, ea se njeova ena, ro9ica *na, kaoi njiova k"i !elita, najvie pribojavaju. !elita je zaljubljena u *l9reda, ali i on jeosiromaeni plemi" pa se mora oeniti Ljubicom,kako bi dobio miraz. !elita je duboko

povrije/ena tim inom, ali se i ona naskoro vjena iz koristi: s boatim novarom, ali neplemi"em ranimirom @udni"em. ?akon vjenanja nastaje pravi pakao, !elita pokazuje svusvoju muiavost i isteriju i jadnom ranimiru, koji je neizrecivo ljubi, ne preostaje druoneo da se povue dok se !elita ne smiri.


32/36

opisu dvorca, osobito Pptije sobeQ u kojoj se nalazio portret Pcrvene ospeQ, !arie comitissede laaF te njenom duu koji se pojavljivao u dvorcu. < njoj se pripovijeda i u tre"oj noveli@oman portreta - u kojoj pripovjeda prepriava rukopis iz M%II. st. koji pripovijeda o!arjeti laaj i njenom muu Gaparu koji je iz osvete ive zapalio i nju i njeno ljubavnika,Jezara !ontija.U noveli ?a adnjak- opisuje se posljednji adnjak prije smrti staro atori"a, a?a roblju- evocira uspomene o susretu atori"a i enka $tolnikovi"a, vlastelina koji jeostao bez ene i djece. #lemenitai i plemi"i ovore o sukobu mla/e i starije narataja, odjevojci Kustiki koja je sluajno ranila svoa mladi"a $lavka, te je potom, zbo sramote to jemorala na sud poinila samoubojstvo utapanjem u potoku, iako je bila oslobo/ena krivnje.#ripovijest ?a Kanuevo- ovori o propadanju plemstva.!lin kod ceste- prikazuje sudbinu ro9ice koja je u mladosti bila atori"eva simpatija, ali jeotila s violinistom i potroila sav imetak.Idila staro ljeta i $tarci- prikazuju uo/aje stari vremena i nekadanji ivota plemenitaa,

portretiraju"i njiove likove.?ajdua novela je #erillustris ac enerosus Eintek koja zapoinje atori"evim susretom s=rmenildekom *rpadom0 , koji a poziva na svoj posjed. ?a ozbu dolazi poreznik, a uepilou Eintek, koji ne eli pla"ati porez, ubi sve svoje posjede,te, ironino postaje porezniovrovoditelj.Abirku zakljuuje e sa $utle- pria o trainoj sudbini plemenitaa Ivana >ori"aEazinsko, koji sudjeluje u okupaciji osne, no traino ostaje bez oba sina.

San doktora Mi(i#a;oktor !ii" uselio se u Kabuevaki dvorac kojea prati las da je prepun sablasti i duova.>ao znanstvenik, doktor odbacuje takve Pbapske prieQ, unato mjetanima koji dvorac no"uzaobilaze u velikom luku. ?akon nekoliko mjeseci, !ii" se poinje buditi s neobjanjivimosje"ajem duevno nemira i udne melankolije te se poinje pribojavati da bi to moli biti

prvi znaci duevne bolesti. Uskoro mu u san poinje dolaziti mrtva ljepotica koja a ljubiledenim osmijeom i sve dalje odvlai, a on joj se niti moe, niti eli oduprijeti, iako se budi uvelikom strau. ?akon neko vremena, pozovu a da napravi obdukciju nad mladomdjevojkom pjevaicom koja je protekle no"i ubijena u krmi. Uasnuti doktor sva"a da je toista djevojka koja mu dolazi u snove, tovie, ak i mrtvanica i krma i ljudi iz krme sveto je on ve" sanjao prije neoli se u stvarnosti doodiloX $av rastresen i uasnut tim

neobjanjivim mijeanjem sna i jave, doktor !ii" radi obdukciju, ali se neoprezno poree,odmrtvaca okuenim noem i ve" sljede"i dan umre od sepse, Pposve pod dojmom uvjerenja da

je cijeli ljudski ivot i u najtanjim sitnicama samo neprekidan niz apsolutno odre/enizbivanja. $ad je razumio da je dua njeova tjedne i tjedne prije mola znati neto, to "e seistom dooditi. 1aj tren razabrao je njezinu mistinu narav. ?jeovo dosadanje meaniko ikemijsko sva"anje svijeta i sebe samoa survalo se u nita i on je naslutio u dui neto vieneo tek 9izioloki proces modana.

2jubav 2ajtnanta Mili#a

U %aradinu, u staroj ku"i pored roblja stanuje '4-odinji porunik =manuel !ili". %e" 74odina svakodnevno odlazi na rob svoje zarunice *nastazije $taze0. $tari !ili"


33/36

pripovjedau pria svoju ivotnu priu te se retrospektivno vra"a 74 odina unatra kada jebio mladi dvadesetoodinji porunik koji je od utapanja spasio lijepu *nastaziju te se odmau nju zaljubio. !e/utim, zbo vojni obaveza, vjenanje je moralo biti odo/eno, a kada jeve" bio zakazan datum, *nastazijin otac bio je osu/en zbo veleizdaje i strijeljan, nakon ea

je $taza pala u teku depresiju i neurozu, od koje se nikad nije sasvim oporavila. ?akonprividno poboljanja u toplicama, jednoa dana alila se na lavobolju i udne snove ukojima je susretala pokojno oca. Iste veeri je umrla. >ao zarunici, !ili" joj je obe"ao da senikada ne"e ponovno oeniti ako ona umre. $voje obe"anje je izvrio,dre"i a se puni

pedeset odina. *nastazija mu se pojavljuje povremeno u snovima, a u posljednje vrijeme svee"e. Jak mu je naovijestila i toan datum kada "e umrijeti )'. rujna. 1ako se i doodilo,

pripremivi sve za smrt i nimalo ne sumnjaju"i u ispunjenje sna, !ili" je doista umro )'.rujnau ' sati.

.anko +orislavi#

!ladi klerik i jedan od najbolji pitomaca zarebako sjemenita, Kanko orislavi",odjednom promjeni svjetonazor i zatrai dozvolu da se svue iz sve"eniko odjela te odmaupie studij 9ilozo9ije u eu, a zatim ide i dalje po svijetu. Uskoro se uvjeri da ni 9ilozo9ija ne

prua apsolutne odovore o ljudskom be0smislu te se razoarava i u tome. I dalje sineprestano postavlja pitanja o smislu ljudskoa ivota, o beskorisnosti ivljenja oslanjaju"ise velikim dijelom na $copenauerovu 9ilozo9iju0. ?aposljetku se vratio u Kazvenik, dvorsvoji predaka. 1amo zamiljeno snatri o svome djedu >risto9oru koji je cijeli ivot

pokuavao pretvoriti olovo u zlato te poinio samoubojstvo kada mu to nije uspjelo0.Aaljubljuje se u lijepu djevojku ;oricu te se potpuno preobra"a vie nije moao ni o emu

druom razmiljati neo o njoj. Uskoro mu se pruila prilika i da ju upozna pomo"u ospo/e=veline0 i naskoro se nji dvoje poinju sastajati, bez znanja njezine tete, ospo/e Kaodi"ke,s kojom je ;orica ivjela. >ada je Kaodi"ka zbo posla oko prodaje zemljita morala uAareb, ;orica koristi priliku da se vidi s Kankom. Abo oluje, sklanjaju su se u njenu ku"u ino" provode zajedno. Kanko uvi/a da je poinio kobnu poreku pa ve" sutradan otputuje iostavlja oajnu ;oricu samu, a stara Kaodi"ka, kad sazna to se doodilo proklinje je iotjera od ku"e.


34/36

4 no#iAanimljiv je tematski pomak u politikom romanu U no"i, koji je jedan od najbolji rvatskidevetnaestostoljetni romana. $redinji motivi vezani su uz pokvarenost u rvatskomedrutvu i bezidejnu mlade koja je uvuena u politike ire i iskoritena za tu/e interese.@oman je autorov obraun s vlastitim mladenakim pravakim uvjerenjima, svojevrsnaknjievna kritika pravakoa politikoa prorama i otvoreno zauzimanje za $trossmaFerovanaela kulture, znanja i prosvjete.

S@*? !*U@*?I$voj knjievni rad zapoeo je &227. odine u V%ijencuV malim, duovitom i dobro

poantiranim crticama koje su izlazile pod skupnim naslovom Li"eV kroz dva oditaV%ijencaV. Jetrdeset je crtica izdao u prolje"e &225. odine u knjizi, dodavi nekoliko novi,

pod naslovom Li"e Srana !aurani"a. &')5, dakle etrdeset odina nakon svo prvolirsko dnevnika, objavljuje knjiu autobiora9ske proze


35/36

Gluonijemi-Govori nam o jednom barunu koji je imao luonijemo sluu. ?aao a jeprije dvije odine kako prosjai, svidi mu se, te a uzme. Anao je svaku zapovijed svoospodara, mi oka ili okret ruke zapovijed na ivot i smrt. Jesto je svo ospodara odkoa odvra"ao, jer je neki put vido tko mu je prijatelj a tko ne.

K


36/36

skripta 19. stoljeće

Documents