zadruga za xxi. stoljeće
TRANSCRIPT
Zadrugaza XXI. stoljeće
ZADRUGA ZA XXI. STOLJEĆE
Osijek 2006. godine
Sadržaj brošure Zadruga za XXI. stoljeće
UVODNARIJEČŽUPANA1. ZADRUGA,ŠTOJETO?42. PRAVNIOKVIR53. ZADRUŽNANAČELA74. POVIJESTZADRUGARSTVANANAŠIMPODRUČJIMA 85. ZADRUGEUHRVATSKOJIKAKOIHOSNOVATI 10
5.1. POSTUPAKOSNIVANJAZADRUGE 115.2. POTREBNADOKUMENTACIJAZAREGISTRACIJUZADRUGE 125.3. ZAKONSKAREGULATIVA 125.4. ZAŠTOSEUDRUŽITIUZADRUGU? 135.5. ZAŠTOBAŠZADRUGA? 14
6. ŠTOZADRUGATREBAPREDSTAVLJATIIKAKVATREBABITI? 15
6.1. MANAGERSTVOIZADRUGA(UPRAVAZADRUGE) 156.2. PODUZETNIŠTVOIZADRUGA186.3. POSLOVNOPLANIRANJE196.4. FINANCIRANJEPOSLOVNOGPOTHVATA21
7. POTPORNEINSTITUCIJEIPROGRAMIZARAZVOJPODUZETNIČKOGZADRUGARSTVA23
7.1. OSTALEINSTITUCIJEZARAZVOJZADRUGARSTVA247.2. ZADRUŽNISAVEZI 247.3. HRVATSKISAVEZZADRUGA267.4. SAVEZOBRTNIČKIHZADRUGA277.5. SAVEZŠTEDNO-KREDITNIHZADRUGA28
8. ZADRUGEUEUROPI299. PREDSTAVNICIZADRUGANAPODRUČJUOBŽ3110.ZADRUGEUBROJKAMA4011.KONTAKTI 4312....NEŠTOZAKRAJ…4513.POJMOVNIK54
UVODNA RIJEČ
Poštovani,
nastojećiaktivnosudjelovatiustvaranjupretpostavkizabržigospodarskirazvoj(povećanje zaposlenosti i broja poslovnih subjekata, jačanje konkurentnosti iizvozneorijentiranosttepovećanjestranihulaganja),Osječko-baranjskažupanijaprovodinizprojekata,aktivnostiimjera.Jednaodaktivnostikojomsenastojiomogućitipovezivanjepoduzetnikainjihovlakšinastupnatržištuusmjerenajenaafirmacijuzadrugekaoznačajnogčimbenikagospodarskograstairazvoja.
Na području Osječko-baranjske županije osnovano je najviše zadruga uRepublici Hrvatskoj s velikim brojem zadrugara, zaposlenika i kooperanata.Izdavanjem brošure «Zadruga za 21. stoljeće» želimo približiti zadrugu kaooblikmeđusobnogpovezivanjaiudruživanjapoduzetnika,upoznatipostojećei buduće poduzetnike s prednostima poslovanje u zadrugama te na taj načinpotaknutipovećanjebrojazadruga,nesamopoljoprivrednihnegoiobrtničkih,uslužnihteštedno-kreditnih.
Brošurasadržinizkorisnihpodatakaotomeštojetouopćezadruga,kojijepravniokvir zaosnivanje zadruge, zadružnanačela, povijest zadrugarstva,postupakosnivanja zadruga, razlozi zašto se udružiti u zadrugu, prednosti zadružnogposlovanja i dr. Statistički podaci o zadrugama, adresar svih zadrugara napodručjunašeŽupanijetenjihovinajuspješnijipredstavnicitakođersusastavnidioovepublikacije.
Nadam se da će «Zadruga za 21. stoljeće» svojim korisnim informacijamapomoći poduzetnicima - budućim zadrugarima te da će zadruga sa svojomstoljetnom tradicijom biti prepoznata i kao suvremeni oblik udruživanja iuspješnogposlovanja.
Župan
Krešimir Bubalo
4
1. ZADRUGA, ŠTO JE TO ? Zadrugarstvojepostojalovećunajstarijeljudskodoba,ananašempodručjuspominjeseodrimskogdoba.Zadrugarstvoprihvaćajusvi ljudidobrevoljei plemenitih pobuda. Ideju takvog udruživanja prihvatila je gotovo cijelasrednjaEuropakrajemXIX.stoljeća.Zadrugaimasvihmogućihvrsta.OtacjeobrtničkogzadrugarstvaHermanSchulzeizgradaDelitzschauNjemačkoj.Poznato je da su ne baš tako davno obrtnici iz svih obrtničkih staleža, anaročitopekarskogstaleža,mnogoputovalipostranomsvijetuitakostjecalivelikidiosvojestrukovneiopćenaobrazbe.Kadasusepuniiskustvaiznanjavratilinatragusvojuzemlju,bilisuprvipionirinapoljuusavršavanjaobrtnedjelatnostiteosnivanjaraznogobrtnogzadrugarstva.Borbaprotivnepravde,zasvojaprava,jedinojemogućezamaleisrednjeobrteprekozajednice,prekozadrugarstva.Najvećiuspjesipostižusezajedno!UHrvatskojzadrugeimajudugutradicijutejejošuXIX.stoljećuosnovanaprvazadruga.Naime,hrvatskibanJosipJelačićbiojevrlosklongospodarstvute vlastelinstvo u Hrvata uzdiže na europsku razinu. Nakon njegove smrtibratmuJureutemeljujePučkupredujmovnicuzaunapređenjegospodarstva,odnosno zadrugu—prvu uHrvatskoj, i timeNovi dvori postaju kolijevkazadrugarstvaizamašajunapređenjagospodarstvanaovompodručju.Iako je težište ispočetka bilo na štednim i kreditnim zadrugama, s koncemprošlog stoljeća osnivalo se sve više i više zadruga za nabavu i plasmanzadružnihproizvoda.
NakonosamostaljenjaHrvatskedonesenjeZakonozadrugamakojijetrebaorevitaliziratizadrugeivratitiimimidžkojioneuživajuurazvijenimzemljama.Nažalost, analiza neutralnih stručnjaka ukazuje na brojne probleme koje bitrebaloriješitikakobizadrugeupotpunostifunkcioniralenanačinkakovećduginizgodinafunkcionirajuuzemljamaEurope.
Nekisuodtihproblemasljedeći:
• lošstatuszadruga,posebicemeđupoljoprivrednicimaiobrtnicima
• premalibrojnovoosnovanihzadrugaodstupanjaZakonanasnagu
• manjkavostinedostatnostZakonaozadrugama
• slabainformiranostusvezisektorazadrugainjegovihpojedinačnihsegmenata
• nepostojanje kontrole provedbe zadružnih načela i organiziranjazadruga
• nepostojanjeinstitucijekojabipoticalaipromoviralameđunarodnaposlovnapartnerstvazadrugara
• neusklađenost s pravilima zadružnog organiziranja koja vrijede uzemljamačlanicamaEuropskeunije.
5
2. PRAVNI OKVIR
Zadruga jedobrovoljnoudruženjezadrugaraukojemusvakičlansudjelujeneposredno i koji zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoćiunapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes radiostvarenjasvojeosobneizajedničkedobitizadrugarauskladusazakonomipravilimazadruge.Zadrugaje,dakle,pravnaosobakojaseupisujeusudskiregistar,apredmetposlovanjazadrugemožebitiobavljanjesvakedjelatnostikojanijezakonomzabranjena.Temeljnasuobilježjaovakvihgospodarskihudruživanjasljedeća:
• temeljesenaosobamakoječinedruštvo,tj.zanjihjebitnotkosuimčlanovi,audruštvaseulazisobziromnaosobnasvojstvaonihkojipostajučlanovi
• među članovima postoji jača povezanost interesa koje želeostvaritisudjelovanjemudruštvuiučincidjelovanjadruštvausvemuseodražavajuneposrednonačlanove
• očekuje se osobni angažman i doprinos članova radu društvakoji ne mora biti u novcu, stvarima ni pravima, nego možebitiuradu,uslugamailiunošenjubilokakvogdobra,posebiceneposrednimsudjelovanjemuupravljanjudruštvom
• unačelupostojineograničenasolidarnaodgovornostčlanovazaobvezedruštva
• članskaseprava,akosedrukčijeneugovori,redovitoodređujupoosobama,anepokapitalukojisučlanovieventualnounijeliudruštvo
• u načelu se bez suglasnosti ostalih članova nemože prenijetiudioudruštvunanekogdrugog
• članoviimajuširokuautonomijuuređenjaodnosaudruštvuUzevšiuobzirsvegorenavedeno,kakobismodobilištojemogućetočnijiopispojmazadruge,navodimoinekekarakteristikekojesuuskovezaneuzsamuzadrugutejubitnorazlikujuoddrugihoblikagospodarskihudruživanja:
• zadrugumoguosnovatinajmanjetriposlovnosposobneflzičkeilipravneosobe
• predmetposlovanjazadrugemožebitiobavljanjesvakedjelatnostikojazakonomnijezabranjena
• zadrugomupravljajuzadrugari• novizadrugariimajuistapravaiobvezekaoiosnivači,autvrđuje
ihsepravilimazadruge• zadrugarulažeuzadrugučlanskiulog• članskiulozimogubitiukunama,stvarimaipravimaizraženima
unovčanojprotuvrijednosti.
�
Zadrugarjeosobakojaucijelostiilidjelomičnoposlujeputemzadruge,tj.onaosobakojaputemzadrugeprodajesvojeproizvode,odnosnousluge,nabavljaproizvode tesekoristiuslugamapotrebnimzaobavljanjesvojedjelatnosti ilinadruginačinneposrednosudjelujeuostvarivanjuciljevaradikojihjezadrugaosnovana.Svojstvozadrugarastječesesudjelovanjemuosnivanjuzadrugeilinaknadnimpristupanjemistoj.Novi zadrugari imaju ista prava i obveze kao i inicijalni osnivači. Opsegostvarenjatihpravaovisioduljinitrajanjasvojstvazadrugara,količiniikvalitetiposlovanjazadrugarasazadrugomteodrugimčinjenicamapokojimasemožeprocjenjivatikvalitetazadružnogodnosa.Svojstvozadrugaranemožesestećisamonatemeljuunosačlanskoguloga,negojepotrebnoostvarivatiiintereseradikojihjezadrugaosnovana.
Zakonrazlikuječlanskiulogiudjelzadrugara.Članskiulogmožebitiunovcu,stvarimaipravimate je,upravilu, jednak,odnosno,većibrojčlanskihuloganedonosivećapravauupravljanju.Udjelzadrugarajerazličitiovisiupravooopseguostvarenjazadružnihposlovaukumulativnojprimjenitijekomtrajanjazadružnogodnosa,daklekaorezultatkoličineikvaliteteposlovanjasazadrugomiizdvajanjauproširenjezadružnedjelatnostiiliuvećanjazadružneimovine.
Imovinu zadruge činečlanskiulozizadrugaraiimovinastečenaposlovanjemzadruge.Dobitpripadazadrugarimasukladnougovoruoosnivanjuipravilimazadruge,aliskupštinazadruge(samizadrugari)možeodlučitidadobit ilidiodobitiuporabizarazvojzadruge.Utomdijeluotvaraseprostordazadrugar,kadizlaziizzadruge,imapravoposporazumusostalimzadrugarimadobitiisplatudijelaimovinekojajestečenanjegovimudjelomustjecanju.
Propisivažnizarazumijevanjezadružnihodnosa
OsnovnajepravnaokosnicazadružnihodnosaZakonozadrugama(NN36/95;67/01i12/02)kojimsereguliraosnivanjeiupravljanjezadrugom,tijelazadruge,imovinaiposlovanjesazadrugom,prestanakzadruge,udruživanjeuzadružnesavezeidr.Nadalje,tosuZakonotrgovačkimdruštvimatepropisikojimaseuređujuobvezniodnosiuortakluku.TisepropisiprimjenjujuukolikoZakonomozadrugamanijepropisannekiodnosiliukolikoseZakonozadrugamapozivanaprimjenuZakonaotrgovačkimdruštvima.
Štedno-kreditno zadrugarstvo regulira se Zakonom o štedno-kreditnimzadrugama(NN47/98),aliseinanjihprimjenjujeZakonozadrugama.
7
3. ZADRUŽNA NAČELA
Osnovne zadružne vrijednosti na kojima svaka zadruga uHrvatskojtreba temeljiti svoje poslovanje jesu: uzajamna pomoć, demokratičnost,pravednost,otvorenostiodgovornost.
1.načelo:dobrovoljnoiotvorenočlanstvo-zadrugesudobrovoljnaudruženja otvorena za sve osobe, koje su sposobne koristiti njihove uslugei spremne preuzeti članske obveze, bez obzira na spolne, društvene, rasne,političkeivjerskerazlike.
2.načelo:demokratskoupravljanječlanova-zadrugesudemokratskaudruženjakojimaupravljajunjihovičlanovi.Članovizadrugeaktivnosurađujuuodređivanjupolitikerazvojasvojetvrtkeiudonošenjusvihbitnihodluka.Članoviuosnoviimajujednakaglasačkaprava.
3. načelo:gospodarska suradnja članova. - zadružna imovina kojustvaraju zadrugari u pravilu je zajednička ili barem djelomično zajednička inedjeljiva.Zajedničkainedjeljivatrebabitisvaonaimovinazadrugakojesuposlovale do donošenja Zakona o zadrugama. Dobit koju zadruge ostvarujumožeserasporeditizarazvitakzadruge,zaraspodjelučlanovimapremaobujmunjihovogposlovanjaprekozadrugetezapodupiranjedrugihdjelatnostikojesuodinteresazazadrugare.
4.načelo:autonomijainezavisnost.-zadrugesuautonomnetvrtkekoje nadziru i kojima upravljaju članovi. Čak i kada ulaze u dogovore iliugovoresdržavnimilifinancijskiminstitucijama,onenesmijuugrozitisvojusamostalnostidemokratskukontrolusvojihčlanova.
5. načelo: izobrazba, osposobljavanje i priopćivanje. - zadrugeneprekidno osiguravaju izobrazbu i osposobljavanje svojih članova, članovatijelazadruge,tezaposlenih.Izobrazbasazadružnogstajalištanikadanijezavršenproces. O značaju zadrugarstva članovi obavještavaju javnost i predstavnikesredstavajavnogpriopćavanja.
6. načelo: međuzadružna suradnja. - zadruge učinkovito ostvarujukoristisvojimčlanovimaučvršćujućizadružnusuradnjunamjesnoj,regionalnoj,državnojimeđudržavnojrazini.
7. načelo:brigaozajedništvu.-budućidasuzadrugedruštvaosobarazličitihgospodarskihipolitičkihstajališta,onemorajuneprestanousklađivatirazličitost interesa i stvarati duh zajedništva i tolerancije. Zato i svaki članzadrugemoraimatipotrebnemoralnevrijednosti.
Sumiravšisvenavedeno,možemozaključitidajezadrugapoduzetničkioblikorganiziranjapravnihifizičkihosobakojemoguobavljatirazličitevrstezakonomdozvoljenihdjelatnosti,odnosno,zadrugajedruštvoosoba-zadrugarakoji su se udružili radi ostvarenja svojih interesa i unapređivanja vlastitog izadružnogposlovanja.
8
4. POVIJEST ZADRUGARSTVA NA NAŠIM PODRUČJIMA
Sredinom XIX. stoljeća i raspadom feudalizma brzo se razvijalaindustrija,trgovinaibankarstvo,aliseistovremenoekonomskipoložajradnika,seljakaiobrtnikasvevišepogoršavao.Seljaciiobrtniciteškosumoglikoristitikredite, a kamate su bile zelenaške. Zbog poboljšanja postojećeg stanja oniosnivajuzadruge:seljaciosnivanjupoljoprivrednezadruge,obrtniciobrtničke,aradnicipotrošačkeinabavno-prodajnezadruge.PrvazadrugauEuropiisvijetuosnovanajeuEngleskoj1844.,itokaopotrošačkazadruga.NakontogazadrugeseosnivajuiudrugimzemljamaEurope.
PretečuzadrugarstvauHrvatskojpredstavljaosnutakHrvatsko-slavonskoggospodarskogdruštvauZagrebu1841.godinečijijezadatakbiounapređivanjeraznih grana gospodarstva i gospodarske prosvjete. Udruživanjem istovrsnihseljačkihgospodarskihzadrugaizadružnihzajednicanastajesredišnjazadrugakojajestručnaiposlovnasredišnjicasvojihpodručnihzadruga.Zadrugečlanicepripadale su nekoj od kategorija: kreditne, nabavljačke, konzumne te raznezadruge.
Danasvrlorazvijenoštedno-kreditnozadrugarstvouHrvatskojseprviputspominje1862.godineupodravskommjestuPitomača.Osnivačiprveštedno-kreditnezadrugebilisupoljoprivredniciimaliobrtnicikojisubiliudruženiutriceha:
•1.cehčinilisukovači,kolari,tesari,tokari,bačvari,stolari,limar,bravariikotlari.
• 2. ceh činili su krojači, užari, brijači, licitari, lončari, pekari,mlinari,mesariisoboslikari.
• 3. ceh činili su postolari, čizmari, remenari, opančari, tapetari,klobučari,krznari,kožari,čohaćiidimnjačari.
Prvazadruganahrvatskomtluosnovanajeiste1862.godineuPitomači,kaoobrtničkazadruga,podnazivom“Pitomačkazanatničkazadružnica”. Tazadruga nije prekidala svoju djelatnost te i sada djeluje pod nazivom “Prvaobrtnaštedno-kreditnazadruga”.„Pitomačkazanatničkazadružnica“osnovanaje radiunapređenjaobrta i trgovine s ciljemdapojedincikoji su imalivišaknovčanih sredstava štedekakobiomogućili zaduživanjeuoblikupozajmice-kreditaonimpojedincimakojisurazvijalisvojegospodarstvo.Pravaidužnosti,život i rad članova zadruge bili su regulirani pravilima iz 1863. koje jeGeneralnakomandapotvrdila20.lipnja1864.godine.Neštoprijetoga,1847.godine, Raiffeisen i Schulze/Delitzsch osnovali su prve udruge za uzajamnupomoćfarmerauWeyerbusch/Westerwalduštoće1864.uroditiprvimstatutomštedno-kreditnihzadrugaštosamogovoriobliskostiidejezadrugarstvaucijelojsrednjojizapadnojEuropitogvremena.
PočetkomXX..stoljećazadrugarstvojepostaloveomasnažangospodarskisustavkojisenahrvatskimprostorimapočeorazvijatipodutjecajemzadružneprakseizEurope.UtomvremenunapodručjudanašnjeHrvatskedjelovalojevišeod1.500zadrugasoko250.000zadrugara.
Tijekom dva svjetska rata zadrugarstvo se također uspješno razvijalo.Hrvatske seljačke zadruge djelovale su putem Središnjeg saveza hrvatskihseljačkihzadrugauZagrebu,gospodarskezadrugeuokviruHrvatsko-slavonskog
9
gospodarskogdruštvauZagrebu,azadrugegospodarskeslogeuokviruSavezazadrugagospodarskesloge.
40-ihgodinaprošlogstoljećaprovodisekolektivizacijapouzorunatadašnjiSovjetski Savez i zadrugarstvo gubi svoje izvorne osobine. Početkom 50-ihgodinadolazidoponovnoguzletazadrugarstvauHrvatskoj,osnivajusezadružniizadružno-poslovnisaveziteposebnozadružnoštedioničarstvoibankarstvo.60-ihgodinadonosesepolitičkeizakonskemjerekojimaseukidajuzadružnisavezi,zadružnibankarskisustavtezemljište.Takvostanjeostajesvedo90-ihgodina.UtovrijemeuHrvatskojdjelujeoko200poljoprivrednihzadruga.
Nakon promjena i uspostave samostalne hrvatske države, 1990. godinenovavlastneafirmiraodnospremazadrugarstvu,azadrugeseidentificirajukaoinstitucijebivšegsocijalističkogsustava.
Sabor Republike Hrvatske donosi Zakon o zadrugama 1995. godine ( i
kasnijeizmjeneidopune)kojipredstavljapočetnuosnovuzaopstanakirazvojzadrugarstvauHrvatskoj.
10
5. ZADRUGE U HRVATSKOJ I KAKO IH OSNOVATI
U Hrvatskoj postoji više vrsta zadruga, a većina djeluje u područjupoljoprivrede,obrtništva,bankarstva,maloprodajeiusluga,takodaihmožemopodijelitina:
• obrtničkezadruge• poljoprivrednezadruge• štedno-kreditnezadruge• uslužnezadruge.
Svakaodnjihposjedujeodređeneposebnosti,akojeseuglavnomočitujuupredmetimanjihovogposlovanjaigospodarskimdjelatnostimakojeobavljaju,nouistojevrijemesvimanjimazajedničkodasuosnovaneprvenstvenoradiostvarenja što jačemeđusobne povezanosti radi interesa koje žele realiziratisudjelovanjemudruštvu.
Tako se primjerice na područjima intenzivne poljoprivredne proizvodnjeuHrvatskojputemstvaranjanovihzadrugastvarajupreduvjetizagospodarskirazvojtihpodručja.Osim poljoprivrednih, očekuje se značajniji rast obrtničkih i proizvodnihzadruga iz razloga što ćekrozokupljanjeobrtnikau zadrugu i njihov tržišniutjecajbitiznačajniji.Narazvojštedno-kreditnihzadrugautjecatiće,prijesvega,kretanjaubankarstvu,a njihov pristup tržištu kapitala bit će uvjetovan stupnjem prilagodljivostivelikihbanakapremamalimpoduzetnicima.Noštedno-kreditnezadrugeimatićeidaljevelikuuloguumalomgospodarstvu,posebnoupraćenjuproizvodnjemalihpoduzetnikaiobiteljskihgospodarstava.Očekuje se također da će razvojem velikih gospodarskih sustava doći doformiranjačitavognizazadrugarazličitihdjelatnosti,prijesvegaproizvodnihiuslužnih,štojeiuEuropipoznatproces.
Posebnostzadružnogorganiziranjairadazahtijeva,prijesvega, temeljitupripremumodelazadružnihprojekataimjerapotrebnihzanjihovuizvedbukakobisezadružnoorganiziranjeprovelopouzorunasustavorganizacijezadružnogpoduzetništvauEuropskimzemljamauvažavajućiposebnostiHrvatske.
Što je potrebno za osnivanje zadruge ?
Prema trenutno važećem Zakonu o zadrugama, najmanje tri poslovnosposobne fizičke ili pravne osobe zaključuju ugovor o osnivanju u oblikujavnobilježničke isprave. Budući zadrugari na osnivačkoj skupštini donosepravila zadruge, biraju upravitelja/upraviteljicu i imenuju predsjednika/predsjednicuskupštinekaoičlanovenadzornogodbora(istijeobvezatanakozadrugaimavišeoddesetzadrugara).
Nakon uplate članskog uloga ispunjavaju se propisani formulari zaregistracijunatrgovačkomsudutesepodnosiprijavazaupiszadrugeusudskiregistar.Zakonozadrugamapropisujeobvezatnisadržajugovoraoosnivanjuipravilazadruge.Zakonnijeodredioobvezatniminimalniosnivačkiulogtakodajeodlukaotomeprepuštenazadrugarima.
11
5.1. POSTUPAK OSNIVANJA ZADRUGE
Redoslijedpotrebnih radnji idokumenatakod javnogbilježnika, trgovačkogsudainakonregistracijezapočetakradazadruge:
A/ Što sve napraviti do predaje trgovačkom sudu
1. Sklapanjeugovoraoosnivanjuiovjeradokumenatakodjavnogbilježnika:prvosesvipotpisati:•nasvakojstraniciugovora•nazadnjojstraniciugovorapotpisujuse•osnivači•nasvakojstranicizapisnika•nazapisnikusepotpisujezapisničaripredsjedavajući•naPravila–potpisujesepredsjednikSkupštine•nasveodlukepotpisujesepredsjednikSkupštine•ovjerapotpisaupravitelja–potpisujeupravitelj•popisosnivača–potpisujusviosnivači.
2. Prijavazasudskiregistar:1.zapisniksosnivačkeskupštine2.ugovoroosnivanjuzadruge3.odlukaoimenovanjučlanovaNadzornogodbora(eventualno)4.odlukaoimenovanjupredsj.izamjenikaNO(eventualno)5.odlukaoimenovanjuupraviteljazadruge6.ovjerenipotpisupraviteljazadruge7.izjavaosobeovlaštenedavodiposlovezadruge(radibilježnik)8.popisčlanovazadruge9.dokazouplatiza-državniproračun-Narodnenovineilokalnilist(oglas)10.potvrdaouplatiosnivačkoguloga.
B/ Što napraviti po dobivanju rješenja trgovačkog suda o registraciji zadruge1.PrijavauDržavnizavodzastatistiku•ispunitizahtjev•uplatitipristojbu•tadasedobijeObavijestorazvrstavanjuposlovnogsubjekatapremaNKD-u.2.Otvaranjeračunauposlovnojbanciukojojjeotvorenprolazniračun.3.Izvršitiprijavuzadrugenamirovinskoizdravstvenoosiguranje.4.Prijavauregistarobveznikaporezanadodanuvrijednost(poreznauprava).5.SvudokumentacijudostavitiuHrvatskisavezzadrugauGajevoj2a,10000Zagreb.
12
5.2. POTREBNA DOKUMENTACIJA ZA REGISTRACIJU ZADRUGE
1. Ugovoroosnivanjuzadruge2. Pravilazadruge3. Pozivsdnevnimredomzaosnivačkuskupštinu4.Popisčlanovazadruge/tabelarni/5.Zapisniksosnivačkeskupštinezadruge6. Odlukaoimenovanjupredsjednikaskupštinezadruge7. Odlukaoimenovanjuupraviteljazadruge8. Odlukaoimenovanjučlanovanadzornogodbora(eventualno)9. Pozivsdnevnimredomzasjednicunadzornogodbora(eventualno)10. Zapisniksasjednicenadzornogodbora(eventualno)11. Odlukaoimenovanjupredsjednikaizamjenikanadzornogodbora
(eventualno)12. Zapisnikovjerepotpisaovlašteneosobe–upravitelja13. Izjavaoodgovornostizadrugara.
5.3. ZAKONSKA REGULATIVA
1. Zakonozadrugama(NN36/95,67/01i12/02)2. Pravilnikoimenikuzadrugara(NN85/02)3. Pravilnikoevidencijizadrugaizadružnihsaveza(NN88/02)4. StatutHrvatskogsavezazadruga(NN87/03)5. Zakonoštedno-kreditnimzadrugama(NN84/02)6. Odluka o uvjetima i načinu obavljanja poslova platnog prometa u
štedno-kreditnimzadrugama(NN150/02)7. Pravilnikosredstvimapričuveštedno-kreditnihzadruga(NN130/02
i90/03)
13
5.4. ZAŠTO SE UDRUŽITI U ZADRUGU ?
Prednosti osnivanja zadruge ponovno postaju velike u suvremenimsvjetskim,unovijevrijeme,ihrvatskimuvjetima.Posebnojeprikladannačinorganiziranja poduzetnika koji imaju komplementarno poslovanje na razininekogprostornogpodručja.Zadruga je,dakle,zajedničkikišobranpodkojimmalipoduzetnicinatržištunastupajukaosnažanipouzdanpartnerizajedničkiostvarujuciljevekojebisamostalnomnogotežeilinikakoostvarili.
Zadrugomseupravljazajednosasvimostalimzadrugarima,podržavaserazvojvlastitogpoduzetništva,azadrugaripodržavajuistimulirajurazvojdrugihzadrugara.Malipoduzetnicinatržištunastupajukaosnažanipouzdanpartnerte se tako brže i pod znatno povoljnijim uvjetima uključuju u gospodarsketokove.Jeftinijejeosnivanje,aliiposlovanjejersenpr.većinumarketinških,računovodstvenih idrugihadministrativno-tehničkih ili istraživačkih funkcijamožeprenijetinazadrugu.
Kako bi zadruga poslovala u skladu s temeljnim načelom naše brošure„ZadrugazaXXI.stoljeće”trebalobi:
• otvoriti mogućnost postojećim zadrugama da organiziraju svojeposlovanjeizrazitopoduzetnički
• osiguratimogućnostprilagodbeiulaskaumeđunarodnegospodarsketokove temeljene na zadružnim načelima koja se primjenjuju uzemljamačlanicamaEuropskeunije
• otvoriti mogućnost bržem razvoju zadružnih preradbenih kapacitetatemeljenihnanovimtehnologijama
• omogućitidanaslabonaseljenimiruralnimpodručjimastanovništvoaktivnije sudjeluje u razvoju poduzetničkih zadruga, posebice onihkojebisebavileproizvodnjomekološkehrane,čimebisezaustaviloraseljavanjestanovništvairazvojslaborazvijenihpodručja
• osigurati kroz funkcioniranje zadružnog sustava bolju izobrazbuzadrugara i zadružnihmenadžera, ali iučinkovitukontroluprimjenezadružnihnačela
• sačuvati imovinu zadruga stvaranugeneracijama za osnivanje novihzadrugastihpodručja.
Nakrajuovogpoglavljaželjelibismonanajjednostavnijimogućinačinodgovoritinapitanje
ZAŠTOBAŠZADRUGA?
14
5.5. ZAŠTO BAŠ ZADRUGA ?• izrazlogaštoseosnivanjemzadrugezastupaosnovnozadružnonačelo
uzajamnepomoćisvihzadrugaraikooperanatazadrugeteunapređujei zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, a sve sciljemostvarenjazajedničkihciljevauskladusazakonomipravilimazadruge
• zatošto time ispunjavamo jasne i transparentnopostavljeneciljeve,jednostavnijestvaramopozitivnookruženjezapokretanje i razvitakpoduzetničkeinicijativeusvakomoblikutenatajnačindoprinosimopovećanjuzapošljavanjaipromicanjuidejerazvitkamalogisrednjegpoduzetništva
• zatoštonamonaomogućuje:
1)održavanjepozitivnepoduzetničkeklimeiinvesticijskeatmosfere2)kontinuitetupovoljnijemfinanciranju3)učinkovituinstitucionalnupotporu4)razvijanjepoduzetničkeinfrastrukture5)izradumodelaposlovnogpovezivanjasubjekatamaloggospodarstvairazvojakooperantskihodnosa6)legaliziranjepoduzetničkeaktivnostiizpodručjasiveekonomije
…izatoštoprekonje:
1)osiguravamodostatnaipovoljnafinancijskasredstvazarazvoj2)uvodimosustavupravljanjakvalitetom–usvajanjeISOnormi3)podižemorazinutehnološkograzvoja4)osiguravamostalnuedukacijuzadrugaraikooperanata-stjecanjenovihznanja5)izrađujemomodeleposlovnogpovezivanjasubjekatamaloggospodarstvasvelikimgospodarskimsubjektimaisustavapotporazajačanjeproizvodnogsektora
6)identificiramomogućnostizarazvojnovihmarkiproizvoda7)intenziviramopromocijužupanijskogpoduzetništva8)omogućujemointenzivnijukomunikacijuspoduzetnicima9)postižemomeđusobnoumrežavanjeikoordiniranostsvihpotpornihinstitucija.
15
6. ŠTO ZADRUGA TREBA PREDSTAVLJATI I KAKVA TREBA BITI ?
Kakvojzadruzitežimo?
Zadruga je tijekom povijesti dokazala da je respektabilan gospodarskisubjekt.Urazvijenomgospodarskomsvijetuzadrugajesnažanpokretačrazvitkacijelih područja i regija. Zadruga nije socijalni subjekt iako joj ne možemopotpunonegiratisocijalnunotu.
Zadruga je, dakle, gospodarski subjekt u koji se radi vlastitog razvojapoduzetnik pojedinac udružuje s drugim poduzetnicima te tako udruženidoprinosevlastitomizajedničkomrazvoju.Udruživanjeistorodnihproizvođačaradi zajednički promišljenijeg i jeftinijeg nastupa na tržištu ili proizvođačakomponenti stroja (sirovine) radi proizvodnje i plasmana stroja (finalnogproizvoda)natržištenijerijedakprimjerzadrugeuEuropi.
Nabavno-potrošačke zadruge, stambene, štedno-kreditne ili javno-komunalnesvesučešćiprimjerikojimačovjeknastojipoboljšatiuvjeteživota.Možesepojavitiizanimljivoblikzadrugarstvaukojemradniciutrgovačkomdruštvu osnuju zadrugu kako bi otkupili poduzeće od vlasnika te nastaviliupravljatipoduzećemkaozadrugom.
6.1. MANAGERSTVO I ZADRUGA (UPRAVA ZADRUGE)
MANAGEMENT-direkcija, gospodarenje, managerstvo, menadžment,poslovnovodstvo,poslovodstvo,rukovanje,rukovodstvo,rukovođenje,uprava,upravljanje,vodstvo,vođenje,vođenjeposlovanjadruštva
MANAGER-direktor,dirigent,gazda,gospodar,menadžer,poslovođa,pročel-nik,programkojiupravljasustavom,ravnatelj,rukovalac,rukovodilac,rukovo-ditelj,šef,upravitelj,upravnik,voditelj,voditeljica
Sumiravšisvedosadanavedeno,možemozaključitidajezadruga,dakle,poduzetnički oblik organiziranja pravne i fizičke osobe koja može obavljatirazličitevrstedjelatnostikojesuzakonomdozvoljene.
Iz ove definicije može se uvidjeti samo osnovni okvir poduzetničkogdjelovanjazadruge,njezinotijelo,alionoštosvakuzadruguilidrugigospodarskisubjektčiniposebnimjesuljudikojiupravljajuzadrugomidjelujuputemnje,njezinaduša.
Usljedećemdijelubrošurepokušatćemozadrugusagledatikrozljudekojiupravljajunjome, zadružnemenadžere, odnosno,upravitelje zadruga,motorezadruga,dakle,sagledatćemozadruguiznutra.
1�
Promatrajući zadrugu i njezino djelovanje na ovaj način mogli bismoizdvojitinekolikoosnovnih tipovazadrugasaspecifičnimkarakteristikama,atosu:
1. neinventivne zadruge nisu neinventivne (nestvaralačke, nedomišljate,nemaštovite)zbogtogaštounjimanemasposobnihikreativnihzadrugarailiupravitelja,negozbogtogaštojeunjimanadjelukočenje.Kočnicesučestougrađeneiznutra,alinerijetkosupritisnuteiizvana.Utakvimzadrugamanemapoticajnepoduzetničkeklime.Utakvimsezadrugamaraditektolikodaseživotodvija,običnona“ler-gasu”-okvantitetisejošmisli,okvalitetiseninepita.
2. imitativne zadruge one su zadruge koje nisu uspjele razviti takav odnospremaradukojićeproizvoditinove ideje inova rješenja.One ipakprateštodrugiradeiteidejedrugihnastojeprenijetiiprimijenitiuvlastitomradu.Oneneotkrivajuinestvarajunovo,aliuspješnooponašajuraddrugih.Napredujusrednjom brzinom - ne istrčavaju se, ali ne žele niti zaostati.Takve zadrugesmatramosolidnimzadrugama.
3. inovativne zadrugenečekajudaimnetkokažeštoje,aštonijepozakonu,negovođenestručnimiznanstvenimspoznajamaotkrivajunoveputovekojimatreba ići (naravno, ne rade protuzakonito). Njima administracija običnopredstavljakočnicu,zatotakvezadrugetražeposebanstatusodnadležnihvlastikakobisezaštitileodonihkojiihusporavajuurazvoju.Takvihjezadrugavrlomaloiunasiudrugimzemljama.Tosuzadrugebudućnosti.TojezadrugazaXXI.stoljećekakvojtežimo.
Kakobismovećpostojećuzadruguilionukojutektrebaosnovatidovelidotogadapredstavljainovativnuzadrugu,nužnoćenambitipotrebnoosiguratikvalitetnovođenje,odnosnoupravljanjezadrugom,zadružnimenadžment.
Koje su to odlike kvalitetnog menadžera ?
Rezultatiistraživanjavođenjasistematiziranisuubrojneteorijeimodele.Teorijesusemeđusobnorazlikovale,prijesvega,považnostištosujepridavalepojedinimelementimarelevantnimzauspješnovođenje.Jednisuautorismatralida su od presudne važnosti crte ličnosti vođe, drugi da je vrlo značajan stilponašanjamenadžera,trećidajesituacijaukojojserealiziravođenjetakojaimapresudniutjecaj.Usadašnjojfazirazvojateorijaovođenjuprevladavauvjerenjekakosvispomenutičimbenici imajuznačajanutjecajnauspješnovođenje.Uzavisnostiodpreferencijepojedinihčimbenikateorijesuiimenovanekao:
1.teorijeosobnihkarakternihcrta2.biheviorističketeorije3.teorijekontigencijei4.teorijekarizmatskogvođenja.
OvdjećemopredstavititeorijuzakojusmatramodaupotpunostiodgovaravođenjunašezadrugezaXXI.stoljeće.
17
Teorija karizmatskog vođenja
Za razliku od vođa o kojima govori većina teorija vođenja, a koji vodesvojepodređenetakodaimstrukturirajuuloguizadatke,postoji idrugi tip-karizmatskivođe.Onisvojepodređeneneprisiljavaju,oniihnadahnjuju.Učinakjenjihovihsposobnostinapodređenetakavdaćesepodređeniodrećiparcijalnihinteresa zadobroorganizacije i svogavođe.Takvivođeznaju razviti osjećajvrijednostipodređenihiistaknutivrijednostzadatkadotemjeredapodređenisvojuspremnostzaradizražavajurečenicom:“Zanjegabihučiniosvepa,akotreba,iuvatru.”
On je kao odličan ratni zapovjednik koji nikad ne govori naprijed, već samo za mnom!!
Istraživanjekarizmatskogvođenjaizdvojilojenekeodlikekarizmatskihvođa:
1. vizija- karizmatski vođa ima jasnu predodžbu cilja kojem teži ubudućnosti,akojijeznatnoboljiodonogaštojedosadaostvareno
2. vjera u viziju-odlikajekarizmatskogvođesnažnapredanostostvarenjuvizijepovezana(zanjegasamog)svelikimrizicimaižrtvama
3. kreiranje promjena-vođeovogtipanemiresespostojećimstanjem,negoizazivajuradikalnepromjene
4. neuobičajeno ponašanje-karizmatski sevođeponašajunekonvenc-ionalno,čestoisuprotnovrijedećimnormama
5. samopouzdanje-karizmatskisuvođeposveuvjereniusvojuprocjenuisposobnostostvarenjazamisli.
Brojna su istraživanja pokazala pozitivan utjecaj karizmatskog vođe na njegove podređene, a time inanjihovučinak. Izmeđuostaloga, rezultatiispitivanjapokazujukakosupodređeni:
• svjesnijivažnostisvojegarada• spremniraditidužeinapornije• uvjereniupodrškusvogavođe• samopouzdaniji• postižuboljeradnerezultate• zadovoljniji od onih podređenih kojima rukovodi uspješan, ali
nekarizmatskivođa.Onoučemusesvi slažujestdauspješnovođenjeznačikvalitetnoostvaren
cilj i postignuto zadovoljstvo zaposlenih.A to je uspješno vođenje određenočetirima skupinama čimbenika: osobinama, stručnošću, stilom vođenja,situacijomukojojserukovodiiodlikamazaposlenih.Iztogaslijedizaključakkakoćemenadžer uspješno rukovoditi zadrugomako:
• posjedujeodgovarajućekarakterneistručneosobine• znaizabratiodgovarajućistilvođenja• stvoriprimjerenuradnusituaciju• znapronaćiirazvitiononajboljeusvojimljudima
teusvakomtrenutkuvoditiposlovanjezadrugenanačindaostvarisljedećeciljeve:
18
• povećanjeprihodaismanjenjetroškova• omogućitijeftinijeizvorefinanciranja,npr.nižekamatenaposuđena
sredstva• ubrzatiobrtkapitala.• smanjitiosobnetroškove.
Inakraju,uzevšiuobzirsvegorenavedeno,možemozaključitidajemenadžmentkreativnorješavanjeproblemakojeprovodemenadžeri«naoružani»sljedećimodlikama:
1. inovativnošću2. preuzimanjemrizika3. samouvjerenošću4. napornimradom5. usmjerenošćupremacilju6. odgovornošću.
6.2. PODUZETNIŠTVO I ZADRUGA
OnoštojenužnozanašuzadruguzaXXI.stoljećejeda,osimkvalitetnogvodstva,menadžera,morausebisadržavatisintezupoduzetništva,poslovnogplaniranja i financiranja. Na ovom mjestu pokušat ćemo ukratko razjasnitispomenute pojmove i ukazati na njihovu važnost u gospodarskom životuzadruge.
Poduzetništvo (engl. entrepreneurship) nije profesija, to je sposobnostdasepokrenunekeaktivnostiradipostizanjaodređenogciljauzpreuzimanjerizikaiodgovornost.Bezobziranatoštosemogupoduzimatirazličiteaktivnostna različitim područjima, poduzetništvo je u uobičajenom smislu vezano uzgospodarstvo i uz pokretanje vlastitog posla. U poduzetništvo su ugrađenatri osnovna pojma: pokretanje novog posla, sklonost riziku i inovativnost.Pokretanje nečega novog uvijek u sebi nosi rizik jer uspjeh nikada nemožebitizajamčen,adabismouspjelinatržištu,moramobitiboljiodkonkurencije,unijeti nešto novo, moramo biti inovativni. Poduzetništvo je mogućnost da“budemosvojigazde,dapokažemoštoznamo,daiskoristimosvoješanse,daseobogatimosvojimradom”.Ali poduzetništvo je i “neizvjesna budućnost, pitanje hoćemo li sutra imatiposla,pitanjekakoćemoškolovatisvojudjecu,tojenespavanjenoćuodbriga,radod60ivišesatitjedno”.
Poduzetnik (engl. entrepreneur)ječovjekkojiulažesvojnovacuodređeniposlovnipothvat,snosisavriziknadajućisezaradi,odnosnodobiti.Potencijalnipoduzetnicinajčešće i ne znaju što ihkonkretnočeka, ani jesu li oniuopćeposvojimsposobnostimapoduzetnici.Poduzetnicisu“rijetkebiljke”,imaihnajviše3-5%ucijelojpopulaciji.Vrlomaloljudi,nesamokodnasvećopćenito,imapoduzetničkihsposobnosti.Tojeneštokaotalent,aliivišeodtoga,tojesklopposebnihkarakternihipsihičkihsposobnostikojeomogućujuupuštanjeurizik,odlazakunepoznato,uborbunatržištu,održavanjeuteškimuvjetima,vođenjeimotiviranjesuradnika,organizacijuposlovanja,prilagođavanjestalnojpromjeniokolineivjerovanjeusvojusretnuzvijezdu.
19
Što jepotrebnozaosnivanje i razvojzadrugezaXXI..stoljeće?To je,uprvomredu,samopouzdanjezadrugara,poduzetnika,zatimproizvodiliuslugakojećetvrtkaprodavati,tržišteikupcikojićeproizvodkupiti,ljudi-zaposlenicikoji će poduzetničku ideju ostvariti, poslovni i proizvodni prostor i oprema,financijskapodrška,pravniokvir-osnivanjezadrugei,štojevrlovažno,znanjeoposlovanju.
Odlukaopoduzetništvudrastičnomijenjadotadašnjinačinživota.Želimoneštobolje i tonamjeravamopostićiupoduzetništvu.Aliželja,dobravolja inamjeranisudovoljne.Trebasepreispitati:
• “Jesamlijazapoduzetništvo?”• “Imamliusebisposobnostipoduzetnika,spremnostzarizik,zaživot
uneizvjesnosti,• zaradod16satinadankadjetopotrebno,zaneprospavanenoći,za
životpodstresom?”• “Hoćulibitisposoban(na)voditiimotiviratisuradnike?“• Inakraju:“Hoćelimeumomposlovnompothvatupratitisreća,koja
jenužnaibezkojenemauspjeha?”
Bitnojedaseosvemudobrorazmisliidasepoduzetnikpripreminaonoštogačeka.Toćemuolakšatisuočavanjeskrizamaiproblemimakojićeseneumitnopojaviti.Naporanrad,stresnastanja,zaokupljenostproblemimasvojetvrtkeštetnodjelujunazdravlje,aliistotakomogurazaratiiobitelji.Poduzetnikupočetkumoraraditiodjutradonavečer,kasnodolazikući,obiteljskeobvezesunužnopotisnuteudrugiplan,svevećiteretpadanaleđaženiilimužukojipreuzimajuvećubriguodjeci,kući,obvezama.Tojeteškoizdržati,tojeteškoirazumjeti,aliistimtrebaračunati.
Također,takvasituacijazadrugarupoduzetniku,kaokreativnojosobi,možepredstavljatiizazov,arješenjesvakogproblemadonosisasobomzadovoljstvo,itonesamozadovoljstvovlastitoguspjehanegoidodatniosjećajkorisnostiuzajednici!
Zapravo, nemože se napraviti psihološki profil poduzetnika jer ima previšeprimjerakojikršemogućapravila.“Najboljisavjetkojijamogudatisvakometkoželiuspjetiubiznisuje-nikadneodustati”,rekaojejedaniskusnipoduzetnikkojijeuspionakonštojedvaputapropao.Ipak,svakogpoduzetnikakarakterizirasamopouzdanje, spremnost na rizik i neizvjesnost, želja za stvaranjem iupornost.
6.3. POSLOVNO PLANIRANJE
Poslovniplan (biznisplan)poslovni jedokumentkojipotanko razrađujepoduzetničku ideju i, što je moguće preciznije, daje procjenu budućegaposlovnoga i financijskog života tvrtke tijekom promatranih godina trajanjaprojekta. Osim toga, sadrži analizu bitnih čimbenika poslovanja i razvitka spokazateljima očekivane učinkovitosti te daje cjelovito i potanko razrađenoobrazloženjeoulaganjimauposao.
20
Tojekonkretnarazradapoduzetničkeidejekojaopisuještosenamjeravaraditi,gdje,kako,kadiuzkakveočekivaneposlovnerezultate.Predviđamogućeproblemeialternativnarješenja.Dobarposlovniplansmanjujerizikulaganjaipovećavaizgledezauspjeh.
Zato je nužan za poduzetnika koji treba što potanje provjeriti svojupoduzetničku ideju. Obvezno ga traže banke kod namjenskih kredita zafinanciranjepoduzetničkihpothvata.
Prijeizradeposlovnogplanapoduzetniktrebadefinirati,odnosnoprocijenitiosnovneulazneelementeposlovnogplana:
• cijenusvogproizvodai/iliusluge• tržište-veličinuprodajeproizvodai/iliusluge-ukupnurealizaciju• visinurashoda,troškoveproizvoda,plaća,porezaitd.• mogućedodatneizvorefinanciranja.
Važnojedaulaznielementiposlovnogplanabuduštojemogućerealniji.Poduzetniku treba uvijek reći: “Vi procjenjujete svoje šanse i šanse svogpoduzeća.NemapotrebedasebezavaravatejermožetepropastiVi,anebankaili netko drugi.” Treba paziti da se izbjegnu uobičajene pogreške koje činepoduzetnicipridefiniranjuulaznihpodatakazaposlovniplan:
1.nerealnoprocjenjujutržišteimogućnostiplasmanarobeimogućucijenu2.podcjenjujutroškove-(običnosediotroškovazaboravi)3.precjenjujupotencijalneprihode4.nemajuobrtnasredstvazaposlovanje5.neprateostvarivanjeposlovnogplana
Na kraju poslovnog plana daje se ocjena učinkovitosti i osjetljivostiprojektakojimaseocjenjujebudućadjelotvornost i isplativostpoduzetničkogpothvata, utvrđuje vrijeme povrata investicija, stopa profitabilnosti i testiraprojektnaporemećajekojisemogupojavitinatržištutijekomnjegovavijekatrajanja.
Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ići i kojom“ brzinom koraka” nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve doeventualne odluke o odustajanju. Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanjapoduzećailinezapočinjatinekipothvatkojinematržišnešanse,negodoživjetineuspjehiprouzročitiveliketroškove.
Nikadanemožemopretjeratisisticanjemvažnostiposlovnogplana.Kaooperativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja, poslovniplanmunamjerljivnačinomogućavadautvrdipodručjasvojesnageisvojihslabosti.Uobjektivnomposlovnomplanulakouočavamoproblemeprijenegoštosepojaveupraksi.
21
6.4. FINANCIRANJE POSLOVNOG POTHVATA
Financiranje je ishodišna točka svake poslovne aktivnosti. Planiraninovčaniprimitcipokazujukakoćetestvoritinovaczaotplatukreditaitimegaopravdati.Ako niste osigurali dovoljno financiranje (bilo koje vrste), vaš ćeposaobitimrtav.Akostesezadužilivišenegoštomožetevratiti,stvarjeista.Prifinanciranjumoramorazlikovati,najednojstrani,nabavufinancijskihsredstavakao izvora financiranja, a na drugoj strani potrebu za ulaganjemfinancijskihsredstavaradipremošćivanjanelikvidnosti.
Kadnabavljatepotrebnafinancijskasredstvazapočetakilinastavljanjesvogposlovanja,morateocijenitikolikosredstavatrebate,kadizakojenamjene.Zatomoratenapravitifinancijskuprojekcijuzanajmanjegodinudana.Tajefazanužnaradivjerodostojnogprikazalikvidnostiirentabilnostiposlovanja.
Bankariobičnodijelekrediteutrikategorije:
-kratkoročni kredit-vraćaseunutarjednegodine,običnoodjednom.Vraćajuse obrtajem zaliha ili pretvaranjem potraživanja od kupaca u novac unutardatumadospijeća.-srednjoročni kredit- daju se u rasponu od jedne do pet godina, obično seotplaćujuuukupnimmjesečnimratamailiposebnoglavnica,aposebnokamate.Takvisezajmoviotplaćujuizdobiti.-dugoročni kredit -odnosesena razdobljedužeodpetgodina inajčešći suprimjerifinanciranjanekretninailiinvesticijaunovuopremu.
Kreditimogubitiosiguraniineosigurani.Osiguranikreditonajjekojipratiinstrumentosiguranja(npr.hipoteka,fiducijskovlasništvo,mjenica,jamciisl.)
Neosiguranikreditonajjekojinijepraćeninstrumentimaosiguranja,itosuobičnouvijekkratkoročnikreditikojisedajusamokreditnonajsposobnijimklijentima.
Kreditsetemeljinapovjerenjubankeuvašeposlovanje,sposobnostikapitalkojisteuložiliupoduzetničkipothvat.Bankedajukreditakosmatrajudajerizikrazuman, ali nemajuobvezupozajmljivanja novca tvrtkamakoje nisu unutarnjihovetolerancijerizika,atoječestrazlogljutnjeonihkojitražekredit.
Zapamtiteda jeposaobankaraoplođivanjenovcakojinijenjihov,novcakojinesmijebiti izloženneuobičajenimrizicima.Bankesenemogukockatinovcemsvojihštedišaionikojitražekreditetrebajutoprihvatiti.
Pomozitebankarudaodlučiuvašukorist.Objasnitebankaruzaštotrebatenovac,kakoćetegavratitiizaštojetodobarposlovnipotez.Smanjitenjegovrizikniskimomjeromobvezaiglavnice,osigurajtedovoljnoobrtneimovinezaplaćanjekratkoročnihobvezaiprilagoditefinancijskezahtjevesvojimstvarnimpotrebama.Pobrinitesedavašbankarunaprijedznavašepotrebe.Takosenećetenaćiunovčanojstisci.Najopasnijijezajamupanici.
Nečiniteto!!
22
Akostedobroosmislili svojplan, znatćetekolikonovaca trebate ikad.Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita, inače ćete samo zakompliciratistvari.Akobankarnavededobarrazlog,neuzimajtekreditekojivasuvlačeuneprilike,umjestodapomognudaseiznjihizvučete.Akosevašaidejatemeljina dobromposlovnomplanu i njegovoj brižljivoj razradi, trebali biste dobitiodgovarajućikredit.Planiranje je osnova uspjeha!
Iporedsveganavedenog,kakobizadrugaostvarilasvojuvizijunjezinizadrugarimorajuimati“ononešto”,onajpoduzetnički“živac“,sposobnostpreuzimanjarizika,spremnostzaborbunatržištu.Morajubitipoduzetniciuvjereniusebe,svojuidejuisvojesposobnosti.Kaotakvinasvompoduzetničkomputuprelazetežakistrašnonaporanputpunbitki,neuspjehaineizvjesnosti,odpočetnikadopoduzetnika,odidejedotržišta.
Iuspijevaju.
Takvi pokreću svijet, a zadruga s takvim zadrugarima poduzetnicima može ići samo u jednom pravcu – PREMA NAPRIJED, i to je naša zadruga za XXI. stoljeće.
23
7. POTPORNE INSTITUCIJE I PROGRAMI ZA RAZVOJ PODUZETNIČKOG ZADRUGARSTVA
Osimtijeladržavneuprave,uprocesstvaranjapoticajnogpoduzetničkogokruženjauključujuseidrugedržavneinstitucijeirazvojneagencijetefondovi.Sviimajuisticiljdasubjektimamaloggospodarstva,zadrugama,pružepodrškusavjetima,financijskimsredstvima,obrazovanjemilinadrugenačinekakobidobiliprilikunatržištuprovjeritisvojeposlovneidejeizamisliteihpretočitiuuspješanpoduzetničkipoduhvat.
Takobimoglinavestisljedećepotporneinstitucijeodvelikevažnostizaradzadrugairazvojzadrugarstva:
1. Ministarstvogospodarstva,radaipoduzetništva2. Ministarstvopoljoprivrede,šumarstvaivodnogagospodarstva3. Ministarstvomora,turizma,prometairazvitkateostalaministarstva4. Jedinicepodručneilokalnesamouprave
5. Poduzetničkicentri,poduzetničkiinkubatori,tehnološkicentriidrugeinstitucijezarazvojpoduzetništva.
6. Hrvatskaagencijazamalogospodarstvo7. Lokalneagencijezamalogospodarstvo8. Hrvatskagospodarskakomora9. Hrvatskaobrtničkakomora10. Hrvatskizadružnisavez11. Hrvatskizavodzazapošljavanje12. HBORiostalefinancijskeinstitucije
13. Udrugezamalogospodarstvo.
PosebnomjestoutojshemiinstitucijatrebalabiimatiHrvatskabankazaobnovuirazvitakkaofinancijskadržavnainstitucija.Programipotporevelikimse dijelom temelje na sudjelovanju jedinica područne i lokalne samouprave,kojesuproklamiranekaonositeljigospodarskograzvojasvojesredine.Takvajeorijentacijarezultatpotrebedaserazvojpoduzetništva(zadrugarstva)potaknenalokalnomnivouštosesmatranajprirodnijimnačinomsobziromdaiposlovneidejepotječuupravoiztogokruženja,dakleodsamihpoduzetnika(bottomup).Stogasediostručnihposlovapovezanihsrazvojemzadrugarstvaizpodručneilokalnesamoupravetrebaizdvojitiuposebnestručneinstitucije.Tosu,prijesvega,lokalnerazvojneagencijekojetrebajuosmišljavatirazvojikoordiniratiaktivnostidrugih institucija,azatim ipoduzetničkicentrikojipoduzetnicimapružajuuslugeodsavjetovanjaiinformiranjadopomaganjausamomosnivanjuiraduzadrugeprekobesplatnihkonzultantskihusluga,izradaposlovnihplanovaidrugihprojektnihdokumentacija,vođenjaknjigovodstvenihuslugaitd.
24
7.1. OSTALE INSTITUCIJE ZA RAZVOJ ZADRUGARSTVASvepoticajnemjereosmišljavaju se i provode s namjeromdadoprinesu
razvojupoduzetništvaistvaranjuokruženjazauspješnoposlovanjepoduzetnika.Dakle,svesuoneusmjerenepremapoduzetnikubezčijegaktivnogsudjelovanjau provedbi mjera, njihovoj valorizaciji i prilagođavanju stvarnim potrebamanemaniuspjehamjera.Iztograzloganeophodnojekrozsveinstitucijeuključeneu provedbu poticajnih mjera ostvariti i uključivanje samih poduzetnika biloneposrednoiliprekonajrazličitijihoblikanjihovaudruživanja.
Toseodnosinakomorekaoobvezneoblikeudruživanjakojesvojuuloguizadatkemorajuprilagoditiinteresimačlanstvatenaudrugeisavezepoduzetnikakoji se još uvijek nedovoljno uključuju u kreiranje strateških opredjeljenja iprovedbukonkretnihmjerauinteresusamihpoduzetnika.
Posebnu ulogu u sustavu zadrugarstva imaju i financijske institucije jerjebitnaodrednicapoduzetništvaineophodanuvjetpočetkaposlovanja,poredkvalitetneideje,svakako,kapital.Vrločestoupravojekapitalteškodostupanmalomgospodarstvuili jedostupanpoduvjetimakojisuneprimjereni.Stogajebitnodafinancijskeinstitucijeumalomgospodarstvuprepoznajukvalitetnogpartnerakomećeprilagoditisvojeposlovanje.
Razvoju malog gospodarstva u velikoj mjeri mogu doprinijeti i različiti oblici infrastrukturne podrške kao što su poduzetnički i tehnološki centri i poduzetnički inkubatori. Svi oni pomažu malom poduzetništvu u usmjeravanju njegova razvoja.
Umreženodjelovanjenavedenihpotpornihidrugihinstitucijaodvažnostizarazvojzadrugarstvamožemoprikazatiusljedećojshemi:
POTPORNEINSTITUCIJE FINANCIJSKEINSTITUCIJE
KORISNIK(zadruga)
PODUZETNIČKICENTAR
7.2. ZADRUŽNI SAVEZI NaosnoviZakonaozadrugama,zadružnisavezidobrovoljnasuudruženjazadruga.Moguihosnovatidvijeilivišezadruga.Zadružnisavezipružajustručnuidrugupomoćpripromicanjuposlovanjapostojećihzadruga,priosnivanjunovihzadrugatesurađujusnadležnimtijelimakoddonošenjapropisaimjeraodinteresazazadruge.Uokviruzadružnihsavezačlaniceusklađujusvojegospodarskeinterese.Zadružnimsavezimaupravljajunjihovečlanicenanačinutvrđenugovoromoosnivanjuistatutomsaveza.
25
HRVATSKI ZADRUŽNI SAVEZ neprofitna je organizacija koja sefinanciraprikupljanjemčlanskogdoprinosaikonzultantskimuslugama.Cijenekonzultantskih usluga beneficirane su za članice. Za ostale korisnike uslugaprihvaćasecjenikHrvatskemrežekonzultanata.
OsnovneaktivnostiHrvatskogzadružnogsaveza:1.uslugestručnogsavjetovanja
2.stručnapomoćpriosnivanjuiunapređenjuradazadruga3.izdavačkadjelatnostiobrazovanje4.međunarodnazadružnasuradnja5.stručnaputovanjauzemljiiinozemstvu.
PoredHrvatskogzadružnogsavezakaosredišnjegsavezazadrugaspodručjačitave Hrvatske, postoje još savezi u Splitu, Zadru, Zagrebu, Bjelovaru,VaraždinuiOsijeku.
GradZagreb:• HRVATSKIPOLJOPRIVREDNIZADRUŽNISAVEZ• HRVATSKISAVEZSTAMBENIHZADRUGA• SAVEZOBRTNIČKIHZADRUGA• SAVEZŠTEDNOKREDITNIHZADRUGA• ZADRUŽNISAVEZZAGREBAČKEREGIJE
Osječko-baranjska-županija:• ZADRUŽNISAVEZSLAVONIJEIBARANJE
Sisačko-moslavačkažupanija:• REGIONALNI SAVEZ ZADRUGA PODRUČJA OD POSEBNE
DRŽAVNESKRBI/INTERESA
Splitsko-dalmatinskažupanija:• ZADRUŽNISAVEZDALMACIJE
Varaždinskažupanija:• REGIONALNISAVEZVARAŽDIN
Zadarskažupanija:• SAVEZZADRUGAZADARSKEŽUPANIJE
Zagrebačkažupanija:• SAVEZZADRUGABRANITELJA
2�
7.3 HRVATSKI SAVEZ ZADRUGA
Hrvatskisavezzadrugastručnojeposlovnaorganizacijazadrugaizadružnihsavezaosnovanradipromicanja,usklađivanjaizastupanjainteresazadrugara,zadrugaizadružnihsaveza.Savezzastupainteresezadrugaizadružnihsavezapreddržavnimidrugimtijelimauzemljiiinozemstvu.
Svakanovoosnovanazadrugadužna je rješenjeoupisuu sudski registardostaviti
Hrvatskomsavezuzadrugaurokuod15danaoddanaupisa.Hrvatskisavezzadruga organizira stručnu službu za obavljanje stručnih, administrativnih,pomoćnihidrugihposlova.
Zadaci,odnosnopredmetposlovanjaHrvatskogsavezazadrugajesu:• promicanjezadrugarstvaizadružnihnačela• zastupanje interesazadruga izadružnihsavezapred tijelimadržavne
upraveidrugimorganizacijama• davanjemišljenjaiprijedlogadržavnimtijelimapridonošenjupropisa
izpodručjazadrugarstva• pružanjestručneidrugepomoćizadrugarima,zadrugamaizadružnim
savezimapriosnivanju,poslovanjuiprestankuradazadrugaizadružnihsaveza
• vođenjeevidencijezadrugaizadružnihsaveza• obavljanjezadružnerevizije• organiziranje burze zadružnih roba i usluga i promocija zadružnih
proizvodaiusluga• međunarodnasuradnja• organizacija i izobrazba zadrugara i upravitelja te zaposlenika
zadružnogsustava• poslovnosavjetovanječlanicaiizradaposlovnihplanovaiinvesticijskih
elaborata• izdavanjebiltena,časopisaistručneliterature• posredovanjeuprometuzadružnihrobaiusluga.
ČlanicesuHrvatskogsavezazadruga:• zadruge• strukovnizadružnisavezi• teritorijalnizadružnisavezi.
TijelaHrvatskogsavezazadrugačine:• Skupština• Uprava• Nadzorniodbor• Sudčasti.
StručnatijelaHrvatskogsavezazadrugačine:• StručnaslužbaSaveza• Savjetzaunapređenjezadrugarstva.
27
7.4. SAVEZ OBRTNIČKIH ZADRUGA
Savezobrtničkihzadrugaosnovan jeprvenstvenozbog razvoja svojihčlanicaiutjecajananjihkakouekonomskom,takoiutehnološkompogledu.Savezjenastaoizpotrebezazajedničkimstvaranjemi traženjemoriginalnihposlovnih ideja i stavovakojinećeostatiprivilegijnijednezadruge,negoćeto traganje za promjenama u načinu poslovanja dovesti do povećanja svakezadruge u pogledu informiranosti, znanja i sposobnosti. Dužnost je Savezastvaranje mogućnost dijaloga među svojim članicama i tako otvaranjemogućnostibiranjakakoupogleduvlastitogposlovanjasvakečlanice,takoisamogSaveza.
TrenutnojepriHrvatskomsavezuzadrugaevidentirano85obrtničkihzadruga,alineslužbenipodacikazujudaihuRHimapreko200.
Članice Saveza zadržavaju i dalje svoju potpunu autonomnost, alistvarajumogućnostzajedničkognastupanatržištuukolikozatonađuposlovniinteres,ostvarujuvećumogućnostsudjelovanjauraznimvladinimpoticajnimprojektima, pravovremeno se informiraju o svim zakonskim i drugimpromjenamakojemoguutjecatinanjihovoposlovanje.
Hrvatskomtržištutrebajunoviproizvodi,zadrugaritrebajuekonomičnijinačinproizvodnje«starih»proizvodaimnogenadomjeskezanekeproizvodekojimorajubitiboljiodoriginala.GledajućinarazvojnuzadaćuSaveza,kojitežisvojimčlanicamaomogućititakvurazvojnupolitiku,utojćezadaćištojemoguće više surađivati s resornimministarstvimauVladi, usko surađivati sHrvatskim savezom zadruga i s Hrvatskom obrtničkom komorom koja imapotencijalei,premadosadašnjimsaznanjima,želipomoći.
Savez svakim danom jača, dobiva nove članice i uskoro će bitirespektabilankakopobroju,takoipoekonomskojitehnološkojsnazikojomćesemoćinositiutržišnojutakmici.
28
7.5. SAVEZ ŠTEDNO-KREDITNIH ZADRUGA
U Hrvatskom savezu zadruga službeno su evidentirane 44 štedno-kreditnezadruge, a u Savezu štedno-kreditnih zadruga ima ih 86. Neslužbeni podacikazujudauRHimapreko120takvihzadruga,alivećinanijeispunilaobvezuslužbenogprijavljivanjauHSZ.
U Savez su pristupile, a i nadalje mogu pristupati, Štedno-kreditne zadrugekojesudobileodobrenjezarad,aizuzetnomogupristupitiioneŠKZkojesupodnijelezahtjeviupostupkusuzaodobrenjazarad.ŠKZ slobodno pristupaju u Savez potpisom PRISTUPNICEi izjašnjavanjem da prihvaćaju Statut i Ugovor o udruživanju.Savez je pravni i poslovni vodič za ŠKZ koje su se učlanile.Djelatnostisusavezasljedeće:
1.pružapravnu,poslovnuistručnupomoćpripromicanjuposlovanjaŠKZ,pravnogustrojapostojećihiosnivanjunovihŠKZ2.prati novepropisevezane za radŠKZ i daje naputke zaprimjenuusvakodnevnomradu3.sjedinjavaaktivnostiokousklađivanjamišljenja,primjedbiiprijedlogauvezinacrtaiizmjenazakonaidrugihpropisakojiseodnosenaradŠKZ4.organizira stručna savjetovanjazapredsjednike skupština,nadzornihodboraiupraviteljeŠKZsaktualnimtemama5.obavljapovezivanjedvijuilivišezadrugaradiostvarivanjazajedničkihinteresa(transferkapitala,ispomoćuradu,korištenjeslobodnihkapaciteta,strojevaiopreme).TijelaSavezasu:
• Skupština(svakaŠKZimajednogdelegata)• Izvršniodbor(7)• Nadzorniodbor(3)• Sudcasti(3)• KolegijUpravitelja(upraviteljiŠKZ).
29
8. ZADRUGE U EUROPIPojam:cooperativesociety=zadruga
UzemljamaEuropskeunijeuzadružnojorganiziranostisudjelujevišeodstomilijunačlanovainadesetkemilijunazaposlenih.Europskaunijapotičesuradnjunapodručjuzadrugarstva te je takoEuropskakomisija pripremila niz studija o razvoju u ovom području. Radi razvojasuradnjemeđuzadrugamanaeuropskojraziniEuropskakomisija1998.godineosnovala je Savjetodavni odbor za zadruge, udruge i zaklade (CommissionDecisision98/215/ECof13March198settingupaconsultativecommitteeforcooperatives,mutualsocieties,associationsandfoundations(CMAF)OfficialJournalL080,18/03/1998).
Zadrugarstvo u Europi doprinosi učinkovitosti konkurencije na tržištu,nudipotencijalezaotvaranjenovihradnihmjestainoveoblikepoduzetništvai zapošljavanja.Većinom jebazirananaaktivnostimačlanova, izlaziu susretnovimpotrebama,potičeaktivnostigrađanaikreativnostzadrugara,podupiresolidarnost i zajedništvo. Naročito, zadrugarstvo doprinosi ujedinjavanju sgospodarstvimazemaljačlanicaEuropskeunije.
OsnovnasunačelazadružnogorganiziranjauzemljamačlanicamaEuropskeunije:
1. dobrovoljnoiotvorenočlanstvo2. demokratskoupravljanječlanova3. članovisuvlasnici–kontrolirajuzadruguinjezinasredstva4. samostalnainezavisnaorganizacija5. osiguravanjeedukacijeitreningazačlanove6. zadrugemeđusobnosurađuju7. zadrugebrinuzasvojuzajednicu.
30
Usljedećojtablicidonosimopreglednekoliko zadruga u državama Europske unijerazvrstanihpodjelatnostimakakobismopružili,bardjelomično,uviduveličinuiradistih:
ZADRUGEUDRŽAVAMAEUROPSKEUNIJERAZVRSTANEPODJELATNOSTIMA
DRŽAVA POLJOPR. ŠTEDNO- STAMBENE POTROŠAČKE OSTALE UKUPNO
ZADRUGE KREDITNE ZADRUGE
1 2 3 4 5 � 2+3+4+5+6
AUSTRIJA 1.067 763 108 20 11� 2.074
BELGIJA 1.24� 249 40 1.535
DANSKA 65 41 695 526 118 1.445
FINSKA �4 298 4� 911 1.319
FRANCUSKA 16.800 4.699 157 97 1.659 23.412
GRČKA 6.800 32 84 54 6.970
IRSKA 133 533 57 723
ITALIA 8.327 594 11.670 1.500 16.508 38.599
LUKSEMBURG 25 35 3 �3
NJEMAČKA 4.434 2.421 1.940 47 1.479 10.321
NIZOZEMSKA 223 510 2 735
PORTUGAL 952 198 501 249 1.038 2.938
ŠPANJOLSKA 4.350 96 3.378 381 15.098 23.303
ŠVEDSKA 84 1 11.942 513 2.540 15.080
V.BRITANIJA 553 385 52 1.201 2.191
EUUKUPNO 45.123 10.855 30.391 3.518 40.821 130.708Izvor:Internationalco-operativealliance,Geneva
31
9. PREDSTAVNICI ZADRUGA NA PODRUČJU OBŽ
Sobziromnavrstezadrugakojeobrađujemouovojbrošuri“ZadrugazaXXI.stoljeće”, zajednička želja autora i izdavača bila je da se na jednommjestupredstave reprezentativne zadrugekoje u svojoj grani djelatnosti iz godineugodinupostižukontinuiraneiuspješnerezultate.
CentarzapromicanjeirazvitakZADRUGA PODUZETNIČKA MREŽA poduzetništva
Uslužnazadruga OSVIT – poduzetnički inkubator
Štedno-kreditnazadruga NOA
Poljoprivrednazadruga RIT
Poljoprivrednazadruga EKOKOZARISLAVONIJEIBARANJE
Poljoprivrednazadruga FILAKOV
Poljoprivrednazadruga CERINE
32
Zadruga Poduzetnička mreža–centarzapromicanjeirazvitakpoduzetništva
• PoduzetničkamrežajedinijePODUZETNIČKICENTARuRepubliciHrvatskoj ustrojen u pravnom obliku ZADRUGE. U registarTrgovačkog suda u Osijeku upisana je 05. lipnja 2003. godine sasjedištemuBilju,KraljaZvonimira10.
• Za sada suuZadruziPoduzetničkamreža–centruzapromicanje irazvitakpoduzetništvazaposlenetriosobeputemUgovoraoradunaneodređenovrijeme.
• Zadrugapovisinigodišnjihprihodaspadauskupinudo500.000,00kniima7zadrugara.
• AKTIVNOSTIkojedjelatniciZadrugesvakodnevnoprovodemogusesvrstatiusljedećeskupine:
1. savjetodavne,konzultantskeiinfo–uslugepoduzetnicima2. praćenjekreditnihipotpornihprograma3. provođenjeprojekataedukacijepoduzetnika4. organiziranjepoduzetničkihtribina5. organiziranjesajmovazapoduzetnike6. promocijapoduzetništva7. edukacijazaposlenicaizadrugara8. knjigovodstveneuslugezapoduzetnike.9.suradnjasajedinicamalokalneuprave10.suradnjasTurističkomzajednicomOpćineBilje11.izradaprojekatazapretpristupnefondoveEU
VIZIJA• VIZIJA je Zadruge na terenu pružati punu potporu poduzetnicima
i uključivati se u provedbu poduzetničkih programa Županije,Ministarstvagospodarstva,radaipoduzetništva,Ministarstvaturizma,Ministarstva poljoprivrede, stranih institucija za poticanje razvojapoduzetništvauRepubliciHrvatskojkaoiostalihresornihinstitucijazapromicanjeirazvitakpoduzetništvauRepubliciHrvatskojiizvannje.
PREDNOSTI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• Za pravni oblik svog postojanja izabrali su oblik ZADRUGE iz
razloga što zastupaju osnovno zadružno načelo uzajamne pomoćisvihzadrugaraikooperanatazadrugeteunapređivanjaizaštitesvoggospodarskog i drugog profesionalnog interesa, a sve s namjeromostvarenja zajedničkih ciljeva u skladu sa zakonom i pravilimaZadruge.
NEDOSTACI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• Nedostatakanema,akaoeventualninedostatakističesepremalibroj
kvalitetnihzadrugakakonapodručjunašeŽupanije,takoinanivoucjelokupneHrvatske.
33
Uslužnazadruga OSVIT – poduzetnički inkubator
• Zadruga OSVIT osnovana je 18.04.2003. godine sa sjedištem uDonjemMiholjcu.
• osnovnedjelatnostikojezadrugaobavljajesu:1 iznajmljivanjeiupravljanjenekretninamauznaplatuilipougovoru2 vođenjeknjigovodstvazapoduzetnikezadrugare3 jačanjezadrugarakakobimogliizgraditivlastitepogone4 besplatnesavjetodavneuslugeodMiholjačkogpoduzetničkogcentrakojijetakođersuosnivačteZadruge5 informiranje zadrugara o novostima u pružanju potpora i poticaja
odVladeRH(zaovusedjelatnostodlučiogradDonjiMiholjackojijeZadruguiosnovaosciljemdapoduzetnicimapočetnicimaosiguraprostornetehničkeiposlovneuvjete)
•trenutnoZadrugazapošljavadvadjelatnika,abrojkooperanatavećijeod100
• po veličini prihoda Zadruga pripada u skupinu s prihodima do500.000,00kngodišnje.
VIZIJA• PremariječimaupraviteljaZadrugeNikoleManojlovićaupravajepred
sebepostavilavisokeciljeverazvojakojimaćeurokuodnajvišepetgodinaZadrugapredstavljatijačuimodernijuorganizacijskucjelinusnovimkadrovimainovimpoduzetnicima.
PREDNOSTI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• Olakšanjeposlovanjaipovećanjekonkurentnostisvakogindividualnog
člana Zadruge te jedinstven nastup prema potpornim institucijama– Županiji i Vladi RH te drugim udrugama koje pružaju pomoćpoduzetnicimapočetnicima.
NEDOSTACI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• Nedovoljnoshvaćensamodnossuradnjemeđuzadrugarimateželja
pojedinaca za individualnim djelovanjem mimo ostalih članovazadruge.
34
Štedno-kreditnazadruga NOA• ŠtednokreditnazadrugaNOAosnovanaje03.rujna1996.godine.• CiljiosnovnadjelatnostNOA-ekreditiranjejemalihpoduzetnika
ipočetnikatenatajnačin,krozsamozapošljavanjeilirazvojpostojećihposlova,pružanjejednakešansemladima,ženama,nezaposlenima,raseljenimaisiromašnimadasevlastitimradomizborezamaterijalnuegzistenciju.
• NOApodržavamale i srednjeposlovnepothvate, otvaranjenovih istabilizacijupostojećihradnihmjesta tepovratakraseljenihosobaumjestastalnogprebivališta.
• CentralniuredNOAŠKZnalaziseuOsijekunaadresiŽupanijska19.NOAimasvojepredstavništvouPakracunaadresiPetraPreradovića5teuDubrovnikunaadresiPionirska1.
• TrenutnoNOAzapošljava10djelatnika.• Zaključnos30.rujna2005.godineSkupštinuNOA-ečine1304člana,
ali25zadrugarabirasvogpredstavnikanaSkupštini.• NOAnemakooperanata.• NOAŠKZspadauskupinuzadrugakojeostvarujuprihodvećiod2
mil.kunagodišnje.
VIZIJA• U okvirima postojećeg modela zadružnog udruživanja inzistiramo
na suradnji štedno-kreditnih zadruga, poljoprivrednih zadruga,obrtničkih zadruga, uslužnih zadruga i potrošačkih zadruga koja jesadanazanemarivojrazini.
PREDNOSTI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• Zadružno udruživanje jača solidarnost i zajedništvo, olakšava
rješavanjeproblemamanjihgrupauzajednici.Nedostatakzadružnogaudruživanja nepotpuna je zakonska regulativa na polju aktivnostištedno-kreditnihzadruga.
NEDOSTACI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• NajčešćepreprekenakojejeNOAnailazilatijekomposlovanjavezane
su uz zakonsku regulativu, posebno za status temeljnoga kapitala iporeznisustav.
35
Poljoprivrednazadruga RIT
• Poljoprivredna zadruga RIT osnovana je 1999. godine pozapadnoeuropskimprincipima“jedanglasjedanzadrugar”.
• Osnovne su djelatnosti koje Zadruga obavlja sušenje i skladištenježitarica u silosima, uslužno čuvanje voća i povrća u hladnjači,proizvodnja presadnica, nabava repromaterijala za ratarsku ipovrtlarsku proizvodnju, proizvodnja poznate Baranjske mljevenecrvenepapriketeprodajažitaricaipovrća.
• TrenutnosuuZadruzistalnozaposlenačetiridjelatnika,brojzadrugaraje68,abrojkooperanata100.
• Zadrugapovisinigodišnjihprihodaspadauskupinuod500.000,00do1.000.000,00kn
VIZIJA• Plan Zadruge stvoriti je takvo organizacijsko – tehničko okruženje
u kome bi zadrugari i kooperanti zajednički preko svoje zadrugezaokružili jedan zatvoreni ciklus proizvodnje, tj. svoje bi gotoveproizvodeprerađivali,zapakiraliikaotakveponudilisvezahtjevnijemdomaćem,aliiinozemnomtržištu.
• Resorno ministarstvo svojim je Programom potpora za kapitalnaulaganja dosta pomoglo i olakšalo rad Zadruge, a mišljenja su uZadruzikakobisetakavprogrampotporatrebaoproširitiinaodređenavlastitaulaganja,anesamonaonakojaseodnosenaprocesishođenjakreditakodposlovnihbanaka.
• Osječko-baranjskažupanijauvelikojepomoglaraduZadrugeteseuZadruzinadajudaćeseovapomoćprekonovihkvalitetnihprogramanastavitiiubuduće.
PREDNOSTI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• Prednostisuudruživanjauzadrugeteštopoduzetniciudruženinataj
načinmogutržištuponuditivećukoličinuproizvodaitakoznačajnopovećatisvojukonkurentnost.
NEDOSTACI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• PremariječimaUpraviteljiceZadruge,nekihvećihnedostatakanema,
osim što smatraju da bi trebalo na globalnoj razini riješiti problemnaplateprodanerobejerimvelikiproblempredstavljaplaćanjaporezapo izdanim,a jošneplaćenimračunimazakojepostojineizvjesnostnaplate.
3�
PoljoprivrednaZadruga EKO KOZARI SLAVONIJE I BARANJE
• Zadruga je osnovana 2004. godine u želji i s ciljem okupljanjauzgajivačakozateproizvođačakozjegsira.
• Osnovna je djelatnost Zadruge proizvodnja kozjeg sira, rasplodnogmaterijalakaoijarićazaklanje.
• Zadrugatrenutnonemaprofesionalnozaposlenuosobu,većupraviteljavolontera.
• Trenutno Zadruga ima 7 zadrugara.• Zadrugapovisinigodišnjihprihodaspadauskupinudo500.000,00
kn.
VIZIJA• Za pet godina, prema viziji zadrugara, Zadruga će predstavljati
respektabilan gospodarski subjekt u toj vrsti djelatnosti s pet minisirana na obiteljskim gospodarstvima te proizvodnjom 25 tonastandardiziranog bio kozjeg sira kao i većeg broja kooperanata zaproizvodnjukvalitetnihjarića.
PREDNOSTI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• Prednosti zadružnog udruživanja vidimo u razmjeni iskustava,
lakšem pristupu informacijama, naprednijoj tehnologiji proizvodnjekoncentriranojnajednojvrstiproizvoda.Nijepotrebnogubitivrijemenapronalaženjutržišta.
• Lakše pronalaženja tržišta, nabava repromaterijala, pristupinformacijamateedukacijauzgajivača.
NEDOSTACI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• Veliki nedostatak zadružnog udruživanja predstavlja još uvijek
iskrivljena percepcija kod velikog broja ljudi koji zadruge gledajukao povratak socijalističkim načelima te se više pažnje posvećujeodređenimmanamazadrugarstavanegoprednostimakojeovajnačinudruživanjanosisasobom.
37
Poljoprivrednazadruga FILAKOV
• Poljoprivredna zadruga FILAKOVosnovana je 29. listopada 2003.godine sa sjedištemu baranjskommjestuGajićuVladimiraNazora3/E.
• Poljoprivredna zadruga FILAKOV prvenstveno se bazira napovrtlarskoj proizvodnji u unutarnjim grijanim i navodnjavanim tevanjskim navodnjavanim površinama (rajčica, paprika, krastavac,zelena salata…), a osim navedenog u manjem obujmu proizvodi ipoznatibaranjskikulin.
• Zadruga ima tri zadrugara i brojne kooperante, a tržište njezinihproizvodaproširenojeinapodručjeIstreiKvarnera.
• Zadrugapovisinigodišnjihprihodaspadauskupinuod500.000,00do1.000.000,00kn
VIZIJA• Okupiti i udružiti manje proizvođače povrća, voća, proizvođače
kulena,vinairakije.• Udruživanjem doći do okrupnjavanja, a samim tim i do povećanja
proizvodnje,štoznačidoćidokoličineinteresantnezatržište.• Ustrajatinakvalitetiiprepoznatljivostidomaćegproizvoda.• Usmjeritisenaciljanuiugovorenuproizvodnju.• Nametnutisetržištukontinuitetom,količinom,kvalitetomipakiranjem
uprepoznatljivojambalaži.
PREDNOSTI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• Premalojekvalitetnihpoljoprivrednikakojisvojasredstvai
vrijemeulažuunavodnjavanje,plastenike,rashladnekomore,pakirniceislično.Jedinijenačindaseoviisličniproblemiriješeosnivanjezadrugekojomćedoćidoudruživanja,asamimtimidookrupnjavanjaipovećanjaproizvodnještoznačidoćidokoličineinteresantnezatržište.
NEDOSTACI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• Prema riječimaupraviteljaZadruge, nekihvećihnedostatakanema,
a ono što bi eventualno trebalo poboljšati informiranost je budućihzadrugaraoprednostima tognačinaudruživanjakao i opoticajnimmjeramaresornihministarstavaiŽupanije.
38
Poljoprivrednazadruga CERINE
• PoljoprivrednazadrugaCERINEosnovanajeulipnju2003.godinekaorezultatistraživanjatržištakojijedoveodosuradnjesAustrijskomgospodarskomkomoromkojaimjeukazalanadeficitekološkihproizvodanaEUtržištu,unjihovomslučajuprezentiranihkrozkupinu,kupinovovino,ljekovitoizačinskobilje.
• Potrebnakonkurentnostnaprezasićenomsvjetskomtržištu,umjestoekstremnovisokihulaganjaupreraduiproizvodnjugotovihproizvoda,uovomjeslučajukompenziranazahtjevnomekološkomproizvodnjomkojaZadruziosiguravauspješanplasmanpremainozemnomtržištu.
• Zadrugajeisključivouprivatnomvlasništvupetoricezadrugara.• UZadruzijezaposlenotrojedjelatnikaustalnomradnomodnosu,
angažirajusezonskedjelatnikeprekotritisućeradnihsatigodišnjeteorganizirajukompatibilnuproizvodnjuusuradnjisvišeod15kooperanatanapoljoprivrednomzemljištuvećemod100ha.
• Zadrugaspadauskupinuzadrugakojeostvarujugodišnjiprihodvećiod2.000.000,00kn
VIZIJA• Uvrlokratkomrokuzbogkonstantnogpovećanjaobujmaposlai
rastapotražnjenatržištuzanjihovimproizvodimaZadrugaplaniraizgradnjupreradbenihkapacitetaspostojećesirovinskebaze,aponovnoudogovoruspoznatiminokupcima.
• UPZCerinesmatrajudajezadružnoudruživanjekodnasčestopogrešnoshvaćenojermisledanijeosnovniciljsamookrupnjavanjeproizvodnjeipostizanjeboljihkondicijanatržištunabaverepromaterijala,štosekasnijenajčešćepretvoriučistutrgovinu,negoorganiziranjesirovinskihbazaipodizanjeproizvodanavišurazinukrozpreradbenecikluse,teritorijalnazaštitatakvihproizvoda,stvaranjestrojnihprstena,ojačavanjefinancijskogpoložajazadrugaraikooperanata,zajedničkinastuppremabankamaiaktivnosudjelovanjeuformiranjupolitikedržavneupraveugospodarskimpitanjima.
PREDNOSTI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• UslučajuPZCerine,udruživanjepodrazumijevaangažiranje
zadrugararazličitihprofesionalnihorijentacijakojepokrivajuzasadasvapotrebnapodručjaproizvodnje,aliivelikangažmannasvladavanjuprekobrojnihbirokratskihpreprekauposlovanjuiliishođenjumogućihpotporaipoticajapreskupeičestonepotrebnokompliciranedržavneuprave.
• Učinkovita,dobrokoncipiranaikonkretnapomoćUpravnogodjelazapoljoprivreduigospodarstvokaoidrugihtijelaispredOsječko-baranjskežupanijezasvakujepohvaluipredstavljaprimjerkojibitrebalausvojitiidržavnauprava.
39
NEDOSTACI ZADRUŽNOG UDRUŽIVANJA• Neiskrenoičistopropagandnoobjavljivanjejavnihpozivaza
poticanjenekihlošeprepoznatihičesto,ponovno,prvenstvenoadministrativnostvorenihproblemaimajuzaciljfinanciranjesamihsebe,astvarajuslikukonkretnepomoći.
• Nepoštivanjeugovornihobvezairokovaplaćanjaodstranedržavneupraveiranijespomenutijalovinatječajizasigurnosamopovećavajuvećprekomjernufinancijskunedisciplinuiznačajnoutječunalošeplaniranjeprihodaštolančanovodiučitavnizlošihprocjena.
40
10. ZADRUGE U BROJKAMA
STATISTIČKI PODACI O ZADRUGAMA U HRVATSKOJ
(podaci Hrvatskog savez zadruga)
Već je u postupku osnivanja Zadruge rečeno da je svaka novoosnovanazadrugadužnasvudokumentacijudostavitiuHrvatskisavezzadruga.Temeljemtoga,HrvatskisavezzadrugavodistatističkuevidencijusvihprijavljenihzadrugauRH.Stanjenadan13.travnja2005.pokazujedajeuSavezuevidentirano518zadruga,alitajpodataknepokazujestvarnostanje.Naime,neslužbenipodacikazujudauRHpostojipreko1000zadruga,avišeodpolovinenisuispunileobvezuievidentiraleseuHrvatskomsavezuzadruga.Kadagovorimoovrstamazadruga,možemoihpodijelitina:
• obrtničkezadruge(OZ)• poljoprivrednezadruge(PZ)• štedno-kreditnezadruge(ŠKZ)• uslužnezadruge(UZ).
Najviše prevladavaju obrtničke i poljoprivredne zadruge, a u posljednjihnekoliko godina broj štedno-kreditnih zadruga u velikom je porastu. VećinažupanijauRHraspolažesasvimvrstamazadruga.Ukupan broj zaposlenih u svim evidentiranim zadrugama u RH iznosi 3187osoba.Brojzadrugaraiznosi72949istalnojeuporastu.Svakazadrugausvomraduimanekolikokooperanata,anjihovbrojnaraziniRHiznosi36361.Brojzadrugapovrstamaiznosi:
• obrtničkezadruge:85• poljoprivrednezadruge:355• štedno-kreditnezadruge:44• uslužnezadruge:34.
Obrtničkezadrugezapošljavajuukupno327osoba,imaju1177zadrugarai582kooperanata.Poljoprivrednezadrugezapošljavajuukupno2581osoba,imaju10781zadrugarai35573kooperanata.Štedno-kreditnezadrugezapošljavajuukupno199osoba,imaju60601zadrugarainemajukooperanata.Uslužne zadruge zapošljavaju ukupno 76 osoba, imaju 390 zadrugara i 206kooperanata.NajvišezadrugaosnovanojeuOsječko-baranjskojžupaniji(49),Splitsko-dalmatinskoj županiji (48) i Gradu Zagrebu (56). Najmanje zadruga imajuVirovitičko-podravskažupanija(2),Požeško-slavonskažupanija(3)iPrimorsko-goranskažupanija(2).NajvećibrojzaposlenihimajuKoprivničko-križevačkažupanija(354),Osječko-baranjskažupanija(338)iVukovarsko-srijemskažupanija(351).NajvišezadrugarazabilježenojeuGraduZagrebu(23980),Osječko-baranjskojžupaniji(3330)iVukovarsko-srijemskojžupaniji(3124).S najvećim brojem kooperanata surađuju Virovitičko-podravska županija(4418),Osječko-baranjska županija (6658) i Vukovarsko-srijemska županija(7925).
41
ZADRUGE UPISANE U EVIDENCIJU ZADRUGA I ZADRUŽNIH SAVEZA
HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA
STANJENADAN30.10.2005.
Županija TIP
Brojzadruga
Brojzaposlenih
Brojzadrugara
Brojkooperanata
01.Zagrebačka OZ 7 18 69 1701.Zagrebačka PZ 1� 50 383 8601.Zagrebačka ŠKZ 3 � 11�2 002.Krapinsko-zagorska OZ 1 3 22 002.Krapinsko-zagorska PZ 14 2�1 354 53702.Krapinsko-zagorska ŠKZ 1 8 935 003.Sisačko-moslavačka OZ 5 27 107 9303.Sisačko-moslavačka PZ 17 11 238 14�03.Sisačko-moslavačka ŠKZ 1 3 1941 004.Karlovačka OZ 3 7 77 1704.Karlovačka PZ 8 58 232 5204.Karlovačka SZ 2 4 8 004.Karlovačka ŠKZ 3 14 1405 005.Varaždinska OZ 3 1 57 005.Varaždinska PZ 8 1� 105 26005.Varaždinska ŠKZ � 35 17218 006.Koprivničko-križevačka OZ 12 32 81 3106.Koprivničko-križevačka PZ 1� 301 1�3 162006.Koprivničko-križevačka ŠKZ 1 4 2120 006.Koprivničko-križevačka UZ 7 17 24 3207.Bjelovarsko-bilogorska OZ 1 1 4 007.Bjelovarsko-bilogorska PZ 17 104 311 340408.Primorsko-goranska OZ 4 15 134 4308.Primorsko-goranska PZ 14 48 138 5508.Primorsko-goranska ŠKZ 1 3 1153 008.Primorsko-goranska UZ 1 0 3 1009.Ličko-senjska OZ 1 2 4 009.Ličko-senjska PZ 11 22 528 69010.Virovitičko-podravska OZ 2 8 10 1110.Virovitičko-podravska PZ 14 274 134 440710.Virovitičko-podravska ŠKZ 2 8 1434 011.Požeško-slavonska PZ 3 7 595 012.Brodsko-posavska OZ 1 5 5 1012.Brodsko-posavska PZ 12 �� 187 103313.Zadarska OZ 5 30 13� 4013.Zadarska PZ 24 144 942 439
42
13.Zadarska ŠKZ 1 10 1237 014.Osječko-baranjska OZ 3 56 3� 3314.Osječko-baranjska PZ 38 251 789 654814.Osječko-baranjska ŠKZ 3 20 2484 014.Osječko-baranjska UZ 5 11 21 7715.Šibensko-kninska OZ 2 5 30 1515.Šibensko-kninska PZ 29 12� 495 90815.Šibensko-kninska UZ 1 0 3 016.Vukovarsko-srijemska OZ 3 1 19 016.Vukovarsko-srijemska PZ 35 337 782 792516.Vukovarsko-srijemska ŠKZ 1 13 2323 017.Splitsko-dalmatinska OZ 4 23 86 1�17.Splitsko-dalmatinska PZ 37 23� 1912 277317.Splitsko-dalmatinska SZ 3 8 22 017.Splitsko-dalmatinska ŠKZ 2 � 396 017.Splitsko-dalmatinska UZ 2 3 � 2018.Istarska OZ 3 11 13 3318.Istarska PZ 9 12 206 �218.Primorsko-goranska PZ 2 4 31 219.Dubrovačko-neretvanska OZ 1 0 10 2019.Dubrovačko-neretvanska PZ 19 137 1858 3�119.Dubrovačko-neretvanska ŠKZ 1 4 188 020.Međimurska OZ 1 2 25 2520.Međimurska PZ 8 109 343 423820.Međimurska ŠKZ 4 14 3235 021.GradZagreb OZ 23 80 252 17821.GradZagreb PZ � 11 55 2721.GradZagreb SZ � 15 88 3021.GradZagreb ŠKZ 14 51 23370 021.GradZagreb UZ 7 18 215 37UKUPNO 520 3187 72949 3�3�1Kratice: OZ-obrtničkezadruge PZ-poljoprivrednezadruge ŠKZ-štedno-kreditnezadruge UZ-uslužnezadrugeSZ-Savezzadruga
43
11. KONTAKTI
KONTAKT ADRESE
AGENCIJA ZA RAZVOJ OSJEČKO –BARANJSKE ŽUPANIJEEuropskeavenije1131000OsijekPročelnik:MartinMarolin,dipl.oec.Tel: (031)200677,203192Fax: (031)215677E-mail: [email protected]
ZADRUGA PODUZETNIČKA MREŽA – CENTAR ZA PROMICANJE I RAZVITAK PODUZETNIŠTVAKraljaZvonimira1031327BiljeUpraviteljica:SandraDominić,dipl.oec.Tel: (031)751480Fax: (031)751481E-mail: [email protected]
MINISTARSTVA:
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVAUlicagradaVukovara7810000ZagrebMinistar:BrankoVukelićTel: (01)6106111(Centrala)E-mailzaupitegrađana:[email protected]
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVAUlicagradaVukovara7810000ZagrebMinistar:PetarČobankovićTel: (01)6106111(Centrala)Fax: (01)6109201E-mailzaupitegrađana:[email protected]
MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKAPrisavlje1410000ZagrebMinistar:BožidarKalmetaTel: (01)6106111(Centrala)E-mail:[email protected]
44
HRVATSKI SAVEZ ZADRUGAGajeva2a10000ZAGREBKontaktosobe:KlaudiaHabek,IrenaŠkarpaTel: (01)4870052Fax:(01)4870055www.zadruge.hr
ZADRUŽNI SAVEZ SLAVONIJE I BARANJEEuropskeavenije1331000OsijekKontaktosoba:MirkoMacokatićTel: (031)200213
HRVATSKI POLJOPRIVREDNI ZADRUŽNI SAVEZAmruševa810000ZagrebTel: (01)4922935Fax: (01)4922936www.hzs.hr
SAVEZ OBRTNIČKIH ZADRUGAŠišićeva1810010ZagrebTel: (01)6601128Fax: (01)6601696www.savezzadruga.hr
SAVEZ ŠTEDNO-KREDITNIH ZADRUGAAmruševa8/110000ZagrebTel: (01)4922930Fax: (01)4922921www.skz.hr
45
12. ...NEŠTO ZA KRAJ…
Zakrajprezentiranjavizije“ZadrugezaXXI.stoljeće”naovommjestuželimopriložiti popis svih zadruga na području naše županije, a prema podacimaHrvatskogsavezazadruganadan31.05.2006.godine
OBRTNIČKE ZADRUGE
KOOPERACIJA Vukovarska4a,OsijekKontakt:(031)211396Upravitelj:IlijaTomić
KOOPERATIVAMlinska50,OsijekKontakt:(031)378086Upravitelj:DragutinKovačević
NADO CENTAR ZDRAVLJA Dubrovačka90,OsijekKontakt:(031)358013Upravitelj:BernardNikšić
OBRTNIKBraćeRadića26,NašiceKontakt:(031)614120Upravitelj:StevoSertić
P.O.L.I.S.HHrvatskeRepublike19/C,OsijekKontakt:(031)215825Upravitelj:SrećkoPeranović
SLAVONSKI BISERVladimiraNazora38,DonjiMiholjacKontakt:(031)632707Upraviteljica:BožicaMarincel
ZADRUGA BRANITELJA LADIMIREVCITrgFabijanaŠovagovića2,LadimirevciKontakt:(031)671250Upravitelj:ŽeljkoPušić
ZANATOPSKRBABanaJelačića55,ĐakovoKontakt:(031)813265Upravitelj:AntunŠmider
4�
ŠTEDNO KREDITNE ZADRUGE
APOENBraćeRadićabb,ValpovoKontakt:(031)650612Upravitelj:TomislavPetrović
DYASHrvatskeRepublike43,OsijekKontakt:(031)205242Upravitelj:ZdenkoTomašević
EURO-ŠTEDNJARibarska1,OsijekKontakt:(031)283022Upravitelj:SlavkoRauch
FIDUS BanaJelačića53,ĐakovoKontakt:(031)822697Upravitelj:IvanKanisek
NOAŽupanijska19/I,OsijekKontakt:(031)207466Upravitelj:TomislavFlegar
ŠPARKASAIvanaGundulića8/a,OsijekKontakt:(031)200557Upravitelj:DragoBiloš
ZALET TrgBanaJ.Jelačića5,BrijestKontakt:(031)501234Upravitelj:ŽivkoBošnjak
47
USLUŽNE ZADRUGE
MARČIKHrvatskeRepublike19a,OsijekKontakt:(031)210530Upravitelj:BrankoStefanović
OSVITVukovarska142,DonjiMiholjacKontakt:(031)630738Upravitelj:NikolaManojlović
PETI LIPNJAD.Neumana2,OsijekKontakt:(098)1673434Upraviteljica:LjiljanaMitoš-Svoboda
PODUZETNIČKA MREŽAKraljaZvonimira10,BiljeKontakt:(031)751480Upraviteljica:SandraDominić
SLAGALICAVladimiraNazora2,LadimirovciKontakt:(031)671037Upraviteljica:SnježanaTolić
POLJOPRIVREDNE ZADRUGE
AGRO LASLOVOZadružna8,LaslovoKontakt:(091)3689228Upravitelj:KarojKovač
AGRO SUBOTICAMatijeGupca36,LugSubotičkiKoškaKontakt:(031)686028Upravitelj:TomicaKovač
AGROVLADISLAVCIKraljaTomislava25,VladislavciKontakt:(031)391088Upravitelj:TomoBagarić
48
ALMUSVladimiraNazora75,ErnestinovoKontakt:(031)270203Upravitelj:StjepanPušić
BARANJSKO PETROVO SELO – NOVI BEZDANGlavna1,BaranjskoPetrovoseloKontakt:(091)5550234Upravitelj:StjepanIvanović
BEKETINCIČepinska38,BeketinciKontakt:(031)389477Upravitelj:ZlatkoJelošek
BELI MANASTIRŠandoraPetefija2a,BeliManastirKontakt:(031)701271Upravitelj:IsmetŽivojević
BIONIKAPrijedorska10,OsijekKontakt:(031)570107Upravitelj:RobertSpajić
BOLMANS.Kovačevića58,BolmanKontakt:(031)746007Upravitelj:SlobodanKrnjeta
BOLJA ZEMLJANikoleTesle2a,PopovacKontakt:(031)728333Upravitelj:RadomirDragaš
BRANITELJ EKOIndustrijskazonabb,pp74,ĐakovoKontakt:(031)840333Upravitelj:ZlatkoKajmić
BRESTIKMatijeGupca198,KoškaKontakt:(031)681041Upravitelj:MartinBračun
BREZAGlavna1,MagadenovacKontakt:(031)647326Upravitelj:MarinLisec
49
CERINERepublike12,TopoljeKontakt:(031)737100Upravitelj:DarioKuna
ČAĐAVICAKolodvorskabb,Čađavica–KrčenikKontakt:(031)641138Upravitelj:ŽeljkoJuren
DARĐANKAGospićkaulica2,DardaKontakt:(031)741837Upraviteljica:ArletaKovač
DELICIAESv.IvanaKrstitelja100,DardaKontakt:(031)742247Upravitelj:IvanMedak
DOMOVINAHrvatskeRepublike19,OsijekKontakt:(031)200256Upravitelj.BranimirHalusek
EKO-KOZARA SLAVONIJE I BARANJEŠandoraPetefija29,LugKontakt:(031)750750Upravitelj:DarioGeto
FILAKOVVladimiraNazora3e,GajićKontakt:(031)736382Upravitelj:StipoFilakov
GEPARDNikoleTesle67,ČrnkovciKontakt:(091)7363276Upravitelj:BožidarMihić
HRASTIN – ZADRUGA BRANITELJAŠandoraPetefija107,VladislavciKontakt:(031)207597Upravitelj:IvanIleš
KOŠKATrgDr.FranjeTuđmana9,KoškaKontakt:(031)681060Upraviteljica:DanijelaDolenc
50
KOZARAC-KARANACMeđimurska9,KozaracKontakt:(031)720203Upravitelj:StjepanKovač
KRIZANTEMATrgSlobode32,BeliManastirKontakt:(031)700011Upravitelj:JakobMartin
KRUNABanaJ.Jelačića89,SatnicaĐakovačkaKontakt:(031)810718Upravitelj:SlavkoNovaković
MARIJANCIKraljaZvonimira14,MarijanciKontakt:(031)643072Upravitelj:ŠimoMarkser
MARTINOVACStjepanaRadića21,GašinciKontakt:(031)858068Upravitelj:AntunLaslo
MATIJA GUBEC DorePejačevića1,FeričanciKontakt:(031)603002Upravitelj:SlavkoSimić
MLIK – AGROSv.L.B.Mandića111/rKontakt:(031)297460Upravitelj:StjepanKranić
MLJEKARTrgSlobode32,BeliManastirKontakt:(031)705075Upravitelj:DragicaŠipoš
NAŠE SELOBorisaKidriča59,JagodnjakKontakt:(031)745015Upravitelj:AnđelkoBalaban
NAŠIČANKAPejačevićevTrg15,NašiceKontakt:(031)613645Upravitelj:NovakBanjanin
51
NOVO DRENJELjudevitaGaja21,DrenjeKontakt:(031)862268Upravitelj:NikolaGaleković
OSATINAUlicaKraljaTomislavabb,SemeljciKontakt:(031)856999Upravitelj:MirkoErvačić
PALAČABraćeKrunić9,PalačaKontakt:(031)289540Upravitelj:DenisZdarilek
PARITERTrgAcsGedeona1,SuzaKontakt:(031)733333Upravitelj:AttilaToth
PLODINEBjelolasička29,ČepinKontakt:(031)383288Upravitelj:GojkoLeventić
PLODOVI BARANJEOsječka93,BeliManastirKontakt:(031)204900Upraviteljica:BiserkaForjan
PODGAJCI PODRAVSKIVladimiraNazora122,PodgajciPodravskiKontakt:(031)621169Upravitelj:StanislavIvanišić
PODRUMMaršalaTita98,SuzaKontakt:(031)733081Upravitelj:LjudevitKolar
POGANOVCIOsječkabb,PoganovciKontakt:(031)694100Upravitelj:MilanMarić
RITŠandoraPetefijabb,BiljeKontakt:(031)754030Upraviteljica:StojankaOmerbašić
52
SILAŠBorisaKidriča1,SilašKontakt:(031)299121Upravitelj:ĐuroDragičević
SLAVONSKA PČELAS.Radića30,OsijekKontakt:(031)213234Upraviteljica:AnđelkaSkreletović
SLAVONSKA POLJABraćeKrunićabb,PalačaKontakt:(031)270218Upravitelj.ZdenkoGrof
SLOGAFranjeRačkog25,ĐakovoKontakt:(031)822730Upravitelj:NikolaMarušić
STARI DALJJosipaGlibušića23a,DaljKontakt:(031)590365Upraviteljica:ZvezdanaKojčić
STOČARTrgSlobode32,BeliManastirKontakt:(031)705075Upravitelj.ZlatkoDragosavljević
SVINJOGOJACVukovarska144,DonjiMiholjacKontakt:(031)630191Upravitelj:StanislavSenkić
TOPOLJERepublike50,DuboševicaKontakt:(031)737001Upravitelj:JelaŠovakov
VALENOVCIKraljaTomislavabb,CretViljevskiKontakt:(031)631152Upravitelj:ZlatkoVincetić
VALPOVOMatijeGupca8,BocanjevciKontakt:(031)651541Upravitelj:JosipKoprivnjak
53
VILJEVOBraćeRadića126,ViljevoKontakt:(031)644002Upraviteljica:ZlaticaBrkanić-Nekić
VIŠKOVCIKraljaTomislava12,ViškovciKontakt:(031)857312Upravitelj:MijoSabo
VINOGRADARBanaJ.Jelačića15,ErdutKontakt:(031)571093Upravitelj:StjepanZorić
ZABARAVukovarska57,DonjiMiholjacKontakt:(031)630718Upravitelj:JosipAdamović
ZUKVAB.Radića172,StrizivojnaKontakt:(031)831678Upravitelj:HrvojeGlavačević
TabličniprikazzadrugauOsječko-baranjskojžupanijipremadostupnimpodacimazaključnos31.05.2006.godine
Županija Tip BrojzadrugaOSJEČKO-BARANJSKA OZ 8OSJEČKO-BARANJSKA ŠKZ 7OSJEČKO-BARANJSKA UZ 5OSJEČKO-BARANJSKA PZ 58
• Obrtničkezadruge(OZ)• Poljoprivrednezadruge(PZ)• Štedno-kreditnezadruge(ŠKZ)• Uslužnezadruge(UZ).
54
13. POJMOVNIK
• ''Zadruga'' je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki člansudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem na načeluuzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugiprofesionalniinteres,uciljuostvarenjasvojeosobneizajedničkedobitiilidrugihinteresazadrugarauskladusazakonomipravilimazadruge
• ''Zadrugar''jefizičkaosobaipravnaosobakojaucijelostiilidjelomičnoposluje putem zadruge, tj. ona osoba koja putem zadruge prodajesvojeproizvode,odnosnousluge,nabavljaproizvodeilikoristiuslugepotrebnezaobavljanjesvojedjelatnostiilinadruginačinneposrednosudjelujeuostvarivanjuciljevaradikojihjezadrugaosnovana.
• Zadrugumoguosnovatinajmanjetriosnivačaakoposebnimzakonomnijedrukčijeuređeno.
• Zadrugarstvo u ekonomskom smislu nastoji svakog čovjeka učinitiradnikom, vlasnikom, nastoji razviti štednju i osjećaj odgovornosti,kojijepovezansvlasništvom,nastojiljudeučinitisusjedima,kojiradezasvojealiizazajedničkodobro,nastojiihosposobitiuupravljanjusvojomorganizacijomuvlastitominteresu.
55
56
IZDAVAČ:Osječko-baranjska županija
ZA IZDAVAČA:Krešimir Bubalo, župan
IZRADA:Zadruga Poduzetnička mrežaCentar za promicanje i razvitakpoduzetništva
SURADNIK:Poduzetnički centar Belišće
KOORDINATOR IZRADE:Agencija za razvojOsječko-baranjske županije
REDAKTOR:Snježana StanarevićPedagoški fakultet Osijek
AUTORI:Sandra DominićIgor Dominić
OBLIKOVANJE, DIZAJN IPRIPREMA:TIPO grafičko proizvodnouslužna radnja
TISAK:TIPO grafičko proizvodnouslužna radnja
NAKLADA: 1000 primjeraka
CIP - Katalogizacija u publikacijiGRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK
UDK 334.732 (497.5-37 Osijek)
DOMINIĆ, SandraZadruga za XXI. stoljeće : Osječko-baranjska županija / Sandra Dominić, IgorDominić. - Osijek : Osječko-baranjskažupanija, 2006.
ISBN 953-7243-3-6
1. Dominić, Igor
110827086
Osječko - baranjska županija2006. godina