SLIKA GRADA DUBROVNIKA KROZ PROSTORNO-PLANSKU DOKUMENTACIJU

Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, prosinac 2012.

Sadržaj

TEMA 1

UVOD 2

SLIKA GRADA - defi nicija 3

DUBROVNIK - SRĐ 4

DUBROVNIK - kulturna baština, utvrde na platou 5

DUBROVNIK, GENERALNI PLAN, PROJEKT JUŽNI JADRAN, (1969.) 6

Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (1972.) 8

Grad Dubrovnik - povijesna jezgra upisana je na Listu svjetske baštine UNESCO-a (1979. i 2004.) 9

URBANISTIČKI PLAN UŽEG PODRUČJA DUBROVNIKA (1980.) 10

PROSTORNI PLAN (bivše) OPĆINE DUBROVNIK (1986.) 11

Osnove korištenja i zaštite prostora ratom zahvaćene općine Dubrovnik (1993.) 12

STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE (1997.) iPROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA RH (1999.

13

Studija Krajolik, Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske (1999.)Europska konvencija o krajobrazima (Firenca, 2000., Hrvatska 2002.)

14

USTAV, Rezolucija o obnovi hrvatske kulturne baštine, Zakon o prostornom uređenju i gradnji 15

PROSTORNI PLAN DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE (2003. - 2011.) 16

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA DUBROVNIKA (2005. I 2007.) 18

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN DUBROVNIKA (2005. - 2007.) 20

Studija vizualnih utjecaja novog sportsko-rekreacijskog centra i ostale gradnje na platou Srđa na prostor i ukupnu sliku Grada Dubrovnika (2012.)

22

Vizualizacija planskih postavki na platou Srđa (2012.) 23

UPU ŠPORTSKO-REKREACIJSKI CENTAR S GOLF IGRALIŠTEM I TURISTIČKIM NASELJEM BOSANKA SJEVER I BOSANKA JUG

24

SUO UPU ŠPORTSKO-REKREACIJSKI CENTAR S GOLF IGRALIŠTEM I TURISTIČKIM NASELJEM BOSANKA SJEVER I BOSANKA JUG

25

Državni, javni, opći, jednostupanjski i anonimni natječaj za izradu Prostorno-programskog rješenja neizgrađenog dijela naselja Bosanka u Dubrovniku

26

UPU BOSANKA (Nacrt konačnog prijedloga) 27

ZAKLJUČNI KOMENTAR 29

Postoji kontinuitet zaštite SLIKE GRADA DUBROVNIKA kroz prostorno-plan-sku dokumentaciju od prvih planova 1969. godine do danas.

Odredbe za provođenje PPUG i GUP-a Grada Dubrovnika koje kažu “područje se uređuje tako da ni jedna građevina ne naruši prirodni krajobraz Srđa prema užem gradskom području, dakle ne smije biti vidljiva s obalne strane Grada” ili “nove građevine ne smiju ugroziti vizure prema Gradu, tj. padine Srđa moraju ostati neizgrađene” u biti štite SLIKU GRADA i nisu niti malo slučajne, budući postoji pola stoljeća kontinuiteta u zaštiti ovog vrijed-nog prostora.

U elaboratu su taksativno navedeni grafi čki i tekstualni izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji to dokumentiraju.

Od planova koji su u postupku donošenja traži se poštivanje zakonske odred-be o poštivanju važeće prostorno planske dokumentacije šireg obuhvata (PPDNŽ, PPUG Dubrovnika i GUP Dubrovnika) i usklađivanju s njom.

SLIKA GRADA DUBROVNIKAKROZ PROSTORNO-PLANSKU DOKUMENTACIJU

1

UVOD

Dubrovačku baštinu, ne predstavlja samo stara urbana jezgra omeđena zidinama, nego prostor Dubrovnika u cjelini (stara gradska jezgra, povijesna predgrađa kao i ljetnikovci Rijeke dubrovačke) s reljefom Srđa. Du-brovnik sa svojim okružjem (reljefom Srđa u pozadini) je temeljna vrijednost koja nadilazi nacionalne okvire i jednom kada je taj prostor s tim okruženjem zauvijek devastiran, nemoguće je stvoriti iznova prostor takve vrijednosti.Masiv Srđa ima posebno naglašeno mjesto u aglomeraciji Dubrovnika. Srđ je osobito vrijedan prirodni predjel, ali i nedjeljiv dio kulturno-povjesnog krajolika povijesne cjeline Dubrovnika; najosjetljiviji i najranjiviji dio krajolika kojeg treba tretirati kao najstrožu zaštitu s aspekta osjetljivosti na vizualne promjene, čijom bi se izmjenom izgubila posebnost i značajno umanjila vrijednost prostora zaštićenog kultorno-povijesnog grada svjetskog značaja.

Recipročna ovisnost kontrasta malog urbanog, kulturnog krajobraza grada Dubrovnika s prirodnim reljefom stjenovitog Srđa, nalik divljini, su prepoznatljiva slika koja čini cjelovitost identiteta nacionalne razine.

Bitan je percepcijski integritet Dubrovnika s prirodnim zaleđem Srđa prepoznatljiv po svojoj prirodnosti i najfrekventnija je slika - pogled iz svakog njegovog dijela kako s morske vizure zbog morskog pristupa Dubrovniku, tako i s cestovnog pristupa zbog dojmljivosti prvog susreta s pogledom na grad i tu se ne smije degradirati njegov prepoznatljiv prirodni okvir, što se zapravo odnosi i na Rijeku Dubrovačku.

2

SLIKA GRADAdefi nicija

Ne planirati smještaj objekata po istaknutim rubnim reljefnim uzvisinama Srđa, obrisima kao i padinama Srđa jer se time narušava slika Grada.

(Slika grada je perspektivna vizura njegove treće dimenzije kojom se iz različtih smjerova geografskog pristupa identifi ciraju njegove strukturne prostorne, arhitektonske i simboličke vrijednosti, kao i njegova pov-

ezanost s krajolikom u kojem se razvijao.)

3

DUBROVNIKSRĐ

Naziv Prije nego su dubrovčani za svoga zaštitnika uzeli biskupa, liječnika i mučenika iz Sebaste u Maloj Aziji, sve-toga Vlaha, njihovi su sveci zaštitnici bili Sv. Srđ i Bahko. Srđ kao naziv je prisutan negdje od 9. stoljeća. Ime je dobio po prvobitnim zaštitnicima Dubrovnika Sv. Srđu i Bakhu čija je druga crkvica bila podignuta na vrhu brda prijašnjeg imena Vergatum ( Vergo (lat.) što se uzdiže, nagiba, naginje, spušta, uspinje ). Austrijanci su uništili tragove njezina postojanja na Srđu.

Položaj Brdo Srđ se nalazi iznad grada Dubrovnika s njegove sjeverne strane. Padine brda Srđ spuštaju se do samog mora i grada Dubrovnika na južnoj strani, Rijeke dubrovačke na sjeverozapadu, Šumeta na sjeveru i Župe dubrovačke na istoku.

Geomorfologijabrda Srđ

Brdo* Srđ se strmo izdiže iz mora i završava grebenima s nizom istaknutih vrhova** na kojima su podignute utvrde.

Srđ se sastoji iz dva platoa*** jedan zapadni veći - plato “Bosanka - Dubrava” i drugi istočni manji - plato “Žarkovica - Gornji Brgat”, spojenih središnjim hrbatom, na kojem mjestu je Srđ najuži, a nalazi se između pred-jela Višnjica/Sv. Jakov s južne strane i lokaliteta Pod križim sa sjeverne strane.

Najviši vrh Srđa je na položaju utvrde Strinčjera 409,2 m.n.v., na položaju utvrde Imperial je 408 m.n.v., a vrh Žarkovica s utvrdom je na 324 m.n.v.Hrbat (bilo)**** koji povezuje plato Bosanke i Žarkovice je na koti cca 319 metara nadmorske visine.

Padine***** (nagnuti dio Zemljine površine s nagibom većim od 2 stupnja) Srđa su izrazito strme i obrušavaju se od crte ruba platoa tj. hrbata prema obali, gdje su nešto blaže. Na predjelu ispod hrbata koji povezuje dva platoa padina je složena tj. ispod samog hrbata je blaža, da bi južnije postala strmija.

BRDO* – naziv za uzvisinu od 200 do 500 metara visine, koja se odlikuje izdvojenošću u krajoliku. Na brdu se razlikuju: podnožje, strane ili padine i vrh. Kadkad brdo može imati više vrhova. VRH** – mikroreljefni dio uzvisine, različitih oblika i veličine, koji svojom visinom strši u usporedbi s razinom svoje bliže ili dalje okolice. PLATO*** (RAVNJAK, VISORAVAN) – zaravnjen i povišen dio Zemljine površine omeđen strmim padinama. HRBAT (BILO)**** – vršni dio uzvišenja koji određuje smjer pružanja. PADINA***** – nagnuti dio Zemljine površine s nagibom većim od 2 stupnja. Kod brda padina je bočna kosina (strana) između podnožja i vrha. Padine su neprestano izložene djelovanju endogenih (unutarnjih) sila i egzogenih (vanjskih) procesa što uzrokuje odronjavanje, urušavanje, kliženje, denudaciju (ogolićivanje), jaruženje... Postanak padina uvjetovan je petrografskim sastavom, geološkom građom i egzodinamičkim procesima. S obzirom na mofrogenetski izgled padine mogu biti uravnotežene (normalne), ispupčene (konveksne), složene (kombinirane) te u obliku strmca.

(Potrebno je izraditi “Geografsku i demografsku studiju” u kojoj bi bila obuhvaćena geomorfološka i geoekološka analiza (uključujući odgovarajuće prateće kartografske podloge: geomorfološke karte, profi le, karte ugroženosti krajolika itd.), te demografska analiza.)

4

DUBROVNIKKULTURNA BAŠTINA - UTVRDE NA PLATOU

Povijest: Brdo Srđ od davnina je bilo prirodni zaklon grada Dubrovnika od bure, ali i najezdi raznih osvajača koji su kroz povijest u više navrata pokušavali osvojiti tadašnju Dubrovačku republiku.

Na brdu Srđ je, nakon što je Napoleonova vojska na prevaru osvojila grad Dubrovnik, započela gradnja utvrde Imperijal koju je dovršila Austro-Ugarska. Utvrda je imala velik strateški utjecaj za obranu grada s njegove sjeverne strane.

Tijekom Domovinskog rata utvrda Imperial je odigrala najzačajniju ulogu od svoje izgradnje. U i na utvrdi su bili obrambeni položaji Hrvatske vojske na kojima su hrabri branitelji uspješno odoljevali najžešćim napadima srbo-četničke vojske i JNA. Dana 1. listopada 1991. godine neprijateljsko zrakoplovstvo JNA je raketiralo odašiljač HRT koji se nalazio na zapadnoj strani utvrde. Dana 6. prosinca 1991. godine, za vrijeme najžešćeg napada na Dubrovnik, neprijateljska vojska je, uz podršku JRM, uspjela doći na samu utvrdu Imperial, ali su branitelji Srđa, potpomognuti topničkom paljbom, uz nadljudske napore uspjeli obraniti utvrdu, a samim tim i grad Dubrovnik od okupacije. Tijekom tog napada uništen je jedan od spomenika, kameni križ koji je 1997. godine zamijenjen novim. Danas je na Srđu u utvrdi Imperial smješten Muzej Domovinskog rata.

Raslinje: Brdo Srđ nekad je obilovalo hrastovom šumom koju su Dubrovčani zvali dubrava, a po kojoj je grad Du-brovnik dobio ime. Južna padina je bila bogata borovom šumom, ali je drugom polovicom 20. stoljeća i tijekom Domovinskog rata u mnogobrojnim požarima, šuma skoro u potpunosti izgorjela. Danas na južnim padinama raste nisko raslinje i makija, te mediteransko bilje: pelin, kadulja, vrijesak, ružmarin itd., na sjevernim padinama rijetki šumarci hrasta, a na zapadnim padinama prorijeđena borova šuma. Godine 2008. izvršeno je pokusno pošumljavanje malog dijela južne padine, a očekuje se i daljnje pošumljavanje cijele padine.

Stanovništvo: Na sjeveroistočnoj padini, u neposrednoj blizini najviše kote brda Srđ nalazi se selo Bosanka s dvadesetak obiteljskih kuća, a koje broji stotinjak stanovnika.

Promet: Brdo Srđ i utvrda Imperijal su oduvijek bili omiljeno izletište Dubrovčana i njihovih gostiju. Prije Domovinskog rata do samog vrha Srđa vozila je žičara, koja je u ratu devastirana. Žičara je obnovljena, svečano otvorena 10. srpnja 2010. i vozi od Ploča do utvrde Imperial. Na vrh Srđa tekođer se može doći uskom asfaltnom cestom, koja je obnovljena i nanovo asfaltirana, pa je na taj način omogućen dolazak automobilom, te pješice serpenti-nama od Jadranske turističke ceste.

Gospodarstvo: Istočna padina brda već se desetljećima eksploatira kao najveći kamenolom Dubrovačko-neretvanske županije.Na sjevernim padinama brda Srđ planira se gradnja golf terena i ostalih pratećih sadržaja, kao i obnova tvrđave Imperijal sa ugostiteljskim sadržajima. Srđ i Ploče od srpnja 2010. godine povezuje žičara.

5

DUBROVNIK, GENERALNI PLAN, PROJEKT JUŽNI JADRAN, (1969.)(“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 05/69.)

Urbanistički institut SRH, SWECO, consulting engineers, architects and economicsts sweden, and associates, Denmark uz suradnju Instituat za ekonomiku turiozma Zagreb i Zavoda za ekonomiku i planiranje Dubrovnik

Generalni Plan, projekta Južni jadran Srđ prepoznaje kao vrijednost i štiti ga u kategoriji zaštite “Rezervat prirodnog predjela“ sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 34/65.).

“Rezervati prirodnih predjela kao kategorija zaštite predstavljaju područja nastala prirodnim ili ljudskim djelovanjem koja čine dio prirodnog okvira života čovjeka, a ističu se posebnim karakteristikama, osobito ljepotom i panoramskim izgledom /krajolici, park šume, vidikovci, karakteristični prirodni ambijenti i sl./ U rezervatima prirodnih predjela mogu se poduzimati samo one radnje koje neće narušiti prirodni izgled i ljepotu takvog predjela, a na području rezervata prirodnih predjela mogu se podizati građevni i drugi objekti u skladu sa okolinom. “

Nadalje, u ovaj Plan su ugrađene Preporuke za zaštitu ljepote i karaktera pejsaža i predjela koje su još 1962. godine u Parizu na gener-alnoj konferenciji Organizacije ujedinjenih naroda za odgoj, znanost i kulturu (UNESCO-a) razmatrane i usvojene.(Izolirani predjeli male prostranosti, prirodni ili gradski, kao i djelovi pejsaža, koji su od iznimnog interesa, morali bi biti registrirani. Zemljišta, odakle se uživa krasan vidik, te zemljišta i zgrade, što okružuju markantan spomenik, morali bi također biti registrirani. Svaki predjel, zemljište ili zgrada tako registrirani, morali bi biti predmetom posebne odluke, propisno javljene vlasniku.)

6

DUBROVNIK, GENERALNI PLAN, PROJEKT JUŽNI JADRAN, (1969.)(“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 05/69.)

Urbanistički institut SRH, SWECO, consulting engineers, architects and economicsts sweden, and associates, Denmark uz suradnju Instituat za ekonomiku turiozma Zagreb i Zavoda za ekonomiku i planiranje Dubrovnik

Za lokalitet Srđ posebno se navodi sljedeće:

“Srđ /rezervat prirodnog predjela - Najosjetljivija i najugroženija zona koju treba tretirati kao najstrožu zaštitu. Granica ove zone ne završava grebenom, nego je prebačena jednim dijelom i na plato iznad grebena, da bi se spriječila tendencija izgradnje u neposrednoj blizini tog grebena, ili čak na samom rubu / slučaj Vogel na Bohinjskom jezeru.U ovoj zoni isključuje se svaka izgradnja, osim u park šumi oko naselja Bosanka, gdje je regulirana izgradnja.Predio istočno od naselja Bosanka /borovi/ štiti se u kategoriji park šuma koja ima namjenu izletišta za Dubrovčane.”

U zasebnoj kategoriji park šuma štiti se i zona smještena neposredno ispod tvrđave Srđ pa sve do jadranske turističke ceste. Navodi se sljedeće:“Ovaj dio veoma izloženog dubrovačkog pejsaža sadrži već u postojećem stanju skupine alepskog bora i čempresa, kod kojih se osjeća tendencija daljnjeg širenja. Ova park šuma treba imati prvenstveno zaštitnu funkciju, da još slikovitije upotpuni markantnu fasadu Srđa.

Ovdje je poželjna dominacija čempresa i alepskog bora.”Urbanistički plan užeg područja Dubrovnika iz 1980. godine preuzeo je cijeli kartografski prikaz „Zaštita prirode“ iz Gup-a Dubrovnika iz 1969. godine u mjerilu 1:10 000 kao što je navedeno.

Područje padina Srđa pa tako i kroz PPUG neizgrađenog građevinskog područja Bosanka planiran je kao rezervat prirodnog predjela po starom Zakonu iz 1965. i tretiran kao najstroža zaštita jer je najosjetljivija i najugorženija zona.Također kaže da granica ove zone ne završava grebenom, nego je prebačena jednim dijelom i na plato iznad grebena, da bi se spriječila tendencija izgradnje u neposrednoj blizini tog grebena, ili čak na samom rubu.

Tu se čak spominje i slučaj Vogel na Bohinjskom jezeru koji je imao negativan predznak s obzirom da je hotel izgrađen na samom gre-benu planine i to je ocjenjeno kao neprihvatljivo.

7

Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (1972.)

Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, kaže da je različitost kulturnog naslijeđa u svijetu u kojem živimo nezamjenjiv izvor duhovnog bogatstva čovječanstva. Njegova bitna karakteristika zasniva se, upravo, na bogatstvu različitosti i suprotnosti kultura i civilizacija koje mu, svojim preplitanjem, daju specifi čan značaj. Ovo bogatstvo što čini duhovnu i materijalnu osnovu postojanja jednog naroda i društva, potrebno je pažljivo čuvati, kao nešto što će jednog dana naši potomci čuvati kao baštinu svojih predaka.

Zaštita kulturnog naslijeđa predstavlja, nesumnjivo, vrlo značajan proces u očuvanju kulturnog identiteta nekog društva i dokaz njegovog postojanja i djelovanja. Cilj zaštite je očuvanje kvaliteta i vrijednosti kulturnog dobra, produžetak njegovog vijeka trajanja, kao i zaštita njegove materijalne građe. Pravilnom zaštitom kulturnog naslijeđa osigurava se integritet kulturnog naslijeđa za buduće generacije. Shodno tome, od suštinske važnosti je usaglašavanje međunarodnih principa koji se odnose na zaštitu kulturnog naslijeđa, gdje svaka zemlja preuzima odgovornost za primjenu plana u okviru sopstvene kulture.

S obzirom na povećan rizik po kulturno i prirodno naslijeđe u svijetu, 1972. godine, na Generalnoj konferenciji UNESCO-a, usvojena je Konvencija o zaštiti Svjetskog kulturnog i prirodnog naslijeđa. Konvencija iz 1972. godine predstavlja jednu od tri konvencije UNESCO-a koje tretiraju kulturno naslijeđe.

Osnovni cilj Konvencije o zaštiti Svjetskog kulturnog i prirodnog naslijeđa je identifi kacija područja kulturnog i prirodnog naslijeđa koje se nominira za Listu svjetskog naslijeđa.

Da bi se neko kulturno dobro ili područje nominiralo za Listu svjetske baštine, kao preduslov, mora posjedovati izuzetnu univerzalnu vrijednost koja se defi nira na osnovu postavljenih kriterija.

Neprihvatljive su bilo koje aktivnosti koje umanjuju njegovu univerzalnu vrijednost i autentičnost.

8

Grad Dubrovnik - povijesna jezgra upisana je na Listu svjetske baštine UNESCO-a (1979. i 1994.)

izvor: http://whc.unesco.org/en/list/95/documents/2007_Map_Old City of Dubrovnik, scale 1:10000

Dubrovnik je na UNESCO-voj listi svjetske baštine od 1979. u površini od 24,7ha. Proširenje na predgrađe Pile, Lovrijenac, predio iza Grada, Lazarete, Revelin i otok Lokrum s dodatnih 72ha upisano je 1994. godine.

Ukupno zaštićeno područje na listi svjetske baštine je 96,7ha s kontaktnim područjem površine 53,7ha.

Dubrovnik, kasnosrednjovjekovni planirani grad na južnmo dijelu hrvatske obale istočnog Jadrana, svojom povijesnom jezgrom smještenom podno brda Srđ, sačuvao je kroz stoljeća do danas karakter jedinstvene urbane cjeline defi nirane gradskim zidinama, koja ima značajno mjesto u povijesti gradogradnje. Iako znatno uništen potresom 1667. godine, Dubrovnik je uspio očuvati svoje gotičke, renesansne i barokne crkve, samostalne palače i fontane.

Tijekom Domovinskog rata 1991. godine, Stari grad je bio stavljen na Listu ugrožene baštine do 1998. godine. Radi razaranja stare jezgre tijekom Domovinskog rata, Dubrovnik je obnavljan i putem programa UNESCO-a.

9

URBANISTIČKI PLAN UŽEG PODRUČJA DUBROVNIKA (1980.)(“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 06/80., 13/83., 09/84., 01/85, 11/85., 10/87., 13/89., 03/91. i 02/98.)

Zavod za izgrađivanje Dubrovnika, Sektor za urbanizam

Urbanistički plan užeg područja Grada Dubrovnika (ex – revizija GUP 1969.) bio je temeljni razvojni plan za uže gradsko područje koji je što se tiče zaštite prirodnog i graditeljskog nasljeđa preuzeo izvadke iz GUP-a 1969. za njegovo područje. Tako je i kartografski prikaz zaštita prirode ostao nepromijenjen za ovo područje dok je plan namjene površina izrađen detaljnije u mjerilu 1:5000 i još je preciznije odredio granice rezervata prirodnog predjela te ga nazvao „zeleni pojas“ te izričito u tumaču znakovlja naveo da je to zona stroge zaštite.

Također u tekstualnom dijelu plana navodi se da je specifi čan krajolik Dubrovnika uvjetovan njegovim položajem uz morsku obalu, odijeljen od unutrašnjosti manjim brdom Srđ i brežuljkom Žarkovica. Zeleni pojas koji se proteže na obroncima bregovitog niza, kameni ugođaj starog grada i intenzivno plava boja mora daje u vizuelnom pogledu izuzetan doživljaj.

UP užeg područja Grada Dubrovnika je bio na snazi sve do 12. travnja 1999. godine.

Područje padina Srđa pa tako i kroz PPUG neizgrađenog građevinskog područja Bosanka planiran je kao zeleni pojas i rezervat prirodnog predjela i tretiran kao najstroža zaštita jer je najosjetljivija i najugorženija zona tj zona stroge zaštite, a vidljivo je da je i crta detaljnije određena.

10

PROSTORNI PLAN (bivše) OPĆINE DUBROVNIK (1986.)(“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 12/86., 10/07., 03/89., 13/89., 08/91.)

Zavod za prostorno planiranje i urbanizam zajednice općina Osijek

U Prostornom planu (bivše) Općine Dubrovnik prostor Srđa štiti se kao osobito vrijedno područje i to evidentirani objekt prirode općinskog značaja. U tekstualnom dijelu navodi se da je to evidentirani objekt „Srđ kao prirodni zeleni okvir za Dubrovnika“.

Prostor Srđa sa padinama također se štiti i to kao zaštićeni objekt prirode, specijalni rezervat – geomorfološki, određen u grafi čkom prilogu „Zaštićena područja“, list 33.

Građevinsko područje naselja Bosanka (listovi 5, 6, 15 i 16) obuhvaća najuži prostor izgrađenog dijela naselja Bosanke. Sjeveroistočno je plan-irana proizvodno-skladišno-servisna zona izvan urbanističkih područja, te željeznička pruga i postrojenja.

11

Osnove korištenja i zaštite prostora ratom zahvaćene općine Dubrovnik (1993.)Zavod za prostorno planiranje i zaštitu čovjekove okoline, DNŽ

Osnove korištenja i zaštite prostora ratom zahvaćene općine Dubrovnik iz 1993. godine izrađene su za potrebe izrade Osnove korištenja prostora Države kao podloge za izradu Strategije i Programa prostornog uređenja RH.U poglavlju 4.6.5. prilog broj 5 Pregled zaštićenih objekata prirodne baštine, u pregledu evidentiranih objekata prirodne baštine općinskog značaja navodi se 4. Srđ sa padinama prema Dubrovniku, plato sela Bosanka sa vidikovcem Žarkovica.

Evidentirani objekti prirode su vrijedni za područje općine Dubrovnik, ali nemaju uvjete da se stave pod zaštitu novog Zakona o zaštiti prirode. Naime, sva područja prirodne baštine evidentirana ili zaštićena prostornim planovima koja nemaju uvjete da se stave pod kat-egorije zaštite novog Zakona o zaštiti prirode zaštićena su u prostornim planovima u kategoriji zaštite “osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz” te je za njih predviđena izrada stručnih podloga radi pokretanja postupka zaštite.

Slika prikazuje položaje na Srđu koji su služili obrani Dubrovnika u Domovinskom ratu.Utvrde Imperijal, Strinčjera i ostale utvrđeni objekti na Srđu predstavljaju i memorijalne spomenike bez obzira na njihovu kulturno-pov-ijesnu vrijednost.Memorijalni prirodni spomenici su prostorno ograničena područja ili pojedinačni objekti, koji su vezani uz događaje starije i novije pov-ijesti, značajne za društvenu zajednicu.Uređivanje i korištenje memorijalnih prirodnih spomenika kroz zaštitu potrebno je provesti na način da se sačuva autentičnost objekta i okoline koja ja uvjetovala povijesno zbivanje.

12

STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE (1997.)PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA RH (1999.) (“Narodne novine”, broj 50/99.)

Zavod za prostorno planiranje i urbanizam zajednice općina Osijek

Strategija prostornog uređenja Države je temeljni dokument prostornog uređenja i pretstavlja osnovu za donošenje odluka u svezi zahvata u prostoru te izradu prostornih planova užih prostornih cjelina i planova na lokalnoj razini.

Gospodarski interes upozorava na graditeljsku baštinu kao na gospodarski resurs. Interes za ulaganje u baštinu radi njezine primjerene iskoristivosti, prema primjerenoj uporabi njezinih gospodarskih potencijala, izuzetno je važan. Međutim on podliježe ograničenjima koje nalaže posebnost objekata i cjelina baštine i ne može biti nadređen vrijednostima baštine. Stoga je usklađivanje interesa najdelikatniji zadatak. (Strategija prostornog uređenja RH - Osnove suvremene doktrine zaštite graditeljske baštine)

U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti Program prostornog uređenja Republike Hrvatske ističe potrebu očuvanja prostornog identiteta gradova, koje se temelji na poštivanju jedinstvenosti svakog grada, na njegovoj povijesnoj slojevitosti te logici njegova rasta i preobražaja, što uključuje i zaštitu nekog povijesnog predjela u širem geografskom kontekstu, utvrđivanjem, procjenom i očuvanjem povijesno važnih vizura kao jedne od komponenata prostornog identiteta koja utječe na njegovu ukupnu vrijednost.Propisuje primjenu suvremenih načela u planiranju prostora kroz integralni pristup zaštiti prirodne i graditeljske baštine koji se zalaže za kompleksno sagledavanje prostora, u skladu s najnovijim međunarodnim konvencijama i preporukama.

Integralna zaštita regionalnih obilježja i vrijednosti uključuje ne samo čuvanje arhitekture i tipologije objekata i naselja, nego i prirodni i kultivirani pejzaž u kojem su oni nastali. Takav način pristupa omogućuje šire sagledavanje zaštite izdvajanjem većih i velikih prostornih predjela koji svojim pejzažnim, kulturno-povijesnim, estetskim i drugim vrijednostima, te po zastupljenosti i bogatstvu kulturnih dobara, istih ili različitih vrsta, čine zaokružene cjeline. U najvećoj mogućoj mjeri te vrijednosti treba valorizirati i sačuvati kroz propisanu me-todologiju. Ovo nasljeđe krajolika i narodne kulture predstavlja široki dio naše kolektivne memorije. Ono osigurava “korijene” suvremenim ljudima, osjećaj mjesta, vezu s prošlošću.

Integralna zaštita prirodne i graditeljske baštine kroz razmatranje krajolika u skladu je s najnovijim međunarodnim konvencijama i preporukama: UNESCO, ECOVAST - Europski savjet za sela i male gradove, Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, 1972.

Spomenici kulture kao najvrijedniji dio kulturne baštine čovječanstva sa svojim naročitim kulturno-povijesnim značenjem sastavni su i nerazdvojivi dio čovjekova okoliša. Kao dobra od općeg interesa uživaju posebnu zaštitu i koriste se pod uvjetima i na način propisan Ustavom Republike Hrvatske i zakonskim propisima temeljenim na Ustavu, a u skladu s međunarodnim konvencijama.Po kvaliteti, brojnosti i raznovrsnosti te po svojoj povezanosti s europskom i sredozemnom tradicijom fond spomenika kulture u Hrvatskoj ima izuzetno značenje.

Strategija izdvaja cjeline koje zahtijevaju osobitu pažnju, intenzivnije istraživanje, posebne programe i instrumente gospodarednja, te odgovarajućim prostorno-planski pristup i mjere - osobito važno očuvanje ukupnog krajobraznog identiteta uključujući i širi nezaštićeni ali prirodno pripadajući prostor

Očuvanje prostornog identiteta gradova treba temeljiti na poštivanju jedinstvenosti svakog grada, njegovoj povijesnoj slojevitosti te logici njegova rasta i preobražaja. Pri planiranju gradova, na načelima obzirnog razvitka, mora se odrediti koje je prostore nužno potpuno zaštititi (sukladno uvjetima službi zaštite graditeljske i prirodne baštine), gdje su mogući, a gdje nužni zahvati u cilju poboljšanja i koje su dopustive promjene gradskih struktura, a da to ne šteti trajnim povijesnim vrijednostima.

Posebnu pažnju posvetiti kontaktnom području povijesnog gradskog središta i struktura suvremenih proširenja grada, kao i rubnim područjima, osobito štiteći mjerilo, zatečene vrijednosti i graditeljsku tradiciju.

Opći i dugoročni ciljevi Strategije su povećanje vrijednosti i kvalitete prostora i okoliša koja će se ostvariti očuvanjem osobito vrijednih resursa, kulturnog i prostornog identiteta, unaprijeđenjem stanja okoliša, racionalnim i svrhovitim korištenjem prostora,

Različitost kulturne baštine u svijetu u kojem živimo nezamjenjiv je izvor duhovnog bogatstva čovječanstva. Sva zaštićena područja sa Liste svjetske baštine su dobra država na čijem teritoriju se nalaze, ali je u interesu međunarodne zajednice da se brine o zaštićenim područjima radi budućih generacija čovječanstva.

Da bi se neko kulturno dobro ili područje nominiralo za Listu svjetske baštine, kao preduvjet, mora posjedovati izuzetnu univerzalnu vrijednost koja se defi nira na osnovu postavljenih kriterija. spomeničke cjeline (grupe razdvojenih ili povezanih građevina koje zbog svoje arhitekture, homogenosti ili položaja u predjelu posjeduju izuzetnu univerzalnu vrijednost);Kada se dobro upiše na Listu svjetske baštine očekuje se da će vrijednosti koje čine njegov univerzalni značaj, biti trajno očuvane. Neprihvatljive su bilo koje aktivnosti koje umanjuju njegovu univerzalnu vrijednost i autentičnost.

13

Studija Krajolik, Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske (1999.)Zavod za prostorno planiranje RH i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu

Europska konvencija o krajobrazima (Firenca 2000., Hrvatska potpisnica 2002.)

Program prostornog uređenja RH propisuje da Krajobraznu osnovu Hrvatske treba uspostaviti kao prostornoplansku podlogu integralne zaštite raznolikosti i identiteta krajolika te prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora.

Na nivou Hrvatske nije još izrađena krajobrazna osnova koja bi i za područje Dubrovnika vizualizirala bitne elemente koji defi niraju osebujnost prostora.Ta studija i istraživanja u tom smjeru utvrdila bi optimalne i uravnotežene odnose između korištenja prostora i očuvanosti kulturno-prirod-nog ambijenta, te planerske kriterije valorizacije ukupnog prostora, kako bi se smanjili mogući konfl ikti između zahtjeva prema očuvanju karaktera prostora i zahtjeva korištenja.

Krajobrazna osnova pružit će i kriterije procjene ukupnosti doživljaja prostora, determinirati osjetljivost i ranjivost pojedinih krajolika, ne samo sa stanovišta ekološke otpornosti na promjene, već i osjetljivost na vizualne promjene, čijom bi se izmjenom gubila posebnost prostora. Dosadašnje spoznaje na izradi vizualnih analiza pokazuju, da velike promjene u prostoru (npr. naglim razvojem turizma) mijen-jaju bitno karakter krajobraza.

Baš iz razloga što za područje Dubrovnika nisu vizualizirani bitni elementi koji defi niraju osebujnost prostora i potrebno je izuzetno pažljivo pristupati svakom novom UPU sa aspekta krajobraznih vrijednosti.PPDNŽ je propisao (članak 305/201. ) da do uspostave Krajobrazne osnove vrednovanje krajolika na županijskoj razini treba provoditi na temelju smjernica za očuvanje krajobrazne raznolikosti područja, seoskih krajolika i prostornog identiteta gradova utvrđenih Pro-gramom prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao i smjernica u PPDNŽ za polazišta u izradi prostornih planova užih područja.

Europska konvencija o krajobrazima kaže da je krajobraz vrlo važan za dobrobit pojedinca i društva, te da zaštita, upravljanje i plan-iranje krajobraza nameće prava i obveze za svakog.

Potom nabraja postojeće propise na međunarodnoj razini iz područja zaštite i upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom, re gionalnog i prostornog planira nja, lokalne samouprave i preko granične surad nje, a poglavito s obzirom na :

Konvenciju o zaštiti europskih div ljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 19. rujna 1979.), Konvenciju o zaštiti arhitektonskog blaga Europe (Granada, 3. listopada 1985.), Europsku konvenciju o zaštiti arheološke baštine (ravidirano izda nje) (Valletta, 16. siječ nja 1992.), Europsku konvenciju o prekograničnoj surad nji između teritorijalnih zajednica ili vlasti (Madrid, 21. svib nja 1980.) i njene dodatne pro-tokole, Europsku pove lju o lokalnoj samoupravi (Strasbourg, 15. listopada 1985.), Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 5. lip nja 1992.), Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 16. studenog 1972.) i Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelova nju javnosti u odlučiva nju u okolišu i pristupu pravosuđu u pita njima okoliša (Aarhus, 25. lip nja 1998.);

te kaže da kvaliteta i raznolikost europskih krajobraza čini zajedničko bogatstvo te da je važno surađivati u svrhu nje gove zaštite, uprav-lja nja i planira nja.

14

Ustav RH (»Narodne novine« br. 56/90., 135/97., 8/98.–pt, 113/00.,124/00.–pt, 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10.)

Rezolucija o obnovi Hrvatske kulturne baštine (“Narodne novine”, br. 34/92.) Zakon o prostornom uređenju i gradnji

“Narodne novine”, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.)

Polazeći od značenja kulturne baštine, kao neprocjenjivo vrijedne sastavnice duhovnog i materijalnog bogatstva naroda i - pored prirode - najznačajnijeg dijela nasljeđa u čovjekovom okolišu, ukazujući na činjenicu, da je kulturna baština od pamtivijeka predstavljala jednu od temeljnih odrednica identiteta hrvatskog naroda i njegove opstojnosti na svojoj zemlji, uzimajući u obzir da je od 15. kolovoza 1990. godine ta izuzetno vrijedna kulturna baština Republike Hrvatske postala predmetom svjesnog i sustavnog uništavanja od strane Jugo-slavenske armije, Republike Srbije i Crne Gore, Utvrđujući da su štete nanesene kulturnoj baštini Hrvatske ogromne, a proces obnove dugotrajan, uvažavajući obveze iz međunarodnih konvencija o zaštiti kulturne baštine kao dio međunarodnih obveza Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske na temelju članka 52. Ustava Republike Hrvatske i članka 138. Poslovnika Sabora Republike Hrvatske, na Skupnoj sjednici svih vijeća 5. lipnja 1992., donio je REZOLUCIJU O OBNOVI HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE.

U prvom članku Rezolucije navodi se da je Sabor Republike Hrvatske svjestan šteta koje su nanesene kulturnim dobrima hrvatskog naroda, koje predstavljaju istovremeno i štetu nanesenu kulturnoj baštini cijelog čovječanstva, te se odlučuje za potpunu i sveobuhvatnu obnovu i sanaciju spomenika kulture koji su uništeni ili oštećeni barbarskom agresijom protiv Hrvatske.

U Ustavu Republike Hrvatske ističe se da je očuvanje prirodnog i kulturnog bogatstva i zaštita okoliša najviša vrednota ustavnog poret-ka. More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku, imaju njezinu osobitu zaštitu.

Ukupni razvitak Hrvatske, odnosno kompleksni hrvatski nacionalni program, mora prije svega kretati od senzibiliteta na prostorna ograničenja, odnosno od senzibiliteta na zavičajni diskurs i raznolikosti u hrvatskom prostoru; taj senzibilitet treba uklopiti, kao specifi čni hrvatski doprinos, teoriji i praksi održivog razvitka.

Relativno maleni prostor Republike Hrvatske ističe se, i u svjetskim mjerilima, raznolikošću i ljepotom svojih prirodnih i antropogenih, kulturnopovijesnih krajolika. Brojna raznovrsna i iznimno vrijedna dobra prirodne i graditeljske baštine, isprepletena u jedinstvenim kra-jobraznim strukturama, dio su resursne osnovice gospodarstvenog razvitka (posebice u turizmu), ali i temelj očuvanja identiteta zavičaja današnje i budućih generacija.

Zakon o prostornom uređenju i gradnji u članku 3. kaže da se prostorno uređenje temelji na načelima ravnomjernoga, gospodarskoga, društvenog i kulturnog razvoja prostora Države, uz njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti, održivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora, zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša, zaštite spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, osigu-ranja boljih uvjeta života, usuglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru, usuglašenosti prostornog uređenja pojedinih dijelova prostora Države, povezivanja prostora Države s europskim prostornim ustrojem, javnosti i slobodnog pristupa podaci-ma i dokumentima značajnim za prostorno uređenje u skladu s ovim i drugim posebnim propisima, uspostavljanja sustava informacija o prostoru u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora.

u članku 7.kaže da je Osnovni cilj prostornog uređenja interaktivnim prostornim planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih proc-esa i s njima povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika prostora, na način kojimse osigurava prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora, njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti, međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora, razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja, zaštita kulturnih dobara i vrijednosti, kvaliteta i ljepota izgrađenog okoliša, osobito u obalnom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja,

U članku 8. kaže da se Prostorno uređenje temelji na sveobuhvatnoj prirodi prostornog planiranja u odnosu na planiranje pojedinih gospodarskih područja, uvažavanju opće prihvaćenih načela zaštite prostora, znanstvenih i stručnih spoznaja i najbolje prakse te na poštivanju međunarodnih smjernica i dokumenata u području prostornog uređenja.

a u članku 10. posebno ističe slijedeće:(1) U prihvaćanju polazišta, strategija, planova, programa, propisa, izdavanju dozvola i suglasnosti mora se uvažavati integralni pristup u zaštiti prostora, odnosno ujednačenost mjera između različitih gospodarskih područja koji utječu na prostorni razvoj, osobito radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti u procesima kojima se utječe na preobrazbu naselja, korištenje prirodnih dobara, zaštitu prirode i okoliša, te na razvoj djelatnosti i njihovog razmještaja u prostoru, prometne i energetske infrastrukture.(2) Prostorno uređenje utječe na poboljšanje učinkovitosti planiranja pojedinih gospodarskih područja primjenom procjene njihovih potreba i učinaka, koja u pripremi rješenja i ostvarivanju razvojnih odluka obuhvaća prethodnu koordinaciju s drugim tijelima i osobama određenih posebnim propisima umjesto naknadne prilagodbe već donesenih odluka, a sa svrhom sprječavanja ili svođenja na najmanju moguću mjeru rizika od štete u prostoru i pojedinu sastavnicu okoliša.(3) U izradi i donošenju dokumenata prostornog uređenja mora se posebno uzimati u obzir osjetljivost prostora, odnos prema skladu i krajobraznim vrijednostima, neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima i kulturnoj baštini, te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja kao i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata u prostoru.

i konačno u članku 48. naglašava da je zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), zaštićene prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline su područja od posebnog interesa za Državu.

15

PROSTORNI PLAN DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE (2003. - 2011.)(“Službeni glasnik DNŽ”, broj 6/03., 3/05., 3/06., 7/10 i 4/12.)

Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije

Srđ s naseljem Bosanka zaštićen je Prostornim planom Dubrovačko- neretvanske županije (“Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije”, br. 6/03., 3/05., 3/06., 7/10 i 4/12.) kao osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz, koji se štiti kroz sustav mjera zaštite da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika i to izbjegavanjem izgradnje po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima brda i uzvišenjima te vrhovima.

305. (201) Do uspostave Krajobrazne osnove vrednovanje krajolika na županijskoj razini treba provoditi na temelju smjernica za očuvanje krajobrazne raznolikosti područja, seoskih krajolika i prostornog identiteta gradova utvrđenih Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao i smjernica u PPDNŽ za polazišta u izradi prostornih planova užih područja.

306. (202) Na području Županije predlaže se temeljem Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije očuvati 61 osobito vrijedan predio - prirodni krajobraz, te nakon razmatranja mogućnosti kroz stručne studije nadležne službe zaštite prirode u budućnosti pojedine zaštititi u odgovarajućim kategorijama po zakonu. To je pod 6. Srđ.

307. (203) Navedeni osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi te njihov sustav mjera zaštite trebaju osigurati trajno prisustvo nave-denih prirodnih oblika kao i zaštitu od bitne promjene tih vrijednosti, stoga ih je potrebno u prostornim planovima užeg područja:- sačuvati od prenamjene te unapređivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti (poticati prirodnu regeneraciju šuma, pošumljavanje, rekultivacija) u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,- odgovarajućim mjerama (prevencijom) sprječavati šumske požare,- uskladiti i prostorno organizirati različite interese u krajobrazno i biološko jedinstvenim područjima (npr. Neretve),- posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale,- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju jer to narušava krajobraznu sliku,- izgradnju izvan granica građevinskog područja treba kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,- treba štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom (vjetroelektrane),- planirani koridori infrastrukture (ceste, željeznice, elektrovodovi i sl.) treba izvoditi duž prirodne reljefne morfologije. ukoliko treba izvoditi veće morfološke promjene (nasipi i usjeci) preporučuje se izvedba građevinskih tijela odvojenih od terena kako bi se osigurao dojam cjelovitosti i stopljenosti tj. protočnosti krajobraza,- osobito vrijedne predjele - prirodne krajobraze treba u konačnosti postepeno dovesti i do zakonske zaštite od nepoželjnih intervencija i to različitim stupnjevima (od značajnog krajobraza do pojedinačnih spomenika).

308. (203a) Za navedena područja previđena za zaštitu temeljem Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije propisuje se obveza izrade stručnih obrazloženja ili stručne podloge radi pokretanja postupka zaštite.

16

PROSTORNI PLAN DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE (2003. - 2011.)(“Službeni glasnik DNŽ”, broj 6/03., 3/05., 3/06., 7/10 i 4/12.)

Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije

Prostorni plan Županije je razvojni plan i sukladno članku 71. Zakona o prostornom uređenju i gradnji između ostalog određuje osobito – sustav središnjih naselja regionalnog značenja,– odgovarajuću regionalnu gospodarsku strukturu županije,– osnovu ekološki održive namjene prostora s razmještajem gospodarskih djelatnosti,– smjernice za očuvanje i unapređenje krajobraznih, prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti,– prihvatljivu upotrebljivost područja pogodnih za rekreaciju,– osnovu gospodarski i okolišno održive razvojne prometne, javne i druge infrastrukture i usluga, a osobito održivo korištenje voda i mineralnih sirovina,– osnove prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture otoka u detaljnijem mjerilu,– objedinjene uvjete zaštite okoliša određene na temelju strateške procjene utjecaja na okoliš prema posebnim propisima,– mjera zaštite okoliša iz postupka strateške procjene utjecaja na okoliš određenih prema posebnim propisima– kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru županijskog značenja,– smjernice za izradu dokumenata prostornog uređenja lokalne razine,– program mjera za provedbu osnove prostornog razvoja županije i– druge elemente od važnosti za županiju.Također u prostornom planu županije osobito se određuju područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja (položaj, vrsta, te najveći kapacitet i veličina) i smjernice za utvrđivanje izdvojenih građevinskih područja te namjene.

Bitno je za napomenuti da se građevinska područja naselja ne razmatraju Prostornim planom Županije koji je razvojni plan i usmjeravajući, a ne provedbeni. Također svi planovi užeg područja moraju biti usklađeni s planovima šireg područja sukladno članku 60. Zakona o prostornom uređenju i gradnji koji kaže:(1) Dokument prostornog uređenja užega područja mora biti usklađen s dokumentom prostornog uređenja širega područja.(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne (regionalne) razine. Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim, primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno prostorni plan područne (regionalne) razine.(3) Provedbeni dokumenti prostornog uređenja ne smiju mijenjati odredbe strateških dokumenata prostornog uređenja.(4) Dokumentom prostornog uređenja užega područja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zah-vata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih dokumentom prostornog uređenja širega područja, te se ne moraju planirati sve namjene prostora određene dokumentom prostornog uređenja širega područja kao mogućnost.«.(5) U slučaju protivnosti odredbe dokumenta prostornog uređenja odredbi ovoga Zakona primjenjuje se odredba ovoga Zakona.(6) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja, predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora odlučiti u roku od najviše tri mjeseca o izmjeni i/ili dopuni, odnosno o stavljanju izvan snage neusklađenog doku-menta prostornog uređenja.

17

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA DUBROVNIKA (2005. I 2007.)(“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 07/05. i 10/07.)

URBOS d.o.o. Split

Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“ broj 7/05. i 10/07.) Osobito vrijedni predjel - prirodni krajobraz prikazan je u grafi čkom dijelu elaborata prostornog plana na kartografskom prikazu broj: “3.3.Područja posebnih ograničenja u korištenju - krajobraz” u mjerilu 1:25.000.

U tekstualnom dijelu u Obrazloženju, pod točkom 3.4.1.3. Posebno vrijedni prirodni predjeli koji se štite Prostornim planom - prirodni krajobraz piše “Prema Prostornom planu Dubrovačko neretvanske županije osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz obuhvaća:Srđ s naseljem Bosanka; premda danas opožaren, zeleni plato Srđa zajedno s naseljem Bosanka, trebalo bi uslijed očuvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti rekultivirati.Područje Srđa koje uključuje plato, padine prema gradu te vrhove Strinčijeru, Žarkovicu i naselje Bosanka predstavlja prirodni, zeleni okvir grada. Stoga je neophodno zaustavljanje daljnje izgradnje na način da se ne zauzimaju površine Srđa te šumsko-uzgojnim zahva-tima i pošumljavanjem rekultivirati devastirani prostor.Gradnja u funkciji turizma i rekreacije planirana na platou Srđa ne smije ugroziti prirodne vizure prema Gradu.”

U članak 81. u kojem se daju uvjeti gradnje za Izdvojeno građevinsko područje rekreacijskog centra s golfom na Srđu (R1-100 ha, R2) se kaže između ostaloga “Pri uređenju rekreacijskog centra s golfom na platou Srđa, potrebno je poštovati ove uvjete:- područje se uređuje tako da ni jedna građevina ne naruši prirodni krajobraz Srđa prema užem gradskom području, tj. ne smije biti vidljiva s obalne strane Grada, te

U članku 130. navodi osobito vrijedne predjele - prirodne krajobraze koji su prema Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske zaštićeni u toj kategoriji. Tako između ostalog navodi - Srđ s naseljem Bosankom.

18

Proširenje građevinskog područja naselja Bosanka (tj. gradskog kotara Ploče iza grada) planirano je prvi put 2005. godine kada je donesen Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika.

Stručni kriteriji za defi niranje stava o primjedbama prispjelim na prijedlog prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika usvojeni su radi defi niranja stručnog stava o širenju građevinskih područja.

Kriteriji su bili sljedeći:Sve primjedbe razmatraju se u kontekstu zaštite kulturno povijesnih, krajobraznih i prirodnih vrijednosti prostora, a širenje građevinskog područja prihvaćeno samo uz uvjet da ne postoji sukob s režimom zaštite prirode.

Proširenje građevinskog područja naselja Bosanka nije bilo u skladu s usvojenim Stručnim kriterijima, jer je planirano na području koje predstavlja prirodni zeleni okvir Grada i postoji sukob sa režimom zaštite prirode tj prirodnih krajobraza detaljno elaborirane kroz Plan, koji vuče svoje postavke još od planova iz 1969m tj 1980, tj Konvencije o zaštiti, Strategiji, Programu, UNESCO, PPDNŽ

ovo građevinsko područje je potpuno suprotno svim planskim usmjerenjima

Što je bio pravi razlog unošenja ovog gra p protivnom prostorno-planskim odredbama nije jasno, međutim kao da je ostavljeno da se kroz planirani UPU još jednom provjeri mogućnost izgradnje na ovom području i nije slučajno što je ostala odredba o vidljivosti i neplan-iranju na padiunama....,

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA DUBROVNIKA (2005. I 2007.)(“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 07/05. i 10/07.)

URBOS d.o.o. Split

19

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN DUBROVNIKA (2005. - 2007.)(“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 10/05., 10/07. i 08/12. )

URBOS d.o.o. Split, Institut IGH d.d. Zagreb, Poslovni centar Dubrovnik, Odjel za urbanizam

Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“ broj 10/05. i, 10/07.) Osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobraz prikazan je na karti Područja posebnih ograničenja u prostoru, kartografski prikaz broj 4.3. u mjerilu 1: 10000

GUP u članku 113. također štiti prirodni krajobraz Srđa te navodi da je za osobito vrijedne predjele – prirodne krajobraze potrebna izrada stručnih podloga i njihova zaštita u smislu zakona, a za zaštitne zelene i pejzažne površine (Babin Kuk, Hladnica; Gorica, Montovjerna, padine Srđa, padine Rijeke Dubrovačke) daje uslijedeć uvjete:• čuvanje vrijednih prirodnih i kultiviranih predjela Grada pošumljavanjem i hortikulturnim uređenjem na temelju hortikulturnog projekta,• zabrana svake izgradnje građevina, izuzevši uređenja vidikovaca i objekata infrastrukture, • moguće je uređenje odmorišta i vidikovaca, • za sječu stabala debljine debla minimalno 20 cm mjereno 100 cm od kote terena, potrebno je dobiti suglasnost mjerodavnog odjela Grada Dubrovnika i odobrenje za sadnju zamjenskih stabala na alternativnoj lokaciji.

U Članku 36. GUP-a propisuje da Pri uređenju rekreacijskog centra s golfom na platou Srđa potrebno je ispoštovati sljedeće uvjete:- područje se uređuje tako da ni jedna građevina ne naruši prirodni krajobraz Srđa prema užem gradskom području, dakle ne smije biti vidljiva s obalne strane Grada,

U poglavlju 8.2. Uvjeti za korištenje, uređivanje i zaštitu prostora, članku 111. opisuju se 3. niskokonsolidirana područja koja obuhvaćaju:- neplanski izgrađena područja naselja za koje je potrebna sanacija, osnovna regulacija i obnova, neizgrađena područja - potrebna osnovna regulacija - moguć visoki stupanj promjena, potrebno defi niranje osnovne urbane matrice i mreže javnih prostora – redovito na temelju detaljnih planova uređenja. U daljem tekstu se daju posebni uvjeti za određene zone i toU točki 3.6. Područje mješovite namjene srednje i niske gustoće na Srđu (M11 i M12-neizgrađeno)• nove građevine ne smiju ugroziti vizure prema Gradu tj. padine Srđa moraju ostati neizgrađene,• građevine se grade kao niske i srednje, sukladno namjeni površina.te točki 3.7. Sportski centar s golfom na Srđu – R1• nove građevine ne smiju ugroziti vizure prema Gradu tj. padine Srđa moraju ostati neizgrađene.

Sve navedeno je iz planova šireg obuvata i potrebno je bilo ispoštovati i u GUP-u.

20

Nadalje, GUP Grada Dubrovnika neizgrađeno građevinsko područje koje je predmet UPU-a Bosanka određuje kao područje mješovite namjene srednje i niske gustoće M11 i M12, ali propisuje i posebno urbano pravilo sukladno prostorno planskoj dokumentaciji šireg područja, da nove građevine ne smiju ugroziti vizure prema Gradu, tj da padine Srđa moraju ostati neizgrađene.

Ne bez razloga, ista ovakva ograničenja i uvjeti, koja se tiču vizualne osjetljivosti ovog područja, propisana su i za uređenje sportsko-rekreacijskog parka sa golfom na platou Srđa, čije građevinsko područje rekreacijske namjene zahvaća druge izložene dijelove platoa.

Napominjemo, da zaštita ovog prostora kroz prostorno plansku dokumentaciju ima svoj kontinuitet još od 1969. godine, i to u različitim kategorijama ali uvijek stroge zaštite uz izričitu zabranu gradnje. Razvidno je da je kategorija zaštite osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz proizašla iz potrebe zaštite pejsažnih/krajobraznih vrijed-nosti koje su se bivšim Zakonom o zaštiti prirode štitile kao rezervati prirodnih predjela.

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN DUBROVNIKA (2005. - 2007.)(“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 10/05., 10/07. i 08/12. )

URBOS d.o.o. Split, Institut IGH d.d. Zagreb, Poslovni centar Dubrovnik, Odjel za urbanizam

21

Studiija vizualnih utjecaja novog sportsko-rekreacijskog centra i ostale gradnje na platou Srđa na prostor i ukupnu sliku Grada Dubrovni-ka izložena je javnosti 22. listopada 2012. godine u sklopu Škole Grada AF u Dubrovniku.Tom prilikom je postavljena i izložba. Izrađivač Studije prof.dr.sc. Sonja Jurković je jedna od kreatorica studije Krajolik koja je rađena u sklopu Strategije i Programa prostornog uređenja RH.Ona kaže:Povijesni grad se smjestio na svom izgrađenom i štićenom mjestu kao nukleus i fokus cjelokupnog prostora povijesnog i daljeg života Grada. Ta upečatljiva i jedinstvena slika je ucrtana u memorijsku mapu ljudi, kao i na starim i novim prikazima Dubrovnika.Srđ predstavlja stabilnu kulisu za Grad na morskoj pozornici. Vrijednost pogleda Dubrovnika na platnu Srđa je u snažnom i jedinstven-om djelovanju dubrovačkih zidina, te planova koji se nižu u podnožju padine i koji čine jasan rub urbanog poteza, te zaštito zelenilo, a kao kruna stoji obris bila.

Prirodni ekran padina Srđa najosjetljiviji je prostor za promjene koje bi mogle narušiti vizualne vrijednosti. Na panorami prostora gledano s tvrđe na Lokrumu mogu se utvrditi najranjivija mjesta.To je prije svega, sam vrh Srđa s tornjem i utvrdom Imperial. Svaki veći zahvat koji bi zadirao u arhitekturu i mijenjao njezin karakter narušio bi povijesnu sliku. Padina ispod tog vrha mora ostati slobodna i ne trpi promjene pa makar se radilo o hortikulturnom uređenju. Posebno je ranjiv rub platoa. On ne trpi nikakvu projenu jer ona narušava geografsku tipologiju. Duž tog ruba neprihvatljiva je izgradnja, pa makar se ona pojavila u drugom planu iza brda. Za izgradnju koja se u budućnosti može dogoditi oko Bosanke potrebno je dobro odmjeriti gustoće i visine izgradnje, da se gusta izgradnja ne bi nametnula kao strani element u prirodnom ztaleđu.Naposljetku, potrebno je održavati jasni rub i granicu između rasta garad i njegovog prirodnog okvira.

Studija vizualnih utjecaja novog sportsko-rekreacijskog centra i ostale gradnje na platou Srđa na prostor i ukupnu sliku Grada Dubrovnika (2012.)

prof.dr.sc. Sonja Jurkovic, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Af iz Zagreba

22

Vizualizacija planskih postavki na platou Srđa (2012.)

Zavod za prostorno uređenje DNŽ i PLANIUM d.o.o. Rijeka

Tijekom izrade UPU-a ŠRC s golf igralištem traženo je od Grada Dubrovnika da izradi vizualizaciju i studiju vizualne osjetljivosti, ali kako je vrijeme išlo, a studija nije bilo, to je Zavod u dogovoru sa Županom, a na inicijatvu Ministarstva naručio tražene studije.

Također se nametnulo kao nužno izraditi i kompjutersku simulaciju prostorno-planskih postavki na platou Srđa (UPU ŠRC s golf igralištem, UPU Bosasnka, UPU Žarkovica, UPU PZ Brgat Gornji, UPU TZ Brgat Gornji i GUP grada Dubrovnika), kako bi se vizual-iziralo buduće stanje na platou Srđa u kontekstu prostora Dubrovnika. Tako je Zavod u suuradnji s tvrtkom Planium iz Rijeke izradio kompjutersku simulaciju prostora na digitalnom modelu reljefa i digitalnom ortofotu.

Međutim, stjecajem okolnosti Grad se u zadnji trenutak odlučio za izradu Studija, a također i investitor. Tako da u ovom trenutku postoje pored navedene Studije koju je naručio Zavod i Studija Grada Dubrovnika (Studija vizualnih utjecaja Grada Dubrovnika, autora doc.dr.sc. Krunoslava Šmita) kao i Studija Razvoj Golfa (Valorizacija krajobraznog prostora - golf ingralište na Srđu - Dubrovnik, autora Studija za krajobraznu arhitekturu, prostorno planiranje, okoliš d.o.o. iz Rovinja dr.sc. Lido Sošić).

Studija i vizualizacija su utvrdile koja gradnja na platou Srđa predstavlja problem s aspekta zaštite krajobraznih vrijednosti prostora i vizualne osjetljivosti, te koje je potrebno izmaknuti tj. ne planirati kroz daljnju razradu u tim planovima, odnosno brisati kroz izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, odosono Izmjena i doupuna GUP-a Dubrovnika koje su u tijeku, a koje će se odraziti i na UPU-e u izradi. Obe studije su detaljno analizirale dragocjeni prostor Dubrovnika i došle su u pravi trenutak kada su gradski prostori planovi u izradi i mogu na pravi način ukazati na greške u dosadašnjem planiranju, te ih popraviti.

23

UPU ŠPORTSKO-REKREACIJSKI CENTAR S GOLF IGRALIŠTEM I TURISTIČKIM NASELJEM BOSANKA SJEVER I BOSANKA JUG

( u izradi od 2006. - Prijedlog , nova Odluka o izradi 2012. )URBOS d.o.o. Split

- Izrada UPU-a započeta je temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Dubrovnika 2005.-2009. u veljači 2005. kada je izrađena Prostorno-programska studija za izradu Plana od izrađivača Urbos d.o.o. iz Splita;- izrađen je Nacrt prijedloga Plana te je dana 28. 09. 2007. održana Prtehodna rasprava Nacrta prijedloga Plana; - Krajem 2007. donesene su IDPPUG i IDGUP, a također je 01. 10. 2007. stupio na snagu ZOPUG („Narodne novine“, br. 76/07);- Vezano za nastavak postupka donošenja Plana MZOPUG, dao je svoje mišljenje prema kojem nije bilo potrebno donositi Odluku o izradi prostornog plana nego nastaviti postupak temeljem Zakona;- U veljači, te ožujku 2009. godine, od strane Izrađivača dostavljena su još dva Programa gradnje i uređenja područja;- Program gradnje iz ožujka 2009. godine, dostavljen je tijelima i osobama određenim posebnim propisima na dostavu zahtjeva za izradu plana, sukladno čl 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji;- Krajem 2009. godine, prestao je važiti Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Dubrovnika za 2005. – 2009.;- Izrađivač je u veljači 2010. dostavio Program gradnje i uređenja područja, te je u travnju 2010. godine dostavljen ispravljeni i dopunjeni Program gradnje i uređenja područja.- Grad Dubrovnik je zatražio mišljenje MZOPUG u pogledu nastavka izrade Plana koje se odnosilo na pitanje da li je za nastavak izrade Plana potrebno donijeti Odluku o izradi sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN, broj: 76/07 i 38/09) ili se izrada Plana može nastaviti organiziranjem i održavanjem Prethodne rasprave;- Temeljem Mišljenja Ministarstva Grad Dubrovnik nastavio je s postupkom donošenja Plana te je 25. 05. 2010. održana Prethodna rasprava o Nacrtu prijedloga Plana i Javna rasprava tj. javni uvid u Prijedlog Plana u razdoblju od 16. 08. 2010. do 14. 09. 2010. te javno izlaganje 01. 09. 2010., te nakon završetka javne rasprave o Prijedlogu Plana izrađeno je Izvješće o javnoj raspravi;- Temeljem navedenog i radnog mišljenja Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije na Prijedlog plana izrađen je Prijedlog za ponavnu javnu raspravu na koju je Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije dao radno mišljenje;- U međuvremenu je došlo do Izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj: 90/11) i ukinut je Zakon o igralištima za golf;- nije razvidno temeljem čega je otpočela procedura izrade SUO, ali u ožujku 2012. je bila pri završetku izrada Studije o procjeni utje-caja na okoliša predmetnog zahvata u prostoru, koja se uputila u proceduru sukladno posebnom propisu;- Što se tiče dalje procedure donošenja Plana odlučeno je da se nakon održanih nekoliko radnih sastanaka u nadležnom Ministarstvu da se, radi nastavka izrade, a uslijed promjene zakonske regulative, donese Odluka o izradi UPU-a na Gradskom vijeću.

Iz svega navedenog vidljivo je da se od 2005. do 2010. godine radilo na Prostorno-programskoj studiji koja je ispitivala mogućnost grad-nje na platou Srđa golfskih igrališta, popratnih sadržaja u golfu, te turističkih vila. Županija je na učestale upite o usklađenosti programa izgradnje na platou Srđa s prostorno-planskom dokumentacijom šireg obuhvata očitovala se radnim mišljenjima koja su upozoravala na neusklađenost s odredbama planova šireg obuhvata.Nizom elaboracija, između kojih je i ova, Županija nastoji objasniti očito i izjašnjava se da nije protiv golfa i svega što uz to ide, ali u okvirima zadatih parametara iz PPDNŽ , PPUG i GUP-a. Očito je da investitor ima velikog utjecaja na sve strukture i da Plan ne želi uskladiti s odredbama koje utječu na vidljivost iz Grada, budući su to najatraktivnije lokacije i donose najveću dobit pri prodaji nekretnina.Ovim elaboratom pokušavamo dokazati kontinuitet zaštite slike Grada kroz prostorno-plansku dokumentaciju od prvih planova rađenih na ovom području do dana današnjeg.

24

Studija utjecaja na okoliš je započela izradom na preporuku Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (“postupak procjene utjecaja na okoliš treba provesti istovremeno s postupkom izrade UPU-a kako bi se mjere zaštite okoliša mogle ugraditi u konačno rješenje UPU-a”).

I. sjednica komisije za provedbu SUO bila je 20. 07. 2012. godine - tražena je dorada po primjedbama povjerenstva. Studija je usvojila dispoziciju prostora iz Prijedloga UPU-a koji je neusklađen s prostorno-planskom dokumentacijom šireg obuhvata, naime planirani objekti su vidljivi s područja Grada i RIjeke dubrovačke.

Zavod za prostorno uređenje je uputio u kolovozu Ministarstvu upit “da li je moguće da predložak za Studiju o utjecaju na okoliš (koja bi trebala utvrditi najpovoljniju varijantu kako za okoliš tako i za krajobraz) bude rješenje koje je u suprotnosti s važećom prostorno-planskom dokumentacijom?”.

Odgovor od 16. listopada 2012. je da je predloženo idejno rješenje iz Studije Ministarstvo ocijenilo sukladnim važećim dokumentima prostornog uređenja, a na temelju obrazloženja kako slijedi:“Predloženo rješenje iz Studije ne obrađuje maksimalno dopušteno građevinsko područje za izgradnju u predmetnoj zoni utvrđeno važećim dokumentima prostornog uređenja (31ha). Navedeno iz razloga što je sukladno odredbi članka 52. stavak 4. i 60. stavak 4. ZOPUG ta površina smanjena, jer se izdvojena gp izvan naselja sportske namjene planiraju na način da najmanje 60% površine tog gp bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, a ukupna tlocrtna površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja (što znači 10% od preostalih 40% površine zone, što iznosi max 4% površine zone, odnosno za predmetnu zonu površine 310ha iznosi maksimalno 12,4ha, dok je u prijedlogu rješenja planirano 9,3ha). U tom smislu studija mora sadržavati prijedlog rješenja koji je sukladan važećim zakonskim propisima uvažavajući rješenja iz dokumenata prostornog uređenja.”

U međuvremenu, zbog primjedbi članova komisije, a kao dopuna Studiji utjecaja na okoliš, Izrađene su dvije studije - jedna ugovorena od Grada Dubrovnika s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu, autora doc.dr. Krunoslava Šmita, dipl.ing.arh. i druga od investitora, tvrtke Razvoj golf od tvrtke KAPPO iz Rovinja, autora dr.sc. Lida Sošića, dipl.ing.krajob.arh.

AF Zagreb, Studija vizualnih utjecaja Grada DubrovnikaStudija iscrpno analizira područje s ciljem predlaganja smjernica kojima se mogu kvalitativno unaprijediti modeli prostorne artikulacije nove izgradnje i izbjeći prostorni konfl ikti u području vizualnih utjecaja grada Dubrovnika s obzirom na povijesnu jezgru Dubrovnika s otokom Lokrumom zaštićene cjeline svjetskog značaja. Na kraju daje niz smjernica: 1. Koncepcija razvoja; 2. Razine prostornog planiranja; 3. Referentne vizure; 4. Područja vizualnog utjecaja; 5. Srđ; 6. Bosanka, ali koje pokazuju dobru analizu prostora, ali bez jasnih zaključaka koji bi u ovom trenutku pomogli razrješavanju bremenite situacije.

Studio KAPPO d.o.o. Rovinj, Valorizacija krajobraznog prostora - golf igralište na Srđu - Dubrovnik Studija iscrpno analizira područje s karjobraznog polazišta, potom vrijednosno analizom prostora - ocjenom utjecaja na kraju čega analizira i vizualne kvalitete prostora i vizualnu izloženost, identitet prostora, ali može se reći sa skromnim rezultatom. bez nekog vidljivog konkretnog zaključka.

II. sjednica je bila 22. 10. 2012. kada je Studija ponovno vraćena na doradu.

u prosincu se očekuje III. sjednica povjerenstva koja bi trebala uputiti studiju u javnu raspravu ili cjelokupnu studiju odbaciti, zavisno od mišljenja članova povjerenstva.

SUO IZGRADNJE ŠPORTSKO-REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALIŠTEM ( u izradi od 2012. )

ECOINA d.o.o. Zagreb

25

Natječaj je raspisan sa ciljem dobivanja najkvalitetnijeg prostorno-programskog rješenja neizgrađenog dijela naselja Bosanka kao koncepcijske i stručne podloge za izradu urbanističkog plana uređenja područja obuhvata natječaja.

Člankom 123. Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika određena je obveza izrade Urbanističkog plana uređenja neizgrađenog dijela naselja Bosanka, točka i planska oznaka 1.9., u mjerilu 1:2000 ili 1:1000.Obuhvat budućeg Urbanističkog plana uređenja neizgrađenog dijela naselja Bosanka (dalje UPU Bosanka ili Plan) grafi čki je prikazan na kartografskom prikazu br. 4.6. Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika: “Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite – područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite”. Zona obuhvata natječaja u potpunosti se poklapa s granicama obuhvata budućeg UPU Bosanka.Programske smjernice izrađene su na temelju odredbi prostorno-planskih dokumenata višeg reda važećih za zonu obuhvata.

Zona obuhvata natječaja neizgrađeno je građevinsko područje naselja Bosanka koje je odredbama Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika predviđeno za širenje postojećeg naselja u smjeru jugoistoka (prema Žarkovici).Do izradbe GUP-om propisanog urbanističkog plana uređenja (čl. 123., 1.9.), u zoni obuhvata nije moguće ishoditi dokumente na temelju kojih se smije graditi. Međutim, i prije izrade propisanog UPU-a moguće je ishoditi lokacijske i građevinske dozvole za infrastrukturne građevine (GUP Grada Dubrovnika, čl. 123.). Prema dostupnim podacima, nijedna takva dozvola zasad nije izdana.Sukladno namjeni površina defi niranoj GUP-om Grada Dubrovnika, cjelokupno područje obuhvata označeno je planskom oznakom M11 – mješovita nam-jena niske gustoće (do 100 stanovnika/ha). Na površinama mješovite – pretežito stambene namjene (M1) planiraju se pretežito stambene građevine, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje (GUP Grada Dubrovnika, čl. 10., točka 2.2.).Prema čl. 51., točka 5.2., GUP-a Grada Dubrovnika, u zoni mješovite (M1) namjene, stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine mogu se graditi kao: samostojeće građevine, dvojne građevine i skupne građevine.

Urbana pravila za područje mješovite namjene srednje i niske gustoće na Srđu (GUP Grada Dubrovnika, čl. 111., točka 3.6.), propisuju kako slijedi:- nove građevine ne smiju ugroziti vizure prema Gradu, tj. padine Srđa moraju ostati neizgrađene,- građevine se grade kao niske i srednje, sukladno namjeni površina.

Na Natječaj se javilo 12 natjecatelja. Niti jedno natječajno rješenje nije zadovoljilo program, međutim na osnovu natječaja, inzistiralo se, da će biti samo odabran izrađivač Plana, a komisija je dala preporuke kako se treba uskladiti s planovima šireg obuhvata (preporuka komisije: U području koje je vidljivo iz Grada, predložena izgrađena struktura ipak ne zadovoljava osnovni uvjet određen Generalnim urbanističkim planom kojim se omogućuje jedino – izgradnja koja nije vidljiva iz Grada. Stoga se u ovome području, u kasnijoj razradi mora pronaći drugačiji model izgradnje jer predloženi nisu uspješno odgovorili na zahtjevan urbanističko-arhitektonski zadatak). -

Međutim, već tada je bilo jasno, da s obzirom na padinu terena i izloženost područja vizualno prema Gradu - nikakav oblik izgradnje nije moguće ostvariti, a da se zadovolji uvjet iz GUP-a. S obzirom da Stručno rješenje nije utvrđeno natječajem, potrebno je bilo izraditi novo stručno rješenje usklađeno s prostorno planskom dokumentacijom koja na području koje je iz Grada vidljivo treba predložiti evtl. park, zaštitno zelenilo ili ništa!

GRAD DUBROVNIKDržavni, javni, opći, jednostupanjski i anonimni natječaj za izradu Prostorno-programskog rješenja

neizgrađenog dijela naselja Bosanka u DubrovnikuNatječaj - prosinac/siječanj 2010.

26

Natječaj raspisan od Grada Dubrovnika, završio je protivno utvrđenim kriterijima i trebao je biti poništen.Međutim ocjenjivački sud je odlučio ipak putem natječaja izabrati izrađivača UPU-a koji je trebao sukladno odredbama GUP-a i natječaja izvršiti planiranje na cijelom području obuhvata plana, s obzirom da Stručno rješenje nije utvrđeno natječajem.Bilo je potrebno izraditi novo stručno rješenje usklađeno s prostorno planskom dokumentacijom, tako da na području koje je iz Grada vidljivo trebalo izuzeti gradnju i predložiti nešto što nije protivno odredbama GUP-a!

Zavod za prostorno uređenje, na zahtjev Grada Dubrovnika sukladno članku 78. zakona se očitovao kako slijedi:“Potrebno je prilikom izrade stručnog rješenja poštivati smjernice za planiranje koje su proizašle iz dokumenata šireg obuhvata, tj PPDNŽ i GUP-a Grada Dubrovnika, te Zakona. Ovim putem naglašavamo potrebu očuvanja istočnog dijela neizgrađenog građevinskog područja naselja Bosanka, položenog na padini Srđa, od izgradnje radi očuvanje vizura i slike grada zaštićene povijesne baštine svjetskog značaja. Prostorno-planska dokumentacija uvjetuje očuvanje vizura na način da se izbjegava izgradnja po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, padinama i uzvišenjima te vrhovima (članak 203. stavak 1. alineja 5. i 6. PPDNŽ), odnosno da nove građevine ne smiju ugroziti vizure prema Gradu tj. padine Srđa moraju ostati neizgrađene (Članak 111. stavak 3.6. GUP-a Grada Dubrovnika), a što je u skladu s načelima planiranja propisanim Strategijom i Programom prostornog uređenja RH, te Zakonom o prostornom uređenju i gradnji.Istim planovima za ovo neizgrađeno građevinsko područje mješovite namjene propisana je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja (1.9 UPU), kako bi se za pojedine prostorne cjeline odredila namjena, tj. utvrdio razmještaj djelatnosti u prostoru, te planirala javna, komunalna i druga infrastruktura, uređenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih površina te pro-pisali uvjeti uređenja i korištenja površina i mjere za očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji. U tijeku je izrada ovog plana za koji smatramo da nije uskađen s prostorno planskom dokumentacijom višeg reda jer ne uzima u obzir sve uvjete propisane planovima za ovo izuzetno osjetljivo područje.”

a na Prethodnoj raspravi UPU-a Bosanka Zavod se također očitovao i to:“Stari Grad Dubrovnik (povijesna jezgra Dubrovnika) predstavlja kulturno dobro - graditeljsku baštinu iznimne vrijednosti ne samo što se tiče hrvatskog kulturnog prostora kao jedan od najznačajnijih biljega hrvatskog identiteta već predstavlja iznimnu vrijednost i u svjetskim razmjerima. Takvo kulturno dobro je od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku, a postupak zaštite takvog kulturnog dobra usmjeren je na potpuno očuvanje izvornosti kulturnog dobra kao i njegovog povijesnog i prostornog okoliša.

Izgradnjom na vidljivim dijelovima padine zauvijek bi se devastirao povijesni i prostorni okoliš ovog kulturnog dobra i time bi se nanijela nepovratna šteta. Sprečavanje gradnje na padinama Srđa je od izuzetne važnosti radi očuvanja slike grada Dubrovnika, kao kasnosrednjovjekovnog planiranog grada na južnom dijelu hrvatske obale istočnog Jadrana, smještenim podno brda Srđ.

Također potrebno je prilikom izrade stručnog rješenja poštivati smjernice za planiranje koje su proizašle iz dokumenata šireg obuhvata, tj PPDNŽ i GUP-a Grada Dubrovnika, te Zakona. U tom smislu, planiranje gradnje na ovom području nije sukladno GUP-u Grada Dubrovnika, Urbanim pravilima 3.6. Područje mješovite namjene srednje i niske gustoće na Srđu (M11 i M12-neizgrađeno) koji kaže da nove građevine ne smiju ugroziti vizure prema Gradu tj. padine Srđa moraju ostati neizgrađene. Također isto se navodi i u članku 5. i 6. Odluke o izradbi Urbanističkog plana uređenja „Bosanka“.

Prostorno-planska dokumentacija uvjetuje očuvanje vizura na način da se izbjegava izgradnja po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, padinama i uzvišenjima te vrhovima (članak 203. stavak 1. alineja 5. i 6. PPDNŽ), a što je u skladu s načelima planiranja propisanim Strategijom i Programom prostornog uređenja RH, te Zakonom o prostornom uređenju i gradnji.

Smatramo da je potrebno izraditi Studiju vizualnih utjecaja za Grad Dubrovnik u okviru izrade ID GUP-a Dubrovnika koja bi analizirala ovaj prostor metodologijom prema publikaciji Studija Krajolik, Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, znanstvena i stručna istraživanja i primjena u sustavu prostornog uređenja RH, MZOPUG-Zavod za prostorno planiranje i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, 1999. Kroz izradu Studije odredili bi se dijelovi građevinskog područja UPU-a Bosanka koji su pogodni za gradnju kao i oni koje bi trebalo očuvati od izgradnje radi očuvanje vizura i slike grada zaštićene povijesne baštine svjetskog značaja. “

UPU Bosanka je u fazi Nacrta konačnog prijedloga i ishođenja prethodne suglasnosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, nakon čega bi Gradonačelnik terbao usvojiti Konačni prijedlog Plana i uputiti ga Zavodu na Mišljenje, a potom Župano na suglasnost...

UPU BOSANKA (Nacrt konačnog prijedloga)(u izradi od 2010.)

UNIFICA d.o.o. Zagreb

27

Stari Grad Dubrovnik (povijesna jezgra Dubrovnika) je kulturno dobro - graditeljska baština iznimne vrijed-nosti i predstavlja najznačajniji biljeg hrvatskog identiteta u svjetskim razmjerima.

Takvo kulturno dobro je od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku, a postupak zaštite takvog kulturnog do-bra usmjeren je na potpuno očuvanje izvornosti kako njega, tako i njegovog povijesnog i prostornog okoliša.

Izgradnjom na vidljivim dijelovima padina Srđa zauvijek bi se devastirao povijesni i prostorni okoliš ovog kul-turnog dobra i time bi se nanijela nepovratna šteta. Sprječavanje gradnje na padinama Srđa je od izuzetne važnosti radi očuvanja slike grada Dubrovnika, kao kasnosrednjovjekovnog planiranog grada na južnom dijelu hrvatske obale istočnog Jadrana, smještenim podno brda Srđ.

S obzirom na kontinuitet zaštite, kroz prostorno-plansku dokumentaciju i time potvrđenu nespornu vrijednost ovog prostora, potpuno je jasan značaj i razlog urbanih pravila propisanih u odredbama za provođenje GUP-a Grada Dubrovnika za ovo područje. Odredbe prostorno-planske dokumentacije proizišle su iz postulata urbanističke i arhitektonske struke, te konzervatorskih principa, tj. potrebe zaštite vizura i slike grada – zaštićene cjeline svjetske baštine.

Potrebno je revidirati stručno rješenje UPU-a Bosanka i UPU-a ŠRC s golfskim i igralištem i turističkim zonama Bosanka jug i Bosanka sjever, poštivajući smjernice za planiranje koje su proizašle iz dokumenata šireg obuhvata, tj PPDNŽ-a, PPUG-a i GUP-a Grada Dubrovnika, te Zakona.

Zakon je decidiran kada kaže da dokumentom prostornog uređenja užega područja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih dokumentom prostornog uređenja širega područja, te se ne moraju planirati sve namjene prostora određene dokumentom prostornog uređenja širega područja kao mogućnost.To znači da je GUP dao mogućnost planiranja mješovite namjene na određenom građevinskom području, ali da je uz tu mogućnost dao i uvjet u kojem se navodi da se objekti ne smiju vidjeti.Ne samo analizama nego i prostim okom je dokazano da će se objekti na dijelu planiranog građevinskog područja vidjeti, stoga je potrebno na dijelovima vidljivim iz grada UPU-om - ne planirati gradnju.

Slijedom rečenog, a s obzirom da se uvjeti razgraničenja, uređenja i građenja unutar građevnog područja određuju urbanističkim planovima, potrebno je cjelovitije sagledati ovaj prostor, uvažavajući sva navedena ograničenja proizašla iz krajobraznih vrijednosti prostora, te odrediti dio građevinskog područja na kojemu je moguća gradnja i dio na kojem nije moguća gradnja jer ugrožava vizure prema gradu.

ZAKLJUČNI KOMENTAR

28