slobodna bosna [broj 880, 19.9.2013]

7/29/2019 Slobodna Bosna [broj 880, 19.9.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-880-1992013 1/68I

DOGOVOR TIHI]-^OVI]: KOMPROMIS ILI TRE]I SRE]A”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-880-1992013 2/68



POSLJEDNJI POZIV ZA BRISEL

RIJE[ENA ENIGMA „SEJDI]-FINCI”(?)Desetak dana pred sudbonosni sastanak uBriselu posve}en BiH, lider SDASULEJMAN TIHI] i lider HDZ-a DRAGANÔVI] iza{li su s prijedlogom rje{enja zapresudu „SEJDI]-FINCI“; Slobodna Bosnaotkriva dobre i lo{e strane Tihi}evog i

ôvi}evog prijedloga i analizira moè liovaj prijedlog dobiti neophodnu podr{ku uParlamentu BiH

SKANDAL NEDJELJEPROPAGANDNA TORTURA JAVNIH

EMITERAJavni emiteri udruènim snagama uspjeli susprije~iti debatu o preraspodjelimarketin{kog kola~a kako bi zadràlidominaciju i sa~uvali nezasluène privilegije

KUCAMO NA VRATAZABORAVLJENIHPREDSJEDNIKAGDJE SU BIV[I ^LANOVI

PREDSJEDNI[TVA BiHPrvog oktobra navr{it }e se ravnosedamnaest godina otkako je usarajevskom hotelu Saraj odràna

„konstituiraju}a“ sjednica prvogposlijeratnog saziva Predsjedni{tva BiH;na{a novinarka je istraìla gdje su, kakoìve i ~ime se trenutno bave nekada{nji~lanovi dràvnog Predsjedni{tva koji su,svaki u svome mandatu, donosili strate{keodluke u novijoj povijesti BiH

HA[KI TRIBUNALKAZNA ZA SUDIJU ZVI@DAÂSamo tri mjeseca nakon {to je ukazao nanamje{tanje osloba|aju}ih presuda zavisoke srbijanske i hrvatske policijske i

vojne zvani~nike pod pritiskom predsjedni-

ka suda THEODORA MERONA, danskisudija FREDERIK HARHOFF uklonjen jeiz procesa VOJISLAVU [E[ELJU; na{izvor iz vrha Ha{kog tribunala otkriva koje}e lan~ane reakcije izazvati diskvalifikovanjesudije koji nije mogao da pre{uti moralnikrah Tribunala

PLINSKI “RAT” U BiH:JU@NI TOK I/LI IAPVlasti u Republici Srpskoj sve aktivnosti

usmjerile su na svoj dogovor sa Rusijomna izgradnji nove trase plinovoda „Ju`nitok“; ogranak „Ju`nog toka“, koji bi seeventualno gradio, bio bi na skoroidenti~noj trasi na kojoj se nalazi i postoje}iplinovod, a bio bi upu}en na samo jedanizvor, odnosno ruski gas. Vlasti u FederacijiBiH su za alternativno rje{enje, odnosnoza priklju~ivanje na „Jonsko-jadranskiplinovod“

LI^NI STAVUOÎ VOJNE INTERVENCIJE U SIRIJI?Ako predsjednik BARACK OBAMAodustane od ka`njavanja reìma u

Damasku, svijet }e ovo primiti kao porukuVije}a sigurnosti UN-a: «Ako ubija{ svojnarod, nemoj to raditi hemijskim oru`jem isve }e biti u redu!»; na{ saradnik,bosanskohercegova~ki diplomata, analiziratrenutne odnose SAD-a i Rusije u kontekstubrutalnosti aktuelnog sirijskog reìma

VUÎ]EVI KEÊVI IZ RUKAVEKSPERTI SA TERETOM SKANDALVijest o Vu~i}evom poja~anju Vlade Srbijpoznatim i priznatim ekspertima,DOMINIQUEM STRAUSS KANHOM iALFREDOM GUSENBAUEROM, prenijesu vode}i svjetski mediji, me|utim u Srbijse vodi o{tra polemika da li zemlju iz

duboke krize mogu izvu}i stru~njaci kojise u svojim zemljama naleze u sredi{tuafera

19.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasilaMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovan

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.

36

24

24

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


KR^MA U PLANINI

SDP-ov direktorZOI ’84 SalkoHasanefendi} za

dvije godinepove}ao dug pre-duze}a za 10 putaRadnici javnog poduze}a ZOI ’84, kojisu ovoga tjedna stupili u {trajk, nisutrebali protestirati pred zgradom VladeKantona Sarajevo, nego pred ku}ombiv{eg direktora Salke Hasanefendi}aIako je Hasanefendi} smijenjen u martuove godine, trebat }e jo{ dostavremena i umije}a da se sanirajumilijunski gubici koje je ostavio zasobom. Prema zvani~noj dokumentacijiu vrijeme kada je imenovan na funkcijudirektora (po~etkom jula 2011.) SalkoHasanefendi} je u poduze}u ZOI ’84zatekao 113 radnika. Nepune dvijegodine poslije, broj uposlenika segotovo udvostru~io - na platnoj listi jebilo 224 radnika! Izme|u ostalih, i 25radnika koji su zvani~no bili angaìranina hotelijerskim poslovima, iako ZOI ’84u svom vlasni{tvu nema nijednoghotela?! Uporedo s drasti~nim

pove}anjem broja uposlenika, rasli su iizdaci za pla}e: u ljeto 2011. iznosili su177.000 KM mjese~no, a u prolje}e2013. godine ~ak 330.000 maraka.Istodobno je dug poduze}a od 1,4milijuna maraka koji je zatekao popreuzimanju du`nosti, SDP-ov direktorSalko Hasanefendi} uspio pove}ati nanevjerojatnih 14,7 milijuna KM! No, ta~injenica Hasanefendi}u nije smetalada godi{nje na reprezentaciju tro{iblizu sto tisu}a maraka. Popisukatastrofalnih poslovnih poteza biv{egdirektora Salke Hasanefendi}a, bliskom

ro|aku Zlatka Lagumdìje, svakakotreba dodati i potpisivanje predugovorao kupovini hotela Mu{inovi} naBjela{nici, iako poduze}e ZO ’84nikada nije osiguralo sredstva zaobnovu njihovog hotela Igman . (S.M

MINI MARKET

Patrijarh Irinej u Sarajevu

SalkoHasanefendi}



Nikada u predizbornim kampanjama politi~ari ne laùvi{e, bezo~nije i temeljitije, a laù i petljaju ~im o

bilo ~emu zinu, nego kada najavljuju da }e ukolikodo|u na vlast formirati „vladu eksperata“, uglednih,dokazanih, provjerenih znalaca. Nema politi~ke strankekoja ne ma{e takvim ~vrstim obe}anjima. Ko biva, ne}egledati, niti }e kriterij biti strana~ka pripadnost, rukovodit}e se isklju~ivo stru~nim referencama i prethodnimrezultatima. I ~im se zavr{e izbori, ha se u|e u mukotrpni

proces formiranja vlasti, svi eksperti nikom poniko{e i ucrnu zemlju propado{e, umjesto njih na strate{ka mjesta

kidi{u strana~ki ~inovnici, lojalni, nesposobni poltroni,krvopijska politi~ka klasa. Kojima se promptno,kapilarno, pridruùju horde prate}eg obiteljsko-

nepotisti~kog i jaransko-privatnog aparata, po~inovni~kim sinekurama, savjetni~kim foteljama, javnim

poduze}ima, medijskim stoèrima.

Ne postoji, jo{ se nije pojavila stranka u povijesti

bosanskohercegova~kog vi{estrana~ja a da nijeobjavila kako posjeduje „kvalitetne kadrove“, sve

eksperta do eksperta, sve genija do genija, spremneda„iznesu teret odgovornosti u najteìm kriznimsituacijama“. Da bi odmah nakon preuzimanja vlasti uz

blagoslov i podr{ku tih stranaka dràvne funkcije prete`no, zapravo po pravilu, zatrpali bataljonisvakojakog olo{a, opskurnih neznalica, karijeristi~kih

prelivoda i, {to je posebno razorno - okorjelihkriminalaca, neizlje~ivih kleptomana. Ako im je to,vladaju}im strankama u zadnjih dvadesetak godina,utje{no, ni{ta bolje stvar nije stajala ni sa opozicionom

scenom, podmitljivom, pohlepnom, podjednako

amoralnom, u su{tini jadnom.Smjenjivale su se u posljednje tri godine, koliko

pro{lo od posljednjih op}ih izbora, vlade na svmogu}im razinama u Bosni i Hercegovini, neka mi samneko nabroji ijednog „eksperta“ za oblast u kojoj koliko-toliko vremena bio raspore|en. Hajdemo u krat{etnju po svim razinama vlasti, da vidimo kako stojekako se drè „eksperti“ u Vije}u ministara. Za {ta ekspert SDP-ov kriminogeni kadar Damir Had`ministar prometa i komunikacija? Taj neotesakvazijalija{, a zapravo priprosti uli~ar, dinar

konvertibilnog feninga u ìvotu nije zaradio u „realnosektoru“ mimo politike i izvan stranke. Tre}inu od svoj38 godina ìvota proveo je u politici i vi{e nego rasko{

i rastro{no ìvio od politike. Je li biv{i ministar sigurnoSadik Ahmetovi} na tu du`nost biran kao eksp(magistar dru{tenih nauka na jednom krajnje diskuta

ilnom fakultetu), ili kao potpredsjednik Strandemokratske akcije? Da li je njegov nasljednik FahrudRadon~i} na Likovnoj akademiji u Nik{i}u im

predmete iz oblasti sigurnosti?

Koja je uà struka, specijalnost, {ta je po vokac@eljka Cvijanovi}, premijerka u reformiranoj VlaRepublike Srpske? Profesorica engleskog jezik

Hajde, dobro, usput je i magistrirala, ali malo to pomau vo|enju najvi{e izvr{ne vlasti i u neuporedi

jednostavnijim i lagodnijim vremenima i entitetimZlatko Lagumdìja je svoga entitetskog ekspertsk

premijera prona{ao u ekspertu Nerminu Nik{i}u, upitdiplomiranom pravniku iz Konjica, koji se prije t

„priznanja i obaveze“ nije bavio ni~im vrijednim pomen

SLOBODNA BOSNA I 19.9.206

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Ne postoji, još se nije pojavila stranka u povijesti bosanskohercego-vačkog višestranačja a da nije objavila kako posjeduje „kvalitetnekadrove“, sve eksperta do eksperta, sve genija do genija, spremneda„iznesu teret odgovornosti u najtežim kriznim situacijama“. Da bodmah nakon preuzimanja vlasti uz blagoslov i podršku tih stranakadržavne funkcije pretežno, zapravo po pravilu, zatrpali bataljonsvakojakog ološa, opskurnih neznalica, karijerističkih prelivoda i, što je posebno razorno - okorjelih kriminalaca, neizlječivih kleptomana

[TO NAS NEMA, MA[ALLAHNERADNI^KA KLASA ODLAZI U RAJUPi{e: SENAD AVDI]

Kako smo nakon izbora, umjesto ekspertsknormalno i nepromjenjivo



~ak ni na lokalnoj razini. Od politike i ni od ~ega drugog cijeliìvot, vrlo otmjeno, na visokoj nozi ìvi i Nik{i}ev kolega izfederalne „ekspertske vlade“ i SDP-ovog rukovodstva, ministar obrazovanja i nauke Damir Ma{i}.

Fikreta Musi}a, biv{eg kantonalnog sarajevskog SDP-ovog

premijera, eksperta koji je te{ko izlazio na kraj sa obavezamau mjesnoj zajednici na ~ijem je ~elu bio, zamijenio je Suad

Zeljkovi}, koji je svoju nestrana~ku, vi{e nego stru~nu

kompetentnost prethodno ovjerio jezivim, vrtoglavim gubicimakoje je ostavio iza sebe u sarajevskim Toplanama . Pomalo jeohrabruju}e bilo saznanje od prije neki dan da je premijer Unsko-

sanskog kantona Hamdija Lipova~a jedno vrijeme za hljebzara|ivao od svojih deset prstiju, a ne sa budètskih jasli - dok je uratu bio prevoditelj u biha}kom sektoru UNPROFOR-a.

Do unedogled bi nas odvelo, a da nio~emu novom ne bi(po)svjedo~ilo, pobrajanje desetina i stotina eksperata, stru~njakaraznih profila, koji samo u posljednjih tri godine, voljom bira~a,vr{ljaju po svim razinama vlasti, javnom sektoru.

Ne bi trebala biti bogzna kakva utjeha ~injenica da se i u na{emsusjedstvu, Hrvatskoj i Srbiji, odvijaju manje-vi{e identi~ni

procesi, da se i tamo partitokratski model uspostave vlasti ivladanja odoma}io sa podjednako pogubnim posljedicama. Vlada

premijera Zorana Milanovi}a na{la se posljednjih dana preddramati~nim izazovom - otvorenim sukobom s Evropskomkomisijom koja prijeti finansijskim sankcijama zbog u su{tinisitnog problema - neizru~enja njema~kom pravosu|u navodnogUDB-a{kog naredbodavca za likvidacije „neprijateljskeemigracije“, Josipa Perkovi}a.

Ne znam koliko je u tu delikatnu poziciju Hrvatsku dovelo

pokazivanje mi{i}a vlasti u Briselu na malim, svje pripremljenim dràvama, a koliko je za to odgovor(ne)kompetentnost Milanovi}eve Vlade. Relativno su mi pozna

biografije i „radni sta`“ Milanovi}evih, odnosno SDP-ovministara - te{ko da se tu moè na}i jedan, ili dvojica koji su ikaigdje drugo radili osim u partijskoj infrastrukturi, ili grijali foteu saborskim klupama. Sve su tu, iz male iznimke, a nije to jedi{to lidera SDP-a Hrvatske povezuje sa njegovim bh. kolegoLagumdìjom, Milanovi}evi „Nik{i}i, Ma{i}i, Hadì

Magazinovi}i, Lipova~e...“.U vi{emjese~nom procesu rekonstrukcije Vlade Srbijnajmo}niji Srbin u regiji, predsjednik svega {to je va`no

susjednoj zemlji, Aleksandar Vu~i}, pustio je niz vodu tri-~etministra, najblià suradnika iz vlastite stranke („divne ljude

prijatelje“, kazao je iskreno ganut do suza), jer nisu mo

„odgovoriti novonastalim isku{enjima i zadacima“. Vu~i} je kaza parafraziram, da ne samo da ni u jednoj politi~koj stranci, pa njegovom SNS-u, nema dovoljno kvalitetnih i kompetetnih ljunego ih nema u ~itavoj Srbiji. Pa se razletio Vu~i}, traìti poja~an{irom svijeta, od srpske dijaspore, do omatorjelih, ali jo{ uvijupotrebljivih evropskih i svjetskih stru~njaka, za ovo, ili za onnaj~e{}e za ekonomiju i finansije.

Ito je apsolutno ta~no i to vaì ne samo za Srbiju, nego, mnovi{e za Bosnu i Hercegovinu - mi smo, najgrublje kazankadrovski, stru~no, „ekspertski“ opusto{eni, razmontiran

obezglavljeni. Razlika je u tome {to siroma{tvo kadrovske baz„sive mase“, ovda{nju partitokratsku oligarhiju ne zabrinjava, tjera na akciju, promjene, rekonstrukcije, nego je ohrabruje i ~

objektivno nedodirljivom i dugoro~no nezamjenjivom...


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJ

bili desetine partitokratskih vlada i zbog ~ega je to

EKSPERT DO EKSPERTA Vlada Federacije - kadrovska deponijavladaju}ih stranaka



ÊTVRTAK, 12. SEPTEMBARZabavni su mi komentari ovih por-

taldìja, koji mi svako malo nabiju na nosizbor supruge za ambasadoricu BiH uê{koj Republici. „Laku je Avdi}u, kada }euskoro biti dopisnik Slobodne Bosne izPraga“, komentira jedna, naravno anonim-na, sveznalica.

Taman tako: tisu}ljetni novinarski sanmi je biti dopisnik sa ku}nog praga!

PETAK, 13. SEPTEMBAR„Remek-djelo“, tako ocjenjuje kriti~ar

britanskog The Indenpendenta na engleski preveden roman „SIN“ ANDREJA NIKOLAIDISA, i nagra|uje ga sa maksi-malnih pet zvjezdica.

Za mnogo blaè, suzdrànije pohvaleAndrejevom romanu, prije pet-{est godina,kada mu je (prvi put) uskra}ena nagrada„Me{a Selimovi}“, masakriran sam odsvekolikog ovda{njeg i dijasporskog, alini{ta manje palana~kog, knjièvno-kriti-

~nog kartela.

SUBOTA, 14. SEPTEMBAR Negdje u ratu sjedio sam sa

knjièvnikom i jezikoznalcem, rahmetliALIJOM ISAKOVI]EM, pa nam se jedan

borac Armije BiH àlio: „Zadnjih mjesecinam se potpuno uznedalo.“ Alija je bio

potpuno zate~en, nikada ranije, kao ni ja,nije ~uo za „uznedalo“- odmah je pri bilje-ìo u svoj tefter.

Danas poznanik kojem se raspaodugodi{nji, ~inilo se, harmoni~an i sretan

brak, obja{njava za{to se razveo od ène:

„Eto, jednostavno, zanevolio sam je.“ Nije je, dakle zamrzio, bio bi to jezik mr`nje,nego je zanevolio. Odmah pribiljeìm, dane bih zaboravio ovaj jezi~ki dragulj.

NEDJELJA, 15. SEPTEMBAR[to vi{e i duè gledam BOJANA

BOGDANOVI]A, najboljeg hrvatskogko{arka{a i jednog od dvojice-trojicenajboljih ko{arka{a na Evropskom

prvenstvu u Sloveniji (u pet deka je Bojan

sa Tonyjem Parkerom i NenadomKrsti}em), sve vi{e cijenim uspjehe mladihko{arka{kih selekcija BiH. Za{toBogdanovi}, Mostarac, ~iji je otac nekadaigrao ko{arku u @elji nije svojedobno igraoza mlade selekcije BiH? Razlog je banalan:takve selekcije nisu postojale. Zato su va`niuspjesi Markovi}evih juniora i kadeta kojevodi Emir Halimi}: kaù stru~njaci da ve}sada me|u tim dje~acima neki nisu ni{ta

manji potencijal od Bogdanovi}a unjihovim godinama...

PONEDJELJAK, 16. SEPTEMBARU briljantnoj autobiografskoj knjizi

ALEKSANDRA HEMONA „Knjiga mojihìvota“ postoji tekst s naslovom „Razlozizbog kojih ne èlim napustiti Chicago,nepotpuna lista“. Hemon pobraja dvadesetrazloga, sve krupniji od krupnijeg, zbogkojih nipo{to ne èli oti}i iz grada u kojemìvi dvije decenije.

Trebalo bi mi dobro razmisliti danakontam, nahvatam barem pet razloga kojime priti{}u da „ne idem iz ovog grada“,evo danas napokon na|oh jedan, ali zlatavrijedan.

U kafanu u kojoj jutros, ako }emoiskreno - vazdan, boravim naleti GORANBREGOVI], pozdravimo se srda~no,upitamo za juna~ko zdravlje, razmijenimo

par masnih viceva, ode Goran za svojim poslom.

„Kakav je ovaj Bregovi} s parama?“,

pita me kafanski partner. „ûj, kakav je,pun je ko brod.“ „Ako si dobar sa njim, na{ta li~i, kako se drì, reci mu neka ih odmahpo~ne tro{iti!“

UTORAK, 17. SEPTEMBARDOMINIQUE STRAUSS KAHN,

smijenjeni direktor Me|unarodnog mone-tarnog fonda, danas je potvrdio da }e seubudu}e angaìrati kao savjetnik ALEKSANDRA VUÎ]A, prvog potpred-sjednika Vlade Srbije. Kahn je odletio sadirektorske funkcije nakon poku{aja

seksualnog napastvovanja jedne djevojke u

hotelu u Americi. Nedugo potom pronjega je u Francuskoj podignuta optu`nizbog organiziranja i sudjelovanja me|unarodnom lancu prostitucije. odbranu sa slobode morao je polo`kauciju od sto hiljada eura. Prva mjeseca, saop}io je Kahn, Vu~i}a savjetovati besplatno „jer volim Srbiju“.

Ne znam za{to, ali nesta{nog francukog financijskog eksperta ve} vidim k

idealnog u~esnika jedne od naredn„Farmi“. Nije uop}e te{ko zamisliti ga, totaj tip ~ovjeka, kako se gloì EkremoJevri}em i Milo{em Bojani}em, ili kakorazapet izme|u Stanije, Soraje, VendPobijedi li, a ne vidim razlog da

pobijedi, namaknuti }e vi{e para nego {mu je Vu~i} u stanju ponuditi i platiti.

SRIJEDA, 18. SEPTEMBAR Nema racionalnog obja{njenja

odbijanje poslanika u Skup{tini KantoSarajevo da prihvate ostavku DAMIRMARJANOVI]A, ministra u Vladi ovokantona. Marjanovi} je ostavku podnskoro prije pola godine, ne namjerava

povu}i (kao {to su to u~inile njegove koleiz Vlade NERMIN PE]ANAC i ZLATKPETROVI]) i stvar je ~ista, da jasnija moè biti. Sve drugo, a pogotovo pona{anzastupnika SDP-a, koji su napustsjednicu u vrijeme glasanja o Marjanov}evoj ostavci, ~isto je inadìjsko, vulgar

politikantstvo.

Razgovarao sam dva dana nakon {to pokupio svoje stvari iz kabineta u VlaKantona, bez namjere da se u njega vra}sa profesorom Marjanovi}em. Prepri~sam mu istinitu anegdotu, nimalo sli~njegovom slu~aju. Jedan moj poznanik socijalisti~ko-komunisti~ke nomenklatunezadovoljan kako idu stvari u njegovo„resoru“, a i {ire, povjerio mi se da

podnijeti ostavku. „Pa podnesi, jebo ga {ta je problem?!“ „Ama, iskreno strah meda }e mi je drugovi prihvatiti“, odvrati

on...


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-880-1992013 10/68SLOBODNA BOSNA I 19.9.2010

SARAJEVSKI MUK-ORLI]

Rijaset IZ-aBiH pre{utioLati}evu izjavu

da je biv{i reisCeri} biosuradnik UDB-eJedan od zaklju~aka vanrednogzasjedanja Sabora Islamske zajedniceu Srbiji, koje je odràno prije desetakdana, bio je i zahtjev za smjenuDèmaludina Lati}a. Na inicijativusandà~kog muftije Muamera efendijeZukorli}a, ~lanovi Sabora su od reisu-

l-uleme Huseina Kavazovi}a zatraìlida prekine svaki anga`manDèmaludina Lati}a u ustanovamaIslamske zajednice u BiH, a odsarajevskog Fakulteta islamskih naukada mu uru~e otkaz?! Povod za o{trureakciju Sabora Islamske zajednice uSrbiji je nedavno Lati}evo gostovanje uemisiji Reflex na Televiziji OBN ,odnosno izjava da je biv{i reis MustafaCeri} bio suradnik zloglasne UDB-e. Imada nema dvojbe da je zahtjev zaizop}enje Dèmaludina Lati}a do{aoupravo od Mustafe ef. Ceri}a, dok je

njegov intimus Muamer ef. Zukorli} biozaduèn da osigura podr{ku ~lanovaSabora, znakovito je da je zahtjev izSrbije potpuno ignoriran u RijasetuIslamske zajednice u BiH i da osimpristalice sandà~kog muftije, nitko nijestao u obranu biv{eg reisa. (S.M.)

MINI MARKET

Sudbina kadrova SDS-a razmje{tenihu Vije}u ministara BiH nalazi se u rukamaSDP-a. Posve je jasno da }e SBBFahrudina Radon~i}a i HDZ Draganaôvi}a podràt i svog banjalu~kog

„strate{kog partnera“ , kao {to je jednako jasno da Dodik ne moè ra~unati na podr{ku najve}e bo{nja~ke partije, SDA.Odluku }e, dakle, prelomiti zastupniciSDP-a bez ~ije kooperativnosti SNSD nemoè osigurati dovoljan broj ruku zasmjenu [arovi}a i ostatka SDS-ovedruìne.

Mada se ~elni{tvo SDP-a jo{ javno neizja{njava, iz pouzdanih izvoradoznajemo da je odluka ve} donesena.SDP }e glasati za inicijativu SNSD-a, ali

pod uvjetom da zauzvrat preuzme punukontrolu nad Regulatornom agencijom zakomunikacije (RAK), koja je, premranijem „trgovinskom sporazumu“vladaju}ih partija, trebala pripasti SDS-u

Preuzimanje RAK-a nije cilj negosredstvo pomo}u kojeg SDP namjerava

ponovo ovladati Federalnom televizijomU proteklih desetak godina FTV je bionajva`nija medijska pu{karnica koju jeSDP obilato (zlo)upotrebljavao uobra~unu s politi~kim rivalima. Nookolnosti su se promijenile, ve} nekovrijeme SDP ne samo da ne komandujemedijskom vatrom FTV-a nego se sveu~estalije nalazi na njenom ni{anu.

(M.A.

SDP-ova RAK RANA

SDP će glasati za smjenuSDS-ovaca ako zauzvrat

preuzme kontrolu nad RAK-om

Predsjednik HSP-a ZvonkoJuri{i} i definitivno je izgubiokontrolu nad kadrovima testranke u Vladi Federacije BiH:ministrom financija AntomKrajinom i ministrom rada i

socijalne politike Vjekoslavomâmberom. Nakon posljednjegunutar strana~kog obra~una me-|u zava|enim prava{ima Juri-{i} i dvojica federalnih mini-stara vi{e uop}e ne komuni-ciraju, i samo je pitanje dana kada }e njihovrazlaz biti javno potvr|en. No, kako sadastoje stvari, Zvonko Juri{i} nije izgubio

samo kontrolu nad strana~kkolegama, nego i nad lokalm tuìteljstvom, koje godinma prikriva njegov kriminUveliko se, naime, spekulda je Federalno tuìteljst

nedavno od tuìtelja u [ikom Brijegu zatraìlo skaznene prijave koje je MZapadnohercegova~ke ù pnije podnio protiv Juri{(komada sedam), zbog sum

da je kao ùpanijski premijer po~inkriminal milijunskih razmjera.

(S.M

ZVON(K)O ZA UZBUNU

Federalni ministriAnto Krajina i VjekoslavČamber otkazali lojalnost

predsjedniku Jurišiću

ZvonkoJuri{i}

Dèmaludin Lati}



PRO ET CONTRA


BLOGU PLAKAT

Umirovljeniepiskopzvorni~ko-

tuzlanski VasilijeKa~avendasluìo liturgiju

Kompromitirani episkop ponovo sepojavio u javnosti, i to na proslavi 40godina arhijerejskog sluènja mitropolitaNikolaja.

Pored episkopa sremskog Vasilija,banatskog Nikanora, osje~ko-poljskogLukijana i mitropolita Nikolaja, svetu

arhijerejsku liturgiju sluìo je upravoVasilije Ka~avenda!Na svom blogu Ka~avenda je

napisao da je do{ao na li~ni poziv mit-ropolita dabrobosanskog Nikolaja.

“Moj obi~aj je da se ne bavimzaludnim poslom demantovanjaoptu`bi i kleveta, jer la` razobli~avavremenom samu sebe. Ono {to smozaista uradili je ono ~emu nam jeBog dovoljni, jedini svedok. Ne èlimda sudim drugima, a drugi ako ho}eneka mi sude, pa makar i bezikakvog razloga”, poru~io je na svom

blogu umirovljeni vladika. (A.M

MINI MARKET

ALEKSANDRAPANDUREVI]

Poslanik SDS-a uPredstavni~komdomu

NELideri u FBiH }e se podijeliti igrupisati izme|u onih kojièle krizu i onih koji èle dadaju mo} Miloradu Dodikukako bi on pokazao kakonjega u Federaciji slu{aju irade ono {to on èli.

[EMSUDINMEHMEDOVI]

Zastupnik uZastupni~komdomuParlamenta BiH

NEOvo je poku{aj skretanjapa`nje od su{tine problema

jer se na dnevnom redu nalazizakon o vojnoj imovini aMilorad Dodik skre}e pa njusa ove su{tine na bezna~ajne

stvari poput toga ko }e jo{godinu dana biti ministar.

VESO VEGAR

Glasnogovornik HDZ-a1990

DAMi{ljenja sam da Milorad nebi ulazio u tu avanturu da ve}nije osigurao podr{ku ve}inei da je na djelu dogovor lideravladaju}e {estorke, u ovomslu~aju petorke.

BRANISLAVBORENOVI]

Potpredsjednik PDP-a

DA/NEMi{ljenja sam da }e MiloraduDodiku najve}i partner bitiSDP jer je to neka vrstanove/ stare koalicije koja }e,o~igledno, nastaviti djelovatiu narednom periodu.

NERMIN PE]ANAC

Predsjednik SDU BiH

DA/NEMilorad Dodik }e poku{atisve da ostvari podr{ku, a dali }e uspjeti to je pitanje vre-

mena. Milorad Dodik ve}gubi autoritet i snagu imi{ljenja sam da mnogiDodika smatraju ~ovjekomkoji je na odlasku, a odlaze}iljudi ne dobijaju ba{podr{ku.

DENNIS GRATZ

Predsjednik Na{e stranke

DA/NESve je mogu}e, s obzirom dasu partneri Milorada Dodik i uovom spremni da prave svekompromise kako bi {to duèzadràli svoju poziciju uvlasti.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Mislite li da će Milorad Dodikosigurati podršku federalnih partnera

za smjenu SDS-ovih kadrova?

Priredila: Ma{a ]osi}

Vasilije Ka~avenda



êlnici vode}ih stranaka bo{nja~kog ihrvatskog naroda, Sulejman Tihi} i Draganôvi}, na tragu su rje{enja vrlokomplicirane enigme poznate pod nazivom„Sejdi} i Finci“. U nekoliko bilateralnihsusreta tokom posljednjih dvadesetak dana,uspjeli su ispregovarati ve}inu spornihelemenata ustavno-politi~ke konstrukcije~iji je cilj da osigura punu ravnopravnost trikonstitutivna naroda, ali i otkloni ustavnu

diskriminaciju nacionalnih manjina, {toizri~ito nalaè presuda Suda iz Strazbura.

USTAVNA DISKRIMINACIJAJevrej Jakob Finci i Rom Dervo Sejdi}

jo{ prije pet godina àlili su se Sudu uStrazburu da im je kao pripadnicimanacionalnih manjina uskra}eno tzv. pasivno

bira~ko pravo, odnosno pravo da sekandidiraju za odre|ene funkcije u dràvi,kao {to je, primjerice, funkcija ~lanaPredsjedni{tva BiH koja je premaodredbama vaè}eg Ustava BiH rezer vira-na ekskluzivno za pripadnike tri konstituti-

vna naroda u BiH. Naravno, Sud uStrazburu je uvaìo àlbu Fincija i Sejdi}a,naloìv{i 2009. godine vlastima BiH daotklone o~iglednu ustavnu diskriminacijunacionalnih manjina.

Problem se mogao rije{iti davno, i to navrlo jednostavan na~in, da je vladaju}a

politi~ka garnitura u RS-u pristala da se tri~lana Predsjedni{tva BiH, jedan iz RS-a idva iz Federacije BiH, ubudu}e biraju na

posredan na~in, iz reda izabranihzastupnika Parlamenta BiH. No, u tijesnomdogovoru s ~elnikom HDZ-a Draganomôvi}em, predsjednik RS-a i lider

vladaju}e partije SNSD-a Milorad Dodik

uporno je insistirao da se ~lanoviPredsjedni{tva BiH i ubudu}e biraju naizravan na~in kao i do sada, uvjeren dafederalni partneri ne mogu prona}i rje{enjea da se Federacija BiH ne podijeli na dvijeizborne jedinice, {to bi bio uvod uformiranje zasebnog entiteta s hrvatskomve}inom.

Federalni partneri su skoro pune ~etirigodine tragali za rje{enjem koje bi sezasnivalo na tri va`na principa: da se u obaentiteta na simetri~an na~in biraju ~lanoviPredsjedni{tva BiH, da se svim gra|anima,

bez obzira na nacionalnu pripadnost,

osigura jednako pravo kod kandidiranja zadràvnu funkciju i da se uza sve to uvaìzahtjev bo{nja~ke strane da Federacija BiHostane jedna izborna jedinica, kao i zahtjevhrvatske strane da se osiguraju pouzdanimehanizmi koji }e spre~avati preglasavanjemalobrojnijeg naroda, kako se ne bi

ponavljao „slu~aj Kom{i}“!

SIMULACIJA MODELARje{enje koje su patentirali i usaglasili

Tihi} i ôvi} uvaàva sve navedene principe, ali ima jednu slabu ta~ku koju su

kriti~ari ve} prepoznali i napali njihovsporazum iz svih raspoloìvih oru`ja.Federacija je, naime, ostala jedna izborna

jedinica, no samo kod izra~una izbornihrezultata dijeli se na dva izborna podru~ja.Mada je rije~ o dva multietni~ka izborna

podru~ja, ~ija se linija „razgrani~enja“ ne podudara s ratnom linijom Armije BiH iHVO-a, ve} sama ~injenica da se spominjudva izborna podru~ja neke asocira nauspostavu dvije izborne jedinice, pa ~ak ina puzaju}u uspostavu tre}eg entiteta!

Tihi}ev i ôvi}ev model kod izbora dva~lana Predsjedni{tva BiH na prvi pogled

izgleda kompliciran i zamr{en, no zapravo



Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Desetak dana pred sudbonosni sastanak u Briseluposvećen BiH, lider SDA SULEJMAN TIHIĆ i lider

HDZ-a DRAGAN ČOVIĆ izašli su s prijedlogomrješenja za presudu „SEJDIĆ-FINCI“; Slobodna Bosnaotkriva dobre i loše strane Tihićevog i Čovićevog pri-

jedloga i analizira može li ovaj prijedlog dobitineophodnu podršku u Parlamentu BiH

DOGOVOR TIHIĆ-ČOVIĆ

ZA I PROTIV


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-880-1992013 13/6819.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

RIJE[ENA ENIGMA “SEJDI]-FINCI“(

Hrvatima bi se mogao ponoviti “slu~aj Kom{i}“, aBo{njacima desiti “slu~aj \edovi}“!

NAJMANJE LO[E RJE[ENJEPrijedlog Tihi}a i ^ovi}a vjerovatno }e bitiodba~en, kao i svi prethodni prijedlozi



je vrlo jednostavan. To }emo pokazatisimulacijom ovog modela na ranijimizborima za Predsjedni{tvo BiH, odrànim2006. i 2010. godine.

Na predsjedni~kim izborima 2006. go-dine, najozbiljniji kandidati za bo{nja~kog~lana bili su Haris Silajdì} iz SBiH iSulejman Tihi} iz SDA, dok su favoriti zahrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH bilitada SDP-ovac @eljko Kom{i} i Ivo Miro

Jovi} iz HDZ-a. Najve}i broj glasova, vi{e od 350

hiljada, dobio je Haris Silajdì} i njegovizbor za ~lana Predsjedni{tva BiH ni na kojina~in nije sporan ni prema postoje}emizbornom modelu, niti bi bio sporan ponovom izbornom modelu koji zagovaraju i

predlaù Tihi} i ôvi}. No, kod kona~nog izbora hrvatskog

~lana Prerdsjedni{tva BiH, situacija je bitnodruk~ija. Iako je kandidat SDP-a @eljkoKom{i} 2006. godine dobio 10-ak hiljadaglasova vi{e od kandidata HDZ-a Ive MireJovi}a, prema Tihi}evom i ôvi}evommodelu, u Predsjedni{tvo BiH u{ao bi IvoMiro Jovi}! Za{to?

Zato {to je Kom{i} golemu ve}inuglasova dobio u istom izbornom podru~jukao i Silajdì}, dok je Ivo Miro Jovi}ve}inu glasova dobio u drugom izbornom

podru~ju.Prema novim pravilima, Kom{i} bi bio

izabran samo u slu~aju da je ve}inu (51 posto) glasova dobio u drugom izbornom podru~ju.

êtiri godine kasnije, na predsjed-ni~kim izborima 2010. godine, Kom{i} se

ponovo natjecao za funkciju hrvatskog~lana Predsjedni{tva BiH a ovoga putarival mu je bila kandidatkinja HDZ-aBorjana Kri{to.

Kandidati za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH bili su Bakir Izetbe-govi}, Haris Silajdì} i Fahrudin Radon~i}.

Ovoga puta uvjerljivo najve}i brojglasova, sli~no kao Silajdì} ~etiri godineranije, dobio je kandidat SDP-a @eljkoKom{i} i njegov izbor ni na koji na~in nijesporan ni po jo{ uvijek vaè}im izbornim

pravilima, niti bi bio sporan po novim pravilima koje predlaù Tihi} i ôvi}.

Ovoga puta situacija se komplicira sizborom bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tvaBiH. Me|u tri bo{nja~ka kandidata, tijesnu

pobjedu odnio je Bakir Izetbegovi}, no uPredsjedni{tvo BiH iz reda Bo{njaka u{ao

bi izborni autsajder, kandidat DNZIbrahim \edovi}, s osvojenih pet pumanje glasova!! Razlozi su isti kao islu~aju Kom{i}a ~etiri godine ranijIzetbegovi} je dominantan broj glasoosvojio na istom izbornom podru~ju kao

prvoplasirani Kom{i}, a nova pravnalaù da prednost ima kandidat najve}im brojem glasova s drug

izbornog podru~ja. Izetbegovi} bi bizabran samo u slu~aju da je ve}inu ( posto) glasova dobio u drugom izborno podru~ju.

Model koji zagovaraju Tihi} i ôvo~igledno nije savr{en, u njega su ugra|eodre|ene manjkavosti i nelogi~nosti, sigurno je bolji i prihvatljiviji od svih sada predloènih modela jer: a) nusimetri~an izbor ~lanova Predsjedni{tBiH u oba entiteta, b) spre~ava majorizacmalobrojnijeg naroda i c) u potpunoeliminira ustavnu diskriminaciju nacionnih manjina i rje{ava problem s presudo

„Sejdi} i Finci“.



Prijedlog rje{enja za presudu „Sejdi} iFinci“ koji su dogovorili ~elnici SDA i HDZ-anavodno uìva nepodijeljenu podr{kume|unarodnih diplomatskih krugova.Predloèni model ocijenjen je kao najboljido sada i kao jedini model koji moè dobitidvotre}insku ve}inu zastupnika uParlamentu BiH. Prema nezvani~niminformacijama, prijedlog Tihi}a i ôvi}apodràle bi ~etiri parlamentarne stranke -

SDA, SBB, HDZ, HDZ 1990 - dok su se zsada samo dvije partije - SDP i SBiH rezolutno izjasnile protiv predloènogmodela.

Podr{ka stranaka iz RS-a je neupitn jer ve} dulje vrijeme ponavljaju stav da }epodràti svaki model oko kojeg susuglase federalni partneri, pod uvjetomda se kandidat za ~lana Predsjedni{tvaBiH iz RS-a bira izravno.

OSIGURANA DVOTRE]INSKA PODR[KA

SDP i SBiH protiv predloženihrješenja

Za desetak dana u Briselu odràt }e sesastanak sedam strana~kih lidera iz BiH sevropskim zvani~nicima, na kojem }e sedefinitivno utvrditi moè li BiH tokomnaredna dva-tri mjeseca razrije{iti problems presudom „Sejdi} i Finci“ i otklonitiklju~nu prepreku koja ve} ~etiri godine

spre~ava BiH da aplicira za kandidatskistatus u EU.

Ako BiH propusti priliku koju }e imati 1.oktobra u Briselu, slijede}u }e ~ekatinajmanje dvije godine, dok se nekonstituira i ne „uhoda“ nova administracijaEU-a nakon izbora 2014. godine.

DEBLOKADA EVROPSKIH INTEGRACIJA BiH

Ako BiH propusti priliku 1. oktobra,slijedeću će čekati dvije godine

14

REZOLUTNO ODBIJANJEêlni{tvo SDP-a odbilo jeprijedlog Tihi}a i ôvi}a i prijenego je dospio u javnost



P

rije izvjesnog vremena Regula-torna agencija za komunikacije

(RAK) inicirala je javnu debatu o pravednijoj raspodjeli marketin-{kog kola~a izme|u javnih emitera

i komercijalnih televizija. Na temelju interneanalize, RAK je predloìo da se javnimemiterima ograni~i prostor za reklamnesadràje sa 6 na 4 minute u jednom satu,

budu}i da javni emiteri ubiru golemasredstva od tv takse - oko 70 miliona KMgodi{nje - dok se komercijalne televizijefinansiraju isklju~ivo iz marketinga.

No, umjesto javne debate, uslijedila jezaglu{uju}a propagandna buka javnihemitera koji su sko~ili kao jedan u odbrani

naslije|enih a nezasluènih privilegija.

Ograni~evanjem marketin{kog prostorana 4 minute u jednom satu dovodi se u

pitanje opstanak javnih emitera, kukaju izno}i u no} javni emiteri u svojimcentralnim informativnim emisijama, ne

navode}i niti jedan opipljiv i provjerljivargument u korist vlastite odbrane.Takvih argumenata naprosto nema i

javnim emiterima ne preostaje ni{ta drugonego da svoje privilegije brane prozirnim

politi~kim floskulama o tobo`njoj namjeriRAK-a da u dosluhu s komercijalnimtelevizijama uni{ti javne emitere.

Ma koliko se trudili, javni emiteri neuspijevaju prona}i uzor u Evropi - da u

jednoj dràvi egizistiraju tri paralelna javnaemitera od kojih svaki raspolaè sa po 6minuta oglasa u jednom satu, odnosnozajedno s 18 minuta oglasa u jednom satu!

I ne samo to, uz tri javna emitera, postoji

jo{ i desetak lokalnih javnih emiter(~i}koji se finansiraju iz kantonalnih budèali i marketin{kog ogla{avanja. Pri tome,tri dominantna javna emitera, ni desetlokalnih javnih televizija nemaju me|uso

no gotovo nikakvu saradnju - svaka za sekupuje tre}erazredne sa punice, prastafilmove i jeftine dokumentarce, umjesto udruè sredstva i podignu produkcijsstandarde i vlastitih i kupljenih sadràjSti~e se dojam da javnim emiterima upravljaju uredni~ki kolegiji nekorumpirane marketin{ke slu`be kozarad vlastitih {i}ardìjskih interesa

javnih emitera prave komercijaltelevizije.

Po~etkom naredne sedmice RAK trebao sumirati rezultate „javne debate“kojoj se zapravo nije ~ulo ni{ta osim hors

i neopravdane kuknjave javnih emitera.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Javni emiteri udruženim snagama uspjeli su spriječitidebatu o preraspodjeli marketinškog kolača kako bi

zadržali dominaciju i sačuvali nezaslužene privilegije

Propagandna tortura javnih emitera

BU^NA ODBRANA PRIVILEGIJA Direktori tri javna emitera Dèmal [abi}, Muhamed Bakarevi} i Dragan Davidovi} vode orkestriranu kampanju protiv RAK-a



Pro{log se tjedna navr{ilo ravsedamnaest godina otkako gra|ani BiH iza{li na pr

poslijeratne izbore i na temeljimnovog Dejtonskog ustava odabr

svoje predstavnike u najvi{im dr`avninstitucijama - Parlamentarnoj skup{tinPredsjedni{tvu BiH. Uz gotovo plebscitarnu podr{ku bo{nja~kih, hrvatskih

srpskih glasa~a tada su u Predsjedni{t


KUCAMO NA VRATA ZABORAVLJENIH PREDSJEDNIKA

Prvog oktobra navršit će se ravno sedamnaestgodina otkako je u sarajevskom hotelu Saraj

održana „konstituirajuća“ sjednica prvogposlijeratnog saziva Predsjedništva BiH; naša

novinarka je istražila gdje su, kako žive i čimese trenutno bave nekadašnji članovi državnog

Predsjedništva koji su, svaki u svome mandatu,

donosili strateške odluke u novijoj povijesti BiH

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]



BiH izabrana tri nacionalna lidera: AlijaIzetbegovi}, K re{imir Zubak i Mom~iloKraji{nik. U novijoj }e bosanskohercego-va~koj povijesti ostati zapisano i da je„konstituiraju}a“ sjednica prvog poratnog

saziva dràvnog Predsjedni{tva odràna 1.oktobra ‘96., u sarajevskom hotelu Saraj .Mjesto zajedni~kog sastanka Izetbegovi}a,Zubaka i Kraji{nika dogovoreno je kaokompromisno rje{enje, nakon vi{ednevnih

pregovora na relaciji Sarajevo - Pale, budu-}i da Mom~ilo Kraji{nik ni po koju cijenunije èlio u}i u zgradu Predsjedni{tva BiH.

KAKO JE ZUBAK POSREDOVAO IZME\U

KRAJI[NIKA I IZETBEGOVI]AI mada }e kasnije sve zasluge zaorganiziranje prve sjednice Predsjedni{tvaBiH pobrati tada{nji visoki predstavnik Carl Bildt ({vedski je diplomata o tom

povijesnom doga|aju pisao i u svojoj knjiziZadatak MIR ), klju~nu je posredni~kuulogu, zapravo, imao Kre{imir Zubak.Gotovo je posve nepoznato da jenovoizabrani hrvatski ~lan Predsjedni{tvaBiH bio me|u prvima visoko pozicionira-nim politi~arima iz Federacije, koji je sam,

bez slu`bene pratnje, u septembru 1996.oti{ao na Pale. Premda je do tada Mom~ila

Kraji{nika vidio svega nekoliko puta,Kre{imir Zubak je prihvatio da se sa

budu}im srpskim kolegom iz Predsjed-ni{tva BiH sastane na Palama, kako birije{ili prvi ozbiljniji problem na putuuspostave zajedni~kih dràvnih institucija.

Na tom je sastanku Kraji{nik predloìoIzetbegovi} kasnije nevoljko prihvatio,se sjednica Predsjedni{tva BiH odrì hotelu Saraj, udaljenom svega nekolikilometara od me|uentitetske crrazgrani~enja. No, premda su se do kramandata Alija Izetbegovi}, Kre{imir Zubi Mom~ilo Kraji{nik sastajali u zgraZemaljskog muzeja u Sarajevu i

prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta

Isto~nom Sarajevu, u prve su dvije godi~lanovi Predsjedni{tva BiH, dakako p pritiskom me|unarodne zajednice, donijdesetine va`nih odluka koje su zna~ajutjecale na ìvot svih gra|ana, popuvo|enje jedinstvenih registarskih oznaknov~anica. Uz napomenu kako su svakozajedni~kom rje{enju prethodili vi{emjse~ni pregovori, dugogodi{nji slu`benicPredsjedni{tvu BiH potvrdit }e kako su,

pore|enju sa njihovim aktualnim nasljenicima, Izetbegovi}, Zubak i Kraji{nnerijetko mnogo bolje sura|ivali, te da ~ak i atmosfera na sastancima b

ugodnija. „Mom~ilo Kraji{nik je bio tvpregovara~, ali kada bi ne{to obe}ao, to sigurno i ispunio“, prisje}a se sugovornikPredsjedni{tva BiH, navode}i kako situacija nije bitnije promijenila ni posloktobra 1998., kada su izabrani novi srps


GDJE SU BIV[I ^LANOVI PREDSJEDNI[TVA B

Kre{imir Zubak se nakon zavr{etka politi~ke karijereposvetio odvjetni~kom poslu, @ivko Radi{i} p~elarstvu, a

Borislav Paravac radi kao revizor

BIV[I [EFOVIDR@AVE POSTALI

SU ODVJETNICI,PRIVATNIBIZNISMENI,

REVIZORI...

POLITIKA KOMPROMISA U pore|enju sa njihovim aktualnimnasljednicima, Alija Izetbegovi}, Kre{imirZubak i Mom~ilo Kraji{nik nerijetko sumnogo bolje sura|ivali, ~ak je i atmosferana sastancima bila ugodnija

POLITIKA KOMPROMISA U pore|enju sa njihovim aktualnimnasljednicima, Alija Izetbegovi}, Kre{imirZubak i Mom~ilo Kraji{nik nerijetko sumnogo bolje sura|ivali, ~ak je i atmosferana sastancima bila ugodnija



i hrvatski ~lan. Mom~ilo Kraji{nik je, podsjetimo, te godine poraèn na izborima,a njegova je politi~ka karijera definitivnozavr{ena u prolje}e 2000., kada je uhap{en

po nalogu Ha{kog tribunala. Na Pale se Mom~ilo Kraji{nik vratio 30.

augusta, kao osu|eni ratni zlo~inac, nakondvije tre}ine odsluène zatvorske kazne uVelikoj Britaniji. Prema tvrdnjama njemu

bliskih sugovornika, jedan od osniva~a

SDS-a vi{e nema nikakvih politi~kihambicija. Sam je najavio da }e se ubudu}e

posvetiti obiteljskom biznisu (na Palama posjeduje benzinsku pumpu) i revizijisudskog procesa, te da ~vrsto vjeruje kako}e sru{iti presudu kojom je progla{enkrivim za ratne zlo~ine.

Svoju je politi~ku karijeru, istina pod bitno druga~ijim okolnostima, okon~ao inekada{nji hrvatski ~lan Predsjedni{tvaBiH Kre{imir Zubak. Iako je, ume|uvremenu, oti{ao u zasluènu mirovinu(navodno da njegova mirovina jedva

prelazi 900 KM), prvi predsjednik Feder a-ci je i prvi hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH

jo{ je uvijek aktivan - poslijedugogodi{njeg bavljena politikom Zubak sevratio pravu. @ivi i radi kao odvjetnik uSarajevu, a slobodno vrijeme provodi naobnovljenom imanju u Doboju, bave}i se izhobija vo}arstvom.

SKROMNI @IVKO RADI[I] Na Op}im izborima ‘98. bo{nja~ki su

glasa~i ponovno dali povjerenje lideruSDA Aliji Izetbegovi}u, za hrvatskog je~lana Predsjedni{tva BiH izabran nekoliko

mjeseci ranije ustoli~eni novi predsjednik HDZ-a Ante Jelavi}, dok je u RepubliciSrpskoj kandidata SDS-a Mom~ila Kraji-{nika pobijedio @ivko Radi{i} izSocijalisti~ke partije, kao kandidat koalicijeSloga. Dvije godine poslije Izetbegovi}zbog starosti i lo{eg zdravstvenog stanja

zavr{ava politi~ki anga`man i odlazi umirovinu, prepu{taju}i svoje mjesto uPredsjedni{tvu BiH strana~kom kolegiHalidu Genjcu, ~iji je izbor formalno

potvr|en u Parlamentu BiH.U prolje}e 2001., poslije progla{enja

„hrvatske samouprave“ tada{nji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch donosiodluku o smjeni Ante Jelavi}a, koja }eozna~iti radikalan zaokret u njegovojdotada{njoj munjevitoj politi~koj karijeri.Antu Jelavi}a }e zamijeniti SDP-ovkandidat Jozo Kriànovi} iz NovogTravnika, a Halida Genjca dràvnizastupnik iz Stranke za BiH Beriz Belki},koji je na toj funkciji bio od februara dooktobra 2002.

Godinu dana kasnije u Sarajevu je umroAlija Izetbegovi}. Jedini ~lan Predsjed-ni{tva BiH koji je na toj poziciji ostao svedo izbora 2002. bio je @ivko Radi{i}.

Nakon {to ga je naslijedio kandidat SDS-aMirko [arovi}, Radi{i} je oti{ao umirovinu, koja danas iznosi oko 1.100 KM

({to je oko 70 posto od najve}e mirovineRepublici Srpskoj). U razgovoru Slobodnu Bosnu nekada{nji ~lPredsjedni{tva BiH otkriva kako

proteklih godina imao nekoliko te{koperacija na srcu, zbog ~ega je b

primoran da se odrekne mnogih aktivnosizme|u ostalog, i p~elarstva, kojem

poslije povla~enja iz politike posvetio svom obiteljskom imanju na Koza„@ivim obi~nim ìvotom, bio sam i ostskroman i ne àlim se. Okruèn saporodicom, brojnim prijateljima, i jediorganska veza koju imam sa politikom ~lanstvo u Senatu Republike Srpske“, ka@ivko Radi{i}, obja{njavaju}i kako odavno prekinuo sve strana~ke aktivnos

Prisje}aju}i se anga`mana u Predsjedni{tBiH Radi{i} smatra da je od 1998. 2000., kada je odluke donosio s Izet begvi}em i Jelavi}em, bio period stabilizacdràve. „To jeste bilo izuzetno te{vrijeme, jer smo se nalazili na prekretniAli, mi se nismo trudili da razvaljujem


KUCAMO NA VRATA ZABORAVLJENIH PREDSJEDNIKA

RAZLAZ @IVOTNIH PUTEVA @ivko Radi{i} je u mirovini i ìvi u Banjoj Luci, njegov biv{i kolega

Ante Jelavi} pobjegao je u Hrvatsku

POVRATAK NA VELIKA VRATA Iako su se morali povu}i iz Predsjedni{tva BiH, Mirko [arovi} je dana

ministar u Vije}u ministara a Dragan ôvi} izaslanik u Domu naroda

POLITIÂR, SAVJETNIK, REVIZORSulejmanu Tihi}u i Ivi Miri Jovi}u politika je i daljesudbina, Borislav Paravac se okrenuo privatnom biznisu



dràvu, nego smo se pona{alikonstruktivno, trudili se da polazimo odproblema koji se mogu odmah rje{avati,znaju}i da postoji dosta sporova oko kojihse nikada ne}emo usuglasiti. Gledaju}i sove vremenske distance sigurno je da smomogli i morali u~initi jo{ i vi{e, ali je bilo ilimitiraju}ih faktora, izme|u ostalih, ime|u pojedinim predstavnicima me|una-rodne zajednice“, rezimira @ivko Radi{i}.Iako je u vi{e od 40 godina dugoj karijeriobavljao brojne va`ne funkcije (bio jegeneralni direktor banjalu~kog privrednog

giganta Rudi âjevac , generalni tajnik Privredne komore Jugoslavije, gradona~el-nik Banje Luke), @ivko Radi{i} i njegovaobitelj i danas ìve u istom stanu u koji suuselili prije tri desetlje}a.

No, za razl iku od @ivka Radi{i}a,

skromnost i nije bila vrlina njegovognekada{njeg kolege iz dràvnog Predsjed-ni{tva Ante Jelavi}a, zasigurno naj poznati-

jeg bjegunca iz BiH. Jelavi} je, podsjetimo,iz BiH umakao u jesen 2005., nekoliko sati

prije izricanja prvostupanjske presude naSudu BiH, kojom je osu|en na deset godinazatvora. Iako je odlukom Apelacijskogvije}e Suda BiH godinu dana kasnijeosu|uju}a presuda ukinuta, a sudski procesvra}en na po~etak, nekada{nji predsjednik HDZ-a i ~lan Predsjedni{tva BiH, nera~unaju}i otmicu 2009., vi{e nije svojom

voljom dolazio u BiH. U Mostaru je obiteljJelavi} ostavila veleljepnu vilu, preseliv{ise u Zagreb, gdje imaju stan, te jo{ jedan uSplitu. Ante Jelavi} u posljednjih osamgodina u Hrvatskoj ìvi povu~eno,izbjegava medije i bavi se privatnim

biznisom. Sa biv{im je strana~kkolegama prekinuo sve veze, u kontaktu samo s nekolicinom nekada{njih najbli`suradnika. Jelavi}ev nasljednik u Predsjeni{tvu BiH Jozo Kri anovi} umro je decembru 2009.

REVIZORSKI POSLOVIBORISLAVA PARAVCA

Izbori koji su odràni u jesen 200

godine doveli su u Predsjedni{tvo B posve novu politi~ku postavu: SulejmaTihi}a, Mirka [arovi}a i Dragana ôvi}ali ni srpski ni hrvatski ~lan nisu do~ekkraj mandata. Najprije se u prolje}e 200

pod silnim prit iskom me|unarodzajednice, a nakon otkri}a afere s izvozooru`ja u Irak iz Vazduhoplovnog zavoOrao sa funkcije u Predsjedni{tvu B

povukao Mirko [arovi}. Dvije godikasnije visoki predstavnik PadAshdowne smjenjuje Dragana ôvi}

budu}i da je protiv njega podignuoptu`nica Tuìteljstva BiH u predme„Lijanovi}i“. Premda se obojici sudilo Sudu BiH, [arovi} (bio je optuèn

predmetu „Privredna banka SrpsSarajevo“) i ôvi} su na koncu oslobo|ekrivnje. Nekada{nji se srpski ~lPredsjedni{tva BiH na politi~ku scevratio kao dràvni ministar vanjstrgovine i ekonomskih odnosa, dok Dragan ôvi} izaslanik u Domu naroParlamenta BiH. Zastupnici u ParlamenBiH su i Beriz Belki} i Halid Genjac.

Mirka [arovi}a je u prolje}e 2003.Predsjedni{tvu BiH zamijenio Borisl

Paravac, nekada{nji gradona~elnDoboja i zastupnik u Narodnoj skup{tRS-a, koji je na toj du`nosti ostao narednih izbora 2006., kada odlazi mirovinu. No, Paravac nije dugo mirov- u Doboju je s nekolicinom suradniotvorio privatnu tvrtku Revizor , koja

bavi revizijama i konsalting uslugamKako, me|utim, prema novom Zakonu

penzijsko-invalidskom osiguranju RSovla{teni revizori moraju biti u stalnoradnom odnosu, nekada{njem je ~laPredsjedni{tva BiH obustavljena isplamirovine koja, ina~e, iznosi oko 1.1

KM. Borislav Paravac jo{ uvijek radi kdirektor u tvrtki Revizor, potpuno okupiran revizorskim poslom i vi{e nemvremena za politiku. Stanuje u obiteljskku}i u selu Kostajnica kod Doboja, kojoj je proveo ~itav ìvot.

ôvi}ev nasljednik Ivo Miro Jovi} nuspio produìti mandat u Predsjedni{tBiH, budu}i da ga je na izborima 200

porazio kandidat SDP-a @eljko Kom{ Nakon {to je njegova karijera neslavzavr{ila, Ivo Miro Jovi} je odnedavangaìran kao savjetnik dràvne domnistrice obrane i njegove strana~ke kolegi

Marine Pende{.


GDJE SU BIV[I ^LANOVI PREDSJEDNI[TVA B

U posljednje tri godine, otkako jeokon~an njegov mandat u Predsjedni{tvuBiH, Haris Silajdì} se potpuno povukaoiz politike, uklju~uju}i i anga`man u Stranciza BiH. Prema tvrdnjama njegovihstrana~kih kolega, Silajdì} ìvi u svom

skromnom stanu u Sarajevu, aktualnapoliti~ka zbivanja ga gotovo uop}e nezanimaju, vrijeme provodi ~itaju}i i udruènju s bliskim prijateljima. Rijetko sepojavljuje u javnosti i ne èli nikakvekontakte s medijima.

POLITI^KA SAMOIZOLACIJA

Haris Silajdžić vrijeme provodičitajući i u druženju s prijateljima

ŽIVKO RADIŠIĆ: „To jeste bilo izuzetno teško vrijeme,jer smo se nalazili na prekretnici. Ali, mi se nismo trudilida razvaljujemo državu, nego smo se ponašali konstruk-tivno, trudili se da polazimo od problema koji se mogu

odmah rješavati”

KRAJ POLITI^KE

KARIJERENakon zavr{etka mandata uPredsjedni{tvu BiH HarisSilajdì} se povukao sajavnescene

KRAJ POLITI^KE

KARIJERENakon zavr{etka mandata uPredsjedni{tvu BiH HarisSilajdì} se povukao sajavnescene



Nakon {to je odobren zahtjevVojislava [e{elja za izuze}e dan-skog sudije Frederika Harhoffa iznjegovog procesa zbog pristrasn-osti, stigao je zahtjev i Mi}e

Stani{i}a i Stojana @upljanina, biv{ihzvani~nika policije RS-a, da se pismo sudi-

je Harhoffa, koje navodno ukazuje na nje-govu pristrasnost, uklju~i u njihove àlbene

podneske.“Moglo se i o~ekivati da }e diskvalifi-

kacije sudije Harhoffa izazvati pravu lavinu

reakcija me|u ha{kim pritvorenicima jer sestvorila atmosfera da taj ~ovjek ne moè biti nepristrasan. Nasta}e poplava zahtjevaza reviziju slu~ajeva u kojima je Harhoff

bio ~lan sudskog vije}a”, ocjenjuje za na{list dobro upu}eni izvor iz Ha{kog tri-

bunala.Ha{ki “disident” Harhoff, koji se na{ao

na udaru svojih kolega, uputio je prije trimjeseca pismo na pedesetak adresa svojih

prijatelja i saradnika, u kojem je otkrio da je predsjednik Ha{kog suda Theodor Meron, pod uticajem izraelsko-ameri~kog vojnoglobija, nagovarao ostale suce da donesu

osloba|aju}e presude za komandnu odgov-ornost i udruèni zlo~ina~ki poduhvat za

biv{e {efove srbijanskog DB-a JovicuStani{i}a i Franka Simatovi}a, na~elnika


HA[KI TRIBUNAL

Pi{e: MIRHA DEDI]

Samo tri mjeseca nakon što je ukazao na namještanje oslobađajućih presuda zavisoke srbijanske i hrvatske policijske i vojne zvaničnike pod pritiskom predsjednika suda THEODORA MERONA, danski sudija FREDERIK HARHOFF uklonjen jeiz procesa VOJISLAVU ŠEŠELJU; naš izvor iz vrha Haškog tribunala otkriva kojeće lančane reakcije izazvati diskvalifikovanje sudije koji nije mogao da prešuti

moralni krah Tribunala

PONI@AVAJU]A SMJENASUDIJE HARHOFFA

Harhoff je ukazao na presedane i pravnu krizu uTribunalu i njegov moralni krah, te na podjele

me|u sudijama - Theodor Meron se, opravdano,

prepoznao u tim kritikama

JEDINI “DISIDENT”U HISTORIJI

HA[KOG TRIBUNALSudija Frederik Harhoffotkrio je da je TheodorMeron nagovarao ostalesuce da donesuosloba|aju}e presude



Generl{taba VJ Mom~ila Peri{i}a i hrvatsgenerale Antu Gotovinu i MladeMarka~a.

Iako se, po mi{ljenju njegovih kolegkrajnje profesionalno pona{ao, Harhoff na osnovu percepcije Vojislava [e{elja, kojoj je danski sudija negativno uticao njegov predmet, izba~en iz Sudskog vijeUbrzo potom sudije su shvatile da }e odka o diskvalifikaciji Harhoffa iz vije}a ko

sudi [e{elju donijeti velike probleme. Prsvega, presuda [e{elju koja je najavljena 30. oktobar ne}e mo}i biti donijeta.

[E[ELJ ODLE@AO KAZNU“Ukoliko je [e{eljeva presuda najavlj

na za 30. oktobar, to zna~i da je gotova, pri kraju. Ne treba isklju~iti odlaganje prsude jer zvani~no ne postoje tri sudijesudskom vije}u, a sa dvojicom se ne modonijeti presuda, jer je potreban nepar

broj sudija. Ukoliko zamijene Harhoftre}em sudiji je potrebno dosta vremena se upozna sa predmetom. To moè da potr

je i godinu dana, me|utim Tribunalu ne i

u prilog da se [e{elju, koji je u pritvo preko 10 godina, presuda prolongira jerto protiv me|unarodnih standarda. Ia

Ha{ki tribunal moè da kr{i me|unarod prava o duìni pritvora, produìti [e{e pritvor za jo{ godinu dana {teti kredibilittu Tribunala i s pravnog i moralnog aspeta. Prvenstveno zbog toga {to je za djela koja se [e{elj tereti odsluìo kaznu. Nnam poznato da li }e [e{elj biti oslobo|krivice, me|utim izvjesno je da za djela koja se tereti kazna ne}e biti ve}a od godina, a dvije tre}ine te kazne [e{elj je vodleào. Sudije koji u~estvuju u zavj

protiv Harhoffa sada su u dilemi {ta rade. Me|utim, zanimljive su najave da mse ne}e dodavati kazne za uvrede sud

kojih je [e{elj imao nekoliko”, isti~e n


KAZNA ZA SUDIJU ZVI@DA^

TRIBUNAL JE PRIVATNOMERONOVO CARSTVO:U Tribunalu je Meronkreirao atmosferu u kojoj ćbiti izazvane lančane reak-cije. Sada svi optuženici u

čijim je presudama Harhoffsudjelovao mogu reći - sud je zaključio da Harhoff nemože da bude nepristrasani zbog toga tražimo revizijunašeg slučaja

VELIKA MO] THEODORA MERONA Za komandnu odgovornost i udruèni zlo~ina~kipoduhvat Meron je izdejstvovao nekolikoosloba|aju}ih presuda

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }



dobro obavije{teni izvor.[e{elj, koji sudiju Frederika Harhoffa

doìvljava kao potencijalnog protivni-ka odnosno sudiju koji moè da muna{kodi, iskoristio je pomutnju u Tribunalukako bi ga eliminisao. Umjesto da se

preispita odgovornost Merona, aktuelni predsjednik Suda je kreirao atmosferu uTribunalu u kojoj }e Harhoff biti ozna~enkao “crna ovca”.

“Razlog zbog kojeg je Harhoff sklonjeniz Sudskog vije}a je potpuno apsurdan.Odstranjen je zbog op{te percepcije da nemoè biti nepristrasan. To je zapravo kaznaza disidenstvo ~ovjeku koji je ‘propjevao’ ode{avanjima u Tribunalu.To nije formalnore~eno, ali to u praksi zna~i otkaz. I to nije

posljedica ne~ega {to je neprofesionalnouradio u nekom od predmeta nego zbogtoga {to je otkrio {ta se de{ava iza zidinaTribunala. Sada svaki optuènik u ~ijim je

presudama Harhoff sudjelovao moè re}i -sud je zaklju~io da Harhoff ne moè da

bude nepristrasan i zbog toga traìmorevizi ju na{eg slu~aja. Kreirali su situacijuu kojoj }e biti izazvane lan~ane reakcije.Prije svega da sudija Harhoff ne moè vi{esjesti ni u jedno sudsko vije}e. [e{elj koji jeuvijek pravio diverzije i izazivao haos, to jeu~inio i u slu~aju Harhoffa. U jednomtrenutku je iskoristio velike podjele uTribunalu”, navodi na{ izvor.

U me|uvremenu, sudija Harhoff jezatraìo poja{njenje odluke tro~lanog sud-skog vije}a i razloge isklju~ivanja iz proce-sa, isti~u}i da prilikom njenog dono{enja“nisu uzete u obzir sve informacije o

slu~aju” {to je obavezno prema pravilima.Odnosno, da nije razmotren njegov stav oslu~aju, kao ni stav predsjedavaju}eg sucaiz [e{eljevog raspravnog vije}a.

ZAVJERA PROTIV HARHOFFA“Odluka da se diskvalifikujem sa

su|enja [e{elju direktan je udar na mojuli~nu i profesionalnu predanost ovomTribunalu kao suca. Tako|er, rado bih stao

pred Vije}e i pitao za poja{njenje ove

odluke”, zatraìo je suo~avanje s kolegama prvi sudija zvi`da~ u historiji Ha{kog suda.

Poja{njenje nije zatraìo samo on, ve} iha{ko tuìla{tvo, kao i preostalo dvojesudaca iz su|enja [e{elju - sutkinja FlaviaLattanzi i francuski sudija Jean-ClaudeAntonetti.

Oni su uputili interni memorandum pot- predsjedniku suda Carmelu Agiusu, koji je

ina~e pod velikim uticajem predsjedniSuda Merona, u kojem su se usprotivili se vo|a radikala uklju~i u odlu~ivanjenastavku svog postupka.

Na{ izvor tvrdi da sudija Harhoff n jedini koji se ne slaè sa novim pravilimTribunala. U svim dosada{njim oslo ba|

ju}im presudama u Sudskom vije}u je b po jedan sudija koji je imao izdvoje


HA[KI TRIBUNAL

Iako Serge Brammertz, glavni tuìlacHa{kog Tribunala, najavljuje reviziju oslo-

ba|aju}ih presuda za srbijanske i hrvatskegenerale i visoke zvani~nike, od toga posvemu sude}i ne}e biti ni{ta. Razlog tome

je {to po rezidualnom mehanizmu postoji jedan jedini tuìlac koji je za to nadleàn, ato je Hassan Bubacar Jallow.

“Iako se ~ini da se ni{ta ne mijenja,prema novom mehanizmu postoji samo

jedan tu ilac koji }e biti nadleàn za te stvari.Tuìlac Jallow je tuìtelj Tribunalu za Ruanduod 2003. godine. On za to vrijeme nije podi-

gao niti jednu optu`nicu niti protiv jednog ofcira odgovornog za genocida u Ruand

Jallow se odrào na poziciji tuìoca od2003. do danas jer je ~ovjek koji radi pnare|enju. Ukoliko ha{ko tuìla{tvo podnese zahtjev za reviziju osloba|aju}ih presuda, predmete }e voditi, odnosno kompletirati podnesak tuìlac Jallow. Da bi sprihvatila rasprava oko revizi je, potrebni snovi elemenati ili dokazi, poznaju}i ga, o}e naravno re}i nemam elemente, tako drevizije ne}e biti”, isti~e na{ izvor iTribunala.

REZIDUALNI MEHANIZAM U PRAKSI

Tužilac za Ruandu Hassan Jallowprotiv revizije oslobađajućih presuda

ZAPEÂ]ENSLOBODA Po osnovurezidualnogmehanizmarevizijeoslobo|aju}ihpresuda saStani{i}a,Simatovi}a iPeri{i}a, posvemu sude}i,

ne}e biti

POSLU[NI TU@ITELJTuìtelj rezidualnog mehanizmaHassan Bubacar Jallow iz Gambije



mi{ljenje kao i Harhoff. Me|utim, niko senije usudio javno re}i koji su razlozi zaizricanje takvih presuda. Klju~ni razlogzbog kojih {ute je, kako tvrdi na{ izvor,njihov specijalni status - mjese~na plata od

20 hiljada eura i doìvotna penzija na tomnivou.“Theodor Meron vodi Tribunal kao

svoje privatno carstvo i kreira presude.Sudije Agius, Fausto Pocar govore da jeapsurdno i van svake pameti donositi oslo-

ba|aju}e presude za te optuène, me|utim predsjednik Meron je nametnuo pravilo -imate da radite {ta vam se kaè i da {utite.Podjele u Tribunalu oko primjene novih

pravila su evidentne i ~injenica je da se jedino sudija Harhoff usudio to re}i javno.Ka`njen je kao jedini disident u Tribunalu“,isti~e ovaj visoki zvani~nik Tribunala.

Pored sudije Harhoffa, i pravnici izfrancuskog Institut za pravne sudijenedavno su ukazali na neslaganje sa novim

pravilima Tribunala, te da princip koji primjenjuje Tribunal, a po kojem nekomoè vojno i logisti~ki da pomaè vojskudruge zemlje a da za to ne bude odgovoran,

predstavlja anuliranje ènevske konvencije.“Kriterij kojim je diskvalifikovan

Harhoff u tom slu~aju mogao bi biti primi- jenjen na sve sudije koji su primjenjivalinova pravila koje je kritikovao Harhoff usvom pismu. Njihovi stavovi tako|er su za

osudu i po tom principu mogu}e jediskavalifikovati ve}inu sudija u Tri bu-nalu”, isti~e na{ izvor.

Harhoff je ukazao na presedane i pravnukrizu u Tribunalu i njegov moralni krah.Tako|er na podjele me|u sudijama na onekoji su za primjenu novih pravila i one kojisu za po{tena su|enja. Slu~aj Harhoff jezna~ajan jer je, kako tvrdi isti izvor,

pokrenuo unutra{nje probleme u Tribunalukoji nisu od ju~e. On se pobunio protivvelikog moralnog autoriteta Tribunala -Theodora Merona, koji ga je poku{aospustiti na zemlju.

Zanimljivo je tako|er da je sudija Anto-

netti, za kojeg upu}eni tvrde da je krajnje

naklonjen Vojislavu [e{elju, rekao da jeneophodno dokazati i pojasniti na osnovu~ega je Harhoff sklonjen. Po njegovommi{ljenju, ta odluka je za kritiku jer je jedi-ni element na osnovu kojeg je donijeta bila[e{eljeva percepcija.

“Ja na osnovu njegovog rada nisamuvidio da je on pravio propuste i bionepo{ten”, ocijenio je Harhoffov rad sudijaAntonetti.

Ina~e, za Harhoffovu diskvalifikacijuglasali su sudije Bacone Moloto i BurtonHall, dok je protiv bio tre}i ~lan panela,

sudija Liu Daqun, kao i sudija Antonetti, predsjedavaju}i vije}a koje sudi [e{elju.O~i javnosti, ali i struke sada su uprte u

Tribunal u i{~ekivanju koja }e kona~naodluka biti donijeta za suca Harhoffa.

Zahtjev za isklju~enje Harhoffa zbog pristranosti po pitanju komandne odgovo-rnosti, za koju [e{elj tako|er odgovorazbog zlo~ina dobrovoljaca Srpske radikalnestranke i Srpskog ~etni~kog pokreta uHrvatskoj, BiH i Vojvodini, [e{elj je pod-nio sucu Meronu. Me|utim, on se isklju~ioiz slu~aja, jer se spominje kao jedan odaktera kontroverzi iznesenih u pismu koje

je [e{elju posluìlo kao navodni dokaz

pristranosti Harhoffa te prebacio vrukrompir kod potpredsjednika suda CarmeAgiusa. Posljednju rije~ u slu~aju Harhotako }e imati sudija Agius.

DO@IVOTNI UTICAJ MERONANA HA[KI TRIBUNAL

Sporni predsjednik Suda Meron izuzse i iz odlu~ivanja zahtjeva Mi}e Stani{i}Stojana @upljanina, koji su slijede

[e{eljev primjer traìli reviziju njiho prvostepene presude. Sudija Harhoff bio~lan prvostepenog vije}a koje je u marove godine Stani{i}u i @upljaninu izrekkazne od po 22 godine.

Iako je kao àlbeni sudac u njihovàlbi Meron pro{le nedjelje potvrdio da i njihov zahtjev razmatra, jer je Harhoff bsudac koji ih je osudio, Tuìla{tvo je

ponedjeljak (16. septembra) zatraìlo àlbenog vije}a da se njihov zahtjev odba

Meron bi u novembru trebao biti smijnjen, me|utim prema rezidualnom mehnizmu on }e i nakon smjene biti ~ovjek k

}e o svemu imati posljednju rije~.Rezidualni mehanizam (MICT), koji

dovr{iti zadatke ICTY-ja nakon okon~annjegovog mandata krajem 2014. godinzapo~eo je s radom 1. jula. Institucija imati stalnog predsjednika i tuìtelja sada{njeg po~asnog predsjednika ICTYTheodora Merona a za tuìtelja je imenvan Hassan Bubacar Jallow iz Gambije.

Mehanizam }e i nadgledati izdràvankazni te odlu~ivati o zahtjevima

pomilovanje ili ublaàvanje kazne onkoji izdràvaju kazne. U nadle`norezidualnog mehanizma bit }e i eventual

ponavljanje su|enja ukoliko to naloàlbeno vije}e te zahtjevi za preispitivan

presuda.“U okviru rezidualnog mehanizma po

toji jedna klauzula koja Meronu daje pravo da bude iznad predsjednika Tribuni to na neograni~eno vrijeme. Neki su mlili da Meron odlazi u novembru, me|uton }e po tom pravilu biti iznad predsjednsuda. Svaki predsjednik bi}e kao njegzamjenik. Dakle, bi}e stalno prisutanTribunalu i vjerovatno }e vr{iti uticaj da

jedno àlbeno vije}e ne poni{ti dosada{n

osloba|aju}e presude kao {to su slu~ajeStani{i}, Simatovi}, Peri{i} i Gotovinisti~e na{ izvor.

Rezidualni mehanizam vremenski }e preklopiti sa zavr{etkom rada ICTY-ja. D bi ICTY trebao dovr{iti sve prvostepe postupke do kraja svog mandata 31. dece bra 2014. godine. Ve} se sada zna da }enadle`nosti rezidualnog mehanizma bvo|enje àlbenih postupaka u nekoli

predmeta me|u kojima su “Karadì}“Mladi}“, “Had i}“, “Prli} i drugi”“[e{elj”. Mehanizam }e nastaviti raditi sdok Vije}e sigurnosti UN-a ne done

odluku o njegovom zatvaranju.


KAZNA ZA SUDIJU ZVI@DA^

ŠEŠELJ NA ČEKANJUZahtjev Tužilaštva i sudija

da odluka o diskvalifikacijiHarhoffa bude preispitanaodložio je imenovanjenovog sudije, zbog čega jepredsedavajući Antonettiodlučio da izricanjepresude Šešelju 30.oktobra nije moguće

NOVI ZAPLET U SLUÂJU [E[ELJPresuda Vojislavu [e{elju odgo|ena je na neodre|eno vrijeme



Prema trenutnim pokazateljima,dva bosanskohercegova~ka enti-teta, Federacija BiH i RepublikaSrpska, svaki za sebe imajurje{enje za snabdijevanje zemnim

plinom. Naime, vlasti u RS-u sve aktivnostiusmjerile su na svoj dogovor sa Rusijom naizgradnji nove trase plinovoda Ju`ni tok . Sdruge strane, Vlada FBiH donijela jeodluku o pokretanju inicijative za dono{e-nje kona~nog rje{enja za realizaciju

projekta priklju~ivanja na Jonsko-jadranski plinovod (IAP) koji je nastavak Trans- jadranskog plinovoda (TAP). Dakle, postoje dvije opcije i svaki entitet poku{avada obezbijedi podr{ku za svoju trasu, {tozna~i da }e ovo pitanje jo{ dugo biti

predmet politi~kih borbi.

NA[E PARE, RUSKI PLINKao i ostale zemlje regiona, BiH je po

otkazivanju projekta Nabucco odlu~ila dase priklju~i alternativnom pravcu mogu}eg

snabdijevanja plinom. Tako je u maju 2013.u Tirani ministar vanjskih poslova ZlatkoLagumdìja, uz saglasnost Predsjedni{tvaBiH, potpisao Memorandum o razumi jeva-nju izme|u Republike Albanije, RepublikeHrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Goreza podr{ku i saradnju u realizaciji projektaTAP i IAP. Po ovom projektu bi se prirodni

plin ka europskom trì{tu dobavljao izAzerbejdàna, a jedan njegov krak bi se

protezao od Albanije, preko Crne Gore, doHrvatske. Nedugo nakon potpisivanjaovoga Memoranduma, Vlada FederacijeBiH je 1. jula donijela odluku o pokretanju

inicijative za dono{enje kona~nog rje{enja

za realizaciju projekta regionalnog plinovoda od Zenice do Slavonskog Broda. Nakon dono{enja odluke, ona je upu}enaVije}u ministara BiH za dono{enjekona~nog stava i rje{enja za realizaciju

projekta. Me|utim, do sada Vije}eministara BiH nije razmatralo ovu odlukuniti ima informacija kada bi se ova ta~kadnevnog reda mogla na}i na sjednici Vije}aministara.

Spremnost za finansijsku podr{ku ovog projekta, za koji u federalnoj Vladismatraju da je od strate{kog zna~aja za obaentiteta u BiH, jo{ ranije je iskazalaEvropska banka za obnovu i razvoj(EBRD). Povezivanjem magistralnog

plinovoda pravcem Sarajevo - Zenica-Slavonski Brod osiguralo bi sediverzificiranje izvora opskrbe prirodnim

plinom s obzirom da BiH trenuta~no tajenergent dobiva samo od dobavlja~a izRusije, odnosno Gazproma . U saop{tenjusa sjednice Vlade stoji kako bi se ovimeujedno stvorilo i ja~e integriralo regionalnotrì{te, ~ime bi se ispunile obaveze izugovora o uspostavi Energetske zajednicezemalja jugoisto~ne Evrope i direktive EU

za plin.Kada se govori o uspostavi Energetskezajednice u BiH, vidljivo je da nema

politi~ke spremnosti da se ispune uslovi koje je BiH preuzela. Prije svega, nije postignutdogovor o dràvnom zakonu o gasu.Republika Srpska je donijela svoj zakon ogasu i uspostavila Regulatornu agenciju, dok Federacija BiH jo{ uvijek nije donijelazakon, ve} se on nalazi u formi nacrta.Evropska unija je svjesna da BiH uslijed

politi~kog stanja kasni sa ispunjavanjemobaveza i nije insistirala na dono{enju

jednog zakona, ve} je ostavila mogu}nost da

se usvoji vi{e zakona koji bi bili me|usobno

harmonizovani. âk su i u okviru IPfondova za 2011. odobrena sredstva projekat podr{ke za izgradnju studije razvoju sektora plina. U po~etku su ov

projekat podràvali i dràva i entiteti, aliVlada RS-a u januaru 2013. odlu~ila da

povu~e iz ovoga projekta i sve aktivnousmjeri na svoj dogovor sa Rusijom izgradnji nove trase Ju`nog toka .

PLINSKA ALTERNATIVA Naime, politika iz RS-a koju provo

Milorad Dodik usmjerena je isklju~ivo razvoj ogranka plinovoda koji je d

projekta Ju`nog toka . U tu svrhu RS


PLINSKI «RAT» U BiH

Vlasti u Republici Srpskoj sve aktivnosti usmjerilesu na svoj dogovor sa Rusijom na izgradnji nove traseplinovoda „Južni tok“; ogranak „Južnog toka“, koji bise eventualno gradio, bio bi na skoro identičnoj trasi

na kojoj se nalazi i postojeći plinovod, a bio bi upućenna samo jedan izvor, odnosno ruski gas. Vlasti u

Federaciji BiH su za alternativno rješenje, odnosno zapriključivanje na „Jonsko-jadranski plinovod“

JEDNA ZEMLJA,A DVA PLINOVODAPi{e: MIRSAD FAZLI]



krajem februara pro{le godine osnovala preduze}e Gas RES sa sjedi{tem u BanjojLuci, ~iji }e glavni posao biti priprema inadzor izgradnje dionice me|unarodnoggasovoda Ju`ni tok kroz RS. Za direktora

je imenovan biv{i ministar industrije,

energetike i rudarstva Slobodan Puhalac, aGas RES }e obavljati i djelatnosti izoblasti distribucije gasovodnog gorivacjevovodima, posredovati u trgovinigorivom, te pruàti savjetodavne usluge.

Na osnovu potpisanog Memoranduma o

razumijevanju s Gazpromom o izgradogranka plinovoda Ju`ni tok , Gas RESruski Gazprom osnovali su i zajedni~firmu u [vajcarskoj Ju`ni tok RS , a

potrebe trase plinovoda postignut je

dogovor sa Distriktom Br~ko o nesme


JU@NI TOK I/LI IA

Milorad Dodik poku{ava uvjeriti javnost da moèsamostalno graditi trasu plinovoda “Ju`ni tok“ bez

saglasnosti dràve

RUSKA VEZA Ruski Gazprom drì i d}e monopol na isporukzemnog plina BiH



Ovih dana u bh. medijima i {ire uregionu plasiraju se skaredni,transparentno naru~eni vapaji ukorist o~uvanja reìma predsjed-nika Bashara al-Assada, pode bljani

podr{kom njegovom krvavom obra~unu sanarodom Sirije - koji ga ne}e. Uskoro biv{i

predsjednik Sirije i nadalje odlu~no brani ve}izgubljeno vlasni{tvo nad sudbinom svognaroda - svim sredstvima iz bogatogarsenala “familijarnog preduze}a” ne preza-

ju}i od upotrebe, davno u svijetu za bra-njenog (ali zato veoma “u~inkovitog”),hemijskog oru`ja - sve do posljed-njeg Sirijca.

FORMULA “LJU[TENJA LUKA”Sudbina sirijskog despota izvjesno ne}e

uticati na tok historije. Asadova Sirija,uprkos pateti~nim apelima “eksperata” zaBliski istok, nema takav geopoliti~kizna~aj. O ~emu se ovdje zapravo radi? Uozbiljnoj analizi odnosa izme|u SjedinjenihAmeri~kih Dràva (SAD) i Rusije u svjetlusirijske krize, moramo se malo vratiti urelativno blisku, posthladnoratovsku

pro{lost. Pri tome, za razumijevanjenjihovih odnosa danas, posebno surelevantne razlike izme|u SAD i Rusije u

prilazu kosovskom pitanju (1999.), zatimruska intervencija u Gruziji (2008.), te dvaameri~ka rata u Iraku, kao i naizmjeni~noratovanje te dvije zemlje u Afganistanu.

Konzekventno, SAD i Rusija ve}

godinama imaju, u ve}oj ili manjoj mjeri,

poreme}ene odnose. Razlozi leè unastojanju ove dvije zemlje da osiguraju {to

bolje mjesto pod geopoliti~kim suncem,nakon pada Berlinskog zida i demontiranjadva suprotstavljena hladnoratovska blokakoji su nekad bili pod njihovom, tamo iovamo, gotovo apsolutnom kontrolom.Rusija nikad nije preboljela kolaps SSSR-a inadalje nostalgi~no nastoji da projiciraimid` nezaobilaznog svjetskog igra~a, dok su SAD, bez obaziranja i pardona, krenule

u ure|enje planete po obrascu jedine preostale supersile. To nedvosmisleno potvr|uje {irenje NATO-a na nekadneprikosnoveni prostor sovjetske imperije

po formuli “lju{tenja luka”. Istovremeno, SADsu tamo sistematski podupirale, finansijski ina druge klasi~ne na~ine, proliferaciju

pokreta i grupa (NGO) za ljudska prava kao“avangardu demokratije”.

âsa ù~i se prelila sa “narandàstomrevolucijom” u Ukrajini koja je uklju~ilacrveni alarm u Moskvi. Naime, stabilna,

prozapadna vlada u Kijevu podrazu-mijevala bi Ukrajinu kao potencijalnu~lanicu NATO-a, koja bi po definiciji

predstavljala konstantnu sigurnosnu prijetnju Kremlju , osim {to bi bila u pozicijida kontroli{e strate{ke naftovode premaEvropi. Dalji tok politi~kih doga|anja uUkrajini je poznat. Sa strate{kim predu-mi{ljajem, Rusija je iskoristila trenutak ameri~ke zaokupljenosti ratovima uAfganistanu i Iraku i u potpunosti neo-metana disciplinirala je ameri~kog favoritaGruziju, ~ime je odaslala poruke Kijevu idrugim ex-sovjetskim dràvama o tome“koliko vrijede ameri~ke garancije”.

Danas, SAD izgledaju odlu~no u

namjeri da vojnom akcijom kazne Asa juniora, dok se Rusija èstoko protivizalaè za diplomatsko rje{enje kriz

ovjereno od strane Vije}a sigurnosti UN jer “ne postoje neupitni dokazi” da predsjednik Sirije odgovoran (i) za ovrstu zlo~ina nad sopstvenim narodom (?

DIPLOMATSKA INICIJATIVA Neslaganje dva velika geostrate{

partnera osvjetljeno je “hil jadamhladnoratovskih svije}a” na nedavnosamitu G-20 u St. Petersburgu, gdje doma}in, predsjednik Putin bez diplmatskih rukavica, napao “ni~im utemljenu” ratnohu{ka~ku kampanju Obami

administracije kontra Rusiji tradicional


GORI LI TO ENGLESKA

Pi{e: NED@AD S. HAD@IMUSI]

Ako predsjednik BARACK OBAMA odustane odkažnjavanja režima u Damasku, svijet će ovo primitikao poruku Vijeća sigurnosti UN-a: “Ako ubijaš svoj

narod, nemoj to raditi hemijskim oružjem i sve će bitiu redu!”; naš saradnik, bosanskohercegovački diplo-

mata, analizira trenutne odnose SAD-a i Rusije u kon-tekstu brutalnosti aktuelnog sirijskog režima

ŠTA JE SIRIJAWASHINGTONU

I MOSKVI



prijateljskog re`ima u Siriji.Iako zate~ena (negativnim) ishodom

glasanja u Westminsteru , Obaminaadministracija je i bez podr{ke tradici-onalnog saveznika (Velike Britanije),dobila preliminarno zeleno svjetlo uSenatu SAD-a. Uslijedila je diplomatskainicijativa Rusije prema Damasku saciljem da se, dobrovoljnom predajomhemijskog arsenala pod me|unarodnukontrolu, otklone programirani kazneniudari SAD na Siriju, te u okviru Vije}a

sigurnosti donese odluka o mirnom,

diplomatskom rje{enju sirijske krize. Nije ostalo puno vremena za kona~nu

odluku o ograni~enoj vojnoj intervencijiSAD-a u Siriji koja po Ustavu pripadaameri~kom predsjedniku. U svakom slu~aju,sama najava vojne intervencije SAD-a isaveznika u Siriji uznemiruje, a ka-da se napokon - prije ili kasnije - dogodi, bi}etrajno edukativna za diktatore kojima ve}sada “trnu ruke” u Sjevernoj Koreji idrugdje. Bi}e to dobra vijest za uzavreliregion i dva miliona izbjeglica iz Sirije, kao i

za one koji su ostali kod ku}e, na

ni{anu pomahnitalog diktatora. Ina~ozbiljni analiti~ari i geopoliti~ki strateunaprijed upozoravaju da, ukoli

predsjednik Obama prihvati diplomatsinicijativu Rusije i odustane od ka`njavanre`ima u Damasku zbog upotrebe z

branjenog hemijskog oru`ja (nakon {to ovaj konvencionalnim oru`jem u teku}egra|anskom ratu pobio vi{e od sto hiljazemljaka!?) - svijet }e ovo primiti kao porku Vije}a sigurnosti UN-a: “Ako ubija{ svnarod nemoj to raditi hemijskim oru`jem

sve }e biti u redu!”


HAOS, NASILJE, BEZVLA[]

Nije ostalo puno vremena za kona~nu odluku oograni~enoj vojnoj intervenciji SAD-a u Siriji

LJUTI I ZABRINUTIPredsjednik SAD-a BaraObama i predsjednik Rusije Vladimir Putin



Nakon {to je ~lan porodice OlgeVasi} hospitalizovan zbog pro-

blema sa o~nim pritiskom, uOp{toj bolnici u srbijanskomgradu Loznici su joj rekli da mora

sama poku{ati nabaviti lijek Acetazolamid jer ga u bolnici nema. Medicinska sestraVasi}evoj nije dala recept ve} je samozapisala ime lijeka na papiri} i rekla da ga

je te{ko na}i zbog nesta{ice.Bezuspje{no je traìla lijek u

srbijanskim privatnim i dràvnim apoteka-ma. Nakon toga je, na preporuku medicin-ske sestre iz bolnice, Vasi} pre{la granicu iu bosanskohercegova~kom gradu Bratuncuu apoteci kupila lijek za pet eura bezrecepta.

Zbog nedostatka potrebnih lijekova

gra|ani Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbijesu prinu|eni da se sami snalaze i nabavljaju proizvode na crnom trì{tu. U nekimslu~ajevima, umjesto pomo}i i oporavka, tomoè zna~iti rizik za njihovo zdravlje.

Prema istraìvanju novinara Centara zaistraìva~ko novinarstvo iz Sarajeva iBeograda (CIN/CINS), trì{te lijekova udvije zemlje nije dobro kontrolirano. Slabukontrolu i jaku potra`nju za nekimlijekovima pojedinci i apoteke koriste zasvoju zaradu.

MO@E I BEZ RECEPTA Na trì{tu ove dvije zemlje mogu sena}i proizvodi koji nisu registrirani i koji selegalno ne mogu uvesti. Grani~ne slu`be inadle`ne inspekcije {verc i nelegalnutrgovinu lijekovima otkrivaju sporadi~no inemaju sve potrebne mehanizme da bi ovaj

problem trajno rije{ile. Osim u apotekama,lijekovi se mogu prona}i na pijacama, ali iu velikom broju oglasa na internetu.

“U cijelom na{em sistemu ispa{tagra|anin. On je `rtva jer ide od jedne dodruge institucije”, kaè Jasna Simonovi},~lanica udruènja “Farmaceutsko jezgro” iz

Srbije.

Lijek Acetazolamid u Srbiji se nalazi naD listi lijekova koji nisu registrovani za

prodaju, ali se mogu nabaviti za hitno

lije~enje pacijenata. Listu pravi Republi~kifond za zdravstveno osiguranje Srbije(RFZO) a ti lijekovi su dostupni u 29dràvnih apoteka. Procedura za nabavku jetakva da ljekar pacijentu izda recept i on

lijek dobija besplatno u jednoj od apoteka.

Danica Sala{ki iz RFZO-a kaè da

slu~aju kada se lijek sa D liste ne moè nau Srbiji, pacijent ima pravo da ga kupiinostranstvu, ali uz potvrdu jedne od apoteka da lijeka u tom momentu nem

Nakon kupovine u inostranstvu Republi~

ISTRA@IVANJE

Pi{e: CENTAR ZA ISTRA@IVA^KONOVINARSTVO IZ SARAJEVA I CENTARZA ISTRA@IVA^KO NOVINARSTVO IZBEOGRADA (CIN/CINS)

Brojni proizvodi koji bi se morali prodavati uz liječnički recept na tržištu lijekovau BiH i Srbiji nalaze se u slobodnoj prodaji. U apotekama se mogu naći i proizvod

koji nisu legalno uvezeni niti imaju neophodne dozvole. Garancije za njihovuispravnost nema, ali zato ima opasnosti za pacijente

ZDRAVLJE SA BUVLJE PIJACERegionalno “sivo trì{te“ Viagre idrugih lijekova za potenciju moè

biti (i) fatalno za brojne “u ivaoce“

32 SLOBODNA BOSNA I 19.9.20



fond je duàn nadoknaditi tro{kove ku povi-ne tog lijeka.“Svaka preporuka oboljelom ili ~lanu

porodice da treba da plati uslugu koja semoè pruìti na teret sredstava Republi~kogFonda je ne{to {to u najmanju ruku nijeeti~ki”, kaè Sala{ki.

Olgu Vasi} niko nije uputio na jednuod ovih 29 apoteka, niti na mogu}n-

ost nadoknade tro{kova za ku povi-nu lijeka u Bratuncu.

Zamjenik direktora bolni-ce u Loznici Srboljub Mar-kovi} kaè da to nije praksa

njihove ustanove i damedicinska sestra nijetrebala tako da postupi.

Iako bi se trebao pro-davati samo u odre|e-nim dràvnim apoteka-ma, novinari su u juluAcetazolamid kupili i u

privatnoj apoteci Dàvi} u Loznici. Lijek je ku-

pljen za oko sedam eura bez recepta i bez izdatogra~una. U apoteci su

objasnili da je lijek

ispravan i da su ga nabavili u bosanskomgradu Br~ko.

Sanja Mileti} iz apoteke kaè da lijek nije nabavljen nelegalno i da ima mnogo

preparata koji nemaju zamjenu a ne~ijiìvot zavisi od toga. Ona tvrdi da }e za

pacijenta sve u~initi. “[ta }e na to da kaèzakonska regulativa - ba{ me briga.Ljudima se mora pomo}i, a to {to dràva otome nedovoljno misli, to nije moj prob-lem”, kaè Mileti}.

Me|utim, u Odjeljenju za zdravstvoBr~ko Distrikta su pojasnili da se ovaj lijek nije mogao nabaviti bez odre|ene doku-

mentacije. Kako su naveli, Acetazo-

lamid je mogu}e uvesti u ograni~enkoli~ini za pojedina~no lije~enje pacijenai to na osnovu zahtjeva i recepata doktoOve godine vlasti su samo dva puta izdaodobrenje za uvoz po 20 komada lijekdok u dvije prethodne godine uvoza uopnije bilo.

LIJEKOVI ZA OÎU BiH ovaj lijek nije registrovan. Ka

u Srbiji, nalazi se na listi lijekova koji mogu uvesti u zemlju u slu~aju hitmedicinske potrebe, uz dozvolu nadle`ninstitucija. Ipak, novinari su kupili ov

lijek u BiH bez recepta po cijeni od o~etiri eura u apoteci Rosi} u BijeljinDelfin u Sarajevu.

Direktor bijeljinske apoteke NikoRosi} kaè da kupovina uz recept jo{ nu{la u praksu: „Neko izda, neko ne izdmo`da je bila tehni~arka, ina~e farmaceto ne izdaju.”

Prema Zakonu o apotekarskoj djelatnsti Republike Srpske, farmaceutski tehni~ne moè izdavati lijek na recept i magisfarmacije mora biti prisutan u apotetokom cijelog radnog vremena. Za kr{en

ovog propisa predvi|ena je kazna do 1.5eura za odgovornu osobu, te do 7.500 euza pravno lice. Tako|e se moè izre}i mjezabrane obavljanja djelatnosti od tri do {mjeseci. Ista kazna je propisana i za prodalijekova bez recepta.

Madìra Pavlovi}, vlasnica apote„Delfin“ u Sarajevu, rekla je da }e sank cnisati onoga koji je prodao Acetazolam

bez recepta. „Morali ste imati nalspecijaliste za o~i. Moralo je ne{to biti, samo da vi kaète dajte mi, kao pastu zube”, kaè Pavlovi}.

Novinari su se uvjerili da gra|ani BiH

Srbije mogu u slobodnoj prodaji kupovat

SIVO TR@I[TE LIJEKOV


SARAJEVSKE APOTEKE OTOKA A2 I DELFINLijek za potenciju Kamagra prodat je bez suvi{nih pitanja i bez recepta u apoteci Otoka A2, a Acetalozamid, lijek za o~ni pritisak u apoteci Delfi



druge lijekove na kojima se navodi da je potreban lije~ni~ki recept. Me|u njima sutablete protiv bolova i protiv zgru{avanjakrvi.

[VERCOM DO POTENCIJEGrani~ne slu`be BiH i Srbije su u

proteklih pet godina sporadi~no otkrivaleslu~ajeve {verca lijekovima. U ve}ini

slu~ajeva radilo se o preparatima za potencijukao {to su tablete Viagra ili gel Kamagra .„Lijekovi su idealna roba za

krijum~arenje jer ih je lako sakriti, avrijednost im moè biti velika“, poja{njavaRatko Kova~evi}, iz Uprave za indirektnooporezivanje (UIO) BiH. Kaè da Upravanije dovoljno opremljena i ne mogu izvr{itidetaljan pregled svakog vozila i osobe kojaulazi u dràvu.

U Srbiji je u martu 2012. godine kodMalog Zvornika zaplijenjeno preko 200hiljada komada razli~itih lijekova ~ija je

procijenjena vrijednost oko 20.000 eura.

Me|u njima su bili lijekovi sa psihoaktivnim

supstanicama kao {to su Bensedin,Dijazepam, Lexilium i drugi. U BiH je prije

pet mjeseci na grani~nom prijelazuPavlovi}a most kod Bijeljine zaplijenjeno840 kutija lijekova za potenciju Kamagra.Lijekovi su bili skriveni u dje~ijem ruksaku inamijenjeni daljnoj preprodaji.

Kamagra je lijek za potenciju mu{kar -aca i moè se nabaviti u tabletama,

{ume}im tabletama ili gelu. Proizvodi jefarmaceutska ku}a Ajanta Pharma Limited iz Indije.

Iako nije registrovana niti bi trebala bitiu prometu u BiH i Srbiji, novinari suKamagru kupili na vi{e mjesta u slobodnoj

prodaji.U Sarajevu, u apoteci „Otoka A2“,

novinari su kupili Kamagru, koja nemadozvolu za promet u BiH i za to su dobilifiskalni ra~un. U apoteci su objasnili da sulijek nabavili od dobavlja~a Krajinalijek izBanje Luke.

U „Krajinalijeku“ kaù da su Kamagru

nabavili jednokratno od „odre|ene apote-

ke“ koja je bila pred zatvaranjem. Lijek skako navode u dopisu, nabavili kao kom

penzaciju za dugovanje koje je apoteimala prema njima. Kaù da nisu ulazilidetalje na~ina nabavke lijeka.

Indira [arki}, inspektorica pri Agenciji lijekove i medicinska sredstva BiH, kaè veleprometnik, u ovom slu~aju „Kra jinalijekne moè nabavljati lijekove od apoteke.

“Mene da je neko pitao da li Kamagra gel moè kupiti legalno, vjeruda bih ja odgovorno tvrdila da ne mo`Tako da sam ja sad u ~udu”, kaè [arki}

Kazna za prodaju neregistrovanlijeka u BiH je do 7.500 eura za pravno licte do 1.500 eura za odgovornu osobu.

U Tuzli se Kamagra moè kupiti pijaci, dok se u Bijeljini moè nabavitinajmanje pet apoteka po cijeni do pet eur

U apoteci Rosi} je Kamagra kuplje bez ra~una i bez uputstva za upotrebu. naknadnom telefonskom razgovoru apokar ka je novinarima objasnila da

uputstvo ne moè dobiti jer se proizv


ISTRA@IVANJE

MRTVO SLOVO NA PAPIRU: Prema Zakonu o apotekarskoj dje latnosti RepublikSrpske, farmaceutski tehničar ne može izdavati lijek na recept i magistar farmacijmora biti prisutan u apoteci tokom cijelog radnog vremena. Za kršenje ovog propispredviđena je kazna do 1.500 eura za odgovornu osobu, te do 7.500 eura za pravno lic



prodaje na kesicu. Na pitanje je li Kamagrane{to opasno za pacijenta, ona je odgo-vorila: „Ako je zdrav, ne moè mu ni{tabiti, a ako ima neke od sr~anih problema,mogu da mu nastupe problemi.“

Prilikom kupovine, ni jedan odapotekara nije upitao novinare o zdravstve-nim problemima niti ih upozorio namogu}e {tetne efekte.

Amra âbaravdi}, sa Klini~kog centraUniverziteta u Sarajevu, kaè da bi prijeupotrebe lijekova za potenciju trebaloobaviti detaljan lije~ni~ki pregled. “Opa-snosti od primjene ovog lijeka su zna~ajnopove}ane ukoliko se on nabavlja ‘ispodruke’, jer se u tom slu~aju o lijeku ni{ta nezna“, dodaje âbaravdi}.

Zbog svog sastava i potencijalne{tetnosti Viagra i drugi lijekovi za potencijukoji su registrovani u BiH i Srbiji prodajuse na recept ili uz nalaz doktora. Me|utim,novinari su i Viagru dobili bez recepta - u

Narodnoj apoteci u Tuzli.Zorana Piri}, farmaceutski tehni~ar u

Narodnoj apoteci, rekla je da Viagrukod njih obi~no kupuju stalni

pacijenti koji imaju dozvoludoktora, te da “obi~no pitaju”kupce da li im je doktor dozvolio da je koriste.

“Ne znam kako se todesilo i ne vjerujem da je tokod nas tako izdato”, kaèPiri}.

Sneàna Pavlovi}, kardi-olog iz Beograda, kaè damnogo mladih i ljudi sred njihgodina imaju probleme sa

pritiskom ili srcem, a da to i neznaju, pa upotreba lijekova kao {to

je Viagra, koji djeluju na

krvne sudove i ubrzavaju rad srca, pove}avaju mogu}nost da se pojavi

zdravstveni problem.

POTENCIJA(L) NA INTERNETUPrema podacima iz entitetskih i

inspekcije Br~ko Distrikta, na podru~juBiH djeluje ukupno osam farmaceutskihinspektora.

Iako je broj inspektora mali, DesimirMilji}, glavni zdravstveni inspektor Re pu-

blike Srpske, kaè da kontrola apoteka idalje moè biti efektivna jer niko ne zna

kada }e mu inspektor do}i. Dodaje da bi bilo bolje da imaju vi{e

inspektora ali: “Nije ni to rje{enjeda se ide svaki dan. Mi nemoèmo dràti straù”, kaèMilji}.

U obje zemlje, mnogelijekove je mogu}e naru~iti i preko inter net stranica ioglasa. Prednja~e preparati zamr{avljenje i potenciju biljnogi hemijskog porijekla. Dovoljan

je jedan telefonski poziv kako bi se nabavio neki od proizvoda.

Me|utim, inspektori kaù da je tu oblast te{ko nadzirati.“Mi

to jednostavno ne moèmo

kontrolisati”, kaè Milji}.U vi{e navrata novinari su poziv

brojeve navedene u oglasima i odgovor bio da je isporuka mogu}a u roku od sat dva ukoliko je rije~ o istom gradu.

Na jednoj od internet stranica iz Srbkoja nudi veliki broj proizvoda, od Viagdo preparata za ènsku potenciju, novina

je re~eno da su svi preparati ispravni i da uvoze, ali i da mu ne treba recept, ~ak ni Viagru.

Na drugoj stranici dostupan je vel broj proizvoda za potenciju koji niregistrovani ni u Srbiji ni u BiH. Iako

primarno fokusirani na podru~je SrbiFilip, ~iji broj je naveden kao kontanovinaru je rekao da je isporuka u BiH —Isto~no Sarajevo - mogu}a svaki drugi da

pod uslovom da naru~i minimalno pkutija lijekova.

“Po{aljemo vam busom, preuzmete ~ovjeka i platite. To je to, jednostavnorekao je Filip.

Doktori upozoravaju da lijekovi koji prodaju na internetu ne prolaze s procedure i testiranja, te da post

mogu}nost da budu krivotvorene.“Svaki lijek koji nije zvani~no odobrza trì{te (…) potencijalno je opasan jnema adekvatan ‘rodni list’”, kaâbaravdi}.

U udruènju “Farmaceutsko jezgrkaù da su davno reagovali s ciljem da reguli{e prodaja lijekova na internetu, ali nisu dobili odgovor od institucija kojima se obra}ali.

“To polje je sad jedna {uma svegasva~ega, gde svako moè da kupi {ta ho}Ko god kupuje lijekove preko interneta rato uvek i samo na svoju li~nu odgovornos

kaè Simonovi}.

SIVO TR@I[TE LIJEKOV


BIJELJINSKE APOTEKE MENTA I GALACLijek Kamagra prodat je bez recepta i bez upozorenja o {tetnom djelovanju



Nedostatak stru~njaka u Srpskojnaprednoj stranci, njen prvi~ovjek Aleksandar Vu~i} jeodlu~io nadomjestiti uvozomstranih. I to vrhunskih. Dràvni

vrh Srbije potraìo je neophodne savjete iusluge za izlazak iz ekonomske krize od

biv{eg generalnog direktora Me|unaro-dnog monetarnog fonda DominiqueaStrauss Kahna, francuskog ekonomiste i

politi~ara.Po njegovom dolasku u Beogradu se

pronijela dosjetka da je Strauss Kahn pre- poru~io vicepremijeru Aleksandru Vu~i}uda hitno zaposli vi{e èna u Vladi Srbijekao znak podr{ke rodnoj ravnopravnosti!

VRTOGLAVI HONORARIZA STRAUSS KAHNA?

Iako je ovaj stru~njak najavio da }e prvatri mjeseca kao Vu~i}ev savjetnik raditi

besplatno, i to “zbog velike ljubavi prema

Srbiji“, na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da su pregovori sa Strauss Kahn trajali nekolikomjeseci, upravo zbog visine honorara.Prvobitno se u~inilo da je novac koji


VUÎ]EVI KEÊVI IZ RUKAVA

Vijest o Vučićevompojačanju Vlade Srbijepoznatim i priznatimekspertima,DOMINIQUEM STRAUSSKANHOM i ALFREDOMGUSENBAUEROM,prenijeli su vodeći svjetskimediji, međutim u Srbijise vodi oštra polemika dali zemlju iz duboke krizemogu izvući stručnjacikoji se u svojim zemljama

nalaze u središtu afera

Strauss Kahn u Francuskoj priznao da je orgijao,ali da nije znao da je sa prostitutkom, Gusenbaueraoptuùju da je bio {pijun kazahstanskog predsjednika

Nursultana Nazarbajeva

OKONÂNI VI[EMJESE^NI PREGOVORIStrauss Kahn }e Vladi Srbije pomo}i u

restrukturiranju velikog inostranog duga,privla~enju stranih investicija, te koordinacijiodnosa sa Me|unarodnim monetarnim fondom

Pi{e: MIRHA DEDI]



Strauss Kahn traì za sebe i tim svojihsaradnika s kojima bi radio prevelik za

budèt Srbije, ali je u me|uvremenu do{lodo kompromisa. Za javnost je ostalonepoznato koliko }e iznositi njegovamjese~na apanaà. Me|utim, ako se uzme uobzir da on jedno svoje pojavljivanje nastru~nim konferencijama i skupovimanapla}uje od 75 do 150 hiljada eura, jasno

je da njegov honorar ne}e biti manji od mil-ion eura.

Strauss Kahn bi trebalo da Vladi Srbije pruì pomo} u restrukturiranju velikoginostranog duga i u privla~enju stranihinvesticija, te u koordinaciji odnosa saMe|unarodnim monetarnim fondom.

Protiv Dominiquea Strauss Kahna, koji je sa ~ela Me|unarodnog monetarnog fonda bio prisiljen povu}i prije dvije godine,nakon {to ga je sobarica u jednomnjujor{kom hotelu optuìla za silovanje, jo{uvijek je na snazi optu`ba za u~e{}e u orga-nizovanoj prostituciji u Lilu, gradu nasjeveru Francuske.

Vu~i} kaè da novi savjetnik nije bio

sretan kada je vidio {ta ga ~eka, ali da je ve}

ponudio nekoliko rje{enja. [to se ti~e aferekoja ga je dovela u ìù svjetske javnosti,

potpredsjednik vlade ukazuje da jo{ ni{taod toga nije dokazano na sudu, kao i da tonije ne{to po ~emu treba suditi kada segovori o stru~nosti.

„Na{ao sam jedan primer kojim }uljudima da objasnim sve. Veliki Picasso jeveoma lo{e tretirao svoje ène i svoju decu,a neki od najve}ih zlikovaca na kuglizemaljskoj, poput Hitlera, voleli su pse,

ène i tako dalje... Ako }ete po tome dasudite ko {ta ostavlja iza sebe, onda bistemogli lo{e da sudite gospodinu StraussKahnu. On mene interesuje kao stru~njak,kao ~ovek koji moè da pomogne Srbiji“,rekao je on.

Vu~i} smatra da }e Strauss Kahndoprinijeti da se brè ostvare tri strate{kacilja Beograda - ulazak u EU, borba protivkorupcije i popravljanje slike o Srbiji u svi-

jetu.Strauss Kahn je poznati i priznati,

visokokvalifikovani ekonomista. Konsalt-ing je biv{em {efu MMF-a danas osnovno

zanimanje. Zato je i osnovao svoju firmu

Parnas sa sjedi{tem na pari{kom bulevaRaspaj. On sam kaè da redovno konsult

je mnoge kompanije i vlade afri~kih i lanoameri~kih zemalja. Kao ~lan nadzornsavjeta istovremeno je angaòvan

Ruskom fondu za direktne investicijeSveruskoj banci za razvoj regiona, kojojglavni akcionar dràvni naftni gigaRosnjeft .

„Dijalog“ s gospo|om Dialo, sobariconjujor{kog hotela Sofitel , Strauss Kahna

ko{tao karijere. Prije nekoliko dana listFigaro je objavio da }e u vezi sa nedavotkrivenom ilegalnom mreòm organizvane prostitucije u hotelu Carlton u LiStrauss Kahn idu}e godine biti izved

pred sud gdje }e odgovarati za u~e{}eorganizovanoj prostituciji. On je optuèn “u~e{}e u podvo|enju” u tzv. aferi CarltoOptu`ba se odnosi na tvrdnje da

poslovni ljudi i politi~ari u~estvovali organizovanju zabava sa prostitutkamaelitnim hotelima u Lilu, pored ostalih iekskluzivnom Carltonu.

Istra`ne sudije koje su odlu~ile da vra

pred sud slu~aj “Carlton” navode da je biv


EKSPERTI SA TERETOM SKANDAL

VUÎ] DOBIOGUSENBAUERA SA

“POPUSTOM“, A STRAUSSKAHNA GRATIS

SKANDAL MAJSTORNakon hap{enja zbog silovanja sobarice, Dominique Strauss Kahn je

podnio ostavku na mjesto {efa MMF-a i odustao od kandidature zapredsjednika Francuske



direktor MMF-a Dominique Strauss Kahn bio “kralj seks-ùrki”, odnosno da ih je onorganizovao. Biv{i francuski socijalisti~ki

predsjedni~ki kandidat priznao je da jeorgijao u hotelu, ali se branio da nije znaoda tu ima prostitutki. Me|utim, istra`nesudije su u svom zahtjevu navele da jeStrauss Kahn bio “kralj ùrki”, da je imaoapartman u te svrhe i da je znao da jeènama bilo pla}eno da u~estvuju na timzabavama.

STRAUSS KAHN JE

KRALJ “SEKS @URKI”„Te zabave nikada nisu bile organizo-

vane bez Strauss Kahna, a to je bilopovezano sa njegovom posjetom (Parizu,Va{ingtonu) i kada mu je agenda toomogu}avala”, pi{e u izve{taju do kojeg jedo{ao Le Figaro. Ako bude progla{en krivim,

biv{i direktor MMF-a bi mogao da budeosu|en na 10 godina zatvora i sa prekomilion eura nov~ane kazne. Su|enje u tomslu~aju bi moglo da po~ne 2014. godine.

Novinarka Marcela Iacub je u februaruove godine opisala sedam mjeseci ljubo-vanja sa Strauss Kahnom u knjizi u kojoj

ga naziva „polu~ovjek-polusvinja“. Neuspjeli kandidat za predsjednika

Francuske i ostvarena „`rtva“ seksualnihskandala decenijama je gradio svoj imid`,uz obilatu podr{ku francuskih medija ~iji suglavni urednici i novinari bili njegovi pri-

jatelji i to zahvaljuju}i braku koji je 1991.godine sklopio sa Anne Sinclair, novinar -skom zvijezdom Prvog kanala francuskeTV.

Po~etkom devedesetih tada{nji pred-sjednik Francuske François Mitterrandimenovao ga je za pomo}nika ministra za

industriju i me|unarodnu trgovinu. Ovu poziciju Strauss Kahn je zadrào i u nared-noj vladi. Nakon izbornog poraza njegove

partije, Strauss Kahn je osnovao firmu“DSK konsultants” i radio kao advokat za

poslovno pravo. Godine 1994. tada{njidirektor kompanije “Reno” pozvao ga je dase pridruì “Industrijskom krugu”, fran-cuskom industrijskom lobiju u Briselu.

Najprije je bio generalni sekretar, a potom i potpredsjednik ove kompanije.

Sredinom 1995. godine izabran je zagradona~enlnika Sarsela. Dvije godine kasni-

je, tada{nji premijer Lionel Jospin postavio je

Strauss Kahn za ministra ekonomije, finan ja i industrije. Kao ministar, Strauss Kahn primijenio program {iroke privatizacije, k

je uklju~io i pitanje Telekoma FrancuskTokom njegovog mandata francusekonomija ostvarila je odli~ne rezultate: BD

je uve}an, a nezaposlenost i javni dug su smanjili. Ovo je doprinijelo njegovoj poplarnosti i pomoglo mu da postane lidreformski orijentisane grupe socijaldemokrta. Me|utim, Strauss Kahn je 1999. godi

bio tuèn za korupciju u dva finansijsskandala, povezana sa naftnom kompanijoElf Aquitaine i MNEF , studentskzdravstvenim osiguranjem. Kako bi

posvetio dokazivanju nevinosti, on je podnostavku na mjesto ministra, a optu`bi

oslobo|en dvije godine kasnije.


VUÎ]EVI KEÊVI IZ RUKAVA

Osim pomenute dvojice stru~njakaVlada Srbije }e angaòvati jo{ nekolikstranaca, me|u kojima je i nekada{npremijer Italije Mario Monti, koji bi trebalo da bude savjetnik u oblasti reformi ekonomskih pitanja, ali i PeteMandelson, najva`niji savjetnik i ~ovjeod povjerenja nekada{njeg britanskopremijera Tonyja Blaira. Vu~i} u svomtimu èli i Mandelsona, koji bi mu bioizuzetno dragocjen zbog svovi{edecenijskog iskustva na me|unarodnoj politi~koj sceni.

NOVA VUÎ]EVA POJAÂNJA

Stižu i MarioMonti i PeterMandelson

GUSENBAUER I BIZNIS: Grupacija WAZ, čiji jeGusenbauer savjetnik i suvlasnik, kupila je beogradskunovinsku kuću Politika, a zatim prodala svu njenuimovinu - kioske, kamione, nekretnine, opremu, načemu je zaradila nekoliko puta više nego što je uložila

Mario Monti

POMO] BIV[EG AUSTRIJSKOGKANCELARA Alfred Gusenbauer}e imati zadatak dapomogne Srbiji naputu ka EU



Nakon uspjeha Jacquesa Chiraca naizborima 2002. godine i Strauss Kahn jereizabran u parlament 2002. godine. U julu2007. godine Strauss Kahn je postao evrop-ski kandidat za predsjednika MMF-a, a

podrào ga je i tada{nji predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy. S podr{komEU, koju je tada ~inilo 27 zemalja, SAD,

Kine i ve}ine afri~kih zemalja, StraussKahn je bio apsolutni favorit za mjestodirektora MMF. Izvr{ni direktori izabrali suga krajem septembra 2007.

Me|utim, bord direktora MMF-a je2008. godine angaòvao nezavisnogistraìtelja zbog navoda da Strauss Kahnima aferu sa slu`benicom Piroskom Negi.Ona je tvrdila da je njen {ef koristio svoj

poloàj kako bi je prinudio na aferu. BordMMF-a je, nakon istrage, ukazao da jeafera bila “za àljenje i reflektovala jeozbiljnu gre{ku u rasu|ivanju glavnogdirektora”, koji je ipak oslobo|en optu`bi

za uznemiravanje, favorizovanje ili zloupo-

tre bu mo}i, {to je zna~ilo da ostaje na svommjestu.

Ostavka na mjesto direktora stigla je trigodine kasnije, u maju 2011, kada ga je

policija u New Yorku uhapsila zbog silo-vanja sobarice i kada su fotografijehap{enja obi{le svijet. Optu`be su kasnijeodba~ene, ali je èna koja ga je optuìlanastavila da ga “goni” na gra|anskoj parni-ci, koja se zavr{ila nagodbom.

Za seksi ùrke, zapravo orgije, StraussKahn kaè da su “normalna pojava u

pariskom visokom dru{tvu”.Anga`man Straussa Kahna u Srbiji iza-

zvao je pa`nju i svjetskih medija. New York Times navodi da biv{i ~elnik MMF-a sada

pravi zaokret i izlazi na javnu scenu.Od biv{eg ~elnika MMF-a, kako je

rekao, vicepremijer Vu~i} o~ekuje punozbog njegovih izuzetnih znanja i iskustva.Sa njegovim timom }e se Vlada Srbije stal-no konsultovati i donositi odluke u skladusa najboljim interesima zemlje.

„Dosta je bilo bolesne ekonomije,ho}emo da je ozdravimo. Strauss Kahn injegov tim pomo}i }e nam da prona|emonajbolja re{enja za te{ku situaciju u kojoj senalazimo — i po pitanju javnog duga, i popitanju fiskalnog deficita, rashodne i pri-hodne strane budèta...“

GUSENBAUER ]E PROMOVISATISRBIJU U SVIJETU

Pored Strauss Kahna, i Alfred Gusen-bauer, biv{i austrijski kancelar, prihvatio

je ponudu Aleksandra Vu~i}a da bude nje-gov savjetnik i on bi naredne nedjelje tre-

balo da doputuje u Beograd i preuzmedu`nost.

Gusenbauer ne}e ìvjeti u srpskoj prije-stonici, ve} }e povremeno samo dolaziti

budu}i da je njegov posao vezan za lobiranjei promociju Srbije u inostranstvu. Njegovanga`man bi se ticao reformi i promocijeSrbije u svijetu, odnosno kako u svjetunajbolje predstaviti dostignu}a Vlade Srbijei kako dobiti podr{ku zemalja ~lanica EU-aza pristupanje Srbije.

Iako je iz visoke austrijske politike,voljom svoje Socijaldemokratske partije,

isklju~en jo{ 2008., Alfred Gusenbauer idanas je omiljena tema austrijskih medija i javnih anegdota. On svako malo skandali-zu je austrijsku javnost.

Prema medijskim komentarima koji-ma je ispra}en njegov pad, poslije samo18 mjeseci na ~elu austrijske crveno-crnekoalicije zasnovane na previ{e krhkihkompromisa, Gusenbaueru, koji je uBe~u zavr{io studije politi~kih nauka ifilozofije, jedno ne odri~u ni neprijatelji- intelektualni format. Njegova savjet-ni~ka djelatnost vi{e puta je uzburkalaaustrijsku javnost, a posljednji put prije

samo dva mjeseca - navodnom dou{ni-

~kom aferom u korist Kazahstana.Ekonomski novinar Danasa Ru

]irkovi} podsje}a da su “nejasni austrijs propisi omogu}ili 2010. godine Gusenbauerov iznenadni prelazak

Nadzornog odbora firme Alpine BGmbH u NO njenog glavnog konkurenStrabaga, ostane u granicama zakona, daleko izvan granica dobrih poslovnobi~aja. Prema svim ostalim muljanjim

koji se na teret stavljaju koru{koj HyAlpe Adria banci, nije ura~unato u velgrijeh to {to je Gusenbauer za 60.000 eu

pou~io tu banku, kako da izbjegne stroevropske ~uvare konkurentnosti i da

banka dobije vi{emilionsku dràv pomo}. Pravu buru reagovanja izazvalo tek Gusenbauerovo mjesto savjetnikazahstanskog predsjednika NursultaNazarbajeva.”

Njegova firma Gusenbauer Projekt enwicklung & Beteiligung GmbH , koja imsjedi{te u centru Be~a, ostvarila je izme2009. i 2011. profit od 3,23 miliona eura

Na internetu se moè prona}i i oinformacija koju srbijanski zvani~n

pre{utkuju:“Gusenbauer je bio jedan od aktera

aferi Bawag. To je bila jedna od najve}austrijskih banaka - ‘Bank fur Arbeit uWirtschaft AG’ (BAWAG). Osnovao ju 1922. tada{nji vicekancelar, socijaldemkrata K arl Rener da bi pomogao prolete

jatu da dobije jeftine kredite i iz tog dobaostalo da ovu banku kontroli{e jedan najja~ih radni~kih sindikata Austrije. Arukovodstvo banke odavno je zaborav

na radnike, otvaralo je netransparent poslove na Karibima, u Libiji, Palestiulagalo u kockarnice , vr{ile se sumnjiisplate, prale pare. Srdinom 2006. Baw

je pukla, ispostavilo se da je kroz bannestalo 1,4 milijarde eura, direktor uhap{en i osu|en na 10 godina zatvora, mnogi upleteni u aferu bili su samo svjedci.

Bawag je bila zapravo banka so jaldemokrata. Pucanje Bawaga uzdrmaloSPA koja je u tom trenutku bila opozicio

partija, ali sa visokim {ansama za pobjena predstoje}im izborima. U tom smislu Gusenbauer, prije kraha, kao visofunkcioner svoje partije, javno obe}ao }e dràva sanirati gubitke banke i obe{tet{tedi{e. Kasnije se ogradio od ovog skadala i optuìo sindikate zbog nedovoljkontrole rada banke. Iako mu je to bdu`nost kao visokom rukovodiocu u SPAi kao kancelaru kasnije, Gusenbauer nni{ta preduzeo da se razjasne sve nepravnosti i kriminalne radnje, koje je szata{kao, i imenuju svi oni koji su doprin

jeli propasti Bawaga, {to su javnost, nezasni mediji i nekoliko parlamentaraca zah

jevali od vlade.”.


EKSPERTI SA TERETOM SKANDAL

NEDOSTATNA

REKONSTRUKCIJA VLADEKabinet premijera Ivice Da~i}a bi}epoja~an novim ministrima i stranimsavjetnicima zvu~nih imena



„Savr{eni bor{~ je utopijsko jelo: uidealnoj izvedbi on sadrì sve ; pravi se i

jede u zajednici; a moè se i dràti ufriìderu i podgrijavati do beskona~nosti.Savr{eni bor{~ je ono {to bi ìvot trebao

biti, ali nikad nije“ - pi{e AleksandarHemon u jednoj od svojih pri~a u Knjizi mojih ìvota koja je u prolje}e ove godineobjavljena u SAD i Engleskoj, a ovih dana

pod okriljem izdava~ke ku}e Buybook promovirana i na bosanskom jeziku uSarajevu, autorovom rodnom gradu.Hemonova nova knjiga je svojevrsnakolekcija autobiografskih pri~a kojeobuhvataju djetinjstvo i mladost u Sarajevu

prije rata, te nastavak pi{~evog ìvota uiseljeni{tvu, u Chicagu, gdje danas ìvi.@ivoti Aleksandra Hemona po~inju uSarajevu, proèti igranjem fudbala s rajomiz kom{iluka, odricanjem od mla|e sestre i

putovanjima s ocem inìnjerom, aodrastanje se svodi na ‘bockanje‘ amer i~-kom muzikom, lo{om poezijom i za nijansu

boljim novinarstvom, te mu~nim iskustvi-

ma sa istraìteljima Dràvne bezbjednosti u borbi sa buntovnom omladinom koja podriva vrijednosti socijalizma... Drugi dioknjige opisuje njegov ìvot u Chicagu:gledaju}i izdaleka kako po~inje rat uSarajevu, Hemon zna da nema povratka;za po~inje novi ìvot, zasniva novu

porodicu, u novom gradu.

@IVOT PRESJEÊN NAPOLA„Svi tekstovi u knjizi tematski su vezani

za moja iskustva u naj{irem smislu, kao iiskustva ljudi koji su meni bliski i dragi.

Odbijam da to zovem memoarima, jmemoari su ne{to {to pi{e{ na kraju ìvokao Winston Churchill, a nadam se da jnije do{ao taj trenutak za mene. Mizdava~ Damir Uzunovi} iz Buybooka naziva ispovjednom prozom, a ja bih rekda su to li~ni eseji ili istinite pri~e. Pissam ih iz iste potrebe iz koje pi{em krat

pri~e ili romane, iz potrebe da ne{to kaèSve su to neke pri~e koje sam neka

prepri~avao ljudima za doru~kom, mojizdava~ima u Americi, i onda su mi o

predloìli da to napi{em“, kaè AleksandHemon.

Prvi dio knjige govori o Va{eìvotu i odrastanju u (prijeratnom) Saravu, a drugi dio je svojevrsna posveta grau kojem ìvite danas, Chicagu. Kako izglda taj proces mapiranja vlastitog ìvopovezivanja pro{losti i sada{njosti?

Nadam se da knjiga nije tako strikt podijeljena na ono {to se desilo „prije“ono {to se desilo „poslije“. Rat je podijelna{e ìvote na ono prije i ono poslije. To

jedan od temeljnih simptoma traume - daìvot presje~en napola, i oporavljanje

toga na izvjestan na~in zna~i povez


SVI HEMONOVI @IVOTI

Razgovarala: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

„KNJIGA MOJIH ŽIVOTA“ bosanskohercegovačkog pisca ALEKSANDRA HEMONA

(49) svojevrsna je kolekcija autobiografskih priča koje obuhvataju djetinjstvo iodrastanje u Sarajevu prije rata, te nastavak piščevog života u iseljeništvu, uChicagu, gdje danas živi; Hemonova nova knjiga ovih dana promovirana je u

Sarajevu, a jedan od najvećih pisaca našeg vremena za „SB“ govori o mapiranjuvlastitog života, zabludama „djece socijalizma“ i surovosti američkog kapitalizma,etničkim i jezičkim podjelama, ratu i ratnim zločincima koji su voljeli književnost..

INTERVIEW

Aleksandar Hemon pisac

“

Najve}a zabluda moje generacije bilaje vjera da umjetnost oplemenjuje;ljudi poput mog profesora Nikole

Koljevi}a dokazali su mi suprotno“

PRIČA O ISABEL: Gubitakdjeteta se ne može ničimnadoknaditi, ni izliječiti.A ja sam pisac i vjerujemu važnost i snagu pisanja.Mogućnost da o tome ne

pišem nije mi bilaprihvatljiva



OD SARAJEVA DO CHICAGA I NATRA

IZME\U STVARNOSTI I FIKCIJE“Svaka moja knjiga temelji se naistinitim doga|ajima; to je jedinina~in na koji znam da pi{em”,ka`e Aleksandar Hemon



doga|aje od „prije“ i „poslije“ u jednulogi~ku, narativnu cjelinu. Mada volimMarcela Prousta, nisam namjeravao da gaimitiram, ali taj projekat spajanja dvije

polovine ìvota mogao bi se nazvatitraganjem za izgubljenim vremenom. Ipak,moj ìvot u Americi i moj ìvot u Bosnidobrim dijelom se preklapaju na razli~itena~ine i knjiga se tako|er time bavi. Ne bihvolio da ovu knjigu, ili onaj njen dio koji se

odnosi na ìvot prije rata i za vrijeme rata,ljudi ~itaju kao neku nostalgi~nu prozu.

Koliko su sav taj intenzitetproìvljenog i ìvotna iskustva uop{te va`niza pisanje?

Ne mislim da tu postoje pravila, niti damuka ili osje}anje da je ìvot komplikovan,ili ~ak tragi~an, vodi ka pisanju, a kamoli kadobrom pisanju. Recimo, Proust, kojeg samspomenuo, ìvio je dosta udobnim ìvotomi proveo dosta vremena u krevetu, bez nekih

egzistencijalnih briga osim one temeljne -da }emo svi jednog dana da zavr{imonegdje drugo... Zna~i, nema pravila.Zapravo, ponekad intenzitet proìvljene

traume moè toliko poremetiti pisca da gasprije~i u pisanju. [to se mene li~no ti~e,mogu da pi{em pod svim uslovima i usvakoj situaciji. Nije da sam to vje`bao ilida je to stvar namjere, nego je prosto tako.To je moja reakcija na svijet i ono {to sede{ava meni i ljudima koje poznajem. Akone pi{em, onda postajem zbunjen i javljajuse razni strahovi. A kad pi{em, mogu danekako stvari racionalnije sagledam isuo~im se s njima. U tom smislu, pisanje zamene nije samo ne{to {to je stimulativno,nego kad ne bih pisao, ne znam {ta bihdrugo radio. Kad ne pi{em, onda sam

bespomo}an, a ne volim taj osje}aj.

U knjizi pi{ete i o jednoj od, kakokaète, najve}ih zabluda Va{e generacije:da umjetnost i izlaganje kulturi oplemenjujuna na~in koji nas ~ini moralnosuperiornijima. Kao primjer navodite Va{egnekada{njeg profesora, kasnije visokogdu`nosnika SDS-a i jednog od najbliìhsaradnika Radovana Karadì}a, NikoluKoljevi}a, koji Vam je uo~i po~etka rata uBosni savjetovao da se „drìte knjièv-nosti“...

U Sarajevu je uvijek postojala ta razlika

izme|u „raje“ i „papaka“, pa se vjerovalo

da su raja oni koji su moralno iintelektualno superiorniji, a onda se u ratuto ispostavilo kao potpuno pogre{no -mnogi od tih {to su bili „raja“ izabrali su

pogre{nu stranu, a mnogi „papci“ su ostalina pravoj strani, u moralnom, politi~kom isvakom drugom smislu. Ne vjerujem vi{e utu distinkciju, kao {to ne vjerujem ni u

plemenitost umjetnosti, ali vjerujem u napor da se umjetnost oplemeni, u ljudski napor da budemo bolji nego {to jesmo, uprkossvim dokazima da je to skoro nemogu}e i dasu sve prilike da }emo biti samo gori... Bila

je to lijepa zabluda - ideja da ako se ~ovjek

izloì umjetnosti i finoj knjièvnosti, to ~ini boljom osobom, a da su ubice i zlo~inoni koji ne ~itaju dovoljno. Tokom rashvatio sam koliko je takvo morazmi{ljanje bilo pogre{no, a ljudi koji

bili ovdje u ratu su mi to potvrdili. Ljuds plemenitost u rovu ili u borbi nije zavisod nivoa obrazovanja, nego od moraln

profila koji nije vezan za obrazovanjObrazovanje, naravno, moè da poja~a moralni profil, ali moè i bilo {ta drugomoè i religija, i ateizam... Vjera umjetnost oplemenjuje je ustvari pseudreligijska ideja, vjera da ~itanje sve

knjige, bez obzira o kojoj religiji se raoplemenjuje onog koji je ~ita. Ali to se moè primijeniti na knjièvnost, jer knjièvnost druga~iji, {iri prostor, demkratskija je, da tako kaèm. Zlo~inac moimati potpuno isti pristup knjièvnosti kvi ili ja, svako moè u}i u knjiàru i kupknjigu, ~itati Shakespearea ili Prousta i na

potvrde za bilo kakva razmi{ljanja u tknjigama, jer svi mi u knjizi zapra


SVI HEMONOVI @IVOTI

„Izdava~ko trì{te je druga~ije uAmerici nego {to je, recimo, u Njema~koj iliu Francuskoj. U principu, ono {to sede{ava u Americi sada je da elektronskaknjiga preuzima dominaciju nad dijelomtrì{ta, ali ne vjerujem da }e se ikadadogoditi da e-knjige potpuno preuzmutrì{te i iskorijene klasi~ni, printani format,

ili barem ne u skorijoj budu}nosti. Trì{telektronskih knjiga se ve} relativnstabilizovalo i e-knjige koje se prodaju suglavnom vi{e beletristika i knjige za kojse mo`da ~italac ne}e ba{ pretjeranvezati, ili poèljeti da im se ponovo vrati. T

je jo{ uvijek ’rezervisano’ za klasi~neknjige koje moète dràti na policama.“

NOVI MEDIJI I KNJI@EVNOST

Ne vjerujem da će e-knjige ikadaiskorijeniti klasične formate

POTROŠAČKO DRUŠTVO I LAŽNE VRIJEDNOSTI:U socijalizmu je mjera ljudskog života bila ta da se neštomora napraviti. A ovo sada izgleda kao neka metastazaprimitivnog kapitalizma u kojoj se u ljudskom životumora nešto potrošiti i sve oko nas to zahtijeva

RAJA IZ SARAJEVA Aleksandar Hemon i Ahmed Buri}



pronalazimo ono {to ho}emo da na|emo umoralnom smislu. Zato su knjièvnost iumjetnost uvijek proma{aji kao pro pagan-da. Treba se ~uvati onih ljudi koji pro~itajusamo jednu knjigu. To je K i{eva ideja: nisuknjige opasne, ali je jedna knjiga opasna,ako je ona jedina u kojoj je sadràna svaistina.

Jugoslovenski socijalizam i ameri~ki

kapitalizam — kako danas gledate na sistemu kojem ste odrastali u pore|enju sazemljom u kojoj ìvite posljednjih dvadesetgodina?

Socijalizam je imao dobrih i lo{ihstrana; lo{ima smo se svi bavili na razli~itena~ine, a one dobre su mi postale mnogouo~ljivije nakon iskustva s kapitalizmom.Kao {to je kapitalizam bolje izgledao usocijalizmu, tako je sada obrnuto. Jedna odstvari koje su bile pozitivne u socijalizmu je

bila barem ideja zajedni~kog dobra — uvezan sistem zdravstva, besplatnoobrazovanje itd. Taj napor da se dru{tvenikapital podijeli sa ljudima u kapitalizmu ba{i nije prioritet. Ono {to mi sve vi{enedostaje kada razmi{ljam o dru{tvenojstvarnosti je da je socijalizam imao baremtaj nominalni utopijski cilj, te`nju ka boljoj

budu}nosti. Generacija mojih roditelja jezaista ulagala sebe u tu budu}nost, saradnim akcijama i raznim drugimmanifestacijama „kolektivnog duha“.

Naàlost, sada je nemogu}e ~ak i zamislitikako bi se ovaj grad mogao o~istiti,

podrezati `bunje, popraviti ru{evine, ako bise omladina nekako nagovorila da u~estvuje

u radnoj akciji. Nije na meni da govorimkako bi Sarajevo ili Bosna trebali izgledati,ali ~ini mi se da ima previ{e kafana,

prodavnica, a jako malo ljudi kupuje. Nemase osje}aj da se ovdje ne{to su{tinskiobnavlja. U socijalizmu je mjera ljudskogìvota bila ta da se ne{to mora napraviti. Aovo sada izgleda kao neka metastaza

primitivnog kapitalizma u kojoj se uljudskom ìvotu mora ne{to potro{iti i sveoko nas to zahtijeva.

Naravno, u socijalizmu se sve dijelom proizvodilo propagandom, {to ne podrà-vam, ali mislim da je to ne{to {to sada jako

nedostaje, ovdje naro~ito, a i u ameri~komkapitalizmu. U ameri~kom kapitalizmusituacija je skoro uvijek savr{ena, samo fali

jo{ ‘boba’ da se popravi...

SLOBODA SA OGRANIÊNJIMA Za mnoge ljude emigracija neminov-

no vodi ka svojevrsnoj krizi identiteta, je lii kod Vas bio takav slu~aj?

Emigracija je ontolo{ka kriza. To je ono{to sam nau~io u tom svom „izmje{tanju“:moje bi}e, moje sopstvo, sve ono {to samnau~io da jesam bilo je toliko odre|eno

mojim iskustvom ìvljenja u Sarajevu i

komunikacijom sa gradom i ljudima,u~estvovanjem u toj ljudskoj mreì, i ondasam se odjednom na{ao u situaciji u kojojnisam bio siguran koliko je ono {to sammislio o sebi zapravo istina.

Mislim da se to de{ava mnogimimigrantima, naro~ito recimo generacijimojih roditelja, koji danas ìve u Kanadi.Jezik im je teàk, ne mogu u potpunostishvatiti kako stvari funkcioni{u na vrlotemeljnom nivou i zapravo im nije jasnanjihova pozicija u toj druga~ijojdru{tvenoj stukturi u kojoj su se zatekli.

Ne moète objasni ti ko ste , zato {to

nemate kontekst u kojem ste postali to { jeste. Jedan od na~ina da s tim ‘devera{‘da se poveè{ sa ljudima koji su u issituaciji, pa onda zajedno idete na izlekupujete u istoj radnji nostalgi~nu hranKiki-bombone i sli~ne stvari, kreirate setaj poznati kontekst u kojem me|usobno moète razumjeti. Meni je sto igrom slu~aja otvorilo neke mogu}nsti: bio sam u stanju da zami{ljam ìvodrugih ljudi, jer su mi moj vlastiti ìvo

pro{lost izgledali kao ìvot nekog drugoEmigracija je imala izvjestan efe

osloba|anja moje ma{te.


OD SARAJEVA DO CHICAGA I NATRA

Kako izgleda biti uspje{anprofesionalni pisac u SAD?

S obzirom da ne dobijam platu kaopisac, imam tako povremene ineravnomjerne prihode... Ali ne bih rekaoda se moj ìvot razlikuje puno od bilo ~ijegdrugog ìvota – ku}a, pos’o, dàmija...(smijeh, op.a.) Imam svoje rutine, dostaputujem, {to mi ba{ i ne prija jer samodvojen od porodice, ali to su obavezeprema ~itaocima koje se moraju ispuniti.Te{ko je zamisliti kad pi{e{ ne{to i kad sisam sa sobom, da }e to jednog dana da’dobaci’ do ~italaca. To je na izvjestanna~in u knjièvnosti ~udo, pogotovo udigitalnom svijetu, gdje se sve manje ~ita igdje je sve odmah dostupno. Taj prostorizme|u ideje i onog {to na kraju rezultiraknjigom nakon pet, {est ili deset godina jene{to {to meni najvi{e prija. Recimo,

najstariji esej u ovoj knjizi je iz 2000godine i ti~e se „na{ih“ tema, da tako

kaèm. I evo, nakon trinaest godinakona~no je ta pri~a do{la do ~italaca. Utom smislu, moj ìvot te~e sporo, {to jesasvim u redu. Nema tu nekih velikiuzbu|enja, kao kod glumaca ili roczvijezda... To se desi svakih nekolikogodina, kada objavim novu knjigu naravno da mi prija ta pa`nja, ali veslijede}e sedmice se vra}am u svojspisateljsku „~ahuru“. Sujetan sam, kao mnogi ljudi, ali ne prija mi ta pa`nja

javnosti ili medija na na~in na koji mo`dimponuje nekoj filmskoj zvijezdi, nego zato{to volim da mislim kako iza te pa`nje stozanimanje mojih ~italaca. A odnos ~itaoci knjige se isto tako de{ava u izolaciji anonimnosti. Zapravo, vodim prili~nonezanimljiv ìvot, ali ja volim {to je tako.

@IVOT PROFESIONALNOG PISCA U AMERICI

Prija mi pažnja, ali najviše volim bitisam u svojoj spisateljskoj „čahuri“



SVI HEMONOVI @IVOTI

Pratite li politi~ku situaciju u BiH ikako izgleda sve to posmatrati „izvana“?

Mislim da izgleda isto kao {to biizgledalo i da sam ovdje, samo {to bih ovdjesve to vjerovatno doìvljavao mnogodramati~nije jer bi moj ìvot bio mnogo vi{eodre|en uslovima ìvota u Bosni iHercegovini. Politi~ka situacija je kata-strofalna na vi{e na~ina, ali to je posljedicai rata i svih onih dogovora poslije rata... Jave} neko vrijeme zastupam ili ìvim uskladu sa principima koje politi~ka situacijau ovoj zemlji naru{ava. U Americi sam ~lanorganizacije Bosanaca i Hercegovaca u

dijaspori, koja je organizovana po profesionalnoj osnovi - Bosanskohercego-va~ko-ameri~ka akademija znanosti i umje-tnosti. Poznajem veliki broj na{ih ljudi tamoi traìmo na~ina da u~estvujemo ude{avanjima ovdje i da pomognemo, kolikomoèmo.

U jednoj od Va{ih pri~a govorite otome kako Vam je trebalo dugo vremena dase usudite da po~nete pisati na engleskom.Danas vam je to normalno, a sa drugestrane, nekada{nji maternji, zajedni~ki jezik

sada je podijeljen na bosanski, srpski ihrvatski... Naàlost, u ovoj zemlji jedini mogu}i

dominantni identitet je nacionalni ili etni~kiidentitet, a konstituisanje tog identitetazahtijeva pokornost istorije, jezika i kulture.To je nasilje nad slobodom govora,slobodom razmi{ljanja i na izvjestan na~innad slobodom jezika. Insistiranje narazlikama koje su relativno male unutar istog govornog podru~ja ima isklju~ivo

politi~ki karakter i politi~ku svrhu. Jezik se po svojoj prirodi uvijek {iri u pravcu drugihljudi i svako zatvaranje, ograni~avanje

jezika je nasilje nad jezikom. Naravno,

svakodnevna upotreba jezika se odupire tojtendenciji, tako da sam siguran da }e seuprkos svim naporima da se jezik ograni~iili svede u nekakve nacionalne okvire, idalje izmi{ljati nove rije~i me|u rajom uSarajevu i BiH koje }e naru{avati ta

pravila...

„Knjiga mojih ìvota“ zavr{avapri~om o borbi za ìvot Va{e k}erke Isabel,

kojoj ste i posvetili ovu knjigu. U toj pri~ipostavljate pitanje kako se pripremiti zasmrt vlastitog djeteta, a znam da su semnogi ~itaoci pitali odakle Vam snaga ihrabrost da uop{te pi{ete o tome...

Nije to bila nikakva „terapija“ za mene.Gubitak djeteta se ne moè ni~imnadoknaditi, ni izlije~iti. Odgovor je vrlo

jednostavan: izbor je izme|u pisanja inepisanja. A ja sam pisac i vjerujem uva`nost i snagu pisanja. Mogu}nost da otome ne pi{em nije mi bila prihvatljiva. Jer,to bi zna~ilo da sam kukavica, a za mene bito bio poraz vlastitog sje}anja i ljubavi

prema mojoj k}erki.


JEZIK KAO POLITIČKOORUŽJE: Nažalost, u ovojzemlji jedini mogućidominantni identitet jenacionalni ili etničkiidentitet, a konstituisanjetog identiteta zahtijevapokornost istorije, jezika i

kulture

HEMON I PRIJATELJISa promocije Knjige mojih ìvota uAteljeu Figure



O

Nihadu Hrustanbegovi}u, bosan-sk ohercegova~kom umjetniku naklasi~noj harmonici ro|enom uBijeljini 1973. i sa holandskom

adresom stanovanja, pisali smo prije {est godina. I, naravno, razgovarali snjim. Tada je imao trideset i ~etiri godine,

jedan album - The Best Of Concert imagisterij.

“KRALJEVSKI SEVDAH”[ta se promijenilo od oktobra 2007. do

septembra 2013. godine, pitamo ga na po~etku na{eg razgovora: “Uslijedio je nizzbivanja vezanih za moju karijeru koja sumi dala {ansu da ostvarim svoje velikeèlje, poput odràvanja solisti~kih koncera-ta i nastupa sa muzi~kim umjetnicima kao{to su, naprimjer, Grace Jones i gitarista AlDi Meola, te anga manu u Jazz Orchestra of the Concertgebouwu , presti`noj i usvijetu priznatoj koncertnoj dvorani uAmsterdamu. Ti nastupi su mi, tako|er,donijeli dodatna priznanja i nagrade za mojrad, a jedna od najdraìh mi je Nagrada za li~nost godine , kojom je bosanskoherce-gova~ka zajednica u Nizozemskoj dalaveliku podr{ku mom zalaganju. Mojekompozicije su se na{le kao soundtrack TVreklami za Heineken Extra Cold i ukratkom {vicarskom filmu Zimmer 606 , a

sva tri prva albuma bila su najprodavanija u


IZUZETNA SUPTILNOST

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Naš umjetnik naharmonici, pijanista,kompozitor, aranžer iproducent, već skorodvije decenije nastanjenu Holandiji, NIHADHRUSTANBEGOVIĆ, zasamo dvanaest dana je umostarskom “Pavarottiju”snimio čak dva albuma;za naš magazin govori osevdahu i jazzu, svojojkarijeri i mini turneji

koju je ovog ljeta imaou Bosni iHercegovini

SEVDAH NA KLAVIRUSa snimanja albuma u Muzi~ko

centru Pavarotti u Mostaru

SEVDAH NA KLAVIRUSa snimanja albuma u Muzi~komcentru Pavarotti u Mostaru



Nizozemskoj za koncertnu harmoniku od2007. do 2012. godine. Tako|er sam radiokao profesor za pop i jazz muziku na ArtEZkonzervatorijumu, u Arnhemu, a zatim

preselio u Amsterdam, s kojim sam posebno ostao vezan zbog toga {to samosjetio kosmopolitski duh i kreativnuslobodu.”

Hajde, kad ve} pri~amo o “promjenamau me|uvremenu” da ga upitamo i je li senjegova rodna Bijeljina, u kojoj je i boravio

kada smo razgovarali za ovaj broj Slobodne

Bosne , promijenila od tada do danas? “Pa, jeste. Iako nam se nekad ~ini da sve stoji,ipak smo mi samo prolaznici u vremenukao i vrijeme u nama. Zbog poslovnog hirakoji me je zanio, u rodnu Bijeljinu, iliop}enito u domovinu, nisam dolazio trigodine uzastopno. Kada sam ovog ljetado{ao kod roditelja, imao sam osje}aj kaoda nisam bio dvadeset godina. O~ito su mioni nedostajali vi{e nego {to sam biosvjestan, te su te tri godine ostavile veliku

prazninu u meni, ~iju sam teìnu primijetio

tek kada sam ponovo do{ao ovdje. Ja sarano oti{ao iz Bijeljine, jo{ u petnaesgodini. @ivio sam u Tuzli zbog {kolovanjave} u dvadeset i prvoj godini oti{ao

Nizozemsku. Tu povezanost sa rodnikrajem najvi{e osjetim kroz ponesje}anje na rano djetinstvo i naravno toplinu doma mojih roditelja”, odgovana{ sagovornik.

Da podsjetimo, ili ponovimo, kako g

ho}ete, osnovnu muzi~ku {kolu Nihad zavr{io u Bijeljini 1988., u klasi nastavniNijaza Aliusti}a, a Srednju muzi~ku {koluTuzli 1992. u klasi nastavnika harmoniMidhata Zuli}a. [kolovanje nastavlja 199u Holandiji, na Konzervatoriju Enschedeu, a naredne godine odlazi Hogeschool v/d Kunsten u Arnhemu, gdjeklasi profesorice Mini Dekkers studira 1996. do 2000. godine. Postdiplomsstudij za koncert majstora na klasi~nharmonici zavr{ava na Messiaen akademu istom gradu, a 4. jula 2002. sti~e zvanMaster of Music . Fascinantan je, te 200

bio podatak da je Nihad, sa ansamblimFlairck i Mediterranean Sundancnastupao u svih 113 holandskih teatarMo`da je do danas otvoren jo{ ponek“Svakako. Nizozemska je dinami~zemlja u svakom pogledu. Posebnu èimam da sviram u Kraljevskom pozori{Carre , jer bi to bilo pogodno mjesto Holan|ani upoznaju na{ ‘kraljevssevdah‘, koji zasluùje da ga svijet osje

bilo to mojim performansom ili per fomansom kolega koji se tako|er basevdahom”, veli Hrustanbegovi}.

NE[TO NEOBI^NODo ljeta ove godine u vlasti

diskografiju upisao je tri albuma, da bi onu Mostaru za samo dvanaest dana snimkompozicije za ~ak jo{ dva CD-a: Sevdfor Petronella i Black Orpheus , sa po de

pjesama. Snimio ih je, pored svih uslovugleda i uticaja koje ima u Holandiji, Muzi~kom centru Pavarotti u Mostar

Neko }e ga mo`da upitati kako i za{toMostaru, a neko i za{to ne i kako neMostaru. “U Mostaru sam boravio dvana

dana i gotovo ukupno vrijeme proveo studiju. Radio sam i dan i no}. Ljudi su m prihvatili izuzetno korektno i profesionala posebno sam dirnut tom ljubazno{}u

pa`njom koju sam uìvao. Kad sanapu{tao BiH u decembru 1994., Mostar

bio zadnji grad koji sam vidio; spaljenranjen, kakav je naàlost ostao u mosje}anju, sve do ovog ljeta. Jedan velsvjetski umjetnik kao {to je bio LuciaPavarotti je upravo osnivanjem ovog cenostvario svoju èlju, a ja ispunio moju {sam upravo tu, gdje sam se rastaodomovinom, ponovo spojio kroz sniman

dva nova albuma. Pored toga, Muzi~


IZ SRCA NA TIPK

“@elim da kroz muziku pribli imBosnu i Hercegovinu

svijetu, a svijet Bosni i Hercegovini“

KREATIVNOSLOBODAN

PROLAZNIK UVREMENU

KREATIVNOSLOBODAN

PROLAZNIK UVREMENU

NIHAD

HRUSTANBEGOVIĆ



centar Pavarotti je vrhunski opremljen zastudijsko snimanje albuma i nimalo se nerazlikuje od drugih u svijetu poznatihmuzi~kih centara. Tu sam odsvirao sevdah i

jazz, moja dva najomiljenija muzi~kaànra”, kaè Nihad.

Pjesme za album Sevdah for Petronella odsvirao je na klaviru, a za Black Orpheus na koncertnoj harmonici. Bilo bi logi~nijeda je obrnuto, ali ovako je sigurno

neobi~nije. Kako je birao pjesme za obaalbuma: po emociji, energiji, ili po su{tini,nastavljamo razgovor s njim: “Sevdah for Petronella je konceptualno zasnovan nasvim tim na{im ‘ljubavnim katastrofama’,

hahaha, koje sam slu{ao kao dijete a kasnijei sam proìvljavao. Himzo Polovina mi jeveliki uzor u sevdahu. Snimanje ovogalbuma je znatno kra}e trajalo jer sedirektno iz srca sve slilo na klavirske tipke,dok je snimanje albuma Black Orpheus trajalo duè po{to se nisam mogao odlu~ititako lako koje kompozicije da snimim.Mislim da je sevdah na klaviru dobio novudimenziju, ba{ zbog toga {to je ta klasi~naizvedba jedinstvena za ove prostore. A jazz,nadam se, postao pristupa~niji ovim

prostorima, zbog izvedbe na koncertnojharmonici. Htio sam ne{to novo, ne{to

neobi~no. I èlio sam da kroz muziku pribliìm Bosnu i Hercegovinu svijetu, asvijet Bosni i Hercegovini.”

Na dva albuma uvrstio je i ~etiri svojekompozicije. Upitasmo ga stoga koliko ga

raduje “autorstvo” i da li se bolje osjekada na sceni izvodi svoju pjesmu, ili neod kompozicija koje slu{a od kad je `“ Naravno da je autorsko djelo veliki izazoali me istovremeno proganja ne

unutra{nja sujeta da li }e se to publsvidjeti ili ne. Kada publika pozitiv prihvati moju kompoziciju i prepozna o{to sam u njoj èlio obdaniti, to mi daveliko zadovoljstvo i motivaciju komponujem vi{e. Uvrstio bih kompozicije Wereldpromenade , BalkSorrow , sa prethodnih albuma i Sky Bluealbuma Black Orpheus . A Kradem ti seve~eri rane sam oplak‘o, dok sam sviraosnimao. Volim i jedno i drugo, ali kvalitetnu autorsku kompoziciju treba dovjere, mo`da ~ak i vi{e nego truda”, vna{ muzi~ar, po vokaciji harmonika{, al

izvrstan pijanista, tvrde oni koji ne{to tome znaju: “Nastupam i kao pijanista. Nmogu re}i da se mogu identifikovati samkao ‘harmonika{‘, ali sam pravo zavoharmoniku od onog momenta kad sam pr


IZUZETNA SUPTILNOST

Nihad Hrustanbegovi} je 1997. postao~lan Kraljevskog udruènja umjetnika

Holandije , ~lan je Me|unarodne harm oni - ka{ke asocijacije , a 2006. imenovan je zadocenta Harmonike i metodike nastave naShumman akademie u Zwolleu u Holandiji.Za vrijeme {kolovanja u~estvovao je umnogim evropskim projektima vezanim zaklasi~nu i modernu muziku i poha|ao

master-klas kod najeminentnijih svjetskistru~njaka za harmoniku. Kao solista na

harmonici i kao ~lan ansambla Flairck , tMediterranean Sundancea, AccordeoDua, Quinteto Sura, Ensemble BiyuyaMozes Rosenberg Tria nastupao je, tokomi nakon studija, u Austriji, Belgiji, ê{koFinskoj, Holandiji, Hrvatskoj, Njema~koPoljskoj, Luksemburgu i Ma|arskoj.

HARMONIKA I METODIKA

Član Kraljevskog udruženjaumjetnika

KREATIVNO IPROFESIONALNO: “Doksam perfekcionista na

harmonici, na klaviruvolim da sviram što mipadne na pamet.Harmonika kaoinstrument zahtijevaveću koncentraciju zbogdodatnog fizičkog naporai troduple funkcije lijeveruke”

KREATIVNO IPROFESIONALNO: “Doksam perfekcionista na

harmonici, na klaviruvolim da sviram što mipadne na pamet.Harmonika kaoinstrument zahtijevaveću koncentraciju zbogdodatnog fizičkog naporai troduple funkcije lijeveruke”

HOLANDSKO PRIZNANJESa jednog od tri koncerta koja je Nihad Hrustanbegovi} odsvira

u Jazz Orchestra of the Concertgebouwu u Amsterdamu



put odsvirao jazz na njoj. Moja ljubav prema klaviru i harmonici se ne moè ni

razdvojiti, niti porediti. Ona je na jedan poseban na~in - podjednaka.”

ART DUHVrlo je interesantan Nihadov odgovor i

na na{e pitanje koja je razlika izme|uklavira i harmonike. Mislili smo na onurazliku u mozgu, na mentalni pristup,koncentraciju na registar, odnosno na

pedale... “U poslu sam, u jednu ruku, prili~no perfekcionisti~ki orijentisan dok, udrugu ruku, teìm slobodi u kreativnosti. Tukombinaciju dijelim na sviranje harmonike

i klavira, i moju ljubav prema oboma. Dok sam perfekcionista na harmonici, na klaviruvolim da sviram {to mi padne na pamet.Harmonika kao instrument zahtijeva ve}ukoncentraciju zbog dodatnog fizi~kognapora i troduple funkcije lijeve ruke, dok kod klavira ostaje samo ‘intelektualninapor’, tj. izuzetna suptilnost koja daje

puno vi{e prostora za slobodu. Na snimanjualbuma Sevdah for Petronella svjesno samkoristio pedale daleko ~e{}e nego {to totradicionalno biva, da bih dobio pretapanje

jedne u drugu liniju te retro zvuke i samimtim kreirao simfonijske elemente

sevdalinke na klaviru. Takvo balansiranje

na rubu estetskih pravila i kreativneslobode, za mene je definitivno veliki

izazov”, obja{njava bosanskohercegova~kimaestro.Do augusta ove godine, me|u njegovim

najva`nijim koncertima bio je onaj ukoncertnoj dvorani Vredenburg u Utrechtu,

povodom pedeset godina postojanja UAorganizacije, gdje je pored 1.200 slu{ala

bila prisutna i holandska kraljica BeatrPrije nekoliko dana rekao nam je, pak, danjegov koncert u hotelu Evropa otvaranju Sarajevo Film Festivala ogodine ipak mo`da i najva`niji u njegovkarijeri. Za{to? “Nastup u Sarajevu je bne{to vi{e nego samo koncert. To je bdoìvljaj. Tu sam dobio inspiraciju

sviram sevdah, onakav kakav u sebi nosi{to nje`niji, gotovo krhak, ali i eksplozivakakav se moè ~uti na mom albumu Sevdfor Petronella . Bio sam po~a{}en time ka

je publika primila moju interpretacifilmske muzike, jazza i sevdaha te nov

poznanstvima i euforijom koja je vladatih dana Sarajevom”, impresioniran

Nihad. Nastupu u Sarajevu prethodili koncerti u Zenici 22. juna i u Tuzli 4. ju“Bilo mi je veliko zadovoljstvo sviratiBosanskom narodnom pozori{tu u Zenicu Me|unarodnoj galeriji portreta - IsmMujezinovi} u Tuzli. Osje}am da me

publika fino prihvatila iako im je trebamalo vremena da se naviknu kompozicije za harmoniku koje su u duhu ipak malo odstupale

prepoznatljivih bosanskohercegova~kmelodija.”

I, {ta ga sve o~ekuje, odnosno konastupe ve} ima dogovorene, po~ev{i Filmskog festivala u Utrechtu? “Ono {toOscar u Americi, u Nizozemskoj dodjeljivanje Gouden Kalfa . Vrlo radujem ovom nastupu, koji }e bemitovan uìvo na holandskoj dràvn

televiziji, gdje }u svirati koncertharmoniku. Zatim slijedi solisti~ki koncu Amsterdamu, krajem oktobra. Trenutsam u pregovorima za koncerte u Be~Stockholmu i Parizu.”


IZ SRCA NA TIPK

Na albumu Sevdah for Petronellamoète poslu{ati sljede}e kompozicije:[to te nema, Oj djevojko Anadolko , Ali Pa{a na Hercegovini , U Stambolu naBosforu , Kradem ti se u ve ~eri , Emina,Kad ja po|oh na Bemba{u i Kraj tanana{adrvana u novim aran`manima, a albumsadrì i dvije nove kompozicije: Sevdah for Petronella i The Bridge . Ukupno trajanje65 minuta.

Peti solo album Nihada Hrustanbego-

vi}a Black Orpheus sastoji se, pak, odosam kompozicija iz svijeta filmske i jazz

muzike: Black Orpheus (Luiz Bonfá), Take Five (Paul Desmond), My Favorite things (Richard Rogers), Smile (Charlie Cha-plin), Nuages (Django Reinhardt), Sum - mertime (George Gershwin), Blue se tte (Toots Thielemans), All the Things You Are (Jerome Kern), i dvije nove kompo-zicije: Sky Blue i Happiness .Ukupno trajanje: 46 minuta i 36 sekundi.

TOPLA PREPORUKA

Sav taj sevdah/jazz u novom ruhu



Sarajevska publika dugo je ~ekalada vidi i ~uje uìvo trenutnonajpopularniji violon~elisti~kiduo na planeti - mlade hrvatske~eliste Luku [uli}a i Stjepana

Hausera, poznatije kao 2Cellos , koji su u pratnji bubnjara Du{ana Kranjca 13.septembra odràli spektakularan koncert udvorani Doma mladih.

Pod generalnim pokroviteljstvom BH Telecoma , u organizaciji agencije PRimera ,2Cellos u Sarajevo su stigli drugi put.

Njihov posljednji koncert u Bosni iHercegovini odràn je krajem pro{le godineu prepunoj Kosa~i u Mostaru. Koncertom uSarajevu slavni dvojac okon~ao je evropskuturneju, a ve} ih o~ekuju ugovoreni nastupiu Americi.

(NE)KLASI^NI ROCK SPEKTAKL

„Prije ne{to malo vi{e od dvije godineodràli smo na{ prvi koncert uop}e upravoovdje u Sarajevu, tako|er u Domu mladih.Sje}amo se toga sa lijepim uspomenama, ai nadam se da smo ne{to napredovali odpro{log puta, kada nam gotovo niko nijedo{ao...“, sa smijehom kaè StjepanHauser. „Na{ repertoar uklju~uje obrade saprvog i drugog albuma, a ovdje u Sarajevusviramo i neke kompozicije koje jo{ nismosnimili...“

U jednoiposatnom energi~nom nastupu,Luka i Stjepan pred Sarajlijama su svakakoopravdali reputaciju jedne od najve}ih

atrakcija na savremenoj muzi~koj sceni, ali

i za na{e uslove prili~no „paprene“ cijeneulaznica, koje su se kretale od 35 KM za

parter, do 50 KM za VIP backstage. Uz poznate obrade pop i rock hitova, poputSmooth Criminal Michaela Jacksona, kojaih je i proslavila, publici su priredili

posebno iznena|enje kada su zasvirali Prvi poljubac Halida Be{li}a...

Stjepan i Luka kaù da se najboljeosje}aju kada su na sceni, pred publikom.

„Na{i koncerti su specifi~ni po tome {touvijek po~injemo u laganom ritmu, a ondaatmosfera polako raste i na kraju se touvijek pretvori u pravi rock show... Taenergija publike nas jednostavno nosi. Bezobzira na to koliko smo iscrpljeni ilineraspoloèni, kada smo na sceni, sve

zaboravljamo i postaje bitna jedimuzika“, kaù 2Cellos .

Sebe, kako kaù, ne vole svrstavme|u crossover glazbenike.

„Obi~no se crossover uvijek bira kneki lak{i put za muzi~are. Sviraju se nedionice koje ba{ i nisu jako zahtjevne, zato je sve u velikoj produkciji, aran`masu prili~no ki~asti, s jeftinim efektima... Mto izbjegavamo i sve sviramo uìvo, b

bilo kakvih dodatnih efekata, samo sa d


„2CELLOS“ U SARAJEVU

Hrvatska muzička senzacija, najpoznatijiviolončelistički duo na planeti LUKA ŠULIĆ iSTJEPAN HAUSER, održali su 13. septembra

spektakularan koncert u sarajevskom Domu mladih;u istom prostoru nastupili su prvi put i prije dvijegodine kada za njih gotovo niko nije znao, a danas

ih prate „horde“ obožavatelja od Balkana, prekoAmerike, do Japana...

LUKA

ČELISTIKOJI SU OSVOJILI PLANETU

Pi{e: MAJA RADEVI]

Foto: MARIO ILIÎ]



violon~ela na sceni i to je to“, govori Luka.„Mnogi crossover glazbenici uzmu,

recimo, Beethovenovu simfoniju, stave nanju techno beat i tako uni{te klasi~noremek-djelo. Takva djela se ne smiju dirati,nego se trebaju svirati onako kako sunapisana. Mi zapravo poku{avamo napra-viti jedan potpuno obrnut proces, a to je dauzmemo pop ili rock pjesmu i zatim od njepoku{amo napraviti klasi~no remek-djelo,

dati joj jednu klasi~nu dimenziju, tu jednu

senzitivnost koju ~elo kao instrument mo`eiznijeti na poseban na~in“, obja{njavaStjepan Hauser.

Luka [uli} i Stjepan Hauser upoznali suse jo{ u adolescentskim danima. Zajedno su

poha|ali Muzi~ku akademiju u Zagrebu.[uli} je kasnije oti{ao na londonskuKraljevsku muzi~ku akademiju (RoyalAcademy of Music), a Hauser naKraljevsko sveu~ili{te u Manchesteru.

Nakon dugogodi{njeg sviranja klasi~ne

muzike na violon~elima, odlu~ili obraditi pjesmu Smooth Criminal MichaeJacskona. Snimak je objavljen u janua2011. na servisu YouTube i za samo dvsedmice sakupio je vi{e od tri milio

pregleda. Luka i Stjepan su doslovce preno}i postali svjetska muzi~ka senzaciOhrabreni uspjehom, odlu~ili su da nastaobra|ivati pop i rock hitove i na taj na~naprave ne{to novo i originalno u muzi

Ubrzo su potpisali ugovor sa izdava~ko


MALO JACKSON, MALO HALID

LIĆ I STJEPAN HAUSER



ku}om Sony Masterworks , koja je u maju2011. izdala njihov prvi album sa obradama

pjesama U2, Guns N’ Roses, Nirvane,Stinga, Coldplaya ...

Dvojica planetarno poznatih ~elistakaù kako je za njih mo`da najve}edostignu}e do sada to {to su uspjelizainteresovati mnogo mladih ljudi zaklasi~nu muziku. Pri tome ne misle samo nasvoju publiku, nego i na one koji nakon {to

jednom vide i ~uju 2Cellos na sceni, i sami poèle da se profesionalno bave muzikom.

INSTRUMENTALISTI UHIT-SERIJI „GLEE”

„Obojica smo klasi~no {kolovanimuzi~ari, to je jednostavno ne{to {to jedio nas i cijelog ìvota }emo sviratiklasiku i nastojati da pribliìmo takvuvrstu muzike {to ve}em broju ljudi.Svakodnevno dobijamo stotine poruka

preko dru{tvenih mreà od mladih ljudi izcijelog svijeta i to nas ohrabruje danastavimo“, kaè Luka.

On i Stjepan nedavno su doìvjeli isvoje prvo gluma~ko iskustvo: gostovali sutre}oj sezoni ameri~ke hit-serije Glee .

„To je bio prvi put da su nekiinstrumentalisti uop}e gostovali u toj seriji,a kamoli jo{ da sviraju ~elo! Bilo nam jejako uzbudljivo, tih na{ih pet minutaholivudske slave...“, govori Luka, a Stjepannam ponosno otkriva da je njegova mamaBosanka, rodom iz Kaknja. „I djed mi je izBosne, tako da sam vam ja pola Bosanac!

Nije slu~ajno da smo izabrali Sarajevo kao

posljednji grad uokviru evropske turne-je, jer se èlimonajesti }evapa prijeodlaska u Ameriku.Sad nam tamo valjajesti samo McDona-

ld’s idu}a dva, trimjeseca…”, u {alikaè Hauser.

Neko }e re}i da jemo`da jo{ prerano zaobjavljivanje biogra-fija, ali s obzirom na vrtoglavi uspjeh kojise dogodio [uli}u i Hauseru u posljednjedvije godine, nije nimalo iznena|uju}e dase ovog ljeta u prodaji ve} pojavila prvaslu`bena biografija 2Cellos pod nazivomVeliki prasak , koju su predstavili i svojimsarajevskim oboàvateljima. Autor knjigeAn|elo Jurkas nije, kako kaè, èlio da to

bude jo{ jedna „suhoparna“ biografska pri~a,ve} uzbudljivo {tivo o mladim muzi~arimakoji su osvojili svijet, u skladu sa njihovomzaraznom energijom i zadivljuju}imtalentom.

„To je zna~ilo svjedo~enje velikomuspjehu, ali i njihovom no{enju sa slavom,svjetskim turnejama i poku{ajimaizbjegavanja svih napora i onih manjeblje{tavih strana posla. U prijevodu,danono}ni sessioni kada bi mi se Hauser i[uli} javljali Skypeom iz Los Angelesa,New Yorka, Las Vegasa, Manille, Tokija,Dubaija, Londona, svih gradova svijeta,

odakle smo pomno i pa`ljivo kreirali

mozaik koji ih prati od prvog pla~a bolnicama, do velikog koncerta u pulsk

Areni 3. srpnja ove godine“, govori Jurk„Tijekom tog vremena sam im slu`benog biografa figurirao psihijatrostarijim bratom, sve}enikom, frendom distanci, osobom od povjerenja, sve stokako bi imali jednu dinami~nu, nes erotipnu i prvenstveno zanimljivu knjigu koobja{njava njihov glazbeni fenomen. Rase o materijalu koji sadrì obja{njenje fenmenologije uspjeha, prate}i njihove ìvodokumentiraju}i taj vrtoglavi kovitlac kojem su se na{li.“

Knjiga je objavljena na hrvatsko jeziku, a u planu su prevodi za inostra

trì{ta.


„2CELLOS“ U SARAJEVU

52

U ljeto 2011. slavni EltonJohn vidio je Lukin i Stjepanov

snimak na YouTube -u ipredloìo im je da krenu sanjim na turneju. 2Cellos dosada su sa Johnom nastupilina vi{e od stotinu koncerata{irom svijeta.

„Kada sam pogledao spotza Smooth Criminal , bio samapsolutno zadivljen i rekaosam: ’O moj Boè, ovo je nevjerovatno!’ Nikada nisamvidio violon~eliste da takosviraju i rekao sam sebi da ihmoram pod hitno ubaciti usvoje planove“, otkrio je EltonJohn kako se odlu~io nasaradnju sa Hauserom i[uli}em.

Legendarni muzi~ar neskriva svoje odu{evljenje

mladim ~elistima, kojima jenapisao i predgovor za njihovubiografiju Veliki prasak .

“Slu{ati i gledati 2Cellos uìvo zaista je ne{topredivno i za~u|uju}e.Savr{eni su zajedno, znaju{ta }e koji napraviti u kojemtrenutku, a takva muzika jedar, ne vi|a se ~esto. Oni sujedinstveni, ne postoji nikopoput njih... Nisam doìvione{to tako uzbudljivo jo{ od1960-ih, kada sam gledaoJimija Hendrixa uìvo ulondonskom klubuMarquee “, izjavio je Sir EltonJohn.

SIR ELTON JOHN O „2CELLOS”

„Nisam doživio nešto tako uzbudljivo još od ’60-ihi nastupa Jimija Hendrixa“

NASTUPI SA MUZI^KOMLEGENDOMLuka i Stjepan odu{evili su slavnogEltona Johna



Ambasada Japana u Bosni iHercegovini i kompanija JapanTobacco International (JTI)osigurali su muzi~ko-scenskispektakl japanski Gocoo bubnjari ,

koji }e biti uprili~en u subotu, 28.septembra 2013. u Bosanskom kulturnomcentru u Sarajevu. Grupa energi~nihmuzi~ara koji sviraju na ~etrdeset taiko

bubnjeva oìvjet }e pred publikom tradicijui obi~aje Dalekog istoka i vrevu modernogzapada. Radi se o vrlo poznatom japanskom

bubnjarskom bandu, te o izuzetnom

doga|aju koji }e u glavnom gradu BiH promovirati japansku kulturu. Gocoo Band

prije Sarajeva nastupat }e u Beogradu, a potom i u Zagrebu. Gostovanje u Sarajevu bio je povod za razgovor sa lidericom banda K aoly Asano, koja kada ne nastupa, podu~ava sviranje taiko bubnjeva.

TRADICIONALNO I MODERNOGocoo Band dolazi iz Tokija i sastoji

se od sedam ènskih i pet mu{kih bubnjara. Prema navodima Asano, uSarajevu }e im se pridruìti i jedan

poseban ~lan benda, Goro, koji svira razneinstrumente uklju~uju}i i japansku flautu,usnu harmoniku te didèridu (didgeridoo),

instrument koji su izvorno svirali

australski prastanovnici - Aboridì“Muzika koju izvodimo je bazirana

zvucima japanskih tradicionalnih taibubnjeva. Taiko je japanski drevinstrument, no na{ zvuk nije ni blidrevnom i tradicionalnom ve} je to jedposebna melodija koja dolazi iz na{ih srcreflektiraju}i razli~ite ritmove diljesvijeta. To je ne{to {to morate samiskusiti na nekom od na{ih nastupaobja{njava Asano. Band Gocoo je osnov1997. u Tokiju, a prije osnivanja, svi ~lano

bili su prijatelji koji su svirali u jedno bubnjarskom klubu, zajedno sa mnogdrugim bubnjarima. Klub se, naàloraspao 1996., pa su njegovi ~lanovi, o~aj

zbog ovog gubitka, odlu~ili osnovati no


POSEBNE MELODIJE

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

KAKO BUBANJ KA@EZadivljuju}i nastupi japanskogbanda Gocoo



profesionalni band. Tako je “ro|en” Gocoo .Muzika koju sviraju ~lanovi banda

Gocoo predstavlja spoj tradicionalnog i

modernog, a obzirom da se na{a zemljamoè pohvaliti svojom autenti~nom,tradicionalnom muzikom, nije isklju~enamogu}nost da Gocoo spoji na{e dvijekulture i tipove muzike. “Naàlost, ovo jeprvi put da se susre}emo sa kulturom imuzikom va{e zemlje. Iako }e na{a posjetabiti veoma kratka, a obaveze brojne,nadamo se da }emo saznati {to vi{e o va{ojmuzici i kulturi. Ovo iskustvo }e, svakako,ostaviti traga na nama i na muzici kojustvaramo. Mo`da }ete u nekoj od na{ihbudu}ih kompozicija prepoznati pri~u o

na{oj posjeti va{oj zemlji”, kaè Asano.

Prema navodima liderice banda Gocosvi ~lanovi mnogo putuju, pojedina~nokao grupa. Nastupaju diljem svijeta, stalupoznaju nove ljude i muzi~are, i u prilsu iskusiti razne kulture i muzi~ke pravc“Sva ova iskustva preta~emo u namuziku i sama prilika da ìvimo na ovna~in napaja nas stvarala~kom energijomiznova inspiri{e na{e nastupe”, rije~i Asano koja od nastupa u Sarajevu o~ekusamo {to ve}u posje}enost jer njihova èlja doprijeti do {to vi{e ljudi: “Iskreno nadamo da }ete osjetiti poruku ljubamira, radosti i nade koju nosi na{a muzikakaè Asano. Ina~e, muziku Gocoo Banskoro u cijelosti ~ine zvuci taiko bubnjekojima èle kreirati pri~e i izazvati emocu umovima i srcima publike.

DREVNI INSTRUMENTUz neke dijelove publika po`

zaplesati i pratiti ritam, dok neki dijeloimaju veoma duboko zna~enje, zna~enkoje se ne moè iskazati rije~ima i to je pruka koju èle poslati publici. “O~ekujemda ljudi osjete ljubav, radost, nadu i mkoje nosi na{a muzika i èlimo da, krmuziku, dopremo do srca nasih slu{alacada izgradimo mostove koji }e spajrazli~ite jezike i kulture”, veli Asano kokao i ostali ~lanovi banda, `rtvu

uglavnom privatni ìvot za koji im ne ostamnogo vremena, a {to publika zna da cijei nagradi. U svojoj bogatoj historiji GocBand odrào je brojne nastupe, izdali nekoliko CD-ova, povezali su se

brojnom publikom u svijetu, a elja im je imaju vi{e nastupa u Africi ili u Ju`nAmerici: “Taiko bubnjevi su drevinstrumenti koji imaju mo} da poveù ljui da nas spoje sa prirodom i sa bogovimStoga, ple{imo zajedno i poveìmo se prirodom, bogovima i sami sa sobomLjubav, nada i mir”, poruka je Asasarajevskoj publici prije koncenta Goc

Banda .


RADOST I NADA KOJU NOSI MUZIK

U VATRENOMRITMU TAIKO

BUBNJEVA

Kažu da GOCOOBAND obavezno treba

pogledati i poslušati; uSarajevu sviraju 28.

septembra, a liderica

ove bubnjarske grupeu razgovoru s našim

novinarom najavljujetaj muzičko-scenski

spektakl

Kaoly Asano: “Ljubav, nadai mir, to je na{a poruka!“

Kaoly Asano



Z

a samo tri mjeseca svjetska je jazzscena uzgubila neke od vode}ihmajstora crno-bijelih tipki: njih

~ak ~etvoro su prestali definitivnosvirati, neki u naponu stvarala~kihsnaga, a drugi, pak, u godinama kad sekarijere rezimiraju, i vi{e od toga. Svaki jeod njih bio ne samo sjajan improvizator,

bilo na klaviru ili klavijaturama, nego ileader i sideman od ugleda, skladatelj,

potom i producent i medijski djelatnik, te pedagog; sve odreda stvaraoci ~iji }e seutjecaj na svjetskoj jazz sceni mjeritidecenijama unaprijed. Krenimo redom.

POGOLEME PJESMARICEKoncem maja je prestalo kucati srce

Mulgrewa Millera (r. 1955.), potom je

oti{ao klavijaturista i producent GeorgeDuke (r. 1946.), a onda u drugoj poloviciavgusta i Cedar Walton (r. 1934.), te nakoncu i engleska pijanistica, te radijskavoditeljica Marion McPartland (r. 1918.),dakle u 95. godini. Svaki od njih istodobnoduboko uronjen u tradiciju, ali isto toliko i

opredijeljen da svojim improvizacijama nacrno-bijelim tipkama pomaknu granice postoje}eg, da napi{u skladbe koje }e se pamtiti, budu odli~ni profesori ili medijskidjelatnici, te producenti drugim izvo|a-~ima.

Premlad da tek tako ode, MulgrewMiller je poznat kao pijanista koji jeapsorbirao svu tradiciju jazz klavira i bioonaj tko }e svirati sa najboljima odnajboljih - od Ellingtonova orkestra, do“Glasnika jazza”, bubnjara Arta Blakeyja, ao recentnom radu u triju kontrabasista R onaCartera Golden Striker samo toliko da se

radi o jednom od istinskih vrhunaca

komornog jazza uop}e. Snaàn swinger, i melodijski liri~ar, bogatih harmonijafascinantne tehnike, otvoren spram novideja, spreman na dijalog i suradnju mnogima, po~ev{i od onih najtradicinalnije usmjerenih pa sve do inovatora (JLovano, Tonny Williams, K enny GarreDave Holland), a dugo godina bio jesuradnik bravurozne scat pjeva~ice BeCarter. Objavljivao je samostalne plo~e kvartetom i trijom Golden Striker , biotraèni pedagog na jednom univerzitetu

New Yerseyju.Sli~na, samo mnogo duà je b

karijera Cedara Waltona, jo{ jednog sjajnih njujor{kih post-bop pijanisiznimno duge i, rekli bi, karijere u samovrhu jazz pijanizma. Po~etkom je 60-ih ~listih onih Glasnika jazza , a od sredine 60

je nadasve traèni suradnik u samo vrsvjetskog jazza. S njim su godinamudruèni u jednu od zvjezdanih rita

sekcija bili i kontrabasista Sam Jones bubnjar Billz Higgins, a broj plosnimljenih sa drugima, posebno za etikePrestige , mjeri se u stotinama. HaMobley, J.J. Johnson, Eric Closs, JHenderson, pjeva~ica Abbey LincolWoody Show su me|u tim imenima, vodmale sastave poput Sounscapes i ModeJazz Masters , eksperimentirao sa furitmovima, te sa elektri~nim klavirom, rasvirao u duetima sa istaknutim kontra baistima, “vlasnik” je pogoleme pjesmaricekojoj su neki od standarda poput UgetsBolivia , Mosaic i druge, napisao

pedago{ke knjige. Snimke sa njegov


INOVATORI I ÂROBNJACI

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

Krajem proljeća i ljetos su nam sa vrha svjetske jazz scene stizale i tužne vijestiprestala su kucati srca MARION McPARTLAND, MULGREWA MILLERA,GEORGEA DUKEA i CEDARA WALTONA

MELODIJSKI

LIRIČARILjeto u kome je jazz izgubiogigante crno-bijelih tipki

Cedar Walton George Duke



kvartetom i trijom su nalaze na brojnim

etiketama, a broj plo~a na kojima je biosideman je ogroman.

ELEGANTNI STILOVIAko je Cedar Walton tek dodirivao

svijet elektroni~kih klavijaturnih instru-menata, onda je to, skoro bi rekli, su{tinasvega {to gradi umjetnost Georgea Dukea.Iako prevashodno jazz klavijaturista, on je iklavijatursti~ki ~arobnjak, i inovator, i~ovjek koji je sa lako}om mijenjao stilove,dodirivao se sa funk-om, i crossoverom,

producirao pop i R‘n‘b plo~e, bio na toplistama, kreirao neku novu zvu~nu

stvarnost ulaze}i u avanture sa takorazli~itim i tako sna`nim li~nostima kakvesu bili Miles Davis, Frank Zappa, JohnMcLaughlin, Canonball Aderderley, franc-uski violinista Jean-Luc Ponty ili pak Quincy Jones. Bio je u F.Z.’s Mothers o Inventionu kada su se snimale klju~ne

plo~e Roxy&Elsewere i One Size Fits All za koje je pisao i skladbe, hrabrou~estvuju}i u kreiranju jedne od najkom-

plek snijih glazbi na jazz-rock sceni, bio jedio ekipe koja je snimila i film 200 Motels ,onda je bio “rentacar” najve}im klavijatu-ristima, radio sa Milesom Davisom, imaovlastite fusion plo~e na top listama, bio ~lanraznih supergrupa, producent brojnihuspje{nica, i onih pop pjeva~a i MilesaDavisa (Tutu i Amandla iz 80-ih), radio i sasvojom ne}akinjom, sjajnom pjeva~icomDianom Reeves, a ujedno ostavio iza sebe i40-ak vlastitih plo~a. Nove tehnologije su

bile njegov svijet i on je sa lako}om prihvatao sve inovacije smje{taju}i ih podokrilje svoje imaginacije, osje}aja zaimprovizaciju. Po~etkom stolje}a se vratiosa odli~nim plo~ama, a nedavno izdani CDDrea mWeaver je posvetio pokojnoj supruzi

Corine sa kojom je proveo sretnih ~etrdeset

godina. Mnogi od njegovih radova su na

bili dostupni za Titina vremena zahvljuju}i bogatoj licencnoj ponudi doma}diskografa.

I onda na koncu i vijest da je oti{Marian McPartland, ro|ena Engleskinkoja se tokom II svjetskog rata udala ~ika{kog kornetista Jimmyja McPartland

preselila u New York. Jedna od najdu`karijera na jazz sceni uop}e. Prvottradicionalista, a onda anticipira ideje b

bopa, svira u trijima po njujor{kim kl bovima elegantnim stilom, prepunim divmelodioznosti, tako|er i skladateljica bronih tema, koje su kasnije pjevali ili svir

najve}i. Onda }e 60-ih zapo~eti radijsserriju Piano Jazz na javnom radiju NPrazgovorati sa gostima iz svijeta jazzasvirati sa njima, leèrno, sa dubok

poznavanjem materije, i tako 40-ak godii sa oko 800 gostiju. Neke su od tih emisi

pretvorene i u LP-ije i CD-e, svjedo~e}njenoj ènstvenosti i komunikativnosti nekim od najistaknutijih predstavnika jascene, i danas su istinski dokumentinajva`nijim trenucima iz povijesti jaglazbe. Imala je vi{e od devedeset godina i dalje je nastupala po njujor{kim kl

bovima i vodila rado slu{anu emisijrazvela se od prvog muà i ìvjela godnama sa bubnjarom Joeom Morelo(pisali smo mu svojedobno in memoriama pred smrt prvog muà ponovo se vjen~asa njim.

Autor ovih redaka je svojedob provodio divne dane druè}i se sa njom Umbria Jazz Festivalu , a jedan od mojnajuzbudljivijih trenutaka kriti~arskarijere je kada se na jednom od konceraudruìla sa saksofonistom GerryjeMulliganom, i samim odli~nim pijanistoi kad su ~etveroru~no za klavirom pro

cijeli niz jazz poznatih tema.


DAMA I TRI MU[KARÎN

MO]AN MUZI^KI PAR

Dizzy Gillespie i Marian McPartland

Mulgrew Miller Marion McPartland



KULT MARKETGARY CLARK J.R.

Blak and BluGary Clark J.R.najve}a je nadaTexas bluesa.Kada bismo

samo gledali skim je sviraona pozornici,moglo bi sekazati kako je

ve} stekao planetarnu popularnost.Rame uz rame s Jeffom Beckom,Buddy Gayem, Mickom Jaggerom,BB Kingom, Ericom Claptonomnastupao je diljem svijeta. U prodaji jenjegov sedmi album pod nazivom Blak and Blu .

FIREWIND

Apotheosis-Live2012

Gr~ki heavymetal bandFirewind osno-van je 1988.godine. Do sa-da su snimilidevet albuma.Najnovije gla-zbeno ostva-renje Apoth eo -

sis-Live 2012 stiè kao jubilarno jer jeupravo prije deset godina Firewind objavio prvijenac pod nazivom Between Heaven and Hell. Rije~ je o njihovomdrugom live albumu nakon 2008. i CD-aLive Premoniton .

NIKKI LOUDER

Golden ManDobre vijesti zaljubitelje noise pravca. U pro-

daji je novialbum slove ns-kog bandaNikki Louder pod nazivomGolden Man . Ugeografskom

okruènju nema pretjerano puno ljudi kojislu{aju ili sviraju tu vrstu glazbe, daklenoise , pa bi se bu~ni Slovenci moglinazvati i svojevsnim regionalnim predvo-dnicima toga pravca. Album sadrì devetpjesama.

Proteklih desetak godina na europskojglazbenoj sceni, posebice na Otoku,pojavilo sena desetine bandova koji poku{avaju ostavitineki trag iza sebe. A band koji je ve} ostaviodubok trag i u samo nekoliko godina postojanja

postao za{titni znak britanskog, a kasnije isvjetskog garage rocka zasigurno je Arctic

Monkeys . Osnovani su 2002. u Sheffieldu i dosada su snimili pet studijskih albuma. U kratkovrijeme osvojili su brojne nagrade, me|ukojima vrijedi izdvojiti nekoliko Brit Awarda iMercury Prizea , a mogu se pohvaliti i kako susvojim prvim singlom I Bet You Look Good On The Dancefloor odmah zasjeli na prvomjesto britanske top ljestvice.

Put do slave Arctic Monkeysa bio jezbilja jedinstven. Slove za prvi band koji je

postao popularan putem interneta. Njihovifanovi snimili su i postavili na interenetnekoliko demo pjesama, nakon ~ega se bandu

javlja izdava~ka ku}a Domino Records skojom potpisuju prvi profesionalni ugovor.

Novo studijsko ostvarenje Arctic Monkeysa pod nazivom AM , donosidvanaest pjesama, a otvara ga Do I Wanna Know . Ina~e, za tu pjesmu je snimljen ianimirani videouradak, te je posluìla i kaonajavni singl. ^vrste i distorzi~ne gitare,

jasni i glasni bubnjevi, melodi~ne harmonijei pjevljivi refreni, ukratko bi mogli opisatinjihov novi album. Drugi, ali ne manjekvalitetan, videospot snimili su za pjesmuWhy‘d You Only Call Me When You’re High. Vrijedi izdvojiti i R U Mine , koja pr{ti

energijom, funky ritmovima i logi~ki se

nadovezuje na uvodnu Do I Wanna KnowIako }e kriti~ari mo`da osuditi koketira

Monkeysa sa modernim R’n‘B zvukom pjesmi One For The Road , ~ak niti ona zvu~i lo{e. îni se kako su ovoga pusheffieldski rockeri imali silnu inspiracijunevjerojatnu energiju, pa bi na novom album

dobro zvu~ao i uglazbljeni jelovnik iz nek britanskog puba.

Na albumu se jo{ nalaze i sna`ne pjesmAnabella i Fireside , dok su ne{to sporupravo No.1 Party Anthem i I Wanna Yours koja i zatvara peti studijski albuArctic Monkeysa . Na koncu, Monkeysi snimili izvrstan album, prepun neobi~nfunky ritmova i sna`ne energije.

(M. Ili~

MUZIKA

“AM”, novi album “Arctic Monkeysa”

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Daft Punk ft. Pharell Williams:Lose yourself to dance

2. Mayer Hawthorne: Her favourite song 3. Klangkarussel: Sonnentanz 4. Dub Mafia: Sending Love (ft. Buggsy)5. Calvin Harris ft. Ayah Marar:

Thinking about you 6. John Newman: Love me again 7. Baby Bee: High Heel Leather Boots 8. Liam Bailey: When will they learn 9. Arctic Monkeys:

Why’d you only call me when you’re hig10. Professor Green ft. Miles Kane:

Are you getting enough

FUNKY, ROCK, R’N’BPeti studijski albumArctic Monkeysa nosi naziv AM

Svježa energija

sheffieldskih rockera



We are Legion: The Story of the Hacktivist je ameri~ki dokumentarni film iz2012. godine. Autor ovog intrigantnogdokumentarnog ostvarenja, reìser i sce-narist, je Brian Knappenberger. Glazbu jenapisao John Dragonetti.

Ovaj istraìva~ki dokumentarac namprikazuje pri~u o radikalnom haktivisti~k -

om kolektivu uz obrazlaganje kako je uop}edo{lo do njega. Autor istraùje povijesnekorijene haktivisti~kih grupa poput Cult of the Dead Cow i Electronic Disturbance Theater . Putovanjem ovim filmom krozpovijest pokreta obrazlaè se {iremauditoriju situacija i na~in nastankaAnonymousa , koja je bila prva akcija iprotiv koga, da li je bilo neslaganja me|u~lanovima, kada kako i za{to se odabralamaska, te za{to ba{ Guy Fawkes (maska izstripa i filma “V for Vendetta”).

We Are Legion je dobro napravljendokumentarac, koji na zanimljiv na~in

prikazuje pri~u o jednom dru{tvenomfenomenu. Mno{tvo je Anonymousa injihovih pobornika odlu~ilo skinuti maskepred kamerama i otvoreno govoriti o svojoji povijesti grupe, te onome {to èle posti}i.Moèmo vidjeti da to nisu nikakvidestruktivci, fa{isti, vandali, teroristi, ilikako ih se ve} nastoji predstaviti od stranemo}nika i njihovih kmetova ve} obi~ni,normalni mladi}i i djevojke, kojima jemuka od nepravde, terora, pohlepe...Slobodom govora prije svega, odupiru sesirovoj bahatoj mo}i. Bore se za op}e, nesamo svoje dobro!

Internet je {irok prostor za djelovanje.

Moè posluìti za jako dobre stvari, no i zalo{e. Naravno, ovisi o onome tko i kako gakoristi. Anonymouse jedni vide kaomoderne Robin Hoodove , kao borce zasvakoga, za ravnopravno dru{tvo... Drugi ihgledaju kao teroristi~ku skupinu, koja je sacyber-ratovanja i hackiranja pre{la i naaktivno djelovanje u stvarnom svijetu

pomaù}i pojedine dràvne revoluci je. Najbolje je da svatko pogleda film i sam zasebe zaklju~i.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETROMANTI NA ENGLESKINJA

Joseph LoseyIgrani filmJosephaLoseyja iz 1975godine. Scenarij

su napisali TomStoppardi Thomas

Wiseman (prema vlastitom romanu).Pisac Lewis Fielding se trenutno nalaziu spisateljskoj blokadi. Supruga mu jesama na ljetovanju i vjeruje da ga vara.Frustriran zapo~inje flertovati strgovcem droge iz Njema~ke. Kada sesupruga vrati, on poziva Thomasa sebida mu pomogne oko scenarija koji pi{e

Ocjena:

SFINGA

Gregor Kresal iVojko Anzeljc

Sfinga je slovenskdokumentarno-igrani film iz 2011.koji su reìrala dvareìsera, GregorKresal i Vojko

Anzeljc. Gregor Kresal potpisuje iscenario za ovaj film. Unajmarkantnijem dijelu triglavskesjeverne stijene nalazi se alpinisti~kismjer Obraz sfinge. U filmu sepojavljuje i znani zagreba~ki base

jumper i padobranac Robert Pe~nik .Pri~a o usponu do vrha obilujespektakularnim kadrovima, te na ovajna~in kroz lijepu pri~u ovi autoripromoviraju prirodne ljepote.

Ocjena:

TETOVIRANI @IVOT

Seijun SuzukiTetovirani

ìvot je filmSeijunSuzuki iz1965., asnimljen jena 16mm

filmskoj traci. Scenarij su napisali KeiHattori i Kinya Naoi. Direktorfotografije je bio Kurataro Takamura.Pri~a o dva brata koji upadnu uprobleme nakon {to u jednom okr{ajumla|i brat ubije bitnog ~lana yakuzaklana. Bjeè. Prihva}aju rudarski posaou jednom dalekom mjestu... Ocjena:

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Riddick (David Twohy)2. The Butler (Lee Daniels)3. No se Aceptan Devoluciones (Eugenio

Derbez)4. Obitelj Miller (Rawson Marshall

Thurber)5. Avioni (Klay Hall)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Divna stvorenja (RichardLaGravenese, Warner Bros. Pictures,Blitz film i video)

2. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens,Lionsgate, Blitz film i video)

3. Smrt ~oveka na Balkanu (MiroslavMom~ilovi}, Living Pictures, Blitz film ivideo)

4. Metak u glavu (Walter Hill, WarnerBros. Pictures, Blitz film i video)

5. Jack ubojica divova (Bryan Singer,Warner Bros. Pictures, Continental film)

Normalni mladići i djevojke

INTRIGANTNO OSTVARENJEAnonymouse jedni vide kao moderne Robin Hoodove

Film “We Are Legion” (SAD, 2012.), scenariste i rediteljaBriana Knappenbergera



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFODubravko Lovrenovi}, profesor Op}e istorije srednjeg vijeka na Filozofskomfakultetu u Sarajevu, rukovodi projektomevidencije ste}aka u BiH, a pomaù mustudenti arheologije sa istog faksa.Finansijeri su op{tine u kojima se obavljapopis.

Knjiga Pri~e o Sarajevu , pri~e o ljudimaautora Zvonimira i Damira Dvornikovi}apromovisana je u Bo{nja~kom institutu uSarajevu, 18. septembra. “Pri~e oSarajevu, pri~e o ljudima oslikane su uakvarelima Zvonimira Dvornikovi}a, kojipredstavljaju davno proìvljenu pro{lost,svakodnevni ìvot Sarajeva s po~etkadvadesetog stolje}a”.

Catholic Relief Services obiljeàvadvadeset godina djelovanja u Bosni iHercegovini. Pa }e to lijepo i proslaviti, u~etvrtak, 19. septembra, u Umjetni~koj galeriji BiH . U sklopu ceremonije prisutnima}e se, izme|u ostalih, obratiti MarcD’Silva, direktor misije CRS-a u BiH.êstitamo na{im nekada{njim kom{ijama!

Sejo Sexon, frontmen Zabranjenog pu{enja }e, na Weekend Media Festivalu u

Rovinju, 20. septembra moderirati paneldiskusiju: Sarajevo 2014 - Prilika stolje}a.Sudjeluju i Aljo{a ampara, zamjenikgradona~elnika Sarajeva, AdnanBrankovi}, rukovode}i partner i direktorgrupe klijenata u MediaCom USA, i Amela[iber, projekt menadèrica promotivnekampanje Sarajevo 2014 .

“U okviru 53. internacionalnog teatarskogfestivala MESS bit }e odràn i dje~ijiprogram Children Mess u okviru kojeg }e

se predstaviti ~etiri teatarska ostvarenja zanajmla|e iz îlea, Norve{ke i Bosne iHercegovine”, pi{u u pressu MESS-a.

I ove godine u novembru odràva se Jazz Fest Sarajevo , od 5. do 10. novembra. Aobjavljen je i program. “17. Jazz Fest Sarajevo 2013 }e u utorak 5. novembra uBosanskom kulturnom centru otvoritideseto~lani ansambl Abraham Inc. kojegpredvode klarinetista David Krakauer,trombonista Fred Wesley imultiinstrumentalista SoCalled”.

Predstavu, konkretno mono-dramu CABAres CABArei

Zijah Sokolovi} premijerno je izveo 28. januara uInterkulttheateru u Be~u.Ova ìvotna komedija,dakle, traje dvadeset, skorodvadeset i jednu godinu.

“A ve} sam bio i glumaci reìser i profesor, a èliosam jo{ pozori{tem dagovorim o svijetu u kojemìvim. Odlu~io sam se zakabare koji mi je bio najdaljii nepoznat. Kroz njega samrekao o ~emu i kako mislim.

I, eto, tako dvadeset godina.Ja sam ipak sre}an”, kaèZijah Sokolovi}.

Gledajte CABAresCABArei ako ste negdje u

blizini. Nakon te predstaveshvati}ete za{to teatar trebavoljeti i pruàti mu svumogu}u podr{ku. A, ZijahuSokolovi}u èlimo jo{ baremdvadeset godina igranja

predstave. I ostalih pred-stava. U kontinuitetu!

Ja sam, ipak, sre}an...ZIJAH SOKOLOVIĆ, glumac

N a cr t a o: D` ev d e t Ni k o ~ evi }

JASNA DIKLIĆ, umjetnička direktorica“Juventafesta” u Sarajevu

JASNA DIKLI]“Na Festivalu }e se pred-staviti ukupno 120 u~esni-ka sa osam predstava iz{est zemalja”

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }



Autor ste projekta Primjena

sustava kvalitete i promocije u Parku

prirode Hutovo blato . Moète gaslobodno najaviti i u na{imnovinama...

Svi znaju za Hutovo blato , ali javnost se treba upoznati s istinskomvrijedno{}u i potencijalima ove

prirodne oaze kako bi poja~ali svijestljudi i potakli odgovorne nakontinuiranu brigu o Parku prirodeHutovo blato . Osnovni cilj kojièlimo posti}i ovim projektom jesteda {iru javnost jednostavnoafirmiramo da prepoznaju potencijale

regije u kojoj ìvimo. Vrijeme je daiskoristimo potencijale koji su namna raspolaganju, te da u tom procesukoristimo bh. snage, mogu}nostivezano za pozicioniranje,

brendiranje, uvo|enje sustavakvalitete i naravno mogu}nosti kojenam internet pruà u promociji

proizvoda, usluga, lokacija. Za sada su svoj interes za podr{kuseminara 23. rujna izrazili Ured predsjednika Federacije BiH dok

je nositelj projekta Ured na~elnika Op}ine âpljina. Od privrednih subjekata moèmo istaknuti podr{ku HT Eroneta kao

jednog od donatora. Ko }e biti predava~i na

seminaru o upravljanju kvalitetom ipromocijom u Parku prirode Hutovo

blato?Predava~i }e biti redom eminen-

tna imena iz struke. Ugostit }emoneke od najzna~ajnijih stru~njaka izoblasti upravljanja kvalitetom i

promocijom, a svoja }e izlaganjaimati: Erdal Trhulj (federalniministar energije, rudarstva iindustrije), Zoran Mateljak (projektmenadèr WWF-a), Elma Karovi}(dipl. ing. {um., menadèr za

upravljanje okolinom i auditor),Darija Glibi} (menadèr kvalitete),Zineta ]imerli} (prof. EOQmenadèr i auditor kvaliteta,Interquality doo Sarajevo) prof. dr.Nenad Brki} (profesor naEkonomskom fakultetu Univerzitetau Sarajevu, Katedra za marketing ),

Marinko Dalmatin (dipl. biolog), Vanja Gavran (direktorkorporativnih komunikacija, HT Eronet ) i Melisa Tolja (menadèrdigitalnih komunikacija). Svi oni dat }e svoj doprinos ovom

projektu kojim }emo, ~vrsto vjerujem, posti}i zacrtani cilj.

JULIJANA MIKULIĆ-JURKOVIĆ, project manager Udruge “Dole”

Ra~unaju}i i ~etvrtak, kadaizlazi ovaj broj Slobodne Bosne, imamo na raspolaganju

jo{ tri dana Juventafesta . I~etvrti za rastanak.

A {ta se de{avalo u utorak,17. septembra, kako je bilo naotvaranju? “U utorak je po~eo‘praznik mladosti’ pod nazivomJuventafest. Prvi internacionalni

festival srednjo{kolskog dram-

skog stvarala{tva otvoren je uMe|unarodnom centru za djecu

i omladinu Novo Sarajevo

performansom plesne grupe Street Feet Academy. Po zavr{etkunastupa mlade sarajevske plesne grupe, gosti sve~anosti otvaranjasu mislili da su spremni za entuzijasti~an po~etak Juventafesta, ba{u trenutku kada je u veliku salu Centra u{ao Sarajevo Drum

Orchestra i osigurao da niko u publici ne drijema. Oficijelni po~etakfestivala dramskog stvarala{tva i ne bi trebao biti oficijelan, za {tosu se pobrinuli Mario Drma} i Alisa aji}, koji su kratkimperformansom nasmijali sve prisutne. Nakon pozdrava na

makedonskom, engleskom,poljskom, slovenskom, hrvat-skom, srpskom i bosanskomjeziku, publici se obratio izvr{nidirektor Juventafesta DamirKustura”, odgovara JasnaDikli}, umjetni~ka direktoricaJuventafesta .

Juventafest je inter na-cionalni festival srednjo-{kolskog dramskog stva-rala{tva. Koliko ste tinejdèraove godine uspjeli okupiti uSarajevu, upitali smo Jasnu

Dikli}: “Na Festivalu }e se predstaviti ukupno 120 u~esnika saosam predstava iz {est zemalja.” Plan i program Juventafesta od19. do 21. septembra izgleda ovako: Kako se (ne) osloboditi {efa(Makedonija) i Tamna soba (Hrvatska) u ~etvrtak, Uje` (BiH) iPut (Poljska) u petak i u subotu Leons i Lena (Srbija), nakon ~ega}e u Me|unarodnom centru za djecu i omladinu Novo Sarajevo

biti uprili~ena ceremonija zatvaranja Juventafesta i dodijeljenenagrade.

Vrijeme je da iskoristimo potencijale

Sarajevski “praznik mladosti”



1. Ima li heroja poslije “Valtera”?Naravno. Heroj se krije u svakom od nas.

18. Gornji iDonji MilanovacDonje Brijanje.

20. A,begovaili{kembe~orba?Paradaj~orba.

16. Osoba koja vam ide na ganglijeSvaki drugi politi~ar.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Sve do kojih mi je stalo. Osnovali bi novukoloniju i ostrvo vi{e ne bi bilo pusto.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Neko ko sada nisam.

11. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?

Nisam lep al’ sam glup.

13. Da imate 15minuta vlasti, {tane biste u~inili?

Ne bih zavaravaoni sebe ni narod.

ako se osje}ate u Sarajevu?

ao Go lf dize l na B je la{ nici. Loì m se, a li ni k a k o da k re n

e.

. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti ljekar op{te prakse?@ eleo sam da budem v et er inar ... Da sam ist r a jao, danas bihe~io i l jude i ` iv ot in je - g r anica se iz br isala t ok omposledn jih g odina.

4. [ta ne morate imati u friìderu?Ro{tilj od poslednje svadbe.

10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje?Manje vi{e sve je to tako-tako...

15. S kim biste voljeli otplesati tangoSa Monicom Bellucci.

21. Poruka ~itaocimana{eg magazina?Pokrenite inicijativu dase moj film Valter: MiLegenda. Heroj prikaèu Sarajevu. Zaboravitena politi~ke i verske

podele i pogledajte pri~u o ~oveku koji nij pravio razlike jer jeverovao u ljude. [ifra:Vladimir Peri} Valter .

19. Tangili badi}?Organic Natural .

17. [ta obla~ite kada èlitizgledati moderno?Ja sam vi{e retro-futurististil. Ne znam {ta je moderno

12. [ta uradite kad vam preko putapre|e crna “Me~ka”?Opsujem mu majku fa{isti~ku (voza~u).

Decu ispod mi{ke.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Belug a.

by DINO BAJRAMOVIC

A NDREJ AĆI N,

beograds ki redi te l j f i lma o “ Va l ter u”:

“ Nisam le p a l’ sam g l u p”

e u izreci: “Jo{ su konji u livadi?”La`. Konji su u Skup{tini.

14. Opi{ite Batu @ivojinovi}a u tri rije~i?[meker starog kova.



KLIN ÔRBA

S

je}am se godine ‘75. Srednjo{kolski profesoririje{ili da i mene upi{u na spisak novih ~lanova

Saveza komunista Jugoslavije. Ostalo je da popunimupitnik u kojem me neko pita koje sam nacionalnosti. Neznam {ta da upi{em. Upi{i onako kako se osje}a{. Neosje}am se nikako. Onda pi{i: Muslimanka. Kakva crnaMuslimanka?, otac bi me prebio. Znam ja Muju, sazemljom bi me sastavio kad bih napisala Muslimanka.Moj profesor razredne nastave predaje ONO i DSZ. Tvrdida je najprirodnije da se izjasnim kao Muslimanka. Taj nezna u kakvoj sam ja ku}i rasla. Taj jo{ ne zna, kao {to ni

ja ne znam, {ta je pred nama, i da }e ba{ ti nare~eniMuslimani uskoro morati ponovo sebi izabrati nacionalnoime i jezik. A onda }u ja iznova morati da se osje}am kaoneko drugi i da progovorim novim jezikom. Pritom, jo{od ‘89. nisam vi{e ~lan spomenutog Saveza, a i Mujo jeodavno umro. Ko da mi kaè, ko da mi odredi ko sam i {tasam?

Mo`da ja to danas i sama znam, ali se to slu`beno ne pika. Stoga pa`ljivo oslu{kujem {ta se pri~a po ~ar{iji: kojami je fajda u nekoj budu}nosti ako se upi{em kao ovo, akoja ako se popi{em kao ono. Budu}i da sada i ovdjemasovno ìve ljudi bez ikakvih uvjerenja i ideala, mora

biti da je nacionalno pitanje isklju~ivo stvar politi~kogtrì{ta, na kojem se jo{ neko vrijeme moè povoljnije

poga|ati, trgovati, plja~kati, varati, lagati, manipulirati;razumije se - ukoliko u popisnoj {aci ima{ ve}inski narod.Ko tu igra a kod obija, jasno je kad se vide i ~uju ovehiljade go(vo)rljivih koji nas i dan i no} nagovaraju da se

popi{emo samo tako i tako. Da nije njih, tog njihovoginsistiranja, vrlo je mogu}e da bi se mnogi od nas upravoi pisali tako i tako. Ali, ovako: nemojte me nagovarati da

budem jo{ jedna nula u va{em politi~kom profitu.

Nego, pri~a mi prijateljica nekidan kako njezinostarjeli otac, koji ve} neko vrijeme pati od ozbiljnedemencije pa sve ìvo zaboravlja, jo{ uvijek - po

navici, svakog jutra prelista Oslobo|enje. Nekidan je pita:Bogati, reci ti meni {ta vi{e ho}e ovaj Sejdi} i Finci?Svaki dan u novinama ne{to traè od nas.

Pa se ja pitam, da li se manje zaboravni ljudi u ovojzemlji pokatkad pitaju {ta to zapravo ve} godinama traèSejdi} i Finci. Mo`da samo ono {to bih i ja htjela od ove

dràve: da me benda kao ~ovjeka i gra|anina, poreznog

obveznika i glasa~a. I da joj to bude od mene dosta, ameni od nje. Dakle, ako moje izja{njavanje o

nacionalne, vjerske i jezi~ke opredijeljenosti proizlazi mog osje}aja, i ako je samo pitanje politi~ke naravi, jeste, onda imam kazati da se osje}am i pi{em kao SejdFinci.

To je jedini korektan odgovor, unato~ tome {to mnekakvi faktori svojataju me|u ve}inski, ~i

povla{teni narod. Javno se odri~em tih nazo privilegija, koje obi~an ~ovjek jo{ nikada nije iskusio, vsu to isklju~ivo politi~ke privilegije «na{ih» vo|a, kojeu njihovom slu~aju broje kao zastupni~ke politi~stolice. I kad se u dràvi dijeli budèt da ga dobiju pglavi svakog Bo{njaka, a potom potro{e na svoje pametglave ne zarezuju}i nikoga od obi~nog puka, pa

Bo{njake. Vidi se to ponajbolje u onim administrativn jedinicama gdje su Bo{njaci u totalnoj ve}ini.

Jednom, mo`da i to bude, kad Bo{njaci buosvijestili vlastitu odgovornost u dràvi u kojoj ve}inski, pa se stanu utrkivati u po{tovanju ljudskih prai politi~ke volje malobrojnijih, tad }u se i ja upisati kBo{njakinja. Imat }u razloga da budem ponosna {

pripadam etnosu koji zna da se njegova veli~ina ogleupravo u za{titi manjih i slabijih. Dotle, ne vidim nijedvaljan razlog da svojim izja{njavanjem podupirevi{edecenijsku plja~ku i sustavno siroma{enje, materijno i duhovno, ponajprije “vlastitog” naroda od stra

bo{nja~kog politi~kog vrha.

Igovorit }u i pisati B-H-S jezicima, bez ikakvog zazo

jer ih, hvala bogu, sva tri znam, onako, po ro|enjMo`da }e mi se i dalje de{avati da ponekad najlo{

razumijem upravo Bo{njake, islamske vjere, koji govo bosanski jezik. Kao, recimo, aktere u promotivnom spoOKC Grada~ac , gdje na jednog Abdurahmana obavezdolaze makar dvije prave Bo{njakinje, koje ni{ta drugo znaju osim snebivati se na pravom bosanskom jezikEstakvirullah, nauzubillah! Ho}e da nam podvale da smmi Bosanci. E, stvarno, estakvirullah! Dokle je do{lniko vi{e u ovoj dràvi ne èli biti Bosanac. Niko takvim ne osje}a. Napokon smo dobili zadrte ne-Bosankojima je maternji jezik bosanski. I to kakav bosansk

moj Abdurahmane, brate po jeziku.

Pa se ja pitam, da li se manje zaboravni ljudi u ovoj zemlji pokatkadpitaju šta to zapravo već godinama traže Sejdić i Finci. Možda samoono što bih i ja htjela od ove države: da me benda kao čovjeka građanina, poreznog obveznika i glasača. I da joj to bude od menedosta, a i meni od nje

PREDPOPISNA [UTNJAPi{e: FADILA NURA HAVER




NOVI NISSAN: @ivot buba 2!

Nissanove inènjere je u razvojutransportnih sredstava budu}nostiinspiriralo ìvotinjsko carstvo. Jedan

od njihovih dugoro~nih istraìva~kih ciljeva je potpuna sigurnost u vo`nji, bez smrtnihslu~ajeva ili ozbiljnijih povreda. ToruFutami, direktor naprednih istraìvanja te

tvrtke, izjavio je kako je prou~avanjepona{anja ìvotinja koje se kre}u uskupinama pomoglo inènjerima shvatitikako vozila interakcijom mogu doprinijetisigurnijem i efikasnijem prevozu.

“U na{im stalnim nastojanjima razvojasustava za izbjegavanje sudara u idu}ojgeneraciji automobila, dovoljno je obratitise majci prirodi kako bismo prona{livrhunske sustave izbjegavanja sudara uakciji, prvenstveno u obrascima pona{anjariba.”

Istraìva~ki tim osmislio je robota EPO-RO-a opremljenog laserskim mjerenjem

udaljenosti inspiriranim bumbarovimsloènim o~ima s vidnim poljem {irim od 300

stupnjeva. [est robota EPORO ostvarujuinternu komunikaciju kako bi nadgledalime|usobne poloàje i izbjegavali sudare, tese kretali jedan uz drugog ili jedan zadrugim, opona{aju}i tako jata riba.

“Po dana{njim prometnim propisimaautomobili voze u trakama i moraju se

zaustavljati na semaforima, ali kad bi svi biliautonomni, potreba za trakama, ~ak isemaforima potpuno bi nestala. Ribe prateta tri pravila: ne udaljavaj se previ{e, nepribliàvaj se previ{e i nemoj udarati udruge. Koriste}i ta pravila, ribe se okupljajuu jata. Jato riba nema linije koje bi impomogle pri kretanju, ali ipak plivajuiznimno blizu jedna drugoj. Kad biautomobili u skupini mogli izvoditi takvo {toi uskla|eno se kretati, na cestama bi mogloprometovati vi{e vozila. Automobila bi takomoglo biti vi{e, ali bez gu`vi u prometu”,isti~e Futami.

Nissanova je ideja da roboti EPOROmogu me|usobno razmjenjivati informacije

na kriànjima, te odlu~iti koji }e od nnastaviti s kretanjem a koji }e se zaustavuklanjaju}i tako potrebu za semaforimPrije razvoja robota EPORO, Nissan sastavio biometrijski robotski automobil kopona{a bumbarove nevjerojatne sposonosti izbjegavanja sudara. Bio je

zajedni~ki projekt s Istraìva~kim centroza naprednu znanost i tehnologiju Tokijskuniverziteta.

Inspiriran bumbarovim sloènim o~imavidnim poljem ve}im od 300 stupnjevlaserski mjera~ udaljenosti primje}uprepreke u vidnom polju od 180 stupnjeispred na udaljenosti do dva metra. Robizra~unava udaljenost od prepreka pa {asignal mikroprocesoru koji tu informaciskori{tava za pomjeranje vozila kako izbjegao sudar. Ako Nissanov projekt zaìu serijskoj proizvodnji, njihova revolucnarna EPORO tehnologija vrlo br

postavi}e nove standarde u svjetskautomobilskoj industriji.

P E T A B R Z I N A

Priredio: MARIO ILIÎ]


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-880-1992013 67/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

slobodna bosna [broj 880, 19.9.2013]

Documents