slobodna bosna [broj 929, 28.8.2014]

8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 1/68

TON^I HULJI], HRVATSKI HITMAKER: BANALNOST JE IZAZO

www.slobodna-bosna.



EKSKLUZIVNOSEDAM PROJEKATA BERLINSKE

KONFERENCIJESlobodna Bosna uspjela je doznati s kojimsu projektima premijeri balkanskih dràvado{li pred Angelu Merkel i koji projektimogu ra~unati na finansijsku podr{kuEvropske unije vrijednu 11,7 milijardi eura

... A KAKO ]E[ TI BEZ MENEZA[TO SU SE „RASTALILI“ AZRA I

FAHRO RADONÎ]Da AZRA RADONÎ], samozatajnavlasnica kompanije AVAZ i, barem formalno,

jedna od najbogatijih Bosanki, nije tuìlabo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiHBAKIRA IZETBEGOVI]A za klevetu, nakon{to je javno upitao otkud joj 200 milijuna KMza kupovinu tvrtke njezinog biv{eg muàFAHRUDINA RADONÎ]A, ostali bismouskra}eni za zvani~ne informacije onajve}oj poslovnoj transakciji koja je u BiHikada realizirana izme|u supru`nika

GORAN ZUBAC,POSLJEDNJA RUNDAKADROVSKA ÎSTKA PRED KRAJ

MANDATAOhrabren otvorenom politi~kom podr{komiz Republike Srpske, direktor SIPA-eGORAN ZUBAC iskoristio je ljetnu pauzuza promaknu}e njemu najodanih suradnika,

kojima je najprije podijelio policijske ~inove,a onda ih postavio na rukovode}e pozicije;nakon imenovanja novih na~elnikaregionalnih ureda SIPA-e u Sarajevu iBanjoj Luci, Zubac }e provjerene kadroveinstalirati u Centar za istraìvanje ratnihzlo~ina i Specijalnu jedinicu

JO[ OVAJ PUTZBOGOM ORU@JEAnaliza poslovanja vogo{}anskog Pretisanije pokazala lo{e rezultate samo kad jerije~ o prevelikom broju uposlenih inesrazmjeru broja uposlenika u proizvodnjii prate}im slu`bama, nego i katastrofalnufinansijsku situaciju. Dugovanja Pretisa

prema{ila su 35 miliona KM, dvadesetakmiliona je dug Razvojnoj banci FBiH, duguposlenicima za isplatu pla}a je oko osammiliona maraka, a preko pet milionamaraka iznosi dug dobavlja~ima. Novimenad`ment na ~elu sa NERMINOMD@INDI]EM „ispravlja“ krive Drineprethodnika, a od Pretisa }e poku{atinapraviti uspje{nu kampaniju...

NEKA DRUGA BOÎNJAPOPLAVE SU PROMIJENILE SVEGodinama je BOÎNJA, selo u op}ini Maglaj,bila mjesto na zlu glasu, ~emu su doprinosilimje{tani, mediji, vjerske zajednice i naravnopoliti~ari. A onda kao da su svi zaboravili ovomalo mjesto u srednjoj Bosni. Toliko suzaboravljeni da jedva da im je neko pritekaou pomo} nakon poplava koje su nanijele

velike {tete i donijele jo{ ve}i strah me|umje{tane. Ali su poplave donijele i nekudruga~iju Bo~inju u kojoj, bez obzira na raz-like, kom{ije pomaù jedni drugima. Najve}iim je strah sada da }e sa novim ki{ama iizborima koji dolaze te solidarnosti nestati

SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDIMRA^NE STRANE DODIKOVIH

SAVJETNIKASlu~aj CVIJETE TANASI], najnovije sav-

jetnice predsjednika RS-a MILORADADODIKA koja je u Br~kom optuèna zakorupciju, falsifikovanje slu`bene isprave iprevaru u slu`bi, bio je povod da istraìmoko su zapravo klju~ni savjetnici predsjedni-ka RS-a, po kom principu ih on bira i kako

ih nagra|uje za taj anga`man

ME\UNARODNAINTERVENCIJAVJE[TA^KO TR@I[TE RADALondon School of Economics and PoliticaScience nedavno je objavila zanimljiv~lanak dr. CATHERINE BAKER o tomekako su me|unarodne organizacije uticalena kreiranje trì{ta rada u Bosni i

Hercegovini; u ovom vrlo kriti~nom ~lankuprofesorica Baker ukazuje na ~injenicukako su doma}i uposlenici me|unarodnihorganizacija obespravljeni

28.8.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

24

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

36


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 4/68SLOBODN BOSN I 28.8.2014

FAHRUDIN POTRO[ENKO

Ukrajinskipredsjednik Poro{enko

najnoviji je uzorlideru SBB-aFahrudinuRadon~i}u“Svako toliko, po potrebi, FahrudinRadon~i} postane nekada{nji netko”,napisao je nedavno u svojoj kolumniBoris Deùlovi}, navode}iRadon~i}eve uzore koje je svako malo

mijenjao. “Sjetit }ete se kako seonomad, zidaju}i medijsko-gra|evinskiimperij i pripremaju}i se za politi~kianga`man, najavio kao’bosanskohercegova~ki SilvioBerlusconi’, pa kad je talijanskikabadahija prdnuo u ~abar, nekada{nji

je bosanski Berlusconi stao traìtinovog uzora, sve dok ovih dana nijesebe otkrio kao“bosanskohercegova~kog AleksandraVu~i}a” - istog onog {to se, avaj,

jednako onomad predstavljao kao’srpski Ivo Sanader’, nakon ~ega je i

hrvatski kabadahija veli~anstvenoprdnuo u ~abar”.Deùlovi} je smetnuo s uma da seRadon~i} nije zaustavio na Vu~i}u -novog uzora prona{ao je u ukrajinskompredsjedniku-tajkunu PeteruPoro{enku. Mada bi na{em tajkunu-predsjedni~kom kandidatu vi{eodgovaralo prezime Potro{enko! (S.B.)

Na stranicama Dnevnog avaza , prijenekoliko dana, objavljeni su rezultatinajnovijeg istraìvanja javnog mnijenja

prema kojima }e uvjerljivu pobjedu na predsjedi~kim izborima za bo{nja~kog ~lanakolektivnog {efa dràve odnijeti lider SBB-aFahrudin Radon~i}. On }e dobiti vi{e glasovana izborima nego dva Bakira (Izetbegovi} i

Hadìomerovi}), plus Emir Suljagi} zajedno!Konkretno, Radon~i}u se predvi|a 25 postoglasova, Izetbegovi}u 15 posto, a Suljagi}u iHadìomerovi}u po 4 posto.

Dijametralno suprotan ishod predsjedni~kihizbora prognozira nevladina organizacija NDI,koja ve} tradicionalno pred izbore izlazi svlastitim rezultatima istraìvanja javnogmnijenja. Mada i istraìvanja NDI-a trebauzimati s velikim oprezom, ipak bode u o~i~injenica da poredak za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH nije ni nalik onomobjavljenom u Avazu: uvjerljivo pobjedu,

progniozira NDI, odnijet }e Emir Suljagi},

drugoplasirani je Bakir Izetbegovi}, dok Avazov

favorit Radon~i} zauzima pretposljedn poziciju, s manje od 3 posto glasova!

Prema internom istraìvanju SDAIzetbegovi}u uop}e ne treba izbornkampanja, jer }e uvjerljivo pobijed„kandidatsku buraniju“, kako posprdno ovoj partiji nazivaju rivalske kandidate, do

pak interna istraìvanja SDP-a govore da

glatko pobijediti upravo njihov kandidatBakir Hadìomerovi}.@alosna je ~injenica da pored tolik

fakulteta dru{tvenih nauka, instituta nevladinih organizacija, koji tro{e golem

budètski i donatorski novac, ne postoji n jedno relevantno, pouzdano i nepristrasnistraìvanje javnog mnijenja. [tavi{komformisti~ka akademska zajednica samo da ne uspijeva postaviti iole pristojnstandarde u istraìvanju javnog mnijennego, upravo suprotno svom poslanjizravno sudjeluje u karikaturalnimanipulacijama javnim mnijenjem.

(E. Hod i

KARIKATURALNA ISTRAŽIVANJA JAVNOG MNIJENJA

MINI MARKET

Avaz tvrdi da će pobijeditiRadončić, NDI favorizira

Suljagića, SDA uvjerena utrijumf Izetbegovića, a SDP

Hadžiomerovića

Peter Poro{enko

Fahrudin Radon~i}

Bakir Izetbegovi} Bakir Hadìomerovi}

Emir Suljagi}



FOTO NEDJELJE MARIO ILI^I]


PALA MUHA NA ME\EDA

Lopovi ukraliskupocjeniautomobil Sini{i

Dodiku,poslanikuSNSD-a uSkup{tini RS-aZastupnik SNSD-a u Narodnoj skup{tiniRepublike Srpske Sini{a Dodik ostao

je prije nekoliko dana bez luksuznogautomobila Range Rovera, kojeg jekupio pro{le godine. Narodnom je

poslaniku Dodiku automobil ukraden izdvori{ta obiteljske ku}e u Isto~nomSarajevu, ali lokalna policija nema nitraga lopovima. Svog je „ljubimca“Sini{a Dodik navodno platio oko200.000 KM i dugo je slovio za vlasnikanajskupljeg vozila u Lukavici. Sve dokse nije na{ao na meti drskih kradljivacakoji su u smjeli pohod krenulira~unaju}i, valjda, kako }e Sini{aDodik, nakon vi{egodi{njeg„gazdovanja“ u Isto~nom Sarajevu, bezproblema kupiti novi automobil a pritome }e ionako za mjesec i pol dana

oti}i s vlasti.(S.M.)

MINI MARKET

Otvoren tunel “1. mart”

Sini{a Dodik



ČETVRTAK,21. AUGUST

Jake me|uentitetske enterijerske snagemi ve} dva-tri dana vr{ljaju po stanu, kre~e,

popravljaju, ispravljaju, peglaju, dotjeruju.Belaj ìvi, nemam {ta pametnije re}i.Poàlim se, pokukam, drugu iz, kako se toodoma}ilo u javnoj komunikaciji kazati,manjeg bh. entiteta (tip je, ina~e sa Hre{e,sa stalnim prebivali{tem u Vu~ijoj Luci,

provjeren tip, dakle).“Ma, prijatelju, da ti

kaèm bratski, zovnem popa neki dan da mi

osve{ta ku}u, po~e on palumuditi,

propitivati o kvadratima, spratovima, a ja

mu velim: Pope, nisam ja vas zvao da mi

ku}u kre~ite, nego da je osve{tate.“

PETAK,22. AUGUSTJedan mi je blagoglagoljivi de~ki} sa

OBN-a kazao kako mu je, nekad, negdjesrpska folk zvijezda JELENA KARLEU[Au odmjerenim superlativima pri~ala onjenim iskustvima s ovim novinama.Hvala, tako|er. Folk pjeva~ica iz Srbijeve~eras je svoje impresivne i rasko{neatribute, skupocjeni silikonski ansambl,

pro{etala crvenim tepihom Sarajevo filmfestivala. „Otkud Karleu{a na crvenom

tepihu?!“, zgraàvaju se }udoredni

moralisti, ~istunci. Koji, bezbeli, nemaju snage ni hrabrosti upitati otkuda uop}crveni tepih?

SUBOTA,23. AUGUST

Vrlo vrijedni, marljivi, predani „radnu oblasti kulture“ (tako se nekad

birvaktile, zvao lokalni aktvizamROBERT BUBALO snimio je dokumetarac o bubnjaru Bijelog dugmeGORANU IVANDI]U IPETU - Izgbljeno dugme. Film gledao nisam, ali mi u~ini va`nim da je pokojni Ipe ro|en Vare{u, pa sa cijelom obitelji preselio Sarajevo. Ubio se, skokom sa beogradskohotelskog balkona, prije 20 godina.

U Vare{u je ro|en i najve bosanskohercegova~ki fimski reìsIVICA MATI]. Ro|en je u Vare{u odli~

pisac NOVAK SIMI]. Iz Vare{a, okoline, su glumac BORO STJEPANOVIi vladika GRIGORIJE. U Vare{u, KraljevSutjesci su ro|eni, pored ostalih, i opersmaestro IVICA [ARI] i hrvatsnogometni reprezentativac DEJALOVREN. I MIRJANA KASAPOVI]

profesorica politi~kih znanost i nZagreba~kom sveu~ili{tu, ro|ena je Vare{u. Iz tog industrijskog, socijalisti~koPotemkinovog sela poti~e i novinar IVIC

PULJI].

SLOBODN BOSN I 28.8.2016

Proletim fakultativno,znatiželjno kroz

internetski opus benda„GRAFITI“ predvođenogharizmatičnimfrontmenom BAKIROMHADŽIOMEROVIĆEM.Nije problem s timpjesmama što ne valjaju,nego što ne valjaju ni

Bogu ni narodu. Ako ištavrijedi, donosi dobroga, upredsjedničkoj kampanjiSDP-ovogpredsjedničkog kandidataHadžiomerovića jeste daće barem mjesec-dvanapustiti muzičko-javniprostor

PLURALIZAM I RENESANSA

Je li korektno ljude nazivatiratnim zlo~incima samo zato {tosu presu|eni kao ratni zlo~inci?!



Najgluplji lokalni rat koji sam vidiosvojim o~ima je besmisleni sukob u jesen1993. godine u Vare{u izme|u Armije BiHi HVO-a. Zaustavio me nekoliko sedmica

prije tog besmislenog, samoubila~kog ratana kontrolnom punktu u Vare{u, poznanik,recimo @eljko, ili, mogu}e, Zdenko, ustvariZvonko, i nakon {to je provjerio kompletanmoj sigurnosni CV tugaljivo me upitao: „A{ta nama, buraz, sve ovo treba?“

Na su|enju R atku Mladi}u predTribunalom u Haagu danas je svjedo~ionekakav njegov pot~injeni komandant, saIlidè, Goran [ehovac, koji se hvaliokaritativnim naporima Vojske RepublikeSrpske tokom izvla~enja hrvatskih civila iostale neja~i iz Vare{a. Ha{ko tuìteljstvo

priloìlo je bilje{ke koje je pedantno vodio|eneral Mladi} u kojima, pored ostalog,

pi{e kako su na sastanku u BeograduSlobodan Milo{evi} i R adovan Karadì}

zaklju~ili da „treba pomo}i Hrvatima usvakom pogledu kako bi se muslimani

prisilili na podjelu Bosne.“Vare{, odnosno Hrvati iz toga gradi}a utoj paklenoj bosanskoj zamci bili suunaprijed `rtvovani odakle god se pogledanjihov tragi~ni usud...

NEDJELJA,24. AUGUST

Jedna od teìh objeda, kletvi kojuhrvatska intelektualno-politi~ka elitaoda{ilje prema federalnim, navrat-nanosiznu|enim, centralisti~ko-unitaristi~kim

partnerima je da Hrvatima u BiH nijedopu{ten pluralizam, a njihovim strankamademokratsko profiliranje.

Hrvatski narod u stanju permanentneugroze, sa svih strana, a osobito iz politi-~kog, to jest predominantno bo{nja~kog

javnog i tajnog majoriziraju}eg nasilja, nesmije sebi dopustiti pluralizam, podjele,strana~ke nesuglasice.

Danas se u jednim novinama obiljeàvadvadeseta godi{njica Livanjske deklaracije,strana~kog spektakla na kojem je MATEBOBAN ustupio DARIJU KORDI]U

predsjedni~ko mjesto u HDZ-u. A

bo{nja~ki mediji istrajavaju na tvrdnji da jeKordi} ratni zlo~inac, i to samo iz razloga{to je u Haagu osu|en na 25 godina zatvorazbog ratnih zlo~ina. Ne~uveno!

PONEDJELJAK,25. AUGUST

Proletim fakultativno, znatièljno krozinternetski opus benda „GRAFITI“

predvo|enog harizmati~nim frontmenomBAKIROM HAD@IOMEROVI]EM. Nije

problem s tim pjesmama {to ne valjaju,

nego {to ne valjaju ni Bogu ni narodu. Akoi{ta vrijedi, donosi dobroga, u predsjed-ni~koj kampanji SDP-ovog predsjedni~kogkandidata Hadìomerovi}a jeste da }e

barem mjesec-dva napustiti muzi~ko-javni prostor.

UTORAK,26. AUGUST

Gadan, teàk, iscprljuju}i me~ odigrao inaàlost izgubio ve~eras na US Openu na{DAMIR D@UMHUR protiv [panjolcaDAVIDA FERERA. Ferer je najdosadniji,nepodno{ljivo monotoni tenisa~, ali segodinama vrti me|u desetak najboljihsvjetskih tenisa~a. Dobio je Damir set,tre}i, protiv {panjolskog gladijatora, fino,moma~ki - umrtvio je Ferera, dozlaboga je

bio dosadan, ali u~inkovit taj tre}i set.

Valjda tako treba, mogu}e da se tu kritajna uspjeha novih generacija, klju~ z

brojne izazove: biti uspje{no dosadan, dosadno uspje{an.

SRIJEDA,27. AUGUST

“Dat }u dukat Bakiru Izetbegovi}u

Mustafi Ceri}u ako u svojoj kampan

pomenu rije~ korupcija“, grmi permanentom intervjuu NED@ALATI], „analiti~ar“! Ne bi trebalo ni{sporno biti - Izetbegovi} junior i Cersenior su se malo vi{e novca nadolminego {to im formacijski pripada. Ostami trajni problem: odakle, iz kojih izvor

Nedàdu Lati}u, vi{edecenijskom nradniku i latentnom besposli~ar

dukat?


SFF U NEZADR@IVOJEREKCIJIZovem se Jelena, Jelena



JAÎ PRELETAÎ

Aner [umanpromijeniodvije, a njegov

prethodnik IvicaMarinovi} ~ak ~etiri politi~kestrankeDosada{nji glavni tajnik Stranke pravdei povjerenja (SPP) Ivica Marinovi}smijenjen je sa te funkcije pro{logvikenda, nakon {to je izgubio povjerenjepartijskog rukovodstva. Marinovi}a je

naslijedio Aner [uman, biv{ipredsjedavaju}i Op}inskog vije}asarajevske op}ine Novi Grad, koji jesredinom juna, zajedno sa dvjestotinjakstrana~kih kolega, napustio SDP. No,ako je mladom [umanu prelazak u SPPbio prvi politi~ki transfer nakonsocijaldemokrata, njegov je iskusnijiprethodnik Marinovi} do sadapromijenio ~etiri strana~ka dresa. IvicaMarinovi} je u posljednje dvije decenijebio ~lan HDZ-a, HDZ 1990., HSP-a iSPP-a, i uvijek na atraktivnim politi~kimfunkcijama. U posljednje je tri godine

Marinovi} vr{itelj du`nosti direktorafederalnog Fonda za profesionalnurehabilitaciju i zapo{ljavanje osoba sinvaliditetom. (S.M.)

MINI MARKET

Pored predsjedavaju}eg Vije}aministara BiH Vjekoslava Bevande, naovotjednu Konferenciju o zapadnomBalkanu, koju u Berlinu organiziranjema~ka kancelarka Angela Merkel,

putovat }e jo{ dvanaest ~lanova bh.delegacije. Dràvni je premijer Bevandasa sobom poveo {efa Ureda Eugena [u{ka,stru~nu suradnicu Tonku Kre{i} i {eficuOdjela za odnose s javno{}u Amelu

Mulabdi}. U timu Vjekoslava Bevande jo{}e biti i Samir ]orovi}, {ef Slu`be za

protokolarne poslove Vije}a ministaraBiH. Dràvni ministar vanjskih poslovaZlatko Lagumdìja, koji je tako|er pozvanna Konferenciju u Berlinu, putovat }e u

dru{tvu svoje savjetnice Danijele Babi} i pomo}nika za bilateralne odnose Amera

Kapetanovi}a. I u delegaciji Ministarstvavanjske trgovine i ekonomskih odnosa,koju predvodi ministar Boris Tu~i}, bit }e{efica njegovog Ureda R admila Dragi{i} i

pomo}nik ministra Bo{ko Kenji}, teSlavica Korica, pomo}nica direktoriceAgencije za promociju stranih investicija(FIPA) Jelice Gruji}, koja rukovodiSektorom za promid`bu i analizu, kao i

jedan predstavnik Vanjskotrgovinskekomore BiH. Kako doznajemo, delegacijaHrvatske i Srbije zajedno }e brojiti manje~lanova od delegacije BiH!

(S.M.)

SLUŽBENI USPUTBiH poslala najbrojniju dele-

gaciju u Berlin na Konferencijuo zapadnom Balkanu

Kako nezvani~no saznajemo, u akciji„Gold“ koja je provedena u junu 2014.godine uhap{eno je 15 osoba, me|u kojimai 10 slu`benika carinske ispostave naaerodromu Sarajevo, uklju~uju}i i {efaVahida Sadikovi}a, no najvi{u cijenu mogli

bi platiti pripadnici Grani~ne policije kojisu u~estvovali u spomenutoj akciji. Naime,uporedo sa hap{enjima izvr{eni su pretresi

stanova uhap{enih na podru~ju Sarajeva,Kiseljaka i na Palama. Me|utim, zbog lo{e

pripreme same akcije grani~ni policajciupadali su u pogre{ne stanove. Kako su seti „incidenti“ prepri~avali po policijskimkuloarima, glavna inspektorica iz Centralneistra`ne kancelarija Grani~ne policije Amra

Alji}, koja je policajce poslala na pogre{neadrese, protiv istih je podnijela disciplinske

prijave radi za{t ite svog mukotrpnoste~enog (ne)ugleda. (S.B.)

AMRA ALJ(K)IĆ

Glavna inpektorica Graničnepolicije inspektore poslala

na krive adrese

IvicaMarinovi}



PRO ET CONTRA


NEODR@IVI RAZVOJ

Novi direktorFondacije zaodrìvi razvojSamir ]atovi}srlja u novakr{enjastatutarnihpropisaSmijenjeni direktor Fondacije za odrìvirazvoj (OdRaz) Vinko Jaki} saslu{an

je ovog tjedna u Op}inskom sudu uSarajevu, nakon {to je podnio tu`bu izatraìo sudsku mjeru osiguranja,odnosno vra}anje na dosada{njufunkciju. Jaki}a su, podsjetimo, prijemjesec dana smijenili ~lanovi Upravnogodbora OdRaz-a, a za njegovognasljednika imenovali Samira]atovi}a. Osim {to je naprasna smjenaizvr{ena bez ikakvog zakonskogupori{ta i suprotno internim pravilimaFondacije, novi je direktor nastavio skr{enjem propisa, {to }e Jaki}u,svakako, i}i u korist. Vinko Jaki} je

odluku o smjeni dobio 1. augusta iodmah je oti{ao na bolovanje, ali ga je,u me|uvremenu, do~ekao otkaz.Istodobno je novi direktor Samir]atovi}, bez zvani~ne primopredajedu`nosti, „provalio“ u Jaki}ev ured.

(S.M.)

MINI MARKET

[EMSUDINMEHMEDOVI]

Zastupnik uZastupni~komdomuParlamenta BiH

DAPodràvam inicijativu da jeekonomska saradnja prioritet.Mi{ljenja sam da se za ovusaradnju mora reformisatidr ava u smislu boljihmehanizma borbe protivkorupcije i br eg dono{enjaodluka, bez mogu}nostiblokade sa bilo ~ije strane.

AZRAHAD@IAHMETOVI]

Profesor naEFS-u

DAKona~no ekonomska proble-matika mora postati prioritet i

doma}e i me|unarodnepolitike. Smatram da ne trebaimati iluzije da to zna~i irje{enje klju~nih problema uBiH. Bez promjene unutra-{njeg ure|enja u funkciji EUintegracija i stvaranja normal-ne i efikasne dràve, mi }emo

biti taoci pro{lih vremena ipogre{nih prioriteta.

DENNIS GRATZ

Predsjednik Na{e stranke

DAInicijativa Angele Merkel uBerlinu ima za cilj uspostavuboljih ekonomskih odnosame|u zemljama u regiji.Smatram da svakog koizvana moè podràtiekonomsku situaciju u BiHtreba podràti.

EROL MUJANOVI]

Ekonomskianaliti~ar

DAEkonomija i ekonomskarevitalizacija su klju~ svegai generator rasta prihoda,

rasta doma}eg proizvoda isve {to teì i ide ka tome.Puno je bolja i zdravijaekonomska saradnja zana{u zemlju nego bilo kojidrugi vidovi saradnje koji sumo`da vi{e humanitarnog ilisocijalnog karaktera.

DULJKO HASI]DirektorInstituta zaedukacijuVTKBiH

DAPodr avam prijedlog jer zemljeregiona su upu}ene name|usobnu saradnju ikori{tenje komparativnihprednosti, sa jedne strane,a sadruge strane to je velika {ansas obzirom da posjeduju veliki

potencijal u pravcu stvaranja jedinstvenog zajedni~kogtr i{ta. To je ono {to je prioritetintegracijskih procesa ne samokod nas nego i u zemljamaZapadne Evrope.

NIKOLA DRONJAK

Predsjednik “SlobodneRepublike”

DASmatram da je ekonomija ona

najslabija karika BiH i,generalno,regiona i da su mnoge me|unac-ionalne tenzije ostale i sad jevrijeme da se rje{avaju ekonom-ski problemi. Zemlje zapadnogBalkana na dnu ljestvice su poekonomiji a posebno BiH,koja je najsiroma{nija.

Podržavate li inicijativu Angele Merkel da se uBerlinu akcenat stavi na ekonomsku saradnju

država Zapadnog Balkana?

Priredila: Ma{a ]osi}

Vinko Jaki}

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O

V

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I



Balkanski samit u Berlinu, koji jezakazala mo}na njema~kakancelarka Angela Merkel, imavelike izglede da uspije, prven-stveno zato {to na jednodnevnoj

sesiji u glavnom gradu Njema~ke ne}esudjelovati politi~ki lideri nego {efoviizvr{ne vlasti balkanskih dràva i {to se nadnevnom redu ne}e nalaziti sporne

politi~ke teme, nego vrlo opipljivi, razvojni

projekti, od kojih }e korist imati svakadràva pojedina~no, kao i regija u cjelini.Rije~ je, uglavnom, o projektima oko kojihod ranije postoji visoka suglasnost dràvaregije, a koji su jo{ davno „zacrtani“ uintegracijskim projektima Evropske unije.

Crtanje novih panevropskih saobra-}ajnih koridora po~elo je jo{ davne 1991.godine, najprije na Konferenciji Evropskeunije u Pragu, potom tri godine kasnije naKritu, te dvije godine nakon okon~anjarata na prostoru ex Jugoslavije, naKonferenciji u Helsinkiju, koja je za BiH isve druge balkanske dràve ujedno inajzna~ajnija. Upravo je u Helsinkiju prvi

put slu`beno verificirana i u Panevropskumapu koridora upisana autocesta 5C(Ma|arska - Hrvatska - BiH) kao i koridor 10 koji prolazi kroz ve}inu biv{ih

jugoslovenskih republika. Definiranjemukupno 10 prometnih koridora,èljezni~kih, rije~nih i cestovnih,zaokruèna je saobra}ajna strategija

Evropske unije za razdoblje do 2050.godine.Balkanskim dràvama preostalo je da se

„uklope“ u zacrtanu mreù i da po~nukoristiti obilate evropske fondove koji imstoje na raspolaganju. Merkelova }e nastolu imati finansijski paket teàk 11,7milijardi eura, a balkanskim dràvama

preostalo je samo da usuglase i dogovore prioritetne projekte od interesa za cijeluregiju.

SPOR OKO PLINSKOG

I CESTOVNOG KORIDORA

Prema pouzdanim informacijamaSlobodne Bosne, koje smo uspjeli prikupitiiz diplomatskih krugova EU-a i balkanskihdràva, postoji najmanje sedam definiranihinfrastrukturnih projekata koji }e dobitizeleno svjetlo EU-a, jer postoji visoka, pa~ak i stopostotna suglasnost balkanskih

dràva oko njihove realizacije.U vrhu prioriteta nalazi se Jadransk jonski cestovni koridor, koji se proteòbalom Jadranskog mora i spaja Gr~ku nevropskom jugu sa dràvama ZapadnEvrope. Za realizaciju ovog projekizravno su zainteresirane ~etiri balkanskdràve: Hrvatska, BiH, Crna Gora Albanija, koje su to i dodatno potvrdile nnedavnom sastanku u Cavtatu koji jorganizirao hrvatski premijer Zora

Milanovi}. No, s ovim koridorom postoji ozbilja

problem: jo{ nije ucrtan u panevropsk

mreù koridora i nema status „evropsko prioriteta“, a to prakti~no zna~i da ne mo`konkurirati za povoljna sredstva evropskih fondova. Osim, naravno, ak

balkanske dràve ne odlu~e korigira prioritete i Jadransko-jonsku cestu postavina sami vrh. Upravo je to poku{ao uradi


EKSKLUZIVNO

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Slobodna Bosna uspjela je doznati s kojim su projektima premijeri balkanskihdržava došli pred Angelu Merkel i koji projekti mogu računati na finansijsku

podršku Evropske unije vrijednu 11,7 milijardi eura

OTPAO “JU@NI TOK“, GRADISE JADRANSKO-JONSKIPLINOVOD I AUTOCESTA

D O D I K B I J E S A N

Svih sedam prioritetnih projekata koji }e se razmatrati

na Berlinskoj konferenciji neposredno se ti~u BiH

CESTOVNI PLINSKIKORIDORHrvatskanastoji teì{tinvesticijapreusmjeritina jadranskuobalu


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 11/6828.8.2014. I SLOBODN BOSN

SEDAM PROJEKATA BERLINSKE KONFERENCIJ

POVRATAK NJEMA^KENA BALKANNjema~ka kancelarka AngelaMerkel predvodi novu politikuEU-a prema Balkanu



hrvatski premijer Zoran Milanovi} nanedavnom sastanku u Cavtatu, gdje jedobio punu suglasnost svih predstavnikaneposredno zainteresiranih dràva, {to bivaljda trebalo biti dovoljno Evropskoj unijida i ovaj projekat uvrsti na listu povoljnogfinansiranja iz evropskih fondova.

Velike {anse ima i plinski koridor odAzerbejdàna, preko Turske i Gr~ke doAlbanije i dalje prema Italiji, ~iji bi jedankrak bio usmjeren prema dràvamaBalkana - Crnoj Gori, Hrvatskoj iAlbaniji. Ovaj plinovod, pod nazivomIAP, ne bi trebao biti sporan ni za jednudràvu Balkana jer bi njegova izgradnjasmanjila ovisnost i Evrope i Balkana odruskog plina, ali to jo{ uvijek ne zna~i da}e dobiti potpunu podr{ku svih sudionikasastanka u Berlinu. Naime, plinovod IAP

je izravna konkurencija plinovodu Ju`nitok, na ~ijoj izgradnji insistiraju Srbija iRepublika Srpska. Kako se o Ju`nom tokune}e ni govoriti na Berlinskoj konf-

erenciji, budu}i da njegova izgradnja nijeusugla{ena s evropskim standardima, netreba isklju~iti mogu}nost da srpski

predstavnici problematiziraju plinovodIAP.

PRIORITETI SRBIJE I CRNE GORE

Na Berlinskoj konferencij i, uz dva„sporna“, na}i }e se i dva potpuno nespornainfrastrukturna projekta, oba vezana zaèljezni~ku infrastrukturu, od posebnoginetresa za Srbiju i Crnu Goru. Rije~ je omodernizaciji èljezni~ke pruge Beograd -Sarajevo, {to je prijedlog srpskog premijeraAleksandra Vu~i}a, kao i o izgradnji prugeod Nik{i}a do âpljine, na ~emu osobitoinsistira Crna Gora, ali i BiH. Pruga od

Nik{i}a do âpljine ima punu podr{kuEvropske unije, o ~emu svjedo~i i ~injenica

da je jo{ 2010. godine Brisel odobrio grantod oko pola miliona eura za izradu

projektne dokumentacije.Jednako je nesporan i projekat ~i{}en

rijeke Save kako bi bila plovna tokom cijegodine. Za ovaj projekat zainteresirane stri dràve: Srbija, Hrvatska i BiH, a ov

projekat, vrijedan oko 90 miliona eura, imi punu suglasnost Evropske unije i ve}ranije uvr{ten na listu povoljnofinansiranja.

Nesporan je i projekat izgradnjzajedni~kog protipoàrnog punkta, ko

bi bio smje{ten na trome|i BiHHrvatske i Crne Gore, i bio bi opremljenajsuvremenijom opremom za ga{en{umskih poàra u ove tri dràve. Svak

ponaosob ne moè podi}i ozbi ljnikapacitete, no zajedni~kim sredstvimuz pomo} EU-a, mogu izgraditi ozbiljacentar koji bi podjednako sluìo trimdràvama.

Sporno je jo{ samo sjedi{te ovog centrHrvati insistiraju da bude smje{ten Grudama a Srbi predlaù Trebinje, kastvarno sredi{te trome|e. No, to je tehni~

problem koji ne bi trebao zako~iti ov

zna~ajni projekat.


EKSKLUZIVNO

Tro~lana delegacija BiH, u sastavu:premijer Vjekoslav Bevanda, {efdiplomatije Zlatko Lagumdìja i ministarekonomije Boris Tu~i}, nije uspjela dobitizajedni~ku, usugla{enu platformu zanastup na Berlinskoj konferenciji, {tomoè predstavljati ozbiljan problem. MIP

je ponudio nacrt zajedni~ke platforme, nosrpski predstavnik u Vije}u ministara BiHBoris Tu~i} bio je nezadovoljan njenimsadràjem i u konsultacijama sa svojim{efom Miloradom Dodikom blokirao jeraspravu i usvajanje Platforme na sjedniciVije}a ministara BIH. Dodik i Tu~i} bili su

nezadovoljni ~injenicom da se na spiskuprioritetnih projekata nije na{ao plinskikoridor Ju`ni tok, mada je posve jasno daovaj projekat u predloènoj formi nikadane}e dobiti suglasnost Evropske unije, pabi njegova prezentacija na Berlinskojkonferenciji bila posve besmislena. Predpolazak u Berlin, Tu~i} je najavio da }eizloìti nekoliko razvojnih projekata, no nio jednom nije èlio detaljnije govoriti. Nijeisklju~eno da }e kandidirati upravo Ju`nitok, no isklju~ena je mogu}nost da ovajprojekat dobije suglasnost bilo kojedràve Balkana, izuzev Srbije.

DELEGACIJA BiH - SLOBODNI STRIJELCI

Tučić po nalogu Dodika blokiraousvajanje zajedničke platforme

Neposredno pred odràvanje Berlin-ske konferencije, u dijelu srpskih medijapojavile su se spekulacije kako je njema-~ka kancelarka Merkel pripremilaposeban „program“ za srpskog premijeraVu~i}a. Na posebnom sastanku sVu~i}em navodno }e Merkelova traìti dase Srbije distancira od premijera RS-aMilorada Dodika, koji je ozna~en kaoglavni protivnik evropske politike u BiH.

“Glavna tema sastanka Merkelove iVu~i}a bi}e izbori u BiH, i udaljavanjeod Milorada Dodika kao simbola pro-tivnika zapadne politike u BiH. To seda naslutiti i na osnovu izjava na{ihzvani~nika da se Srbija ne}e me{ati uizbore u BiH”, izjavio je politi~kianaliti~ar iz Beograda Predrag Simi},pozivaju}i se na izvore iz dràvnog vrhaSrbije.

IZA ZATVORENIH VRATA

Merkel traži da se Vučić distanciraod Dodika!?

SPECIJALNI TRETMANPremijer Srbije Aleksandar Vu~i} imat }e posebnerazgovore sa njema~kom kancelarkom Angelom Merkel



A

fera Mühlbauer , krajnje sumnjivoi nezakonito {tampanje li~nihdokumenta za gra|ane BiH, koju

je raskrinkala revizorska dràvna

slu`ba, dobiva potpuno neuo bi-~ajen zaplet. Glavni dràvni revizor Milenko [ego naknadno je “promijenio”mi{ljenje i glavnoosumnji~enom akteru oveafere Sini{i Macanu, uputio izvinjenje ukome se “de facto” ogradio od nalaza svogzamjenika Dèvada Neki}a.

Podsje}amo, Sini{a Macan, direktor IDDEEA-e, danima je glavnom dràvnomrevizoru slao prigovore na rad revizora kojisu dali izdvojno mi{ljenje o poslovanjuAgencije za identifikacione dokumente,evidenciju i razmjenu podataka BiH(IDDEEA) na ~ijem se ~elu on nalazi.Sini{a Macan u svojim prigovorima navodida su dràvni revizori napravili ~itav niz

propusta u radu, od otkrivanja povjerljivih podataka o poslovanju IDDEEA-e, koje sudobili tokom revizije, pa do prekora~enjaslu`benih ovlasti. Macan je od [ege traìoda se izjasni o legitimnosti izdvojenogmi{ljenja koji je dao njegov zamjenik Dèvad Neki}, kojeg je ~ak optuìo zazloupotrebu poloàja. Macanova pismakoja je kontinuirano stiù Milenku [egi

predstavljaju klasi~an pritisak nanezavisnost i transparentnost rada dràvnog

Ureda za reviziju, smatraju upu}eni.Podsjetimo, Dèvad Neki}, zamjenik generalnog revizora koji je za IDDEEA-udao izdvojeno mi{ljenje, i to negativno, jer nije èlio prihvatiti mi{ljenje s rezervom,izjavio je da kompletan proces kojim jeIDDEEA dala posao Mühlbaueru vrvineregularnostima u kojima bi se lako mogli

prona}i bh. sanaderi.

SNISHODLJIVI [EGO

“Ja sam dao izdvojeno mi{ljenje i

temeljim ga na ~injenicama koje smo

utvrdili u nalazu, s obzirom na to da se radi

o zna~ajnim materijalnim sredstvima.

Vrijednost ugovora je 104 miliona na deset

godina uz avansno pla}anje. To je ne{to {to

zakon uop}e ne poznaje”, rekao je Neki}.Macan u svojim dopisima problem-

atizuje ~injenicu da su revizori ba{ sadautvrdili nepravilnosti u poslovanju

IDDEEA-e, za{to je to postalo dostupno javnosti i kako se uop{te za posao vijekamoglo dati izdvojeno mi{ljenje. Nakon petMacanovih prigovora na rad revizora, [ego

je na krajnje skandalozan na~in odgovorio prvom ~ovjeku IDDEEA-e. Naime, pro{lenedjelje Macanu je stigao odgovor Milenka

[ege, u kojem mu se glavni revizor pravdizvinjava i krajnje snishodljivo dodvoravSvojim dopisom [ego je, kako tvrde dobrupu}eni izvori, pogazio nezavisnost Uredza reviziju i doveo ga u podani~ki poloàjodnosu na klijenta IDDEEA-u.

Zanimljivo je da se u korespondenci

izme|u Macana i [ege nigdje ne pominjneregularnosti i kr{enje zakona iza kojstoji IDDEEA. Naime, njih dvojica n

polemi{u o tome zbog ~ega je posavrijedan preko sto miliona marak

proveden pregovara~kim postupkom jednim dobavlja~em, a ugovor potpisan drugim, niti za{to je direktor Sini{a Macdogovorio 30 posto avansno pla}anje firmMühlbauer budètskim novcem, kao zbog ~ega bh. gra|ani pla}aju najskuplli~ne dokumente u Evropi.

OGRA\IVANJE OD SURADNIKA

[ego, naime, bez konsultacije sa svojizamjenicima, {to je Zakonom o reviz

propisano, {alje Macanu obavijest u kojeosporava “izdvojeno mi{ljenje” svozamjenika Neki}a i to proizvoljnituma~enjem, kako zakonima ni

predvi|eno. [ego navodi kako Neki}evizjave date medijima, vezane znepravilnosti u poslovanji IDDEEA-mogu imati nesagledivo {tetne posljedice

“Koristim ovu prigodu da vas izvjesti

kako ured za reviziju institucija BiH n

podràva i ogra|uje se od svako

neslu`benog stava i mi{ljenja zamjenik

glavnog revizora, iznesenog samo nici

tivno, mimo znanja glavnog revizora

napisao je [ego. Nakon dostavljene [egine obavijes

IDDEEA je naknadno dostavila jo{ dvdopisa na koji bi generalni revizvjerovatno trebao da odgovori.

Na{ list saznaje da su revizori izvje{taju vezano za postupak nabavkutvrdili kako postoje indicije da se ~itavom slu~aju radi o klasi~nom primjerumreène korupcije u kojoj svoje mjesimaju i pojedinci iz dràvnog Ureda z

reviziju.

Pi{e: MIRHA DEDI]

Glavni državni revizor MILENKO ŠEGO na skandalozan način ogradio se odrevizorskog izvještaja u kojem su njegovi saradnici raskrinkali aferu

MÜHLBAUER, iza koje stoji SINIŠA MACAN, direktor IDDEEA-e

Glavni revizor [ego izvinio seMacanu za revizorski izvje{taj

URU[AVANJE AUTORITETA UREDA ZA REVIZIJU BiH

Milenko [ego, glavni dràvni revizor

[EGO POBIJA NALAZE SVOJIH REVIZOR



Samozatajna vlasnica kompanijeAvaz Azra Radon~i} izgubila jesudski spor protiv bo{nja~kog~lana Predsjedni{tva BiH Bakira

Izetbegovi}a, kojeg je u junu pro{le godine tuìla zbog navodne klevete iuvreda. Biv{a supruga lidera Saveza za

bolju budu}nost BiH Fahrudina Radon~i}a

(prema podacima iz sudskog registra) i

jedna od najbogatijih Bosanki (u ~ijem je

nominalnom vlasni{tvu lanac nekretnina inajve}a bh. novinsko-izdava~ka kompa-nija), traìla je nov~anu naknadu u iznosuod 10.000 KM, koliko su njezini pravnizastupnici „procijenili du{evnu bol“ i {tetuzbog „naru{enog ugleda“.

PODJELA BRA^NE STEÊVINE

Nakon {to je, me|utim, presudomOp}inskog suda u Sarajevu 20. augustatu`ba Azre Radon~i} u cijelosti odbijena,ona }e morati platiti vi{e od 1.600 KMsudskih tro{kova.


... A KAKO ]E[ TI BEZ MENE

Pi{u: SUZANA MIJATOVI]i MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Da AZRA RADONČIĆ, samozatajna vlasnica kompanijeAVAZ i, barem formalno, jedna od najbogatijih

Bosanki, nije tužila bošnjačkog člana PredsjedništvaBiH BAKIRA IZETBEGOVIĆA za klevetu, nakon

što je javno upitao otkud joj 200 milijuna KM za

kupovinu tvrtke njezinog bivšeg muža FAHRUDINARADONČIĆA, ostali bismo uskraćeni za zvaničneinformacije o najvećoj poslovnoj transakciji koja je u

BiH ikada realizirana između supružnika

TE[KO MENIJADNOJ U

SARAJ,VU SAMOJ

Nakon {to je biv{em supruguFahrudinu Radon~i}u “isplatila“ 200milijuna maraka, Azra Radon~i} od

Bakira Izetbegovi}a tra ila10.000 KM od{tete za

nesnosne du{evne bolove

MEDIJSKA TAJKUNICA

AZRA RADONÎ]

MOJA AZRA TO JE NAJTE@EU dugogodi{nji politi~ko-medijsko-sudskobra~un Bakira Izetbegovi}a i FahrudinaRadon~i}a uklju~ila se i njegova biv{a suAzra Radon~i}, ali je Sud u cjelosti odbacnjezinu tu`bu protiv bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH



ZA[TO SU SE „RASTALILI“ AZRA I FAHRO RADON^I





SVE JE MOJE TVOJENakon “razvoda” supru`nika Radon~i} vrijedni imetak: Avaz Twist Tower , Hotel Radon Plaza i {tamparija OKO u Sarajevu, poslovno-stam

beni objekat Avaz-Robot u Tuzli, pa ~ak i luksuzni terenac postali su vlasni{tvo kompanije Avaz , kojom “upravlja” Azra Radon~i}



Biv{a se Radon~i}eva supruga na{lauvrije|ena nakon {to se Bakir Izetbegovi},gostuju}i u Dnevniku FACE TV u maju

pro{le godine, javno zapitao odaklegospo|i Azri 200 milijuna KM za kupovinukompanije Avaz- roto press , ina~e izdava~a

Dnevnog avaza , i da li je na kupoprodajniugovor pla}en porez. „Navedena izjava

implicira da je Azra Radon~i} osoba koja

kupuje zgrade za ogromne svote novca do

kojeg je do{la nezakonito. (...) Na taj na~in

Bakir Izetbegovi} u javnosti stvara sliku o

Azri Radon~i}, kao da je ukrala milione

maraka“, navodi se, izme|u ostalog, usudskoj tu`bi. Odvjetnici Azre Radon~i} -Nedim Dobojli} i Almina Pilav (koji su dosada zastupali i njezinog ex muàFahrudina Radon~i}a), tuìli su BakiraIzetbegovi}a i zbog aluzija o navodnoj

poreznoj utaji, ali za trajanja su|enja nisu

uspjeli dokazati da je njihova klijentica

uistinu oklevetana. No, da se poduzetnvlasnica milijunski vrijednih kompaninije odvaìla i krenula u sudski obra~unnekada{njim bliskim prijateljenekada{njeg muà, ostali bismo uskra}eza zvani~ne informacije o najve}

brakorazvodnoj parnici u BiH kada posrijedi „raspodjela bra~ne ste~evine“, dkoje su supru`nici Radon~i} do{li osamnaest godina zajedni~kog ìvota.

Azra Radon~i} je tijekom su|en potvrdila da se od Fahrudina Radon~i}razvela 22. maja 2012., ali je negirala da jona osobno kupila zgrade u vrijednosti 20milijuna KM. Obja{njavaju}i Sudu kako izvr{ena promjena vlasni{tva, AzRadon~i} je kazala da je ona vlasnica tvrtkAvaz, u ~ijem se sastavu nalazi HotRadon-Plaza , stambeno-poslovni komplekAvaz-Robot u Tuzli i sarajevska {tampariOko (ve}inski paket dionica). „Firma Ava

je kupac kapitala Avaz-roto press

izdava~a Dnevnog avaza, a ne ja ka

fizi~ka osoba“ - kazala je Azra Radon~iisti~u}i da je kupoprodaja izvr{entemeljem ugovora o prijenosu udjela tvrtki Avaz-roto press, 6. jula 2012., koji j

potpisan kod notara Samira Musli}a. Sammjesec dana ranije, njezin je biv{i supruFahrudin Radon~i}, u razgovoru novinarima agencije Anadolijnajavljuju}i skoru ministarsku karijerobjavio prodaju Avaza. Radon~i} je tadizjavio da je ve} dobio ponude renomiraninozemnih kompanija, nagla{avajuzainteresiranost njema~kog medijskogiganta WAZ , austrijske Styrie i nekolik

turskih tvrtki. Na koncu }e se, ipaispostaviti da je Avaz prepustio biv{oj ènkako bi se, objasnio je Radon~i}, i njegovstranka i on sam „rasteretili“. O tome su nOp}inskom sudu u Sarajevu detaljnisvjedo~ili direktorica Avaz-roto presHasena Hajri} i direktor Avaza Faru

ârdì}, koji su, zvani~no, bili posrednici poslovnoj transakciji izme|u supru`nikRadon~i}?!

GOSPO\E AZRE NEMA NIGDJE

Direktorica Hajri} je izjavila da, bare prema njezinim saznanjima, prijeno

vlasni~kog udjela nije oporeziv, da jkompanija Avaz preuzela svu imovinAvaz-roto pressa, uklju~uju}i i toranj sarajevskom naselju Vele{i}i. Ista svjedokinja potvrdila da je prodaja izvr{en

po cijeni od 200 milijuna maraka, ali jedodala kako nije kompetentna odgovorda li je ugovorena suma u cijelosispla}ena. Direktor ârd i} je tako|

potvrdio kako je on potpisao ugovor Fahrudinom Radon~i}em, tada vlasnikoAvaz-roto pressa. „Gospo|e Azre Radon~

nema nigdje“, dodao je Faruk ârdì

otkrivaju}i kako je ugovorom preciziran

ZA[TO SU SE „RASTALILI“ AZRA I FAHRO RADONÎ

Sude}i prema broju medicinskihnalaza koje su u dosada{njim sudskimprocesima po tu`bama za klevetudostavili Fahrudin Radon~i} i njegova

biv{a èna, ~ini se da supru`nici proteklihgodina nisu izlazili iz ordinacijeneuropsihijatra Abdulaha Ku~ukali}a.Nakon {to je godinama pruàopsihijatrijsku pomo} njezinom suprugu,doktor Ku~ukali} je i kod Azre Radon~i}uo~io gotovo istovjetnu du{evnu bol,nastalu, dakako, poslije kleveta Bakira

Izetbegovi}a. „Pacijentica je osjetila nizpsihi~kih tegoba razli~itog intenziteta,u vidu nelagode, napetosti,uznemirenosti, straha i brige za

djecu... S naporom je obavljalasvakodnevne radne zadatke, te{ko sekoncentrirala“, zaklju~io je doktorKu~ukali}, navode}i kako je AzraRadon~i} „du{evnu bol jakogintenziteta trpila pet dana, srednjegintenziteta 10 dana i slabog intenziteta20 dana“?!

DU[EVNE I LJUBAVNE BOLI SUPRU@NIKA RADONÎ]

Bol bolujem, nikom ne kazujem


RASKID DUGOGODI[NJEGPRIJATELJSTVA Bakir Izetbegovi} i ~lanovi obitelji

Radon~i} danas se vi|aju samo usudnicama



da kompanija Avaz u roku od {est mjeseciizvr{i dvije uplate u iznosima od po500.000 KM, a ostatak u naredne tri godine,u jednakim anuitetima po 66 milijunamaraka.

Nekoliko mjeseci ranije, u martu 2013.,grupa „biv{ih i sada{njih uposlenika Avaza,Avaz roto-pressa i OKO-a“, podnijela jekrivi~nu prijavu protiv Fahrudina i AzreRadon~i}, direktora Hasene Hajri} i Farukaârdì}a, te direktora firme Avio trans Omera Kuli}a, notara Samira Musli}a isutkinje Op}inskog suda u Sarajevu Galibe

Katice. Krivi~na je prijava proslije|ena navi{e adresa - Tuìla{tva BiH, TransparencyInternationala, OHR-a, DelegacijeEvropske unije u BiH... Grupa biv{ih isada{njih uposlenika Avaza prijavila jeFahrudina Radon~i}a da je sa ciljemizbjegavanja primjene odredaba Zakona osukobu interesa, a prije svog imenovanja namjesto ministra sigurnosti BiH, nagovoriosuprugu Azru Radon~i} na razvod braka

(koji je odmah, bezuvjetno realiziran) i podjelu zajedni~ki ste~ene imovine prema prijedlogu kojeg je predhodno sa~inio.

Nakon toga, pi{e nadalje u prijavi,Radon~i} je u dogovoru sa suprugom, a uzasistenciju, savjete i podr{ku notara SamiraMusli}a i direktora Avaza Faruka ârdì}a,zaklju~io ugovor o fiktivnoj prodaji i

prenosu 100 posto udjela u vlasni{tvu Avazroto-pressa na kompaniju Avaz koja je

brakorazvodnom parnicom pripala AzriRadon~i}, po ranije ugovorenoj cijeni od200 milijuna KM. Da je ugovor o prodaji i

prenosu 100-postotnog vlasni{tva nad Avaz

roto-pressom fiktivan, jednostavno semoglo utvrditi obzirom da Avaz skomercijalnog, finansijskog i pravnogstajali{ta nema, niti je imao, kapacitet ni

potencijal za takvu kupovinu, te da je ponu|ena cijena od 200 miliona KMvi{estruko precijenjena.

Svim navedenim akterima kupoprodajeAvaz roto-pressa, upozoravaju podnositeljikrivi~ne prijave, bilo je od samog po~etka

jasno da se ugovor nikada ne}e u cijelostirealizirati, a da }e isti biti osnova da se usudskom registru Op}inskog suda uSarajevu promjene podaci o osniva~u ivlasniku kako bi se izigrale odrebe Zakonao sukobu interesa u institucijama vlastiBiH.

KAZNENA PRIJAVA BIV[IH KOLEGA

Me|utim, iako je ugovor o prodaji i prenosu vlasni{tva Avaz roto-pressa nakompaniju Avaz zakonski i pravno valjan, ukaznenoj prijavi se navodi da je u najmanjuruku neobi~no da Fahrudin Radon~i} i daljekoristi imovinu i sredstva kompanija ~iji jezakoniti vlasnik njegova biv{a supruga.

Naime, Radon~i} je kao destinaciju svog

stvarnog i stalnog prebivali{ta odabrao

luksuzni apartman u vlasni{tvu Avaz roto- pressa na adresi Te{anjska 24A, koji jenakon imenovanja na poziciju dràvnogministra sigurnosti prijavio Direkciji zakoordinaciju policijskih tijela BiH radinjegove fizi~ke za{tite po mjestustanovanja. Naravno, te{ko bi bilo

povjerovati da Radon~i} pla}a najamninu biv{oj èni za kori{tenje „njenog“luksuznog apartmana, kao {to ranije nije

pla}ao ni iznajmljivanje putni~kog avionaCesna Citation Bravo , jahte Sunseeker Manhattan, skupocjenog blinidarnogterenca Cadillac Escalade sa voza~em i

pratiocima stalno zaposlenim u Avaz roto- pressu, odnosno, kompaniji Avaz.

Pored spomenutog Radon~i} jo{ uvijek svakodnevno, na teret enine firme, jede i

pije, kupuje odje}u, poklone... Vrijednost

kori{tenih, a nefakturisanih i nepla}enusluga koje je Radon~i} koristio na terrashoda Avaza, Avaz roto-pressa i Avtransa za period od jula 2012. do mar2013. godine, prema podacima zaposleniku finansijskoj i ra~unovodstvenoj operatispomenutih pravnih lica, prelazi cifru o250.000 KM, plus PDV u iznosu od 42.50KM.

Na kraju su, kako stoji u krivi~n prijavi, njezini autori pojasnili da su moraostati anonimni jer su „na vlastitoj ko

osjetili poslovno maltretiranje, bahatos

pohlepu, primitivizam Fahrudina Rado

~i}a, koji radi za{tite sopstvenih interesa

imovine, ne preza ni od ~ega“. Tako|er snaglasili da su, ukoliko se steknu uvjetspremni javno svjedo~iti o fiktivni

poslovnim ugovorima, ali i o tome kako u posljednjih dvadeset godina stvaraRadon~i}eva poslovna imperija. „Sprem

smo otkriti Radon~i}evu ratnu i poratn

suradnju s vrhom SDA i njenim direktoro

Timurom Numi}em pri otu|ivanju novca

ilegalnih strana~kih fondova, kako s

uni{tene Ve~ernje novine, kako s

godinama izvla~ila gotovina iz Avaz

friziranje finansijske dokumentacije, p

slovnih knjiga, finansijskih izvje{taj

poreskih prijava i poreskih bilansi Avaz

kori{tenje insajderskih informacija i u~e{}

u burzanskim prevarama, sumnjiv

transakcije pravnih lica iz sastava grupaci

Avaz sa revizorskom ku}om Dàferovi} p

dodjeli kredita Razvojne banke FBiH

poslovanje sa Mustafom Ceri}em

~lanovima njegove obitelji“, navodi sizme|u ostalog, u krivi~noj prija

podnesenoj protiv Fahrudina Radon~i}a

ostalih.



AVAZ KAO TERET:Fahrudin Radončić je u junu 2012., u razgovoru snovinarima agencijeAnadolija, objavio prodajuAvaza. Na koncu će se,ipak, ispostaviti da jeAvaz prepustio bivšojženi, kako bi se, objasnio je Radončić, i njegovastranka i on sam„rasteretili“

TAJNI POSLOVI S MUSTAFOM CERI]EMBiv{i i sada{nji uposleniciAvaza prijete da }erazotkriti prave vezeFahrudina Radon~i}ai nekada{njeg reisaCeri}a



Malo je toga {to bosansko-hercegova~ki politi~ari nisuspremni u~initi kako bi sebi

podigli rejting kod glasa~a u predizbornoj kampanji, pa

tako najnovijem globalnom „trendu“,nakon brojnih celebrityja i estradnih

zvijezda, nisu odoljeli ni istaknuti ~lanovi bh. politi~kih partija. Pristalice Hrvatskedemokratske zajednice BiH po~etkom ovesedmice razgalila je vijest da se predsjednik HDZ-a i kandidat za ~lana Predsjedni{tvaBiH Dragan ôvi} neustra{ivo upustio u„ledeni izazov“ (Ice Bucket Challenge ),akciju koja je od jednog plemenitog cilja,

prikupljanja novca za oboljele odamiotrofi~ne lateralne skleroze (ALS), u

proteklih nekoliko sedmica pretvorena u pravi cirkus zahvaljuju}i stotinama ljudikoji se polijevaju kantama hladne vode s

jedinom namjerom da na YouTubeu ,Facebooku i drugim dru{tvenim mreàma prikupe {to vi{e „lajkova“.

Prije nego {to su ga zalili ledenomvodom, ôvi}, ina~e poznati humanitarac,uspio je procijediti kako se „nada da }eovom gestom potaknuti i druge ljude da~ine humana djela“, a potom je izazov„proslijedio“ Sla|anu Bevandi i Valentinu

Inzku. „Pozivam velika dva HDZ-ovca,

jedan je moj ovdje u Mostaru, a to je Sla|an

Bevanda, da bi imao hladnu glavu u vezi s

pregovorima o Mostaru nakon izbora, a

drugi je jednako tako veliki HDZ-ovac

Valentin Inzko, pa da i on malo ohladi

glavu“, kazao je ôvi}.Predsjednik HDZ-a nije prvi politi~ar u

BiH koji se na ovaj na~in rashladio - pretekao ga je uvijek aktivni premijer Unsko-sanskog kantona, buntovni SDP-ovac Hamdija Lipova~a. Lipova~a je„izazvao“ predsjednika RS-a i SNSD-aMilorada Dodika uz rije~i: „Mile, nemoj da

me osramoti{“! Dodiku, naravno, nijetrebalo dugo da u~ini upravo ono ~ega serazdragani premijer USK pribojavao:hladno je izjavio da on nema namjeru da se

polijeva (hladnom) vodom, te dodao da

„nema pojma“ ko je Hamdija Lipova~a.

Ipak, za nadati se da Lipova~u ne}eiznevjeriti barem njegov strana~ki kolegaDamir Hadì}, kojem je tako|er upu}enizazov, kao i na~elniku Biha}a Emdàdu

Galija{evi}u. Nije poznato da li su i koliko novca

Lipova~a i ôvi} donirali za oboljele odALS-a, a o njihovoj „popularnosti“ kod

bira~kog tijela najbolje svjedo~e komentarina web portalima u kojima najve}i dio

javnosti na pomenutu dvojicu, kao i druge bosanskohercegova~ke politi~are apelujeda se, umjesto vodom, ubudu}e polijevajukantama benzina.

ALS je progresivna neurolo{ka bolestza koju ne postoji lijek. Od dijagnoze dosmrti pacijenta obi~no pro|e maksimalnotri godine. Bolest ~e{}e poga|a mu{karcenego ène, a ne zna se {ta je uzrokuje.Prema podacima zavoda za javnozdravstvo, u Republici Srpskoj eviden-tirano je 36 oboljelih od ove bolesti, dok seu Federaciji BiH ne zna ta~an brojoboljelih. Me|u onima koji su osudiliglobalni internetski „fenomen“ polijevanja

hladnom vodom je i hrvatski knji evnEdo Popovi}, koji je na svom Faceboo

profilu napisao kako mu je mu~no gleda pretvaranje ove te{ke bolesti u realicirkus.

„Moja majka je prije godinu i pol umrod ALS-a, stra{ne bolesti koja mo`da vinego ijedna druga razara i tijelo i psihu. Svdruge bolesti, naime, ostavljaju nadizlje~enja, ponekad jedva tinjaju}u, kao

slu~aju karcinoma, melanoma i sli~n bolesti, ali ipak - nada postoji. No, ALS nostavlja nikakvu nadu - od dijagnoz~ovjek ima najvi{e ~etiri godine vremendo posljednjeg udisaja i izdisaja. To je kada se ra|amo znaju}i to~no kad }emumrijeti - te{ko breme za oboljelog i znjegove bli`nje. I sad gledam ove svjetsk‘celebove’ kako se polijevaju hladnovodom kako bi, toboè, upozorili svijet novu bolest. [to se mene ti~e - {aljem ih svu krasan k...c. Gledaju}i taj cirkus,

pamte}i posl jednje dane moje majkosje}am se kao da mi netko pljuje u licenapisao je Popovi}.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: MAJA RADEVI]

PREDIZBORNI LEDENI CIRKUS

Hamdija Lipovača i Dragan Čović zalilise hladnom vodom, građani im poručuju

„Polijte se kantom benzina“!

RASHLA\ENJE ZA USIJANE GLAVEDragan ôvi} i Hamdija Lipova~a u “ledenom izazovu”



U posljednja dva mjeseca, koliko pro{lo otkako je Sud Bi potvrdio optu`nicu protiv Goran

Zupca, direktor Dràvne agenciza istrage i za{titu (SIPA

potpisao je nekoliko novih kadrovskrje{enja, nastavljaju}i sa starom praksoignoriranja zakonskih propisa. Nakoskandalozne odluke ~lanova Nezavisnoodbora Parlamentarne skup{tine BiH kose na posljednjoj sjednici (sredinom julnisu mogli usuglasiti ho}e li raspravu suspenziji direktora SIPA-e uop}e staviti ndnevni red, Zubac je, valjda ohrabreotvorenom politi~kom podr{kom Republike Srpske, krenuo u zavr{obra~un s rijetkim preostalim oponentimUnato~ upozorenjima kolega iz pravnslu`be, naprasno je u ~in glavnoinspektora unaprijedio Anera Hadìma

mu ovi}a, a onda ga i zvani~no postavio zna~elnika Regionalnog ureda SIPA-e

Sarajevu. Istodobno je na mjesto {efa SIPAinog ureda u Banjoj Luci imenovao Du{k

Drlja~u, iako je njegov prethodnik Zora

Glu{ac samo privremeno raspore|en ndu`nost na~elnika Slu`be za operativn

podr{ku. Glu{ac se na tom radnom mjesnalazi ve} godinu dana, premda se odluke

privremenom imenovanju donose na periood najduè {est mjeseci.

POSTUPI PO NARE\ENJU

Kadrovska premetaljka po volji i mjeGorana Zupca zapo~ela je prije mjesedana, spornim promaknu}em Ane

Hadìmahmutovi}a, koji je na du`nona~elnika Regionalnog ureda u Sarajev privremeno imenovan po~etkom 2013nakon {to je njegov prethodnik R a{id Pal

dobio otkaz. Pali} je, podsjetimo, iz SIPA bukvalno otjeran, posl ije montirano


GORAN ZUBAC, POSLJEDNJA RUNDA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Ohrabren otvorenom političkom podrškom iz Republike Srpske, direktor SIPA-eGORAN ZUBAC iskoristio je ljetnu pauzu za promaknuće njemu najodanih surad-

nika, kojima je najprije podijelio policijske činove, a onda ih postavio narukovodeće pozicije; nakon imenovanja novih načelnika regionalnih ureda SIPA-e

u Sarajevu i Banjoj Luci, Zubac će provjerene kadrove instalirati u Centar za

istraživanje ratnih zločina i Specijalnu jedinicu

OPTU@ENIDIREKTOR SIPA-e

SE IZJASNIO

Zubac nagradio Anera Had imahmutovi}a i MarijaKapetanovi}a, koji su koordinirali istragom i akcijom

hap{enja dràvnog zastupnika [emsudina Mehmedovi}a

KADROVSKA PREMETALJKA Direktor SIPA-e Goran Zubac postavio jenove policijske {efove po svojoj mjeri i èlji



disciplinskog postupka u kojem su, poreddirektora Gorana Zupca, izravnosudjelovali {ef Kriminalisti~ko-istra`nogodjela An|elko Hrgi} i Aner Hadìmahmutovi}. No, u februaru ovegodine Sud BiH donio je prvostupanjsku

presudu kojom je naloèno Pali}evovra}anje na staro radno mjesto, kao i isplatanov~ane naknade. I mada su pravnizastupnici SIPA-e u me|uvremenu uloìliàlbu, direktor Goran Zubac je, ne ~ekaju}ikona~nu sudsku odluku (koja bi trebala bitiuskoro poznata), naredio imenovanjeHadìmahmutovi}a, kako bi po svakucijeni sprije~io povratak Pali}a. Prethodno

je Zubac dodijelio Hadìmahmutovi}u

priznanje - srebrenu policijsku zvijezdu, a potom i nov~anu stimulaciju. Budu}i daAner Hadìmahmutovi} i njegove kolege izureda SIPA-e u Sarajevu u proteklih godinui pol dana nisu izveli nijednu ozbiljnu

policijsku akciju, pretpostavlja se da jenagra|en za bespogovornu odanostdirektoru i asistiranje u pro{logodi{njojoperaciji hap{enja dràvnog zastupnika[emsudina Mehmedovi}a. Aner Hadì-mahmutovi} je, pored toga, koordiniraoistragu i protiv direktora Federalne uprave

policije Dragana Luka~a, koja je rezultiralaapsurdnom kaznenom prijavom za

„falsificiranje“ godina radnog staà. Za

zamjenika na~elnika Regionalnog ureda uSarajevu direktor SIPA-e je imenovao svogdosada{njeg {efa kabineta Dragana Golija-

nina, koji je ranije bio vo|a Tima za borbu protiv trgovine ljudima.

Istraga o navodnim ratnim zlo~inima[emsudina Mehmedovi}a bila je, kako sadastoje stvari, klju~na referenca i udosada{njoj policijskoj karijeri Marija

Kapetanovi}a, jo{ jednog direktorulojalnog inspektora. Kapetanovi} je, kao {to

je poznato, rukovodio vi{emjese~nom

istragom protiv Mehmedovi}a, nakon {to jtaj zastupnik SDA u Parlamentu BiH javn

problematizirao ratni anga`man direktoSIPA-e, a poslije i akcijom njegovohap{enja. Premda je protiv MarijKapetanovi}a do sada podneseno viinternih prijava, zbog navodnog uzimannovca od osumnji~enih osoba, prikrivanja

podmetanja dokaza u istragama, odlukodirektora Gorana Zupca nedavno junaprije|en za vr{itelja du`nosti zamjenikna~elnika Centra za istraìvanje ratnzlo~ina. Na toj je poziciji doskora bMiroslav Pej~inovi}, kojeg je direktSIPA-e premjestio u Tuzlu.

KADROVSKA POLITIKA I

NACIONALNI INTERESI

Kako je Kapetanovi} vi{i policijsinspektor, o~ekuje se da }e ga Zubac uskor

promaknuti i u ~in samostalnog inspektor~ime bi i formalno zadovoljio kriterije z

posao koji ve} obavlja. Dodajmo tome da i najnovijim kadrovskim promjenama Centru za istraìvanje ratnih zlo~ina Zubaizostavio samostalnog inspektora Nijaz

[urkovi}a, premda su i na~elnik Ivic

Divkovi} i njegov zamjenik MarKapetanovi} iste (hrvatske) nacionalnosti

Ako je, me|utim, direktor SIPA

zanemario ravnomjernu nacionaln


KADROVSKA ÎSTKA PRED KRAJ MANDAT

PRITUŽBE BOŠNJAKA:Ako je direktor SIPA-e

zanemario ravnomjernunacionalnu zastupljenostpolicijskih šefova uCentru za istraživanjeratnih zločina, itekako jevodio računa da srpskikadrovi ostanu na čelnojpoziciji u Regionalnom

uredu u Banjoj Luci

PRIPREME ZA CHETNIKSAJovica Mirosavljevi} trebao bi uskori zvani~no preuzeti komandu nadspecijalnom jedinicom SIPA-e



zastupljenost policijskih {efova u Centruza istraìvanje ratnih zlo~ina, itekako jevodio ra~una da srpski kadrovi ostanu na~elnoj poziciji u Regionalnom uredu uBanjoj Luci. Nakon {to je ranijegna~elnika Zorana Glu{ca privremeno

premjestio na rukovode}e mjesto u Slu`biza operativnu podr{ku (raniji na~elnik Boris Ivanovi} je pri je godinu danaizabran za zamjenika direktora Agencijeza {kolovanje i stru~no usavr{avanjekadrova), Goran Zubac je za njegovognasljednika postavio Du{ka Drlja~u.Inspektor Dr lja~a je , prethodno, uRegionalnom uredu SIPA-e u Banjoj Lucivodio Odsjek za istraìvanje ratnihzlo~ina. Dokazao se, me|utim, samo uistragama o zlo~inima nad Srbima na

podru~ju Unsko-sanskog kantona, koje je primjetno favorizirao u odnosu na ratnezlo~ine koje su u Republici Srpskoj

po~inili njegovi sunarodnjaci. Dodajmotome da je za na~elnika ureda SIPA-e u

Banjoj Luci konkurirao sada{nji zamjenik Senahid Nuhanovi}, ali bez ikakvihizgleda.

Jednako kao {to nije dozvolio da na

mjesto {efa Regionalnog ureda u BanjLuci bude imenovan policajac nesrpsknacionalnosti, direktor Goran Zubac zadrào kontrolu i nad jednim onajva`nijih odjela SIPA-e, Slu`bom zoperativnu podr{ku. Iako se o~ekivalo da }

poslije odlaska Borisa Ivanovi}a, ndu`nost na~elnice biti imenovana Halid

Pa{ali}, aktualna {efica odjela za operativn

deùrstvo, ~injenica je da ona nije ni dansamostalno rukovodila Slu`bom, budu}i d

je na preporuku direktora ekspresno dobinovog {efa iz Banje Luke.

SPECIJALNA JEDINICA

POD KOMANDOM ÊTNIKA

U ~in glavnog inspektora direktSIPA-e Goran Zubac, i to vrlo brzo, treba

bi promaknuti i svog bliskog suradnikJovicu Mirosavljevi}a Chetniksa. Za tog „specijalca“ i jednog od najbliìh suradnikZupca, rezervirano mjesto zapovjednik

Jedinice za specijalnu podr{ku, a nakon {se direktor SIPA-e rije{io svih mogu} protukandidata. Sada ve} biv{i zapovjednSpecijalne jedinice SIPA-e Mirsad Vil

imenovan je proljetos na du`nost direktoDirekcije za koordinaciju policijskih tijeBiH, dok je njegov raniji zamjenik En

Kari} raspore|en za pomo}nika An|elkHrgi}a, mada nikada ranije nije radio n

poslovima kriminaliteta. Na taj je na~direktor SIPA-e stvorio pretpostavke znagli uspon Jovice Mirosavljevi}a, koji du`nost zapovjednika Jedinice za spcijalnu podr{ku preuzeo prije ~eti

mjeseca.


GORAN ZUBAC, POSLJEDNJA RUNDA

lanovi Nezavisnog odbora podpredsjedavanjem @ike Kruni}a ranije suporu~ili da se ne}e izja{njavati o suspenzijiGorana Zupca sve dok ne dobiju autenti~notuma~enje Ustavnopravne komisijeParlamenta BiH dva zakona - Zakona onezavisnim policijskim tijelima i Zakona opolicijskim slu`benicima. Navodni je problemnastao nakon {to su pojedini ~lanoviNezavisnog odbora osporili primjenu Zakonao policijskim slu`benicima, premda nemapravne dileme da je direktor SIPA-eistodobno i policijski slu`benik. Goran Zubac,naime, na sada{nju du`nost ne bi ni mogaobiti imenovan da nije zadovoljio uvjete iz

konkursa, koji jasno propisuju da svakikandidat mora imati ~in glavnog generalnoginspektora. Goran Zubac se, osim toga, nazvani~nim sastancima uglavnom pojavljuje upolicijskoj uniformi, na gotovo svimdokumentima SIPA-e navodi se i njegovpolicijski ~in, ima beneficirani radni sta`...Kako se Ustavnopravna komisija proglasilanenadle`nom, ostalo je nejasno ko }e, ukona~nici, tuma~iti status direktora SIPA-e. Sudski proces protiv Gorana Zupcazvani~no je po~eo pro{log tjedna, kada sedirektor SIPA-e izjasnio da nije kriv pooptu`nici koja ga tereti za nesavjestan radu slu`bi.

POLITI^KE I PRAVNE DILEME

Goran Zubac je kao policijskislužbenik, s činom glavnoggeneralnog inspektora, moraobiti suspendiran

MEHMEDOVI] KAOREFERENCAIstraga protiv dràvnogzastupnika [emsudinaMehmedovi}a odredila jepolicijsku karijeru inspektoraMarija Kapetanovi}a



„Iskrena namjera je da od Pretisa

poku{amo napraviti uspje{nu kompaniju, a

sve {to se desilo i {to se jo{ uvijek de{ava je

reakcija na moj poku{aj ‘ispravljanja’ krive

Drine“, rekao je na po~etku na{egrazgovora vr{ilac du`nosti direktora vogo-

{}anskog Unis Pretisa Nermin Dìndi}, koji je polovinom juna 2014. godine prihvatio{estomjese~ni agna`man u Pretisu dookon~anja javnog konkursa i izbora novogdirektora. Mjesto v.d. direktora PretisaDìndi}, ina~e direktor sarajevskogCimosa , preuzeo je na zahtjev ve}inskogvlasnika, Vlade Federacije BiH i resornogministra energije, rudarstva i industrijeErdala Trhulja. „Kada sam do{ao u Pretis,

napravio sam analizu zate~enog stanja i

onoga {to se u firmi de{ava, i do{ao do

poraàvaju}ih podataka. Jedino ‘dobro’ bili

su potpisani ugovori sa kupcima, ali svi ti

ugovori su kasnili, a njihova realizacija

bila je krajnje upitna“, kaè Dìndi}.

OD VI[KA GLAVA BOLI

Po dolasku u Pretis Dìndi} je traìo podatke o zaposlenima i ustanovljeno je dau Pretisu radi oko 300 uposlenika. Unormalnim uslovima poslovanja u

proizvodnoj industriji omjer je 80 naspram20 posto u korist radnika direktno vezanihza proces proizvodnje. Me|utim, Dìndi} jeu Pretisu zatekao neodrìvo stanje, gdje jeomjer „snaga“ bio 59 naspram 41 posto ukorist uposlenika koji nemaju veze sa

proizvodnjom. „Pozvao sam {efove i

izvr{ne direktore i dao sam im rok od

sedam dana da poku{amo rije{iti taj

problem. Me|utim, ~ovjek iz odràvanja na

postoje}ih 35 ljudi podnio je zahtjev za

prijem jo{ 10 ljudi. [ef tehnologije smanjio

je broj uposlenih sa 29 na 27 jer je to dvoje

ve} duì vremenski period bilo na

bolovanju. Jednostavno, ljudi nisu shvatili

{te je cilj. Oni su mislili da je do{ao jo{

jedan direktor koji }e se ‘utopiti’, biti

sastavni dio propasti i gledati kako }e sve to

{to se zove Pretis propasti do kraja“, kaè

Dìndi}. Prema prikupljenim podacima,Pretisu je radilo 29 tehnologa, u slu`kvaliteta 17 uposlenika, u sektoru za op{te

pravne poslove, finansije i ra~unovodstvradilo je 40 uposlenika, gdje su se „vodilai 23 ~uvara. U marketingu je radilo 1uposlenika, a u proizvodnji 117 uposleniku okviru koje se „vodilo“ i 35 ljudi odràvanja.

„Ako imate auto sa sva ~eti

neizbalansirana to~ka, ne moète vozi

Ne{to se klima, ‘dijelovi’ ho}e da otpadn

U Pretisu su svi ‘to~kovi’ bi


JO[ OVAJ PUT

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Analiza poslovanja vogošćanskog Pretisa nije pokazala loše rezultate samo kad jeriječ o prevelikom broju uposlenih i nesrazmjeru broja uposlenika u proizvodnji ipratećim službama, nego i katastrofalnu finansijsku situaciju. Dugovanja Pretisapremašila su 35 miliona KM, dvadesetak miliona je dug Razvojnoj banci FBiH,

dug uposlenicima za isplatu plaća je oko osam miliona maraka, a preko pet

miliona maraka iznosi dug dobavljačima. Novi menadžment na čelu saNERMINOM DŽINDIĆEM „ispravlja“ krive Drine prethodnika, a od Pretisaće pokušati napraviti uspješnu kompaniju...

POÊTAK, (IL)I KRAJ,

NAMJENSKE INDUSTRIJE

VOGO[]ANSKI PRETIS LONAC

GORI VATRA Vrlo brzo bit }e poznato da li }e vogo{}anskiPretis biti uspje{na, ili kompanija nasmetlji{tu namjenske proizvodnje



neizbalansirani. Lo{a organizaciona shem

disbalans u omjeru zaposlenih

administraciji i proizvodnji, lo{a politik

menad`menta, lo{i rezultati... Promjena

bila nu`na“, kaè Dìndi}, koji je o Nadzornog odbora Pretisa, kojeg ~ine Az

Mujezinovi}, Abaz ]utuk i Nerke

Ibrahimbegovi}, traìo i dobio zelensvjetlo za promjenu organizacione shemsmjenu izvr{nih direktora i „~i{}enje“ lju

koji su prepoznati kao ko~ni~ari pokrenut procesa. Do sada je otpu{teno 17 radnikkoji su bili zaposleni na neodre|envrijeme, ali koji su primljeni bez znanjasaglasnosti Nadzornog odbora. Ugovor ni

produèn za 14 uposlenika koji su bzaposleni na odre|eno vrijeme.

„Pravnoj slu`bi dao sam zadatak da i

se podijele rje{enja. Upozorio sam ih d

obrate pa`nju na mogu}e pravne posljedic

a ako ne znaju, da zovnu nekog ko zna. M

imamo sedam pravnika, kao da sm

Pentagon, a ne firma za proizvodnju“, ka`

Dìndi} dodaju}i da }e jo{ jedna od mjesmanjenja broja uposlenika biti penzionisanje 22 radnika koji }e toko2014. godine ispuniti uslove za odlazak

penziju. „Ovo nije socijalna ustanova. O

Vlade sam dobio podr{ku i odobrenje da s

izmire dugovi prema PIO/MIO i da ta 2

uposlenika penzioni{em do kraja godine

kaè Dìndi} dodaju}i da je problem bio ivelikom debalansu u pla}ama. Naimuposlenici u proizvodnji imali sminimalne pla}e, dok su pla}e „prate}im“ slu`bama bile na zavidnonivou u odnosu na trì{te rada, na okruèn

i proizvodnju. „Ja sam ovdje do{ao

kompanije koja se tako|er bavi

proizvodnjom, a gdje {ef finansija im

pla}u od 1.300 KM. Ovdje su pla}e bi

puno ve}e. I to smo smanjili i izmijenili,

taj proces jo{ uvijek traje“, obja{njavDìndi}.

MANJAK FINANSIJSKIH PROJEKTILA

Analiza poslovanja vogo{}anskoPretisa nije pokazala katastrofalne rezultasamo kad je rije~ o broju uposlenih disbalansu broja uposlenika u proizvodnjadministraciji, nego i katastrofalnu finansi

sku situaciju. „Posljednju ozbiljnu faktu

Pretis je ispostavio 2009. godine, a sada

2014. godina. Niti jedna kompanija n

svijetu ne}e, niti moè, tolerisati takv

stvari bez obzira {to su ovo specifi~

poslovi koji se odra|uju na malo du

vremenski period. Poslovi se odra|uju z

godinu, dvije, pet... me|utim ako se ni{ta n

de{ava pet godina, onda ne{to ne valj

Stvar ne funkcioni{e“, obja{njava Dìndnavode}i kako ljudi koji su upravljafirmom, uklju~uju}i i biv{eg direktoHajrudina Pezu, nisu vodili ra~una o firm

nego su vjerovatno razmi{ljali o neki

28.8.2014. I SLOBODN BOSN 2

ZBOGOM ORU@J

MLAD, DRÂN,(NE)ODLUÂNVr{ilac du`nosti direktora Pretisa Nermin Dìndi}, bio je direktor

sarajevskog Cimosa



li~nim interesima. „Naàlost, to je tako, a

rezultat svega toga je da su dugovanja

tvornice namjenske industrije Pretis

prema{ila iznos od 35 miliona KM“, kaèDìndi} koji nije èlio komentarisati

politi~ke igre u i oko Pretisa s obzirom da je biv{i direktor Hajrudin Pezo prethodno biodugogodi{nji direktor kompanije AC Quattro Bakira Alispahi}a, ~iji jenekada{nji najpouzdaniji operativac izAID-a Enver Mujezinovi} imenovan zasavjetnika ministra Trhulja.

[to se ti~e strukture dugova, Pretis jenajvi{e duàn Razvojnoj banci FederacijeBiH, oko 20 miliona KM, o ~emu jenedavno u Tuìla{tvu BiH svjedo~io sadave} biv{i direktor Razvojne banke R amiz

Dàferovi}. Uposlenicima za isplatu pla}a i pla}anje obaveza PIO/MIO osiguranjaPretis duguje oko osam miliona maraka, a

preko pet miliona maraka duàn jedobavlja~ima.

Prema Dìndi}evim rije~ima,

realizacija potpisanih ugovora bila je, unajmanju ruku, problemati~na. Ugovor saPakistanom otkazan je jer proizvodi

Pretisa nisu zadovoljili potrebe kupaca,zbog ratnih sukoba otkazan je i ugovor sUkrajinom. S druge strane, ugovor vladom Malezije, nakon brojnih ka{njenjrealizovan je do kraja. Tako }e po~etkoseptembra sa predstavnicima Ministarstvodbrane Malezije biti izvr{ena probnispaljivanja projektila 125 milimetarnakon ~ega slijedi njihova isporuka. „S

Saudijskom Arabijom imamo potpisana t

ugovora vrijedna 15 miliona ameri~k

dolara. Ovdje treba naglasiti da se od

sume treba izdvojiti 3,5 miliona dolara z

dijelove koje Pretis ne moè napraviti, ni

isporu~iti kupcu. Od spomenuta t

ugovora 75 posto su ve} gotovi, zakova

proizvodi spremi za izvoz. Problem na

predstavlja nedostatak sredstava da posa

dovedemo do kraja. Stoga po~etko

septembra odlazim u Saudijsku Arabi

kako bih od kupca poku{ao dobiti avans,

alternativa je da im isporu~imo dio ve

gotovih, upakovanih proizvoda koji bi bi

pla}eni“, obja{njava Dìndi}. On otkrivda je sa Saudijskom Arabijom potpisan~etvrti ugovor „teàk“ 12 milionameri~kih dolara, a da je bankovngarancija za ovaj posao osigurana prekBosnia Bank International . „Pobijedi

smo i na tenderu za posao sa Ganom

vrijedan 11,9 miliona dolara, ali da bism

u{li u taj posao, odnosno potpisali ugovo

moramo prvo zatvoriti finansijsk

konstrukciju“, kaè Dìndi} navode}i dima ozbiljne namjere i da èli vrati

povjerenje lokalne zajednice, Vlade FBii bankovnih institucija u kompaniju n

~ijem je ~elu.


JO[ OVAJ PUT

„Ako je jedanmenad`ment doveo firmu dopropasti, ne moè istimenad`ment rje{avati

probleme i spa{avati istufirmu“, kaè Nermin Dìndi}koji je sa sobom u Pretisdoveo tri ~ovjeka - SuadaTatara, biv{eg uposlenikaPretisa, Mirsada Ali}a,metalurga iz Tuzle, i AdnanaPalo{a. Naime, Dìndi} je vrlobrzo shvatio da imakonstantan otpor od istih ljudi.Jedan od uposlenika Pretisa koji seopirao promjenama i javno istupao u ime„obespravljenih“ radnika bio je i SamirLokvan~i}, KV elektri~ar, kojeg je

prethodni direktor Hajrudin Pezo

rasporedio na posloverukovodioca ({efa) teku}eg iinvesticionog odràvanja.„Obavio sam vi{e

razgovora sa Lokvan~i}em,ali i drugim radnicima.Svima sam rekao isto, daim firma duguje izme|u 20i 30 plata, da }e im te platefirma isplatiti kad-tad, kao iotpremnine, ali da serastajemo jer nismo na{lizajedni~ki interes“,obja{njava Dìndi} koji je u

nekim stvarima na{ao zajedni~ki jezik saSindikatom, u drugim nije, jer je, premanjegovim rije~ima, biv{i menad`mentradnicima Pretisa godinama davao

nerealna i prazna obe}anja.

RADNI^KI) OTPOR PROMJENAMA

Isti ljudi, isti buntovnici bez razloga

(DE)BALANS PRETISA:„Ako imate auto sa sva četiri neizbalansirana točka, nemožete voziti. Nešto se klima, ‘dijelovi’ hoće da otpad-nu. U Pretisu su svi ‘točkovi’ bili neizbalansirani”

ODLAZI NAM ”RAJA”Bi{i neuspje{ni direktorPretisa Hajrudin Pezo, bioje dugogodi{nji finansijskidirektor firme BakiraAlispahi}a AC Quattro

Samir Lokvan~i}



Prvog septembra, 20-ak djece izBo~inje - nadaju se mje{tani -

po~et }e {kolsku godinu u mjes-noj {kolu koja je sredinom maja, u

prvom talasu velikih poplava koje

su zahvatile Bosnu i Hercegovinu, potpuno poplavljena. [kolu renoviraju sami mje-{tani uz, kako kaè predsjednik Mjesnezajednice Boro Jefti}, “malu pomo} nekih

dobrih ljudi”. Kako {kolu, tako su o~istili icijelo selo. “Mi smo ~istili da ne bi do{lo do

epidemije. Bilo je mulja i asfalta, mrtve

stoke… Sve je pokopano i poliveno

kre~om.”

Mje{tani Bo~inje, sela koje je godinamana lo{em glasu zbog me|unacionalnih ten-zija i sljedbenika radikalnog islama koji tuìve, kaù da su poplave nanijele puno{tete, ali su im pomogle da shvate da su

dobre kom{ije i solidarnost me|u ljudimanajva`niji u ìvotu. Jedino {to se pla{e jekoliko dugo taj osje}aj zajedni{tva moètrajati.

MJESNA ZAJEDNICA BOÎNJA

Nakon rata, 1995. godine, Srbi, koji sunekada bili skoro jedini stanovnici Bo~inje,napustili su selo a po~eli ga naseljavatimudàhedini, strani borci iz arapskihzemalja koji su se borili uz Armiju BiH, teBo{njaci sljedbenici njihovih ideja. Neki ihzovu vehabije, mada oni ne vole taj nazivsmatraju}i ga pogrdnim. Njihovo tuma-

~enje islama je za bosanske uslove ~esto

radikalno i strogo. @ene su pod nikabom,~ak i neke djevoj~ice od kada krenu u{kolu, a mu{karci vode glavnu rije~ u zajed-nicama u kojima ìve i koje su ure|ene postrogim pravilima.

Bo~inja je ustvari do{la na lo{ glas kadasu tamo{nji stanovnici poku{ali da se pot-

puno izoluju i da ìve po svojim pavilima,te ih nametati drugima. Povezivani su sa

mreàma radikalnih islamista u svijetu, a unekim medijima - ve}inom me|unarodnim- Bo~inja je opisivana kao mogu}i izvor “bijele Al-Kaide”. Od 2000. godine po~inje

povratak srpskog stanovni{tva, dok skoroistovremeno odlaze stranci koji su tuìvjeli, ostavljaju}i za sobom prili~noradikaliziranu zajednicu. Srbi koji su sevratili nisu bili dobro do{li, ali nije bilouloèno ni puno napora da dvije zajednicena|u zajedni~ki jezik.

Godinama su trajale tenzije, a policija jeredovno patrolirala selom. Jednom pri-likom je raciju napravio i EUFOR, zajedno

sa bh. specijalnim policijskim snagama, itom prilikom je uhap{en odre|eni brojmje{tana, Bo{njaka. Od stranih mudàhedi-na, u selu je najduè ostao Imad el-Husein,zvani Abu Hamza, porijeklom Sirijac, kojise ve} godinama nalazi u imigracionomcentru. Enes Imamovi}, neformalni vo|azajednice, kaè da je nekada bilo tenzija ida su odnosi me|u kom{ijama bili “te{ki,

ali su bile druga~ije okolnosti. Mi smo od

‘95. ìvjeli sa tim nekim ljudima koji su sve

vodili. Bili su to izmije{ani Bo{njaci i

Arapi. Poslije 2000. smo ostali sami”, pri~ai kaè da jo{ uvijek imaju neke kontakte sa

Arapima, ali da odluke donose sami.

Enes kaè i da zajednica kao {to je ovu Bo~inji ima jo{ po BiH, “ali ovdje

specifi~no jer je ostala ta pri~a o nama.

vjerovatno na drugim mjestima ima lju

koji vi{e i bolje rade i organizovani su, gd

ima ekonomski ja~ih ljudi. Ovdje je osta

klasi~na fukara”, kaè i dodaje da im nikne pomaè jer “ko ho}e da te finansira t

traì ne{to zauzvrat. Niko ne daje pa

dàbe, nego ho}e da povla~i konce i pra

lutkarsko pozori{te”.

Srbi s kojima smo razgovarali kaù dse sve po~elo mijenjati kada je oti{ao AbHamza. Boro Jefti}, koji je barem sude

prema medijskim napisima, u pro{losznao ~esto biti jako kriti~an prema susjedma, kaè da se sve promijenilo kada do{ao na ~elo MZ i odlu~io da po~nsara|ivati sa Bo{njacima. Enes, koji jezamjenik predsjednika MZ, slaè se Borom. “Kada su se Srbi po~eli vra}at

logi~no je bilo da svi stanovnici koji ìve

MZ participiraju u svemu. Nas s

ignorisali. I tako je bilo sve do 2012. kad

smo odlu~ili da u~estvujemo u radu MZ

Od tada stanje ide naprijed i radimo sv

projekte zajedno”, kaè.Bo~inja je podijeljena na Donju

Gornju. Boro kaè da na tom prostordanas ìvi 90 povratni~kih, srpskidoma}instava sa 205 stanovnika. Pored njìvi 20 bo{nja~kih doma}instava “a

nemamo podatak koliko je to stanovnik

Taj podatak se i ne moè dobiti. Ima

dosta prijavljenih, ali i neprijavljenih, pa

malo varira. Trenutno u {koli ima vi{e nj

hove djece nego na{e. Prije dvije-tri godin

je bilo kontra - na{ih duplo vi{e nego nj


ENES I BORO

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Godinama je BOČINJA, selo u općini Maglaj, bila mjesto na zlu glasu, čemu sudoprinosili mještani, mediji, vjerske zajednice i naravno političari. A onda kao dasu svi zaboravili ovo malo mjesto u srednjoj Bosni. Toliko su zaboravljeni da jedva

da im je neko pritekao u pomoć nakon poplava koje su nanijele velike štete idonijele još veći strah među mještane. Ali su poplave donijele i neku drugačiju

Bočinju u kojoj, bez obzira na razlike, komšije pomažu jedni drugima. Najveći im je strah sada da će sa novim kišama i izborima koji dolaze te solidarnosti nestati

MAGLAJ SVUDA,

MAGLAJ OKO NAS

POPLAVE SU PROMIJENILE SVE



hovih. Niko se duè vrijeme nije odselio,

~ak poneko doseli”, tvrdi predsjednik MZ.Enes nam kaè da u selu ima 14 bo{nja~kih

porodica — “14 ljudi, 14 èna i 50 i ne{to

djece”.

VODA NE[TO NOSI

Donja Bo~inja je uz samu obalu rijekeBosne. Na zidovima ku}a, ~ak i onih kojesu daleko preko ceste, vide se tragovi vode

od prije tri mjeseca. Tada je poplavljena{kola, zgrada Mjesne zajednice i budu}egDoma zdravlja, i 38 ku}a. “Ku}e su bile u

katastrofalnom stanju. Voda je bila od 20

cm do 2,20”, prisje}a se Boro. U pomo} je,kaù, do{lo dosta organizacija i pojedinaca,ali su ve}inom mje{tani sami radili. Ostalisu dolazili da procijene {tete. Mje{tani se

prisje}aju kako je prvih dana nakon poplave bilo jako te{ko jer su bili potpunoodsje~eni. “Sami smo se organizovali i ve}

poslije 10 dana o~istili selo, Srbi i Bo{njaci

zajedno. Ne mo e{ o~ekivati da ti do|e

neko iz Maglaja kada je i tamo sve poto-

pljeno. Poslije mjesec dana i ne{to su po~eli

dolaziti, i sada dolaze sve vi{e i vi{e. Ali

smo sami uglavnom uradili sve. I ène i

mu{karci su radili”, pri~a Jefti}.Radovi jo{ traju, a nadgledaju ih Enes i

Boro. Pomo} koja stiè mje{tani dijeleme|u sobom. Neke porodice su ugroènije,a me|u njima i porodica R eufa Mujakovi}a.

Njihova ku}ica je tik uz rijeku i uselili su prije oko godinu dana. U maju je vodauni{tila gotovo sve. Prije sedam danaMujakovi}i, uklju~uju}i troje djece, su sevratili. Morali su kupiti novi namje{taj jer

je prethodni natopljen vodom, bijela tehni-ka je o{te}ena mada je poku{avaju osposo- biti, ali ku}a se jo{ uvijek jako osjeti navlagu i nadaju se da }e im toplo vrijeme

pomo}i da se osu{i. Djeca ve} pobolijevaju,a doktor je tek u Maglaju. Mujakovi}u su

pro{li pravu dramu u maju.“Redèp se rodio 13. maja, a dan kasni-

je smo ga doveli iz porodili{ta”, prisje}a seReuf. “Kada smo dolazili ku}i, voda se ve}

po~ela izlijevati. Nismo ni pomi{ljali da }e

se izliti iz korita rijeke. Bili smo radosni

zbog nove bebe. Nakon nekih pola sata

voda se izlila u ba{tu. Tje{ili smo se da ne}e

dalje, ali oko 8 nave~er smo po~eli da se

pakujemo i pobjegli sa djecom na sprat kod

kom{ija… Kasno u no}i sam do{ao po jo{

stvari. Nije bilo lako. U toku no}i je voda

do{la jako visoko, nekih metar i po, i oko 2

ujutro smo po~eli izvla~iti porodice.

Probali smo najprije ~amcem pa dìpom, ali

nije i{lo. Onda sam pozvao kom{iju Gagog

koji ima traktor s prikolicom. Voda je

toliko nabujala da je zamalo prevrnula i

traktor. Jednom rukom sam drào bebu,

drugom ènu i djecu. U glavu mi je do{lo

koga da drìm kada se traktor prevrne, da li

suprugu, koje dijete? Gagi je stvarno bio

priseban i nekako nas je izvukao iz te

vode…“ Nakon dva i po mjesecaizbjegli{tva, Mujakovi}i su se vratili uku}icu uz rijeku koju su sami ~istili i svo-

jim sredstvima renovirali, koliko su mogli.Donirani gra|evinski materijal tek sada

pristiè.

BITKA ZA [KOLU

Alma (12) je Reufova najstarija k}erka iu ponedjeljak }e krenuti u peti razredosnovne {kole u Maglaju. Prve razredezavr{ila je u Bo~inji. U njenoj generaciji je

bilo pet u~enika - tri dje~aka Bo{njaka, injih dvije djevoj~ice koje su sjedile zajedno

u klupi i postale drugarice - Alma i An|ela.An|ela ìvi u Docu, selu pored, i nastavit}e {kolu u Zavidovi}ima. Veliki broj {kolana podru~ju Zeni~ko-dobojskog kantonao{te}eno je tokom poplava u maju. U op}ini

Maglaj je situacija vjerovatno najgorObnova ide sporo i te{ko. Bo~inja je planovima za obnovu izgleda zaboravljenU tamo{nju {kolu nekada je i{lo 900 djeca danas samo dvadesetak koji zajednslu{aju nastavu od prvog do ~etvrtog razrda. Imaju dvije nastavnice koje dolaze okolnih mjesta, te po jednog u~iteljvjeronauke — za islam i za pravoslavlj

Nadaju se da }e ove godine dobiti i srps jezik. Nastava se odvija po programZeni~ko-dobojskog kantona.

Mje{tani su nakon poplava odràli satanak i odlu~ili o~istiti {kolu sami jer

shvatili da im niko ne}e pomo}i. “Svi sm

mislili da }e neko renovirati i na{u {kolu ka

i ostale, ali niko ni{ta”, pri~a predsjednMZ. “Onda me nazvao jedan ~ovjek i reka

da ima informaciju da {kola ne}e vi{e radi


ENES I BORO

OSNOVNA [KOLA U BOÎNJIU ponedjeljak po~inje nastava u {koli koju su nakon poplava obnovili sami mje{tani

14. MAJ 2014.Donja Bo~inja je bila potpuno

poplavljena ve} sa prvim poplavama



nego }e djecu voziti u Maglaj. Nisam

vjerovao, ali sam se uvjerio da je tako. Nas

niko nije o tome obavijestio, niko nije saz-

vao roditelje da im to kaè. Onda sam digao

pra{inu i napokon je do{ao kantonalni mini-

star za {kolstvo i rekao nam da {kola nije

uslovna.” Bo~injani nisu èljeli prihvatititakva obja{njenja i nastavili su tragati zanekim ko }e im pomo}i da obnove {kolu.Saznali su da UNDP to radi, ali i da njihovanije na spisku onih koje treba obnoviti.“Saznao sam da postoji neki plan da UNDP

radi novu {kolu na prolje}e i da je vrijednost

toga 300.000 KM, za 20 djece. Ima li to

logike? Ima ako se uzme u dèp 150.000

KM. Direktor {kole ima neki projekat

adaptacije za 274.000 KM. To su smije{ne

cifre. Neka nama daju jo{ 100.000 i mi }emo

da pozlatimo {kolu. Mi smo sami, uz pomo}

prijatelja, obnovili {kolu”, pri~a Boro koji poja{njava da je svima stalo da mala djecane moraju i}i do Maglaja u {kolu, po zimi iki{i. “îm padne prvi snijeg, kombi ne

moè da vozi. Ti prevoznici koje pla}a min-

istarstvo su neodgovorni i kada padne snijeg,

ne voze nego puste djecu da idu pje{ke. A

kako }e dijete od {est godina i}i pje{ke?

Kako? Za mene je {kola gotova stvar i

spremna je u ponedjeljak. Na op{tini Maglaj

samo }e Bo~inja imati spremnu {kolu zato

{to smo je sami sebi popravili.”

Enes kaè da nije mogao dopustiti ddjeca idu pje{ke do {kole. “[to da mo

dijete ide 15, 20 km u {kolu kada ima {ko

tu? Sa malo sredstava mi smo sami o~isti

{kolu. îstili smo {est ili sedam dana sav t

mulj”, kaè ali dodaje da nije zadovolja{kolom. “Poredim sa onim {to je bilo nek

da i mislim da dana{njim nastavnicima ra

u podru~nim {kolama nije bitan. Do|e{ u

u 11.15 pusti{ djecu, pri tome sva djeca

istom razredu, a razli~itih uzrasta. I ond

neko treba re}i djetetu ovo sada nije za teb

nego za onog drugog. Ali, neko je to tak

namjestio namjerno da osakati generaciju

I Enes i Boro, a ~ini se i drugi mje{tankategori~ki su protiv toga da djeca vozado neke druge {kole. “Djeca su postala ka

roba na trì{tu”, kaè Enes. “[to vi{e djec

u nekoj {koli, to vi{e mogu}nosti da nek

zaposli svoju tetku ili ko zna koga. Mo`d

je neko tako i ovdje htio?”

Iako je sada u {koli tek dvadesetadjece, svi mje{tani se nadaju da }e ih uskro biti vi{e. Zora Jovanovi} kaè da

mladi Srbi vra}aju u Bo~inju jer ne èvi{e ìvjeti u gradovima. I Enes kaè da } biti jo{ Bo{njaka i da su kupili puno zemljDo tada, Reuf se nada, odnosi me|kom{ijama }e biti sve bolji i bolji. “Poplav

su promijenile odnose me|u kom{ijam

olak{ale. Treba sada da izvu~emo pouku

ovoga. Naàlost, poplava nam je trebala z

to. Sada u Bo~inji nemamo problema osi

onih svakodnevnih u BiH - nezaposlenos

nebriga o {kolstvu i ostalim potrebam

ljudi, a pogotovo sada u danima posli

poplave. A nama malo treba, samo da pr

poznamo vrijednosti - a to su ljudi, djeca

ìvot”, zaklju~uje Mujakovi}.


NEKA DRUGA BOÎNJ

Boro Jefti} kaè kako je saradnjaizme|u Srba i Bo{njaka danas dobra, aline sjajna. Enesa opisuje kao vo|ubo{nja~ke zajednice. “On je njihov pred-

stavnik i prenosi im poruke. Oni sevezuju za jednog ~ovjeka, {to mislimda nije najbolja solucija. Ali, u njih jetakav sistem i dogovor, i ja topo{tujem.”

Boro se u Bo~inji vratio 2003. “@ivotnije ni teàk ni lak. Ljudi imaju fobijuod Bo~inje, a nije sve to ba{ tako. Evo,Boì} se ovdje slavi bolje nego uRepublici Srpskoj. Ovdje je problemzapo{ljavanje.”

Enes nevoljko pri~a o pravilima unutarzajednice kojoj vodi. U Bo~inju je do{ao1995. godine iz okoline Zavidovi}a. “Mi

se moèmo razlikovati u nekim stvari-ma, ali kada su u pitanju obi~ne stvari,dajte da vidimo moèmo li raditi zajed-no. Neke stvari radimo razli~ito, a sve

ostalo su op}i interesi. Na taj na~infunkcioni{u dràve pa {to ne moèmo imi? E, moje privatne stvari su moje i jau svojoj ku}i ìvim po svojim pravili-ma”, poja{njava. Kaè i da su dugo imaliproblema sa ljudima koji su dolazili sastrane da “prave problem”, ali i sa polici-

jom. Danas pak u Bo~inji vi{e nema nipolicijske stanice, a tek povremeno ihobi|e jedan policajac koji do|e izMaglaja. Kada ima ko da ga doveze.“Ovo je klasi~ni promjer suìvota. To jesuìvot do kojeg smo sami do{li, uzpuno opstrukcija.”

ENES I BORO O MJESNOJ ZAJEDNICI BOÎNJA

Savladavanje prepreka

ENES IMAMOVI]

“Ovo je klasi~ni prImjer suìvota. To je suìvot do kojeg smo samido{li, uz puno opstrukcija”

BORO JEFTI]

“@ivot nije ni teàk ni lak. Ljudi imaju fobiju od Bo~inje, a nije sve toba{ tako”



Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, imenovao

je prije mjesec dana Cvijetu

Tanasi} za svoju savjetnicu zaBr~ko Distrikt. Pri tome,

Dodiku ni najmanje nije zasmetalo {to jeTanasi}eva optuèna za nekoliko krivi~nihdjela.

Naime, protiv Tanasi}eve, doskora{nje{efice Odjeljenja za Javni registar u Vladi

Br~ko Distrikta BiH, Tuìla{tvo Br~koDistrikta podiglo je optu`nicu za protivza-konito posredovanje u zapo{ljavanju inaplatu dnevnica na ime la`nog slu`benog

putovanja.Optu`nicom se Cvijeta tereti da je kao

savjetnica gradona~elnika Dragana Paji}a

2011. godine protivzakonito posredovala uzapo{ljavanju u dvije osnovne i jednojsrednjoj {koli u Br~kom tako {to je Odboruza zapo{ljavanje Distrikta u zatvorenojkoverti dostavila imena kandidata koji tre-

baju biti izabrani. Tereti se i da jegodinu ranije la`nim podacima ispunilanalog za slu`beno putovanje, na osnovu~ega je na ime la`no prikazanih dnevnica iz

budèta Distrikta naplatila blizu hiljadu i pet stotina KM.

Osnovni sud Distrikta potvrdio je da postoji dovoljno dokaza za osnovanu sum-nju da je Cvijeta po~inila koruptivna krivi~nadjela - protivzakonito posredovanje, zatimfalsifikovanje slu`bene isprave i na koncu -

prevaru u slu`bi. U skladu sa Krivi~nimzakonom Distrikta za krivi~na djela nakoja se odnosi optu`nica moè se izre}ikazna zatvora u trajanju od {est mjeseci do

pet godina.

CVIJETA SAVJETOVALA I

GRADONAÊLNIKA BR^KOG

Ina~e, biv{i gradona~elnik Br~-

kog Dragan Paji}, kojeg je Cvijeta savjeto-vala, uhap{en je 2011. godine zbog sumnjeda je umije{an u podmi}ivanje i krivi~nadjela protiv slu`bene i druge odgovornosti.

Mediji su nedavno objavili da jeOdjeljenje za javni registar u Vladi Br~koDistrikta BiH, na ~elu sa {eficom CvijetomTanasi} (SNSD), prekr{ilo Zakon o za{titili~nih podataka BiH, jer je nezakonitoobra|ivalo podatke o zaposlenju Muje

Hadì}a, {efa Odsjeka za koordinaciju pomo}i Evropske unije i regionalnu sarad-nju u Kancelariji za evropske integracije uBr~kom.

Hadì} je podnio zahtjev za izdavanjeli~ne karte bez navo|enja entitetskogdràvljanstva, a potom i àlbu na rje{enjekojim se njegov zahtjev odbija.


SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI] IMARIO ILIÎ]

Slučaj CVIJETE TANASIĆ, najnovije savjetnice predsjednika RS-a MILORADADODIKA koja je u Brčkom optužena za korupciju, falsifikovanje službene isprave

i prevaru u službi, bio je povod da istražimo ko su zapravo ključni savjetnicipredsjednika RS-a, po kom principu ih on bira i kako ih nagrađuje za taj angažman

PREDSJEDNIÊDODIK MILORADE, MI UTEBE POLA@EMO NADE

Dodikovi klju~ni savjetnicisu korumpirane, slabo

obrazovane, snishodljive

i pohlepne osobe

KO SU DODIKOVI LJUDI IZ SJENEMilorad Dodik angaòvao je na desetinetajnih i javnih savjetnika, ~iji glavni adut jemorao biti odanost predsjedniku RS-a



Na inicijativu Cvijete Tanasi}, zbognenavo|enja entitetskog dràvljanstva,gradona~elnik Br~ko Distrikta Ante Domi}

protiv Hadì}a je podnio disciplinsku prijavu optuùju}i ga za nepriznavanje zakon-skih propisa BiH koja reguli{u dràvljanstvoBiH.

Ovaj slu~aj uzburkao je javnosti uBr~kom. Niz gra|anskih aktivisti~kih orga-nizacija i boraca za ljudska prava pruìli su

podr{ku Hadì}u u ovom nezapam}enomslu~aju.

Slu~aj novopostavljene Dodikove savjetnice Cvijete bio je povod da istraìmoko su zapravo savjetnici predsjednika RS-a,

po kom principu ih on bira i kako ihnagra|uje za taj anga`man.

U izboru savjetnika Dodik se, kako saz-najemo od njegovih bliskih saradnika,uglavnom rukovodi odano{}u i pri-

jateljstvom. To je njegovo tuma~enje moral-no-politi~ke podobnosti. U njegovom kabi-

netu savjetni~ka mjesta uglavnom zauzi-maju podobni novinari.

Biljana Boki} i Pero Simi}, Dodikovisavjetnici za medije, vedre i obla~e medi-

jskom scenom Republike Srpske.Boki}ku i Simi}a u medijsku orbitu je

lansirao Dragan Davidovi}, nedavno smi- jenjeni direktor RTRS-a, koji je uzgred odove ku}e napravio SNSD-ov bastion, kojise godinama bez milosti obra~unavao sa

Dodikovim kriti~arima i protivnicima.Boki}ku i Simi}a, me|utim, u Dodikov

kabinet instalirao je vladika zahumsko-hercegova~ki Grigorije, koji je sa Boki}-kom, po trebinjskoj liniji, prijatelj dugi nizgodina. Odlu~uju}u ulogu u kreiranju

javnog mnijenja imaju i Dodikovi savjetni-ci Slavko Mitrovi} i R ajko Vasi}.

Me|utim, od svih navedenih najvi{e je“napredovao” Pero Simi}, koji je sa sred-njom stru~nom spremom postao ~lan Odboranau~nika i istori~ara Andri}evog instituta.

Naime, bez fakultetske diplomDodikov medijski savjetnik Pero Sim

prije nekoliko mjeseci postao ~lan Me|unarodnog nau~nog odboOdjeljenja za istoriju Andri}evog institutPredsjednik tog odbora je direktoAndri}evog instituta Emir Kusturic

a ostali ~lanovi su ugledni profesori istori~ari Oleg Ajrapetov, Svetozar Raja

Miroslav Peri{i}, Ivan Obradovi}.

Pero Simi}, kojeg je ratni SDS postavza direktora SIM radija u Bijeljini, osim {

je postao gospodar medijske scenRepublike Srpske, uznapredovao je i dnau~nika od renomea.

Na zvani~nom web sajtu Andri}grad pi{e da je Andri}ev institut “klasi~an insttut dru{tvenih nauka i umjetnosti ~iji cilj jda okupi umne i uticajne stvaraoce i d

postane stub i oslonac srpske kulture popSrpske akademije nauka i umjetnos(SANU) i Matice srpske”. Pero Simi}, ko

je u vojnoj uniformi oki}en redenicim

tokom rata u Bijeljini sijao strah me|Bo{njacima, postao je umni i uticajstvaralac Republike Srpske.

Me|utim, kakav intelektualni Skadna Drini gradi Kusturica sa PeroSimi}em, najbolje govori njegova izjavdata prilikom otvaranja Andri}evog institta da je rije~ o “ustanovi koja }e odigraveliku ulogu, od ovog trenutka pa unedgled”.

U junu pro{le godine usvojen je ugovizme|u Vlade Srbije i Vlade RS-a o osnvanju Javne ustanove “Andri}ev institut”Vi{egradu u Republici Srpskoj. U skladu

navedenim osniva~kim aktom predvi|en je da se finansijska sredstva obezbje|uju budèta Srbije i budèta RS-a u omjeru 5 prema 50 posto.

Veliku medijsku pra{inu u Srbiji izzvala je odluka Ministarstva prosvjetnauke i tehnolo{kog razvoja Srbije o upla170.000 eura za finansiranje rada toInstituta u 2014. godini. Nakon {to su institucije kulture i intelektualci u Srbi

pobunili da taj Institut nije akreditovan Srbiji, niti je novac dobio na konkursu kadruge institucije, oglasio se Kusturica, ko

je srpske nau~nike optuìo da su ljubomo

ni i zavidni. Odbrusio im je da je Andri}einstitut akreditovan u Republici Srpkoj,da }e zvani~ni podaci o toj ustanovi bidostupni na web stranici do Vidovdan2014. godine, kad formiranje instituta budu potpunosti zavr{eno. Iako su pro{la dvmjeseca od tog roka, podataka na web strnici jo{ nema.

Me|utim, ono {to se moè na}i na westranici Andri}grada jesu “Istorijske svske” o Prvom svjetskom ratu, ~iji glavi odgovorni urednik je Kusturica, a urenik vajnim srpskim istori~arima i doktorma nauka srednjo{kolac Pero Simi}.

Upu}eni u kretanja u politi~kom i ku


MRA^NE STRANE DODIKOVIH SAVJETNIK



turnom ìvotu Republike Srpske tvrde da je u tom entitetu odavno jedina potrebnareferenca za napredak u slu`bi, ali i zaverifikaciju umjetni~kog i nau~nog dije-la, “certifikat” Milorada Dodika. PeroSimi} je to prvi shvatio. Zato, kaù, nije nikupovao doktorsku diplomu.

SPORTSKI NOVINAR MILINOVI]

NA ÊLU RTRS-a

Nije, me|utim, Pero Simi} jedini novi-nar koji se domogao savjetni~ke fotelje ukabinetu predsjednika RS-a. Dra{ko

Milinovi}, nekada{nji sportski novinar ivoditelj RTRS-a, bio je Dodikov {ef kabi-neta nekoliko godina. Po izboru @eljke

Cvijanovi} za premijera, Dodik ga {alje unjen kabinet gdje mijenja @eljku

Dragi~evi}, tako|e biv{u novinarku RTRS-a.Me|utim, krajem marta Dodik Milinovi}a

postavlja za v. d. direktora RTRS-a, umje-sto R ajka Radovanovi}a. Odluka daMilinovi} bude na ~elu Javnog servisa RS-a

u vrijeme predizborne kampanje govori da je on kod Dodika u proteklom periodu ste-kao neizmjerno povjerenje.

Dodikov savjetnik za me|unarodneodnose, kako stoji na web stranici pred-sjednika RS-a, je Gordan Milo{evi}. On jetako|e prije dolaska u kabinet radio kaonovinar honorarac.

Milo{evi}, kao i Pero Simi}, imazavr{enu samo srednju {kolu. O tome udepe{ama Wikileaksa svjedo~i biv{aDodikova {efica kabineta i savjetnicaSrebrenka Goli}, aktuelna ministarka za

prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i

ekologiju RS-a.Goli}eva je krajem maja pro{le godineodstupila sa pozicije {efa Dodikovog kabi-neta i vratila ~lansku kartu SNSD-a.Godinama je bila lojalna Dodikova savjet-nica i njena ostavka {okirala je mnoge par-tijske kolege.

Razloge iznenadne Goli}kine ostavkeotkrile su depe{e Wikileaksa . Ona je

prema, navodima iz tajnih depe{a, bila u bliskom kontaktu sa Odjeljenjemambasade SAD-a u Banjoj Luci.

“Imali smo dugi razgovor sa uzrujanom

Goli}evom, koja je rekla da su glavni

razlozi za njenu ostavku profesionalni.

Postajala je sve vi{e frustrirana ‘haosom u

kabinetu’ i bila isklju~ena, marginalizirana

i ponièna. Goli}eva se poàlila zbog neo-

brazovanih, nekompetentnih savjetnika

koje je nedavno zaposlio Dodik. Dodala je

da je atmosfera u kabinetu optere}ena

‘zlom’ i ‘intrigom’. Goli} je dodala da su

Dodikovi klju~ni savjetnici umije{ani u

nesumnjivu finansijsku korupciju, ali je

bila vrlo oprezna da ne uplete samog

Dodika u bilo kakav kriminal. Obja{njava

da je ona sama ‘~ista od bilo kakvog krimi-

nala’, ali tvrdi da se ve}ina Dodikovih sav-

jetnika li~no obogatila daleko iznad svojih

zvani~nih primanja”, stoji u depe{i koju jesa~inio ameri~ki diplomata nakon duègrazgovora sa Srebrenkom Goli}.

Goli}eva je rekla da je ~esto traìla odDodika da obrati vi{e pa`nje na iznenadnoi neobja{njivo boga}enje svojih savjetnika,ali da je Dodik odbijao da je slu{a ili nije

brinuo zbog toga. Diskretno je priznala da je zbog odbijanja da u~estvuje u korupcijiostala izvan Dodikovog kruga. Tako|e jeizrazila razo~arenje zbog “pove}anog”srpskog nacionalizma unutar SNSD-a iVlade RS-a. Rekla je da “Dodik nije ista

osoba kakva je bio prije tri godine”, i da

dozvolio da bude zaveden od svojih savjenika. Goli}eva je govorila kako o ivljavannacionalisti~ke retorike i emocija me|Srbima u RS-u podsje}a na 1992. godinRekla je da je bila naivna da toliko verujSNSD-u, otkako se pridruìla toj partiji jo1996. godine.

Goli}eva je najvi{e ljutnje pokazazbog Gordana Milo{evi}a, Dodikovovanjsko politi~kog savjetnika. Opisala ga kao jednog od mladih koji su zaposleni jgovore engleski iako nemaju akademskkvalifikacije. Goli}ka je rekla da j


SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI

Dodikov savjetnik za me|unarodneodnose Gordan Milo{evi} najmanje sebavi savjetovanjem predsjednika RS-a.Njegov glavni posao je posredovanje zasve one koji èle da do {efa do|u

pre~icom.Velibora [otru i Milo{a ubrilovi}aûbrija, koji su nekada slovili kao ljudi odposebnog povjerenja predsjednika RS-aMilorada Dodika, u novije vrijeme zamije-nio je Gordan Milo{evi}, nekada{nji sport-ski novinar Radija RS-a.

Milo{evi} se od po~etka svoje savjet-ni~ke karijere koja je zapo~ela u vrijemeDodikovog premijerskog mandata, baviposredovanjem izme|u {efa i onih kojiimaju potrebu da se s njim sretnu izazatvorenih vrata. Oni koji su bili korisnicinjegovih usluga u spajanju sa Dodikom,

svjedo~e da su bez problema uspijevalida dogovore sastanke na koje nisu dugo~ekali.

POSREDOVANJE KOD PREDSJEDNIKA RS-a

Savjetnik Milošević stručnjak zaposredničke poslove

UTICAJNISTVARAOCI RS-aEmir Kusturica je PeruSimi}a postavio uravan nau~nika odrenomea

DODIKOVI SAVJETNICI OMilorad Dodik drì do savjeta p

GordanMilo{evi}



Milo{evi} pozajmljivao novac za cigarete

kada je uposlen kao zapisni~ar, ali da jenedavno zavr{io izgradnju velike noveku}e i nabavio nova kola.

Goli}eva je, tako|er, kritikovalaDodikovog klju~nog savjetnika Slavka

Mitrovi}a, opisuju}i ga kao opasnu osobukoja ima lo{ uticaj na Dodika. Rekla je daMitrovi}, koji se sam predstavlja kaonepla}eni savjetnik, zna~ajno doprinosiDodikovom nacionalizmu i da je on

pripremio ve}inu, ako ne sve, vatrene

uvodnike i kolumne koji se ~esto pojavlju-

ju pod Dodikovim imenom u medijima RS-a.U komentaru depe{e kaè se da njenetvrdnje o korupciji u Dodikovom kabinetu

podsje}aju na sli~ne tvrdnje koje sve vi{ekruè me|u lokalnim posmatra~ima i unovinama.

“Ostavka Goli}eve i njene opservacije

daju vjerodostojnost tvrdnjama koje smo

~uli i od drugih da je Dodikov pristup

politici promijenjen i da on nije

pragmati~ni, socijaldemokratski politi~ar

kakav je bio. Drugim rije~ima, da je njego

va nacionalisti~ka retorika vi{e od sam

retorike. To moè biti i zbog toga {to je sv

vi{e okruèn tvrdolinija{kim i korumpirani

savjetnicima. To moè biti simbol arogan

cije i èlje za totalnom kontrolom, koja

postala o~ita nakon nadmo}ne pobjede nj

gove partije na oktobarskim izborim

2006. godine”, stoji u depe{i ameri~kambasade.

KECMANOVI] SAVJETNIK

ZA POLITI^KA PITANJA

Slatki kola~ vlasti Dodik je podijels bliskim i vjernim prof. dr. Nenado

Kecmanovi}em , koji je zvani~no njgov savjetnik za politi~ka pitanjPrema saznanjima na{eg lista, potro{e

prof. Kecmanovi} i Dodikov savjetnSlavko Mitrovi} glavni se kreatori poulisti~ke pri~e o otcjepljenju RepublikSrpske.

Profesor Kecmanovi}, ina~e dekaFakulteta politi~kih nauka u Banjoj Luc

predstavlja se kao dobar poznavalac srpskih prilika sa obje strane Drine. U sav

jetni~ke vode uveo je i vi{eg asistenFPN-a Aleksandra Vranje{a, koji j

postao asistent na FPN-u iako je zavr{ privatni Komunikolo{ki koled` u BanjLuci.

Ipak, najzna~ajniji Dodikov savjetn je, tvrde upu}eni, Zoran Kora}, ~iekonomska umije}a i veze poti~u iz srpsk

jugoslovenskog trgova~kog giganGenexa . U Republici Srpskoj se pojavlju1998. godine, kada je Dodik prvi put posta

premijer i od tada pa do danas stalno je unjega. On je, kako se tvrdi, ministar zDodikove privatne poslove, koje obavlizvan granica Republike Srpske. Kora}tako|er anga ovan na dovo|enju velikinvesticija u RS. Li~no se angaòvao ndolasku „êza“ u RS. Njegova uloga je bizna~ajna i u formiranju njema~ko-banjaluke firme Mühlbauer , koja je nezakonidobila poslove vrijedne 104 miliona marka vezane za {tampanje li~nih dokumenaza gra|ane BiH.

Dodik savjetuje Milan Ljepojevi

nekada{nji urednik Euro Blica i auto

knjige “Dodik, ~uvar Srpske”, zatidevedesetogodi{nji Ari Livne, specijalizaslanik Svjetskog jevrejskog kongresa z

prostor biv{e Jugoslavije, koji je ujednoekonomski predstavnik RS-a u Izraelu. N~ini se da Dodik nije uvjeren da }e njegosavjetnici uspjeti izvojevati izbornu pobjdu, pa je za predizbornu kampanjangaòvao beogradsku agenciju WatcOut . Ova agencija vodila je Da~i}evu kam

panju na posljednjim izborima u Srbijinjene usluge nisu nimalo jeftine. Koliko

beogradski spin doktori pomo}i Dodikvidje}emo vrlo brzo, na predstoje}iizborima…


3

MRA^NE STRANE DODIKOVIH SAVJETNIK

U jednoj od depe{a koja je poslana izsarajevske ambasade SAD-a, a koju jeobjavio Wikileaks, Srebrenka Goli} jezahumsko-hercegova~kog vladikuGrigorija, me|u ostalim, okrivila zaDodikov uzavreli nacionalizam, opisuju}iGrigorija kao “opasnog laòva”.

U depe{ama se posebno analizira uti-

caj Grigorija na politiku u RS-u, napadena novinare i uticaj na mlade sve{tenike.

Vladika Grigorije je opisan kao “iznim-no lukava osoba sa posebnom sposob-no{}u da predvidi doga|aje dalje negove}ina politi~kih lidera u Bosni”. Njegovetendencije su daleko od demokratskih iinkluzivnih, {to zahtijeva pravilan isrda~an, ali ne pretjerano prijateljskipristup. Nagla{ava se da Grigorije nemaproblemati~nu ratnu pro{lost, kaoKa~avenda, i da ima {ire poglede i vezenego Jefrem i drugi u pravoslavnojhijerarhiji.

EKSTREMNI SAVJETI DUHOVNIKA GRIGORIJA

“Vladika Grigorije savjetuje Dodikada bude nacionalista”

JAKecmanovi}a, Cvjete Tanasi} i Slavka Mitrovi}a

DOMINATNIUTICAJ

VLADIKEGRIGORIJA

Vladika Grigorijedugogodi{nji je

Dodikov prijatelj isavjetnik



VJE[TA^KO TR@I[TE RAD

OHR U MILJACKI

Doma}ini rade onoliko koliko se od njih tra`i



ekonomski problemi ustvari vaàn prioritet

za gra|ane“, kaè ona.

DIO PROBLEMA

Obja{njavaju}i kakve su dugoro~ne posljedice ovakvih politika me|unarodnihorganizacija, Baker kaè da je problem utome {to je kreirano trì{te rada na kojem jete{ko na}i dobar i siguran posao.“Me|unarodne organizacije nisu uzrokovale

ove probleme same, ali nisu u~inile dovoljno

da ih otklone”, tvrdi i dodaje da pozitivnastrana je u tome {to su „lokalci“ bili umogu}nosti pomo}i svojim porodicamazara|uju}i, ali samo toliko dugo koliko trajeugovor: “Neki analiti~ari tvrde da su

me|unarodne organizacije poremetile trì{te

rada u godinama nakon potpisivanja

Dejtonskog sporazuma regrutuju}i

talentovane mlade ljudi koji bi ina~e postali

profesionalci u nekim oblastima. I ima tu

istine, ali moramo se tako|er sjetiti da su

neki od poslova za me|unarodne

organizacije tako|er zahtijevali vrlo

sposobne profesionalnce i oni koji su ih

radili su dobili podr{ku za dalje usavr{a-

vanje. To se ponekada de{avalo, ali nije

ra|eno sistematski u svim sektorima.“

Vje{tine koje su sticali “lokalci” ume|unarodnim organizacijama te{ko da su

primjenjive u ìvotu ili zemljama u kojimanema me|unarodne intervencije. Tako su

postajali oficiri za demokratizaciju, iliasistenti na raznim projektima koji imajusmisla samo unutar sistema me|unarodnihorganizacija, ili razni drugi poslovi za koje

na trì{tu rada nema potrebe. Odre|eni brojnjih je dobio ponude da isti posao nastaveraditi u drugim postkonfliktnim zemljama u

svijetu, {to se pojavilo kao jedno rje{enje znovonastalu situaciju, no rje{enje koje odgovaralo samo specifi~noj grupi ljud

No, na kraju je i ovaj faktor doprinio, “a

nije bio jedini uzrok”, stvaranju ekonomskih uslova zbog kojih su ljudi napu{taBiH nakon rata.

Kratkoro~ni ugovori koje su lokaluposlenici dobijali bile su na neki na~inznak da me|unarodne organizacije nèle da se obaveù na dugoro~nintervenciju u BiH. “Ovo se de{avadijelom zbog politi~kog pritiska na vladzemalja iz kojih su ti stranci dolazili vlade nisu èljele da se obavezujdugoro~no”, te su se me|unarodnorganizacije pona{ale kao da uskorodlaze, {to je dovelo do nepostojanjdugoro~nih planova.

Baker primje}uje i da u BiH dan postoji skoro pa posebna dru{tvenkategorija koju ~ine lokalni uposlenime|unarodnih organizacija, mada kaè d

jo{ uvijek nema dovoljno istraìvanja tome. “Mislim da su uslovi rada koje su o

imali stvorili prili~no druga~ije iskustvo n

trì{tu rada. Postoje tako|er vrlo jak

prijateljske veze me|u njima, te moèmo

tom smislu govoriti o ‘dru{tvenoj grupi’, a

manje sam sigurna da moèmo govoriti

dru{tvenom identitetu koji bi {irok

zajednica prepoznala kao takav.“


ME\UNARODNA INTERVENCIJA

Djelovanje me|unarodnih orga-nizacija, tvrdi Baker, koje su u BiH do{lekako bi pomogle stabilizaciju zemlje iizgradnju pravne dràve, bilo bi mo`daefikasnije da su radili druga~ije. Time bi,smatra, bio napravljen i odre|eni pritisakna bosanske politi~are da preduzmukonkretne korake ka pobolj{anju socio-ekonomskih uslova za gra|ane. „Zahtjevikoje su imali plenumi ove godinepokazuju koliko malo je ra|eno natome“, tvrdi Baker, ukazuju}i na zahtjevekoji su se odnosili na nelegalnuprivatizaciju, nepotizam u javnimustanovama i druge anomalijebosanskohercegova~ke svakodnevnice.Baker smatra da su me|unarodneorganizacije trebale obezbijediti boljeuslove za obuku lokalnog osoblja.„Naprimjer, NATO prevodioci nisu

trebali brinuti da li }e ostati beznaknada ako budu povrije|eni usaobra}ajnoj nesre}i na poslu. Drugo,kada organizacije smanjuju brojuposlenika, trebale su bolje promislitio tome {ta oni mogu raditi poslije itrebale su imati bolje planove da impomognu da pro|u kroz promjene. Akosu oni o~ekivali da njihove biv{iusposlenici po~nu recimo svojeposlove, da li su im mogli pomo}ipodr{kom ili kapitalom koji im jetrebao? Ponekad su organizacije to iradile, ali ima puno negativnihiskustava. Ovo je bitno, jer zadatak me|unarodne intervencije je bio dastabiliziraju Bosnu, a stabilnost trebada nosi javnost koja je u mogu}nostida si priu{ti pristojan ìvot“, zaklju~ujeCatherine Baker.

IZNEVJERENA MISIJA

Međunarodna zajednica bila biefikasnija da je svojim primjerom

pravila pritisak na bh. političare

MOMO I UZEIRSjedi{te UNHCR-a u UNITIC-u



DE^KO IZ NA[EG SOKAKA

PRVA LIGA Velibor ^oli}, pisac zakojeg se “otimaju”

izdava~i



Ve} peta knjiga Velibora ôli}a nafrancuskom jeziku je galimatijaskoji se proteè kroz 20. stolje}e, aglavni junak je Rom - Azlan, kakofrancuzi izgovaraju Arslan,

“tursko” ime za lava. On prolazi kroznajrazli~itije vrste situacija, svirakraljevima i prosjacima, zavodi ène, pijealkohol, kuburi s papirima i vodi nas u

jedan istovremeno ~udesni i àlosni svijet,u kojem su prakti~no svi narodi, osim onihnajve}ih, “sitan kusur”.

RAT JE LJUDSKA SUDBINA

Najzna~ajniji francuski izdava~

Gallimard objavio je na \urdevdan va{u

knjigu

Ederlezi

, “put kroz 20. stolje}e”,

pri~u o romskom orkestru, virtuozima,

pijanicama, zavodnicima... Znaju}i Va{

prethodni opus, umjetni~ke i ljudske

afinitete, to nije jo{ jedna pri~a o

“Ciganima koji lete u nebo”, nekakav

magijski eskapizam i podilaènje publici,

kojim se nudi model la`ne slobode, nego

studiozno djelo koje obuhvata cijelu jednu

povijest: od odvo|enja Roma u

koncentracijske logore 1943., do posljed-

njeg rata 1993. godine. Koliko je vremena i

istraìvanja trebalo da nastane

Ederlezi

?

Podnaslov romana je - comédie pessimiste, pesimisti~ka komedija. Krenuosam od klasi~nih ‘gr~kih’ obrazaca, dakle

komedije, a potom uzeo zbilju, stvarneljude i napravio nekakvu vrstu metafore o‘strancu’, o onom drugom koji nije odavde,koji nam smeta... Po{to je u literaturi svemogu}e, a i red bi bio da se povijesne~injenice u jednome romanu ne

provjeravaju, odgovornost je pisca, a pogotovo romanopisca, da nam predstavi‘logi~nu fikciju’, malo umotvorinu a

bogumi, {to bi rekli Montenegrini, malovi{e rukotvorinu. Ina~e, normalna distancaod knjige do knjige je za mene tri godine, idok je ovaj novi roman jo{ svje` , ja ve}

po~injem prikupljati gra|u za novu knjigu. Najavio sam je kod Gallimarda za 2017.godinu. Sve ostalo je mo`da, ponavljammo`da, talenat, no presu|uju sigurnodisciplina i svakodnevni rad. Antonio Lobo

Antunes, genijalni portugalski lu|ak, jednom zgodom mi je rekao: “Hvale ga

kao romanopisca a on jadan vjerovatno

nema ~ak ni hem oroide.”

Rat i ratovi su ostali gotovo

opsesivna tema Va{ih djela, ali redovito na

crnohumornom fonu. îni se da ne volite

patetiku i epske uzlete. Ederlezi po~inje

citatom Jerzyja Leca:

“Ne predajite se

nikada o~aju moè vas iznevjeriti ili

prevariti.”

Nisam nekakav teoreti~ar, no ponekadmi se u~ini da su ratovi stari koliko iknjièvnost. Od svih na{ih svetih knjiga,

preko Homera pa sve do Tolstoja. Rat jena{a, tako ljudska sudbina. Naravno, nijeisto biti ro|en u Zürichu ili u Modri~i, na

Saint-Germain-des-Prés ili u Ruandi... R je na{ kri`, htjeli mi to ili ne, koji nosimo nna{e male Golgote, on nas odre|uje, zbonjega smo tu gdje jesmo, htjeli mi to ili nena{u generaciju sigurno, a vrlo vjerojatno

jo{ koju slijede}u... Knjièvnost immnogo vi{e od sedam smrtnih grijehovTri prva po meni su - ‘brbljanje’ u pisanj

patetika i dijeljenje lekcija, moraliziranj Ne ide, ne moè. Pogre{no je pisca, ka`Marquez, smatrati intelektualcem, on

prije svega emotivac.

Neki vas uspore|uju sa Aleksandro

Hemonom, ne samo zbog toga {to s

promijenili jezik pisanja, ve} i zbog tog

{to ste obojica na{li kôd na drugom jezik

engleskom ili francuskom. To zna~i da

tamo{nje knjièvnosti ugradite istan~a

bosanski smisao za humor i autoironij

Tako je ve} od Va{e prve “francuske

knjige Bosanci, objavljene 1993. godin

Kako Francuzi stoje s humorom

samoironijom? Jesu li im smije{ni Va

likovi, recimo “bosanski Münchausen”, {

bi mi rekli veliki lavordìja Niko

Barbari}, koji poput crvene niti povezu

pri~e u

Sarajevskom omnibusu

?

Naravno da razumiju. Fala Bogu da slatko nasmiju na mojim ~itanjima, nznaju}i, naravno, da }e ve} slijede}stranica biti tragi~na i “te{ka”... Pravkomedija koristi arhetipske, univerzalnobrasce. A ta metafizi~ka bliskost tragi~noi komi~nog je, ~ini mi se, na{ specijalitet,kad kaèm na{ ne mislim na Zagorce i


SJE]ANJE JE ODGOVORAN PROCE

Francuska kuturna javnost i publika puni su hvale za «Ederlezi», novi romanbosanskohercegovačkog pisca VELIBORA ČOLIĆA (Odžak, 1964.), autora koji je

nakon života predratnog rockera, pisca u nastajanju i prevodioca, s jednomtorbom otišao u Francusku a danas je nezaobilazna referenca u tamošnjoj

literarnoj produkciji; s našim saradnikom Čolić je razgovarao o poziciji pisca,

nostalgiji, CESARIJI EVORI, LJILJANI PETROVIĆ BUTTLER, Evropi,Romima, Bosni, crnom humoru...

FRANCUSKA KNJIŽEVNAZVIJEZDA IZ ODŽAKA

Da me nisu protjerali iz Modri~e, Odàka, Bosne, mogao

sam biti zafrkan basista, kao Burdu{ ili Charlie Mingus ..

V E L I B O R ^ O L I ]

Razgovarao: AHMED BURI]



[umadince, nego ba{ na nas Bosance. Kakoi otkud ne znam, mo`da tu ima i pokojaslavenska vertikala, êsi, Poljaci... To kodmene ide prirodno - prona}i onu iskru, onajgest, onu ljudskost, koja moè sve, ~ak ismrt, ~ak i rat, svesti na komediju. Ne

burlesku, burleska je ~esto ismijavanje,nego na na{u sasvim ljudsku komediju.

JEAN, PAUL I SARTRE

Ovo nije prva knjiga Velibora ôli}a

na francuskom, ali sasvim sigurno jeste

najve}i izazov: stereotipi o jeziku “na

kojem ~ovjek ìvi i sanja” ~ini se,

definitivno, uzmi~u pred ~injenicom da

ìvot odre|uje jezik na kojem neko pi{e. S

nama Bosancima i Hercegovcima je stvar

unekoliko “teà”, jer je prisilno

raseljavanje donijelo i jednu vrstu izbora iz

nu`de: kako je bilo prihvatiti francuski kao

jezik pisanja s obzirom da je francuski,

sude}i po knjièvnom uspjehu, prihvatio

Vas s prili~nim odu{evljenjem. Ili se to

samo s distance ~ini?

êsto, u {ali, kaèm da sam pri dolasku uFrancusku znao tri rije~i njihovoga jezika:Jean, Paul i Sartre. Razlika izme|u nas

protjeranih i onih biv{ih jugo gastarbajtera je{to smo mi u egzil ponijeli knjige, stvarne ione pro~itane, oni nisu. [to su oni dolaziliku}i za Boì}e i Nove godine, a mi nismo. [tooni nisu vidjeli ono ~ega smo mi bili svjedoci.[to je na{ Jugovi} dobijao radnu vizu a ja

politi~ki azil/egzil. Poslije se sam ìvot pobrine. Mo`da i luda ambicija ({to da ne,treba i toga u ovome zaludnome zanatu) da seide tamo gdje nitko nije - ispri~ati ‘na{u’ pri~una francuskome jeziku. Ina~e, za nas Slavenefrancuski jezik je zahtjevna stvarka. Drugalogika, druga sintaksa, druga tradicija

pripovijedanja. Mora se sve, svo vrijeme,

prilikom pisanja promi{ljati na francuskome.

Ako izgubim nit i po~nem razmi{ljati nna{emu jeziku, onda tu dolazi do jezi~k{izofrenije i od teksta nema ni{ta. I, eto tak

pi{em peti roman na ‘pozajmljenom’ jezikuosje}am se lijepo. Pribliàvam se snu svakonormalnog pisca koji ne èli biti ni minista

ni predsjednik, ni otac nacije nego sam pisac. Napi{em, ljudi to objave u jednlijepoj i velikoj, po mnogima najve}izdava~koj ku}i, neki drugi ljudi to ~itajukud }e{ ve}e sre}e, mira i “blagostanja”.

Jo{ od sredine osamdesetih jedna o

Va{ih omiljenih tema bila je i osta

muzika: pisali ste o jazzu u Dernier

Nouvelles dÁsace

, Va{ roman

Perdid

fikcionalizirana je biografija Ben

Webstera, saksofonista koji je svirao s

svjetskim velemajstorima, najvi{e

Dukeom Ellingtonom. Glavni junak i ov

knjige je muzi~ar. Otkud takva blizin


DE^KO IZ NA[EG SOKAKA

PATETIKA I “BRBLJANJE” U PISANJU:Književnost ima mnogo više od sedam smrtnih grijehova. Tri prva po meni su -‘brbljanje’ u pisanju, patetika i dijeljenje lekcija, moraliziranje. Ne ide, ne može.

Pogrešno je pisca, kaže Marquez, smatrati intelektualcem, on je prije svega emotivac



muzike i fascinacija njome? Da li biste, da

niste pisac - pitanje je malo banalno, ali se

mora izre}i - bili muzi~ar, i koji?

Blisko je to. Glazba i pisanje su,takore}i, prvi ro|aci. Ako pazimo, a ja ugranicama moga talenta uvijek pazim, naritam i na dah, na duìnu i formu, onda na{rukopis postaje muzikalan... Milan

Kundera u svome maestralnom eseju

L’Art du roman, poredinajve}e romane sasimfonijama. Ve} skorodeceniju i pol moje prste po‘klavijaturi’ vodi John

Coltrane. Iz moga novinar-skoga zanata, kada sam

pisao o jazzu, pamtim jednure~enicu Archie Sheppa:“Jedna nota manje u svirci

je profesionalna gre{ka.

Jedna nota vi{e to je ve}

gre{ka u ukusu.”

A da je bilo pameti u mla|im

danima kao {to nije, mogao je to biti - kontrabas. Alionako moma~ki, kaoBurdu{ ili Charles Mingus.

LJILJA I CESARIA

- SESTRE

Joseph Roth, veliki

pisac njema~kog govornog

podru~ja, a na kraju, poput

Vas, francuski rezident

jednom je napisao: pola

ìvota jednog Jevreja pro|e

u sre|ivanju papira. Jeste li

Vi u tom smislu sli~ni va{im junacima, i u

kojoj smo mjeri svi mi zapravo traga~i za

nekakvim papirima koji bi nam garantira

sigurnost, iako u svijetu kakav je dana

prave sigurnosti - nema. Jesmo li svi m

zapravo Romi, ili Jevreji, ugroène vrst

plahi, uznemireni, protjerivanje

umor e)ne lutalice?

îni mi se da smo mi vi{ak, kusur, sitn para, u ovoj novoj Europi. Onaj klempa|ak u zadnjoj klupi koga svi u razredzezaju. “Zverka ludila”, kako primje}u

\oka Bala{evi}, se probudila i ubila nazemlju. Trebalo mi je punih deset godina dse ‘vratim’ u domovinu, Bosnu. I ni{ta nije desilo. Ljut sam na samoga sebe, akao da sam hodao u Tokiju ili Oslu. Ne{

je puklo, “iscurio virus boje neba”, kako pjevao onaj drugi, ne ovaj dana{nji, Johnn

[tuli}. Pojavili su se samo neki okusimirisi, kasno ljeto u Posavini od kojeg

pomodre {ljivici i ni{ta... Dakle jesam@idov sam i Ciganin sam, i Primo Le

sam, i [aban Bajramovi}, i druk~iji sam~udniji sam, i stranac sam, pe~albar

Jedno vrijeme sam morao, sada ne, sada èlim, a i da ne èlim tako mi je. N predstavljam nikoga, tako da imam pun pravo traìti da me nitko ne predstavljEgzil ili ne to je najbolja, i jedina mogu}

pozicija za pisca. [ta u Va{oj glavi i du{i povezu

sevdalinke, truba~e, violin

klezmer, jazz, rock..., {ta je on

{to Vas u krajnjem pokre}e

Nedavno sam pitao jedno

“muzi~kog” pisca {ta je najve}

muzika, a on mi lakons

odgovorio - “ti{ina”. [ta je on

{to svira u Va{oj intimi, pa

ti{ini?

To je ona reklama, ina~izvrsne, njema~ke diskografskku}e ECM: Jazz - najljep{i zvuodmah poslije ti{ine. Ni{ta nitanje, nesigurnije, od ànrova glazbi. I ni{ta nije ljep{e negotkriti da su Ljiljana Butler

Cesaria Evora sestre. Da i u NeOrleansu imaju orkestre z‘sahrane i svadbe’, ili da je crna~ktuga, blues dakle, pomalo i natuga. Ili da je Miladin [obi} (nageneracija se sje}a) bio, ne znajuni sam, francuski {ansonjer. Sve to, za mene, jedan emotivni sklo

jedan feeling , i onda mi tu polakgradimo svoj mali glazbe

Panthéon... 28.8.2014. I SLOBODN BOSN

4

SJE]ANJE JE ODGOVORAN PROCE

Danilo Ki{, jo{ jedan knjièvnik koji jeìvio u Parizu, jednom je napisao: “... ne

bolujem od nostalgije.” Koje Vam se slike,i da li uop}e, javljaju iz zavi~aja i javi li seona melanholija koja “sporo prolazi, ate{ko se lije~i” ?

Kao i ve}inu, valjda normalnih, ljudi imene povremeno spopadne nostalgija. Nijeto smrtonosna bolest, to se ne le~i mlekom ,opet Bala{evi}, to ène koje ìve s nama nerazumiju, to je drugim ljudima ~udno - no sgodinama ~ovjek to uredi da bude manje’bolno’. Ovdje u susjedstvu, u ovom momgradi}u na Atlantskom oceanu, ìvi jedanargentinski slikar, iz poznate obiteljiCedron, veliki majstori tanga, pa kad nas’ufati’ na|emo se i ’lije~imo’ se do jutra. Odrodne grude, nakon ovih par decenija, ostao

mi je jedan nesre|en katalog lica, malosre|eniji katalog doga|aja i ~itava jedna

kupusara telefonskih brojeva koji vi{e nevaè. ûvam, djetinje blesavo, jednu torbu,takozvanu {umarsku, nije ~ak ni od pravekoè, s kojom sam do{ao ovdje, uFrancusku. Pro{la je ta, kod nas u Posavinibi rekli - skajena, torba za mnoge stanove iku}e, pari{ke podrume i knjièvne salone,ljubavna ushi}enja i brodolome. I takovu~emo se od Pariza do Rija, odzagubljenih sela u Provansi gdje prave vinaza bogove do melankoni~nih tragovaSrednje Europe. Kad me upitaju {to tonosim, }utim. Kako da im kaèm, ne bisigurno shvatili, da mi se ponekad u~ini daiz nje sija na{a dobra, topla, ju`nazvijezda...

TOPLA, JU@NA ZVIJEZDA

Od rodne grude ostao mi je jedannesređen katalog lica

TRI VLASTITE IMENICE IZ FRANCUSKOG:Često, u šali, kažem da sam pri dolaskuu Francusku znao tri riječi njihovoga jezika:Jean, Paul i Sartre

S CIGARETOM NISI SAMVelibor ôli} pi{e i razmi{lja i

na francuskom jeziku



Fondacija za za{titu historijskognaslije|a u januaru ove godinezapo~ela je veliki projekatdigitalizacije kulturno-historijskognaslije|a Bosne i Hercegovine.

Zahvaljuju}i donaciji najsavremenijenamjenske tehnike i softvera, digitalizirat}e se arhivska gra|a Nacionalne iuniverzitetske biblioteke BiH, Historijskogmuzeja BiH i dnevnog lista Oslobo|enje .Po~etkom 2011. godine, osniva~ Fondacijedr. James Lyon, vi{i nau~ni saradnik naUniverzitetu u Grazu i profesor naAmeri~kom univerzitetu u Pri{tini,nadgledao je trogodi{nji projekatdigitalizacije u bosanskohercegova~kimarhivima koji uklju~uje rijetka iluminiranaJevan|elja iz 14. vijeka, sultanske firmaneiz otomanskog perioda, zapise izhabsbur{kog i perioda KraljevineJugoslavije, te rijetke rukopise na

bosan~ici.

PO VRHUNSKIM STANDARDIMA

Koriste}i znanja i kontakte ste~enetokom ovog projekta, dr. Lyon je zajedno snekoliko svojih prijatelja odlu~io osnovati

Fondaciju za za{titu historijskog naslije|a(FPHH) sa ciljem da projekat digitalizacijearhivskih materijala, koji je prvobitnoobuhvatao samo arhiv Nacionalne iuniverzitetske biblioteke, bude pro{iren i nadruge bh. institucije. Pored dr. Lyona,osniva~i Fondacije su novinar i istori~ar

Chris Bennett, fotograf Jim Marshall i dr.Valery Perry.

„Fondaciju su osnovali prijatelji Bosne i

Hercegovine, stranci koji ve} dugo ìve u

BiH. @eljeli smo pro{iriti projekat

digitalizacije od NUB-a i na druge kulturne

institucije u dràvi koje su trenutno u

budètskoj ‘blokadi‘, a za po~etak su to,

pored NUB-a, Historijski muzej i list

Oslobo|enje

, koje smo uklju~ili u program

od avgusta. Mo`da }e neko postaviti pitan

za{to Oslobo|enje, pa najbolje je da odma

objasnim: ne zbog politi~kih razloga, neg

zato {to je

Oslobo|enje

zaista bi

institucija u biv{oj Jugoslaviji, a ima

poseban zna~aj iz vremena opsad

Sarajeva“, kaè za Slobodnu Bosnu dJames Lyon.

Projekat digitalizacije realizira se saradnji sa organizacijom FamilySearch


HISTORIJSKO NASLIJE\E

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Fondacija za zaštitu historijskog naslijeđa čiji je osnivač dr. JAMES LYON, višinaučni saradnik na Univerzitetu u Grazu i profesor na Američkom univerzitetu u

Prištini, pokrenula je projekat digitalizacije arhiva NUB-a BiH, Historijskogmuzeja BiH i dnevnog lista „Oslobođenje“; za naš magazin dr. Lyon govori o ovom

iznimno važnom projektu koji bi se narednih godina trebao proširiti i na druge

institucije u Bosni i Hercegovini

KRVNA SLIKABOSANSKE POVIJESTI

Riznica koja postoji u dràvnim institucijama kulture jeod vitalnog nacionalnog interesa za sve narode na

podru~ju BiH

TROGODI[NJI PROJEKAT DIGITALNOG ARHIVIRANJA Ne smijemo dozvoliti dalje propadanje vrijedne arhivske gra|e, kaè Chris Bennett


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 45/6828.8.2014. I SLOBODN BOSN 4

DIGITALIZACIJA BH. ARHIV

DOKUMENTI IZ NUB-aBrojni volonteri i uposleniciBiblioteke rade na digitalizacijiu tri smjene, po 12 sati dnevno



Sjedinjenih Ameri~kih Dràva, koja je jedan od najve}ih svjetskih autoriteta uoblasti geneologije. Ova organizacija jeFondaciji besplatno ustupila na kori{tenjenajsavremeniju opremu za digitalizaciju na

period od tri godine.„To je vrhunska namjenska oprema za

snimanje dokumenata i arhivske gra|e -

foto-aparat visoke rezolucije, specijalna

optika, softwear za fotografisanje i drugi

dijelovi opreme koji biljeè digitalne

snimke najvi{e mogu}e rezolucije, velikom

brzinom slikanja, vjerodostojnijim bojama i

jednakosti svjetla, a po znatno vi{im

standardima od drugih poznatih metoda“,obja{njava dr. Lyon. „Iz

FamilySearcha

su

nam poslali i svoje stru~njake koji su

obu~ili ljude ovdje da rade sa tom

opremom. Ina~e, to je organizacija koja

radi u okviru Mormonske crkve i postoje

vi{e od stotinu godina. Osnovani su 1894.

kao neprofitna volonterska organizacija, a u

svojoj evidenciji imaju vi{e od tri milijarde

imena iz mati~nih knjiga i vi{e od deset

hiljada arhiva {irom svijeta, koje su snimali

u preko stotinu zemalja.“

U saradnji sa Digitalreadingroom.org

Fondacija je kreirala i jedinstvenosoftversko rje{enje za Nacionalnu i

univerzitetsku biblioteku koje omogu}avonline pristup digitalizovanim materijalim


HISTORIJSKO NASLIJE\E

Politi~ke elite prema kulturno-historijskom blagu BiH odnose se

nemarno, a u proteklih 100 godina ovagra|a se sistematski uni{tavala, smatraJames Lyon. Me|utim, nisu samopoliti~ari krivci za propast institucijakulture - tome su umnogome doprinijeli ipojedini uposlenici i ~lanovi menad`mentatih institucija, ponajvi{e svojim letargi~nimstavom i o~ekivanjem da neka „vi{a sila“rije{i sve njihove probleme.

„Moram priznati da me je prili~noneugodno iznenadio stav pojedinihuposlenika Nacionalne i univerzitetskebiblioteke. Nisu napisali nijednu rije~ oprojektu digitalizacije na njihovoj web

stranici, hvale se u medijima kako suoni pokrenuli ovaj projekat, a to

naprosto nije ta~no - projekat jepokrenula na{a Fondacija“, kaè JamesLyon. „Imali smo dosta barijera iopstrukcija kada smo po~injalisaradnju s njima, pa su ~ak pojedinciizgovarali i onu ’~uvenu’ re~enicu: ’Ja nemam ni{ta od toga.’ Ali zato su nadan kada smo organizovalikonferenciju za medije pohrili predkamere da svojataju na{e ideje. Na{idonatori nisu nimalo zadovoljni takvimstavom i naravno da dovode u pitanjeda li je NUB, kao na{ partner, ozbiljanu svemu {to radimo.“

NEOBJA[NJIV STAV POJEDINACA U NUB-u

Neki su izgovarali čuvenu rečenicu:„Ja nemam ništa od toga“

DUGOTRAJAN PROCES RESTAURACIJEZbog starijih dokumenata i knjiga koje su u lo{emstanju digitalizacija arhiva NUB-a BiH mogla bipotrajati nekoliko godina



u punoj rezoluciji uz kori{tenje tehnologijesli~ne onoj koju koristi Google Earth. Sve

snimljene slike }e biti dostupne putemCOBISS baze podataka, standardne platforme koju koriste biblioteke regiona.Slike }e biti vlasni{tvu institucija samogu}no{}u pristupa akademskoj javnosti iistraìva~ima. Organizacija Digitalreading- room.org }e besplatno raditi hosting svih

podataka na svom serveru te omogu}iti Nacionalnoj biblioteci da vr{i elektronskunaplatu za ~lanske kartice, odnosno za

pristup toj bazi podataka preko interneta.Brojni volonteri rade na digitalizaciji u

tri smjene, po dvanaest sati dnevno.„Imamo ljude raznih profila - od lokalnih

poslovnih ljudi, preko studenata, do

stranaca koji rade u me|unarodnim

organizacijama u BiH. Svi su se zaista rado

uklju~ili u ovaj projekat kada su vidjeli da

}e njihova pomo} biti od dugoro~ne koristi

za zemlju. Sretni smo {to su ~ak i u vrijeme

Sarajevo Film Festivala mnogi strani

mediji, poput

Reutersa

,

Chicago Tribunea

,

Glasa Amerike i drugih, izvje{tavali o

ovome {to radimo i ~ak smo bili ve}a vijest

od Festivala, {to je sjajno“, kroz smijehgovori Lyon.

OPREMA, ZNANJE, DOBRA VOLJA

Proces digitalizacije arhiva pomenutetri institucije mogao bi potrajati narednihnekoliko godina, dodaje na{ sagovornik.„Kod digitalizacije se rokovi nikada ne

mogu precizno utvrditi zato {to nikad ne

znate na {ta }ete ‘nabasati’. Prema nekim

na{im okvirnim procjenama, digitalizacija

arhive

Oslobo|enja

mogla bi biti zavr{ena

za osam mjeseci do godinu dana, a isti

proces u Biblioteci mogao bi potrajati i

nekoliko godina. U NUB-u ni sami ne znaju

{ta sve imaju, dijelom zbog rata i

premje{tanja arhive iz Vije}nice, kao i

~injenice da se od 1992. do danas niko nije

bavio sveobuhvatnom katalogizacijom

bibliote~kih materijala. Tako se dogodi da i

uposlenici ponekad prona|u stvari koje su i

za njih iznena|enje“, kaè dr. Lyon idodaje: „Ima stvarno puno materijala za

obraditi, a dosta toga zavisi i od gra|e o

kojoj je rije~. Ako je u pitanju, recimo, neki

~asopis ili novine koje su dobro ukori~ene,

onda operater moè napraviti izme|u 300 i

400 snimaka na sat, a ako je u pitanju neki

stari dokument koji je u jako lo{em stanju,

ponekad je potrebno i 15 do 20 minuta

samo da se pripremi jedna stranica. Sada

}emo iskoristiti ovu opremu koju imamo i

koja nam je na raspolaganju tri godine, a

dugoro~ni cilj je da nabavimo jo{ opreme i

da uklju~imo u ovaj projekat i druge

institucije u BiH.“

Jedan od temeljnih principa organi-zacije Fondacije je rad na osnovu

donacija, ali ne nov~anih, nego u smislu dljudi doniraju svoje vrijeme, opremznanje i dobru volju, isti~e James Lyo„Prona{li smo ljude koji su svojim rukam

i svojim materijalom renovirali cijeli jeda

prostor u NUB-u u kojem se rad

digitalizacija. Na na{oj web strani

moète vidjeti spisak donatora, koji

veoma neobi~an - nema institucija

velikih firmi, imamo samo na{ osniva~

kapital i htjeli smo raditi s ‘obi~nim

ljudima, jer ovo je ipak projekat koji s

ti~e svakog Bosanca i Hercegovca, be

obzira na vjeroispovijest. Poznato je da s

jo{ Austrijanci za vrijeme njihov

vladavine poslali svoje stru~njake n

terene po cijeloj BiH kako bi sakupi

najva`nije dokumente i gra|u svih narod

na ovim prostorima. Sa NUB-om smo ve

digitalizovali jedan vaàn dio periodi~no

fonda iz vremena Habsbur{ke Monarhije

A s obzirom da predizborna kampanjaBosni i Hercegovini ve} uveliko traje, Fondaciji nagla{avaju da politiku

politi~are „nastoje izbjegavati kolikmogu“. „Naàlost, ~injenica je da neki lju

èle iskoristiti ovaj projekat za promoci

njihovih politi~kih stranaka. Mi do sad

nismo imali nikakvu podr{ku ni od jedn

stranke, a namjeravamo da tako i ostan

Ponavljam, riznica koja postoji u dràvni

institucijama kulture je od vitalno

nacionalnog interesa za svaki narod n

podru~ju BiH. To je krvna slika pro{losti

istorije Bosne i Hercegovine i ti dokumen

moraju biti sa~uvani na adekvatan na~i

Svaka slika, stranica koju snimimo z

digitalni arhiv mo}i }e se uve}ati n

veli~inu billboarda, a da pri tome nimalo n

izgubi na rezoluciji. âk se mogu vidjeti

stvari koje nisu vidljive golim okom

zaklju~uje dr. James Lyon.


DIGITALIZACIJA BH. ARHIV

PRIJATELJI BiH I OSNIVAÎ FONDACIJEJim Marshall, Chris Bennett i Valery Perry



“Zemlja tvrda, a nebo visoko” („Theland is hard and the Sky is High“),dokumentarni film novinara Philipea

Depreza, Ericha Ratthfeldera i Amele

Maldo{evi} o de{avanjima u ratnomPrijedoru, premijerno je prikazan naSarajevo Film Festivalu . U filmu se mogu~uti ispovijesti Bo{njaka, koji su u toku ratau BiH 1992.-1995. godine preìvjelistrahote u prijedorskim logorima i ènekoje su bile `rtve silovanja, ali i mladihaktivista Srba koji probijaju zid {utnje oratnim de{avanjima u Prijedoru.

Philipe Deprez, jedan od autora filma,kaè da je cilj snimanja ovog filma bio dase skrene pa`nja na strahovita ratnade{avanja u Prijedoru o kojima se umedijima, naro~ito onim iz RepublikeSrpske, malo govori.

DVA KRUGA PAKLA

“Prijedor je grad koji ìvu u strahu.

Kada smo krenuli sa snimanjem, nai{li smona ogroman zid {utnje i negiranje svegaonog {to se desilo tokom rata u ovomgradu. Film smo snimali skoro dvije godinei tokom snimanja upoznali smo punomladih Srba aktivista koji se bore protiv togzida {utnje. Sr|an Puhalo, poznati

banjalu~ki psiholog, u filmu izme|uostalog kaè da se ne moè od obi~nihgra|ana o~ekivati da pri~aju istinu ostrahotama u Prijedoru kada se ona negira uRS-u na najvi{em nivou. Negira jegradona~elnik Prijedora Marko Pavi}, kao isam predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Zapravo, aktuelna prijedorska vlast nemanikakve moralne dileme oko svega onog {tose desilo, oni guranjem pri~e o ekonomiji

poku{avaju da zata{kaju ili pre{utedoga|aje iz rata. Upravo anga`man mladihaktivista koji se bore protiv toga daje nadu


ISTINA I POMIRENJE U PRIJEDORU

Pi{e: MIRHA DEDI]

Dokumentarni film “ZEMLJA TVRDA, A NEBO VISOKO”, premijerno prikazan naSFF-u, predstavlja svjedočanstvo o monstruoznim zločinima koji su počinjeni nad

nesrpskim stanovništvom u Prijedoru; o filmu za naš list govore PHILIPE DEPREZ, jedan od autora ovog filma, i FIKRET ALIĆ, najpoznatiji prijedorski logoraš

KAKO PRESKOČITI ZID ŠUTNJE

Philipe Deprez: “Kada smo krenuli sa snimanjemnai{li smo na negiranje svega onog {to se desilo

tokom rata u ovom gradu“

NAJPOZNATIJIPRIJEDORSKI LOGORA[Potresno svjedo~enje FikretaAli}a “logora{a iza ìce”



Ufilmu K ristijana Mili}a Broj 55 nema nijednog ènskog lika. „To

je ratni, akcijski film. Znam da je

za publiku mo`da atraktivnije ako

su tu i ènski likovi, pa se usput

‘rodi’ i neka ljubavna pri~a, ali ovo nije

takva vrsta filma“, obja{njava Mili}.

Apsolutni pobjednik ovogodi{njeg Pula Film Festivala sa osam osvojenih Zlatniharena uklju~uju}i glavnu nagradu, Veliku zlatnu arenu za najbolji film, te priznanje zanajbolju reìju, Broj 55 donio je mnogotoga novog u hrvatskoj kinematografiji, alii u filmskoj produkciji generalno na

prostoru biv{e Jugoslavije. Prije sedamgodina, Kristijan Mili} tako|er jetrijumfovao na pulskom Festivalu (i tada jeosvojio jednak broj Arena kao i ove godine)sa svojim dugometra`nim prvijencem @ivi i mrtvi , ra|enom po istoimenom romanu

pisca Josipa Mlaki}a. Pri~a o {estorici bojovnika HVO-a koji poku{avaju da se probiju do svojih formacija nagovijestila jeda je reditelj Mili} u ànrovskom smislu

jako naklonjen ratnom filmu, ali tako|er ineko ko veoma dobro ‘barata’ kamerom,svjetlom i posebnim efektima sa ciljem dakod gledalaca izazove dojam kao dagledaju dokumentarni, a ne igrani film.Sli~no je i sa Brojem 55 .

DOKUMENTARNI EFEKAT

„Prvi hrvatski ratni akcioni film“, kakosu ga okarakterizirali kriti~ari, snimljen je

prema istinitoj pri~i o hrvatskim vojnicimakoji su u septembru 1991. godine upali uzasjedu srpske vojske u selu Kusonje u

blizini Pakraca u Slavoniji. Nakon {to su seuspjeli domo}i jedne napu{tene seoskeku}e, njihov otpor udruènim snagama

Karadì}evih Srba, JNA i srpskih specija-laca trajao je gotovo 24 sata, a paralelno ufilmu pratimo napore njihovih suboraca daih izvuku iz okruènja.

„@eljeli smo da postignemo taj

dokumentarni efekat upravo zato jer je film

sniman prema istinitim doga|ajima, a kada

radite film prema nekoj pri~i koja se

stvarno dogodila, onda je i odgovornost

ve}a“, kaè Mili}. „S druge strane, iako je

film inspiriran istinitim doga|ajem, nitko

ne zna {to se to~no doga|alo u toj ku}i na

broju 55 u kojoj su hrvatski vojnici dràni u

opsadi. Scenarista Ivan Pavli~i} imao je

jako nezahvalan zadatak jer je dobar dio

toga jednostavno morao izmisliti, a opet se

dràti nekih osnovnih klju~nih elemenata

stvarne pri~e. Neke smo ~injenice odlu~ili

prilagoditi, a neke ~ak potpuno promije-

niti.“

Mili} je reìser koji voli krupne kadrovei obilato koristi svjetlosne i zvu~ne efekte(za taj dio posla bili su zaduèni Branko

Repalust i K ristijan Mr{i}), ali ako ste

preosjetljivi na zvukove, od ovog filmamogla bi vas bukvalno zaboljeti glava.Vojnici sukobljenih strana su gotovo odsamog po~etka u unakrsnoj paljbi, pa vamse u jednom trenutku po~inje ~initi da secijeli film sveo na „rafalanje“, granate,zolje i krv do koljena. O tome koliko je

pa`nje reditelj poklonio efektima govori i podatak da je tokom snimanja filma potro{eno ~ak dvanaest hiljada komadastreljiva razli~itih kalibara, deset kilograma

baruta i pet hiljada specijalnih kuglica kojesu bile napunjene raznim vrstama pra{ine.U mnogim scenama osjeti se uticaj Johna

Carpentera, a Mili}u se mora priznati daveoma dobro zna kako izazvati „jezu“ inapetost kod publike.

„U po~etku nisam smatrao Carpentera

nekim osobito va`nim redateljem, no

Pavli~i} me natjerao da malo pa`ljivije

pogledam njegove filmove. Mi se znam

jo{ s Akademije i upravo zato su druènja

takvom okruènju korisna: netko va

upozori da ono {to ste samo usput pro{

obradite malo pa`ljivije. Naravno da s

Policijska stanica

i

No} vje{tic

nezaobilazni kada je Carpenter u pitanju, n

meni su posebno dragi Knez tame i

raljama ludila

“, kaè Kristijan Mili}.U produkcijskom smislu, Broj 55

svakako bio jedan od najve}ih izazova hrvatskoj kinematografiji. Premda izme|u njegovog prvog i drugog film

pro{lo punih sedam godina, Kristijan Milse ne àli - u me|uvremenu je radio brojndruge televizijske projekte, od sapunica d


OD PULE DO SARAJEVA

Pi{e: MAJA RADEVI]

U novom programu „Pretpremijere“ 20. SARAJEVOFILM FESTIVALA prikazani su filmovi „SPOMENIKMAJKLU DŽEKSONU“ i „BROJ 55“ nagrađivanih

reditelja DARKA LUNGULOVA i KRISTIJANA MILIĆA;srbijanska crna komedija i hrvatska ratna akcija, obje

inspirisane stvarnim događajima, najgledanija suostvarenja iz recentne produkcije susjednih država

HRVATSKI CARPENTER

I SRPSKI JACKSON



reklama, a Broj 55 izda{no je finansiralaHrvatska radio-televizija sa budètom od

blizu sedam miliona kuna. Nezvani~no,

planira se i serijal od {est cjelove~ernjihepizoda o doga|ajima iz Domovinskog ratau Mili}evoj reìji, ali o tom — potom...

Drugi film koji je sarajevska publikaimala priliku vidjeti u okviru novog

programa Pretpremijere na 20. Sarajevo Film Festivalu je Spomenik Majklu Dèksonu srbijanskog scenariste i rediteljaDarka Lungulova, koji je pa`nju privukaodugometra`nim prvijencem Tamo i ovde iz2009. godine, vi{estruko nagra|ivanomdramom koja je premijeru imala na~uvenom njujor{kom Tribeca FilmFestivalu . Spomenik Majklu Dèksonu je

crna komedija sa Borisom Milivojevi}em,

Nata{om Tapu{kovi} i Dragano

Bjelogrli}em u glavnim ulogama. PriSarajeva, film je tako|er prikazan u Puli,

svjetsku premijeru imao je ove godine Karlovym Varyma u selekciji East of thWest (Isto~no od Zapada ).

METAFORA BEZNA\A

Spomenik Majklu Dèksonu pri~a je stanovnicima malog, umiru}eg grada Srbiji koji jedva preìvljavaju, zaboravljeod svih u posttranzicijskom dru{tvu. Glav

junak, vje~iti sanjar Marko (glumi ga BorMilivojevi}) jednog dana dolazi na ideju dse u centru grada podigne spomenik kralj

popa Majklu Dèksonu, koji bi postavelika turisti~ka atrakcija i spasio grad o

potpune propasti... Majkl Dèkson met


KRISTIJAN MILI] I DARKO LUNGULO

Filmovi Lungulova i Mili}a, koji se tek trebaju po~etiprikazivati u na{im kinima, trenutno imaju najve}i

potencijal da ostvare profit na box officeu

NEKI NOVI HEROJISpomenik Majklu Dèksonu je komi~na, ali ikriti~ka slika savremenog, „demokratskog“postjugoslovenskog dru{tva, mladih radikala iultranacionalista, politi~kih manipulacija...

DARKOLUNGULOV

Nadrealniprizori izstvarnogìvota



fora je sveop{teg bezna|a, ali i kriti~kaslika savremenog, „demokratskog“ post-

jugoslovenskog dru{tva, mladih radikala iultranacionalista, politi~kih manipulacija,korumpiranosti i „dilova“ u kojima za male,obi~ne ljude poput Marka i njegovihsugra|ana nema mjesta. Lungulov jeinspiraciju za film tako|er dobio izstvarnog ìvota, nakon {to je u novinama

pro~itao vijest da stanovnici malog mjesta@iti{te èle podi}i spomenik filmskom

junaku, bokseru R ockyju Balboi. A tu su iMostarci i Bruce Lee...

„Kada ~ujete tako ne{to, isprva zvu~i

suludo, ali je zapravo sasvim normalno jer

je logi~na posledica, odnosno fenome

Heroje i vrednosni sistem koje smo ima

smo odbacili, i sada smo u vakuumu koji

hara tranzicija i beskrupuloznost. A èlja z

herojima uvek je prisutna. Heroji su va`

za narod. U ovom vremenu novi junaci jo

nisu definisani, a stari, iz vremen

socijalizma, vi{e nisu ‘politi~ki korektni

Svejedno, junaci i spomenici junacim

narodu neosporno trebaju, pa ih nalaze

sigurnim, ‘nepoliti~kim’ vodama Hol

vuda“, kaè Darko Lungulov. Na pitanje za{to ba{ Majkl Dèkso

Lungulov odgovara „jer je kontroverzan“,upravo je na temelju te kontroverznosti scenariju nastao niz komi~nih, kao dramati~nih situacija.

„Po~eo sam sa pisanjem

Spomenika

januaru 2009. godine, a zavr{avao sam g

kad je peva~ u junu naprasno umro. To

jutra sam dobio dosta SMS-ova. Jedan

bio: ‘Umro ti je spomenik’, mislim o

Baneta Trifunovi}a“, sje}a se Lungulo„Morao sam da prekinem pisanje i da vidi

{ta dalje, s obzirom na to da je njegova sm

u stvarnom ìvotu nekako uticala na ceo to

izmi{ljene pri~e.“

Snimljen u koprodukciji SrbijHrvatske, Makedonije i Njema~kSpomenik Majklu Dèksonu je simpati~nnepretenciozna pri~a koju }e publiksigurno voljeti, a to se ve} pokazalo n

prvim prikazivanjima u Karlovym Varym

Puli i Sarajevu.


OD PULE DO SARAJEVA

Za razliku od filmskih autora iz Bosnei Hercegovine ili Hrvatske, srbijanskifilma{i su tradicionalno i dalje najvi{eokrenuti komediji i nastoje pobje}i od„te{kih“ tema. A s obzirom da se od ratnihpri~a i publika pomalo umorila, komedijesvakako imaju i mnogo ve}i potencijal daostvare profit na kino-blagajnama. Upravona tome je i zasnovan koncept programa

Pretpremijere Sarajevo Film Festivala u

kojem je ove godine, pored naslova okojima pi{emo, prikazan i film Varvari scenariste i reditelja Ivana Iki}a, pri~a oodrastanju mladih ljudi u Srbiji bezperspektive, u sistemu i{~a{enih moralnihvrijednosti. Cilj programa Pretpremijere jeda se u ravnopravan poloàj dovededistribucija regionalnih filmova sanaslovima holivudske i evropske

produkcije u na{im kinima.

PRIÊ SA KOMERCIJALNIM POTENCIJALOM

Filmovi regionalnih autora ravno-pravno sa holivudskim naslovima

PRVI HRVATSKI RATNI AKCIONI FILMBroj 55 snimljen je u produkciji HRT-a, a u projekatje uloèno blizu sedam miliona kuna

KRISTIJAN MILI]Ljubitelj ratnog ànra ikrupnih kadrova



Bilo je Ton~iju Hulji}u interesan-tno da nastupi negdje u centruSarajeva, promovi{e drugistudijski album svog bendaMadre Badessa koji se zove

Panika , ali i da premijerno u Bosni iHercegovini prikaè dokumentarni filmTonetov ìvot ili Bog, lavur, i}e i pi}e ,~iji je autor i producent. I sve beznaknade. “Me|utim, veliki su to tro{kovi,

a onda su nam i puno traìli za najam

prostora. Trebao sam, valjda, prikazati

film, besplatno odsvirati koncert, a prije

toga kupiti karte za suprugu i za sebe. Na

kraju smo sve to napravili sa

Hayatom

,

jer

Hayat

meni i jeste izdava~ ovdje, u

BiH», govori nam dan kasnije, 21.augusta, Ton~i Hulji} u restoranu Pod lipom na Ba{~ar{iji: “Me|utim, budimo

objektivni: ono {to meni sada treba su

mediji. A kud }e{ bolje promocije nego u

centru jedne medijske ku}e. Ono {to me

ugodno iznenadilo u Sarajevu je ~injenica

da ne postoji neki veliki animozitet

izme|u konkurentskih TV ku}a. Svi su

imali priliku da do|u na press, nakon

kojeg je prikazan film koji traje trideset i

tri minute. Taj film poja{njava moje

razloge zbog kojih sam krenuo u, da tako

kaèm, solo karijeru. A ne{to smo i

odsvirali.”

BIJEG IZ [LAGERA

Pro~itao sam da je to film o Va{em

ro|aku s Hvara, koji se zove i preziva isto

kao Vi...

Ako prosto gledate, to i jeste film omom ro|aku i mojoj rodbini s Hvara. Ali,su{tina je mjesto gdje smo moja suprugaVjekoslava i ja prona{li inspiraciju zaglazbu i za tako neobi~ne tekstove uizvo|enju Madre Badesse ... Ljudi to volezvati Madre Badessa , ali to je, prakti~no,

samo ime koje sam ja dao svom orkestru.

Dobro, onda Ton~i Hulj i} i Mad

Badessa

.

Da. A, bila je jedna zgodna... Mislimnezgodna stvar. Kad sam objavio prvi CD prije tri godine, nisam imao dovoljnhrabrosti da se u javnosti predstavim ka

pjeva~, jer sam imao previsoko mi{ljenjesebi. Taj CD sam radio sa Gorano

Bregovi}em, a ovaj drugi nastavio saraditi sa njegovom ekipom, zato {to s

jednostvano, ne moèmo pohvatati. On non-stop na putu, ali stalno razmjenjujem

pjesme, preslu{avamo, itd.

“Kako sam pobijedio Hulji}a u seb

naslov je teksta koji je o Vama pretpro{

sedmice napisao novinar zagreba~ko

Globusa Darko Hudelist. Sve vrijem

novinar nam sugeri{e, ponekad nas

ubje|uje da ste se Vi promijenili, da st

eto, pobijedili samog sebe. Je li stvarn

do{lo do drasti~nih promjena, ili je to sam

njegov utisak nakon preslu{avanja Va{e

drugog albuma vezanog za projekat

Mad

Badessa?

Mislim da se, prije svega, radi o utisk No, nije se lako priviknuti na jednonormalnog mene, haj’mo to tako re}i, ko

je u Hrvatskoj javnosti bio sotoniziran kakvaritelj, trova~ ukusa, materijalista, nekkome muzika nije muzika ve} mu slu


PROSTO GLEDANO

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Najkritikovaniji, najosporavaniji, ali, suma sumarum, i najuspješniji muzički lik

na hrvatskoj estradi, TONČI HULJIĆ, prošle sedmice je boravio u Sarajevu ipromovisao drugi studijski album svog samostalnog projekta “Madre Badessa”;

u intervjuu za “Slobodnu Bosnu”govori o svojih, više od trideset godina karijere,sa svim varijacijama i u svim aranžmanima

INTERVIEW

Tonči Huljić glazbenik, producent i euroskeptik

Svaki put se trudim samog sebe

nadma{iti u banalnosti; u Hrvatskojje, naàlost, ve}ina genetskipredodre|ena na neuspjeh

POVRATAK U BOLJUPROŠLOST: Ne možete

zamisliti kako pjesmeMagazina prolaze danas!Pogotovo Kokolo i Sve bi

seke ljubile mornare .Sada prolaze uglavnomkonzumerske i potro šačkepjesme koje traju odmjesec do tri mjeseca


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 55/6828.8.2014. I SLOBODN BOSN 5

ON JE ROJEN DA MU BUDE LIP

LIPO MI JE, LIPO MI JE...

Ton~i Hulji} u`ivao je na Ba{~ar{iji



isklju~ivo za biznis. No, kako bih kazao, jai dalje ostajem - to, ne mogu prestati pisatitakve pjesme. Kad bih i htio, jednostavnomi to moral ne dopu{ta. Koji moral? Pa, jasam stvorio gomilu pjeva~a, koji ìve odtoga {to ja radim. Objektivno, da danas

prestanem raditi, ne znam kako bi se daljerazvijale njihove karijere. Uglavnom,karijere svih onih od kojih sam seodmaknuo u nekoj fazi rada kasnije su se

puno teè razvijale. Pa bih se pojavio tu itamo ~isto da to malo oìvimo , jer od tebekoji si ih napravio nije fer da ih...

Ostavi{.

Pa, da.

Da li se to odnosi i na pjeva~ice grupe

Magazin? Koliko ih je, uop{te bilo, pet?

Uh, ne znam brate koliko ih je bilo... Mismo se uvijek dogovarali. One bi napu{taleMagazin i kretale u solo karijeru pod mojimmentorstvom. Ne znam za takav slu~aj,

mislim da je jedinstven u svijetu glazbe. Isvaka je poslije napravila finu karijeru. Evo,sada, i karijera Ivane Kova~, koja jezamijenila Jelenu Rozgu u Magazinu , finose razvija. Napisao sam joj prve dvije

pjesme, ali sam bio previ{e sa Jelenom da bih mogao vi{e raditi sa Ivanom. Uz to mi jedo{la i nova pjeva~ica u Magazin. Bio jekompletan kaos, to se vi{e nije mogloizdràti. Ipak, one znaju da sam ja tu kadgod treba! Dakle, zbog tih ljudi ja ne mogu

prestati pisati pjesme zbog kojih sam tolikokritiziran u hrvatskoj javnosti.

Koja je osnovna ideja projekta

Madre

Badessa? Da budem iskren, meni je to,

muzi~ki,

Magazin

negdje na putu prema

Goranu Bregovi}u... Dodu{e, Bregovi} ga i

jeste pokrenuo zajedno s Vama, me|utim

nije to daleko od “izvornog” Hulji}a...

Pa, mislite da sam stao negdje na pola puta izme|u Magazina i Bregovi}a? Nemaveze s tim. Ba{ nikakve. Mo`da ove dvijezadnje pjesme, Gu{tan, ili, Ja san rojen da mi bude lipo ... Ali, ono {ta je tu bitno jesteda je Madre Badessa bijeg iz {lagera. Aulazi u jedan mediteranski milje. E, sad,mediteranski milje je i Egipat, i Alìr, i

Tunis, ali je i [panija, Italija, Gr~ka iDalmacija. Ima i Francuske, ima iPortugala. Ali, sve su to nekakve eklekti~nemuzi~ke pojave, gdje se stvari ispremije-{aju. Ovakve stvari ni mrtav ne bih uradio niza Rozgu ni za Magazin. Kad bi to pjevali,

propali bi. Pjesme Madre Badesse u su{tinitraè jedan specifi~an pristup u produkciji iaran`manima, a, Boga mi, i specifi~no

pjevanje. A moje pjevanje nije ba{normalno. Kastratsko je, falsetsko, sa punotrilera. I mogu se pohvaliti da je

jedinstveno. êsto otpjevam pjesme koje

radim za svoje izvo|a~e. I oni se jako trude

skinut te moje trilere i taj na~ininterpretacije, ali ne uspijevaju. Za sebevolim kazati da lijepo pjevam, ali imamruàn glas. Fakat je to tako. Ali, taj glas jeneobi~an, interesantan i budi pa`nju. AMadre Badessa se treba uklopiti uworld/etno proces u svijetu, koji ima stalnuuzlaznu putanju.

AJVAR ZA EUROSKEPTIKA

Kome je namijenjena

Panika

?

Svima kojima se svidi. Moè biti -nikome, moè biti - samo nekome, a moè

biti - svakome. Za po~etak, ima punoklikova na You Tubeu , a na Facebook mi se

javlja sve vi{e stranaca koji razumiju tumuziku. Panika nema ciljanu publiku, jer to

je pre{irok materijal. Istina, ima suèndjelokrug, jer se te{ko moè zavrtiti naradiju, osim ovih ne{to malo jednostavnijih

pjesama, kao {to su ve} spomenute Gu{tan iJa san rojen da mi bude lipo . Ili, Ajvar .

Ne{to ne kontam o ~emu govorite u

pjesmi Ajvar, iako ste je Vi jo{ u star

izdvojili kao favorita.

Mo`da niste dobro razumjeli tek pjesme, pogotovo je neobi~no kadMakedonac pjeva dalmatinsku pjesmu. TMakedonac je Emil Arsov i Ajvar je ne{kao njegova autobiografska pri~a. On Makedonije dolazi u pe~albu u DalmacijuAli, dolazi 1.7. pro{le godine i nosi mi n

poklon, a {ta }e mi drugo donijeti Makedonije, ajvar. No, na granici ga n

pu{taju i obja{njavaju mu da je HrvatskaEuropskoj uniji. A grani~ni prijelaz je

Vinjanima Gornjim. Zamislite, VinjaGornji?! Nema veze s mozgom. I prekno}i seljak postaje gospodin, jer to Europa. Zato i postoji stih: “Jao ja

Europ a udari {amar al’ mi pusti ajvar...”

Ali, za{to ste euroskeptik? Od 1. ju

2013. do danas nije pro{lo puno, sa~ekaj

da se to jo{ malo razvije...

Ne}e se ni{ta razviti! U Hrvatskoj jnaàlost, ve}ina genetski predodre|ena nneuspjeh. To je zarazno, a ista je infekcijau Bosni i u Srbiji, koliko ja vidimJednostavno, ovo su zemlje koje traè jakovo|u, i dovi|enja! Zapravo, cijeli svijtraì jakog vo|u. Pritom ne mislim ndiktaturu. Mlad ~ovjek danas u Hrvatskima dvije solucije: ili da u|e u stranku, ili dide van iz zemlje. To nije normalno, je tako? Nije normalno da je, ne znam600.000 Hrvata u~lanjeno u stranku! Koji to poriv koji te vodi da ulazi{ u strankosim ako ne misli{ ostvariti neku svoosobnu korist?! Mislim da je ovdje kod vstanje jo{ i gore. Koliko ono imate vlada?

êtrnaest.

êtrnaest, zna~i. Mi smo prije seda


PROSTO GLEDANO

“OBJEKTIVNO” SUDI OSEBI: Kad sam, sa Madre

Badessom, objavio prviCD, prije tri godine,nisam imao dovoljnohrabrosti da se u javnostipredstavim kao pjevač, jer

sam imao previsokomišljenje o sebi

SLUÂJNI SUSRETINajuspje{niji hrvatski kompozitor i pro-ducent rado je, u staroj jezgri Sarajeva,razgovarao sa svima koji su mu pri{li



dana iz Europe dobili naputak: gasiteùpanije, smanjite op}ine. Znate {ta jeVlada u~inila? Pove}ala je broj op}ina!

Ne znam da li je iko na hrvatskoj

estradi, uklju~uju}i sve op}ine, napadan kao

Vi. Mo`da Thompson, mada nisam

siguran...

Thompson je napadan iz politi~kih, amene su napadali iz estetskih razloga.

Ipak, jeste li tokom svih ovih godina

pogubili ìvce zbog toga, ili jo{ uvijek

govorite: ba{ me briga {ta pi{u, kad vidim

stanje na svom ra~unu ja sam sretan.

Za{to bih se sekirao ako to {to radim imamilionske poglede. Evo, sad na sebitestiram umjetnost pa da vidim kako }e to

pro}i. Ali, moji izvo|a~i od toga ìve. Vani je to uredna pri~a, koja bi bila glorificiranai jednako priznata kao i bila koja drugaglazbena pri~a. Kada ovo govorim, nemislim da su moje pjesme za Grammy , ali

kada vani postoje tako uspje{ni izvo|a~i onivrlo ~esto budu nominirani za nagraduGrammy , ili neku sli~nu nagradu, zato {totamo industrija {titi svoje izvo|a~e. Tamo sene pravi razlika izme|u Miley Cyrus iStevieja Wondera.

“SVE BI SEKE...” ôvjek Vas ne mora voljeti, ali bi Vas

trebao po{tovati, ako ni{ta onda zbog broja

prodatih plo~a Magazina jo{ u biv{oj

Jugoslaviji. No, moè li glazbenik,

kompozitor, producent, biti zadovoljan

kada njegov bend izvodi pjesme kao {to su

Kokolo

,

Sve bi seke ljubile mornare

, ili

Minus i plus

?

Sad }u vam kazati: ne moète zamislitikako te pjesme prolaze danas! PogotovoKokolo i Sve bi seke ljubile mornare . Sada

prolaze uglavnom konzumerske i potro{a~-

ke pjesme koje traju od mjesec do tri

mjeseca, pa se mnogo slu{atelja vrlo brzovra}a u onu neku bolju pro{lost. A iz te bolje pro{losti izvla~e Kokola , Sve bi seke ljubile mornare , Kad u vojsku po|e{ , jer jenevjerojatno kolike su produkcijskestandarde imale te pjesme tada. Prona{aosam, naprimjer, stare snimke bas bubnja,kada je producent Magazina bio pokojniMato Do{en, te “noge”sam semplirao iubacio ih u novu pjesmu Magazina - No no no . A kada sam pethiljaditi put odsviraoKokola, rekao sam da tu pjesmu vi{e nemogu svirati. Morao sam prearanìratiKokola i Sve bi seke ljubile mornare , jer

publika to traì. Dakle, i danas sviram te pjesme, ali u Madre Badessa aran`manima.Prema tome: ne moè{ pobje}i od sudbine.

A, Minus i plus?

Odli~na pjesma. Danas bih je opet snimio.

Da je nisam tada napisao, napisao bih je dan

i otpjevao kao Ton~i Hulji} i Madre Badess

Kada sam 2006. radio intervju s

Goranom Bregovi}em pitao sam ga da li s

stihovi pjesme Moja {tikla, koju je Severin

te godine izvela na Eurosongu , prebanaln

pogotovo

“Afrika paprika”

momenat. A o

mi je odgovorio kontrapitanjem: “Ne misl

valjda da }e Severina pjevati Crnjanskog

”Dakle, iako svjestan banalnosti, pa

infantilnosti teksta, on se upu{ta u t

projekat... [ta je to {to u tom trenutku mot

vi{e kompozitora?

Svaki put trudi{ se samog seb

nadma{iti u banalnosti. Tu se osjeti da je tosmi{ljena banalnost i da to, ipak, nije pisaglupan. To je esnaf-provokacija. Koja meni ravna guzici K im Kardashian. Onoko toga sasvim svjesno gradi svojkarijeru. I namlatila je milione jedn

prosje~na, isfrustrirana riba. Vrlo lukaveksploatira svoju guzicu. @ena je prodaguzicu, a mi minus i plus, korov i hibisku

Jesu li Ceca, Severina i Jelena Rozg

pripadnice mediokritetskog mainstreama?

A {ta zna~i mediokritet u ovom slu~aju

Pa, eto, ta neka vokalna prosje~nos

Ustvari, koja od njih tri najbolje pjeva?

Kako koja.

Jelena Rozga?

To nisam ja rekao. Ali sam rekao kakkoja. Nije bitno kako ~ovjek pjeva, ve} davjerodostojno iznosi to {to iznosi. Da li talentiran iznijeti taj tekst ili nije.

A koja je najbolja pjeva~ica

Magazin

od njih pet?

Ako bih i imao neki stav o tome, nikad

ga ne bih rekao.


ON JE ROJEN DA MU BUDE LIP

Ton~i Hulji} ro|en je 29. oktobra uSplitu. Zavr{io je srednju glazbenu {kolu idiplomirao na Pravnom fakultetu u Splitu.Krajem sedamdesetih osnovao je grupu

Dalmatinski magazin , od ~ijeg naziva vrlobrzo ostaje samo - Magazin . Na Splitskom festivalu 1983. izvode pjesmu Kokolo , asve ostalo {to je uslijedilo kasnije i danasse zbraja. Broj prodatih plo~a Magazina,recimo. êtiri njegove pjesme izvedene suna Eurosongu : Nostalgija, Strings of My Heart , Marija Magdalena i Lijepa Tena.Voli i spoj tradicionalnog i modernog, tzv.crossover, pa je tako otkrio MaksimaMrvicu i u Engleskoj oformio ènski

guda~ki kvartet Bond . Oba imena postiglasu veliki uspjeh. Komponuje i producirakonstantno i puno. Zajedno sa RomanomMajeti}em vodio je produkciju AVA, koja

je producirala ~etiri telenovele, {to jeukupno 680 epizoda. Snimio je i soloalbum instrumentalne muzike Waterland .Onda jo{ dva u okviru projekta Ton~i Hulji} i Madre Badessa. Njegove pjesmekoriste se i u svjetskoj promociji velikihbrandova. Bio je ~lan ìrija u Operaciji trijumf . Vlasnik je diskografske ku}eTonika. Oènjen je Vjekoslavom,pravnicom i tekstopiscem, s kojom imasina Ivana i k}er Hanu.

“KOKOLO” I OSTALO

Tončijevi hitovi i ploče “Magazina”

DUO “POD LIPOM”

Ton~i i njegova supruga Vjekoslava Hulji}



KULT MARKETERIC CLAPTON & FRIENDS

The Breeze: AnAppreciation ofJJ Cale

Jedan odnajve}ih giratistadana{njice, EricClapton, uzpomo} prijateljasnimio je albumposve}ensvome prijatelju iuzoru, nedavno

preminulom legendarnom glazbeniku JJCaleu. Za Claptonovu slavu dobrimdijelom zaslu`ne su pjesme koje jenapisao JJ Cale. Clapton je, uz pomo}Knopflera, Mayera, Pettyja, snimio 16

Caleovih hitova.

OP]A OPASNOST

Rocker...to sam ja

Od ponovnogokupljanja Op}e opasnosti pro{lo

je deset godina,a od njihovogposljednjeg

studijskogalbuma podnazivom Vrati se

na svjetlo , pune tri godine. Op}a opasnost nedavno je objavila i album pod nazivomRocker... to sam ja, na kojem se nalazideset kompozicija, ba{ kao i promotivnivideouradak za pjesmu Tragovi .

ARTHUR BEATRICE

Working OutVijest koja }e

zasigurnoobradovatifanovebritanskogbenda Arthur Beatrice , ali isve poklonikeindie pop

glazbe, jeste da je odnedavno u prodajinjihov novi album pod nazivom Working Out . Rije~ je o prvom dugosviraju}emalbumu tog benda, na kojem moète~uti jedanaest pjesama. Pro{le godineobjavili su EP pod nazivom Carter .

U vremenu mlijeka u tetrapaku,Traubisode , Trabanta i trapez pantalona,svirao se i èstoki rock‘n‘roll. Upravo utom razdoblju, 1974., u New Yorku pojaviose bend Blondie , koji je svojom glazbomobiljeìo desetlje}a. Zgodna plavu{a, scrnom beretkom na glavi i nje`nim glasomDeborah, Debbie Harry i gitarist Chris Stein

osnovali su punk-rock bend Blondie .Kasnije su im se pridruìli bubnjar Clement

Burke, basist Gary Valentino i klavijaturistJimmy Destri. Dvije godine nakon osnutkaobjavili su prvi, istoimeni album, na kojemsu se nalazili hitovi poput In the Flash iKung Fu Girls .

Blondie se mijenjao ba{ kao i glazbenascena toga doba. Oku{ali su se i u drugimglazbenim pravcima, od new wavea dodisco-rocka, da bi se 1984. bend raspao.Trinaest godina kasnije, uslijedilo je novookupljanje grupe, a 1999. i povratni~kialbum pod nazivom No Exit . S tog albuma“skinuta” je kao singl pjesma Maria , koja jevrlo brzo veliki hit, i danas rado slu{an.Treba napomenuti kako su Blondie do sada

prodali vi{e od ~etrdeset milijuna primjeraka nosa~a zvuka, te kako su prijenekoliko dana svirali u susjedstvu, navara`dinskom [pancirfestu i odu{evili.

Nedavno su objavili dvostruki album:4(0)ever Greatest Hits Deluxe Redux/Ghosts of Download , na koji suuvrstili dvadeset i ~etiri kompozicije. Rije~

je o novim snimcima njihovih najve}ihhitova, albumu s kojim je bend obiljeìo 40

godina od osnutka. A prva pjesma “na

spisku” je njihov veliki hit iz disco erHearth of Glass , a slijede je Dreaming , ThTide is Hide , Maria , Sunday Girl ... Iakosedamdesetoj godini ìvota Debbie je lako}om otpjevala èstoke punk pjesmHanging On the Telephone i On Way OAnother . Na prvom CD-u su jo{ i, takodisco hitovi, Call Me i Atomic , dok

posljednja pjesma s po~etka njihovkarijere Rip Her To Shred . Na drugom CD-u nalaze se pjesme

posljednjeg albuma benda Ghost Download , objavljenog pro{le godinDvostruki CD pod nazivom 4(0)evGreatest Hits Deluxe Redux/Ghosts Download neobi~an je spoj punk-roc

pjesama kojima su Blondie stekli svjetskslavu i njihovih novih electro-synth-po

pjesama. (M. Ili~i

MUZIKA

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Little Dragon: Paris 2. Gus Gus: Obnoxiously Sexual 3. Bombay Bicycle Club: Feel 4. Erlend Oye: Garota5. Lana Del Rey: West Coast 6. Morcheeba: Make believer 7. Kasabian: bumblebee 8. Liam Finn: Burn up the road 9. Anna F.: DNA10. Jon Hopkins ft. Lulu James:

We disappear

Četrdeset im je godina tek..

Album “4(0)ever Greatest Hits Deluxe Redux/Ghosts of Download”, grupe “Blondie”

PUNK-ROCK-DISCO VETERANIU povodu 40-godi{njice od osnutka Blondie su objavili dvostruki, slavljeni~ki CD



Njema~ki vojni guverner ParizaDietrich von Choltitz spreman je izvr{itinaredbu Adolfa Hitlera, a ona za naum ima“dizanje u zrak” dijelova glavnog gradaFrancuske, Pariza. Razni mostovi, kulturnispomenici... uskoro }e biti pro{lost. Na svusre}u, Pariz ipak mrzitelji nisu uspjeliuni{titi.

Zbog ~ega je Dietrich von Choltitz,ipak, odbio prenijeti Hitlerovo nare|enje,iako je bio bezglavo odan Tre}em Reichu,postavlja se pitanje. Raoul Nordling jetada{nji {vedski konzul i general u Parizukoji je, mo`da, utjecao na njega te u~inio toda se jedan general predomisli. Ovo je pri~ao tome kako je sva{ta mogu}e ako se ~ovjek dovoljno potrudi. Mogu}e je, recimo,sprije~iti stra{ne i ru`ne stvari.

Iznimno mi je drago da se ovaj filmskiautor bavio ovom pri~om. Jer, veliki autorise bave velikim stvarima i idejama i film imsluì da postavljaju velika pitanja koja }e

nakon odgledanog filma i nama odzvanjatiu glavi, da se zapitamo, koliko smo puta isami mogli sprije~iti neke ru`ne stvari...U~initi ne{to da se sprije~i umiranje ikogadoista je sveta stvar i moè smetati samoiskonskom mrzitelju. Tako|er, ovo je divnavizualna pri~a, koja govori i o odgovornostisau~esnika. Nerijetko, oni “samo”sau~estvuju u zlo~inu, mo`da i nesvjesni {tozapravo ~ine. No, ovdje je istaknut onaj kojise zapitkuje. I na kraju, ~ini ono {to oniiznad njega ne o~ekuju. To se zove hrabrost.Sve ostalo je komformizam.

Volker Schlöndorff nedvojbeno je jedan

od najva`nijih i me|unarodno najuspje{-

nijih njema~kih reìsera. Ro|en je uWiesbadenu 1939. godine. Godine 1964.reìrao je svoj prvi film Young Törless , zakoji je osvojio nekoliko nagrada i bio je

prvi me|unarodni uspjeh Novog njema~kog filma , pokreta u usponu.

Slijedili su brojni uspje{ni filmovi, kaoIzgubljena ~ast Katharine Blum, koji jereìrao sa Margarethe von Trotta , te njegovnajve}i uspjeh, ekranizacija knjige Güntera Grassa Limeni bubanj , za koji je 1980.dobio Oscara za najbolji strani film.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Diplomacija” (Francuska, Njemačka, 2013.),reditelja Volkera Schlöndorffa


KULT MARKETKAVEZ LUDOSTI

EdouardMolinaro

Kavez ludosti je film

EdouardaMolinaroa iz1978. godine.Scenarij sunapisaliFrancis

Veber, potom reditelj filma, te MarcelloDanon i Jean Poiret, a prema dramiJeana Poireta. Kavez ludosti je pri~a o

jednom ljubavnom paru, vlasnicimatransvestitskog kluba. Njihov sin }e imuskoro javiti da se èni. Roditeljizaru~nice su vrlo konzervativni.

Ocjena: 4

DISKRETNI [ARMBUR@OAZIJE

Luis BunuelBunuelovasatiradru{tva,filmDiskretni {arm

buròazije , Oscarom je nagra|en film ukategoriji najboljeg stranog filma, 1973.

godine. Grupa dobrostoje}ih prijateljase na|e na ve~eri. Uskoro se pojavljujurazne prepreke...

Ocjena: 5

GRAD JE TIH

RobertGuediguian

Grad je tih reìrao jeRobert

Guedi-guian2000.godine.Scenarij jenapisao nozajedno saJeanom-Louisom

Milesijem. U centru pri~e su radni~ke~etvrti u Marseilleu. Grad je u krizi. AGrad je tih dobio je nagradu FIPRESCIza najbolji europski film.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE1. Guardians of the Galaxy

(James Gunn)2. Teenage Mutant Ninja Turtles

(Jonathan Liebesman)3. The Expendables 3 (Patick Hughes)4. Let’s Be Cops (Luke Greenfield)5. The Giver (Phillip Noyce)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA1. Nulti teorem (Terry Gilliam, Voltage

Pictures, Zanuck Independent)2. Nimfomanka: 1. dio

(Lars von Trier, Zentropa)3. Samo ljubavnici preìvljavaju

(Jim Jarmusch, Recorded PictureCompany, Pandora Filmproduktion,Snow Wolf Produktion)

4. Khumba (Anthony Silverston,Triggerfish Animation)

5. Hobit: Smaugova pusto{ (Peter Jackson, New Line Cinema,MGM, WingNut Films)

Velika pitanja

PARIZ JE DAO SEBEOvo je pri~a o tome kako je sva{ta mogu}e akose ~ovjek dovoljno potrudi



U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOMediteran Film Festival u [irokom Brijegu,petnaesti po redu, otvoren je 27. augustaprojekcijom dokumentarnog filmaIzgubljeno dugme . Sve pred, post iprodukcijske radnje trajale su pet godina,

da bi Izgubljeno dugme premijerno biloprikazano ~etrdeset godina nakon {to jeBijelo dugme osnovano.

I Mostarski teatar mladih 1974. osnovan jekada i Bijelo dugme . Obiljeàvanje“godi{njice ro|enja” zavr{avaju od 29.augusta do 4. septembra, kada }e bitiodràn 39. mostarski taetarski festival - Festival autorske poetike , i to naMemorijalnoj sceni 2532 . Festival }e trajatisedam dana, a u program je uvr{tenotrinaest predstava.

U Bijelom Polju kod Mostara od 22. do 24.augusta bi}e odràna Likovna kolonijaDavor Sesar . “Ova umjetni~ka kolonijaorganizira se ve} drugi put u spomen natragi~no preminulog Davora, studentatre}e godine Akademije likovnih umjetnosti[iroki Brijeg, u klasi prof. StjepanaSkoke”, pro~itali smo na bljesku .

Gnusoba Svetislava Basare, Rod Miljenka Jergovi}a, Vrijeme koje se udaljava Mirka Kova~a, Nestali u stolje}u

Ivana Lovrenovi}a i Na|i me Damira[aboti}a, imena su romana i njihovihautora, koji su uvr{teni u uì izbor zaNagradu Me{a Selimovi} ... Koja }e sedodijeliti na 14. me|unarodnim knjièvnimsusretima Cum grano salis , a koji }e seodràti od 4. do 6. septembra u Tuzli.

A od 10. do 30. septembra, pak, uprostorijama Gazi Husrev-begovog hanikaha u Sarajevu, svi zainteresovani }emo}i pogledati izlo`bu Skriveni svijet balkanskih èna: odje}a s kraja 19. i

po~etka 20. vijeka. Organizator je Institut za islamsku tradiciju Bo{njaka u saradnjisa Etnografskim muzejom iz Beogradu iZemaljskim muzejom iz Sarajeva.

U septembru }e u Kreativne radionice Malog Magacin Kabarea iz Sarajeva bitiprimljeni novi polaznici. A, u radionicekreativnosti i ma{te, gitare i muzike, mo}i}e u}i i tinejdèri. S tim da }e biti otvorenai jedna nova radionica: strip crta~ i stand up komi~ar Filip Andronik bi}e voditeljStrip radionice .

Sarajevo Chamber Music Festival bi}e otvoren u petak, 29. augusta.Organizatori su Muzi~ka akademija izSarajeva i Manhattan String Quartet ,koji }e se i predstaviti na samomotvorenju SCMF-a. A izu~avanjeLudwiga van Beethovena, njegovemuzike i djelovanja, tema su

ovogodi{njeg izdanja Festivala .“Godi{njica Muzi~ke akademije je

veoma va`na za bosanskohercegova~ko

dru{tvo, ali i {ire. Mi smo ~etvrta

akademija u biv{oj dràvi i sve {to

radimo ove godine je uvod za idu}u

godinu”, izjavio je dekan Muzi~keakademije Ivan âvlovi} na presskonfrenciji koja je odràna 27. augusta,a kojoj zbog na{ih rokova nismo mogli

prisustvovati, pa smo stoga izjavudekana preuzeli sa klixa : “Ovogodi{nji

SCMF je, dakle, uvodno izdanje za

narednu godinu, za peti

Festival

, kada

}e Muzi~ka akademija proslaviti

{ezdeset godina postojanja. Mnoge

akademije nemaju svoj festival. Mi

imamo

Festival

na koji smo ponosni,

potrebno nam je jo{ da se u~lanimo u

me|unarodnu zajednicu festivala, ali za

to trenutno nemamo novca.”

Sarajevo Chamber Music Festival traja}e pet dana, a svi koncerti }e bitiodràni u Domu oruànih snaga BiH , u19.30 sati.

IVAN ČAVLOVI ,dekan Muzičke akademije u Sarajevu

Imamo “Festival”

na koji smo ponosni

LOREN KESEROVI ,koordinator projekta “Giro di Sarajevo”

F o t o : M a r i o I l i ~ i }

LOREN KESEROVI]“Kada ve} nemamo staze, ni{ta drugo nam ne preostaje negoda zauzmemo saobra}ajnice i vozimo po njima”



Od 3. do 6. septembra u [ibeniku }e

biti odràn drugi

Festival alternative i

ljevice FALI[. Koga ste pozvali u goste?

Najzvu~nije ime 2. FALI[-a svakako je~asna sestra ljevi~arka Teresa Forcades.Osim sestre Terese, u [ibenik stiù pisac ifilozof Andrej Nikolaidis, biv{i nogometa{koji danas pi{e pjesme i eseje Ivan Ergi},kao i jedan od osniva~a Subversive festivala , filozof Sre}ko Horvat. Uumjetni~kom dijelu programa, izme|uostalih, publici }e se predstaviti knjièvnicai humanisti~ka znanstvenica Ma{a

Kolanovi}, bosanski pisac i novinar

Selvedin Avdi}, informati~ar starog kova K ristijan

Miri}, konceptualni umjetnik Boris êlar, a ne{to }u i ja progovoriti.

Kuda ide FALI[?

I ove godine nastavljamo s FALI[-em kao pripremama za daleko sutra. Zato jer ne moèmo{utjeti o kapitalizmu, a govoriti o fa{izmu, nitimoèmo slijepo vjerovati u potro{ene konceptetakozvane liberalne demokracije, a zgraàti se nad vjerskimfundamentalizmom. Uvijek, u svojoj krajnjoj, disfunkcionalnojfazi, prvo ra|a drugo.

Zato se, uz ostalo, ove godine bavimo ireligijom i religijskim institucijama, koje sunaj~e{}e posljednje upori{te svakog oblikakonzervativizma i sredi{nja mjesta otpora

promjenama, ma koliko one mogle biti na bolje. Zato je s nama, na FALI[-u u [ibeniku,Teresa Forcades, benediktinka iz Barcelone,~iji su stavovi radikalni ta~no onoliko koliko

je radikalna borba protiv svijeta u kojemtreba ukloniti tristotinjak {ibenskih radnica,da bi umjesto njih, u tropskim uvjetima,negdje tamo, u Aziji, radili ve}i nesretnici, a

profit, bio ve}i i ve}i i ve}i...

Mogli ste, dok ste jo{ na nogama, predstaviti i

Va{ novi roman?

Vr{enje du`nosti je rezultat poku{aja da napi{emkrimi}. Kada sam krenuo raditi na tekstu, bio samspreman, ukoliko se pokaè kako mi ne ide,

jednostavno baciti napisano. Na kraju je, ipak, iza{la pri~a o vr{itelju du`nosti policijskog na~elnika, koji prvog radnog dana na novoj poziciji, u uredu na|e le{ biv{eg nadre|enog i naprasno smijenjenog. Pri~a je

ispri~ana iz tri pozicije: glavnog junaka, preko sveznaju}eg pripovjeda~a, pa kroz dnevnik mrtvog policajca. A negativac je...Ako kaèm da je sistem, ne}u slagati ali i ne}u otkriti rasplet.

EMIR IMAMOVI PIRKE, pisac, direktor“Festivala alternative i ljevice” u Šibeniku

Tradicionalna biciklisti~ka manifestacijaGiro di Sarajevo , u organizaciji istoimenogudruènja, bi}e odràna 7. put 7. septembra,a po~etak je zakazan za 17 sati.

“Kada ve} nemamo staze, ni{ta drugo

nam ne preostaje nego da zauzmemo

saobra}ajnice i vozimo po njima. Naravno,

mi to ne}emo u~initi bez prethodne najave,

te potpore policije i dozvola nadle`nih

ministarstava. Kao i prethodnih godina, mi

}emo okupiti {to vi{e moèmo biciklista

kako bi gra|anima i vlastima ukazali na

goru}i problem na{eg glavnog grada, a to

je nedostatak biciklisti~ke infrastrukture”,obja{njava koordinator projekta Giro di Sarajevo Loren Keserovi}.

Broj biciklista u Sarajevu svake godineraste, u Udruènju kaù ~ak i - radikalno:“Vlasti ne prate evropske tokove

adekvatno, mislim na izgradnju

horizontalne i vertikalne signalizacije, te

prijeko potrebnih biciklisti~kih staza. Tako

u Sarajevu dolazi do paradoksa - motornim

vozilima, koja svakodnevnu gu{e

Sarajlije i gu`vama ali i zdravstveno, daje

se prednost ispred jednog zdravog,

jeftinog i savremenog vida prijevoza.

Sramota je da se svakodnevno renoviraju

saobra}ajnice, a da se ne uz njih ne

izgra|uju i staze za bicikliste. Mi nismo

protiv automobila, ali voljeli bismo kada

bi gra|ani i vlasti shvatili da su beneficije

od biciklizma vi{estruke, {to direktno, {to

indirektno. Mi, tako|er, poku{avamo

mijenjati stvari i direktno, grade}i barem

biciklisti~ke parkinge u centru grada, ali

iako to ide dobrim, kvalitetnim tokom, to

nije dovoljno. Biciklisti moraju dobiti

svoje staze, {to prije”, isti~e Keserovi}.Giro di Sarajevo bi}e odràn na istoj

ruti kao i prethodnih godina, od Dobrinje do Vije}nice , pa do Vilsonovog {etali{ta .Organizatori najavljuju i do sada nevi|enizabavno-sportski doga|aj na ovim

prostorima, koji }e se desiti nakon dodjele poklona na Vilsonovom {etali{tu .

Staze biciklistima, saobra}ajnice avanturistima

Pripreme za daleko sutra

Sa pro{logodi{njegGiro di Sarajeva



1. Ima li i{ta gore od knjièvnog izdava{tva?

Da, raditi u istom, gledati kako nestaje, i jo{ voljeti svoj posao.

19. A begova ili {kembe ~o

Ovaj put sam za aristokunato~ {kembi mi.

21. Poruka ~itaocima

na{eg magazina?

Ubijanje dabrova }espasiti {ume, koliko ine~itanje! îtajte ivolite dabrove, teinènjereìvotinjskog roda!

Ginka bilobu starog 300 godina da mi pravi hlad i most.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Penzioner u dobrom zdravlju i sasolidnom penzijom. Dakle fikcija.

3

K

a

k

o

s

e

o

s

j

e

}

a

t

e

u

S

a

r

a

j

e

v

u

?

Vese lo, us hi}e no, m ra mo r no- ma m u r no.

2

V

o

l

i

t

e

l

i

v

i

{

e

a

u

t

o

r

i

z

i

r

a

n

e

b

i

o

g

r

a

f

i

j

e

l

i

a

u

t

o

r

i

z

i

r

a

n

e

a

u

t

o

b

i

o

g

r

a

f

i

j

e

?N ek ak o ne mog u aut or iz ir at i od g ov or .

Zvu~nik.

10. Koliko ima istine u mojoj mudrosti:

“Leìm, leìm, leà}u, i na more sti}i }u”?

Uz pretpostavku duèg plutanja i dobrog protoka, to je nepromo~iva istina.

18. Tange ili

badi}?

Ja samstaromodantip: toples.

20. Ima li i{ta bolje od Nutelle?

Ima: pivo, janjetina, paradajz, pa{teta, dunjeva~a, rizling

proèt Jamnicom, pohani patlidàn, pure}i odresci,ro{tilj, krumpir, kiseli kupus...

6. [ta obavezno nosite na plaù?

Genetiku.

8

[

t

a

s

t

e

b

i

l

i

u

p

r

o

{

l

o

m

`

i

v

o

t

u

?

N e{t o z ast ar jelo.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste li meteoropata?

Samo kada se radi o vremenu, s plinovima,meteorizmom, nemam problema.

bih abdicirao.

16. S kim biste

voljeli otplesati

tango?

S Macom

Maradonom,legendomhrvatskognogometa, jer samo bi takvadriblerica mogla

pratiti moje

posrtanje.

11. Da li je {utnja zlato? Nije, jer bi onda {aptanje bilosrebro, govorenje bronca, aurlanje drvenamedalja.

13. Da li je bolje biti lijep i

pametan ili ruàn i glup?

Svakako.

15. Opi{ite Bosnu

Hercegovinu u tri rije~i..

Vidi odgovor broj 3.

17. Osoba

koja Vam

ide na

ganglije?

Telefonskiimenik.

12. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno?

[to god Ona naredi, da je ne sramotim.

K

R

U

N

O

L

O

K

O

T

R

, urednik u Izda va o

kući “Algori tam”iz Zagre ba:

“ U Sara je vu se os jećam veselo,

ushićeno, mramorno-mamurno”



Ve} dugo se {u{ka kako bi se uskoro natrì{tu trebala pojaviti nova ina~ica[kodinog popularnog modela Fabia.

Prakti~ni [kodin model u klasi Opel Corse iRenault Clia, nastao na platformi VW Pola1999., do ivio je reizdanje 2007. na@enevskom autosalonu . No, poklonici tog

gradskog automobila u {ali vole re}i kako je[koda Fabia postala auto tek kada su jepo~eli krasti . Nedavno su se pojavile prvefotografije nove, redizajnirane Fabije , a prijebosanskohercegova~ke premijere koristimopriliku upoznati vas sa novitetima koje supripremili majstori iz Mlade Boleslave.Prvenstveno rije~ je o novom, suvremenomdizajnu vozila, linije su moderne i dinami~ne,a naslanjaju se na izlo`beni model [kodaVision C. Nova Fabia na prvi pogled imave}u {irinu i ravniju karoseriju u odnosu naprethodni model. Ipak, nije Fabia moderna,atraktivna i “utegnuta” samo izvana, ljubitelji

malih gradskih vozila bit }e odu{evljeni iposve novom unutra{njosti toga modela. Snovim malim vozilom dizajneri [kode po prviputa u seriju uvode dizajner-

ske elemente izlo`benog vozila [kodaVision C, uz dizajnerske elemente iz [kodamotorsporta. U [kodi su posebno ponosnina Fabijin potpuno nov i znatno upe~atljivijinastup koji se temelji kako kaù: “Nakristalnim oblicima, o{trim linijama i maksimalnoj preciznosti.” Hatchback model

pak odlikuju harmoni~ne, utegnuteproporcije s posebnim naglaskom na {irinunove Fabije , koja je {ira od prethodnogmodela za devet centimetara. U isto vrijeme,visina vozila je smanjena za tri centimetra,{to u kona~nici otkriva potpuno novi konceptvozila. Nova-tre}a generacija [kode Fabiapremijeru }e imati na ovogodi{njem Salonu automobila u Parizu. Nova Fabia napra-vljena je na modificiranoj PQ26 platformi sme|uosovinskim razmakom od 2470 mm,visine 1467 mm, {irine 1732 mm, dokzapremina prtlja`nika kod hatchbacka iznosi330 litara. Trag kota~a naprijed je {iri za 30

mm, a otraga za 31 mm. Vozilo je kra}e zaosam milimetara, ali je zato ukupna teìnavozila smanjena za ~ak 65 kilograma, {to }e

se umnogome odraziti na potro{nju gorivKada su motori u pitanju, nova Fabia stars benzinskim jednolitarskim tricilindarskiagregatom od 60 i 75 konjskih snaga, aponudi }e biti i 1,2 litarski ~etverocilindarsTSI benzinci sa 90 i 110 konja. Naj{tedljivmotor svakako }e biti 1.4 TDI Greenlin

verzija sa 75 konjskih snaga i prosje~nopotro{njom od nevjerojatnih 3,1 litru na 10kilometara, ~ija emisija CO2 iznosi 82 grampo kilometru. U ponudi }e biti i sna`ndizelski agregati 1.4 TDI sa 90KS i 1.4 TDsa 105KS, za one voza~e koji vole malo ja~pritisnuti papu~icu gasa. Zanimljivo je i kak}e u standardnom paketu opreme kod 1TSI motora sa 110KS biti ugra|iva{estostupanjski mjenja~, dok }e kod moto1.2 TSI sa 110KS i 1.4 TDI sa 90KS u opcbiti sedmostupanjski mjenja~ sa dvostrkom spojkom. Iz [kode su, tako|er, najavkako su odustali od proizvodnje RS model

Ve} sada se naga|a kako }e po~etncijena najjeftinijeg modela Fabije tre}generacije stajati izme|u 17 i 18 tisu}maraka.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

NOVA [KODA FABIA: Moderni gradski automobil!



portal slobodne bosne

najveca tvornica

slobodna bosna [broj 929, 28.8.2014]

Documents