Prof.dr Jasminka Gradaevi-Sijeri

Uvod u socijalno pravoSarajevo,25.02.2014.godine

Socijalno pravo sadraj nastavnog programaI Opa pitanja i kljuni pojmovi:Uvod u socijalno pravo II Socijalno osiguranje: 1)zdravstveno osiguranje,2)penzijsko i invalidsko osiguranje,3)osiguranje branilaca i lanova njihovih porodica-boraka zatita, 4)osiguranje privremeno nezaposlenih lica,

III Socijalna zatita: opi korisnici socijalne zatite, zatita civilnih rtava rata,zatita porodica sa djecom

IV Osnovni instituti procesnog socijalnog prava

Sadraj

Pravni sistemNazivPredmet Metod

NazivRadno i socijalno pravoSocijalno pravoPravo socijalne sigurnosti

Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka

Svaka osoba,kao lan drutva,ima pravo na socijalnu sigurnost

Cilj socijalnog prava Jednakost ljudi u dostojanstvu i pravimaUreenost minimuma socijalne sigurnosti dravnim javnopravnim normama.

PodjeleKriterij predmet ureevanja: materijalno/procesno

Kriterij definiranja: subjektivno /objektivno

Kriterij izvora:nacionalno/meunarodno

Kriterij odreenih kategorija osiguranih lica: ope /posebno

DefinicijeObjektivni aspekt-definiranja:skup pravnih normi i pravnih principa koji reguliraju odnose socijalne sigurnosti/ zatite kao jednu posebnu vrstu drutvenih odnosa;skup pravnih pravila i normi kojima se regulira socijalno obezbjeenje ljudi;

DefinicijeObjektivni aspekt-definiranja:skup pravnih normi preko kojih drava ostvaruje svoju funkciju uspostavljanja ravnotee i ublaavanja socijalnih razlika s ciljem da se osigura jednakost situacija uprkos razliitosti sreaupravljanje dravnim doprinosima i nedoprinosnim davanjima namjenjeni materijalnom podravanju pojedinca.

Subjektivni aspekt-definiranja:Ovlatenje titulara prava /osiguranog lica/da zahtjeva u stanju socijalne potrebe pruanje socijalne prestacije od nadlenih organa/nosilaca osiguranja/ radi uspostavljanja ravnotee tj.zadovoljavanja stanja socijalne potrebe.

Socijalno pravo-predmetPredmet:javni oblici osiguranja i pomoi za odreene osigurane rizike/socijalne potrebe odnosno socijalnopravni odnosi

Socijalnopravni odnosipravni odnosi izmeu titulara prava/osigurana lica/i nosioca osiguranja povodom socijalne potrebe/osiguranog sluaja/radi zahtjevanja i sticanja odreenih socijalnih prestacija/socijalnih prava/.

Historijski aspekt-ishodite i determinante razvoja socijalnog pravaDobroinstvo(svjetovno/vjersko)

Javna pomo(uplitanje drave u djelatnost milosti crkve,britanski zakoni za siromane-siromako pravo)

Historijski aspekt-ishodite i determinante razvoja socijalnog pravaMutualizam (organizacije uzajamne pomoi i uzajamno osiguranje radnika)Ugovorno osiguranje i sistem socijalnog osiguranja/sistem socijalne zatite radnikaUspon,kriza i reforme socijalne draveNadnacionalna socijalna politika u pravnom sistemu EU

Sistem modernog socijalnog osiguranja Kraj 19.stoljea(1878-1909)

Bismarckov model: moderno socijalno osiguranje-osiguranje za sluaj:bolesti,nesree na poslu,invalidnosti i starosti

Historijski aspekt socijalnog prava BiHRudarski zakon iz 1881obavezno osiguranje za sluaj:bolesti, nesree na poslu,starosti i smrti,Nosilac osiguranja:Zemaljaska bratinska blagajna/dravna institucija1882 obavezno penzijsko osiguranje na eljeznici1909-uvedeno bolesniko osiguranjeTrokovi osiguranja:2/3 radnici i 1/3 poslodavci

Socijalno osiguranje u okviru stare JugoslavijeZakon o socijalnom osiguranju radnika iz 1922:obavezno osiguranje vezano za radni odnos,restriktivni uvjeti za ostvarivanje prava,izostavljeno samo osiguranje za sluaj nezaposlenosti.Rok za primjenu pravila o dugoronom osiguranju bila 1925 godina,ali Zakon se poeo provoditi tek 1937.godine

Socijalno osiguranje u okviru SFRJ (tri faze)

Prva:dravno socijalno osiguranje/do 1952,Zakon o socijalnom osiguranju radnika,namjetenika i slubenika (1946)Zakon o socijalnom osiguranju radnika i slubenika i njihovih porodica/1950

Socijalno osiguranje u okviru SFRJ-nastavakDruga-do 1974.godine:uvoenje samoupravljanja u privredi,proces razdvajanja objedinjenih oblika osiguranja i davanja:zdravstvenog, prenzijsko-invalidskog,djeije zatitenovi nain utvrivanja penzijske osnovice,uvoenje zatitnog dodatka,obustavljanje penzije,uvedene preventivne mjere zdravstvene zatite

Socijalno osiguranje u okviru SFRJ-nastavakTrea-od 1974 do disolucije SFRJ:Ustav 1974:na nivou SFRJ samo osnovna prava a fed.jedinice blie ureuju socijalnu sigurnost,U okviru samoupravnih interesnih zajednica (SIZ)ureivanje prava

Socijalna prava /socijalno pravo BiHSocijalna prava pojavljuju se na poetku 20.stoljea druga generacija ljudskih prava Radi se o pravima koja omoguavaju zadovoljenje socijalnih potreba pojedinaca i skupina, promiu socijalnu koheziju i solidarnost, a odnose se na socijalu sigurnost,stanovanje, zaposlenost, zdravstvenu zatitu i obrazovanje.

Socijalna prava u sistemu ljudskih pravaDruga generacija prava bazirana na jednakosti i solidarnosti-skupa prava;Priroda i sadraj ovih prava imaju za posljedicu da su ova prava veoma pogodan instrument u rukama politike;Normativni izraz ovih prava:radno /socijalno pravo

Savremene tendencije u razvoju socijalnih pravakomodifikacija socijalnih prava/graani u sve veoj mjeri sudjeluju u ostvarivanju ovih prava/uspostavljanje osnovnih socijalnih standardaza sve graane;individualizacija socijalnih prava

Kljuni pojmoviSocijalna politikaSocijalna dravaSocijalna kohezijaSocijalno osiguranjeSocijalna zatitaSocijalna sigurnostOsigurani rizik/soc.potrebaOsigurana licaSocijalna prava

Prof.dr Jasminka Gradaevi-Sijeri

Kljuni pojmovi socijalnog pravavjebeSarajevo,05.03.2014.godine

Socijalna politika : socijalna dravairoka i raznolika oblast javnih politika utemeljenih s ciljem ekonomski odrivog razvoja uz istovremenu socijalno prihvatljivu razinu zatite lanova drutva od raznih vido drutvenih i individualnih tetnih efekata.Socijalna politika posebna dravna politika ,a poseban znaaj ima za moderne drave koje su pravne, demokratske i socijalne.

Socijalna politikaTemeljna odrednica socijalne drave-segment ekonomske politike/dravne politikeUsmjerena djelatnost drave na prevladavanju socijalnih rizika i ujednaavanju ansi s ciljem podizanja opeg blagostanja graana

Zaetkom suvremene socijalne politike smatra se uvoenje opeg socijalnog osiguranja tj.sistema socijalne zatite radnika.

Socijalna politika naspram ekonomske politikeSadraj:ljudske potrebe, radni i ivotni uvjeti, osiguranje prilikom razliitih rizika i potekoa,socijalne promjene ,socijalni razvoj.Socijalna politika se odreuje kao:kolektivna ili drutvena potronja,politika ivotnog standarda,briga za drutvene djelatnosti,zatita u sluaju prirodnih nepogoda,oblik i nain usmjeravanja drutvenog razvoja komplementaran ekonomskoj politici.

Pojam socijalne politikeSvjesna i organizirana djelatnost drave i drugih ovlatenih subjekata(drugih subjekata politike moi i drutvenih institucija) u odreivanju:ciljeva,naela, prioriteta, sredstava i nosilaca socijane sigurnosti.

Socijalna politikaObuhvata: dravne aktivnosti kojima se regulira pruanje naknada pojedincima ili porodicama koje su, zbog odreenih okolnosti, ostale potpuno ili djelomice bez svojih prihoda, pa su stoga dospjele u nepovoljnu ivotnu situaciju.

Ciljevi socijalne politikeOpi cilj socijalne politike vezuje se za osnovne potrebe graana te ujednaavanje njihovih ivotnih ansi.Opi cilj socijalne politike vezuje se za garancije ostvarenja socijalne sigurnosti i pomoi onima koji se ne mogu sami brinuti o sebi.

Socijalna drava Drava koja preuzima odgovornost za osnovnu materijalnu dobrobit i sigurnost svojih graana.

Sigurnost i blagostanjeDrutvene i politike vrijednosti koje oznaavaju okvir socijalne i politike zajednice, koji omoguava ouvanje i reprodukciju ivota, te opstanak same politike zajednice i njenog unutranjeg ustrojstva.

SigurnostSigurnost podrazumijeva,posebno,zatitu ljudskog ivota i poretka politike zajednice od nasilnog ugvoavanja.

BlagostanjeBlagostanje-dostupnost materijalnih sredstava za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba.

Dakle,Socijalna drava titi graane od odreenih rizika, od kojih su najznaajniji: starost, bolest, siromatvo, invalidnost, nesrea na radu, nezaposlenost ...

Historijski aspektPrvi oblik socijalne drave pojavio se u Njemakoj krajem 19. stoljea, u obliku nacionalnog sistema socijalnog osiguranja. (Njemaka:1883. Zakon o zdravstvenom osiguranju radnika;1884. Zakon o osiguranju od nesrea na radu;1889. Zakon o invalidskom osiguranju;1889. Zakon o starosnom osiguranju;1894.prvi neovisni javni fond za nezaposlene) Procvat socijalne drave vezan je za prva desetljea nakon Drugog svjetskog rata(Njemaka: 1949.Temeljni zakon/ ustav "socijalno trite", socijalna prava povezana su s ekonomskim rastom).Postoje razliiti oblici socijane drave. Veina zapadnih drava ima obuhvatne socijane drave, dok SAD i Japan meu ekonomski razvijenim zemljama,imaju najslabije razvijene socijalne drave.

Definicije socijalne drzaveAsa Briggs (1961.): Socijalna drava je drava koja organiziranim naporima modificira zakone trita u najmanje tri pravca:1.Jami pojedincima i domainstvima minimalni dohodak neovisno od trine vrijednosti njihovog rada i njihove imovine;2.0graniava razmjere nesigurnosti omoguavajui pojedincima i porodicama da podmire izvjesne socijalne potrebe povezane uz bolest, starost i nezaposlenost, koje inae vode pojedince i porodice u krize;3.Osigurava da svi graani bez razlike statusa mogu ostvariti najbolje mogue raspoloive standarde ovisne o odreenoj razini socijalnih usluga.

H. Wilensky: Bit socijalne drave je da drava titi minimalni dohodak, koji se odnosi na prehranu, zdravlje, stanovanje i obrazovanje. Pretpostavlja se da je to politiko pravo graana a ne milosre.

Ciljevi (zadaci) socijalne drave

1) uinkovitost,2) pravinost i 3) administrativna provedivost.

UINKOVITOST ima tri aspekta:

Makro uinkovitost: primjereni dio BDP treba izdvojiti za programe socijalne drave;Mikro efikasnost: socijalna politika treba osigurati uinkovitu raspodjelu resursa socijalne drave za razliite socijalne programe;Poticajnost: javno financirane institucije i programi trebaju minimalizirati negativne efekte na ponudu rada, zaposlenosti, tednju i slino.

Pravinost- PODUPIRANJE IVOTNOG STANDARDA Tri komponente:Ublaavanje siromatva: jasno odrediti crtu siromatva i mjeriti koliko ljudi je ispod crte i koliko dugo su u tom statusu;Osiguranje: treba biti prepreka u velikim padovima ivotnog standarda, uspjeh se mjeri prema visini nadoknada;Ravnomjerno rasporeivanje dohotka: javne i privatne sheme socijalne sigurnosti..

SMANJENJE NEJEDNAKOSTI- uvijek pitanje pravinosti

Vertikalna pravinost (jednakost): preraspodjela se obavlja prema pojedincima i porodicama koje imaju nizak dohodak;Horizontalna jednakost: Preraspodjela se obavlja u korist onih koji su stari, bolesni, imaju vie djece itd.

ADMINISTRATIVNA PROVEDIVOSTDva aspekta: Jasnoa: sistem treba biti jednostavan kako bi ga se moglo razumjeti i koliko je mogue jeftin.Zloupotrebe :treba ih sprijeiti koliko je mogue.

Elementi socijalne drave1.Dunost/obaveza drave na pravednu raspodjelu narodnog dohotka/javnih prihoda2.Pravo pojednica na zajamenu socijalnu skrb-minimalni ivotni standard

Prof.dr Jasminka Gradaevi-Sijeri

Uvod u socijalno pravoKljuni pojmovi socijalnog pravaSarajevo.04.03.2014.godine

Sadraj1.Faktori socijalne politike2.Modeli socijalne politike3.Vidovi socijalne politike4.Socijalna kohezija5.Socijalno osiguranje7.Socijalna zatita8.Socijalna sigurnost9.Osigurane osobe10.Osigurani rizici11.Socijalna prava

Faktori socijalne politike

Kljuno pitanje od kojeg ovisi model socijalne politike

Koji faktor opredjeljuje model socijalne politike

VanoSocijalpolitika doktrina: opredjeljuje model socijalne politike u suvremenim dravama.

Suvremeni modeli/reimi socijalne politike/socijalne drave/:

moderni liberalnimoderni konzervativni(konzervativno-koorporativni)sociodemokratskitranzicijski

Vidovi socijalne politikeSocijalno osiguranjeObavezno osiguranjeUsmjerenost zatite i obezbjeenja prvenstveno prema zaposlenicima i lanovima njihovih porodicaSocijalna zatita

Socijalna zatitaSocijalna pravda kao osnov obezbeenja i zatite najirih slojeva stanovnitva koje se nae u stanjima privremene ili trajne socijalne potrebe;Pruanje odreene zatite na nivou garantovanog socijalnog minumuma;Osiguranje i omoguavanje ostvarivanja pomoi za podmirenje osnovnih ivotnih potreba socijalne ugroenosti

Socijalna kohezija pojam koji se u socijalnoj politici sve vie koristi, naroito posljednjih godina, a podrazumijeva integraciju pojedinaca i socijalnih skupina u drutvo kao cjelinu.Kohezivno drutvo ine slobodne individue, koje demokratskim metodama ostvaruju svoje zajednike ciljeve.

Pet aspekata(dimenzija)socijalne kohezije Moe se govoriti o pet dimenzija socijalne kohezije: pripadnitvu (nasuprot izolaciji), ukljuenosti (nasuprot iskljuenosti), participaciji (nasuprot pasivnosti), priznanju (nasuprot odbacivanju), legitimnosti (nasuprot nelegitimnosti).

Socijalno osiguranjeGrane1.Zdravstveno osiguranje2.Penzijsko osiguranje3.Invalidsko osiguranje4.Osiguranje branilaca i lanova njihovih porodica5.Osiguranje nezaposlenih

Socijalna zatita

1.Opi korisnici socijalne zatite2.Civilne rtve rata3.Zatita porodica sa djecom

Socijalna sigurnostPravno znacenjeNepravno/van pravoPravo na socijalnu sigurnost neosporno pravna kategorija

ire poimanje socijalne sigurnostiBeveridg:Izvjetaj britanskoj vladi o socijalnoj sigurnostiPlan socijalne sigurnosti utemeljen na slijedeim postulatima:1.uplitanje drave pri odreivanju cijena;2.garancija dostatne plae;3.ostvarivanje pune zaposlenosti4.obaveza plaanja visokih poreza u korist drave za svrhe sistema socijalne sigurnosti

Socijalna sigurnostSocijalna sigurnost izjednaena sa jednim od sistema socijalnog prava-socijalnim osiguranjemSocijalna sigurnost vezana za obavezno socijalno osiguranje i socijalnu pomoSocijalna sigurnost sistem koji obuhvata sve vidove socijalne politike,odnosno sve sisteme socijalne politike:penzioni,zdravstveni, nezaposlenost, socijalnu pomo, porodinu politiku, stambenu politiku,obrazovnu politiku

Socijalna sigurnost-nastavakPravo socijalne sigurnosti je meunarodnim instrumenitima proklamovano kao socijalno pravoUniverzalna deklaracija o pravima ovjeka predvia da svaka osoba, kao lan drutva, ima pravo na socijalnu sigurnost

Socijalni sluaj,socijalna nezgoda,socijalni rizik,osigurani rizikPravni osnov za ostvarivanje,koritenje ili zatitu prava;

Socijalni rizici koji su pravno pokriveni najee se nazivaju osiguranim rizicima.

Osigurani riziciOsigurani rizici su budua ili sadanja stanja vie ili manje negativna u smislu zadovoljavanja uvjeta ivota,odnosno Budui, neizvjesni ali i oekivani dogaaji koji ugroavaju kvalitet ivotnih potreba ovjeka /porodice/ odnosno specifinih socijalnih grupa

Osigurani riziciKlasifikacija premauzroku nastanka socijalne potrebe ukojoj se moe nai pojedinac:

Fizioloki(bolest, materinstvo,starost, smrt, invalidnost),Profesionalni(povrede na radu i profesionalna oboljenja

3.Porodini(vanbrana i nezbrinuta djeca,zdravlje djece, brojnost djece ,prihodi roditelja)4.Drutveni(ratovi, ekonomske krize,masovna nezaposlenost, imigracije)5.Uzroci oslonjeni na deavanja u fizikoj sredini(potresi, poplave,erozije, poari)

Osigurani rizici1.Bio-psihofizioloke2.Porodine3.Razni rizici4.Uee u znaajnim drutvenim dogaajima5.Socijalno-ekonomski6.Elementarne nepogode s posljedicama bolesti7.Asocijativne pojave

Osigurana licaOsiguranicilanovi porodice osiguranikaDrugi pojedinci osigurani u odreenim okolnostima za odreen obim prava

OsiguraniciFizike osobe u odreenom statusu na osnovu kojeg mogu pod zakonom utvrenim uvjetima ostvarivati prava (zaposlenici, nosioci politikih i javnih funkcija, penzioneri, privremeno nezaposena lica ..).

lanovi porodice osiguranikalanovi ue porodice, a pod zakonom predvienim uvjetima i lanovi ire porodice

Trea skupina osiguranih lica Drugi pojedinci osigurani u odreenim okolnostima za odreen obim prava(sudjelovanje u javnim radovima, vojnim vjebama, dobrovoljnim vatrogasnim brigadama,slubama osmatranja i obavjetavanja...).

Prava u okviru socijalnog pravaOsnovnaSupsidijarnaProvizornaDruga

UVOD U SOCIJALNO PRAVOSarajevo,11.03.2014.godine

SadrzajIzvori socijanog pravaNaela socijalnog pravaOrganiziranje i finansiranje socijalnog prava

Izvori socijalnog prava Heteronomni/autonomniDomai/ meunarodni

Federacija BiHZakon o zdravstvenom osiguranju (Sl.novine FBiH br.30/97; 7/02; 70/08,48/11)Zakon o zdravstvenoj zatiti(Sl.novine FBiHbroj 46/10)Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriji FBiH(Sl.novine FBiHbr.61/07)Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (Sl.novine FBiHbr.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,4/09,55/12)Zakon o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja FBiH(Sl.novine FBiHbr. 32/01,18/05)Zakon o matinoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja(Sl.novine FBiHbroj 42/04 )Zakon o doprinosima(Sl.novine FBiH br.35/98,54/00,16/01,37/01,1/02,17/06,14/08)Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica(SL.novine F BiH br.33/04, 56/05,70/07,9/10)Zakon o pravima demobilisanih boraca i lanova njihovih porodica(Sl.novine FBiHbr.61/06,27/08,32/08)Zakon o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba(Sl.novine FBiHbr.55/00,41/01,22/05,9/08)

Republika SrpskaZakon o zdravstvenom osiguranu (Slubeni glasnik RS, broj: 18/99, 51/01, 70/01, 51/03,17/08,1/09,106/09), Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubeni glasnik RS, broj: 106/09) Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranu("Slubeni glasnik Republike Srpske", broj: 134/11);Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapolavanu invalida ("Slubeni glasnik Republike Srpske" broj: 37/12);Zakon o posredovanju u zapolavanu i pravima za vrijeme nezaposlenosti ("Slubeni glasnik Republike Srpske", broj 30/10); Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno- otadbinskog rata Republike Srpske, ("Slubeni glasnik Republike Srpske", broj: 134/11); Zakon o zatiti civilnih rtava rata-preieni tekst ("Slubeni glasnik Republike Srpske" broj 24/10); Zakon o socijalnoj zatiti (Slubeni glasnik RS, broj: 37/12), Zakon o djeijoj zatiti (Slubeni glasnik RS, broj: 4/02,17/08,1/09),

Brko Distrikt BiHZakon o zdravstvenom osiguranu (Slubeni glasnik BDBiH, br. 01/02, 07/02, 19/07, 02/08, 34/08),Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubeni glasnik BDBiH, broj 38/11),Zakon o djeijoj zatiti preieni tekst(Slubeni glasnik BDBiH, broj 51/11),Zakon o zapolavanu i pravima za vrijeme nezaposlenosti ("Slubeni glasnik BDBiH", br. 33/04,19/07,25/08),Zakon o socijalnoj zatiti

Meunarodni izvori socijalnog pravaUniverzalni/regionalniDvostrani/viestrani meunarodni ugovori

Meunarodni ugovori koje je zakljuila Bosna i Hercegovina

1. Sporazum o socijalnom osiguranju izmedju BiH iRepublike Austrije /Sl.Glasnik BiH, br. 2/2001 dodatak Medjunarodni ugovori/ i stupio na snagu 01.11.2001.godine. 2. Ugovor o socijalnom osiguranju izmedju BiH i Republike Hrvatske /Sl.Glasnik BiH, br. 6/2001 dodatak Medjunarodni ugovori/ i stupio na snagu 01.11.2001.godine. 3. Sporazum izmedju BiH i Savezne Republike Jugoslavije o socijalnom osiguranju, stupio na snagu 01.01.2004.godine. 4. Ugovor izmedju BiH i Republike Turske o socijalnom osiguranju /Sl.Glasnik BiH, br. 16/2003 dodatak Medjunarodni ugovori/, i stupio je na snagu 01.09.2004.godine.

5. Ugovor izmeu Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije o socijalnom osiguranju /Sl.Glasnik BiH, br. 1/2006 dodatak Medjunarodni ugovori/,i stupio je na snagu01.04. 2006.godine.6. Sporazum o socijalnom osiguranju izmeu Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije ("Slubeni Glasnik BiH ", broj 8/07 - dodatak Meunarodni ugovori) - stupio na snagu 01.07.20087. Sporazum izmeu Bosne i Hercegovine i Republike Maarske o socijalnom osiguranju i socijalnoj sigurnosti ("Slubeni Glasnik BiH" broj 12/08 - dodatak Meunarodni ugovori) - stupio na snagu 01.07.20098. Ugovor o scijalnom osiguranju izmeu Bosne i Hercegovine i Kraljevine Belgije ("Slubeni Glasnik BiH", broj 10/07 - dodatak Meunarodni ugovori) - stupio na snagu 01.06.2009.

Konvencija broj 102 -konvencija o najniim standardima socijalne sigurnosti iz 1952Najsveobuhvatnija konvencija MOR-a ija se rjeenja mogu ostvariti samo na nain propisan nacionalnim zakonodavstvom.Konvencijom utvrene minimalne norme odreenih davanja.

Konvencija broj 102-nastavakKonvencija predstavlja sumu osnovnih rizika,koji su prihvaeni kao osnovni socijalni rizici u svijetu,a potencionalni titulari su svi stanovnici jedne drave.Konvencija odreuje tipskog korisnika socijane prestacije:porodica sa dvoje djece i za takve subjekte su vezana minimalna osnovna davanja kada nastupi osigurani sluaj.

Konvencija broj 102-nastavakSocijalna sigurnost u vrstoj meusobnoj vezi sa ekonomskim i drutvenim razvojem drzava lanica MOR-a.Meunarodni socijalni standardi u vezi sa:zdravstvenom zatitom,naknadama(davanjima) za sluaj bolesti,nezaposlenosti, starosti, nesree na poslu i profesionalnog oboljenja,materinstva,invalidnosti,smrti,te porodine potpore, zatita materinstva,zatita u sluaju invalidnosti, pomo u sluaju smrti izdravaoca porodice

VanoMeu 63 Konvencija MOR-a koje su na snazi u BiH (mart 2014) je i Konvencija br.102.BiH je duna da primjeni dijelove: II-VI, te VIII-X.Dio VI je neprimjenjljiv zbog ratifikacije Konvencije br.121 o davanjima za sluaj nesree na poslu i profesionalnih bolesti (1964)

PitanjaKoji su uvjeti utvreni C 102 za njeno stupanje na snagu odnosno otkazivanje..Kljuni pojmovnik C 102 vee se za:..........Naznaite osigurane rizike utvrene C 102...

Regionalni meunarodni izvori socijalnog pravaDva su osnovna dokumenta o ljudskimpravima na kojima se danas temelji VijeeEvrope: Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Evropska socijalna povelja.

Evropska socijalna povelja potpisana je u Torinu 1961. godine,stupila je na snagu 1965. godine,a 1996.godine je revidirana. Povelja se sastoji iz: * uvoda(preambule); * 31 og lana kojima se uspostavljaju standardi iz oblasti ekonomskih i socijalnih ljudskih prava,te * zavrnog dijela koji regulira obaveze izvjetavanja i nain praenja primjene Povelje.

Poveljom se drave potpisnice obavezuju da osiguraju graanima pravo na: stanovanje,zdravlje, obrazovanje, zapoljavanje,pravnu i socijalnu zatitu,slobodu kretanja i nediskriminaciju. Izvorna ESP sadravala je 19 socijalnih i ekonomskih prava. Revidirana Evropska socijalna povelja iz 1996.godine sadri 31 pravo.

Vano Bosna i Hercegovina je Evropsku socijalnu povelju ratificirala 7. oktobra 2008., a na snagu je stupila 1. decembra 2008.godine. (Sl.glasnik BiH-meunarodni ugovori,broj 8/08). Poveljom je ostavljena mogunost dravama da uloe rezerve, odnosno, ne ratificiraju pojedine lanove Povelje. BiH stavila rezervu na 12 lanova Povelje,i to:3,10,15,18-19,24-27,29-31

Vrste prava u Evropskoj socijalnoj poveljiPrava sadrana u Povelji mogu se podijeliti u tri kategorije: (1) prava osoba u radnom odnosu/zaposlenika (pravo na rad ukljuujui pravo na profesionalno usmjeravanje i izobrazbu, pravo na zatitu u radnoj sredini, sindikalno pravo, posebna prava zaposlene djece, mladih, ena, hendikepiranih i migranata);

(2) socijalna prava svog stanovnitva (pravo na zdravstvenu zatitu, socijalnu sigurnost, socijalnu i medicinsku pomo i pravo koritenja usluga socijalnih slubi) i (3) posebna prava izvan zaposlenosti (prava djece i mladih, prava majki, obitelji, hendikepiranih, radnika migranata i njihovih obitelji te prava starih osoba

lan 11Pravo na zdravstvenu zatitu

U nameri da obezbede efikasno ostvarivanje prava na zatitu zdravlja, strane ugovornice obavezuju se da, bilo same bilo u saradnji sa javnim ili privatnim organizacijama, preduzmu odgovarajue mere koje bi trebalo, izmeu ostalog: 1.da uklone u najveoj moguonj meri uzroke bolesti; 2.da obezbede savetodavne i obrazovne pogodnosti za unapreivanje zdravlja i podsticanje individualne odgovornosti po pitanjima zdravlja; 3.da spree u najveoj moguoj meri epidemije,endemska i druga oboljenja i povrede.

lan 12- pravo na socijalnu zatitulan 13- pravo na socijalnu i medicinsku pomolan 14- pravo na koritenje slubi socijalne zatite.....

PitanjaKoji su aspekti socijalne kohezije u Evropskoj socijalnoj povelji?

Naela socijalnog prava

Opa naela socijalnog prava

Obaveznosti i dobrovoljnostiUzajamnosti i solidarnostiDemokratinosti i participacije osiguranikaNeotuivosti i nezastarjelostiZakonitostiJedinstvenosti

Posebna naela socijalnog prava

Meuovisnosti prava o radnom doprinosu osiguranikaPrevencije

Organizacija i finansiranje socijalnog osiguranja

Viestruko vrsto uvezani odnosi izmeu organiziranja i finansiranja.

Dva osnovna oblika organiziranja

dravnovandravno (posebno organizirane institucije sa veom ili manjom autonomijom)

Organiziranje socijalnog osiguranja u BiHGrane/sistemi PIO:javne ustanoveZdravstvo:minstarstva+zavodi/instituti +zdravstvene ustanove (javne/privatne)

Organizacija PIO

Organizacija PIO

Organiziranje socijalnog osiguranja u uporednom zakonodavstvuDio dravne upraveSamostalne institucije Sistem blagajni-zavoda

Finansiranje socijalnog osiguranja Tri osnovna oblika finansiranja:budetsistem kapitalnog pokriasamofinansiranje

Socijalna politika u pravnom sistemu EUOsnove u Ugovoru o EZ: l.2,3,13,42,125-130,136-148Dokumenti: -Povelja o osnovnim socijalnim pravima iz 1989 -Ugovoru iz Mastrihta dodat i Socijalni protokol -Revizijom Ugovora iz Amsterdama Socijalni protokol ukljuen u XI poglavlje Ugovora o osnivanju EZ -Socijalno-politika agenda /COM 2000-LisabonStrateki cilj-drave lanice Uniju ele da uine najkonkurentnijom i najdinaminijim privrednim prostorom koji se zasniva na znanju,i koji je sposoban da ostvari privredni rast s veim i boljim radnim mjestima i veom socijalnom usklaenou

Metod:kordinacija