SOCIJALNO PRAVO

1. SOCIJALNA POLTIKA

U najirem smislu ona je briga za ovjeka.U uem smislu je skup onih djelatnosti dravnih i drutvenih imbenika koje se izvravaju s neposrednim svjesnim ciljem da se irokim masama, zajednicama, pojedincima osigurali odnosno poboljali ivotni i radni uvjeti.

Pojam socijalne poltike javlja se poetkom druge polovice 19. st., oznaava svjestan i organiziran skup mjera i akcija za uspostavljanje socijalne sigurnosti svih pripadnika odreene drutvene zajednice. Sadraj socijalne politike su ivotni i radni uvjeti ljudi i drutvenih grupa. Predmet socijalne politike jest ovjek (sa svim svojim potrebama) u uvjetima drutvene nejednakosti, dakle, NE samo nemone osobe.

Uzrok njezina postojanja je nejednakost ljudi, a cilj joj je osigurati uvjete za ivot i napredovanje svim lanovima drutvene zajednice koji bez svoje krivnje, satlno ili privremeno nisu u mogunosti svojim sreedstvima i svojim radom ostvariti sami te uvjete. Socijalna politika je temelj za donoenje socijalnog zakonodavstva i njegovu provedbu. Ona obuhvaa socijalni rad, zapoljavanje, mirovinsko, invalidsko, zdravstveno osiguranje, zdravstvenu zatitu, doplatak za djecu, socijalnu skrb o invalidima Domovinskog rata i o obiteljima poginulih i ranjenih, za djecu bez roditelja ili o kojima roditelji ne brinu, za tjelesno, duevno i socijalno zaputenu djecu, za slabe, nemone Socijalna politika dio je dravne politike.

Djelatnost socijalne politike je: 1. socijalno-politika zainteresiranost (prikupljanje podataka, analiziranje i predlaganje rjeenja odreenih socijalnih problema) i 2. socijalno-politika mjera (donoenje propisa, provedbenih odluka i programa). Uvjeti socijalne politike, tj. njezine odrednice su npr. stanje u gospodarstvu, vanjski i unutarnji dug, visoka stopa nezaposlenosti, sve izraenije opadanje ivotnog standarda.

Osnovna naela socijalne politike:1. naelo solidarnosti (kao svijest o potrebi uzajamne odgovornosti) 4 podruja primjene naela solidarnosti: 1. obrazovanje, zdravstvena zatita i stvaranje uvjeta za zapoljavanje, 2. komunalne, stambene i drutvene potrebe, 3. osiguranje minimalnih ivotnih uvjeta radnika i 4. osiguravanje ivotnih uvjeta u starosti2. naelo uzajamnosti3. humanizam4. naelo socijalne pravednosti5. naelo univerzalnosti

Temeljni pojmovi socijalne politike: bijeda nemogunost ljudi da zadovoljavaju elementarne bioloko-socijalne potrebe, prije svega hrana, odijevanje i stanovanje siromatvo pomanjkanje sredstava i mogunosti za zadovoljenje ivotnih potreba, relativna je kategorija, varira od drutva do drutva socijalna potreba stanje pojedinca ili grupe ljudi gdje oni zbog poremeaja prirodnih funkcija ili poremeaja u drutvenim odnosima ne mogu samostalno ostvarivati zadovoljavajue uvjete ivota ili uskladiti svoje ponaanje prema zahtjevima drutva ivotni minimum zadovoljavanje ovjekovih potreba da preivi, najmanja sredstva koja su ovjeku potrebna za egzistenciju ivotni standard ukupnost raznih uvjeta ivota i rada grupa ili cijelog stanovnitva

Sredstva socijalne politike: 1. ustanove socijalne skrbi2. kadrovi socijalne skrbi3. administrativna organizacija4. financiranje5. socijalno pravo6. socijalno-politiki elementi u drugim granama prava (npr. radno, kazneno, nasljedno, obvezno naknada tete)

IZVORI socijalne politike i socijalnog prava uope dijele se na univerzalne i nacionalne. Znaajni univerzalni izvori su:1. Opa deklaracija o pravima ovjeka 1948.2. Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima 1966. 3. Dekklaracija o pravima djeteta 1959.4. Deklaracija o socijalnom napretku i razvoju djeteta 1969.5. Deklaracija o zabrani diskriminacije ena 1967.6. Konvencija MOR-a br. 102. iz 1952. o minimalnoj visini socijalnog osiguranja (na snazi u RH, osim dijelova VII. i IX. o obiteljskoj i invalidskoj mirovini)7. Konvencija MOR-a br. 3. iz 1952. o zatiti majinstva8. Konvencija MOR-a br. 121. iz 1964. o davanjima za sluaj nesree na poslu i profesionalnih bolestiMeunarodne organizacije socijalne politke su Svjetska zdravstvena organizacija i Meunarodna organizacija rada.

2. SOCIJALNA SIGURNOST

Za definiranje socijalne sigurnosti koriste se 2 vrste definicija:1. operacionalizirana definicija prema odredbama Ope deklaracije o pravima ovjeka, Meunarodnog pakta i Deklaracije o socijalnom napretku i razvoju2. struno-teorijska definicija socijalna sigurnost u irem smislu je skup drutvenih mjera i akcija radi jamenja ivotnih uvjeta radnih ljudi povodom socijalnih sluajeva, odnosno socijalnih rizika, kao: materinstvo, bolest, invalidnost, nezaposlenost, starost i sl., a u uem smislu je tendencija suvremenog socijalnog osiguranja da preraste u socijalnu sigurnost cjelokupnog stanovnitva jedne zemljeCilj socijalne sigurnosti je jamiti minimum socijalne sigurnosti, sprjeavanje pogoranja ekonomskog i socijalnog poloaja ljudi, predvianje i otklanjanje uzroka pogoranja i otklanjanje, ako do pogoranja doe, njegovog negativnog utjecaja.Socijalna sigurnost se razliito financira (porezi, doprinosi) u razliitim oblicima (javne ili privatne slube). Ona treba trajati od roenja do smrti ovjeka, a obuhvaati i aktivno i neaktivno stanovnitvo. Osnovna sredstva socijalne sigurnosti su socijalna zatita, socijalna skrb i socijalno osiguranje.U zaetnike postavki socijalne sigurnosti spada Lord W. Beveridge i njegov, Beveridgeov plan iz 1942.Pored naela socijalne politke koja su zajednika i socijalnoj sigurnosti potonja ima i doadatna naela: naelo nezastarivosti, neotuivoti i zatite prava.

Razlikujemo 3 tipa socijalne sigurnosti, koja proizlaze iz 3 tipa socijalne drave: socijalna drava = drava koja je preuzela temeljnu odgovornost za minimalnu socijalnu sigurnost svojih graana (2 bitna elementa socijalne drave: 1. pravedna raspodjela nacionalnog dohotka i 2. pravo na socijalnu skrb) drava blagostanja = drava koja je u stanju jamiti minimalni ivotni standard graanima , odnosno minimalna socijalna prava, iznad pukog odravanja ivota1. liberalna socijalna drava (osigurava minimum jamstva za najsiromanije , npr. SAD)2. korporativna socijalna drava (npr. Njemaka)3. socijaldemokratska socijalna drava (npr. vedska)

Odnos socijalne sigurnosti i socijalnog osiguranja: socijalna sigurnost obuhvaa sve osnovne socijalne sluajeve, a socijalno osiguranje obuhvaa samo 1 dio stanovnitva (prvenstveno aktivno stanovnitvo) sa tendencijom da obuhvati i ono drugo u socijalnoj sigurnosti manje su strogi uvjeti za ostvarivanje odreenih prava, nego kod socijalnog osiguranja u socijlanoj sigurnosti, kada nastupi rizik slijedi prestacija, a u socijalnom osiguranju potrebno je ispunjenje daljnjih uvjeta, postupka socijalna sigurnost se uglavnom financira porezima, a socijalno osiguranje doprinosimaOdnos socijalne sigurnosti i socijalne skrbi takav je da je socijalna skrb dopunski sustav zatite socijalne sigurnosti, a uz to davanja iz socijalne skrbi minimalna su, a ona iz socijalnog osiguranja prelaze taj minimum egzistencije.

3. SOCIJALNA ZATITA

Socijalna zatita u irem smislu isto je to i socijalna politika u uem smislu, a socijalna zatita u uem smislu je socijalna pomo. Socijalna zatita je sustav razliitih mjera drave kojima se pojedincima pogoenima socijalnim sluajevima prua zatita i stvara odreena socijalna sigurnost. Socijalna zatita usmjerena je prema potrebama ljudi. potrebe se klasificiraju na razliite naine: prema biolokom kriteriju, primarne potrebe, sekundarne potrebe, potrebe nedostajanja i potrebe postojanja/rastaCilj: onemoguavanje nastajanja socijalnih sluajeva, odnosno stanja socijalne potrebe, izdavanje odgovarajuih drutvenih pomoi osobama koje se nalaze u stanju socijalne potrebe kako bi se u konanici postigla ekonomska i socijalna sigurnost radnih ljudi, graana i drutvenih skupina.Socijalna zatita postoji kao preventivna i kurativna.Glavna podruja socijalne zatite su:1. radna zatita (zatita zdravlja, radne sposobnosti, zatita na radu2. socijalno osiguranje (u sluaju prestanka radnog odnosa zbog bolesti, radne nesposobnosti, starosti i sl.)3. invalidska zatita4. zatita obitelji5. skrb (maloljetnika za koje se roditelji ne brinu i drugih graana koji nisu u mogunosti sami se brinuti za zatitu svojih prava i interesa)6. socijalna skrb7. preventivna socijalna zatitaSocijalni riziciSocijalni rizici su predvidjlivi i nepredvidljivi sluajevi povremenog, privremenog ili trajnog ogranienja, umanjenja ili liavanja ovjeka njegove radne sposobnosti ili dodatni tereti koji oteavaju uvjete ivota i onemoguavaju razvoj pojedinca u obitelji i drutvu. Razlikujemo klasine socijalne rizike (bolest, starost, invalidnost, smrt, nezaposlenost, poveanje obitelji, velike socijalne nedae, poput, poplava, poara, potresa) i suvremene socijalne rizike (neprilagodljivost radnoj/ivotnoj sredini, migracije, izbjeglice, prognanici, odavanje alkoholu, skitnji, prostituciji). Socijalni rizik je okosnica socijalnog prava. Ako su rizici pravno pokriveni nazivamo ih osiguranim rizicima ili osiguranim sluajevima.Osigurani sluaj: zakonom unaprijed predviena budua, eventualna i tetna opasnost.Tipini osigurani sluajevi:starost, invalidnost, smrtbolest, materinstvonesrea na poslu, profesionalna bolestnezaposlenostobiteljski teret/odgovornost

4. SOCIJALNO PRAVO

Socijalno pravo je pozitivnopravna disciplina iji su predmet socijalnopravni odnosi, naela, institucije, kategorije, i pitanja u oblasti socijalnog osiguranja, socijalne sigurnosti i socijalne skrbi.

Vezano uz to postoje razliita shvaanja pojma socijalno:1. pojam socijalno (upuuje na pojedinca, njegovo socijalno stanje i odreene sluajeve koji ga kao socijalne nezgode pogaaju) treba odvojiti od pojma ekonomsko 2. kompleks prava i okolnosti koji se odnosi na ivotne i radne uvjete pojedinca i itavog drutva - societas3. najue shvaanje, pojam obuhvaa pojave i okolnosti vezane uz ivotne tekoe ljudi, prouzrokovane socijalnim sluajevima. 4. U prvom redu predmet socijalnog prava su socijalnopravni odnosi, koji su tradicionalni odnosi, prisutni i prije pojave socijalnog prava, npr. nezgoda na radu, za koju je radnik po pravilima graanskog prava bio obeteen (radnik je morao dokazati krivnju poslodavca). Kasnije razvoj ide u pravcu odgovornosti za opasnu stvar (naelo objektivne odgovornosti), a potom dolazi do ustanove naknade po osnovi socijalnog osiguranja, krajem 19. stoljea u Njemakoj, gdje, ukoliko radnik nije bio zadovoljan i u cjelosti obeteen socijalnim osiguranjem bio je upuen na graanskopravnu odgovornost za imovinsku i neimovinsku tetu.

Definiranje socijalnog prava putem odreenih kriterija1. kriterij socijalne grupe socijalno pravo prouava odnose meu socijalnim grupama, pa konkretizaciju socijalnih prava drava moe ostvariti svojom intervencijom i prema socijalnim grupama. Najvei broj socijalnih grupa nije pravni subjekt, stoga bi po ovom kriteriju nepravni subjekti bili subjekti socijalnopravnog odnosa2. kriterij zatite slabijih 3. negativni kriterij socijalnopravne odnose smjeta u okvire odreenih treih odnosa koji se smjetaju unutar tradicionalne podjele na javno i privatno pravo4. kriterij nadlenosti socijalnog sudstva uzima formalni kriterij kao bitan, meutim socijalno pravo je prvenstveno materijalno pravo koje ne moe za svoju definiciju koristiti kriterij nadlenosti, jer to nije realni kriterij5. tzv. omnibus kriterij razvio ga je Georges Gurvitch na temelju shvaanja jednakosti, bratstva i slobode i u socijalnom pravu, te stoga socijalno pravo socijalizirati, a ne etatizirati, te bi ga trebala initi pravila o osiguranju, blagostanju, dokolici, kulturnom ivotu, a socijalno pravo trebalo bi uzdignuti na rang ustavnog ili upravnog prava.6. realni kriterij, tj. kriterij socijalnopravnog odnsosa[footnoteRef:1] prema ovom kriteriju odgovor na pitanje to se smatra socijalnim pravom treba odrediti putem predmeta i metoda socijalnog prava. Predmet socijalnog prava su prvenstveno socijalnopravni odnosi, dok metoda socijalnog prava odreuje a) naelo slobode inicijative ovlatenih fizikih osoba (prema kojem socijalnopravni odnosi nastaju iskljuivo slobodnom inicijativom fizikih osoba kao titulara socijalnih prava), b) naelo obveznosti drutvenih odnosno dravnih organa (prema kojem osoba koja se nalazi u stanju socijalne potrebe ne smije ostati nezatiena) i c) naelo sankcije, koja se, kao imovinska, izrie prema socijalnopravnom tijelu, dok prema subjektu-titularu socijalnog prava nema (u pravilu, kasnije o iznimci!) sankcije ili se ona pojavljuje posredno u obustavljanju ili gubljenju prava. Prema tome, DEFINICIJA socijalnog prava glasila bi da je to grana prava koja regulira odnose izmeu pojedinih tijela (odreenih socijalnih tijela, ustanova, fondova, tijela socijalne zatite, domova, zajednica) s jedne strane, te pojedinaca, socijalnih grupa i obitelji s druge strane u zasnivanju i ostvarivanju socijalnozatitnih funkcija drave. [1: to je pravni odnos izmeu fizike osobe kao subjekta pravnog odnosa, koji se nalazi u stanju socijalne potrebe, te odreenog dravnog organa.]

Socijalno pravo moemo podijeliti na materijalno i procesno, socijalno pravo u objektivnom i subjektivnom smislu, a prema funkciji na preventivno i kurativno. Socijalno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila koja reguliraju odnos fizike osobe kao titulara odreenog socijalnog prava, koji se nalazi u stanju socijalne potrebe, i odreenog dravnog organa.Socijalno pravo u subjektivnom smislu je pravo koje fizikoj osobi (titularu) daje ovlatenje da od odreenog dravnog organa zahtjeva da taj organ izvri odreenu socijalnu prestaciju s ciljem da se socijalni sluaj, odnosno stanje socijalne potrebe fizike osobe zadovolji.Objekt socijalnog prava su socijalne prestacije (osobno, neprenosivo pravo).Institucije socijalnog prava su: socijalni razvoj[footnoteRef:2], ivotni standard, socijalni rizik, socijalni problem i socijalna prestacija. [2: proces kvantitativnog rasta i kvalitativnih promjena koje se odvijaju u oblicima ivotnih, radnih i drutvenih uvjeta.]

5. SOCIJALNI SLUAJ I SOCIJALNI PROBLEM

Socijalni sluaj je budui i neizvjestan dogaaj koji ne ovisi o volji pojedinaca, ali i realizirani dogaaj koji umanjuje sredstva za egzistenciju i standard ivota osobe i ostvarivanje bitnih ivotnih ciljeva, odnosno namee nerazmjerne terete u odnosu na graane i u usporedbi s ostalim graanima. Socijalne sluajeve moemo podijeliti na:1. socijalne sluajeve materijalne prirode koji su obuhvaeni socijalnim zakonodavstvom2. socijalne sluajeve materijalne prirode koji NISU obuhvaeni socijalnim zakonodavstvom, ve se rjeavaju davanjem tradicionalnih oblika socijalne zatite i pomoi3. socijalne sluajeve nematerijalnog znaenja, koje zbog njihovih specifinosti nije mogue obuhvatiti niti opim mjerama socijalnog zakonodavstva, niti tradicionalnim oblicima socijalne zatite i pomoi (osobne krize svih vrsta s ciljem uklanjanja smetnji i ukljuivanje ososba u normalan rad i drutvo4. kombinirani socijalni sluajevi

Uzroci socijalnih sluajeva mogu biti 1. fizioloki (bolest, materinstvo, invalidnost, starost, smrt), 2. obiteljski (vei broj djece, izvanbrana djeca, nezbrinuta djeca, tjelesno i duevno zdravlje, djeca starijih, djeca migranata), 3. profesionalni (nezgoda na poslu i profesionalna bolest), 4. drutveni (ratovi, masovne ekonomske krize, masovna nezaposlennost), 5. uzroci dane fizike sredine/okoline (poplava, poar, potres, sua...).Socijalni sluaj zahtjeva reagiranje drutvenog okruenja na nain predvien pravnim poretkom bilo materijalnom naknadom (pomoi) bilo uslugom ili kombinacijom ovih naina.

Socijalni problem je takva drutvena pojava koja privlai panju znatnog dijela datog drutva koje je svjesno da takva pojava nepovoljno djeluje na drutvo i njegove lanove, te da je potrebno stoga poduzeti izvjesnu drutvenu akciju. Socijalni problem nije iskljuivo vezan za socijalno pravo, ve i za druge znanosti, npr. sociologiju, psihologiju i sl.

6. SOCIJALNE PRESTACIJE

Socijalne prestacije su instrument socijalne politike, koji se sastoji u davanju i injenju pojedincima koji se nalaze u stanju socijalne potrebe sa svrhom da im se osigura materijalna egzistencija i odgovarajui poloaj u drutvu.Dioba: 1. prema duini trajanja socijalnog sluaja; 2. prema nainu nadoknade Prema duini trajanja socijalnog sluaja razlikujemo:1. trajne socijalne prestacije iji su korisnici pogoeni trajnim socijalnim sluajevima (npr. trajna invalidnost) u obliku stalne novane pomoi, invalidske mirovine i sl.2. povremene socijalne prestacije iji su korisniciu stanju socijalne potrebe povremeno (npr. bolest), a daju se u obliku raznih usluga i davanja u novcu i naravi3. privremene socijalne prestacije iji su korisnici u stanju socijalne potrebe privremeno, tipian primjer je profesionalna rehabilitacija u svim oblicima (naravi, novcu, uslugama)4. jednokratne socijalne prestacije daju se radi ublaavanja trenutnog stanja socijalne potrebe, npr. radi ublaavanja tete od elementarne nepogode, uslijed smrtnog sluaja u obitelji

Visina socijalne prestacije odreena je propisom, a odreuje se na temelju kriterija:1) prethodne zarade ili prema visini doprinosa2) sporazuma sa korisnicima prava3) ovisno o ekonomskim, politikim, kulturnim, socijalnim i drugim prilikamaPri odreivanju njihove visine treba vaiti naelo: za jednake socijalne sluajeve jednako zadovoljenje potreba. Prema nainu nadoknade socijalne prestacije dijele se na one:a) u obliku davanja i to u naravi ili novcu davanja u novcu su: novana pomo, otpremnina, mirovina, naknada izgubljene zarade uslijed nezaposlenosti, materijalna pomo, putni trokovi u zdravstvenom osiguranju, pogrebni trokovi, posmrtna pomo davanja u naravi su: proteze, ortopedska pomagala, lijekovi, zubotehnika pomagala, odjea, obua, hrana b) u obliku injenja (usluga) pruaju se kada se korisnik nalazi u stanju socijalne potrebe koja je nematerijalne prirode, tj. kada nije u stanju svojom aktivnou na uobiajen nain zadovoljavati svoje potrebe i interese

npr. medicinske usluge, rehabilitacija, usluge socijalne skrbi, pruanje savjeta, pomo u nevolji i sl.

Uvjeti za stjecanje prava na socijalnu prestaciju dijele se na 1. uvjete prije i u vrijeme nastanka socijalnog sluaja i 2. uvjete nakon nastanka socijalnog sluaja. Tipini primjeri uvjeta su uvjeti profesionalne prirode, npr. radni sta, sposobnost za rad, uplaeni doprinos, ili pak, socijalni domicil (tj. mjesto boravka ili prebivalita korisnika prestacije), dravljanstvo. Drugi uvjeti su npr. rok ekanja, zatim uvjeti da korisnik prestacije neto dade, uini (npr. da se javlja lijeniku, dade odreene podatke i sl.)

7. KORISNICI PRAVA

Korisnici prava u socijalnoj zatiti odreeni su i odredivi. Potencijalno, to su svi sanovnici jedne zemlje.Korisnici socijalne skrbi su: 1. maloljetne osobe bez roditeljske brige, 2. maloljetne odgojno ugroene osobe, 3. osobe potpuno nesposobne za rad bez prijeko potrebnih sredstava za uzdravanje, 4. osobe sa smetnjama u psihikom razvoju, 5. druge invalidne osobe, 6. osobe kojima su potrebne usluge socijalnog i drugog strunog rada, 7. osobe drutveno neprihvatljivog ponaanja i druge osobe.Korisnici razliitih oblika socijalnih prestacija u zdravstvenoj zatiti i zdravstvenom osiguranju su: dravljani RH, stranci, zaposlenici, djeca, mlade, ene, umirovljenici, seljaci, obrtnici i dr., potencijalno svi stanovnici drave.Korisnici prestacija u mirovinsko-invalidskom osiguranju su umirovljenici i drugi osiguranici.Korisnici prestacija u osiguranju nezaposlenih su nezaposleni za vrijeme neskrivljene nezaposlenosti, bez obzira na uzroke i vrijeme nezaposlenosti i na ekanje posla, ukljuivo i posebne kategorije u socijalnoj zatiti: ene, majkeKorisnici prestacija djeje zatite su dijete i obitelj u svezi sa raanjem, njegom, podizanjem, odgojem, obrazovanjem, profesionalnim osposobljavanjem, intelektualnim i emocionalnim razvojem djeteta.

U nekim propisima status korisnika precizno je odreen, npr. u zdravstvenoj zatiti stranaca korisnici su osobe koje nisu hrvatski dravljani, a u RH imaju boravak, osobe u postupku priznavanja statusa izbjeglice, osobe bez dravljanstva i maloljetni stranci.Postoji podjela korisnika na: 1. osiguranike, tj. osobe osigurane na osnovu svog osobnog svojstva po naelu obveznosti ili dobrovoljnosti, 2. lanovi obitelji osiguranika, tj. osobe osigurane na osnovi svojstva rodbinskog odnosa s osiguranikom, a dijele se na lanove ue i ire obitelji, te 3. osobe osigurane za odreene sluajeve u odreenim okolnostima, tj. osobe osigurane samo u sluaju nastupanja nekog rizika.

8. SOCIJALNO OSIGURANJE

To je vid socijalne politike koji osigurava realiziranje osnovnih ivotnih potreba ljudi nastalih u razliitim socijalnim sluajevima.Pojmovno ono obuhvaa materijalno osiguranje te zdravstvenu zatitu radnika, tj. radnih ljudi i lanova njihovih obitelji, i to u onim sluajevima koji su predvieni zakonom, odnosno drugim pravnim izvorom.Vana naela su: naelo uzajamnosti i solidarnosti.

Pravo socijalnog osiguranja u objektivnom smislu je skup pravnih pravila koji ureuju odnose radnih ljudi s obzirom na osigurane sluajeve.Pravo socijalnog osiguranja u subjektivnom smislu predstavlja osobno pravo fizike osobe da zahtjeva od nadlenog organa socijalne prestacije.

Socijalno osiguranje je oblik socijalne sigurnosti graana. Nacionalni sustavi socijalnog osiguranja razliiti su, a uglavnom je rije o obveznom socijalnom osiguranju. Socijalno osiguranje nastalo je u Njemakoj za vrijeme Bismarcka, kao socijalno osiguranje za pojedine sluajeve bolesti, invalidnosti i straosti. Njemaki sustav osiguranja imao je, dakle, ove karakteristike: 1. obvezno, zakonom ureeno osiguranje, 2. obuhvaa teritorij cijele zemlje, 3. osigurane su odreene osobe, 4. financiranje se ostvaruje uplatom doprinosa radnika i poslodavca, uz povremenu subvenciju drave, 5. sustav kapitalnog pokria (sustav kapitalizacije), 6. provedbeno organizirano po granama, s posebnom administracijom. U Europi je uglavnom prihvaen njemaki model, s tim da je sustav kapitalizacije (takav sustav financiranja za dui period u kojem se doprinosi skupljaju, akumuliraju i kapitaliziraju po naelima tednje u zajednikom, skupnom interesu) korigiran sustavom reparticije (tj. sustavom socijalno osiguranja izmeu dvije generacija koje slijede jedna drugu, jedne koja plaa i druge koja koristi, uz potovanje naela uzajamnosti, a na koji se sustav prelo da novac ne gubi vrijednost).

Temeljna podjela socijalnog osiguranja je:1. mirovinsko-invalidsko osiguranje2. zdravstveno osiguranje3. osiguranje za sluaj nezaposlenosti4. osiguranje majke i djetetaDanas u svijetu postoje razliiti oblici socijalnog osiguranja:1. kao dio dravne uprave (u anglosaksonskim zemljema i bivem Istonom bloku) upravljaju resorni ministri2. kao samostalna institucija (fond ili zavod) na nacionalnoj razini, za jednu ili vie grana osiguranja, podjaim ili slabijim nadzorom drave (zemlje srednje i istone Europe)3. kao sustav blagajna, tj. zavoda osnovanih na lokalnoj razini ili za pojedine grupe nezaposlenih (Italija - npr. za rudare, pomorce, Francuska) u 2. i 3. upravljaju ili korisnici i osiguravatelji, a drava provodi nadzor, ili gdje je u pitanju privatni kapital upravljanje se temelji na samoupravi i autonomijiS obzirom na sustav financiranja razlikujemo: a) kontribucijski sustav, zasnovan na doprinosima osiguranika i poslodavca uz eventualno sudjelovanje drave za prava odreena zakonom, ili ona za koja nema dovoljno sredstava i b) nekontribucijski sustav koji se zasniva na dravnom proraunu bez izravnog davanja zainteresiranih drutvenih skupina.U svijetu su poznate 2 metode poslovanja sredstvima socijalnog osiguranja:1. metoda razreza planiranje prihoda i tekueg financiranja prema prilivu sredstava, to omoguava trenutano pokrie trokova, ali onemoguava planiranje. Zasniva se na konsenzusu generacija (npr. sadanje mirovine isplauju se od sadanjih uplata aktivnih osiguranika). Ovaj sustav dosljedno se primjenjuje u RH od 31.12.1998. 2. metoda kapitalnog pokria karakteristina metoda za osiguranje kod profesionalnih rizika i u dodatnim osiguranjima. To je klasino osiguranje, starije od metode razreza, gdje tekue obveze moraju biti manje od prikupljenih sredstava, a preostala slobodna sredstva ulau se i oplouju na tritu.Sustav socijalnog osiguranja u RH podijeljen je na 5 osnovnih grana prema socijalnim rizicima:1. zdravstveno osiguranje, s pravima za sluaj bolesti, materisntv , smrti. To su prava za kratkorone rizike2. mirovinsko-invalidsko osiguranje, s pravima za sluaj starosti, invalidnosti, smrti. To su prava dugorone naravi3. osiguranje za sluaj profesionalnih rizika, to obuhvaa pravila za sluaj nesree na poslu, profesionalnih bolesti. Moe biti kratkoronog i dugoronog karaktera4. osiguranje za sluaj nezaposlenosti, s pravima za nezaposlene bez njihove krivnje. Po prirodi su kratkoronog karaktera5. osiguranje obiteljskih dodataka, to obuhvaa doplatak za djecu (sa svrhom poticanja populacijske/pronatalne politike) i pomo u podizanju i odgoju djece Vrste socijalnog osiguranja su:a) obvezno, koje se primjenju je na sve osobe obuhvaene socijalnim osiguranjem, bez obzira htjele to one ili neb) dobrovoljno, na koje se mogu osigurati osobe koje nisu obuhvaene obveznim osiguranjem ili kojima je nestalo obvezno osiguranje (npr. mirovinsko osiguranje kao produeno nakon prestanka obveznog osiguranja)c) dodatno dopunsko osiguranje, dobrovoljnog je karaktera, a ostvaruje se kao vie prava uz obvezno osiguranje (npr. dodatna mirovina uz redovitu ili zdravstveno osiguranje vie razine)Prava iz socijalnog osiguranja moemo razvrstati u:1. osnovna prava utvrena ustavom ili zakonom, pripadaju korisniku u sluaju ispunjenja tim propisima propisanih uvjeta2. provizorna prava kao zamjena, u pravilu jednokratno, dok se osnovno pravo ne ostvari3. supsidijarna prava koja se priznaju uz neka osnovna prava, a samostalno se ne mogu priznati4. ostala prava ona koja nisu obuhvaena niti jednom od navedenih grupa, a propisima su utvrena kao prava iz socijalnog osiguranjaNaela socijalnog osiguranja su, pored 4 naela socijalne politike, jo i naelo participacije, naelo efikasnosti, naelo ekonominosti, naelo racionalnosti i naelo plasmana slobodnih sredstava radi njihova uveanja.

Elementi socijalnog osiguranja su:1. osiguranici i osigurane osobe2. osigurani rizici3. osigurana prava (socijalne prestacije)4. provoenje osiguranja5. utvrivanje rizika6. obveznost uplate doprinosa7. formiranje (ili reorganizacija) fondova socijalnog osiguranja

9. SOCIJALNA SKRB

Od 1. sijenja 1998. na snazi je Zakon o socijalnoj skrbi:1) socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa za RH, kojom se osiguravaju i stvaraju mjere i programi namijenjeni socijalnno ugroenim osobama, kao i osoba s nepovoljnim osobnim i obiteljskim okolnostima, a koji ukljuuju prevenciju, promicanje promjena, pomo u zadovoljavanju osnovnih ivotnih potreba i podrku pojedincu, obitelji i skupinama, s ciljem unaprijeenja kvalitete ivota i osnaivanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih ivotnih potreba te njihovog ukljuivanja u drutvo. 2) svatko je duan brinuti se za zadovoljavanje svojih ivotnih potreba i potreba osoba koje je po zakonu ili drugoj pravnoj osnovi duan uzdravati3) svatko je svojim radom, prihodima i imovinopm duan pridonositi sprjeavanju, otklanjanju ili ublaavanju vlastite socijalne ugroenosti, kao i socijalne ugroenosti lanova svoje obitelji, posebice djece i drugih lanova obitelji koji se ne mogu sami o sebi brinuti (naelo jednakosti i solidarnosti)4) pojedinac i obitelj osnovni su subjekti socijalne skrbi5) sredstva za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi osigurava iz prorauna RH, jedinica lokalne i podrune samouprave6) za osiguranje sredstava izvan dravnog prorauna vjerske zajednice, trgovaka drutva, udruge i druge domae i strane fizike i pravne osobe mogu 1osnivati zaklade i fundacije, 2pruati novanu i drugu pomo, te 3obavljati djelatnost socijalne skrbi7) opina, grad i grad Zagreb poticat e dobrosusjedsku pomo, dobrovoljni rad i i druge oblike dobroinstava[footnoteRef:3] [3: dobroinstvo je poseban oblik pomoi u kome dobroinitelj daruje milodar siromahu u stanju socijalne potrebe]

8) prava iz socijalne skrbi su subjektivna, osobna, neprenosiva i nenasljediva (osim dospjelih, a neisplaenih prestacija)9) korisnik socijalne skrbi moe biti samac ili obitelj: hrvatski dravljanin, osoba bez dravljanstva trajno nastanjena u RH i strani dravljanin trajno nastanjen u RH10)dunost suradnje s ustanovama socijalne skrbiZakon o socijalnoj skrbi razlikuje: 1. uzroke socijalne ugroenosti (nepovoljne osobne, gospodarske, socijalne i druge okolnosti) i 2. stanja socijalne ugroenosti (nedostatak i nemogunost podmirivanja osnovnih ivotnih potreba).

Socijalna prestacija u socijalnoj skrbi je POTPORA koja se moe pruati u 1. naturi, 2. novcu i u 3. uslugama. Korisnik socijalne skrbi je samac ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih ivotnih potreba, a nisu u mogunosti ostvariti ih svojim radom ili prihodom od imovine ili drugim izvorima, uz ostvarenje odreenih posebnih uvjeta koji su vezani uz osobu korisnika, njegovu obitelj, gospodarske, radne, socijalne i druge uvjete.Korisnicima se jo navode: dijete bez roditelja ili odgovarajue roditeljske skrbi, trudnica ili roditelj s djetetom do 1. godine ivota bez potpore obitelji i odgovarajuih uvjeta za ivot, osoba s invaliditetom ili drugim privremenim ili trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, mlade punoljetne osobe, osoba koja zbog starosti ili nemoi ne moe samostalno skrbiti o osnovnim ivotnim potrebama, osoba ovisna o alkoholu i drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti.. i dr..Pravo na socijalnu skrb NIJE ZAJAMENO u smislu to se ono ne mora osvariti, budui da ostvarenje tog prava ne ovosio toliko o slobodnoj ocjeni nadlenih organa, koliko o raspoloivim sredstvima za te namjene.Socijalne prestacije u sustavu socijalne skrbi:1. savjetovanje sustavna pomo kojoj je svrha uspjenije prevladavanje nedaa i tekoa u vezi s boleu, starou, smru lana obitelji i dr., stvaranje uvjeta za ouvanje i razvoj osobnih mogunosti, te odgovornog odnosa prema sebi, obitelji i drutvu. savjetovanje provodi centar za socijalnu skrb.2. pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa prestacija u uslugama i iznimno u naturi koja se prua radi savladavanja tekoa u svezi sa boleu, starou, smru lanova obitelji, problemima u odgoju djece, invalidnou, duljeg lijeenja ili drugih nepovoljnih okolnosti ili kriznih stanja, sastoji se u: voenju kuanstva, raspolaganju novcem, organiziranju uenja djeteta, nabavi odjee, ukljuivanju u javne kuhinje, pronalaenju posla, rjeavanju problema stanovanja, smjetaju u predkolske ustanove, te pravnoj pomoi u sklapanju ugovora o doivotnom uzdravanju ili drugih pravnih poslova kojima se odigurava zadovoljenje ivotnih potreba. Mjesto pruanja prestacije je u pravilu u korisnikovu domu. Zakon posebno izdvaja gluhe osobe kao korisnike pomaganja u svezi sa sklapanjem pravnih poslova i u postupcima pred dravnim tijelima radi prevladavanja komunikacnijskih tekoa i u tu svrhu organiziraju se tumai.3. pomo za uzdravanje ovo pravo se priznaje samcu ili obitelji koji nemaju sredstva za uzdravanje, a nisu ih u mogunosti ostvariti svojim radom ili prihodima od imovine ili na drugi nain. Ostvaruje se u novcu ili naravi, moe se odobriti i u obliku zajma, a isplauje se mjeseno od dana podnoenja zahtjeva4. pomo za podmirenje trokova stanovanja (najamnina, grijanje, plin, struja....) pod posebnim uvjetima da se zatiena najamnina i trokovi u svezi sa stanovanjem ne mogu podmiriti iz prihoda i imovine korisnika, a da dotini ne koriste stan koji je po svojim obiljejima iznad obiljeja potrebnih za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba, kao i da dotini nemaju u vlasnitvu ili suvlasnitvu kuu, kuu za odmor ili stan5. jednokratna pomo to je pravo na novanu pomo ili pomo u naravi koju centar za socijalnu skrb priznaje samcu ili obitelji koji zbog trenutanih materijalnih tekoa nisu u mogunosti podmiriti neke osnovne ivotne potrebe, a koje su tekoe nastale zbog npr. roenja djeteta, bolesti ili smrti lana obitelji, elementarne nepogoda6. doplatak za pomo i njegu[footnoteRef:4] 1. u punom opsegu ovo pravo ima: osoba s tekim invaliditetom, s teim promjenama u zdravstvenom stanju, slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan ivot i rad; 2. u smanjenom opsegu ovo pravo ima: slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja je osposobljena za samostalan ivot i rad te osoba potpuno liena poslovne sposobnosti [4: ovako je to bilo ranije napisano: 1. u punom opsegu, kada osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne moe sama udovoljiti osnovnim ivotnim zahthevima, jer se ne moe niti uz pomo ortopedskih pomagala samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblaiti se i svlaiti, odravati osobnu higijenu niti obavljati druge higijenske potrebe, 2. u smanjenom opsegu kada se osoba ne moe samnostalno kretati izvan stana radi nabave osnovnih ivotnih potreptina i koritenja zdravstvene zatite]

7. pomo i njega u kui to pravo se moe priznati osobi kojoj je zbog rizika tjelesnog i mentalnog oteenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili zbog starosti prijeko potrebna pomo druge osobe, i to: osobi koja nema mogunost da joj pomo i njegu osiguraju roditelj, brani drug i djeca, koja nema sklopljen ugovor o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju, koja nema dovoljno prihoda i to ako joj je na podruju njezinog prebivalita mogue osigurati takvu pomo. Moe obuhvatiti: organiziranje prehrane, obavljanje kuanskih poslova, odravanje osobne higijene, zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba...8. osobna invalidnina korisnik je osoba tee tjelesno i mentalno oteena ili s trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, ako je uzrok nastao prije 18. godine9. osposobljavanje za samostalni ivot i rad korisnik je tjelesno ili mentalno oteena ili psihiki bolesna osoba10. skrb izvan vlastite obitelji prestacija koja obuhvaa sve oblike smjetaja ili boravka u udomiteljskoj obitelji

mogu biti smjetene najvie 10 osoba, po posebnoj odluci centra za socijalnu skrb. Udomitelj je lan udomiteljske obitelji koji preuzima brigu o smjetenoj osobi, a mora imati sposobnosti potrebne za zatitu, uvanje, njegu i odgoj i zadovoljavanje drugih potreba smjetene osobe. Centar za socijalnu skrb koji je odluio o smjetaju duan je brinuti da se ostvare uvjeti za to bri povratak maloljetne osobe u vlastitu obitelj ili njezino posvojenje. , u domovima socijalne skrbi, ili koje pruaju drugi aktivni subjekti socijalne skrbi, a korisniku se time osigurava stanovanje, prehrana, uvanje, briga o zdravlju, odgoj i obrazovanje, psihosocijalna rehabilitacija, njega i druge potrebe. Oblici ove prestacije su: trajni, tjedni i privremeni smjetaj te cjelodnevni, poludnevni i povremeni boravak[footnoteRef:5]. Korisnici prestacije su: djeca bez roditelja, djeca koja se zateknu u skitnji, trudnica 3 mjeseca prije poroda ili roditelj s djetetom do 6 mjeseci, tjelesno i mentalno oteena osoba, ovisnici, osoba kojoj je zbog trajnijih promjena zdravstvenog stanja prijeko potrebna stalna pomo i njega, starije osobe ako se zateknu izvan svog prebivalita ili redovnog boravita, a ne mogu se brinuti o sebi [5: cjelodnevni dulji od 8h dnevno; poludnevni od 4 do 8h dnevno; povremeni max 12h tjedno.]

Djelatnost socijalne skrbi obavljaju:1. ustanove socijalne skrbi2. udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe3. fizike osobe kao profesionalnu djelatnost4. udomiteljske obitelji

Ustanove socijalne skrbi moraju se upisati, osim u registar ustanova i u upisnik ustanova socijalne skrbi koje vodi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. Ustanove su:1. centar za socijalnu skrb2. dom socijalne skrbi3. obiteljski centar4. centar za pomo i njeguCentar za socijalnu skrb osniva drava. Dom socijalne skrbi kao i centar za pomo i njegu moe osnovati drava, grad, opina, grad Zagreb ili drugi aktivni subjekti socijalne skrbi. Dom socijalne skrbi osniva se ili kao dom za djecu ili kao dom za odrasle.Prema Zakonu, mogue je i samostalno obavljanje djelatnosti socijalne skrbi kao profesionalne djelatnosti za fiziku osobu koja je dobila za to odobrenje ministarstva nadlenog za socijalnu skrbkao profesionalnu djelatnost koja obuhvaa poslove savjetovanja i pruanja njege i pomoi.

Nadlenost i postupakZa stjecanje i ostvarenje prava iz socijalne skrbi nadleni su u prvom stupnju centar za socijalnu skrb i upravno tijelo opine, grada ili grada Zagreba, a u drugom stupnju ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi i nadleno upravno tijelo upanije. Mjesna nadlenost odreuje se prema prebivalitu, odnosno uobiajenokm boravitu, odnosno podruju u kojem se osoba zatekne, a za djecu prema prebivalitu/boravitu roditelja. Postupak za ostvarenje prava pokree se na zahtjev stranke, njezinog branog druga, punoljetnog djeteta, roditelja ili skrbnika, a u Zakonom propisanim sluajevima centar za socijalnu skrb ovlaten je po slubenoj dunost pokrenuti postupak. Postupak za ostvarenje prava je uran, a trokovi postupka terete ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi.

Struni djelatnici u centrima za socijalnu skrb su socijalni radnik, pravnik, psiholog, socijalni pedagog i edukacijski rehabilitator s poloenim strunim ispitom te drugi struni djelatnici; a u domu socijalne skrbi i drugim pruateljima socijalnih usluga, osim navedenih (a minus pravnik) su i logoped, medicinska sestra, fizioterapeut, radni terapeut i odgojitelj s poloenim strunim ispitom.

to se tie nadzora, Zakon razlikuje 1. unutarnji nadzor kojeg provode ustanove socijalne skrbi nad radom svojih ustrojbenih jedinica i djelatnika, 2. upravni nadzor, kojeg provodi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi nad radom centra za socijalnu skrb i 3. inspekcijski nadzor kojeg provode inspektori, vii inspektori i drugi dravni slubenici ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi nad izvravanjem Zakona i provedbenih propisa iz socijalne skrbi, kao i nad strunim radom aktivnih subjekata socijalne skrbi, tj. nad radom doma socijalne skrbi, obiteljskog centra, centra za pomo i njegu te druge pravne ili firike osobe koja prua socijalne usluge korisnicima.

Naknada teteKorisnik prava u sustavu socijalne skrbi NE SNOSI sankcije za neostarivanje prava, to je specifinost metode socijalnog prava.Meutim, korisnik odgovara za tetu, ako je na temelju rjeenja centra za socijalnu skrb ostvario primanje na temelju neistinitih ili netonih podataka za koje je znao ili morao zanti da su neistiniti, odnosno netoni ili je na drugi protupravan nain ostvario primanje na koje nije imao pravo ili ga je ostvario u veem opsegu nego to mu pripada ili ako je primanje ostvario zbog toga to nije prijavio promjenu koja utjee na gubitak ili opseg prava, a zakoju je promjenu znao ili je morao zanti. Zastara se u pogledu trabina naknade tete rauna po opem zastarnom roku iz ZOO-a.

ZDRAVSTVENA ZATITA

Zdravstvena zatita u smislu Zakona o zdravstvenoj zatiti obuhvaa sustav drutvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za ouvanje i unaprjeenje zdravlja, sprjeavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno lijeenje te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju.

Zdravstvena zatita stanovnitva Republike Hrvatske provodi se na naelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zatiti, a specijaliziranog pristupa u specijalistiko-konzilijarnoj i bolnikoj zdravstvenoj zatiti.

1 Sveobuhvatnost zdravstvene zatite ukljuuje cjelokupno stanovnitvo RH u provedbi odgovarajuih mjera zdravstvene zatite u skladu sa zakonom.2 Kontinuiranost zdravstvene zatite postie se takvom organizacijom zdravstvene djelatnosti, osobito na razini primarne zdravstvene djelatnosti da se neprekidna zdravstvena zatita stanovnitva prua kroz sve ivotne dobi. U osiguranju kontinuiranog djelovanja, sustav zdravstvene djelatnosti u Hrvatskoj mora biti meusobno funkcionalno povezan i usklaen.3 Dostupnost zdravstvene zatite ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih ustanova, trgovakih drutava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika na podruju Hrvatske koji e omoguiti stanovnitvu podjednake uvjete zdravstvene zatite, naroito na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti.4 Naelo cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zatite osigurava se provoenjem objedinjenih mjera za unapreenje zdravlja i prevenciju bolesti te lijeenje i rehabilitaciju.5 Naelo specijaliziranog pristupa osigurava se organiziranjem i razvijanjem posebnih specijaliziranih klinikih, javnozdravstvenih dostignua i znanja te njihovom primjenom u praksi.

Zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna sluba i koju po struno-medicinskoj doktrini i uz uporabu medicinske tehnologije obavljaju zdravstveni radnici pri pruanju zdravstvene zatite, pod uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom.Zdravstvenu djelatnost na podruju zatite mentalnoga zdravlja mogu obavljati i nezdravstveni radnici pod uvjetima i na nain koje po prethodno pribavljenom miljenju Hrvatske lijenike komore pravilnikom propisuje ministar nadlean za zdravstvo.

Mjere zdravstvene zatite su:1. zatita od ekolokih imbenika tetnih za zdravlje ukljuivi sve mjere za ouvanje, unapreenje, praenje i poboljanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta za ivot i rad ovjeka,2. provoenje zdravstvenog odgoja, prosvjeivanje i promicanje zdravlja s ciljem unapreenja duevne i tjelesne sposobnosti osoba,3. otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti, odnosno sprjeavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica,4. mjere i aktivnosti za sprjeavanje, pravovremeno otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroninih masovnih bolesti,5. mjere zdravstvene zatite u vezi s radom i radnim okoliem (specifina zdravstvena zatita radnika),6. lijeenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duevno oteenih i ozlijeenih osoba,7. posebne mjere zdravstvene zatite stanovnitva starijeg od 65 godina ivota,8. palijativna skrb za neizljeivo bolesne, odnosno umirue,9. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zatite djece i mladei te zatite ena u vezi s planiranjem obitelji, trudnoom, poroajem i majinstvom,10. opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima za zdravstvenu zatitu,11. pregledi umrlih.

Mjere zdravstvene zatite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zatite, kojeg na prijedlog Hr. zavoda za javno zdravstvo donosi ministar nadlean za zdravstvo po prethodno pribavljenom miljenju nadlenih komora.

Mjere zdravstvene zatite u vezi s radom i radnim okoliem (specifina zdravstvena zatita radnika) koje moraju osiguravati poslodavci su:1. mjere za sprjeavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, sprjeavanje ozljeda na radu i pruanje odgovarajue prve pomoi, 2. mjere za zatitu zdravlja radnika koji su na radnom mjestu izloeni posebnim opasnostima za zdravlje, 3. mjere zdravstvene zatite propisane posebnim propisima.

Specifina zdravstvena zatita radnika obuhvaa:1. lijenike preglede radi utvrivanja radne sposobnosti,2. praenje zdravstvenog stanja radnika,3. identifikaciju i procjenu rizika za zdravlje na radnom mjestu,4. sistematske kontrolne preglede radnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalnih bolesti, ozljeda na radu i kroninih bolesti,5. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, higijeni rada, organizaciji i zatitnim sredstvima,6. preglede radnika koji se obvezno provode radi zatite od tetnih utjecaja iz radnog okolia i druge obvezne zdravstvene preglede,7. organiziranje i pruanje prve pomoi i hitnih medicinskih intervencija na licu mjesta u procesu rada,8. sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,9. kontinuiranu skrb o boljoj prilagoenosti rada radnicima ukljuujui vrijeme, nain i uvjete rada,10. suradnju u obavjetavanju, strunom osposobljavanju i obrazovanju u djelatnosti medicine rada, higijene rada i organizacije rada,11. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi zatite od profesionalnih bolesti,12. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjeivanje radnika,13. provoenje medicinski programiranoga aktivnog odmora radi poboljanja radne sposobnosti radnika,14. sudjelovanje u mjerama rehabilitacije radnika. - Sadraj mjera specifine zdravstvene zatite radnika propisuje ministar nadlean za zdravstvo na prijedlog Hr. zavoda za medicinu rada uz suglasnost ministra nadlenog za poslove rada.- Sadraj mjera specifine zdravstvene zatite policijskih slubenika Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno pripadnika Ministarstva obrane i Oruanih snaga RH propisuje pravilnikom ministar nadlean za unutarnje poslove, odnosno ministar nadlean za obranu uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo.- Specifinu zdravstvenu zatitu radnici ostvaruju na temelju ugovora izmeu poslodavca i zdravstvene ustanove, odnosno trgovakog drutva koje u svom sastavu ima djelatnost medicine rada, odnosno specijaliste medicine rada u privatnoj praksi.- Trokove specifine zdravstvene zatite radnika snosi poslodavac, odnosno Hr. zavod za zdravstveno osiguranje sukladno posebnim propisima.

Zdravstvena zatita na primarnoj razini obuhvaa: praenje zdravstvenog stanja stanovnika i predlaganje mjera za zatitu i unapreenje zdravlja stanovnika, sprjeavanje i otkrivanje bolesti kao i lijeenje i rehabilitaciju bolesnika, specifinu preventivnu zdravstvenu zatitu djece i mladei, osobito u osnovnim i srednjim kolama te visokim uilitima na svom podruju, zdravstvenu zatitu ena, preventivnu zdravstvenu zatitu rizinih skupina i ostalih stanovnika u skladu s programima preventivne zdravstvene zatite, savjetovanje, zdravstveno prosvjeivanje i promicanje zdravlja radi njegovog ouvanja i unapreenja, higijensko-epidemioloku zatitu, sprjeavanje, otkrivanje i lijeenje bolesti zubi i usta s rehabilitacijom, zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladei s poremeajima u tjelesnom i duevnom razvoju, patronane posjete, zdravstvenu njegu i lijeenje u kui, medicinu rada, hitnu medicinsku pomo te palijativnu skrb te zatitu mentalnoga zdravlja.

Zdravstvena zatita na primarnoj razini prua se kroz djelatnosti: ope/obiteljske medicine, zdravstvene zatite predkolske djece, preventivno-odgojnih mjera za zdravstvenu zatitu kolske djece i studenata, zdravstvene zatite ena, stomatoloke zdravstvene zatite, higijensko-epidemioloke zdravstvene zatite, medicine rada, zdravstvene zatite mentalnoga zdravlja, patronane zdravstvene zatite, njege u kui bolesnika, hitne medicinske pomoi, palijativne skrbi, ljekarnitva te laboratorijske dijagnostike. Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaa specijalistiko-konzilijarnu i bolniku djelatnost.Specijalistiko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaa sloenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te lijeenja bolesti i ozljeda, provoenja ambulantne rehabilitacije te medicinske rehabilitacije u kui korisnika, odnosno tienika u ustanovama za socijalnu skrb.Specijalistiko-konzilijarna djelatnost za svoje potrebe mora imati osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostiku djelatnost.Bolnika djelatnost obuhvaa dijagnosticiranje, lijeenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika u bolnicama.

Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini uz obavljanje zdravstvene djelatnosti iz lanka 27. ovoga Zakona obuhvaa i pruanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite iz specijalistiko-konzilijarnih i bolnikih djelatnosti, znanstveno-istraivaki rad te izvoenje nastave na temelju ugovora za potrebe nastavnih ustanova zdravstvenog usmjerenja.Nastava iz stavka 1. ovoga lanka moe se obavljati i na primarnoj i na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti te na razini zdravstvenih zavoda.Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaa djelatnost klinika, klinikih bolnica i klinikih bolnikih centara.

Ustanova za hitnu medicinsku pomo jest zdravstvena ustanova koja provodi mjere hitne medicinske pomoi i osigurava prijevoz oboljelih, stradalih i ozlijeenih u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu i prua medicinsku pomo za vrijeme prijevoza.

Ustanova za zdravstvenu njegu jest zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora medicine.

Ustanova za palijativnu skrb jest zdravstvena ustanova koja ima palijativni interdisciplinarni tim kunih posjeta (lijenik, medicinska sestra, fizikalni terapeut, socijalni radnik s posebnom naobrazbom za pristup umiruem) ambulantu za bol i palijativnu skrb te dnevni boravak.

Poliklinika jest zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalistiko-konzilijarna zdravstvena zatita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolnikog lijeenja.

Bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, lijeenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osigurava boravak i prehranu bolesnika.

10. ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Osiguravaju se rizici: 1. bolesti; 2. materinstva; 3. smrti(kratkoroni rizici)

Zdravstveno osiguranje je posebna organizacija racionalnih i moderniziranih mjera, postupaka i tijela u okvirima sustava socijalnog osiguranja. Ureuje ga Ustav, zakoni i provedbeni propisi, ali i univerzalni izvori.

Razlikujemo materijalno zdravstveno osiguranje, tj. skup pravnih pravila kojima se utvruju prava, obveze i odgovornosti u zdravstvenom osiguranju kao posebnoj grani socijalnog osiguranja, te procesno zdravstveno osiguranje, tj. dio prava zdravstvenog osiguranja kojim se utvruju postupak, rokovi i tijela za reguliranje, realiziranje i zatitu tih prava, obveza i odgovornosti subjekata. Zdravstveno osiguranje djeluje preventivno (gdje je trajnog karaktera, dugorono) i kurativno (gdje je kratkorono).

Zdravstveno osiguranje je 1. obvezno i 2. dobrovoljno, a dobrovoljno se dalje dijeli na a) dopunsko, b) dodatno i c) privatno. Osnovna naela obveznog zdravstvenog osiguranja su: 1. naelo jednakosti[footnoteRef:6], 2. naelo uzajamnosti i 3. naelo solidarnosti, dok su naela dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja: 1. naelo ugovorne slobode, 2. naelo imovinskog cenzusa i 3. naelo obveznog prava. [6: u zakonu se spominje naelo jednakosti, u skripti je tu pisalo naelo obveznosti.]

Tipovi organizacije zdravstvene zatite u svijetu su: 1. poduzetniko-permisivni sustav (SAD), 2. univerzalna zatita (UK, Norveka), i 3. sustavi orijentirani prema blagostanju (Njemaka, Kanada, Japan). Nitko u RH ne moe ostati bez osnovne zdravstvene zatite koju jami drava putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a), a oni koji ele vii standard u lijeenju osiguravaju se dodatno.

Prava u zdravstvenom osiguranju mogu se podijeliti u dvije skupine:1. prava na zdravstveni integritet, tj. prava na koritenje svih oblika zdravstvene zatite2. prava na zatitu materijalnog, imovinskog integriteta, tj. prava na naknade zbog nesposobnosti za rad i druge naknade poput putnih trokova, pomoi za opremu novoroenog djeteta i sl. ovo je prilino gruba podjela, daleko je znaajnija podjela na obvezno i dobrovoljno ZO.Prava iz ZO-a su osobna, neprenosiva i nenasljediva (osim dospjelih, a neisplaenih novanih primanja zbog smrti osigurane osobe).U RH na snazi je Zakon o zdravstvenom osiguranju.

Obvezno ZO

Na obvezno zdravstveno osiguranje obvezne su se osigurati sve osobe s prebivalitem u RH, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH ili s odobrenim privremenim boravkom a zaposleni su u RH.Subjekti socijalnopravnih odnosa u zdravstvenom osiguranju su HZZO, kao tijelo koje je duno svakoj osiguranoj osobi priznati i dati pravo na odreenu socijalnu prestaciju u koritenju zdravstvene zatite odnosno ZO-a, te osigurane osobe.

Osiguranim osobama smatraju se:a) OSIGURANICI:1. osobe u radnom odnosu kod domaeg ili stranog poslodavca sa sjeditem na podruju RH2. osobe izabrane ili imenovane na stalne dunosti u tijelima dravne vlasti, odnosno tijelima lokalne i podrune samouprave, ako za taj rad primaju plau3. osobe s prebivalitem u RH zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju ZO u inozemstvu4. lanovi uprave trgovakog drutva, ako nisu obvezno osigurani po osnovi rada5. osobe koje se nakon zavrenog obrazovanja struno osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad)6. osobe koje na podruju RH obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednaene djelatnosti i koje samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost7. osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i umarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurani po osnovi rada8. seljaci koji se u RH bave poljodjelstvom kao jedinim ili glavnim zanimanjem ili koji su svoje poljoprivredno zemljite dali u zakup, ako nemaju ZO po drugoj osnovi9. sveenici i drugi slubenici vjerske zajednice10. korisnici mirovine i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje po propisima mirovinskog osiguranja, ako nemaju ZO po drugoj osnovi11. korisnici mirovine i invalidnine s prebivalitem ili trajnim nastanjenjem u RH koji to pravo ostvaruju iskljuivo od stranog nositelja mirovinskog ili invalidskog osiguranja12. osobe s prebivalitem u RH koje nemaju ZO po drugoj osnovi i koje su prijavljene Zavodu ako su:a) se prijavile u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa ili prestanka primanja naknade plae b) se prijavile u roku od 30 dana od dana prijevremenog prestanka dragovoljnog sluenja vojnog roka, odnosno od dana isteka roka propisanog za dragovoljno sluenje vojnog rokac) se prijavile u roku od 30 dana nakon otputanja iz ustanove za izvrenje kaznenih i prekrajnih sankcija ili iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove u sluaju primjene sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja ili obveznog lijeenja od ovisnostid) se prijavile u roku od 30 dana od dana navrenih 18 godina ivota ako nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovie) se prijavile u roku od 90 dana nakon zavretka kolske godine u kojoj su zavrile redovito kolovanje, odnosno u roku od 90 dana od poloenog zavrnog ispita13. uenici srednjih kola i redoviti studenti visokih uilita, koji nisu zdravstveno osigurani kao lanovi obitelji osiguranika, s time da to pravo mogu koristiti najdue do isteka kolske godine u kojoj su zavrili redovito kolovanje14. osobe s prebivalitem u RH koje su izgubile status uenika, odnosno redivitog studenta ili su prekinule redovito kolovanje, ako se prijave Zavodu u roku od 30 dana od gubitka statusa uenika ili redovnog studenta i ako pravo na obvezno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi15. suprunik umrlog osiguranika koji nakon smrti suprunika nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu, ako se Zavodu prijavio u roku od 30 dana od smrti suprunika i osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi16. osobe s prebivalitem u RH kojima je priznato svojstvo ratnog, mirnodopskog ili civilnog invalida rata, odnosno status korisnika obiteljske mirovine17. hrvatski branitelji iz Domovinskog rata18. osobe koje pruaju pomo i njegu hrvatskom ratnom vopjnom invalidu Domovinskog rata19. osobe s prebivalitem u RH koje su bile korisnici zdravstvene zatite prema nekim prethodnim zakonima o ratnim vojnim invalidima i njihovim obiteljima, odnosno o rtvama rata20. osobe s prebivalitem u RH koje su pripadnici oruanih snaga RH21. osobe koje su prekinule rad jer ih je pravna osoba uputila na obrazovanje, struno usavravanje ili postiplomski studij22. osobe koje je pravna osoba uputila prije stupanja u radni odnos kao svoje stipendiste na praktian rad u drugu pravnu osobu radi strunog osposobljavanja ili usavravanja23. osobe upuene u inozemstvo u sklopu meunarodne tehniko-prosvjetne i kulturne suradnje24. osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja25. osobe kojima je priznat status azilanta u RH

b) LANOVI OBITELJI OSIGURANIKA:1. suprunik (brani i izvanbrani)2. djeca roena u braku, izvan braka ili posvojena, pastorad i druga djeca bez roditelja ako ih osiguranik uzdrava3. roditelji, ouh, maeha, posvojitelji, ako ih osiguranik uzdrava4. brat, sestra, unuci, djed, baka, ako ih osiguranik uzdrava uz ispunjenje 2 uvjeta: 1. da lan obitelji prava iz ZO ne ostvaruje po osnovi radnog odnosa ili obavljanja gospodarske ili samostalne djelatnosti osobnim radom ili poljodjelskom djelatnou i 2. da dotini lan obitelji s osiguranikom ivi u zajednikom kuanstvu te je nesposoban za samostalan ivot i rad, odnosno da nema vlastitih sredstava za uzdravanje c) DRUGE OSOBE OSIGURANE U ODREENIM OKOLNOSTIMA: uenici srednjih kola i redoviti studenti viih i visokih kola, te fakulteta i njihovi lanovi obitelji, sudionici u javnim radovima, u civilnoj zatiti, u protupoarnoj zatiti, posebne kategorije osoba po propisima o mirovinskom osiguranju, osobe koje u odreenim okolnostima pretrpe ozljede na radu ili obole od profesionalne bolesti i dr..

Prava iz obveznog ZO-aPrava iz obveznog ZO-a obuhvaaju: 1. pravo osiguranih osoba na zdravstvenu zatitu i 2. pravo na novane nadoknade i pomoi.

1. pravo osiguranih osoba na zdravstvenu zatitu obuhvaa:1. primarnu zdravstvenu zatitu, tj. socijalne prestacije razliitog oblika i sadraja:a) u uslugama sudjelovanje u podizanju i odravanju psihofizike i radne sposobnosti, provoenje mjera zdravstvene zatite, unaprijeenje zdravlja, ocjena sposbnosti za rad i kolovanje, hitna medicinska pomo, lijeenje u ordinaciji odnosno u stanu osiguranika, provoenje nunih dijagnostikih i terapeutskih postupaka b) u naturi lijekovi i druga sredstva za lijeenje, pomagalac) u novcu priznavanje trokova puta za obavljanje pregleda2. specijalistiko-konzilijarna zdravstvena zatita3. bolnika zdravstvena zatita4. pravo na koritenje lijekova koji su utvreni osnovnom i dopunskom listom lijekova Zavoda5. pravo na dentalno-potetsku pomo i dentalno-protetske nadomjestke6. pravo na ortopedska i druga pomagala7. pravo na zdravstvenu zatitu u inozemstvu Zakon omoguava da se dotina prava na odreeni nain ogranie i to: 1. da se zdravstvena zaitita prua osiguranim osobama SAMO u zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih djelatnika s kojima je HZZO sklopio ugovor o pruanju zdravstvene zatite, 2. propisivanjem od strane HZZO-a uz suglasnost ministra zdravstva prava uvjeta i naina koritenja zdravstvene zatite u inozemstvu, 3. donoenjem akta o opsegu prava obveznog ZO-a od strane Vlade RH svake godine, 4. ostvarenje prava na zdravstvenu zatitu po naelu jednaki uvjeti za sve i 5. propisivanjem od strane HZZO-a i ministra zdravstva standarda i normativa obveznog ZO-a.

2. pravo na novane nadoknade i pomoi, to obuhvaa:1. nadoknadu plae za vrijeme bolovanja na nju imaju pravo odreene kategorije osiguranika[footnoteRef:7], za sljedee osigurane rizike: 1. privremena nesposobnost za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno lijeenja ili medicinskog ispitivanja uz nuni smjetaj u zdravstvenu ustanovu ili lijeenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne moe obaviti izvan radnog vremena osiguranika, 2. ako je osiguranik izoliran kao klicinoa ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini, odnosno privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije ivog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe Zavoda 3. ako je odreen za pratitelja bolesnika, 4. odreen da njeguje oboljelog suprunika ili dijete, 5. privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili komplikacija u vezi s trudnoom i poroajem, 6. privremene sprijeenosti za rad zbog koritenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena, 7. privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, i dr... [7: pogledati u zakonu]

Postupak ostvarenja prava na nadoknadu odvija se unutar konkretnog socijalnopravnog odnosa izmeu osiguranika i poslodavca, osiguranika i HZZO-a ili osiguranika i zdravstvene ustanove/zdravstvenog djelatnika privatne prakse. U sluaju da poslodavac osiguraniku nije utvrdio nadoknadu plae na nain, u rokovima i visini utvrenoj Zakonom osiguranik ima pravo uloiti prigovor HZZO-u, a do donoenja konane odluke isplatu nadoknade duan je osigurati Zavod uz pravo regresa prema poslodavcu. Pravo na koritenje bolovanja utvruje izabrani doktor medicine u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi, a kontrolu obavlja kontrolor HZZO-a. Osiguranik takoer ima pravo prigovora na ocjenu doktora, a drugostupanjasko tijelo je tada lijeniko povjerenstvo HZZO-a, ija je odluka konana. Nakon 12 mjeseci neprekinutog bolovanja izabrani doktor upuuje osiguranika nadlenom tijelu mirovinskog i invalidskog osiguranja da donese ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti. Nadoknada plae pripada osiguraniku za svo vrijeme bolovanja i to samo za dane/sate za koje bi imao pravo na plau prema propisima o radu. Ukoliko osiguraniku za trajanja bolovanja prestane radni odnos, pripada mu nadoknada plae za jo najvie 30 dana od prestanka radnog odnosa, a ako se ozlijedio na radu ili obolio od profesionalne bolesti, sve dok ponovno ne bude radnpo sposoban, odnosno do konane ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti.

Odreivanje nadoknade plae polazi od tzv. osnovice za nadoknadu koju ini prosjeni iznos plae koja je opsiguraniku isplaena u posljednjih 6 mjeseci, a ne moe biti nia od 70% osnovice za nadoknadu, odnosno od najnieg iznosa nadoknade kojeg utvruje Zavod.

Mogu je i utjecaj porasta plae kod tog poslodavca, ako je vei od 5%, na porast nadoknade plae ukoliko se ista prima neprekinuto due od 3 mjeseca. Naknada plae iznosi 100% od osnovice u 8 sluajeva: 1. bolovanje zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, 2. bolovanje zbog bolesti i komplikacija u svezi s tudnoom i poroajem, 3. za vrijeme koritenja obveznog rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena, 4. za vrijeme njege boljelog djeteta mlaeg od 3 godine, 5. bolovanje zbog transplatacije ivog tkiva ili organa u korist druge osigurane osobe Zavoda, 6. bolovanje zbog rane, ozlijede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, 7. koritenje dopusta za sluaj smrti djeteta, 8. za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoa ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.

2. nadoknadu putnih trokova u svezi s koritenjem zdravstvene zatite, kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti u visini trokova prijevoza javnim prijevoznim sredstvom3. pomo za opremu novoroenog djeteta jednokratna je i u novcu, a isplauje se na teret dravnog prorauna u visini iznosa 2 najnie plae koju utvruje Vlada RH4. nadoknadu za pogrebne trokove ako je smrt posljedica ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti5. novanu nadoknadu zbog nemogunosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi dohodci sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje provodi drutvo za osiguranje (osiguravatelj) koje je dobilo dozvolu za obavljanje te vrste osiguranja od nadzornog tijela za obavljanje osiguranja sukladno Zakonu o osiguranju; takoer to iznimno moe initi Zavod kod dodatnog i dopunskog osiguranja.

Javlja se kao:1. dopunsko dobrovoljno osiguranje uspostavlja se ugovorom o dopunskom zdravstvenom osiguranju izmeu osiguravatelja, odnosno Zavoda i osiguranika, odnosno izmeu osiguranika i zdravstvene ustanove neposredno, a njime se osigurava pokrie dijela trokova do pune cijene zdravstvene zatite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Postoji obveza uplate premije osiguranja. 2. dodatno zdravstveno osiguranje njime se osigurava vii standard zdravstvene zatite u odnosu na standard zdravstvene zatite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, te vei opseg prava u odnosu na prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ono se uspostavlja ugovorom o dodatnom zdravstvenom osiguranju izmeu ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja, odnosno Zavoda.

Dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje se ugovaraju kao dugorona, a najmanje u trajanju od 1 god.

3. privatno dobrovoljno osiguranje uspostavlja se ugovorom o privatnom zdravstvenom osiguranju izmeu osiguravatelja i osiguranika (osiguravatelj potom sklapa ugovor sa zdravstvenom ustanovom ili sa privatnim zdravstvenim djelatnikom), a pristupanjem privatnom ZO-u osiguranik gubi pravo koritenja obveznog ZO-a. Poseban uvjet za sklapanje dotinog individualnog ugovora je imovinski cenzus kojeg propisuje ministar zdravstva (u udbeniku 60.000 DEM), a osiguranik ima pravo na ZO najmanje u opsegu obveznog ZO-a. Njime se osigurava zdravstvena zatita fizikim osobama koje borave u RH a koje nisu obvezne osigurati se sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o zdravstvenoj zatiti stranaca u RH.

Osiguranik dopunskog/dodatnog/privatnog zdravstvenog osiguranja je osoba koja je sklopila ili za koju je na temelju njezine suglasnosti sklopljen ugovor o dopunskom/dodatnom/privatnom zdravstvenom osiguranju i koja koristi prava utvrena tim ugovorom.Ugovarateljem dopunskog/dodatnog/privatnog zdravstvenog osiguranja smatra se osiguranik, odnosno fizika ili pravna osoba, tijelo dravne vlasti ili drugo tijelo koje je za osiguranika sklopilo ugovor o dopunskom/dodatnom/privatnom zdravstvenom osiguranju i obvezalo se na uplatu premije doprinosa.

Financiranje obveznog ZO-a Financiranje se ostvaruje iz sljedeih izvora:1. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 2. doprinosi za zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu3. doprinosi za nezaposlene osobe, koje se vode u evidenciji kao nezaposlene osobe prema propisima o zapoljavanju4. doprinosi drugih obveznika plaanja doprinosa utvrenih ovim ili drugim zakonom5. dodatni doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu6. prihodi iz prorauna za pokrie izdataka nastalih kao obveza RH, upanije ili grada Zagreba7. sudjelovanje osiguranih osoba u pokriu dijela trokova zdravstvene zatite ( kod npr. lijekova na recept, pri kunim posjetima, za sanitarne sprave, smjetaj i prehranu u bolnikoj zatiti, prijevoz sanitetskim vozilom i sl.)8. prihodi od kamata, dividendi9. prihodi od posebnog poreza na duhanske proizvode10. prihodi od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti

Izdaci obveznog zdravstvenog osiguranja obuhvaaju izdatke za:1. zdravstvenu zatitu2. naknade plae zbog bolovanja3. novane naknade zbog nemogunosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju primici od kojih se utvruje drugi dohodak sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja4. prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja5. naknade trokova prijevoza u vezi s koritenjem zdravstvene zatite iz obveznog zdravstvenog osiguranja6. provedbu obveznog zdravstvenog osiguranja7. rad tijela upravljanja Zavodom8. ostali izdaci

U ostvarivanju prava na zdravstvenu zatitu javljaju se 2 socijalnopravna subjekta:1. HZZO2. zdravstvene ustanove, kod kojih Zakon izjednaava status zdravstvene ustanove i privatnog zdravstvenog djelatnika kada Zavod s njim sklopi ugovor i kada opvaj ue u mreu zdravstvene djelatnosti

Ostvarenje prava iz obveznog ZO-aPrava iz obveznog ZO-a moe ostvariti samo ona osoba kojoj je utvren status osigurane osobe na temelju prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, a koji utvruje Zavod, te se dokazuje posebnom ispravom (zdravstvena iskaznica), sadraj i oblik koje utvruje Zavod. Svi poslodavci duni su dostaviti Zavosu sve podatke u svezi s prijavom i odjavom osiguranih osoba, a osoba za koju poslodavac nije podnio prijavu moe zahtjevati od Zavoda da joj utvrdi status osigurane osobe. Radi zatite prava iz Zakona osiguranim se osobama jami dvostupanjsko rjeavanje[footnoteRef:8] u postupcima koje su one pokrenule, pri emu je drugostupanjsko rjeenje konano, tj. nije doputena alba i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom RH. U postupcima ostvarenja prava iz ZO-a primjenjuje se Zakon o opem upravnom postupku. [8: u 1. stupnju: podruni uredi Zavoda nadleni prema mjestu prebivalita odnosno boravita osigurane osobe; u 2. stupnju: Direkcija Zavoda]

Pri ostvarenju prava na zdravstvenu zatitu iz obveznog ZO-a osigurana osoba ima pravo na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zatite.

11. MIROVINSKO OSIGURANJE

To je osiguranje na temelju kojeg osigurana osoba ili njezin srodnik ostvaruke pravo na mirovinu.Mirovina je stalno novano mjeseno primanje iz sustava mirovinskog ili invalidskog osiguranja.1998. godine Hrvatski sabor donosi Zakon o mirovinskom osiguranju. Sustav mirovinskog osiguranja spada u dugorone oblike osiguranja, a tim se osiguranjem osiguravaju rizici 1. starosti, 2. invalidnosti i 3. smrti.Jedinstveni sustav mirovinskog osiguranja sastoji se od 3 posdustava ili stupa: 1. javni sustav obveznog mirovinskog osiguranja 2. mjeovitisustav mirovinskog osiguranja za starost na temelju individualizirane kapitalne tednje3. privatni sustav (trea razina osiguranja dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednjeOsnovni modeli sustava mirovinskog i invalidskog osiguranja na zapadu su:1. europski-kontinentalni tip, koji je po organizaciji odvojen od dravne vlasti i uprave sa veom ili manjom autonomijom, financira se doprinosom zaposlenih i poslodavaca na naelu 50:50%, sa zajednikim upravljanjem od strane skuptina/odbora/komisija. Organiziran je kao zavod ili blagajna na elu sa direktorom, a osniva se za itavu dravu ili pojedinu regiju.2. anglosaksonski tip je s obzirom na organizaciju dio javne uprave ustrojen na centralnoj ili lokalnoj razini, a njime upravljaju dravni slubenici. Mirovine su niske i jednake, ali postoji razvijen sustav dopunskih mirovina. Moderne tendencije u mirovinskim sustavima drava su npr. porast dobi umirovljenja, vea fleksibilnost za godine umirovljenja i promicanje postupnog umirovljenja, te oteavanje ranijeg umirovljenja.

U RH sustavu mirovinskog osigranja postoje 3 stupa (razine):1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti2. obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane tednje3. dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje

Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnostiOno je OPE jer se njime osiguravaju sve glavne skupine osiguranika (zaposlenici, obrtnici, poljoprivrednici i s njima izjednaene osobe), te jer se njime osiguravaju svi glavni rizici (starost, invalidnost, smrt i tjelesno oteenje). Nadalje, ono je OBVEZNO jer se sve osobe koje imaju odreeni status, stjecanjem tog statusa i dok taj status traje (radni odnos, registrirani obrt, poljoprivredna i druga djelatnost) moraju se obvezno osigurati u mirovinskom osiguranju. Naposlijetku, ono je JAVNO jer ga uspostavlja drava kao vlast i utvruje u okviru njega prava, obveze i odgovornosti heteronomnom normom.Prvi stup mirovinskog osiguranja utemeljen je na meugeneracijskoj solidarnosti ili tzv. sustavu tekueg pokria ili razreza, tj. na postavci da samo onaj dio aktivnog stanovnitva koji radi i privreuje moe i obvezan je izdvajati sredstva za pokrie socijalnih prestacija.Naela obveznog sustava MO-a su: 1. naelo meuovisnosti izmeu prava i ulaganja, 2. naelo uzajamnosti, 3. naelo solidarnosti, 4. naelo ouvanja steenih prava, 5. naelo zakonitosti (prava se stjeu i mijenjaju na temelju zakona i po zakonu utvrenom postupku, sa jamstvom dvostupanjskog rjeavanja i sudske zatite prava), 6. naelo jedinstvenosti ureivanja prava, 7. naelo ekonominosti i racionalnosti, 8. naelo promicanja trine gospodarske orijentacije, 9. naelo sudjelovanja drave u financiranju i osiguranju likvidnosti sustava MO-a, 10. naelo neprenosivosti prava i 11. naelo nezastarivosti prava. Prava iz MO-a su, dakle, osobna, neotuiva, neprenosiva, nenasljediva, nezastariva, materijalna, steena, primanja na temelju njih mogu biti predmet ovrhe i osiguranja, koritenje tih prava moe se ograniiti samo na nain i uz uvjete propisane zakonom. Dospjela novana primanja koja nisu isplaena do smrti korisnika mogu se naslijeivati, a ako korisnik nema nasljednika ona pripadaju RH, odnosno dravnom proraunu.

Osigurana prava u obveznom MO-u su1. starosna mirovina2. prijevremena starosna mirovina3. obiteljska mirovina4. najnia mirovina5. osnovna mirovina6. invalidska mirovina (zbog ope i profesionalne nesposobnosti za rad)7. profesionalna rehabilitacija[footnoteRef:9] [9: i u vezi s tim pravom, pravo na naknadu plae i putnih trokova u vezi s ostvarivanjem i koritenjem prava iz mirovinskog osiguranja i prava na profesionalnu rehabilitaciju.]

8. naknada zbog tjelesnog oteenja9. naknada putnih trokova u svezi s ostvarenjem osiguranih prava

Prije obrade pojedinih osiguranih prava valja odrediti OSIGURANE OSOBE i pojam MIROVINSKOG STAA.

Osigurane osobe obuhvaene su u 3 skupine (jednako kao kod ZO-a):a) OSIGURANICI1. zaposlenici i druge snjima izjednaene osobe 2. osobe izabrane ili imenovane na stalne dunosti u tijelima dravne vlasti, odnosno tijelima lokalne i podrune samouprave, ako za taj rad primaju plau3. osobe koje se nakon zavrenog obrazovanja nalaze na obveznom praktinom radu ili na dobrovoljnoj praksi (volonteri) 4. dravljani RH koji su u RH zaposleni kod stranih poslodavaca, stranih diplomatskih ili konzularnih ili drugih meunarodnih predstavnitava ili u osobnoj slubi stranih dravljana5. strani dravljani i osobe bez dravljanstva ako su zaposleni na teritoriju RH6. osobe koje ostvaruju pravu na novanu naknadu zbog nezaposlenosti7. obrtnici i druge osobe koje obavljaju gospodarsku ili uslunu djelatnost, a upisane su u odgovarajui registar8. sezonski radnici u poljoprivredi9. osobe koje pruaju pomo hrvatskim ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata koje za taj rad primaju naknadu10. osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i umarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit11. osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost (odvjetnici, lijenici, zubari, umjetnici novinari)12. vrhunski sportai i ahisti13. osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnos kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili lana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva14. lanovi uprave i izvrni direktori trgovakih drutava15. sveenici, redovnici, redovnice i ostali vjerski slubenici za vrijeme slube za vjersku zajednicu16. roditelj koji obavlja roditeljske dunosti u prvoj godini ivota djeteta a nije osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete dravljanin RH i ako roditelj i dijete imaju prebivalite u RH, a roenjem sljedeeg djeteta prije navretka prve godine prethodnog prestaje pravo na obvezno osiguranje po prethodno roenom djetetu. Ako oba roditelja obavljaju roditeljske dunosti prema djetetu a nisu osigurani po drugoj osnovi, obvezno se osigurava majka, ako se roditelji drukije ne sporazumiju17. na osobni zahtjev, dravljani RH zaposleni u inozemstvu kod meunarodnih organizacija, stranih poslodavaca ako nisu obvezno osigurani prema inozemnim propisima18. osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaa doprinos za mirovinsko osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja19. izaslani radnici koji za poslodavca sa sjeditem u RH obavljaju poslove u drugoj dravi te osobe na radu u duplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH u inozemstvu.20. lanovi posade broda u meunarodnoj plovidbi, za vrijeme plovidbe, prema odredbama Pomorskog zakonika

Produeno mirovinsko osiguranje mogunost je osiguranja za osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje, ako od tog proteka nije prolo vie od 12 mjeseci i ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku. Osoba se moe produeno osigurati i za vrijeme: 1. neplaenog dopusta, mirovanja radnog odnosa dok dijete ne navri 3 godine ivota, 3. strunog usdavravanja ili specijalizacije nakon prestanka ugovora o radu, odnosno djelatnosti/slube, 4. nezaposlenosti i privremene nezaposlenosti, ako se osoba prijavila nadlenoj slubi zapoljavanja u roku od 30 dana i uredno se prijavljuje, 5. privermenog ili sezonskog prekida djelatnosti, 6. zaposlenja u inozemstvu, 7. boravka u inozemstvu kao brani drug osiguranika dravljanina RH na slubi u inozemstvu, 8. privremene nezaposlenosti pomoraca nakon prestanka ugovora o radu na odreeno vrijeme, 9. ako se radi o osobi s prebivalitem u RH, imati e pravo na produeno mirovinsko osiguranje za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja u dravi s kojom je zakljuen ugovor o socijalnom osiguranju, 10. osoba za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka ugovora o radu na odreeno vrijeme za stalne sezonske poslove.b) LANOVI OBITELJI OSIGURANIKA1. udovica/udovac2. razvedeni brani drug s pravom na uzdravanje -> ovo je prestalo vaiti odlukom Ustavnog suda3. djeca roena u braku, izvan braka ili posvojena4. pastorad i unuad koju je osiguranik uzdravao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opa nesposobnost za rad5. roditelji, ouh, maeha, posvojitelji, ako ih osiguranik uzdrava6. djeca bez roditelja braa i sestre i druga djeca koje je osiguranik uzeo na uzdravanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opa nesposobnost za rad

Smatra se da je osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdravao lana obitelji:1. ako je lan obitelji ivio s njime u zajednikom kuanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdravanje, jer nema dohodak od poljoprivrede i umarstva ili ako mu drugi stalni prihod u trenutku smrti osiguranika ili korisnika mirovine nije bio vei od 66% svote najnie starosne mirovine odreene za 15 godina mirovinskog staa prema ovome Zakonu, ili2. ako lan obitelji nije ivio s njime u zajednikom kuanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdravanje, a umrli osiguranik odnosno korisnik mirovine redovito mu je osigurao sredstva za uzdravanje u prosjenoj svoti od najmanje 80% svote najnie starosne mirovine odreene za 15 godina mirovinskog staa prema ovome Zakonu.

Pod lanom obitelji smatra se i izvanbrani drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti ivio u zajednikom kuanstvu najmanje tri godine.

c) DRUGE OSOBE OSIGURANE U ODREENIM OKOLNOSTIMA

Za sluajeve invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti osigurani su:1. uenici i studenti na dodiplomskom studiju za vrijeme praktine nastave, odnosno strune prakse kod poslodavca, odnosno za vrijeme rada putem posrednika pri zapoljavanju uenika i redovitih studenata2. nezaposleni za vrijeme strunog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije na koje ih je uputila nadlena sluba zapoljavanja3. osobe koje obavljaju odreene poslove za vrijeme izdravanja kazne zatvora, za vrijeme primjene sigurnosnih mjera obveznog psihijatrijskog lijeenja ili obveznog lijeenja od ovisnosti, ili odgojnih mjera4. strani dravljani na kolovanju u RH pod uvjetom uzajamnosti5. osobe ozlijeene na teritoriju RH, ako su sudjelovale u spaavanju ili obrani od elementarnih nepogoda, ili spaavanju ivota graana ili radi otklanjanja materijalne tete koja prijeti imovini, koje su bile lanovi dobrovoljnog vatrogasnog drutva i aktivno sudjelovale i obavljale graanske dunosti u obrani, osobe koje na zahtjev dravnih tijela prue pomo tim tijelima i tom prilikom se ozljede ili razbole.

Mirovinski sta

To je institut MO-a koji oznaava vrijeme koje se osiguraniku priznaje prigodom ostvarivanja prava iz MO-a. Do 31.12.1998. dijelio se na 1. sta osiguranja i 2. poseban sta, te se sta osiguranja dijelio na sta osiguranja u efektivnom trajanju, s poveanim trajanjem i u dvostrukom trajanju, a posebni sta dijelio se na sta u jednostrukom i u dvostrukom trajanju.Zadrana je podjela na sta osiguranja (razdoblje provedeno u osiguranju /radnom odnosu, samostalnoj djelatnosti/ za koje je obvezna uplata doprinosa) i poseban sta (razdoblje provedeno izvan osiguranja koje se uraunava/priznaje u mirovinski sta, a za koje se ne treba platiti doprinose s ciljem davanja priznanja za odreene zasluge[footnoteRef:10]), s tim da je pridodana i trea sastavnica, tzv. pridodani sta (to je nain uveavanja ukupno navrenog staa osiguranja, odnosno razdoblje koje se pridodaje prilikom odreivanja visine invalidske, odnosno obiteljske mirovine ako je osiguranik u trenutku nastanka invalidnosti ili smrti bio mlai od 60 godina; svrha mu je kompenzacija nenavrenog staa u sluaju invalidnosti ili smrti osiguranika). [10: u postojeem mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti poseban sta postoji u sluaju sudjelovanja u Domovinskom ratu.]

Od 1. sijenja 1999. mirovinski sta u RH obuhvaa razdoblje:1. provedeno u osiguranju prema odredbama Zakona, tj. sta osiguranja rauna se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navrene 15. godine ivota u obveznom mirovinskom i produenom osiguranju i to NEOVISNO o tome jesu li plaeni doprinosi za MO, budui je obveznik njihova plaanja poslodavac, pa zaposlenik ne smije snositi posljedice (osim, naravno, kada su u pitanju osiguranici koji su sami obveznici plaanja doprinosa njima se razdoblje provedeno u osiguranju rauna kao sta osiguranja ako su u cijelosti plaeni doprinosi). U sta osiguranja se rauna razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom. Ranije je raunanje zaposlenja u mirovinski sta u punom trajanju bilo uvjetovano je radom s punim radnim vremenom (ZOR: 40 sati tjedno), ali sada se u sta osiguranja rauna i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom.Takoer, kao razdoblje provedeno u zaposljenju s punim radnim vremenom smatra se i razdoblje koje u skraenom radnom vremenu provedu:1. zaposleni roditelj koji radi s polovicom punog radnog vremena nakon proteka obveznog porodiljnog dopusta i u sluaju rada sa skraenim radnim vremenom zbog pojaane njege djeteta2. roditelj djeteta sa teim smetnjama u razvoju koji radi s polovicom punog radnog vremena3. radnici koji rade skraenim radnim vremenom prema posebnim propisima

Zakonom je propisano da se u odreenim sluajevima u sta osiguranja rauna i razdoblje provedeno izvan zaposlenosti i to: 1. vrijeme provedeno na bolovanju nakon prestanka zaposlenja ili drugog rada za vrijeme kojeg je bilo uspostavljeno obvezno mirovinsko osiguranje, a za to je vrijeme primao naknadu plae, 2. vrijeme provedeno na profesionalnoj rehabilitaciji, bez obzira je li osoba priej toga bila osigurana, 3. vrijeme koritenja naknade plae u vezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, 4. vrijeme kada je osoba primala naknadu plae po posebnim propisima, 5. vrijeme za koje je osoba izvan zaposlenja ostvarila pravo na MO i 6. vrijeme obavljanja roditeljske dunosti u prvoj godini djetetova ivota.2. provedeno u osiguranju prema propisima o mirovinskom osiguranju vojnih osiguranika3. dokupljenog staa osiguranja odnosi se na sveenike, redovnike, i redovnice za razdoblje slube za vjersku zajednicu do 1. sijenja 1999., budui su i prije toga mogli biti obvezno osigurani, pa oni koji u tom razdoblju nisu bili obvezno osigurani mogu koristiti mogunost dokupa staa, ako podnesu poseban zahtjev do 31. prosinca 2000. 4. razdoblje pridodanog staa to je razdoblje koje se pridodaje prilikom odreivanja visine invalidske i obiteljske mirovine ako osiguranik nije navrio 60 godina ivota.

- Pridodani sta poinje:1. na dan nastanka invalidnosti kod invalidske mirovine2. na dan smrti osiguranika kod obiteljske mirovineTrajanje pridodanog staa se rauna tako da se pribroje razdoblja do navrenih 55 godina ivota osiguranika u trajanju od 2/3, a nakon 55. pa do navrenih 60 godina ivota u trajanju od 1/2, a za razdoblja u kojima osiguranik nije ostvario sta osiguranja.5. provedeno u Domovinskom ratu to razdoblje urainava se u mirovinski sta kao sta osiguranja u dvostrukom trajanju ako su sudionici Domovinskog rata bili zaposleni ili osigurani po drugoj osnovi, odnosno uraunava se u mirovinski sta kao poseban sta s u dvostrukom trajanju sudionicima Domovinskog rata koji su nezaposleni ili ne ostvaruju sta po drugoj osnovi, odnosno hrvatskom branitelju Domovinskog rata koji je nakon razvojaenja ostvario pravo na novanu naknadu na osnovi privremene nesposobnosti za rad, svo vrijeme koritenja te naknade se priznaje kao poseban sta u jednostrukom trajanju isto kao i onome branitelju koji nakon 31. lipnja 1996. nije bio zaposlen ili nije ostvario sta osiguranja, odnosno poseban sta po drugoj osnovi, a obavljao je zadae u postrojbama Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstva obrane.6. provedeno u zaposlenju na katoliko-bogoslovnim uilitima u razdoblju od 29. sijenja 1952. do 23. srpnja 1990. (jer im za to vrijeme nije bilo priznato)7. navreno do 31. prosinca 1998. koje se, prema tada vaeim propisima raunalo u mirovinski sta kao sta osiguranja, sta osiguranja s poveanim trajanjem i poseban sta.

1. Starosna mirovina

Pravo na starosnu mirovinu je trajna socijalna prestacija u novcu, rizik osiguranja je starost.Uvjet za stjecanje: starost + sta.

Razlikujemo: 1. punu starosnu mirovinu opi uvjeti su 65 godina ivota i 15 godina mirovinskog staa za ene i mukarce2. prijevremenu starosnu mirovinu opi uvjeti su 60 godina ivota i 35 godina mirovinskog staa za ene i mukarce

Pravo na starosnu mirovinu ima i osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom kada navri 65 godina ivota i ako ima 15 mirovinskog staa, + pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima i osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom kada navri 60 godina ivota i ako ima 35 godina mirovinskog staa, jer se za priznanje prava na mirovinu razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom.Pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim to se pravo na mirovinu moe ostvariti nakon prestanka osiguranja. Zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu moe se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja. Kada se pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga idueg dana nakon prestanka osiguranja, ako je zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu podnesen u roku od est mjeseci od prestanka osiguranja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idueg mjeseca nakon podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unatrag. 2. Obiteljska mirovina

Da bi lan obitelji postao titularom prava na obiteljsku mirovinu mora alternativno biti ispunjen jedan od uvjeta:1. da je osiguranik u trenutku smrti navrio najmanje 5 godina staa osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staa,2. da je osiguranik ispunjavao uvjete duine mirovinskog staa koji su propisani kao uvjet za invalidsku mirovinu3. da je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene ili invalidske mirovine4. da je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitacijuAko je smrt osiguranika nastala kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, lanovi obitelji stjeu pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na duinu mirovinskog staa osiguranika. Pravo na obiteljsku mirovinu ne moe ostvariti lan obitelji koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takva kaznena djela osuen je pravomonom presudom, kao i onaj lan obitelji koji se namjerno onesposobi za rad radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.

Pravo na obiteljsku mirovinu mogu stei:1. udovica / udovac - pod istim uvjetima starosne dobi s navrenih 50 godina ivota u trenutku smrti suprunika, odnosno ako nisu navrili 50 g., s najmanje 45 godina ivota u trenutku smrti, s ekanjem do navrenja 50. godine ivota kada e moi ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu.- ako je mlai od 50 godina i ako je do smrti branog druga kod njega nastupila opa nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastupila u roku od 1 godine nakon smrti branog druga- ako je nakon smrti branog druga ostalo 1 ili vie djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a udovac/udovica obavlja roditeljsku dunost prema djeci. Udovac/udovica kod kojeg tijekon traja prava na obiteljsku mirovinu po toj osnovi nastupi opa nesposobnost za rad zadrava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.- udovica stjee pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika roeno nakon njegove smrti, te joj tada pravo na obiteljsku mirovinu pripada od dana smrti osiguranika2. razvedeni brani drug ako mu je sudskom odlukom dosueno pravo na uzdravanje3. izvanbrani drug (pod istim uvjetima kao i brani drug) koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti ivio u zajednikom kuanstvu najmanje 3 godine.4. dijete- ima pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i moe se tim pravom koristiti do navrene 15. godine ivota, odnosno do 18. godine ivota ako je prijavljeno radi zaposlenja nadlenoj slubi za zapoljavanje- kod kojega nastupi opa nesposobnost za rad, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, ima pravo na obiteljsku mirovinu za svo vrijeme dok takva nesposobnost traje- kod kojega nastupi opa nesposobnost za rad nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovin, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava, ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik ili korisnik prava uzdravao do svoje smrti- kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi opa nesposobnost za rad, zadrava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost- ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom nakon navrene 15. godine ivota ako je u trenutku smrti osiguranika na redovitom kolovanju ili zapone takvo kolovanje nakon smrti osiguranika. To pravo pripada djeci do kraja redovitog kolovanja, ali najdue do navrene 26. godine ivota5. roditelj- kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdravao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:1) ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navrio 60 godina ivota, ili2) ako je mlai od 60 godina ivota, ali je do smrti osiguranika ili kori