8. kolovoza, 2011. Broj 23 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Hrvatska burza nema potporu ni politike ni ekonomije

Tjedni newsletter

8 . k o l o v o z a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   2 3   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 01. 08. do 04. 08. 2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 2.131,35 -1,95

CROBEX10 1.146,37 -1,73

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 252,70 0,28 7,341

2. Dalekovod DLKV-R-A 192,00 -3,88 3,769

3. Luka Ploče LKPL-R-A 868,00 -1,36 1,968

4. Adris grupa P ADRS-P-A 233,50 -5,15 1,644

5. Končar EI KOEI-R-A 595,01 -1,76 1,533

6.  Belje BLJE-R-A 85,62 -5,91 1,501

7. Konzum KNZM-R-A 196,00 -2,73 1,107

8. Dom holding KORF-R-A 73,94 -3,71 1,057

9. Petrokemija PTKM-R-A 182,00 -9,00 1,015

10. AD Plastik ADPL-R-A 115,00 -3,36 0,756

Astronomski gubiciVlada se s pravom uzvrpojila zbog rasta cijene švicarskog franka i otplatnih rata stambenih kredita s deviznom klau-zulom u francima: Vlada zna da će građani nju kao regula-tora držati odgovornom za svoje nevolje i da na sljedećim izborima neće glasati za sadašnje stranke na vlasti, pa se potrudila potražiti rješnje za nastali problem, makar i be-zuspješno. No, nad drastičnim padom tržišne vrijednosti hrvatskih poduzeća proteklih dana nitko se nije zabrinuo, ni Vlada, ni bankari, ni poslodavci, a najmanje hrvatska centralna banka. Ta i zašto bi, pa to se ionako samo neki

milijunaši špekulanti žele obogatiti prekonoći, čemu ih ža-liti ako izgube sto-dvjesto milijardi kuna? Te «špekulante» ne štite ni državno jamstvo, ni devizne klauzule, ni mone-tarna ni fiskalna politika.

Bacanje novaca kroz prozorSvi su zaboravili, ako su ikada i znali, da bez sekundarnog tržišta (javne burze) ne može biti ni primarnog, poduzetnič-kog, rizičnog ulaganja kapitala, a bez njega nema ni zapo-šljavanja, rasta, razvoja ni svih ostalih divota u koje se inače svi zaklinju, nadajući se kako se one ostvaruju same od sebe, kao deus ex machina u starogrčkoj drami. Zaboravili su, da se biznis dugoročno ne može financirati kreditima, nego samo ulaganjem kapitala, koji je besplatan i koji ne treba vraćati. Tako je Zagrebačka burza ostala bez ičije potpore, gotovo do razine da je izgubila svaki smisao jer se čini da je svatko tko na njoj ulaže glup ili bolestan, čim želi bacati svo-ju uštedu kroz prozor. Političari, osobito ovih dana oporbeni, jedino se sjete burze kad traže gdje bi naplatili neki dodatni porez. Bravo! To će sigurno jako koristiti hrvatskoj privredi!

Porast anuiteta kredita u švicarcima s pravom je uznemirio političare na vlasti, ali za enormne gubitke ulagača kapitala u hrvatska poduzeća nije ih briga ni najmanje

8. kolovoza, 2011. Broj 23 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

 Burze očekuju treću monetarnu intervenciju FED-a

Prerano ukidanje poticajaPad cijena dionica u Sjedinjenim Državama posljedica je preranog ukidanja fiskalnih i monetarnih poticaja nakon velike krize 2007.-08., slažu se mnogi analitičari. Do njega je došlo samo tjedan dana nakon što su Kongres i Bijela kuća - unatoč još uvijek recesijskom stanju američke pri-vrede - odlučili početi smanjivati državnu potrošnju, i oko mjesec dana nakon što je završila druga runda “kvantita-tivnog popuštanja”, pojačane emisije novca na temelju do-maćih državnih zadužnica.

Kao što se lijepo vidi s priložene slike, korekcija bur-zi nije velika u odnosu na njihov rast koji traje od prolje-ća 2009., ali psihološki efekti neće biti mali, osobito na potrošnju, budući da će povratno izazvati pad potrošnje i jačanje privrednog pesimizma. Za cijene dionica ta ko-

Za paničnu rasprodaju dionica prošloga tjedna na američkim burzama nije bilo razloga u fundamentalnim ni makroekonomskim pokazateljima

rekcija je možda i dobrodošla, budući da vraća vrijednosti bliže fundamentima, što s druge strane znači i nov poziv za kupnju i ulaganje. Prema informacijama s interne-ta, američke se dionice sada u prosjeku prodaju po cijeni samo 11,6 puta višoj od očekivane buduće dobiti (p/e) u 2012. godini.

Kamata na nuliPrvo američko “kvantitativno popuštanje” (eng. QE, qu-antitative easing) monetarne politike počelo je u stude-nom 2008. godine i trajalo je 18 mjeseci, a pratilo ga je i spuštanje osnovne kamate američke centralne banke FED-a praktično na nulu. Cijene dionica počele su se tada brzo oporavljati, ali rasle su i cijene robe te prino-si na američke državne obveznice, s razine od dva na

Indeks S&P 500 i monetarne intervencije američke centralne bankeOsnovna kamata FED-a i prinos na 10-godišnje obveznice SAD-a

1.800

1.600

1.400

1.200

1.000

800

600

400

200

5,00

4,00

3,00

2,00

1,00

0,002007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

PDCF, TALF,TARP itd.

QE2Kvantitativno popuštanje(ili “štampanje dolara”)

2007. S&P na povijesnom vrhuncu

Bankrot Lehman Brothersa

Kolaps fondova Bear Stearnsa

Propast Bear Stearnsa

27. kolovoza Bernankeov govor u Jackson Holu

Početak QE2 Oops!

Oops!

8. kolovoza, 2011. Broj 23 / 2011. 3

Tjedni newsletter

razinu od četiri posto na godinu. Prestanak prve runde odmah se loše odrazio na cijenu kapitala, tako da je FED vrlo brzo bio prisiljen i na drugu rundu (QE2) koja je praktično započela s govorom predsjednika FED-a Bena Bernankea 27. kolovoza 2010. u Jackson Holu.

Dionice su se ponovo oporavile (baš kao i prinosi na državne zadužnice) i rasle sve do pred istek druge runde u lipnju ove godine. Najnovijem potonuću, dakako, uz nesretne pregovore oko limita zaduživanja, kumovale su i panične najave širenja dužničke krize u Europi na Italiju, u kojoj su američki financijaši tradicionalno dosta izloženi (svojedobno su menadžeri propalog fonda LTCM davali

“nagradu” svojim “strateškim ulaga-čima” koji su najmanje razumjeli u što ulažu svoj novac, i to su redovno bili Talijani...)

Neminovni QE3 i posljediceKada se sve to sagleda, postaje pri-lično jasno da će i treća runda “zali-jevanja” Amerike jeftinim dolarima ili QE3 praktično biti neminovna, i o njoj se već u javnosti otvoreno go-vori. Ako se ona ostvari početkom jeseni, to će se opet povisiti tržišne vrijednosti dionica i robe (sirovina i poljoprivrednih proizvoda). Tome valja pridodati činjenicu da je 75 posto američkih kompanija svojim rezultatima nadmašilo prognoze za drugi kvartal ove godine, da je kriza

s limitom državnog zaduživanja prošla, a može se očeki-vati i rješavanje dužničke krize u Europi, na isti način kao što je to učinjeno u Americi - općom socijalizacijom dr-žavnih gubitaka i štampanjem novca, s čime je ECB već započeo.

Americi zapravo na ruku idu i makroekonomska kreta-nja. Zapošljavanje je nešto bolje od očekivanoga, zaduže-nost stanovništva prema dohotku je na razinama s početka 1990-ih godina, rast BDP-a je spor, ali evidentan, pojefti-njenje nafte i hrane moglo bi pojačati potrošnju i povući ekonomiju naprijed, prodaja automobila ove je godine 5,8 posto veća nego lani... Zbog svega toga analitičari ne pre-poručuju bijeg s burzi, nego upravo obrnuto.

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.199,38 -92,90 -7,19

Dow 11.444,61 -698,63 -5,75

Nasdaq 2.532,41 -223,97 -8,13

S&P 400 844,78 -98,64 -10,46

S&P 600 389,89 -40,27 -9,36

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.246,99 -568,20 -9,77

DAX (Njemačka) 6.236,16 -922,61 -12,89

CAC 40 (Francuska) 3.278,56 -392,72 -10,70

FTSE (Italija) 16.728,41 -2.414,78 -12,61

Eurofirst 975,02 -107,10 -9,90

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 9.299,88 -533,15 -5,42

Hang Seng (Hong Kong) 20.946,14 -1.494,11 -6,66

Shanghai (Kina) 2.626,42 -75,31 -2,79

NSE 50 (Indija) 5.211,25 -270,75 -4,94

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.162,17 -783,46 -6,05

Bovespa (Brazil) 52,949,22 -5.874,23 -9,99

Bolsa (Meksiko) 33.697,87 -2.301,47 -6,39

IPSA 40 (Čile) 4.066,09 -359,89 -8,13

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

75 posto američkih tvrtki iskazalo je u drugom kvartalu rezultate bolje od očekivanih, a i zapošljavanje je bilo veće od predviđanja analitičara

8. kolovoza, 2011. Broj 23 / 2011. 4

Tjedni newsletter Obveznice

Što nakon snižavanja američkog rejtinga

Poniženje za AmerikuSnižavanje američkog rejtin-ga po ocjeni bonitetne kuće Standard & Poor’s izazvalo je snažan šok u svjetskim gos-podarskim i političkim kru-govima. SAD je imao najviši S&P rejting AAA još od 1917.

godine i unatoč tome što se o njegovom mogućem spuštanju već dulje vrijeme šuškalo, malo je tko vjerovao da bi se to do-ista moglo i dogoditi. Na političkoj razini, snižavanje boniteta predstavlja veliku uvredu i poniženje za najbogatiju i najra-zvijeniju državu svijeta, sigurno je narušilo izglede predsjed-nika Obame za reizbor i nanijelo je veliku štetu Kongresu. No što će snižavanje američkog rejtinga značiti za američko i svjetsko gospodarstvo, manje je jasno.

Analitičari i komentatori najviše strahuju od nastavka pa-nične rasprodaje dionica kakva je već zabilježena prošloga tjedna i za koju nije bilo razumnih razloga u ekonomskim fundamentima. Upravo zato analitičari vjeruju da eventualna daljnja panična prodaja ne bi trebala potrajati, nadajući se da je veći dio loših vijesti već ugrađen u srozavanje cijena proš-loga tjedna. No ostaje pitanje kako će se pad boniteta SAD-a odraziti na svjetska tržišta dugova, a s njim i na buduća zadu-živanja zemalja, investitora i potrošača.

Skuplji kreditiPrve naznake nisu bile pestimistične, budući da je prošloga tjedna, dok je trajao potop burzi, cijena američkih državnih obveznica rasla. Čini se da je to u skladu i s povijesnim isku-stvima. Prema studiji JPMorgan Chasea, nakon što je S&P 1998. snizio AAA rejting Belgiji, Italiji i Španjolskoj cijene njihovih zadužnica gotovo se uopće nisu promijenile. No niži rejting svakako bi mogao odvratiti dio kupaca od američkih zadužnica, što znači da bi mogao rasti njihov prinos, a to bi pak moglo voditi do skupljeg zaduživanja za potrošače i kup-ce nekretnina, budući da je kamata na potrošačke i hipotekar-ne kredite redovno vezana uz prinos na državne obveznice.

Politički gledano, snižavanje boniteta težak je udarac Americi i predsjedniku Obami, no ekonomske posljedice možda se neće ni osjetiti

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 12/10/2011 99,94 / 0,68 -0,035 / 0,205 5. 8.

Njemačka 2 godine

1,750 14/06/2013 101,81 / 0,77 0,140 / -0,077 5. 8.

Njemačka 10 godina

3,250 04/07/2021 107,90 / 2,35 -0,425 / 0,046 5. 8.

SAD 10 godina 3,125 15/05/2021 104-27+ / 2,56 -1-12+ / 0,156 5. 8.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 109,99 / 4,47 2,091 / -0,255 5. 8.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 883,11 / 0,00 3,822 / n, p, 5. 8.

Japan 10 godina 1,200 20/06/2021 100,88 / 1,01 0,144 / -0,016 5. 8.

UK 10 godina 3,750 07/09/2020 108,53 / 2,69 -0,050 / 0,005 5. 8.

Kome Amerika duguje

 Dug unutar vlade SAD-a obuhvaća zadužnice koje posjeduju američki uzajamni fondovi socijalnog osiguranja, zdravstvene zaštite i ostalih mirovinskih, vojnih, osiguravateljskih i prijevozničkih programa. Privatni vjerovnici su privatne osobe i investitori u SAD i inozemstvu.

17%

15,5%

8%

6%2,5%

15%

36%

Privatnim vjerovnicima

Fondu socijalne zaštite

Unutar vlade SAD-a

Ostalima

Ukupni dug 14,3 bilijuna

USD

Kini

JapanuUjedinjenom Kraljevstvu

Ostalim državama

8. kolovoza, 2011. Broj 23 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

rujan ‘11. 87,26 -8,97

Nafta Brent crude  (USD/barel)

rujan ‘11. 109,17 -6,45

Ulje za loženje (USD/galon)

rujan ‘11. 2,95 -4,84

Prirodni plin (USD/mm btu)

rujan ‘11. 3,95 -4,82

RBOB benzin (USD/galon)

rujan ‘11. 2,82 -7,84

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

rujan ‘11. 694,25 -3,93

Soja  (¢US/bušel)

kolovoz ‘11. 1.330,25 -1,55

Žito (¢US/bušel)

rujan ‘11. 679,00 +0,01

Zob (¢US/bušel)

rujan ‘11. 336,25 -2,68

Riža  (USD/CWT)

rujan ‘11. 16,28 +1,06

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

kolovoz ‘11. 1.663,00 +2,25

Srebro (USD/unca)

kolovoz ‘11. 38,31 -4,01

Bakar  (¢US/libra)

kolovoz ‘11. 412,00 -8,03

Svjetske burzovne cijene metala

Nedovoljno radikalan zakonOtkako su u Francuskoj zakonom zabranili hidrauličko frakturiranje, i svakome tko bi ga pokušao zaprijetili za-tvorom, dionice kompanija koje se u Francuskoj bave bu-šenjem nafte i plina jako su izgubile na vrijednosti. Tvrtka Toreador, kojoj je bilo izdano najviše dozvola za istraživa-nja nafte na 700 tisuća hektara uokolo Pariza, izgubila je od siječnja 76 posto tržišne kapitalizacije.

No, Francuzi nisu zabranili samo hidrauličko frakturiranje ležišta nafte i plina, nego i sva znanstvena istraživanja te tehnologije! Socijalisti su u Parlamentu glasali protiv i ta-kvog zakona jer im nije bio dovoljno radikalan. Analitičari su se nakon toga sarkastično pitali što bi oni za-pravo htjeli, da se za frakturiranje ide na giljotinu?

Hidrauličko frakturiranje - razla-manje ležišta nafte i plina u pod-zemlju kako bi se povećala njihova propusnost i dotok ugljikovodika - postupak je poznat još od 1940-ih, no posljednjih je godina njegova pri-mjena jako intenzivirana za dobiva-nje plina iz šejla. Korištenje hidrauličkog trganja slojevitih stijena omogućio je snažan razvoj tehnologije horizontal-nog bušenja. No tu vrstu eksploatacije prate i mnoge kon-troverze, koje su u Francuskoj i dovele do radikalne zabrane.

Plin u vodi za pićeTijekom bušenja i razbijanja ležišta ubrizgavaju se milijuni litara tekućine u kojoj je 99 posto vode i pijeska, no jedan posto čine različiti aditivi, kiselina, maziva, protukoroziv-na i protubakterijska sredstva itd. Zbog aditiva i razbija-nja slojeva stijena pojavio se strah od potresa te prekida-nja tokova i zagađivanja pitke vode kemikalijama, mada se frakturiranje tipično izvodi na dubini sedam do osam puta većoj od one na kojoj se nalazi pitka voda. No, bilo je slučajeva prodora plina u vodovodne cijevi. U Francuskoj, čini se, građanima je ipak najviše zasmetalo što je frakturi-ranje odobravano bez ikakve javne rasprave.

Budući da je Francuska zakonom zabranila eksploataciju nafte i plina iz šejla pomoću hidrauličkog frakturiranja, nafta i plin iz Pariškog bazena neće se moći koristiti

Commodities

Za vađenje plina frakturiranjem - kazna zatvora

8. kolovoza, 2011. Broj 23 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Big Mac otkriva koliko vrijede valutePosljednji Economistov Big Mac Index signalizira fondovskim menadžerima da se klone švicarskog franka te australskog i kanadskog dolara, a ulažu u jene, rand i peso

25. izdanje popularnog indeksaBritanski tjednik The Economist i ove je godine, po 25. put zaredom, objavio svoj Big Mac Indeks, osebujni i za-bavni pokazatelj relativne precijenjenosti ili podcijenje-nosti pojedinih valuta. McDonald’sov Big Mac, naime, standardizirani je proizvod koji se prodaje u 120 zemalja i kada bi sve valute bile savršeno uravnotežene, Big Mac bi u svakoj zemlji morao koštati jedna-ko, u protuvrijednosti lokalne valute točno 4,07 dolara, koliko sada stoji u Americi. No, to nije tako, a razlika cijene big Maca može fondov-skim menadžerima poslužiti kao dobar vodič u koje valute bi bilo pametno ulagati, jer su pod-cijenjene, a koje zbog njihove relativne precije-njenosti valja izbjegavati.

Dakako, Big Mac Index daleko je od savrše-nosti jer ulazni troškovi rada i materijala mogu se od zemlje do zemlje jako razlikovati. Zato je ove godine The Economist po prvi put izračunate paritete kupovne moći valuta korigirao za bru-to domaći proizvod po glavi stanovnika, što Big Mac Indeksu daje još veću vjerodostojnost. Hr-vatske nažalost nema na indeksu pa se možemo poslužiti pokazateljima za euro, uz koji je hrvatska kuna labavo ve-zana, a euro je, mjereno Big Macom, prema dolaru precije-njen 21 posto, a po kupovnoj moći per capita čak 36 posto.

‘Švicarac’ jako precijenjenHrvate će ovaj čas ipak više zanimati kako stoje stvari sa švicarskim frankom, s obzirom na brojne kredite čija

otplata sadrži “valutnu klauzulu” s tom valutom. Da li je franak potcijenjen, pa će prema dolaru vjerojatno još jača-ti, ili je precijenjen pa će vjerojatno padati? O toj procjeni ovisi i odluka da li ostati u kreditu u francima, ili ih možda po aktualnom tečaju zamijeniti eurskim kreditima... Evo što o tome kaže Big Mac Index.

Švicarski je franak prema dolaru precijenjen čak 98 posto, a od njega više je precijenjena samo norveška kruna (105 posto), dok daleko nije ni švedska kruna (88 posto). Najpotcjenje-nije su valute u Aziji. Honkonški dolar (koji je, da ironija bude veća, “vezan” uz dolar), vrijedi relativno najmanje na svijetu, prema dolaru pod-cijenjen je 53 posto. U njegovoj su blizini i valute Filipina, Tajlanda i Indonezije, s podcijenjenošću između 30 i 40 posto.

Iznenađenje iz KineSve to nije ništa nova, no položaj Kine na no-vom Big Mac Indexu doista je iznenadio pro-matrače. Mjereno aktualnim tečajem paritet kupovne moći kineskoga juana je 44 posto is-

pod ravnotežnog, no kada se on korigira za BDP po glavi stanovnika, dobije se da je juan prema dolaru za tri posto - precijenjen!

Naposljetku, koje su pouke Big Mac Indexa za fondovske menadžere? Vrijednosnice denominirane u francima, au-stralskom i kanadskom dolaru, švedskoj kruni i brazilskom realu trebali bi prodati, a kupovati bi trebali juane, ruske rublje, južnoafrički rand i meksički peso.

Istraživanja / studije

Korigiran za BDP po glavi stanovnika Big Mac Index pokazuje da kineski jen prema dolaru uopće nije podcijenjen, nego blago precijenjen