14. studenog, 2011. Broj 37 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Kopernikanski preokret u Opatiji

Tjedni newsletter

14. studenog, 2011. • ST invest t jedni newsletter • Broj 37 /  2011.

Ekonomski strateg SDP-a i Kukuriku koalicije Branko Grčić na savjetovanju ‘Ekonomska politika Hrvatske u 2012’.

‘Miriše na depresiju’“Naše gospodarstvo je u stagnaciji, međutim, ono što još više brine je prijetnja depresije. Mi ekonomisti najviše se bojimo depresije jer to je proces iz kojega je vrlo teško izaći, on znači rastezanje krize na dulji rok, a depresija je ono na što ‘miriše’ sadašnja situacija”, rekao je na početku svoga izlaganja na prošlotjednom savjetovanju ekonomi-sta u Opatiji Branko Grčić, ekonomski strateg Kukuriku koalicije, a najvjerojatnije i sljedeće vlade. Utoliko je Grčić bio i najvažniji govornik na konferenciji: osim što je iznio britku dijagnozu stanja hrvatskog gospodarstva, Grčić je

Nastup Branka Grčića sa splitskog ekonomskog fakulteta napokon je donio toliko potreban prevrat u prevladavajućoj doktrini hrvatske ekonomske politike: umjesto izbjegavanja državne intervencije, Grčić najavljuje konzistentnu keynesijansku proaktivnu ekonomsku politiku nove vlade

SAVJETOVANJE HRVATSKIH EKONOMISTA ODRŽANO PROŠLOGA TJEDNA OTKRILO JE ŠTO NAS ČEKA U 2012.

samo tragično nesposobna i neupućena nego i doktrinar-no izgubljena u vremenu i prostoru.

Osim što je morao ispravljati njihove krive podatke (na primjer, o zaduženosti države), Grčić je konačno raskrstio i s dosadašnjim stavom kako se za izlazak iz krize “ništa ne može učiniti”, koji su u javnosti nametnuli Kosoričini ekonomski savjetnici, i jasno rekao da je Hrvatskoj u borbi protiv prijeteće depresije potreban aktivan, neokeynesi-janski pristup. Nije zaboravio ni monetarnu politiku: “Ne bi trebalo previše zadirati u monetarnu politiku i način

mogao meritorno iznijeti i planove kako sljedeća vlada to loše stanje i zabrinjavajuće trendove namjerava prevladati.

Svojim izlaganjem, koje je u neku ruku i supstituiralo izostanak šefa oporbe Zorana Milanovića s konferencije, Grčić je potopio i aktualnu tehničku premijerku Jadranku Kosor i njezinu ministricu financija Martinu Dalić koje su u Opatiji govorile dan ranije. Tek nakon Grčićeva nastupa, koji se sjajno nadovezao na izlaganja neovisnog ekonomi-sta Žarka Primorca i monetarca Ivana Lovrinovića, moglo se zorno vidjeti koliko je sadašnja garnitura na vlasti ne

14. studenog, 2011. Broj 37 / 2011. 2

Tjedni newsletter

na koji se ona provodi, međutim, i monetarna politika, naravno u koordinaciji s fiskalnom vlasti, morala bi iznaći kvalitetnije nekonvencionalne modele kojima bi mogla po-duprijeti gospodarstvo.”

Najveća prijetnja: rejtingNajveća prijetnja Hrvatkoj u sljedećoj godini je prijetnja gubitka investicijskog boniteta za državne obveznice. Ako bi rejting pao za samo jednu stepenicu na razinu junka, Hrvatska bi upala u spiralu poniranja vjerojatno sve do ogluhe u kojoj su se našle i druge zemlje južne periferije EU.

Kako je podsjetio Primorac, Standard & Poor’s je jasno poručio da će tijekom sljedećih godinu dana sniziti rejting hrvatske države...

- ako će se u 2011. nastaviti rast deficita opće države,

- ako će fiskalna konsolidacija biti sporija od one najavljene za 2012.,

- ako Vlada neće poštovati svoju odluku o ograničavanju potrošnje,

- ako Vlada ne nastavi restrukturiranje jav-nih poduzeća,

- ako ne uspije uvesti više fleksibilnosti u zapošljavanju, te

- ako stabilnost proračuna dođe u pitanje zbog rasta BDP-a sporijeg od očekivanog.

Primorac kao najurgentniji problem hrvatskog gospo-darstva vidi financiranje i nelikvidnost. Podsjetio je kako je polovica današnjih dospjelih neizvršenih obveza (samo re-gistriranih neplaćenih računa) od 40 milijardi kuna nastala od početka 2008. godine pa je, prema tome, nova pojava. U blokadi računa je oko 72.000 pravnih subjekata, a prvi uzrok tome su opadanje privredne aktivnosti i gubici poduzeća.

Uzroke nelikvidnosti i insolventnosti tvrtki valja tražiti i u nedostatnom kreditiranju, posebno malih poduzeća, te previsokim troškovima financiranja, pa Primorac pametno predlaže osnivanje posebne banke za malo i srednje po-duzetništvo. U Hrvatskoj je, naime, 98,2 posto poduzeća SME tipa i ona zapošljavaju 47,2 posto svih radnika i stva-raju točno trećinu ukupnih prihoda privrede.

Slavko Linić je na izvrsnom panelu održanom u srijedu poslijepodne podsjetio da uz 40 milijardi kuna neplaćenih potraživanja i država ima 20 milijardi kuna raznih odlo-

ženih potraživanja koja će se teško naplatiti. Za ubuduće Linić predlaže definiranje rokova plaćanja, “ali ne tako da posljedica bude gu-bitak radnih mjesta”, a za “čišćenje” blokira-nih tvrtki iz sustava ponajprije će se morati hitno pobrinuti vjerovnici i državni aparat, budući da je sudstvo beznadno presporo. No, ako vlasnički preustroj ne uspije u roku od 90 dana, tada tvrtke idu u stečaj: takvih će biti 20 do 30 tisuća.

Ključni problem nove vladeVeć danas je izvjesno da rast BDP-a u Hrvat-skoj ove godine ne može biti 1,5 posto kako je predviđala Vlada Jadranke Kosor, zadnje

projekcije idu prema 0,8 posto pa čak i prema 0,5 posto (EBRD). “To je ključni problem nove vlade”, rekao je Grčić. “Startna pozicija je užasno loša. Da se ove godine dogodi-la točka infleksije, da je došlo do preokreta, da je došlo do barem jedan do 1,5 posto rasta, pozicija bi bila kudikamo bolja. Fiskalna konsolidacija ne bi bila toliko problematična.”

I za Grčića ključni izazov za novu vladu je prije svega kako sačuvati kreditni rejting i kako provesti fiskalnu kon-solidaciju. Grčić misli da je to još uvijek moguće, ali u

Profesor Dragan Roller i Slavko Linić na panelu o nelikvidnosti i poreznoj politici, na kojem je Linić najavio brzo i efikasno čišćenje poduzeća s blokiranim računima.

Profesor Ivan Lovrinović založio se za resuverenizaciju monetarnog sustava u Hrvatskoj.

‘Nelikvidnost treba rješavati subjekt po subjekt. Ako uprava tvrtke ne može riješti problem, uključuju se vjerovnici i država.’ Slavko Linić

14. studenog, 2011. Broj 37 / 2011. 3

Tjedni newsletter

srednjem roku, dok će 2012. biti najzahtjevnija. “Sma-njenje udjela javnih rashoda u BDP-u morat će dogodine biti i nešto veće od jedan posto, između 1 i 1,5 posto, što iznosi četiri do pet milijardi kuna u deficitu opće države”, rekao je Branko Grčić i naglasio:

“To je nešto bez čega uopće ne moramo ići na road show ili na razgovore s institucijama koje sudjeluju u refinanciranju naših dugova!”

Grčić podsjeća da je kriza u euro zoni i sama po sebi do-vela do eksplozije premije na rizik za sve zemlje koje imaju problema u fiskalnoj sferi pa tako i za Hrvatsku. U vrlo krat-kom vremenu cijena hrvat-skih CDS-ova skočila je sa 250 bazičnih bodova na 500, a u jednom trenutku je bila i 550, kao u jeku krize 2009. godine. To “pumpa” kamatne stope i trenutno je najveći problem u Hrvatskoj budući da se premija rizika na državne obvezni-ce prenosi na kreditiranje gospodarstva i stanovništva.

Slom investicijaZašto se dogodio slabi rast BDP-a ove godine i kakvi su mu izgledi za 2012. promatrajući po komponentama BDP-a?

- Osobna potrošnja. Realno je u padu zbog slabog opo-ravka zaposlenosti, pada realnih neto plaća i razduživa-

Otežano financiranje i visok porast obvezaDosadašnja kretanja i prognoza

2005.

Obveze poduzeća  (u % CAR)

Rast domaćeg  kreditiranja privrednog sektora u %

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

100 25

20

15

10

5

0

-5

80

60

40

20

0

-20

Izvor: Standard & Poor,s: Global Credit Postal Ratings Direct, Republic of Croatia, September 2011.

2005.

Bruto investicije udio u BDP-u u %

Godišnja stopa rasta

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

15

10

5

0

-15

-10

-5

35

25

15

50

-5

-15

-25

-35

Investicijska aktivnost je opasno smanjenaDosadašnja kretanja i prognoza

Izvor: Standard & Poor,s: Global Credit Postal Ratings Direct, Republic of Croatia, September 2011.

Nagli skok premije osiguranja hrvatskog dugaCDS EUR 5 godina

1.1.2008. 19.7.2008. 4.2.2009. 23.8.2009. 11.3.2010. 27.9.2010. 15.4.2011. 1.11.2011.

800700600500400300200100

0

‘Monetarna politika, u koordinaciji s fiskalnom, mora iznaći kvalitetnije nekonvencionalne modele kojima će jače poduprijeti gospodarstvo.’ Branko Grčić

Credit default swaps za hrvatske državne petogodišnje eurske obveznice u samo pola godine poskupjeli su sa dva na pet posto nominale duga.

Na velik raskorak između rasta obveza i kreditiranja poduzeća upozorio je ekonomist Žarko Primorac.

Pad investicija veći od 25 posto dvije uzastopne godine šokirao je hrvatske ekonomiste u Opatiji.

Ljubo Jurčić izvore hrvatske gospodarske krize vidi u atipičnom modelu gospodarskog razvoja.

14. studenog, 2011. Broj 37 / 2011. 4

Tjedni newsletter

Udjel zaposlenog stanovništva (15 do 64 godine)

Hrvatska najlošija po zaposlenosti

502005. 2005. 2005. 2005. 2005. 2005.

52

54

56

58

60

62

64

66

68

70

SlovenijaEUBugarska SlovačkaRumunjska

Mađarska

Hrvatska

Izvor: Eurostat

nja stanovništva. Ne vidi se novi potencijal za rast, niti s aspekta zaduživanja i ulaganja stanovništva u nekretnine ili neke druge oblike potrošnje.

- Javna potrošnja. Unatoč primjeni Zakona o fiskalnoj odgovornosti, javni dug, kada se uključe jamstva, gotovo

je 60 posto i to je granica koja “pali crvenu lampicu” te iza-ziva strah od pada kreditnog rejtinga i negativnog odnosa bonitetnih agencija prema Hr-vatskoj.

- Inozemna potražnja. Izvoz je pokazivao znakove oporav-ka, no za izglede u 2012. je in-dikativno i nepovoljno da naši najveći vanjskotrgovinski par-tneri Italija i Njemačka klize u recesiju, zbog čega pada potra-žnja za hrvatskim proizvodi-ma. Posljedica rizika u okru-ženju je i usporavanje dotoka inozemnog kapitala.

- Investicije. “One su, narav-no, najveći problem”, rekao je u

Opatiji Branko Grčić. Kao komponenta BDP-a koja bi tre-bala dovesti do novog gospodarskog uzleta one nažaost još uvijek stagniraju. “Sve nas je iznenadio podatak da su se u ovoj godini investicije smanjile za 6,6 posto i da je ukupan pad u ove tri krizne godine dosegnuo 27 posto. Zamislite koliki je to pad agregatne potražnje, i to one najproduktiv-

Među europskim tranzicijskim državama Hrvatska ima najmanji udjel zaposlenih, čak 10 postotaka niži od prosjeka EU.

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 246,00 0,00 7,421

2. Belje BLJE-R-A 99,06 -0,94 4,521

3. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.099,00 +6,70 3,571

4. Ledo LEDO-R-A 5.595,00 +14,07 2,546

5. AD Plastik ADPL-R-A 105,00 +3,38 2,337

6. Petrokemija PTKM-R-A 194,00 -1,41 2,402

7. Atlantic grupa ATGR-R-A 510,00 -0,78 1,646

8. Luka Rijeka LKRI-R-A 139,29 -0,59 1,094

9. Dalekovod DLKV-R-A 148,42 +2,78 1,067

10. Adris grupa P ADRS-P-A 213,00 +0,47 0,807

Zagrebačka burzaod 04.11. do 11.11.2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.844,55 +0,19

CROBEX10 1.014,72 +1,06(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 11.11. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 4.11.2011.)

nije, koja znači najveći multiplikator u kreaciji nove vrijed-nosti, novog proizvoda...”

Problem svih problema“Prema tome, problem svih problema u Hrvatskoj jeste kako povratiti povjerenje u gospodarstvu, kako vratiti po-vjerenje poduzetnika, da se oni odluče da izvade projekte koji danas leže negdje u ladicama, da krenu prema finan-cijskom sektoru pregovarati o uvjetima kreditiranja, da se opredijele za investiciju i krenu u posao.”

Puno eksternih i internih rizika za sada poduzetnike u tome onemogućava, a i država im teško može pomoći jer je prostor za povećanje troškovne konkurentnosti jako sužen. “To je jedan od ključnih ciljeva, a zapravo prosto-ra ima sve manje”, kaže ekonomski strateg oporbe. “I opet se vraćam: da je gospodarski rast u ovoj godini bilo ne-

‘Mi se zalažemo za postkeynesijanski pristup, a ne za izbjegavanje državne intervencije jer to vodi u daljnju stagnaciju, pasivizira fiskalnu politiku i od toga koristi nema.’ Branko Grčić

14. studenog, 2011. Broj 37 / 2011. 5

Tjedni newsletter

što bolji, prostora za tako nešto bilo bi puno više.”“Ovaj koncept za koji se zalažemo nikako nije ne-keyne-

sijanski, nego je postkeynesijanski, i tu se, naravno, ne sla-žemo s ovom vladom koja je propustila priliku da u ovim godinama krize u proračun ugradi proaktivne mjere za

gospodarstvo puno prije i kad su deficiti bili manji”, rekao je Grčić hrvatskim ekonomistima u Opatiji drugoga dana savjeto-vanja, no nikoga iz aktualne vlasti tada više nije bilo u kon-ferencijskoj dvorani.

“Dakle, ako smo se već za-duživali i povećavali deficit, onda je dio tog deficita mo-rao ići prema gospodarstvu. Morao je!” To je razlog zašto su deficiti drugih usporedivih zemalja i veći od hrvatskoga, ali i razlog zašto su sve one u 2010. zabilježile rast BDP-a, a Hrvatska nije. “Mi u struktu-ri deficita nismo imali pro-aktivne gospodarske politike, antirecesijske gospodarske politike s izravnim potporama gospodarstvu. To je ta bit-na razlika. Mi se zalažemo za postkeynesijanski pristup, a ne za izbjegavanje državne intervencije po svaku cijenu. Jer onda to vodi u daljnju stagnaciju, to pasivizira fiskalnu politiku i od toga koristi nema”, rekao je Grčić.

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 15/02/2012 100,00 / 0,18 -0,010 / 0,041 11. 11.

Njemačka  2 godine

0,750 13/09/2013 100,64 / 0,40 -0,050 / 0,027 11. 11.

Njemačka  10 godina

2,250 04/09/2021 103,23 / 1,89 -1,000 / 0,110 11. 11.

SAD 10 godina 2,125 15/08/2021 99-15¾ / 2,06 0-00 / 0,000 11. 11.

Australija  10 godina

5,750 15/05/2021 112,57 / 4,14 -0,438 / 0,052 11. 11.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 968,98 / 0,00 n. p. / n. p. 11. 11.

Japan 10 godina 1,000 20/09/2021 100,31 / 0,97 0,018 / -0,002 11. 11.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 112,79 / 2,29 -0,570 / 0,060 11. 11.

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

Branimir Lokin i moderatorica panela Marija Zuber: dobar način za otklanjanje nelikvidnosti su i multilateralne kompenzacije.

‘Potrebno je utvrditi sporazum s međunarodnim financijskim institucijama o konsolidaciji državnih financija i pokretanju razvojnog ciklusa.’ Žarko Primorac

14. studenog, 2011. Broj 37 / 2011. 6

Tjedni newsletterzaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

prosinac ‘11. 99,22 +5,08

Nafta Brent crude (USD/barel)

prosinac ‘11. 113,99 +2,07

Ulje za loženje (USD/galon)

prosinac ‘11. 3,19 +3,57

Prirodni plin (USD/mm btu)

prosinac ‘11. 3,56 -6,32

RBOB benzin (USD/galon)

prosinac ‘11. 2,61 -2,97

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

prosinac ‘11. 635,50 -2,79

Soja  (¢US/bušel)

studeni ‘11. 1.165,00 -3,88

Žito (¢US/bušel)

prosinac ‘11. 616,00 -3,22

Zob  (¢US/bušel)

prosinac ‘11. 322,25 -2,05

Riža (USD/CWT)

studeni ‘11. 15,15 -4,84

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

studeni ‘11. 1.789,10 +1,77

Srebro (USD/unca)

studeni ‘11. 34,09 -0,12

Bakar  (¢US/libra)

studeni ‘11. 339,40 -4,80

Svjetske burzovne cijene metala

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.263,85 +10,62 +0,85

Dow 12.153,68 +170,44 +1,42

Nasdaq 2.678,75 -7,40 -0,28

S&P 400 892,06 -7,40 -0,82

S&P 600 412,08 +0,89 +0,22

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.545,38 +18,22 +0,33

DAX (Njemačka) 6.057,03 +90,87 +1,52

CAC 40 (Francuska) 3.149,38 +25,83 +0,83

FTSE (Italija) 16.532,50 +329,16 +2,03

Eurofirst 984,62 +4,61 +0,47

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.514,47 -286,93 -3,26

Hang Seng (Hong Kong) 19.137,17 -705,62 -3,56

Shanghai (Kina) 2.481,08 -47,21 -1,87

NSE 50 (Indija) 5.168,85 -115,35 -2,18

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.276,85 -131,40 -1,06

Bovespa (Brazil) 58.546,97 -122,95 -0,21

Bolsa (Meksiko) 37.555,65 +866,27 +2,36

IPSA 40 (Čile) 4.337,83 +68,62 +1,61

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.