16. svibnja, 2011. Broj 11 / 2011. 1

Tjedni newsletter

EK: Hrvatska će se oporavljati sporo

Tjedni newsletter

1 6 . s v i b n j a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   1 1   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 09. 05. do 13. 05. 2011.

IndekS zadnja vrIjednoSTTjedna 

promjEna %

CroBEX 2.209,87 0,13

CroBEX10 1.233,91 0,05

drušTvo oZnaKa Zadnja CijEna KnTjedna promjena

%promeT 

milijuna Kn

1. Hrvatski telekom HT-r-a 261,01 1,28 17,145

2. ingra InGr-r-a 11,58 -6,99 5,679

3. dom holding korF-r-a 72,00 3,60 5,248

4. podravka podr-r-a 319,00 1,24 3,760

5. adris grupa p adrS-p-a 271,98 0,73 3,435

6. dalekovod dLkv-r-a 227,00 -5,81 2,823

7. ericsson n. Tesla ernT-r-a 1.635,00 -0,06 2,723

8.  Belje BLje-r-a 90,07 0,98 2,644

9. adris grupa r adrS-r-a 303,02 -0,65 2,571

10. Končar Ei koeI-r-a 583,90 4,24 2,472

deset dionica s najvećim prometom

Puno nijansi sivogaProšloga tjedna svoje proljetne “Europske ekonom­ske prognoze” objavila je i Europska komisija. Tri stranice te publikacije posvećene su i Hrvatskoj. Slika hrvatskog ekonomskog stanja koju ocrtava EK nije ni crna ni ružičasta, kreće se u raznim nijansama sivog, što ulagačima u hrvatske dionice sigurno neće biti drago čuti. Uostalom, tako i piše u “Prognozama”: “Povjerenje inves­titora tijekom recesije doživjelo je teške udarce i trebat će mu neko vrijeme da se oporavi.”

Najveći dio analize posvećen je neuspjesima hrvatskih vlasti, poput “Vladini kreditni programi kroz HBOR... nisu dali očekivanog poticaja ukupnom kreditiranju poslovnog sektora”, ili “Vlada je najavila niz državnih investicijskih projekata, ali za njih nije u proračunu osigurala sredstva...” pa se “ne očekuje se da bi oporavak mogao dobiti potporu od državne potrošnje”.

Država i dalje u deficituVjerojatno najsvjetlija točka hrvatske prilagodbe krizi je drastično smanjivanje potrošnje uvoznih proizvoda, što se ogleda u padu deficita na tekućem računu plaćanja s ino­zemstvom na samo 1,4 posto BDP­a u prošloj godini (dvije godine ranije manjak je bio devet posto!) No ekonomisti EK očekuju da će taj deficit već dogodine porasti, na 2,2 do 2,5 posto. Ali, nadaju se također da će smanjeni troškovi rada povećati hrvatsku izvoznu konkurentnost. No država i dalje ne uspijeva prestati trošiti i ono čega nema. Proračunska “rupa” bit će i u 2011. oko šest posto BDP­a.

Prema predviđanjima Europske komisije hrvatsko se gospodarstvo “odlijepilo od dna”, ali neće se skoro vratiti na predkrizne stope rasta

16. svibnja, 2011. Broj 11 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Potrošnja nafte 2010. nadmašila predkriznu

Novi rekord potrošnjeAmerička državna agencija US Energy Information Administration objavi­la je u srijedu 10. svibnja svoj bilten s kratkoročnim prognozama promjena u energetskom sektoru, Short­Term Energy Outlook. No možda najveće

iznenađenje koje on donosi su konačni podaci za prošlu 2010. godinu, prema kojima je potrošnja sirove nafte i svih ostalih tekućih goriva u svijetu sa prosječnih 86,7 milijuna barala na dan lani nadmašila rekordnu 2007.Drugim riječima, veliki pad potrošnje u 2008. i 2009., prouzročen eksplozivnim rastom ci­jene sirove nafte, već je u prvoj godi­

ni poslije krize u cijelosti nadoknađen i premašen! Najveći pad potrošnje odigrao se u Sjedinjenim Državama i “os­

Kratkoročne prognoze američke državne agencije EIA predviđaju porast potrošnje nafte u svijetu u 2011. i 2012. od tri milijuna barela na dan

talim zemljama”, dok ga u Kini uopće nije bilo: u toj zemlji rast potrošnje nafte bio je usporen, ali stalno prisutan unatoč visokoj cijeni (vidi grafikon).

Sve manji pričuvni kapacitetiKljučna je također procjena US EIA da su pričuvni, slobodni i još neiskorišteni kapaciteti za vađenje sirove nafte u skupini zemalja iz­voznica OPEC na kraju prošle godine iznosili samo 3,9 milijuna barela na dan, i da će do kraja 2011. pasti na 3,1 milijun. Smanjivanje rezervnih kapaciteta ukazuje na sve manju mogućnost zadovoljavanja eventu­alnog porasta potrošnje, kao i na sve slabiju sposo­bnost OPEC­a da svo­jom proizvodnjom, poput “centralne banke za naftu”, nadoknadi poremećaje u vađenju i isporukama nafte negdje drugdje, bez obzira dogode li se one zbog prirodnih ili političkih uzroka.U svom biltenu od sri­jede EIA prognozira da će ukupna svjetska potrošnja nafte u 2011. porasti za 1,4 milijuna barela na dan, a u 2012. još 1,6 mili­juna. Gotovo sav porast potrošnje dogodit će se u zemljama izvan orga­

nizacije OECD­a, a najviše će mu doprinijeti Kina, Brazil i zemlje Bliskog Istoka.

Povećanje eksploatacijeAmerička agencija predviđa smanjivanje proizvod­nje sirove nafte u zemljama OPEC­a u 2011. i ponovno povećanje u 2012. Proizvodnju će osim OPEC­a povećati Kanada, Kina, Brazil i zemlje bivšeg Sovjetskog saveza, dok će se proizvodnja u Europi i na Sjevernom moru smanjiti. Što se tiče cijene sirove nafte, koja je u 2010. u prosjeku iznosila 79 dolara za barel, EIA očekuje da će 2011. prosječno iznositi 103 dolara, a 2012. prosječno 107 dolara za barel.

Kina nije zabilježila smanjivanje potrošnje niti u godinama kada je sirova nafta bila najskuplja

Izvor: Short-Term Energy Outlook, svibanj 2011. EIA

potrošnja tekućih goriva u svijetu

2004.

95

90

85

80

2,0

3,0

1,0

0,0

-1,0

-2,0

-3,02005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

milijuna barela na dan milijuna barela na dan

predviđanjeukupna potrošnja

Godišnji porast 

Kina Sjedinjene države ostale zemlje

16. svibnja, 2011. Broj 11 / 2011. 3

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

indEXZaKljučno

STanjeTjedna 

promjEna Tjedna 

promjEna %

S&p 500 1.337,77 -2,43 -0,18

dow 12.595,75 -42,99 -0,34

nasdaq 2.828,47 +0,91 +0,03

S&p 400 993,92 +5,02 +0,51

S&p 600 447,11 +2,97 +0,67

dionički indeksi Sad-a

dionički indeksi kanade i južne amerikezaključne vrijednosti u prošlom tjednu

indEXZaKljučno

STanjeTjedna 

promjEna Tjedna 

promjEna %

TSX Comp. 13.377,16 -189,44 -1,40

Bovespa 63.235,30 -1.182,04 -1,83

Bolsa 35.045,14 -167,09 -0,47

IpSa 40 4.851,01 +37,37 +0,78

europski dionički indeksizaključne vrijednosti u prošlom tjednu

indEXZaKljučno

STanjeTjedna 

promjEna Tjedna 

promjEna %

FTSe 100 5.925,87 -50,90 -0,85

daX 7.403,31 -88,94 -1,19

CaC 40 4.018,85 -39,16 -0,97

FTSe Italija 22.491,44 -186,42 -0,82

Eurofirst 1.140,53 -4,38 -0,38

dionički indeksi azijezaključne vrijednosti u prošlom tjednu

indEXZaKljučno

STanjeTjedna 

promjEna Tjedna 

promjEna %

nikkei 9.648,77 -210,43 -2,13

Hang Seng 23.276,27 +117,13 +0,51

Shanghai 2.871,03 +7,14 +0,25

nSe 50 5.544,75 -6,70 -0,12

rađa li se novi dot-com bubble? Kinezi osvajaju internet

Devetog svibnja internetska društvena mreža za profe­sionalce LinkedIn, koja je lani imala prihod od 243 mili­juna dolara, odredila je gornju ciljanu cijenu za svoju inici­jalnu javnu ponudu na Newyorškoj burzi od 3,3 milijarde dolara. Sljedećeg dana Microsoft je objavio da kupuje Skype, internetski video i govorni servis, za čak 8,5 mili­jardi dolara. Te i slične valuacije internetskih kompanija ponukale su mnoge analitičare da se upitaju: ne rađa li se novi dot­com bubble?Ovoga puta, naime, nije riječ većinom ili gotovo isključivo o američkim inter­netskim tvrtkama, nego još i više o kineskim i ruskim. Tražilica Baidu s prihodom u prvom kvartalu 2011. od 372 milijuna dolara ima tržišnu vrijed­nost od 49,7 mili­jardi dolara, Tencent (servis za poruke) vrijedi 49,6 milijardi, Alibaba (poslovni servis) ima market cap od 8,9 milijardi, čak i tvrtke s kvartal­nim prihodom od 20­tak milijuna dolara (Youku, Renren, Qihoo 360...) vrijede između tri i šest milijardi. Sve su one uvrštene na američke burze.

Prilika za zaraduNo čak i ako se balon cijena internetskih tvrtki doista počeo napuhivati, brojni analitičari upozoravaju da je on još jako daleko od rasprskavanja jer mnoge kompanije internetske vrste imaju vrlo zdrave prihode i dokazano uspješne poslovne modele. Tako da svi oni koji se sada suzdržavaju od kupnje njihovih dionica možda propuštaju sjajnu priliku za zaradu, kakvu su ulagači ubrali u razdo­blju od 1995. do 1999.

Premda njihove burzovne vrijednosti izazivaju čuđenje, mnoge internetske kompanije imaju uspješne poslovne modele i visoke zarade

Hrvatska udruga dioničara

poziva vas da posjetite

njezine internetske stranice

i uključite se u rad udruge:

www.hrud.hr

16. svibnja, 2011. Broj 11 / 2011. 4

Tjedni newsletter

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KupondaTum 

doSpIjećaCIjena / prInoS

promjEna CIjene / prInoSa

vrijEmE

njemačka 3 mjeseca

0,000 10/08/2011 99,79 / 0,93 -0,011 / 0,057 13. 5.

njemačka 2 godine

1,750 14/06/2013 99,95 / 1,78 -0,010 / 0,005 13. 5.

njemačka 10 godina

3,250 04/07/2021 101,48 / 3,08 0,271 / -0,031 13. 5.

Sad 10 godina 3,125 15/05/2021 99-19½ / 3,17 0-14 / -0,052 13. 5.

australija 10 godina

5,750 15/05/2021 102,92 / 5,37 -0,083 / 0,010 13. 5.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 890,92 / 12,51 5,302 / -0,383 13. 5.

japan 10 godina 1,100 20/03/2021 99,86 / 1,13 0,079 / -0,009 13. 5.

uk 10 godina 3,750 07/09/2020 103,07 / 3,36 0,095 / -0,012 13. 5.

državne obveznice

Žustra rasprava u BundestaguRasprava u njemačkom Bundestagu u četvrtak i neočekivani problemi s izborom Talijana Marija Draghi­ja za sljedećeg predsjednika Europske centralne banke otkrivaju da u bogatom dijelu Europske Unije naglo jača

politički otpor povećavanju finan­cijske pomoći fiskalno nedisci­pliniranim članicama, ponajprije Grčkoj i Portugalu. Očito je sve jas­nija spoznaja da nakon dosadašnje goleme pomoći nema smisla bacati na Grčku dodatne iznose ako je postalo posve očigledno da ni ranije odobrena sredstva ne mogu spasiti te zemlje od ogluhe.Njemački ministar financija Wolf­gang Schäuble bio je u četvrtak u parlamentu izložen vrlo neugodnim napadima pristaša vladajuće stranke i jedva je dobio njihovu suglasnost za sudjelovanje Njemačke u pro­

gramu pomoći Portugalu, vrijednom 87 milijardi eura. No kad je posrijedi Grčka, Schäuble je morao obećati da do­

Program pomoći Portugalu jedva je dobio zeleno svjetlo u njemačkom Bundestagu, dok za povećanje pomoći Grčkoj nema suglasnosti

datna sredstva pomoći, povrh već odobrenih 110 milijardi eura, neće doći u obzir bez pozitivnog izvješća MMF­a, EK i ECB­a o grčkom napretku u provođenju reformi. Također, za dodatnu pomoć Grčka će morati predložiti i dodatne korake štednje i privatizacije.

Prodaja narodnog srebraPrema procjenama MMF­a, grčka vlada posjeduje imo­vinu vrijednu 280 milijardi eura i vlasničke udjele u mnogim poduzećima. Do sada se prihvaćenim progra­mom međunarodne pomoći obvezala prodati imovinu vri­jednu oko 50 milijardi eura, čime bi javni dug smanjila za 18 posto BDP­a, ali se našla pred snažnim političkim otpo­rima i velikim praktičnim preprekama pa se ta privatizaci­ja odvija vrlo sporo. U svakom slučaju, međunarodni ulti­matum za prodaju nacionalnog bogatstva u slučaju Grčke lijepo pokazuje što se događa državama koje pretjeraju s inozemnim zaduživanjem...

Novac i obveznice

Njemački mediji spekuliraju da bi protiv dodatne pomoći Grčkoj moglo glasati 14 poslanika njemačke vladajuće koalicije

jača otpor ‘bacanju novaca’ na Grčku

16. svibnja, 2011. Broj 11 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

uGovorroK

ISporukeCijEna

Tjedna promjEna %

nafta light sweet crude (uSd/barel)

lipanj ‘11. 99,34 +1,31

nafta Brent crude  (uSd/barel)

lipanj ‘11. 113,76 +3,84

ulje za loženje (uSd/galon)

lipanj ‘11. 2,94 +2,44

prirodni plin (uSd/mm btu)

lipanj ‘11. 4,26 -0,23

rBoB benzin (uSd/galon)

lipanj ‘11. 3,08 -1,60

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

uGovorroK

ISporukeCijEna

Tjedna promjEna %

Kukuruz (uSd /bušel)

lipanj ‘11. 682,50 +0,00

Soja  (¢uS/bušel)

lipanj ‘11. 1.328,00 +0,02

Žito (¢uS/bušel)

lipanj ‘11. 731,00 +1,25

Zob (¢uS/bušel)

lipanj ‘11. 344,50 +4,39

riža  (uSd/CWT)

lipanj ‘11. 13,98 +0,36

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

uGovorroK

ISporukeCijEna

Tjedna promjEna %

Zlato (uSd/unca)

svibanj ‘11. 1.490,20 +0,26

Srebro (uSd/unca)

svibanj ‘11. 34,93 -0,40

Bakar (¢uS/libra)

svibanj ‘11. 399,55 +0,62

Svjetske burzovne cijene metala Igra vrućega krumpira

Slom cijene srebra sadrži pouke za sve investitore, bez obzira da li ulažu u robu ili ne ­ napisao je u petak neimen­ovani komentator američke Udruge individualnih inves­titora AAII, a prenio portal Seeking Alpha. Od početka svibnja do petka prošlog tjedna cijena srebra pala je za gotovo 31 posto. No u zadnjih šest tjedana iznosi novca za koje se prodavalo i kupovalo srebro silno su porasli...“A svaki put kada cijena neke financijske imovine skače pri velikim volumenima bez fundamentalnog temelja za tako nešto, trgovina se pretvara u igru s vrućim krumpirom”, upozorava autor AAII­ja. “Svatko tko se uključuje u igru oslanja se na teoriju veće budale ­ nadu da će netko uvi­jek platiti još veću cijenu. No povijesna iskustva koja sežu sve do nizozemske tulipmanije iz 17 stoljeća pokazuju pogrešnost takve teorije...”

Igra s pogađanjemTreba biti pošten pa priznati da je potražnja za srebrom skočila kao posljedica slabljenja dolara i straha od inflacije. Kako su ti strahovi dizali cijenu zlata, tako je rasla i ci­jena srebra. Srebro, za razliku od zlata, ima i industrijsku primjenu. No poskupljenje srebra nije se nikako moglo ob­jasniti i opravdati porastom industrijske potražnje za njim. Odatle slijedi važna pouka za investitore.Ako je nečemu teško pridati vrijednost, a promjene ci­jene se ne mogu povezati s promjenama potražnje, tada se određivanje trenutka prodaje i kupnje pretvara u vrlo nesig­urno, obično pogađanje.

Ulaganje u imovinu kojoj se ne može pridati vrijednost pri velikim volumenima igra je koja se oslanja na ‘teoriju veće budale’

Commodities

Srebrne pouke

promjena cijene udjela SLv-a (iShares Silver Trust eTF)Cijena 12. svibnja 2011. ujutro

© FreeStockCharts.com

54,0048,00

42,00

36,0033,3128,00

300,0 

lip Srp Kol ruj lis Stu pro Sij veljožu Tra Svi2011.

volumen

Kretanje cijene

176,5 M100,0 m0,00

24,00

19,0021,50

16. svibnja, 2011. Broj 11 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaadresa sjedišta: kneza mislava 3, 21000 Splitadresa uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hruprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrvoditelj informatike: marko Tukić, marko@st-invest.hr

Centralne banke mogu spriječiti burzovne baloneI zadnja kriza potvrdila je da centralne banke raspolažu alatima za prepoznavanje i sprečavanje napuhivanja mjehura cijena nekretnina, dionica i robe, upozorava Otmar Issing

‘Konsensus iz Jackson Hola’Prije par tjedana Međunarodni monetarni fond objavio je vrlo zanimljiv working paper* Otmara Issinga o poukama krize za vođenje monetarne politike. Velikim dijelom taj se

rad bavi i temom od posebnog inte­resa za ovaj newsletter, a to je odnos monetarne politike prema balonima cijena financijske imovine. Otmar Issing je njemački ekonomist (rođen 1936. u Wurzburgu), bivši član Od­bora Deutche Bundesbanka (1990.­98.) i Izvršnog odbora Europske cen­tralne banke (1998.­2006.), smatra se “arhitektom eura”, danas je predsjed­nik Centra za financijska istraživanja u Frankfurtu.Issing podsjeća da postoji konsen­sus o tome kako se centralne banke trebaju odnositi prema balonima cijena nekretnina, dionica ili robe: 1) ni ne pokušavati ciljati njihove cijene, 2) ni ne pokušavati bušiti i ispuhivati balone, te 3) nakon rasprsnuća ubrizgati u gospodarstva dovoljno likvidnosti da se izbjegne

njihov kolaps. Međutim, posvemašnja pasivnost central­nih banaka prema napuhivanju balona cijena, upozorava Issing, može poticati moralni hazard i pridonijeti nastaja­nju novih, sve većih balona.

Nova istraživanja i dokaziNo, mogu li centralne banke uopće prepoznati početke nastajanja velikih balona cijena imovine? Koji instrumen­ti stoje centralnim bankama na raspolaganju da spriječe napuhivanje krupnih balona? Odgovor na prvo pitanje do sada je bio ­ ne, cijene su stvar tržišta. Kriza je, međutim, pokazala da takav stav nije dobar, a Otmar Issing sada tvrdi kako centralnim bankama oduvijek stoji na raspo­laganju čitav niz alata i tehnika kojima mogu otkriti neusklađenosti cijena.Glede drugog pitanja postojao je konsensus da centralna banka na poremećaje može reagirati samo kamatom na svoje pozajmice, a njome se pak ne može ciljati samo jedna cijena ili skupina cijena. No Issing upozorava da ni to nije točno: nova istraživanja i empirijski dokazi dali su dodat­ne argumente u prilog tvrdnji kako se i kamata centralne banke može učinkovito koristiti za stabiliziranje finan­cijskih tržišta.

Istraživanja / studije

* Lessons for monetary policy: What should the consensus be? IMF working paper 11/97, travanj 2011. http://www.imf.org/external/pubs/cat/longres.aspx?sk=24818.0

‘Pogrešno bi bilo tvrditi da sva odgovornost za balone cijena imovine i financijsku stabilnost leži samo na centralnim bankama’

Otmar Issing, arhitekt eura