Struktura, metodika i funkcioniranje znanstvenog rada

Logike zakonitosti znanstvenog rada i najee pogrjekestudeni 2007.

1. Pravopis, gramatika

2. Logiko zakljuivanjewww.glasbergen.com/

Logika znanstvenoga radauporaba logikih pravila i logike uope kao podruja izraenih oblika valjane misli jo je izrazitija i stroa u znanostima i filozofijibudui znanost prepoznajemo po spoznajnoj metodi i predmetu ili objektu istraivanja, nedvojbeno je loginost nuna pretpostavka svake znanstvene metodologijeMirko Jaki. Logika. kolska knjiga, Zagreb 2003.

Logika znanstvenoga radaposebice vidljivo u neprestanoj uporabi logikih oblika misli kao to su sudovi, zakljuci, definicije, razdiobe, dokazi itd.logika izraava formalne uvjete valjanosti, neprestan je trud znanstvenika usklaivanje te nune pretpostavke s metodologijskim uputstvima svrha kojih je otkrivanje istinitostiMirko Jaki. Logika. kolska knjiga, Zagreb 2003.

3. Neznanstveni postupciustrajnost (navika, stav, vjerovanje, inercija)

autoritet

intuicija (oiglednost)

4. Dokazdokaz sve prije nego jednostavna radnja

5. Istraivaka logikadeterministiki model sustavaprobabilistiki model sustava

vjerojatnost dogaaja p(D) 0 p(D) 1

6. Vjerojatnost, pojamizraun matematike vrijednosti ostvarivanja nekog dogaajamatematiki teorija vjerojatnostistatistikamatematikaznanstvena metodologijalogika i filozofijazakljuivanje o ostvarivosti dogaaja

Vjerojatnost, izraunvjerojatnost dogaaja, P (probability) broj povoljnih mogunosti P = ukupni broj mogunostivrijednost u rasponu 0-1:0 vjerojatnost nemogueg dogaaja1 vjerojatnost sigurnog dogaaja

Vjerojatnost, izrazprobabilityvjerojatnost, mogunostpossibilitymogunost, vjerojatnost, izvedivostlikelihoodvjerojatnost, mogunostchancemogunost, prigoda, sluaj, sluajnost, vjerojatnost, srea, povoljna prilikaoddsizgled, prednost, vjerojatnost, sluajnost

7. Statistikaizraun vjerojatnostiprobabilistiki model sustava

Statistika mehanikaLord Kelvin (1824.-1907.)James C. Maxwell (1831.-79.)Ludwig Boltzmann (1844.-1906.)Willard Gibbs (1839.-1903.)p = ?

Statistika asimetrija10A : 10B 180.000 naina (p=5,56x10-6)

Statistika mehanika1 : 180.000

Statistika mehanikaDrugi zakon termodinamike kae da se entropija u zatvorenom sistemu moe samo poveavati ili ostati konstantna. Za one koji ne znaju to je entropija, prethodna reenica ne znai previe. Zato e im sigurno vie znaiti sljedea, manje tona definicija: nered se u zatvorenom sistemu moe samo poveavati ili ostati konstantan.A. iber: Red i neredhttp://eskola.hfd.hr/clanci/entropija/entropija_as.html

8. Mjerenje9. Istraivanjepopulacijamjereno obiljeje

SPOZNAJA O POPULACIJI ...pokazatelj = varijabla = (mjerno) obiljeje

10. Pokazateljsve pokazatelje istraivanjato vie pokazateljapitanje kraja istraivanjajednostavni sloeni (podatci)preciznost iskaza vrijednostimjerne ljestvice

11. Ljestvice mjerenjaOMJERNAORDINALNANOMINALNAINTERVALNA

12. Pogreka mjerenjasustavna sluajna

13. Populacijapopulacijamjereno obiljeje

uzorakstatistika obradapodatakaSPOZNAJA O POPULACIJIUZORKOVANJESPOZNAJA OUZORKUPROCJENA

14. Uzorakdio populacijepojmovna odrednicavremenska odrednicaprostornaveliina uzorka

Uzorakreprezentativanmjerljivsluajni (probabilistiki)jednostavnisustavnislojevit (stratificirani)skupovni (klasterirani)

Zavisni i nezavisni uzorciNEZAVISNIZAVISNI

15. Uzorkovanjeuzorkovanje MedCalc (engl. sampling)

16. Pristranost kao sustavna pogrjeka uzorkovanjaprevalencijsko (Neymanovo) iskrivljenjeiskrivljenje stope primitka (Berksonova zabluda)iskrivljenje odgovoraiskrivljenje pripadnostiiskrivljenje odabira postupaka

17. Maskiranjejednostrukodvostrukotrostrukoetverostruko

18. Kontrolna skupinakontrolna ili poredbena skupinausporedba sa skupinom koja je nadziranapokusHawthorneov efektistraivanja bez kontrolne skupinejedinka mijenja ponaanje samo stoga to zna da je obuhvaena istraivanjemjedinka se osjea bolje samo stoga to je postala dio istraivanja

19. Hipotezaput do dokazaprivremeno tumaenjeznanstvena hipoteza istraivanjastatistika hipotezahttp://nhcs.k12.in.us/nhe/sciencefair/

20. Statistika hipotezaelementarna tvrdnjatona (istinita) ili netona (neistinita)provjera hipoteze traenje istine

Statistika hipotezaistina stvarno, objektivno stanje probabilistiki sustav: istina vjerojatnost

znaajno ono to se ostvaruje na svaki drugi nain osim sluajno: iskaz vjerojatnosti razina znaajnosti

21. Nulta hipotezaNema razlike!

22. Dokazivanje statistike hipotezepostavljanje hipotezeodabir statistikog testaodreivanje razine znaajnostiizraunavanje statistike testazakljuivanje

PrimjerRazlikuje li se miljenje o kakvoi hrane meu studentima? (3 dana x 25 prvih na redu, N=75)hranastudentistudentiu kantiniiz Zagrebaizvan Zagreba

dobra19 (25%) 21 (28%)loa8 (11%)27 (36%)

ukupno2748

A. Postavljanje hipotezenulta H0-hipoteza: razlike nema!Nema razlike u miljenju.suprotna H1-hipoteza: razlike ima!Razlika u miljenju postoji. samo jedna moe biti istinita samo jedna moe biti prihvaena, dok e ona druga biti odbaena

B. Odabir testatestovi dokazivanja statistikih hipotezaovisnostosobine obiljeja mjerne ljestviceosobine uzorakaveliinapovezanostosobine raspodjeleparametrijskineparametrijskibroj obiljeja uni/bi/multivarijatni testovi

23. Statistiki testoviLjestvicaJedan uzorakDva uzorkaTri i vie uzorakaOvisniNeovisniOvisniNeovisniNominalnabinomni testMcNemaraCohranhi-kvadratFisherhi-kvadhi-kvadrat/OrdinalnaKol.-Smirn.WilcoxonFriedmanhomologniMWp/medijanMosesKWIntervalnaOmjerna. . .

C. Odreivanje razine znaajnostiPa ako se p odreuje prije izraunavanjaa vjerojatnost odbacivanja H0 kad je ona stvarno tona i istinitatzv. a-pogrjeka (pogrjeka I. vrste)to manja!uobiajene vrijednosti, npr. P

24. Pogrjeke testiranja hipotezePRAVO STANJEZAKLJUENO

RAZLIKARAZLIKAPOSTOJI (H1)NE POSTOJI (H0)

ISPRAVANa pogrjekaRAZLIKAZAKLJUAK(I. vrste)POSTOJI(H0 odbac.)

b pogrjekaISPRAVANRAZLIKE(II. vrste)ZAKLJUAKNEMA(H0 prihvat.)

D. Izraunavanjematematiki raun

P = egzaktna vrijednost3 decimalna mjesta

P > 0,05

25. Programska potpora

26. Zakljuivanje (E)mala vrijednost P = mala vjerojatnost da odbacujemo istinitozakljuivanje:P < a vjerojatnost istinitosti H0 je malaodbacujemo (ne prihvaamo) nultu hipotezuprihvaamo alternativnu, H1potvrdimo je, iskaemo je, uz P = ...

Primjer: zakljuakhranastudentistudentiu kantiniiz Zagrebaizvan Zagreba

dobra19 (25%) 21 (28%)loa8 (11%)27 (36%)

ukupno2748c2=3,91, df=1, P=0,048

27. to DA i to NE?koja se hipoteza dokazujeto se raunakako (to je temelj matematikog izraunavanja)prednostiuvjetikoja su ogranienja

Primjer 1: kada NE raunati r

uvjetNrplin(bsj) : mt 1180,250,006log(bsj) : mt1180,43

Primjer 2: kada NE raunati 2hranastudentistudentiu kantiniiz Zagrebaizvan Zagreba

dobra10 31 loa0 19

ukupno1050

Primjer 3: kada NE zakljuiti ovakoLupus 2004;14:426

28. Pomo e-priopavanjem

29. Znaajnost vs. preciznostwww.mathworks.com

30. Istina

Prof. dr. Mladen Petroveki

Katedra za medicinsku informatikuMedicinski fakultet Sveuilita u Rijecihttp://mi.medri.hr

Odjel za imunoloke pretrageKliniki zavod za laboratorijsku dijagnostikuKlinika bolnica Dubrava, Zagrebwww.kbd.hr/lab mp@kbd.hr