studija o procjeni utjecaja na okoliš - akumulacija ramići, banovići

Studija utjecaja na okoliš

objekata akumulacije „Ramići“, Duboki potok, pumpne stanice PS I, PS II, i potisnog cjevovoda

Sarajevo, Septembar 2014. godine

KONTROLNI LIST

Naručilac: RMU „Banovići“

Projekt: Studija utjecaja na okoliš

objekata akumulacije „Ramići“, Duboki potok, pumpne stanice PS I, PS II, i potisnog cjevovoda

Naziv dokumenta: Studija utjecaja na okoliš

objekata akumulacije „Ramići“, Duboki potok, i pumpne stanice PS I, PS II, i potisnog cjevovoda

Računovodstvena šifra projekta:

D-1167

Broj protokola: UP-02-1032/14

Drugi dokumenti koji se odnose na ugovor

Broj protokola: Naziv dokumenta:

Voditelj: Interna kontrola: Odobrio:

Ime i prezime dr Sanda Midţić Kurtagić,

dipl.inţ.graĊ.

dr Irem Silajdţić,

dipl.inţ.okol.

Prof. dr. Tarik Kupusović, dipl.inţ.graĊ

Voditelj projekta Interna kontrola Direktor

DATUM POTPIS POTPIS POTPIS

25.09.2014

OPĆI PODACI O IZVRŠIOCU

Nosilac izrade Studije: Institut za hidrotehniku G. F. u Sarajevu

Stjepana Tomića 1 71000 Sarajevo tel: + 387 33 212 466/7 fax: + 387 33 207 949 E-mail: [email protected]

Web: www.heis.com.ba

ObraĊivaĉi: dr Sanda Midţić Kurtagić, dipl.ing.graĊ.

mr Vukašin Balta, dipl. inţ. geolog.

Semra Fejzibegović, dipl. inţ. maš.

Nijaz Zerem, inţ.graĊ.

Admir Aladţuz, dipl.biolog

Ninjel Lukovac, dipl. hem.

mailto:[email protected]

http://www.heis.com.ba/

SUO objekata akumulacije Ramidi, Duboki potok, i pumpne stanice PS I, PS II, i potisnog cjevovoda

i

SADRŽAJ

1 UVOD --------------------------------------------------------------------------------------------------------- 1

1.1 CILJEVI I ZNAĈAJ IZGRADNJE ................................................................................................ 1

1.2 RASPOLOŢIVA DOKUMENTACIJA ZA IZRADU STUDIJE ............................................................... 2

1.3 ZAKONSKE OSNOVE ZA PROCJENU UTJECAJA NA OKOLINU ..................................................... 3

1.4 USKLAĐENOST SA PROSTORNO-PLANSKOM DOKUMENTACIJOM .............................................. 4

2 OPIS PREDLOŢENOG PROJEKTA ----------------------------------------------------------------- 5

2.1 OPIS LOKACIJE .................................................................................................................... 5

2.2 OPIS OSNOVNIH KARAKTERISTIKA PROIZVODNOG PROCESA ................................................... 6

2.3 IZVORI I PRIRODA EMISIJA ................................................................................................... 10

3 OPIS OKOLIŠA NA KOJI PROJEKAT MOŢE IMATI UTJECAJ --------------------------- 13

3.1 STANOVNIŠTVO ................................................................................................................. 13

3.2 ZEMLJIŠTE ........................................................................................................................ 16

3.3 KLIMATOLOŠKE KARAKTERISTIKE ........................................................................................ 18

3.3.1 Temperature zraka ..................................................................................................... 18

3.3.2 Padavine ..................................................................................................................... 18

3.3.3 Vjetar .......................................................................................................................... 18

3.4 ZRAK ........................................................................................................................... 19

3.5 GEOLOGIJA ....................................................................................................................... 21

3.5.1 Geološke i hidrogeološke karakteristike terena .......................................................... 21

3.5.2 Geološka građa i tektonski sklop terena .................................................................... 22

3.5.3 Hidrogeološke karakteristike i funkcija stijenskih masa.............................................. 23

3.6 HIDROLOGIJA I KVALITETA VODA ......................................................................................... 25

3.6.1 Hidrologija ................................................................................................................... 25

3.6.2 Kvaliteta voda ............................................................................................................. 28

3.7 FLORA I FAUNA .................................................................................................................. 31

3.7.1 Flora ............................................................................................................................ 31

3.7.2 Fauna .......................................................................................................................... 33

3.8 BUKA ........................................................................................................................... 35

3.9 ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE ............................................................................................. 35

3.10 PEJZAŢ ........................................................................................................................... 35

3.11 KULTURNO-HISTORIJSKO NASLJEĐE .................................................................................... 36

3.12 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA ........................................................................................... 36

4 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ ------------------------------------- 37

4.1 UTJECAJI U FAZI GRAĐENJA I KORIŠTENJA OBJEKATA ........................................................... 37

4.1.1 Klima ........................................................................................................................... 37


ii

4.1.2 Zemljište ..................................................................................................................... 37

4.1.3 Zrak ............................................................................................................................. 38

4.1.4 Voda ........................................................................................................................... 38

4.1.5 Flora i fauna ................................................................................................................ 39

4.1.6 Kulturno-historijsko naslijeđe i pejzaž ........................................................................ 40

4.1.7 Buka i vibracije ............................................................................................................ 40

4.1.8 Stanovništvo i infrastruktura ....................................................................................... 41

4.2 MJERE ZA UBLAŢAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJA .................................................................. 42

4.2.1 Faza građenja ............................................................................................................. 42

4.2.2 Faza korištenja ........................................................................................................... 49

4.3 MOGUĆI AKCIDENTI I EKOLOŠKE NESREĆE........................................................................... 54

5 PRIJEDLOZI ZA MONITORING --------------------------------------------------------------------- 55

5.1 MONITORING KVALITETA ZRAKA .......................................................................................... 55

5.2 MONITORING KVALITETA VODA ........................................................................................... 56

5.3 MONITORING BUKE ............................................................................................................ 56

5.4 MONITORING FLORE I FAUNE .............................................................................................. 56

5.5 MONITORING KLIME ........................................................................................................... 56

6 ALTERNATIVNA RJEŠENJA ------------------------------------------------------------------------ 57

7 MIŠLJENJA LOKALNE ZAJEDNICE I NEVLADINIH ORGANIZACIJA ------------------ 59

8 NAZNAKE POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ ----------- 60

9 ZAKLJUČAK STUDIJE -------------------------------------------------------------------------------- 60

10 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ---------------------------------------------------------------- 61

11 ZAKLJUČAK --------------------------------------------------------------------------------------------- 72


iii

Popis slika u tekstu:

Slika 1. Lokacije vodozahvata za termoelektranu Banovići ------------------------------------------------ 5

Slika 2. Prikaz planirane brane i akumulacije „Ramići“ ------------------------------------------------------ 6

Slika 3. Idejno rješenje projekta akumulacije „Ramići“ i trasama cjevovoda, te trasom Dubokog potoka. ----------------------------------------------------------------------------------------------------- 7

Slika 4. Normalni profil projektirane brane (izvor II.E/ idejni projekat snabdijevanje vodom TE „Banovići“, knjiga II.e–1: nasuta brana “Ramići“ i ureĊenje Dubokog Potoka --------------------- 8

Slika 5 Detalj rješenja bermi na „uzvodnoj“ kosini brane --------------------------------------------------- 9

Slika 6 Detalj rješenja lokalnog puta duţ brane ------------------------------------------------------------- 10

Slika 7. Objekt u vlasništvu RMU Banovići, lokacija Sadnice-------------------------------------------- 13

Slika 8. Objekti privremenog stanovanja na lokaciji jezera Ramići – juţna strana ----------------- 14

Slika 9. Objekti privremenog stanovanja na lokaciji jezera Ramići – zapadna strana ------------- 14

Slika 10. Degradirana površina rudarskog zemljišta na lokalitetu Ramići ---------------------------- 16

Slika 11. Divlja deponija na lokalitetu Sadnice -------------------------------------------------------------- 16

Slika 12. Tipovi tala u Općini Banovići (Stevanović, V. et all, 1983) ----------------------------------- 17

Slika 13. Ruţa vjetrova za podruĉje Općine Banovići ----------------------------------------------------- 19

Slika 14. Pregledna karta sa poloţajem brane i akumulacije „Ramići“ -------------------------------- 21

Slika 15. Geologija terena s dispozicijom akumulacije Ramići i lokalnom infrastrukturom ------- 23

Slika 16. Hidrogeološka karta s dispozicijom akumulacije Ramići i lokalnom infrastrukturom -- 24

Slika 17. Linija trajanja proticaja za jezero Ramići (A) i Duboki potok (B) ---------------------------- 27

Slika 18. Linija trajanja proticaja za vodotok Sadnice (A) i jezero Breštica (B) ---------------------- 27

Slika 19. Mjesto uzorkovanja u jezeru Ramići (A) i na potoku Ramići (B) ---------------------------- 28

Slika 20. Mjesto uzorkovanja vode u Dubokom potoku (A) i potoku Sadnice (B) ------------------ 28

Slika 21. Vegetacija obalnog podruĉja jezera Ramići ----------------------------------------------------- 31

Slika 22. Vegetacija uz obalu Dubokog potoka ------------------------------------------------------------- 32

Slika 23. Vegetacija uz obalu potoka Sadnice na podruĉju izgradnje rezervoara ------------------ 33

Slika 24. Vrsta Rana temporaria Linnaeus, 1758. na izlazu Ramićkog potoka iz jezera Ramići ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 33

Slika 25. Vrste vilinih konjica (Odonata) u jezeru Ramići ------------------------------------------------- 34

Slika 26. Kontejnerska kućica SRD „Banovići“ na lokaciji jezera Ramići ----------------------------- 36

Slika 27. Lokaliteti hidroloških istraţivanja (IMD, 2014) --------------------------------------------------- 57


iv

Popis tabela u tekstu:

Tabela 1. Specifikacija otpada ---------------------------------------------------------------------------------- 11

Tabela 2. Naseljenost u blizini projektnog podruĉja (Federalni zavod za statistiku, 2013) ------- 13

Tabela 3. Privatne parcele zahvaćene projektom u K.O. Pribitkovići ---------------------------------- 15

Tabela 4. Privatne parcele zahvaćene projektom u K.O. Banovići selo ------------------------------ 15

Tabela 5. Brzina i uĉestalost vjetra na meteorološkoj stanici Banovići -------------------------------- 19

Tabela 6. Koncentracija zagaĊujućih materija u zraku, lokalitet Banovići, 08.05-31.05.2013 --- 19

Tabela 7. Podaci o broju satnih intervala kada su koncentracije zagaĊujućih materija prelazile pragove upozorenja i pragove uzbune na podruĉju općine Banovići 08.05-31.05.2013 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------- 20

Tabela 8. Rezultati mjerenja zagaĊujućih materija lokalitet – krug sportske dvorane (11.11.2013. do 31.12.2013. godine) -------------------------------------------------------------------------- 20

Tabela 9. Podaci o broju satnih intervala kada su koncentracije zagaĊujućih materija prelazile pragove upozorenja i pragove uzbune na podruĉju općine Banovići (11.11.2013. do 31.12.2013. godine) ------------------------------------------------------------------------------------------- 20

Tabela 10. Rezultati fiziĉko-hemijskih analiza vode Ramićkog jezera, potoka Ramići, Dubokog potoka i Sadnice --------------------------------------------------------------------------------------- 30

Tabela 11. Kvalitativno-kvantitativni sastav ribljih populacija u Ramićkom jezeru ----------------- 34

Tabela 12. Koliĉina materijala nastalog krĉenjem vegetacije, zemljišta i drugi iskopima --------- 39

Tabela 13. Potencijalni utjecaji u fazi graĊenja i mjere sprjeĉavanja ---------------------------------- 43

Tabela 14. Potencijalni utjecaji u fazi korištenja i mjere sprjeĉavanja --------------------------------- 51


Institut za hidrotehniku G.F. U Sarajevu V

NETEHNIČKI REZIME

U cilju obezbjeđenja potrebnih količina tehnološke vode za vodosnabdijevanje planirane TE „Banovidi“, predviđeno je da se poveda zapremina postojede akumulacije na lokalitetu Ramidi na 5.500.000 m3. Predviđena godišnja potrošnja sirove vode za termoelektranu Banovidi iznosi 3,714 milijuna m3, a maksimalni protok 900 m3/h. Najvedi protok de biti ljetnom periodu kod visokih vanjskih temperatura.

Za potrebe vodosnabdijevanja TE „Banovidi“ tehničkom vodom projektirani su sljededi objekti (Slika 3):

Nasuta brana, akumulacija „Ramidi“ ukupne zapremine 5.500.000,00 m3, sa rekonstrukcijom postojede saobradajnice,

Pumpna stanica PS I sa potisnim vodom, Ø 500mm na jezeru Ramidi,

Pumpna stanica PS II sa potisnim vodom, Ø 250mm-potok Sadnice,

Uređenje korita Dubokog potoka.

Područje zahvadeno projektnim radovima nije stalno naseljeno. Na području jezera Ramidi postoji nekoliko objekata za privremeno stanovanje (vikendica), a na području Sadnica postoje objekti čija je eksproprijacija ranije završena i koji su u vlasništvu RMU Banovidi . Iako je vedi dio parcela zahvadenih projektom u vlasništvu RMU „Banovidi“ planiranim projektom de se zahvatiti 27 privatnih parcela uz jezero Ramidi. Na predmetnim parcelama se nalazi pet stambenih objekata, ostala imovina predstavlja poljoprivredne površine (oranica/njiva), pomodne objekte, šume i livade. Zemljište na kojem se planira izgradnja objekata je dijelom rudničko zemljište, odnosno površinska eksploatacija rude uglja. Manji dio zemljišta pripada šumskom i poljoprivrednom zemljištu. Sa zapadne, južne i jugoistočne strane utvrđene su i površine građevinskog zemljišta. Prilikom obilaska terena zabilježena je pojava uzgoja kultura i to su uglavnom manjih nasada povrtlarskih kultura namijenjenih za vlastite potrebe.

Temperature zraka područja Opdine Banovidi odgovaraju umjereno kontinentalnoj klimi. Tipična odlika klime je i kotlinska inverzija, uslijed koje u stabilnim vremenskim uslovima u kotlini nastaje jezero hladnog zraka, što je naročito izraženo u zimskom periodu. To uzrokuje izražene pojave magle a u uslovima povedanog zagađenja i smoga. Na području Opdine Banovidi nema instaliranih stanica za mjerenje parametara kvalitete ambijentalnog zraka, ved se monitoring vrši povremeno uz pomod mobilne stanice. U 2013. godini, mobilna stanica za mjerenje kvalitete ambijentalnog zraka je postavljena u centru naseljenog mjesta Banovidi cca 10 km istočno od lokaliteta jezera Ramidi. Mjerenja obavljena u maju 2013. nisu pokazala na pogoršano stanje kvalitete zraka, dok je mjerenje u novembru 2013. pokazalo da su koncentracije sumpordioksida i azotdioksida prelazile su prosječne granične i tolerantne vrijednosti. Zbog povedanja koncentracija sumpordioksida, Ministarstvo je 19.12.2013. godine obavijestilo Kantonalni operativni centar civilne zaštite da su se stekli uslovi za proglašenje epizode uzbune, koja je trajala sve do 27.12.2013. godine kada je proglašen i njen prestanak.

Na lokaciji koja je pod utjecajem projekta nisu evidentirani izvori vode. Na predmetnoj lokaciji projekta postoje manji površinski vodotoci Duboki potok i Sadnice koji nisu stalnog karaktera, te presušuju u ljetnim mjesecima. Navedeni vodotoci pripadaju slivu rijeke Turije koja se u konačnici ulijeva u jezero Modrac. Akumulacija „Ramidi“ predstavlja zaostalu depresiju odlagališta jalovine P.K. Turija, i nije locirana na stalnom vodotoku. U sadašnjim okolnostima jezero Ramidi se u glavnom puni oborinskim vodama sa sopstvenog sliva veličine oko 0,6 km², i vrlo malim dijelom podzemnim doticanjem. Iz jezera Ramidi izlazi istoimeni potok Ramidi. Na predmetnoj lokaciji dominira površinsko otjecanje vode. Bududa hidrološka istraživanja de definirati raspoloživi


Institut za hidrotehniku G.F. U Sarajevu VI

hidrološki potencijal razmatranih vodotoka, za duži hidrološki niz, te eventualnu neophodnost uključenja i drugih vodotoka za punjenje jezera Ramidi. Pored toga definirat de se količina koju je potrebno prema važedem Pravilniku o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Službene novine FBiH, broj: 04/13) ispuštati kao ekološki prihvatljiv protok (EPP).

Prema rezultatima provedenih analiza kvalitete vode, na jezeru Ramidi zabilježena je veoma niska saturacija kiseonikom od 56,3% što može biti uzrokovano povedanim bakteriološkim opteredenjem. U prilog ovoj tvrdnji idu i povišene koncentracije organske materije izražene preko utroška KMnO4 koji je na jezeru Ramidi prelazio Uredbom dopuštene koncentracije i iznosio je 6,39 mg O2/l. Voda je pokazivala i nešto višu pH vrijednost koja je iznosila 8,56 i neznatno je prelazila propisanu MDK prema pomenutoj Uredbi. Ostali parametri su bili u okviru MDK vrijednosti. Nisu primijedene povedane koncentracije nutrijenata, azotnih i fosfornih jedinjenja, te nema indikacija da je opteredenje antropogenog porijekla. Kada se radi o mineralizaciji vode čije vrijednosti mogu biti značajne ukoliko de se voda koristiti za potrebe termoelektrane, može se redi da ukupna mineralizacija vode nije bila visoka, a dominantna je karbonatna tvrdoda.

Kvalitet vode potoka Ramidi veoma je sličan jezeru Ramidi, posebno ukupna mineralizacija vode što je očekivano bududi da se radi o istoj vodi koja izlazi iz jezera. I na ovom potoku zabilježena je niska saturacija kiseonikom koja je iznosila 55,8%, te se samo na osnovu ovog parametra vodotok svrstava u III klasu prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka. Koncentracije organske materije u vodi izražene preko utroška kretale su se oko 4,06 mg O2/l koje iako dosta visoke nisu prelazile Uredbom propisane vrijednosti, dok su svi ostali parametri bili u okviru ovih vrijednosti. Na osnovu provedenih analiza može se zaključiti da se kvalitet vode ne mijenja značajnije nakon izlaza iz jezera Ramidi. Fizičko-hemijskim analizama vode Dubokog potoka ustanovljena je izuzetno niska vrijednost saturacije kiseonikom, koja je iznosila svega 27,1% na osnovu čega se ovaj vodotok svrstava u IV klasu prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka. Treba, međutim uzeti u obzir da je zabilježen veoma nizak vodostaj te da su mjerenja iz augusta mjeseca 2014. godine jedini dostupni podaci te se ne može sa sigurnošdu tvrditi da li se klasa vodotoka zadržava tokom čitave godine. U kišnim periodima očekivana su značajnija razblaženja iako je vjerovatno da se saturacija kiseonikom ne bi značajnije razlikovala od vrijednosti zabilježenih na jezeru Ramidi koje su također, veoma niske. Također, došlo je i do povedanja pH koja je iznosila 8,70 što je iznad Uredbom dozvoljenih vrijednosti. Na ovom vodotoku primijedena su i značajnija odstupanja koncentracija azotnih jedinjenja, posebno amonijaka od Uredbom propisanih vrijednosti. Može se zaključiti da i na ovom vodotoku postoji značajnije prisustvo organske materije jer su vrijednosti izražene preko utroška KMnO4 bile 4,52 mg O2/l što je veoma blizu MDK vrijednosti. Ukupna mineralizacija vode dosta je visoka ali zbog niskog vodostaja ne može se sa sigurnošdu tvrditi da se radi o vodi čija bi mineralizacija bila dosta veda od jezera Ramidi. Međutim, ono što se može primijetiti je dosta visok udio sulfata i nekarbonatne tvrdode te je mogude zaključiti da se radi o dosta tvrdoj vodi. Na potoku Sadnice ustanovljene su veoma niske vrijednosti saturacije kiseonikom koja je iznosila 50,7% te je svrstavala vodotok u III klasu prema Uredbi o klasifikaciji vodotoka. Vrijednosti nutrijenata bile su također, povišene, posebno koncentracije nitrita što ukazuje na svježe organsko opteredenje antropogenog porijekla. Ovakvi rezultati nisu neočekivani s obzirom na blizinu naselja koja svojim komunalnim otpadnim vodama imaju utjecaj na ovaj vodotok. Ono po čemu se ovaj vodotok znatno razlikuje od drugih obuhvadenih analizama u okviru ove Studije je izuzetno visoka mineralizacija vode kao i ukupna tvrdoda. Izmjerena je veoma visoka koncentracija sulfata od 190,40 mg/l tako da više od polovine ukupne tvrdode je nekarbonatna tvrdoda. Najvjerovatnije, porijeklo sulfata u vodi je iz sumporovitih ugljeva ugljenokopa koji se nalazi u neposrednoj blizini vodotoka. Ovakva voda nije pogodna za korištenje za potrebe termoelektrane, te je neophodno njeno omekšavanje i prečišdavanje.

Prostor u i oko jezera Ramidi pripada panonskoj flornoj oblasti. Ekološko-vegetacijskom rejonizacijom prostor pripada području sjeverne Bosne čiji se prostor nalazi od bazena rijeke Save


Institut za hidrotehniku G.F. U Sarajevu VII

do masiva brdsko-planinskih Dinarida. Sa jugozapadne i zapadne strane prostor graniči sa Bosanskom a na istoku sa ilirsko-mezijskom oblasti. Izvorna vegetacija područja predstavljena je vegetacijom šuma kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum-Illyricum). Posebno interesantna je hidrofilna flora koja se razvila na površinski malom jezeru. Od zajednica iz ove klase izdvaja se vegetacija trstike (Phragmitetea) sa dominacijom trske (Phragmites australis Adans) i vegetacija visokih šaševa (Magnocaricetalia). Ove zajednice su azonalno raspoređene u jezeru i ne čine kontinuirani pojas vegetacije. Vegetacija oko lokacije Dubokog potoka pripada vegetaciji mezofilnih livada (Molinio-Arrhenatheretea) koje se redovito kose. Pored vegetacije mezofilnih livada prostorom dominira vegetacija obradivih površina klase Secalinetea, vegetacija ugaženih staništa (Plantaginetea maioris), te vegetacija vlažnih nitrofilnih staništa (Onopordetalia) pomiješana sa grmolikom obalnom vegetacijom u kojoj dominiraju vrste Salix alba L. i Alnus glutinosa L. Na području planiranog rezervoara Sadnice, odnosno uz samu obalu vodotoka, dominira vegetacija bijele (Salix alba L.) i krte vrba (Salix fragilis L) sa johom (Populus alba L.) činedi zajednicu Salicetum albae-fragilis. U širem području javlja se vegetacija ugaženih staništa (Plantaginetea maioris), te vegetacija obradivih površina (Secalinetea), obje u blizini stambenih objekata i poljoprivrednih površina. Floristički sastav promatranih područja je raznolik, ali je izražena dominacija hidrofilne flore, što je i razumljivo s obzirom na vrstu promatranih objekata koji su predmet ove Studije. Navedene biljne zajednice uz vodotoke de se u najvedoj mjeri najvjerovatnije iskrčiti za potrebe gradnje, odnosno povedanja kapaciteta akumulacije „Ramidi“. Kako se radi o staništima koja su jako bitna za održanje života pojedinih vrsta insekata ali i riba, Investitor bi trebao primijeniti mjere ublažavanja kroz nasade biljnih vrsta koje grade ove zajednice sa posebnim naglaskom na drvenaste vrste. Za vegetaciju šaši i trstike se očekuje prirodna obnova.

Prema izvršenim hidrobiološkim analizama, u jezeru Ramidi se mogu nadi različite vrste invertebrata iz grupe Oligochaeta, Hirudinea, Isopoda, Decapoda, Odonata i druge vrste. Isopodni radidi sa vrstom Aselus sp. te insekti iz grupe vilinih konjica (Odonata) imaju najvedu kvantitativnu zastupljenost u Ramidkom jezeru. Terenskim osmatranjima evidentirana je i zastupljenost populacije žaba sa vrstom Rana temporaria Linnaeus, 1758. Kako su uslijed namjene korištenja jezera u svrhe snabdijevanja vodom budude termoelektrane najugroženijim organizmima se mogu smatrati riblje populacije jezera Ramidi koje je poznato kao jedno od omiljenih ribolovnih mjesta za lokalno stanovništvo, te de kao takve biti posebno obrađene.

Fauna Dubokog potoka nije dovoljno istražena mada se, zbog stavljanja u betonsko korito i relativno niskog vodostaja potoka, može redi da u betonskom dijelu izostaje razvijeno naselje makroinvertebrata, te ribljih populacija. Fauna potoka Sadnice također, nije dovoljno istražena. Posjetom terenu utvrdilo se prisustvo populacije vilinih konjica (Odonata), te populacije žaba sa vrstom Rana temporaria Linnaeus, 1758. U potoku nisu evidentirane riblje vrste. Prema zadnjim kvalitativno-kvantitativnim ihtiološkim istraživanjima rađenim u svrhu izrade Ribarske osnove za ribolovno područje I – sliv jezera Modrac (Banovidi, Živinice, Lukavac i Tuzla), 2011. godine najvedi udio ihtiopopulacija jezera Ramidi čine riblje vrste iz četiri porodice: Percidae, Cyprinidae, Syluridae i Essocidae koje predstavljaju vrlo značajan ribolovni resurs. Najvedu procentualnu zastupljenost imaju sljedede vrste: Cyprinus carpio Linaneus, 1758 – šaran, Abramis brama Linnaeus, 1758 – deverika, Rutilus rutilus (Linnaeus, 1758) – crvenookica, te Leuciscus cephalus (Linnaeus, 1758) – klijen, dok najmanju zastupljenost pokazuju vrste Silurus glanis Linnaeus, 1758 – som i Sander lucioperca (Linnaeus, 1758) – smuđ. Ukupni osnovni fond jezera Ramidi iznosi cca 580,50 kg ribe. Naseljenost riba jezera Ramidi se procjenjuje na 65,00 kg/ha vodene površine.

Trenutno na lokalitetu nije prisutna buka vedeg intenziteta i dužine trajanja. Nešto veda emisija buke se javlja u slučaju prolaska transportne mehanizacije i putničkih vozila lokalnim saobradajnicama. Do danas nisu vršena mjerenja emisija buke na predmetnim lokacijama.


Institut za hidrotehniku G.F. U Sarajevu VIII

Kako je prostor jezera Ramidi degradirana rudnička površina u njegovoj blizini ne postoje zaštideni dijelovi prirode na koje bi projekat mogao imati utjecaj.

Prostor jezera Ramidi, kao i prostor Dubokog potoka, te rezervoara Sadnice su površine degradirane vađenjem rude sa površinskih kopova uglja. Tokom godina, prostor jezera Ramidi je zauzela vegetacija trstike i šaši uklapajudi novi ekosistem u okolni pejzaž. Prostor Dubokog potoka je vještački izmijenjen i regulisan, dok je prostor oko rezervoara Sadnice uglavnom naseljen i gdje prevlada uzgoj poljoprivrednih i vodarskih kultura. Kako de se vedi dio obalne vegetacije vodotoka odstraniti krčenjem ili povedanjem nivoa voda, preporučljivo je da se u svrhu smanjenja narušavanja prirodnog ambijenta, izvrši rekultivacija obalnog područja hidrofilnim autohtonim vrstama, posebno drveda dok se očekuje prirodna obnova vegetacije šaši i trstike što bi pejzažu vratilo izvoran izgled.

Na prostoru planiranom za izgradnju hidroakumulacije „Ramidi“, kao i pratedih cjevovoda, pumpnih stanica, te rezervoara Sadnice nema objekata kulturno-historijskog naslijeđa. Površina je u prošlosti degradirana rudarenjem.

Kroz cijelo područje planirano za gradnju postoji mreža lokalnih cesta koja povezuje manje naselja sa naseljem Banovidi i naseljem Lukavac koje ne bi smjele biti ugrožene projektom. Obodom jezera prolazi lokalni put na čijoj trasi je predviđena izgradnja brane akumulacije Ramidi. Ovaj put je po pod direktnim negativnim utjecajem projekta, i izgradnja njegove nove trase treba biti predviđena u mjerama smanjenja utjecaja.

Na prostoru jezera Ramidi trenutno obitava i kontejnerska kudica lokalnog sportsko-ribolovnog društva Banovidi (SRD „Banovidi“) koja de se morati izmjestiti sa područja ne kojem se trenutno nalazi. Kako je prostor jezera Ramidi pod koncesijom dato na upravljanje SRD „Banovidi“, Investitor bi trebao u dogovoru sa SRD „Banovidi“ izmjestiti kontejnersku kudicu na novu lokaciju uz jezero Ramidi.

Procjena utjecaja na okoliš u fazi gradnje i u fazi korištenja dana je u tabelama u nastavku, sa mjerama za minimizaciju utjecaja.

Monitoring program odnosni se na monitoring tijekom faze izgradnje i monitoring tokom faze korištenja objekta. Monitoring u fazi građenja se sastoji od monitoringa upravljanja građenjem u kontekstu poštovanja mjera zaštite okoliša, odnosno nadzora nad radom građevinskih strojeva, načinom skladištenja i postupanja sa opasnim i štetnim materijama, te nadzorom nad primjenom Plana upravljanja otpadom, a za koji je odgovoran Inženjer zaštite na radu i zaštite okoliša. Inženjer je također odgovoran i za komunikaciju sa javnošdu, te de tijekom izvođenja radova kontaktirati nadležne u mjesnim zajednicama kako bi imao informacije o eventualnim pritužbama.

Obaveza monitoringa kod nabavke materijala, odnosni se na inspekciju, a u svrhu provjere da li pogoni i postrojenja od kojih se vrši nabavka posjeduju zvanično odobrenje za rad. Cilj monitoringa je osigurati da su pogoni i postrojenja usklađeni sa zahtjevima okoliša, zdravlja i sigurnosti. Izvođač radova de u postupku odabira dobavljača građevinskih materijala zatražiti od njih da dostave važede okolišne i druge dozvole za rad. Monitoring kod transporta materijala odnosi se na provjeru načina transporta, a provodit de ga Inženjer zaštite okoliša i zaštite na radu. Predviđene mjere (transport nakvašenog ili pokrivenog tereta) imaju za cilj smanjiti emisiju prašine pri transportu. Inženjer zaštite okoliša de svakodnevno boraviti na gradilištu i vršiti vizualni nadzor nad transportnim vozilima. Ostale vrste monitoringa odnose se na nadzor odvijanja prometa na gradilištu u svrhu sigurnosti vozila i pješaka i osiguranja alternativne prometnice, tamo gdje je to potrebno. Izvođač je dužan dinamiku obavljanja monitoringa emisija prilagoditi dinamici građenja.

Monitoring u fazi korištenja obuhvada kontrolu ispuštanja utvrđenog ekološki prihvatljivog protoka na lokalitetu potoka Sadnice, neposredno nizvodno od pregrade rezervoara (kontrolni


Institut za hidrotehniku G.F. U Sarajevu IX

profil). U svrhu održanja flore i faune u jezeru Ramidi neophodno je uvesti monitoring kvaliteta vode (standardni fizičko-hemijski parametri). Potrebno je predvidjeti minimalno jednogodišnji monitoring kvalitete voda jezera Ramidi kako bi osigurao da je kvalitet vode ove hidroakumulacije dovoljan da se u njemu održava život evidentiran tokom izrade ove Studije. Ukoliko sve pribavljene vodne dozvole od strane Kantonalnih vlasti nalažu drugačije, Investitor je dužan postupiti u skladu sa zahtjevima navedenim u istim.

Priroda objekata je takva da nema emisija u zrak, pa monitoring zraka nije potreban.

U toku faze korištenja objekta ne očekuju se vedi utjecaji emisija buke na lokacijama postrojenja. Investitor bi, tek u slučaju vedeg broja pritužbi na buku trebao uraditi mjerenja buke na datom lokalitetu, kako ne isto ne bi dovelo do pogoršanja zdravlja ljudi.

Tokom faze izgradnje odvoz otpada (opasnog i inertnog komunalnog) vršile bi ovlaštene organizacije. Za sva pitanja regulisanja otpada investitor se treba držati Plana upravljanja otpadom koji je sastavni dio ove Studije.

Monitoring flore i faune bi trebalo vršiti tokom faze korištenja objekata u kojem de se pratiti širenje i stanje vegetacije obalnog područja jezera Ramidi i rezervoara Sadnice, te kvalitativno-kvantitativni sastav ribljih populacija jezera Ramidi u dogovoru sa lokalnim ribolovnim društvom u svrhu prevencije širenja štetnih ribljih vrsta. Pored toga Investitor bi trebao vršiti i monitoring invazivnih vrsta flore i faune, što se posebno odnosi na biljne vrste koje se šire na građevinskom zemljištu i tek završenim konstrukcijama a koje predstavljaju rizik po zdravlje autohtonih biljnih populacija (kompeticija) ali i zdravlje ljudi kao npr. biljka ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.). Nulto stanje područja na kojem se namjeravaju vršiti radovi dato je u ovoj Studiji. Svaka eventualna promjena u kvalitativno-kvantitativnom sastavu populacija vrsta i zajednica flore i faune bi se trebala bilježiti, te konsultovati stručnjake (biologe iz pojedinih oblasti) za rješavanje eventualnih problema.

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

X

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

GR

AĐ

ENJA

Utj

ecaj

na

vod

e

On

ečiš

den

je

vod

oto

ka

od

laga

nje

m

otp

ada,

ze

mlje

i

stje

no

vito

g m

ater

ijala

iz is

kop

a

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

. (M

ogl

o

bi

do

di

do

zn

ačaj

nije

g p

ove

dan

ja

uku

pn

ih

susp

end

ova

nih

m

ater

ija

kao

i

zam

ude

nja

vo

do

toka

)

Po

stu

pan

je u

skl

adu

sa

Pla

no

m u

pra

vlja

nja

otp

ado

m (

un

uta

rnji

nad

zor

izvo

đač

a).

Viš

ak m

ater

ijala

iz is

kop

a tr

eba

dep

on

irat

i na

loka

cija

ma

koje

su

od

abra

ne

u s

ura

dn

ji sa

nad

ležn

im o

rgan

om

Op

din

e B

ano

vidi

(Sl

užb

a za

u

rban

izam

).

Za

dep

on

ije

treb

a u

rad

iti

pro

jekt

i

za

njih

d

ob

iti

od

ob

ren

je n

adle

žnih

org

ana

(Op

din

a B

ano

vidi

).

Dep

on

iran

je m

ater

ijala

iz

isko

pa

u b

lizin

i vo

dn

ih t

ijela

, n

ije d

op

ušt

eno

. Lo

kaci

ja m

ora

bit

i od

abra

na

tako

da

nem

a št

etn

ih u

tjec

aja

na

vod

e

Zaga

điv

anje

vo

do

toka

za

ulje

nim

vo

dam

a sa

p

od

ručj

a sm

ješt

aja

meh

aniz

acije

, za

gađ

ivan

je

vod

oto

ka

otp

adn

im v

od

ama

feka

lno

g p

ori

jekl

a sa

po

dru

čja

smje

štaj

a ra

dn

ika

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

. (M

ogu

de

znač

ajn

o

po

veda

nje

ko

nce

ntr

acija

n

utr

ijen

ata

što

bi

mo

glo

do

vest

i d

o e

utr

ofi

kaci

je

vod

oto

ka u

kolik

o s

e o

vakv

i o

bje

kti

ne

smje

ste

na

od

gova

raju

du l

oka

ciju

– č

iji

sist

em o

dvo

dn

je m

ora

bit

i o

dvo

jen

od

vo

do

toka

. Is

to

se

od

no

si

na

meh

aniz

aciju

, d

a b

i se

sp

rije

čila

ev

entu

aln

a p

oja

va m

iner

aln

ih u

lja k

oja

p

livaj

u p

o p

ovr

šin

i vo

de

sprj

ečav

aju

di

ota

pan

je k

iseo

nik

a)

Pla

n o

rgan

izac

ije g

rad

ilišt

a tr

eba

osi

gura

ti d

a se

lo

kaci

ja z

a sm

ješt

aj

građ

evin

ske

meh

aniz

acije

nal

azi

na

do

voljn

oj

ud

alje

no

sti

od

vo

do

toka

. O

vaj

Pla

n t

ako

đer

tre

ba

osi

gura

ti d

a se

skl

adiš

ta g

ori

va,

maz

ivn

ih u

lja,

hem

ikal

ija, t

e m

anip

ula

cija

njim

a tr

ebaj

u o

dvi

jati

u s

igu

rnim

po

dru

čjim

a,

a n

ikak

o s

e n

e sm

iju s

klad

išti

ti n

a n

ezaš

tide

no

m t

lu.

Sva

otp

adn

a u

lja i

o

tpad

ne

tvar

i tr

ebaj

u

se

zbri

nu

ti

u

skla

du

sa

P

lan

om

u

pra

vlja

nja

o

tpad

om

. Nad

zor

nad

ovo

m m

jero

m je

Izv

ođ

ač, k

oji

u s

luča

ju z

agađ

enja

vo

do

toka

, tr

eba

sno

siti

pu

nu

ad

min

istr

ativ

nu

i p

ravn

u o

dgo

vorn

ost

za

on

ečiš

den

je s

vih

vo

den

ih p

ovr

šin

a p

rem

a p

ost

oje

doj r

egu

lati

vi.

Pla

n o

rgan

izac

ije g

rad

ilišt

a tr

eba

sad

ržav

ati

i p

okr

etn

i ek

olo

ški

san

itar

ni

čvo

r, s

a re

zerv

oar

om

za

pri

kup

ljan

je o

tpad

nih

vo

da

Zam

ude

nje

vo

do

toka

u

slije

d

izvo

đen

ja z

emlja

nih

rad

ova

M

anje

zn

ačaj

an,

jer

je

po

java

p

rivr

emen

og

kara

kter

a Sp

rije

čiti

pro

dir

anje

vo

do

toka

u z

on

u is

kop

a (p

rivr

emen

i zag

at)

On

ečiš

den

je

vod

oto

ka

usl

ijed

p

rosi

pan

ja b

eto

na

i d

rugi

h o

stat

aka

Znač

ajan

, (k

oji

bi

za p

osl

jed

icu

im

ao

po

javu

b

itn

ije

po

veda

nih

ko

ličin

a P

ošt

ivan

je P

lan

a u

pra

vlja

nja

otp

ado

m (

un

uta

rnji

nad

zor

Izvo

đač

a)

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

X

I

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

GR

AĐ

ENJA

građ

evin

skih

m

ater

ijala

ko

d

izvo

đen

ja

građ

evin

skih

ra

do

va

na

ob

jekt

ima,

ka

o

i o

pre

man

ja

po

stro

jen

ja s

tro

jars

kim

in

stal

acija

ma

(pu

mp

ama)

susp

end

ova

nih

m

ater

ija

i ev

entu

aln

u

po

javu

min

eral

nih

ulja

u v

od

i)

Po

rem

edaj

pri

rod

ne

stru

ktu

re k

ori

ta

vod

oto

ka

rask

op

ima

za

vod

oto

k Sa

dn

ice

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

(m

ogl

o

bi

do

di

do

p

rom

jen

a u

str

ukt

uri

ko

rita

vo

do

toka

u

smis

lu

talo

žen

ja

čest

ica

mat

erija

la

i is

pir

anja

pri

rod

no

g m

ater

ijala

ob

aln

og

dije

la v

od

oto

ka)

U

fazi

iz

rad

e p

roje

ktn

e d

oku

men

taci

je,

po

treb

no

je

iz

rad

iti

Pro

jekt

re

stau

raci

je v

od

oto

ka i

de

grad

iran

ih o

bal

nih

po

vrši

na

, te

po

nje

mu

n

ako

n z

avrš

etka

rad

ova

izvr

šiti

res

tau

raci

ju k

ori

ta v

od

oto

ka

Mo

guda

in

cid

entn

a si

tuac

ija

- o

neč

išde

nje

vo

da

u s

luča

ju i

zlije

van

ja

vedi

h

količ

ina

ulja

i

gori

va

iz

grad

ilišn

e m

ehan

izac

ije

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

(m

ogl

o

bi

do

di

do

zn

ačaj

niji

h

utj

ecaj

a n

a vo

do

tok

u

smis

lu

ten

den

cije

za

drž

avan

ja

min

eral

nih

ulja

na

po

vrši

ni

vod

oto

ka –

u

kolik

o d

o in

cid

entn

e si

tuac

ije d

ođ

e)

Izvo

đač

je

du

žan

pri

je i

zvo

đen

ja r

ado

va i

zrad

iti

Pro

ced

ure

za

slu

čaj

izlij

eva

nja

go

riva

i m

aziv

a. P

roce

du

ram

a je

po

treb

no

def

inir

ati

nač

ine

po

stu

pan

ja

i o

dgo

vorn

ost

i za

p

rove

db

u

hit

no

g či

šden

ja

u

slu

čaju

n

epre

dvi

đen

og

isti

can

ja

ili

cure

nja

go

riva

, u

lja,

kem

ikal

ija

ili

dru

gih

o

tro

vnih

su

pst

anci

. P

roce

du

re t

reb

aju

bit

i sas

tavn

i dio

Ela

bo

rata

zaš

tite

o

koliš

a, k

oji

je d

io P

lan

a u

pra

vlja

nja

gra

dili

šte

m

Utj

ecaj

n

a ze

mlji

šte

On

ečiš

den

je

zem

ljišt

a u

slije

d

nep

rop

isn

og

od

laga

nja

otp

ada

Man

je

znač

ajan

(o

sim

d

egra

dac

ije

zem

ljišt

a, m

ogu

d i

utj

ecaj

nu

trije

nat

a i

zaga

đu

judi

h m

ater

ija s

a tl

a n

a vo

de)

Pri

mije

nit

i Pla

n u

pra

vlja

nja

otp

ado

m (

un

uta

rnji

nad

zor

Izvo

đač

a)

On

ečiš

den

je

zem

ljišt

a u

slije

d

slu

čajn

og

pro

sip

anja

ili

cure

nje

ulja

i

gori

va

iz

rad

ne

meh

aniz

acije

n

a p

ovr

šin

u t

la

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

(o

zbilj

na

deg

rad

acija

tl

a zb

og

ten

den

cije

njih

ovo

g za

drž

avan

ja

toko

m

du

žeg

vrem

ensk

og

per

iod

a i

po

treb

e za

tem

eljit

im č

išde

nje

m t

la)

Pri

mije

nit

i P

roce

du

re

u

slu

čaju

is

tjec

anja

go

riva

i

maz

iva.

Iz

vođ

ač

rad

ova

je d

uža

n k

ori

stit

i bio

razg

rad

iva

sred

stva

za

po

dm

aziv

anje

i u

lje z

a m

jen

jače

Deg

rad

acija

zem

ljišt

a ka

o p

osl

jed

ica

Man

je

znač

ajan

, ip

ak

je

po

treb

no

G

rađ

enje

bi

treb

alo

po

četi

(ko

liko

to

dru

gi u

vjet

i d

ozv

olja

vaju

) u

do

ba

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

X

II

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

GR

AĐ

ENJA

man

ipu

laci

je g

rađ

evin

skih

str

oje

va

pri

mije

nit

i mje

re p

reve

nci

je

god

ine

kad

a de

se

isko

rist

iti p

red

no

st s

uh

og

tla,

tj.

kad

a je

min

imiz

iran

o

zbija

nje

i d

egra

dac

ija k

ori

šten

jem

str

oje

va

Treb

a ko

rist

iti o

dgo

vara

judu

meh

aniz

aciju

kak

o b

i se

spri

ječi

lo z

bija

nje

u

toku

ski

dan

ja t

la,

np

r. s

a ši

nam

a ili

sa

pn

eum

atic

ima

nis

kog

pri

tisk

a n

a m

jest

ima

koja

in

dic

iraj

u

da

je

zbija

nje

vj

ero

jatn

o.

Treb

a ko

rist

iti

od

gova

raju

de

po

stu

pke

za

se

par

iran

o

skid

anje

, m

anip

ula

ciju

, sk

lad

ište

nje

i za

mje

nu

hu

mu

sa i

po

dtl

a

Pre

nam

jen

a ze

mlji

šta

iz

po

ljop

rivr

edn

og

i šu

msk

og

u

građ

evin

sko

Man

je

znač

ajan

, p

lan

iran

a je

p

rom

jen

a n

amje

ne

zem

ljišt

a n

a m

alo

m

bro

ju

par

cela

n

a ko

jem

d

om

inir

a p

oljo

pri

vred

no

ze

mlji

šte

V

i V

I b

on

itet

ne

klas

e

Pre

nam

jen

u z

emlji

šta

izvr

šiti

nak

on

eks

pro

pri

jaci

je p

arce

la u

skl

adu

sa

važe

dim

Zak

on

skim

pro

pis

ima

Utj

ecaj

na

flo

ru

i fau

nu

G

ub

itak

o

bal

ne

vege

taci

je

jeze

ra

i vo

do

toka

u

slije

d

sječ

e i

ukl

anja

nja

p

risu

tne

vege

taci

je

u

po

jasu

ko

ji tr

eba

osl

ob

od

iti

za

izgr

adn

ju

ob

jeka

ta.

Utj

ecaj

na

tras

i pla

nir

anih

cje

vovo

da

se

ocj

enju

je k

ao m

anje

zn

ačaj

an

Utj

ecaj

n

a lo

kaci

ji iz

grad

nje

b

ran

e „R

amid

i“

ako

i

izgr

adn

je

reze

rvo

ara

Sad

nic

e se

ocj

enju

je k

ao z

nač

ajan

.

U

fazi

iz

rad

e p

roje

ktn

e d

oku

men

taci

je,

po

treb

no

je

iz

rad

iti

Pro

jekt

re

stau

raci

je v

od

oto

ka i

de

grad

iran

ih o

bal

nih

i d

rugi

h p

ovr

šin

a.

Dal

jnja

re

stau

raci

ja

po

sto

jedi

h

ob

ala

treb

ala

bi

se

osi

gura

ti

po

no

vnim

za

sađ

ivan

jem

ošt

eden

ih p

od

ručj

a o

dgo

vara

judo

m v

eget

acijo

m

Un

išta

van

je

pri

rod

nih

m

rjes

tiliš

ta

rib

a u

slije

d

rad

a gr

ađev

insk

ih

stro

jeva

ili

o

met

anje

m

rije

sta

izvo

đen

jem

rad

ova

Man

je

znač

ajan

(n

isu

u

tvrđ

ena

pri

rod

na

mrj

esti

lišta

na

razm

atra

no

m

vod

oto

ku)

Po

du

zeti

mje

re z

a sm

anje

nje

po

diz

anja

sed

imen

ta i

zam

ulje

nja

vo

da

u

fazi

izg

rad

nje

. D

inam

iku

rea

lizac

ije r

ado

va p

lan

irat

i ta

ko d

a se

izb

jegn

e gr

ađen

je

u

per

iod

u

mri

jest

a ri

blji

h

vrst

a u

R

amid

kom

je

zeru

. P

rim

jen

jivat

i mje

re z

a za

štit

u v

od

a i z

emlji

šta

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

X

III

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

GR

AĐ

ENJA

Zaga

điv

anje

sta

niš

ta n

eko

ntr

olir

anim

o

dla

gan

jem

otp

adn

ih m

ater

ijala

M

anje

zn

ačaj

an

(mo

že

do

di

do

d

egra

dac

ije b

iod

iver

zite

ta š

to d

irek

tno

u

tiče

n

a o

koliš

i

pej

zaž

– ko

nkr

etn

o

bilj

ne

i živ

oti

njs

ke v

rste

ali

i tlo

i vo

du

)

Po

što

van

je

Pla

na

up

ravl

jan

ja

otp

ado

m

(un

uta

rnji

nad

zor

Izvo

đač

a).

Zab

ran

iti b

acan

je g

rađ

evin

sko

g m

ater

ijala

i iz

lijev

anje

otp

adn

ih t

eku

din

a (u

lja,

maz

iva)

ko

je s

e ko

rist

e to

kom

gra

đev

insk

ih r

ado

va u

rije

ku i

li n

a o

koln

o p

od

ručj

e. P

rim

jen

jivat

i mje

re z

a za

štit

u v

od

a i z

emlji

šta

Po

veda

ni

niv

o

bu

ke

toko

m

rad

a an

gaži

ran

e m

ehan

izac

ije

i p

risu

stvo

lju

di

utj

eču

n

a p

ovl

ačen

je

fau

ne

u

du

blje

dije

love

eko

sist

ema

Man

je

znač

ajan

, p

rivr

emen

og

kara

kter

a i n

a o

gran

ičen

om

pro

sto

ru

Izvo

đač

ra

do

va

je

du

žan

ko

rist

iti

suvr

emen

e st

roje

ve

i vo

zila

ko

ja

isp

un

java

ju o

koliš

ne

stan

dar

de

u p

ogl

edu

em

isije

bu

ke.

Po

veda

na

kon

cen

trac

ija

pra

šin

e i

emis

ije

plin

ova

iz

m

oto

rnih

vo

zila

m

ože

neg

ativ

no

utj

ecat

i, n

aro

čito

na

flo

ru n

epo

sred

no

uz

izvo

re p

raši

ne

i p

lino

va

Man

je

znač

ajan

, p

rivr

emen

og

kara

kter

a i n

a o

gran

ičen

om

pro

sto

ru

Izvo

đač

ra

do

va

treb

a p

od

uze

ti

mje

re

sman

jen

ja

po

diz

anja

i

emis

ije

pra

šin

e, t

e ko

rist

iti

meh

aniz

aciju

ko

ja j

e te

hn

ički

isp

ravn

a i

zad

ovo

ljava

o

koliš

ne

zah

tjev

e p

o p

itan

ju is

pu

šnih

plin

ova

Mo

guda

in

cid

entn

a si

tuac

ija

- o

neč

išde

nje

vo

da

i šte

ta p

o r

iblji

fo

nd

i d

ruge

akv

atič

ne

org

aniz

me

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

, (s

o

bzi

rom

n

a vr

ste

i b

rojn

ost

, sv

ako

o

neč

išde

nje

u

o

vom

sm

islu

mo

že b

iti v

rlo

zn

ačaj

no

)

Pre

tho

dn

o p

red

uze

ti s

ve p

otr

ebn

e m

jere

za

sprj

ečav

anje

in

cid

entn

ih

situ

acija

. U

kolik

o s

e is

te d

ese,

In

vest

ito

r je

du

žan

izv

ršit

i n

ado

knad

u i

u

rad

iti

pro

gram

san

acije

eko

sist

ema,

pre

ma

Zako

nu

o s

latk

ovo

dn

om

ri

bar

stvu

i p

rove

db

enim

pro

pis

ima

ovo

g za

kon

a

Šire

nje

ko

rovs

kih

al

erge

nih

vr

sta

bilj

aka

na

mje

stim

a gd

je j

e is

krče

na

vege

taci

ja.

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

, p

rim

ijen

iti

mje

re

suzb

ijan

ja š

iren

ja a

lerg

enih

ko

rovs

kih

vr

sta

Izvo

đač

bi

treb

ao r

edo

vno

od

ržav

ati

građ

evin

ski

pla

to (

košn

ja)

kao

i

zem

ljišt

e n

a ko

jem

je, z

bo

g gr

ađen

ja is

krče

na

izvo

rna

vege

taci

ja.

Utj

ecaj

n

a kv

alit

etu

zra

ka

Emis

ija

plin

ova

, ka

o

pro

izvo

d

sago

rije

van

ja

gori

va,

te

po

veda

ne

kon

cen

trac

ije p

raši

ne

u z

raku

Man

je z

nač

ajan

. U

tjec

aj j

e o

gran

ičen

n

a zo

nu

gra

đen

ja.

S o

bzi

rom

da

je š

ire

po

dru

čje

građ

enja

sl

abo

n

asel

jen

o,

Red

ovn

im (

pla

nsk

im p

erio

dič

nim

) i

van

red

nim

teh

nič

kim

pre

gle

dim

a st

roje

va i

vo

zila

tre

ba

osi

gura

ti m

aksi

mal

nu

isp

ravn

ost

i

fun

kcio

nal

no

st

sist

ema

sago

rije

van

ja p

ogo

nsk

og

gori

va.

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

X

IV

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

GR

AĐ

ENJA

pro

cjen

juje

se

kao

nez

nat

an

Emis

ija

leb

ded

ih

čest

ica

pra

šin

e

toko

m

tran

spo

rta

građ

evin

sko

g i

dru

gih

m

ater

ijala

n

a lo

kalit

et

grad

nje

.

Man

je

znač

ajan

ak

o

se

ne

pri

mje

ne

po

treb

ne

mje

re s

prj

ečav

anja

. P

otr

ebn

o j

e p

rove

sti

adek

vatn

e m

jere

sm

anje

nja

em

isija

pra

šin

e to

kom

tr

ansp

ort

a.

Ko

rist

iti

suvr

em

ene

met

od

e p

ri

tran

spo

rtu

n

pr.

za

štit

a ce

rad

om

i sl

.

Utj

ecaj

na

niv

o

bu

ke i

vib

raci

ja

Bu

ka

i vi

bra

cije

o

d

tran

spo

rtn

ih

sred

stav

a i

dru

ge

građ

evin

ske

meh

aniz

acije

Man

je z

nač

ajan

. U

tjec

aj j

e o

gran

ičen

n

a zo

nu

gra

đen

ja.

S o

bzi

rom

da

je š

ire

po

dru

čje

građ

enja

sl

abo

n

asel

jen

o,

pro

cjen

juje

se

kao

nez

nat

an.

Mo

gud

je

man

ji u

tjec

aj

i d

už

loka

lne

sao

bra

dajn

ice

toko

m

tran

spo

rta

mat

erija

la.

Po

štiv

anje

pre

dvi

đen

og

rad

no

g vr

emen

a n

a gr

adili

štu

, ko

je s

e p

rop

isu

je

Pla

no

m u

pra

vlja

nja

gra

dili

štem

(n

adzo

rni o

rgan

Izvo

đač

a).

Ko

rišt

enje

teh

nič

ki i

spra

vne

meh

aniz

acije

u c

ilju

sm

anje

nja

bu

ke r

ada

mo

tora

.

Utj

ecaj

n

a kl

imat

ske

fakt

ore

Ne

oče

kuje

se

utj

eca

j -

-

Utj

ecaj

na

mat

erija

lna

do

bra

, u

klju

čuju

di

kult

urn

o-

his

tori

jsko

i ar

heo

lošk

o

nas

lijeđ

e

Ošt

eden

je

mat

erija

lnih

d

ob

ara

i ku

ltu

rno

–

his

tori

jsko

g n

aslij

eđa

u

pro

sto

ru o

bu

hva

ta z

ahva

ta

Nem

a ev

iden

tira

nih

m

ater

ijaln

ih

do

bar

a i

kult

urn

o

– h

isto

rijs

kog

nas

lijeđ

a u

pro

sto

ru o

bu

hva

ta g

rad

nje

, st

oga

ne

ma

neg

ativ

no

g u

tje

caja

Uko

liko

se

u t

oku

gra

đen

ja o

tkri

ju n

alaz

i od

mo

gude

ku

ltu

rno

-his

tori

jske

va

žno

sti,

po

treb

no

je

pri

vrem

eno

zau

stav

iti

rad

ove

, o

sigu

rati

nal

aziš

te,

te

ob

avije

stit

i n

adle

žne

org

ane.

N

asta

vak

rad

ova

tr

ebaj

u

od

ob

riti

n

adle

žni o

rgan

i

Utj

ecaj

n

a p

ejza

ž Es

tets

ko

nar

uša

van

je

pej

zaža

u

zro

kova

no

nep

rop

isn

im o

dla

gan

jem

o

tpad

nih

tv

ari

(isk

rčen

a ve

geta

cija

,

Man

je z

nač

ajan

, p

otr

ebn

o p

rim

ijen

iti

mje

re p

reve

nci

je

Po

stu

pan

je

sa

otp

ado

m

u

skla

du

sa

P

lan

om

u

pra

vlja

nja

o

tpad

om

(u

nu

tarn

ji n

adzo

r iz

vođ

ača)

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

X

V

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

GR

AĐ

ENJA

isko

pan

i ze

mlja

ni

i ka

men

i m

ater

ijal,

građ

evin

ski i

dru

gi o

tpad

)

Izm

jen

a p

ejza

ža i

zgra

dn

jom

ob

jeka

ta

bra

ne,

re

zerv

oar

a i

pra

tedi

h

cjev

ovo

da

sa p

um

pn

im s

tan

icam

a.

Man

je

znač

ajan

, p

ejza

ž de

se

p

rom

ijen

iti

na

mal

om

pro

sto

ru u

zo

ni

građ

enja

Pri

liko

m g

rad

nje

ob

jeka

ta t

reb

a vo

dit

i ra

čun

a o

njih

ovu

ukl

apan

ju u

p

ejza

ž.

To

se

mo

že

ost

vari

ti

up

otr

ebo

m

pri

rod

nih

m

ater

ijala

ka

rakt

eris

tičn

ih z

a p

roje

ktn

o p

od

ručj

e ka

o o

blo

ge i

van

jski

m u

ređ

enje

m

Utj

ecaj

n

a st

ano

vniš

tvo

i

infr

astr

ukt

uru

Zatr

pav

anje

p

ost

oje

de

i iz

grad

nja

n

ove

sa

ob

rada

jnic

e n

a m

jest

u

hid

roak

um

ula

cije

„R

amid

i“

Znač

ajan

u

kolik

o

se

po

du

zmu

m

jere

sp

rječ

avan

ja

Osp

oso

bit

i al

tern

ativ

ne

pra

vce

kom

un

ikac

ije i

što

pri

je z

avrš

iti

rad

ove

n

a n

ovo

j pu

tno

j ko

mu

nik

aciji

na

mje

stu

po

sto

jede

.

Eksp

rop

rija

cija

im

ovi

ne

stan

ovn

ika

čija

se

im

ovi

na

nal

azi

na

po

dru

čju

u

tjec

aja

pro

jekt

a

Znač

ajan

u

kolik

o

se

po

du

zmu

m

jere

sp

rječ

avan

ja

Za p

otr

ebe

izgr

adn

je p

lan

iran

ih o

bje

kata

ved

i d

io z

emlji

šta

se n

a ko

jem

se

n

alaz

e o

bje

kti

se

nal

azi

u

vlas

niš

tvu

R

MU

„B

ano

vidi

“.

Man

ji d

io

zem

ljišt

a n

a ko

ji de

p

roje

kat

imat

i u

tjec

aja

se

nal

azi

u

pri

vatn

om

vl

asn

ištv

u.

Eksp

rop

rija

cija

de

se

vr

šiti

p

rem

a Za

kon

u

o

eksp

rop

rija

ciji,

u

o

no

m

ob

imu

ko

liko

de

to b

iti p

otr

ebn

o

U o

kvir

u E

lab

ora

ta o

eks

pro

pri

jaci

ji re

aln

o u

tvrd

iti

čin

jen

ičn

o s

tan

je i

iz

rad

iti i

nve

stic

ion

i pro

gram

za

pra

vičn

o o

beš

tede

nje

sta

no

vniš

tva.

Ko

rišt

enje

p

ost

oje

dih

p

utn

ih

kom

un

ikac

ija z

a tr

ansp

ort

op

rem

e i

kret

anje

maš

ina

Man

je z

nač

ajan

Zo

ne

grad

ilišn

ih i

pri

stu

pn

ih s

aob

rada

jnic

a tr

eba

pra

vovr

em

eno

ozn

ačit

i sa

: sa

ob

rada

jnim

zn

ako

vim

a, o

grad

ama

i tr

akam

a, t

abla

ma

up

ozo

ren

ja,

svje

tlo

snim

sig

nal

ima,

a p

o p

otr

ebi u

vest

i i s

lužb

u r

egu

laci

je s

aob

rada

ja.

Izm

ješt

anje

o

bje

kta

SRD

„B

ano

vidi

“ n

a n

ovu

loka

ciju

uz

jeze

ro R

amid

i M

anje

zn

ačaj

an

Inve

stit

or

bi o

bje

kat

treb

ao iz

mje

stit

i na

no

vu lo

kaci

ju u

z je

zero

Ram

idi u

d

ogo

voru

sa

SRD

„B

ano

vidi

“ u

što

kra

dem

ro

ku.

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

X

VI

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

KO

RIŠ

TEN

JA

Utj

ecaj

na

vod

e

Traj

ni p

ore

med

aj v

od

no

g re

žim

a Zn

ačaj

an s

a as

pek

ta o

drž

avan

ja n

ivo

a vo

de

u j

ezer

u

Ram

idi k

ao i

niv

oa

vod

e is

pu

šten

og

EPP

-a

Man

je

znač

ajan

sa

as

pek

ta

pri

jen

osa

za

gađ

uju

dih

m

ater

ija iz

jed

no

g vo

do

toka

u d

rugi

U

fazi

ko

rišt

enja

o

sigu

rati

st

aln

i m

on

ito

rin

g ko

ji o

bu

hva

da k

on

tro

lu n

ivo

a vo

de

u j

ezer

u R

amid

i ka

ko b

i se

osi

gura

o

neo

met

an r

ast

i ra

zvo

j o

bal

ne

vege

taci

je

i fau

ne

jeze

ra.

Inve

stit

or

se

treb

a p

rid

ržav

ati

količ

ine

isp

ušt

eno

g EP

P-a

iz

raču

nat

og

nak

on

za

vrše

tka

hid

rolo

ških

istr

aživ

anja

.

Aku

mu

liran

je n

ano

sa u

fo

rmir

ano

m je

zeru

Man

je z

nač

ajan

ako

se

ne

pri

mije

ne

mje

re p

reve

nci

je

Čiš

den

je

dn

a ak

um

ula

cije

o

d

nan

osa

o

bav

ljati

po

po

treb

i. N

ano

s o

dvo

ziti

na

naj

bliž

e u

ređ

eno

od

laga

lište

ili

zbri

nu

ti

na

dru

gi o

dgo

vara

judi

nač

in.

Eutr

ofi

kaci

ja (

razl

agan

je o

rgan

ske

mat

erije

) je

zera

Ram

idi

uko

liko

se

ne

pri

mje

ni

čišd

enje

ve

geta

cije

n

a ze

mlji

štu

p

lan

iran

om

za

p

ota

pan

je.

Man

je

znač

ajan

u

kolik

o

se

ne

pri

mje

ne

mje

re

pre

ven

cije

u t

oku

faz

e gr

ađen

ja

Krč

enje

ve

geta

cije

n

a p

ovr

šin

ama

pla

nir

anim

za

po

tap

anje

.

Utj

ecaj

na

zem

ljišt

e N

e o

čeku

je

se

utj

ecaj

n

a ze

mlji

šte

u

fazi

ko

rišt

enja

-

Go

re

nav

eden

e m

jere

za

štit

e vo

da

za

vrije

me

mo

gude

in

cid

entn

e si

tuac

ije

isto

vrem

eno

su

i m

jere

zaš

tite

zem

ljišt

a

Utj

ecaj

o

d

po

veda

nja

n

ivo

a b

uke

N

e o

čeku

je s

a p

ove

dan

je n

ivo

a b

uke

usl

ijed

ra

da

op

rem

e u

sk

lop

u

ob

jeka

ta

bra

ne

„Ram

idi“

, re

zerv

oar

a Sa

dn

ice,

p

rate

dih

- V

ed

pri

iz

bo

ru

op

rem

e i

izgr

adn

ji o

bje

kata

tre

ba

vod

iti

raču

na

da

se b

uka

za

drž

i u o

kvir

ima

pro

pis

anim

zak

on

ima.

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

X

VII

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

KO

RIŠ

TEN

JA

cjev

ovo

da

sa p

um

pn

im s

tan

icam

a.

Utj

ecaj

na

flo

ru i

fau

nu

N

edo

stat

ak

vod

e u

h

idro

aku

mu

laci

ji i

op

adan

je

niv

oa

vod

e u

m

alo

vod

nim

p

erio

dim

a de

št

etit

i ra

zvo

ju

ob

aln

e ve

geta

cije

i ra

zvo

ju f

aun

e je

zera

Ram

idi.

Znač

ajan

, (m

ogu

de d

alje

sm

anje

nje

ko

ličin

a ki

seo

nik

a u

vo

di

što

bi

on

emo

gudi

lo ž

ivo

t i

dal

ji ra

zvo

j fa

un

e je

zera

R

amid

i)

Po

treb

no

je o

sigu

rati

po

treb

ni s

taln

i niv

o

vod

e u

je

zeru

ka

ko

bi

se

živo

t o

rgan

izam

a u

vo

di

i n

jen

im

ob

alam

a n

eom

etan

o

od

vija

o.

Izb

jega

vati

n

epo

treb

ne

velik

e i

nag

le o

scila

cije

vo

da

u je

zeru

.

Pri

jen

os

štet

nih

vrs

ta f

aun

e (r

iba)

iz

jed

no

g vo

do

toka

u d

rugi

Man

je

znač

ajan

(j

er

nis

u

utv

rđen

e št

etn

e vr

ste

u

vod

oto

cim

a)

Inve

stit

or

bi

treb

ao p

red

vid

jeti

ugr

adn

ju

mre

že

ili

dru

gih

p

rep

reka

u

cj

evo

vod

e ka

ko s

luča

jno

ne

bi

do

šlo

do

mig

raci

ja

vrst

a iz

jed

no

g vo

dn

og

tije

la u

dru

go.

Utj

ecaj

n

a kv

alit

etu

zr

aka

Ne

oče

kuje

se

utj

ecaj

-

-

Utj

ecaj

n

a kl

imat

ske

fakt

ore

B

laže

o

pad

anje

te

mp

erat

ure

zr

aka

u

nep

osr

edn

om

okr

uže

nju

jeze

ra.

Aku

mu

laci

ja

ved

po

sto

ji,

ned

e d

odi

d

o

znač

ajn

ijih

p

rom

jen

a -

Po

jača

n v

jeta

r n

a lo

kaci

ji je

zera

iz

razl

oga

kr

čen

ja/n

esta

nka

vi

soke

ve

geta

cije

n

a n

jego

vim

ob

alam

a.

Ne

ma

utj

eca

ja.

Na

loka

ciji

nem

a st

aln

ih v

edih

šu

msk

ih

po

vrši

na

-

Po

java

mag

le n

a lo

kaci

ji je

zera

M

anje

zn

ačaj

an O

dre

đen

bro

j m

aglo

viti

h d

ana

u g

od

ini

na

po

dru

čju

Ban

ovi

da j

e ve

d za

bilj

ežen

. O

vaj

pro

jeka

t n

ede

utj

ecat

i n

a p

ove

dan

je b

roja

tih

dan

a. M

ogu

da j

e

po

java

kra

tko

traj

ne

mag

le n

a m

ikro

loka

ciji

jeze

ra n

ako

n

pad

avin

a d

jelo

van

jem

tr

ansp

irac

ije

oko

lno

g b

iljn

og

-

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

X

VIII

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

KO

RIŠ

TEN

JA

po

kriv

ača.

Utj

ecaj

n

a m

ater

ijaln

a d

ob

ra,

ukl

juču

judi

ku

ltu

rno

h

isto

rijs

ko

i ar

heo

lošk

o n

aslij

eđe

Ne

oče

kuje

se

utj

ecaj

-

-

Utj

ecaj

na

pej

zaž

Izgr

adn

ja p

regr

ade

u n

a je

zeru

Ram

idi,

te n

a lo

kalit

etu

Sa

dn

ice

i fo

rmir

anje

ak

um

ula

cije

/rez

ervo

ara

Man

je z

nač

ajan

P

otr

ebn

o je

ure

đen

je o

bje

kta

pre

grad

e u

št

o

je

mo

gude

ve

doj

mje

ri

pri

lago

dit

i lo

kaci

ji,

od

no

sno

iz

vrši

ti

zasa

điv

anje

ve

geta

cije

i ko

rist

iti p

riro

dn

e m

ater

ijale

u

ure

đen

ju.

Red

ovn

o o

drž

avat

i ob

ale

aku

mu

laci

je

Iste

mje

re v

aže

i za

izgr

adn

ju r

ezer

voar

a Sa

dn

ice.

Utj

ecaj

na

stan

ovn

ištv

o i

in

fras

tru

ktu

ru

Ne

oče

kuju

se

utj

ecaj

i -

-

Međ

uo

dn

os

gore

n

aved

enih

utj

ecaj

a -

- P

rim

jen

om

nav

eden

ih m

jera

ko

d s

vako

g p

rep

ozn

ato

g u

tjec

aja,

po

dru

čje

ob

uh

vata

p

lan

iran

ih

ob

jeka

ta

oko

liš

ned

e b

iti

znač

ajn

o

ugr

ože

n

nam

jen

om

o

vog

po

stro

jen

ja


Institut za hidrotehniku G.F. U Sarajevu 1

1 UVOD

Prema Ugovoru o javnoj nabavci usluga br. 541/14 od 11.06.2014. zaključenog između Instituta za Hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu d.d. Sarajevo i Rudnika mrkog uglja „Banovidi“ d.d. Banovidi, Investitor je naložio izradu Studije o utjecaju na okoliš objekata akumulacije „Ramidi“, Duboki potok, pumpne stanice PS I, PS II i potisni cjevovod.

U cilju obezbjeđenja potrebnih količina tehnološke vode za vodosnabdijevanje planirane termoelektrane TE „Banovidi“, predviđeno je da se poveda zapremina postojede akumulacije na lokalitetu Ramidi koja je formirana pregrađivanjem dva mala potoka jalovinom iz iskopa rudnika mrkog uglja Banovidi. To bi se postiglo izgradnjom brane, na platou deponije jalovine preko koga sada prolazi asfaltni put lokalnog značaja. Potrebe za vodom, kota uspora i zapremina akumulacije, kao i osnovni koncept rješenja brane, definirani su u Idejnom projektu koji je bio na raspolaganju konsultantu tokom izrade Studije.

Studija utjecaja na okoliš za objekte budude akumulacije „Ramidi“, Duboki potok i pumpne stanice PS I i PS II sa potisnim cjevovodom obuhvatit de sve mogude i očekivane utjecaje na koje projekat može utjecati kao i na sve aspekte okoliša, stanovništva i infrastrukture. Pored opisa utjecaja u Studiji de biti opisano i trenutno stanje okoliša na lokaciji kao i očekivano stanje nakon što se projekat završi po opisu datom u Idejnom projektu.

1.1 Ciljevi i značaj izgradnje

Odlukom Vlade FBiH, br.98/10 od 15.02.2010.g., izgradnja Termoelektrane Banovidi, proglašena je projektom od javnog interesa i prioritetnim elektroenergetskim objektom u Bosni i Hercegovini. Izgradnja ovakvog industrijskog kompleksa ima ogroman ekonomski značaj za razvoj, ne samo Opdine Banovidi, ved i Tuzlanskog kantona, te je s tim u vezi, ved 24.03.2010.g., Vlada FBiH dala suglasnost investitoru RMU „Banovidi“, da započne izradu potrebne planske i projektne dokumentacije za izgradnju TE „Banovidi“.

Opdinsko vijede Opdine Banovidi je na sjednici održanoj 28.09.2013. godine donijelo Odluku br.: 10/01-02-218/13, kojom je utvrđen (potvrđen) strateški interes Opdine Banovidi za izgradnju TE „Banovidi“. Pored navedene Odluke, Opdina Banovidi je uradila i regulacioni plan „Termoelektrana-cementara Banovidi“ za period 2012-2022. čiji je nacrt usvojen na 8. redovnoj sjednici Opdinskog vijeda Banovidi 27.06.2013.godine, br. Broj:10/01-02- 180/13 i br. Broj:10/01-02- 181/13.

Ciljevi izgradnje objekata TE „Banovidi“ sa pratedim objektima akumulacije „Ramidi“, potisnih cjevovoda i rezervoara Sadnice su višestruki a glavni cilj je osigurati daljnji rad RMU „Banovidi“ kroz izgradnju objekta TE „Banovidi“ koji de biti glavni potrošač mrkog uglja iz ovog rudnika. Značaj izgradnje ovog objekta je dobio na snazi nakon najava realizacije projekata izgradnje novih blokova i modernizacije Termoelektrane „Tuzla“ (TE „Tuzla“) koja bi kao osnovnu pogonsku snagu koristila rudu lignit a ne mrki ugalj iz RMU „Banovidi“. Kako je TE „Tuzla“ bila jedan od glavnih kupaca uglja iz RMU „Banovidi“ (70% ukupne proizvodnje uglja), navedenim projektima bi došlo do prestanka nabavke ugljena iz RMU „Banovidi“ što bi dovelo do zatvaranja rudnika i gubitka više hiljada radnih mjesta. Gotovo cjelokupna privreda Opdine Banovidi ovisi o radu i poslovanju RMU „Banovidi“, što projekat izgradnje TE „Banovidi“ stavlja na listu prioriteta od značaja ne samo za lokalnu, nego i za širu zajednicu. Navedeni problem je potakao Vladu FBiH da proglasi ovaj projekat od javnog interesa.



Osnovni ciljevi izgradnje TE „Banovidi“ sa pratedim objektima su:

Izgradnjom termoenergetskog objekta na lokaciji RMU „Banovidi“ obezbijedit de se najekonomičnije korištenje primarne energije uglja površinskih kopova „Turija“, „Grivice“ i jame „Omazidi“. Analiza rezervi uglja na ovim lokacijama i drugi uslovi opravdavaju izgradnju ovog termoenergetskog objekta veličine 300 MW,

Nova TE „Banovidi“ je u osnovi namijenjena za proizvodnju električne energije uz mogudnost daljinskog grijanja lokalnog stanovništva,

Izgradnja nove TE „Banovidi“ omogudit de povedano direktno zapošljavanje (oko 200 novih radnih mjesta), a za rad takvih postrojenja vezano je angažovanje i različitih privrednih subjekata iz okruženja,

Izgradnja novih objekata kao što je povedanje kapaciteta akumulacije „Ramidi“ bi mogao doprinijeti razvoju kupališnog i ribolovnog turizma.

Trenutno Rudnik upošljava 2798 radnika, od čega 217 visokostručnih kadrova. Pored spomenutih zaposlenika, izgradnja novog postrojenja bi dovela do upošljavanja velikog broja novih lica, što je također, jedna od pozitivnih strana ovog projekta.

1.2 Raspoloživa dokumentacija za izradu studije

Rudnici mrkog uglja „Banovidi“ su Konsultantu stavio na uvid sljededu dokumentaciju:

II.E/ idejni projekat. Snabdijevanje vodom TE „Banovidi“. Knjiga II.E-1: Nasuta brana „Ramidi“ i uređenje Dubokog potoka,

II.E/ idejni projekat. Snabdijevanje vodom TE „Banovidi“. Knjiga II.E–2: Pumpne stanice „PS I“ i „PS II“ i potisni cjevovodi,

Izvodi iz katastarsko-knjižnih uložaka – Posjedovni listovi za K.O. Banovidi Selo i K.O. Pribitkovidi,

Zamljišnoknjižni izvadci za K.O. Banovidi Selo i K.O. Pribitkovidi,

Kopija katastarskog plana za akumulaciju „Ramidi“.

Pored navedene dokumentacije Konsultant je koristio i sljedede dokumente:

Prostorni plan Tuzlanskog kantona za period 2005-2025.g,

RMU „Banovidi“ (2013):Regulacioni plan „Termoelektrana - Cementara“ Banovidi. IPSA Institut Sarajevo. Sarajevo,

Studija utjecaja na okoliš TE „Banovidi“,

Hidrološki istražni radovi na području rudnika uglja „Banovidi“ - I godišnji izvještaj,

Ribarska osnova za ribolovno područje I – Sliv jezera Modrac (Banovidi, Živinice, Lukavac i Tuzla).



1.3 Zakonske osnove za procjenu utjecaja na okolinu

Procjena utjecaja na okoliš (PUO) je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti zahvata, s obzirom na okoliš, kao i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se negativni utjecaji sveli na najmanju mogudu mjeru, te postigao visok nivo zaštite okoliša.

„Zakonom o zaštiti okoliša“ (Službene novine FBiH, br. 33/03), čl. 53.-64. propisana je procedura procjene utjecaja na okoliš. Dodatna pojašnjenja se nalaze u „Pravilniku o pogonima i postrojenjima, za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš, kao i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad, samo ako imaju okolinsku dozvolu“ (Službene novine FBiH, br. 19/04).

Čl. 3. i 4. „Pravilnika o pogonima i postrojenjima, za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš, kao i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad, samo ako imaju okolinsku dozvolu“ (Službene novine FBiH, br. 19/04) definirani su pogoni i postrojenja za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš.

Čl. 5.i 6. Pravilnika definiraju pogone i postrojenja za koje se procjena utjecaja na okoliš vrši na osnovu provjere Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Objekt budude akumulacije „Ramidi“, Duboki potok i pumpne stanice PS I i PS II sa potisnim cjevovodima (Ø 500 i Ø 250) spada u grupu pogona za upravljanje vodama, brane i ostale instalacije namijenjene zadržavanju ili stalnom skladištenju gdje je nova ili dodatna količina vode koja se zadržava ili skladišti veda od 2 miliona m3. U slučaju jezera Ramidi planirana ukupna količina vode koja se namjerava zadržati je 5.500.000,00 m3 vode te je prema važedim zakonima ovo postrojenje u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Na osnovu Člana 3. i 4. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Službene novine FBiH, br. 19/04), predmetna hidroakumulacija sa pumpne stanice i potisni cjevovod spadaju u pogone i postrojenja za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš.

Tijekom izrade Studije utjecaja na okoliš, korišteni su sljededi propisi:

Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine F BiH, br. 33/03),

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša (Službene novine Federacije BiH br. 38/09,

Zakon o zaštiti prirode (Službene novine F BiH, br. 66/13),

Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine F BiH, br. 33/03),

Zakon o vodama FBiH (Službene novine F BiH, br. 70/06),

Zakon o upravljanju otpadom FBiH (‘Službene novine FBiH, broj: 33/03, 72/09),

Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima, koji mogu biti pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Službene novine F BiH, br. 19/04),

Izmjene i dopune Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima, koji mogu biti pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Službene novine F BiH, br. 29/08).

Pravilnik o načinu određivanja ekoloških prihvatljivog protoka (Službene novine FBiH, broj:04/13).



Uredba o opasnim i štetnim materijama u vodama (Službene novine FBiH, broj 43/07),

Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik SRBiH 18/80).

Također su konsultirani sljededi propisi Tuzlanskog kantona:

Zakon o šumama Tuzlanskog kantona (Službene novine Tuzlanskog kantona broj 9/12),

Zakon o vodama Tuzlanskog kantona (Službene novine Tuzlanskog kantona broj 11/08),

Zakon o zaštiti prirode Tuzlanskog kantona (Službene novine Tuzlanskog kantona broj 10/04),

Zakon o zaštiti od buke Tuzlanskog kantona (Službene novine Tuzlanskog kantona broj 10/04),

Zakon o zaštiti okolice (Službene novine Tuzlanskog kantona broj 06/98, 15/00).

1.4 Usklađenost sa prostorno-planskom dokumentacijom

U Izvodu iz Prostornog plana Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. godina, u poglavlju 11. Privreda, kao jedno od strateških opredjeljenja navodi se proizvodnja energije i to, između ostalih, iz termoelektrana zbog velikih rezervi uglja. U Prostornom planu također, stoji da je izgradnja novih, odnosno zamjenskih termoelektrana nede zahtijevati proporcionalne prostore ranijoj termoelektrani , da de bitno smanjiti zagađenje okoline, unaprijediti proizvodnju te da de poboljšati transportnu infrastrukturu kantona.

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK, dostavilo je izvod iz prostornog plana (Prilog br. 1) te konstatiralo da je predmetni lokalitet smješten u zapadnom dijelu opdine Banovidi, dijelom u naseljenom mjestu Banovidi Selo, a dijelom u naseljenom mjestu Pribitkovidi, na prostoru koji se nalazi u obuhvatu eksploatacionog polja uglja.



2 OPIS PREDLOŢENOG PROJEKTA

2.1 Opis lokacije

Planirani projekat Termoelektrane „Banovidi“ sa pratedim objektima akumulacija/rezervoara za vodosnabdijevanje zauzima područje Opdine Banovidi u Tuzlanskom kantonu, Federacija Bosne i Hercegovine. Lokacija kompleksa TE „Banovidi“ nalazi se na području između površinskih kopova (P.K.) P.K. „Turija“, P.K. „Grivice“ i P.K. „Čubrid“. Kako bi objekat TE „Banovidi“ funkcionirao, u sklopu istog planirana je izgradnja hidroakumulacije „Ramidi“ i rezervoara Sadnice sa pumpnim stanicama (PS I i PS II) sa potisnim cjevovodima (Ø 500 i Ø 250), a u planu je i korištenje voda iz vodotoka Duboki Potok, te sa jezera Breštica, ovisno o provedenim hidrološkim istraživanjima na lokalitetima. (Slika 1).

Ukupna površina jezera Ramidi trenutno iznosi oko 89 218 m2. Nalazi se na cca 9 km vazdušne linije zapadno od centra Banovida blizu mjesta Milidi. Sa sjeverne strane jezera nalazi se lokalna cesta koja povezuje mjesto Milidi sa Banovidima.

Slika 1. Lokacije vodozahvata za termoelektranu Banovidi

Lokacija bududeg kompleksa termoelektrane Banovidi se nalazi u blizini regionalne saobradajnice R 471 Banovidi – Lukavac.



2.2 Opis osnovnih karakteristika proizvodnog procesa

U cilju obezbjeđenja potrebnih količina tehnološke vode za vodosnabdijevanje planirane TE „Banovidi“, predviđeno je da se poveda zapremina postojede akumulacije na lokalitetu Ramidi na 5.500.000 m3. Predviđena godišnja potrošnja sirove vode za termoelektranu Banovidi iznosi 3,714 milijuna m3, a maksimalni protok 900 m3/h. Najvedi protok de biti ljetnom periodu kod visokih vanjskih temperatura.

Postojeda akumulacija je formirana pregrađivanjem dva mala potoka jalovinom iz iskopa mrkog uglja Banovidi. Povedanje zapremine bi se postiglo izgradnjom brane , na platou deponije jalovine preko koga sada prolazi asfaltni put lokalnog značaja. Osovina brane je generalno definirana po trasi postojedeg puta, odnosno po pravcu koji se pruža od naselja Ramidi prema naselju Milidi (Slika 2).

Slika 2. Prikaz planirane brane i akumulacije „Ramidi“

Za potrebe vodosnabdijevanja TE „Banovidi“ tehničkom vodom projektirani su sljededi objekti (Slika 3):

Nasuta brana, akumulacija „Ramidi“ ukupne zapremine 5.500.000,00 m3, sa rekonstrukcijom postojede saobradajnice,

Pumpna stanica PSI sa potisnim vodom, Ø 500mm na jezeru Ramidi,

Pumpna stanica PSII sa potisnim vodom, Ø 250mm-potok Sadnice,

Uređenje korita Dubokog potoka.



Slika 3. Idejno rješenje projekta akumulacije „Ramidi“ i trasama cjevovoda, te trasom Dubokog potoka.

Dakle, količina tehničke vode za potrebe TE „Banovidi“ bi se osigurala vodnih tijela: jezero Ramidi, Duboki potok i potok Sadnice.

Trenutno je u izradi hidrološka studija za potrebe vodosnabdjevanja TE „Banovidi“ koja de definirati potrebne količine vode koje de dotjecati u jezero Ramidi. Ukoliko navedena Studija bude pokazala da su količine vode iz vodnih tijela Duboki potok i Sadnice nedovoljne za prihranu vodom jezera Ramidi, u razmatranju je uključenje jezera Breštica kao i vodotoka Turija u sistem snabdijevanja vodom jezera Ramidi.

Opis proizvodnog procesa krede od vodotoka Sadnice i pumpne stanice II i završava na kraju potisnog cjevovoda Ø 500mm u objektu TE „Banovidi“.

Pumpna stanica PS II bi vode prepumpavala vode iz sliva Gornja Turija (rezervoar na potoku Sadnice) prema Dubokom potoku (cjevovodom Ø 250mm), te zajedno sa vodama Dubokog potoka uređenim koritom voda bi gravitaciono doticala do jezera Ramidi. Ukupne količine potrebne tehničke vode bi se iz jezera Ramidi preko PS I pumpale prema TE „Banovidi“. Količina vode koja se pumpa iz sliva Gornja Turija iznosi Q=50.00 l/s.

Pumpna stanica PS I je predviđena kao samostalan objekt sa tri pumpna agregata (dvije radne pumpe i jedna rezervna pumpa). Pojedinačno pumpe bi bile kapaciteta Q=450.00 m3/h, i Hm=85.80 m, s tim da bi u zajedničkom radu pumpale Q=900.00 m3/h – 950.00 m3/h. Objekt pumpne stanice lociran je neposredno uz postojedu saobradajnicu koja se proteže duž jezera Ramidi. Usvojene su horizontalne centrifugalne pumpe za q=450.00m3/h, i Hm=85.80m, N=125.00KW. Uronjene pumpe bi se u vertikalnoj izvedbi spustile u duboki šaht od krune nasipa do dna šahta dubina je oko 39.00 m, tim da bi iskop počeo prije nasipanja brane u dubini oko 20.00 m. Pristup pumpama omoguden je stupaljkama ili građevinskim liftom,na dnu šahta se nalazi instalirana muljna pumpa koja bi, za slučaj potrebe kad se tablastim zatvaračem zatvori dovod u šaht, ispraznila vodu iz istog i tad bi bio omoguden pristup pumpama u suhom.

Voda se iz jezera potisnim cjevovodom Ø 500mm transportira do termoelektrane „Banovidi“. Dužina potisnog voda prema situaciji je L=4 450.00 m. Potisni vod sa PS I kako je naprijed rečeno položen je uz postojedu saobradajnicu, dijelom kroz privatnu imovinu (ispod releja) te kad se

Brana Ramidi

Duboki potok

Potisni cjevovod Ø 500

Potisni cjevovod Ø 250

TE Banovidi

Jezero Ramidi



prođe naselje oko releja ulazi u jednu depresiju i dalje je u usponu dok ne krene prema planiranom platou TE „Banovidi“.

Usvojeni normalni profil brane ima sljedede karakteristike (Slika 4):

1. Osnovna širina krune brane je 10 m, a na nju se naslanja planum lokalnog puta širine također 10 m. Planum puta je na dužini od cca 200 m na istoj koti kao i kruna brane (400 mnm), što znači da praktično kruna brane na tom potezu iznosi 20 m. Na dužini od cca 300 m planum puta se postepeno spušta na kotu postojedeg puta (kota cca 383 mnm), a širina krune tijela brane je 10 m. Na dijelu brane od tačke loma njene ose do padine u pravcu naselja Milidi je brana u kruni širine 10 m,

2. Usvojen je nagib kosina 1:1.5 sa obje strane profila brane. Mada su na deponiji jalovinskog materijala konstatovani i vedi nagibi kosina, očekuje se da kod razastiranje materijala prilikom formiranja tijela brane nede trebati dodatni napor da se obezbijedi projektovani nagib,

Slika 4. Normalni profil projektirane brane (izvor II.E/ idejni projekat snabdijevanje vodom TE „Banovidi“, knjiga II.e–1: nasuta brana “Ramidi“ i uređenje Dubokog Potoka

3. Nadvišenje krune brane (kota 400 mnm) u odnosu na utvrđenu normalnu i maksimalnu kotu nivoa vode u akumulaciji (397 mnm) iznosi 3 m,

4. „Nizvodna“ kosina brane izvodi se bez bermi, ne računajudi na planum puta koji u izvjesnom smislu i na određenoj dužini djeluje kao berma. Kod „uzvodne“ kosine, odnosno kosine na strani akumulacije, predviđene su dvije berme: jedna na koti 397.50 mnm (0.5 m vedoj od kote normalnog uspora), a druga na 4 m nižoj, odnosno na koti 393.50 mnm. Ove berme imaju dvojaku ulogu: u izvjesnom smislu povedavaju stabilnost „uzvodne“ kosine brane u zoni očekivanih oscilacija i omogudavaju pristup akumulaciji u slučaju njenog turističko-rekreativnog korištenja,



5. Tijelo brane (Poz 1) izvodi se od neselektovanog jalovinskog materijala koji se ugrađuje bez posebnih zahtjeva u pogledu razastiranja i valjanja, što umnogome zavisi od vremenskih uslova prilikom izvođenja brane. Poželjno bi bilo da se to radi u periodu optimalne vlažnosti, a u konsultaciji između nadzora i projektanta odlučilo bi se o potrebi i načinu razastiranja i valjanja materijala,

6. Sa izvjesnim vremenskim pomakom u odnosu na ugradnju Poz. 1, ugrađuje se Poz.2 od laporovitog i zaglinjenog materijala koji se dobije selekcijom prilikom iskopa i transporta jalovinskog materijala. Ovaj materijal se razastire u slojevima i nabija do određene zbijenosti posebnim valjcima ili sa više prelazaka buldožerom, što de se posebno analizirati. Ovakav način ugradnje selektivnog materijala počinje 1.5 m ispod sadašnje površine, odnosnu u rovu koji je potrebno prethodno formirati iskopom (Slika 5).

7. Kompletna „uzvodna“ kosina brane do kote normalnog nivoa akumulacije, zajedno sa bermama, oblaže se kamenom oblogom minimalne veličine kamenih blokova 30 cm, koja se plaže na filtarski sloj debljine 15 cm. Kamena obloga se u nivou postojedeg platoa oslanja na „potpornu prizmu“ od nasutog kamenog materijala “.

8. „Uzvodna“ kosina do prve berme se pokriva slojem humusa i zatravljuje (Slika 5). To isto je mogude uraditi na kruni brane i „nizvodnoj“ kosini, što bi doprinijelo ambijentalnom uređenju prostora.

Slika 5 Detalj rješenja bermi na „uzvodnoj“ kosini brane

9. Planum lokalnog puta širine 10 m je sasvim dovoljan da se izvede kolovozna konstrukcija širine 7 m i bankinama širine 1.5 m (Slika 6). Put se izvodi u poprečnom nagibu prema rigolu koji treba obavezno izvesti, i to pažljivo i kvalitetno kako bi se izbjegla eventualna erozija tijela brane,



Slika 6 Detalj rješenja lokalnog puta duž brane

U današnjim uslovima Duboki potok teče relativno definiranim koritom do prilaska Ramidkom jezeru gdje se razlijeva i teče kako mu to dozvoljava teren nasut jalovinom. Pretpostavka je da vode Dubokog potoka otječu ka vodotoku Turija.

Projektom je predviđeno uređenje Dubokog potoka, kanalisanje i podizanje nivelete na nasip kako bi se osiguralo njegovo gravitaciono otjecanje prema Ramidkom jezeru. Regulacija Dubokog potoka počinje od tačke spoja sa potisnim cjevovod PS II.

2.3 Izvori i priroda emisija

Emisije koje se očekuju tokom faze izgradnje akumulacije „Ramidi“, rezervoara Sadnice, izgradnjom pumpnih stanica, te izgradnjom cjevovoda su emisije u zrak nastale radom mašina, transportom zemljanog materijala iz iskopa i materijala za građenje brane, , emisija buke izazvan radom građevinskih i transportnih mašina. Pored navedenih izvora emisija, ukoliko se gradilište bide organiziralo na mjestu izvođenja radova, očekuje se manja količina sanitarnih otpadnih voda iz toaleta u sklopu gradilišnog kampa.

Tokom faze izgradnje objekata brane „Ramidi“, rezervoara Sadnice, te pratedih cjevovoda sa pumpnim stanicama ne predviđa se nastanak i deponovanje otpada od građenja i komunalnog otpada u gradilišnom kampu. Očekivani otpad nastao tokom procesa izgradnje jeste građevinski otpad nastao iskopavanjem/premještanjem sloja zemljišta i drugog materijala, građevinski otpad, te komunalni otpad. U slučaju organizacije gradilišta na lokaciji izvođenja objekata i servisiranju građevinskih i transportnih vozila, mogud je nastanak ambalaže od maziva, zauljenih krpa i sl.

U fazi eksploatacije, mogud je nastanak otpada i na samoj akumulaciji „Ramidi“ na kojoj bi moglo dodi do nakupljanja komunalnog otpada nastalog od strane brojnih izletnika na bududem jezeru Ramidi.

Detaljni postupci upravljanja nastalim otpadom bit de dati u dijelu Plan upravljanja otpadom koji je sastavni dio ove Studije. Poštivanjem mjera datih u Planu upravljanja otpadom ne bi trebalo dodi do negativnih utjecaja po okoliš uzorkovanih nastalim otpadom na lokacijama izgradnje.



Tabela 1. Specifikacija otpada

Br. Skupina/ Naziv otpada Šifra otpada

Mjesto nastanka otpada

1. OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUDIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

13

1.1 Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

13 02

1.1.1 hlorirana ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje na bazi mineralnih ulja

13 02 04*

Skladišta ulja i maziva na građevinskom platou

1.1.2 nehlorirana ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje na bazi minerala

13 02 05*


1.1.3 sintetska ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

13 02 06*


1.1.4 biorazgradiva ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

13 02 07*


1.1.5 ostala ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

13 02 08*


1.2 Zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 13 08

1.2.1 otpad koji nije na drugi način specificiran 13 08 99* Materijal nastao nakon redovnog održavanja radne mašinerije

2 OTPADNA AMBALAŽA, APSORBENSI, MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEDA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15

2.1 Ambalaža 15 01

2.1.1 Ambalaža od plastike 15 01 02 Građevinski kamp

2.1.2 Ambalaža od metala 15 01 04 Građevinski kamp

2.1.4 Ambalaža od stakla 15 01 07 Građevinski kamp

2.1.5 Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materija ili je onečišdena opasnim materijama

15 01 10*

Građevinski kamp

3 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUDI ISKOPANU ZEMLJU SA ONEČIŠDENIH/KONTAMINIRANIH LOKACIJA)

17

3.1 beton, opeka/cigle, crjepovi/pločice i keramika 17 01

3.1.1 beton 17 01 01 Zona izvođenja radova i u slučaju rušenja objekata

3.1.2 opeka/cigle 17 01 02 Zona izvođenja radova ( u slučaju rušenja objekata)

3.1.3 crjepovi/pločice i keramika 17 01 03 Zona izvođenja



radova ( u slučaju rušenja objekata)

3.1.4 mješavine betona, opeke, cijepova/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06

17 01 07 Zona izvođenja radova ( u slučaju rušenja objekata)

3.1.5 mješavine bitumena koje nisu navedene pod 17 03 01 17 03 02 Zona izvođenja radova, rušenje kolovozne konstrukcije

3.2 zemlja (uključujudi iskopanu zemlju s onečišdenih/kontaminiranih lokacija), kamenje i iskopana zemlja od rada bagera

17 05

3.2.1 zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03 17 05 04 Zona izvođenja radova

3.2.2 iskopana zemlja koja nije navedena pod 17 05 05 17 05 06 Zona izvođenja radova

3.3 izolacioni materijali i građevinski materijali koji sadrže azbest

17 06

3.3.1 izolacioni materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01 i 17 06 03

17 06 04 Zona izvođenja radova( u slučaju rušenja objekata)

3.4 građevinski materijal na bazi gipsa 17 08

3.4.1 građevinski materijal na bazi gipsa koji nije naveden pod 17 08 01

17 08 02 Objekti na kojima se izvode radovi

3.5 ostali građevinski otpad i otpad od rušenja 17 09

3.5.1 miješani građevinski otpad i otpad od rušenja koji nije naveden pod 17 0 01, 17 09 02 i 17 09 03

17 09 04 Objekti na kojima se izvode radovi

4 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMADINSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA UKLJUČUJUDI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE)

20

4.1 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) 20 01

4.1.1 Papir i karton 20 01 01 Objekti na kojima se izvode radovi

4.1.2 Miješani komunalni otpad 20 03 01 Objekti na kojima se izvode radovi

4.2 ostali komunalni otpad 20 03

4.2.1 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način 20 03 99 Objekti na kojima se izvode radovi, gradilišni kamp

Tokom faze korištenja ne očekuju se emisije u okoliš.



3 OPIS OKOLIŠA NA KOJI PROJEKAT MOŢE IMATI UTJECAJ

3.1 Stanovništvo

Naselja koja gravitiraju području na kojem se namjeravaju vršiti radovi se nalaze u slijededoj tabeli.

Tabela 2. Naseljenost u blizini projektnog područja (Federalni zavod za statistiku, 2013)

Naselje Broj stanovnika

Banovidi Selo 2 549

Milidi 187

Pribitkovid 504

Ukupno 3 240

Samo područje zahvadeno projektnim radovima nije stalno naseljeno. Na području jezera Ramidi postoji nekoliko objekata za privremeno stanovanje (vikendica), a na području sadnica postoje objekti čija je eksproprijacija ranije završena i koji su u vlasništvu RMU Banovidi (Slika 7, Slika 8, Slika 9).

Slika 7. Objekt u vlasništvu RMU Banovidi, lokacija Sadnice

RIJEK

A

RAČA



Slika 8. Objekti privremenog stanovanja na lokaciji jezera Ramidi – južna strana

Slika 9. Objekti privremenog stanovanja na lokaciji jezera Ramidi – zapadna strana

Zemljište je vedim dijelom u vlasništvu RMU „Banovidi“. Prostor budude akumulacije obuhvata katastarske čestice naselja Pribitkovidi i Banovidi Selo. Iako je vedi dio parcela zahvadenih projektom u vlasništvu RMU „Banovidi“, planiranim projektom de se zahvatiti 27 privatnih parcela uz jezero Ramidi. Ukupna površina 27 privatnih parcela zahvadenih planiranim projektom iznosi 86



283 m2. Na predmetnim parcelama se nalazi pet stambenih objekata, ostala imovina predstavlja poljoprivredne površine (oranica/njiva), pomodne objekte, šume i livade.

Tabela 3. Privatne parcele zahvadene projektom u K.O. Pribitkovidi

R.br. Parcela Površina (m2) Imovina

1 1537 1 044 Stambena zgrada, dvorište i vodnjak

2 1533 1 043 Vodnjak

3 1538 308 Vodnjak

4 1522/3 1 666 Njiva

5 1539 414 Stambena zgrada, dvorište

6 1540 311 Stambena zgrada, dvorište

7 1542 1 108 Stambena zgrada, dvorište, dvije pomodne zgrade, njiva

8 1534 689 Vodnjak

9 1522/1 5 264 Njiva

10 1516 1 186 Vodnjak

11 1517/1 8 424 Livada

12 1520/5 526 Šuma

13 1600 5 565 Livada

Ukupno 27 548

Tabela 4. Privatne parcele zahvadene projektom u K.O. Banovidi selo

R.br. Parcela Površina (m2) Imovina

1 372/1 1 925 Šuma

2 86 3 753 Njiva

3 89 3 385 Njiva

4 95 1 924 Pomodna zgrada, njiva

5 90 3 333 Njiva

6 98 1 143 Pomodna zgrada, njiva

7 91 2 696 Njiva

8 93/1 8 822 Stambena zgrada dvorište, njiva

9 96 4 477 Livada

10 77 13 019 Njiva

11 75 3 908 Njiva

12 76 1 172 Šuma

13 73/1 1 478 Šuma

14 74/1 7 700 Njiva

Ukupno 58 735

Karta parcela zahvadenih planiranim projektom nalazi u Prilogu 2 ove Studije, dok se posjedovni listovi nalaze u prilozima 3 i 4 Studije.



3.2 Zemljište

Zemljište na kojem se planira izgradnja objekata je dijelom rudničko zemljište, odnosno površinska eksploatacija rude uglja (Slika10). Manji dio zemljišta pripada šumskom i poljoprivrednom zemljištu. Sa zapadne, južne i jugoistočne strane utvrđene su i površine građevinskog zemljišta (Prilog 1, Prilog 2, Prilog 3).

Prilikom obilaska terena zabilježena je pojava uzgoja kultura i to, uglavnom manjih nasada povrtlarskih kultura namijenjenih za vlastite potrebe.

Slika 10. Degradirana površina rudarskog zemljišta na lokalitetu Ramidi

Slika 11. Divlja deponija na lokalitetu Sadnice



Najzastupljeniji tipovi tala u Opdini Banovidi su distrični kambisoli na silikatnim stijenama a u projektnom području su zastupljeni i eutrični kambisoli sa rankerom i luvisolom na serpentinitu (Slika 12). Degradacija tla izazvana radom površinskih kopova rudnika mrkog uglja prouzrokovala je pojavu i nerazvijenih zemljišta, te područja bez zemljišta.

LEGENDA

Eutrični kambisol i nizovi ranker-kambisol i kambisol-luvisol na serpentinitu i peridotitu

Distrični kambisol na kiselim silikatnim stijenama

Nerazvijene zemljišta i deposol

Granica opdine Banovidi

Slika 12. Tipovi tala u Opdini Banovidi (Stevanovid, V. et all, 19831)

1 Stevanovid, V et all (1983): Ekološko-vegetacijska rejonizacija BiH. Šumarski fakultet u Sarajevu. Posebna izdanja, br. 17. Sarajevo.



3.3 Klimatološke karakteristike

3.3.1 Temperature zraka

Temperature zraka područja Opdine Banovidi odgovaraju umjereno kontinentalnoj klimi. Srednja godišnja temperatura iznosi T=10,2°C. Najtopliji mjesec je juli sa srednjom temperaturom T=19,8°C, a najhladniji je januar sa srednjom temperaturom T=1,1°C. Temperaturni minimum a i maksimum imaju tendenciju pomjerana ka mjesecima februar i august. Tipična odlika klime je i kotlinska inverzija, uslijed koje u stabilnim vremenskim uslovima u kotlini nastaje jezero hladnog zraka, što je naročito izraženo u zimskom periodu. To uzrokuje izražene pojave magle, a u uslovima povedanog zagađenja i smoga. Pojava i zadržavanje magle na prostoru Opdine Banovidi jako varira od godine do godine. Tako je zabilježeno da je u toku jedne godine zabilježeno svega 18 dana sa maglom dok su zabilježene godine sa 80 i više dana sa pojavom magle. Pojava magle je vezana za hladniji period godine (jesen-zima) dok je u toplijem periodu godine ona dosta rjeđa.

3.3.2 Padavine

Podaci o padavinama su dostupni sa kišomjerne stanice Banovidi koja je bilježila rezultate količina padavina na godišnjem nivou u periodu 1964-1986.g. Srednja godišnja količina padavina iznosi Psr = 956,5 mm/god, što odgovara klimatskim karakteristikama umjereno kontinentalne klime.

Maksimalne godišnje padavine za područje Banovida iznosile su P=1254 mm/god, dok su minimalne iznosile P=689 mm/god. Srednje godišnje vrijednosti relativne vlažnosti zraka za meteorološke stanice koje su u blizini Banovida se kredu od 77% (Kladanj) do 80% (Živinice).

Evaporacija i evapotranspiracija za područje Banovida sa vodenih površina iznosi 714 mm, dok stvarna evapotranspiracija iznosi 485 mm. Potencijalna evapotranspiracija za područje Banovida se krede do 571 mm.

Godišnji tok oblačnosti u vrlo visokoj podudarnosti sa tokom relativne vlažnosti. Osim prosječne pokrivenosti neba sa oblacima vrlo bitan pokazatelj je srednji broj oblačnih dana kako po mjesecima tako i godišnje. Analizom godišnjeg toka oblačnosti može se redi da je za područje Banovida najniža oblačnost u augustu (37 %), dok je najveda u decembru (76 %). Prosječna oblačnost je najveda u toku sezone zime (71 %), nakon čega slijedi sezona proljeda (59 %), zatim jeseni sa 56 % dok je u toku ljeta oblačnost iznosi svega 44%.

3.3.3 Vjetar

Na meteorološkoj stanici Banovidi je evidentirana pojava i učestalost vjetrova, te karakteristike vjetrova po pravcu i jačini. Raspoloživi su podaci dati narednoj tabeli i ruži vjetrova (Slika 13).



Tabela 5. Brzina i učestalost vjetra na meteorološkoj stanici Banovidi

Smjer vjetra S SI I JI J JZ Z SZ

Brzina vjetra m/s 2,62 2,10 2,40 2,59 3,50 4,60 3,10 3,80

Učestalost (zbrojno) 337 704 15 37 7 301 235 1305

Učestalost % 11,5 23,9 0,5 1,3 0,2 10,2 8,0 44,4

Slika 13. Ruža vjetrova za područje Opdine Banovidi

3.4 Zrak

Na području Opdine Banovidi nema instaliranih stalnih mjerača kvalitete ambijentalnog zraka, ved se monitoring vrši povremeno uz pomod mobilne stanice. U 2013. godini, mobilna stanica za mjerenje kvalitete ambijentalnog zraka je postavljena u centru naseljenog mjesta Banovidi cca 10 km istočno od lokaliteta jezera Ramidi. Mjerenja su obavljena u dva perioda i to: od 08.05.2013. do 31.05.2013. godine, te u periodu od 11.11.2013. do 31.12.2013.

Tabela 6. Koncentracija zagađujudih materija u zraku, lokalitet Banovidi, 08.05-31.05.2013.

Zagađujuda materija Utvrđene vrijednosti (µg/m3)

Minimalne Maksimalne Prosječne

Sumpordioksid (SO2) 3,9 34,9 15,9

Azotdioksid (NO2) 16,9 34,2 23,0

Ugljenmonoksid (CO) 200 600 300

Ozon (O3) 17,8 29,6 23,3

Suspendovane čestice (PM2,5) 9,0 23,8 13,9



Tabela 7. Podaci o broju satnih intervala kada su koncentracije zagađujudih materija prelazile

pragove upozorenja i pragove uzbune na području opdine Banovidi 08.05-31.05.2013

Zagađujuda materija

Prag upozorenja Prag uzbune

Propisane vrijednosti

(µg/m3)

Broj satnih prekoračenja

vrijednosti

Propisane vrijednosti

(µg/m3)

Broj satnih prekoračenja

vrijednosti Sumpordioksid (SO2) - - 500 -

Azotdioksid (NO2) - - 400 -

Ozon (O3) 180 - 240 -

Koncentracije sumpordioksida, azotdioksida i ugljenmonoksida nisu prelazile prosječne granične i tolerantne vrijednosti utvrđene Pravilnikom o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka („Službene novine FBiH“ broj: 1/12).

Tabela 8. Rezultati mjerenja zagađujudih materija lokalitet – krug sportske dvorane (11.11.2013. do 31.12.2013. godine)

Zagađujuda materija Utvrđene vrijednosti (µg/m3)

Minimalne Maksimalne Prosječne

Sumpordioksid (SO2) 29,9 449,5 233,3

Azotdioksid (NO2) 33,6 129,5 73,9

Ugljenmonoksid (CO) 300 3200 1800

Ozon (O3) - - -

Suspendovane čestice (PM2,5) 6,0 166,9 71,5

Tabela 9. Podaci o broju satnih intervala kada su koncentracije zagađujudih materija prelazile

pragove upozorenja i pragove uzbune na području opdine Banovidi (11.11.2013. do 31.12.2013. godine)

Zagađujuda materija

Prag upozorenja Prag uzbune

Propisane vrijednosti (µg/m3)

Broj satnih prekoračenja vrijednosti

Propisane vrijednosti (µg/m3)

Broj satnih prekoračenja vrijednosti

Sumpordioksid (SO2) - - 500 78

Azotdioksid (NO2) - - 400 -

Ozon (O3) 180 - 240 -

Koncentracije sumpordioksida i azotdioksida prelazile su prosječne granične i tolerantne vrijednosti utvrđene Pravilnikom o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka („Službene novine FBiH“ broj: 1/12 ), dok koncentracije ugljenmonoksida nisu prelazile prosječne granične i tolerantne vrijednosti pomenutog Pravilnika.



Zbog povedanja koncentracija sumpordioksida, Ministarstvo je 19.12.2013. godine obavijestilo Kantonalni operativni centar civilne zaštite da su se stekli uslovi za proglašenje epizode uzbune, koja je trajala sve do 27.12.2013. godine kada je proglašen i njen prestanak.

Na lokaciji projektnog područja tj. u bližoj okolini jezera Ramidi ne postoje stalna niti povremena mjerenja kvalitete ambijentalnog zraka.

3.5 Geologija

3.5.1 Geološke i hidrogeološke karakteristike terena

U cilju obezbjeđenja potrebnih količina tehnološke vode za vodosnabdjevanje planirane TE „Banovidi“, predviđeno je povedanje zapremine postojede hidro-akumulacije „Ramidi”, koja je nastala uslijed deponovanja jalovinskog materijala iskopanog s prostora površinskog kopa „Rudnika mrkog uglja Banovidi“. U tom smislu, odloženi materijal kao nasuta brana, pozicionirana upravno na liniju toka dva mala potoka formira pregradu, te na taj način definira liniju uspora do kote terena (k.379), na kojoj trenutno egzistira površina vodne plohe ove akumulacije.

Povedanje zapremine hidro-akumulacije „Ramidi” omogudila bi izgradnja nasute brane konstruktivne visine cca 20 m, čiju osnovu predstavlja plato nastao deponovanjem iskopane jalovine s prostora ovog rudnika.

Shodno navedenim potrebama investitora za dovoljnim količinama tehnološke vode, predviđeno je da kota uspora vodnog ogledala akumulacije „Ramidi“ dostigne visinu 397 m.n.m. Ovakav rezultat nužno iziskuje istovremeno podizanje razine lokalnog asfaltnog puta po kruni nasute brane, čim bi se obezbjedio kontinuitet saobradajne infrastrukture duž trase platoa koji de na ovom lokalitetu biti potopljen.

Slika 14. Pregledna karta sa položajem brane i akumulacije „Ramidi“



S tim u vezi, predviđen je i dotok vode iz vodotoka Duboki Potok u jezero „Ramidi“, kojim bi se obezbijedilo njegovo kontrolisano proticanje rubnim dijelom jalovinskog nasipa, svodedi ga u ovu akumulaciju putem bočnog kanala.

Kako bi se postigao željeni rezultat u smislu dostizanja maksimalne kote uspora vodne površine u akumulaciji „Ramidi“, investitor u slivu Gornje Turije također predviđa izvedbu manje akumulacije „Sadnice“, čija bi se voda putem crpnog postrojenja prepumpavala u Ramidko jezero.

U vezi s naznačenim konstatacijama, vrijedno je naglasiti kako je u neposrednom okruženju akumulacije „Ramidi“ po osnovu dostupne dokumentacije, kao i provedenih terenskih istraživanja, zabilježena specifična geologija ovog lokaliteta, čija litologija i tektonski sklop uz karakterističnu morfologiju, predstavlja osnovu za formiranje predmetne vještačke vodne površine.

3.5.2 Geološka građa i tektonski sklop terena

Geološka građa terena u području akumulacije „Ramidi“ koja podrazumijeva i njeno neposredno okruženje, predstavljena je tvorevinama jurskog ofiolitskog melanža (J), koji se nalazi u tektonskom ili eroziono-tektonskom odnosu prema mlađim jursko-krednim, oligomiocenskim, miocenskim i kvartarnim sedimentima (Slika 15). Jurski melanž je heterogeni kompleks vrlo raznovrsnih magmatskih i sedimentnih stijena. Ovaj kompleks ima haotičan prostorni razmještaj bez pravilnosti u načinu pojavljivanja i prostornoj zastupljenosti pojedinih litofacijalnih cjelina. Dominantnu prisutnost unutar predmetne sredine imaju serpentiniti, te vezane klastične sedimentne stijene, pomiješane s bazičnim i ultrabazičnim magmatitima. U strukturnom pogledu melanž predstavlja sedimente stare okeanske kore, formirane pri submarinskim izlivima, gdje je odnos između pojedinih magmata i sedimentacionog masiva uvijek tektoniziran.

U prostoru istraživanja, jursko-kredni (J,K), konglomerati, krupnozrni pješčari, breče, laporci i masivni krečnjaci, pozicionirani su transgresivno i konkordantno na jurski melanž, dok se također u transgresivnom, ali diskordantnom odnosu preko ovih ultramafita, zamjeduju sedimenti Paleogena i Neogena.

Paleogen je na lokalitetu Karahodžidi predstavljen oligocen-miocenskim (Ol,M), konglomeratima, pješčarima i laporima („Crvena serija“), koji se s istoka pretežno nalaze u disekciji prema konjuškim ultramafitima. U identičnom tektonsko-erozionom odnosu, sa zapadne strane ultramafitskog masiva, kao i akumulacije „Ramidi“, formiran je Neogen (M1,2), ovog prostora, izdeponovan u vidu miocenskih naslaga uglja, lapora i krečnjaka.

U tektonskom smislu, sedimentne tvorevine donjeg i srednjeg Miocena (M1,2), pripadaju strukturno facijalnoj jedinici slatkovodnih neogenih basena (Slika 15).

Kvartarne tvorevine prostora istraživanja, obzirom na Strahler-ovu kategorizaciju površinskih vodotoka i njihovu blizinu u neposrednom okruženju, imaju marginalan karakter pojavljivanja. Opdenito, ovi sedimenti zastupljeni su kao aluvijalna (al), šljunkovito-pjeskovita depoziciona sredina, čija se debljina zapaža sporadično i u tragovima.



L E G E N D A :

al Aluvion (šljunak i pijesak)

M1,2 Ugalj, lapori i kreĉnjaci

Ol,M „Crvene serija“ (konglomerati, pješĉari lapori)

J,K Konglomerati, krupnozrni pješĉari, breĉe, laporci i masivni kreĉnjaci

Se Serpentiniti

Rasjed

Aproksimativno definirana granica površinske akumulacije Ramići

na lokalitetu Karahodţići

Slika 15. Geologija terena s dispozicijom akumulacije Ramidi i lokalnom infrastrukturom

3.5.3 Hidrogeološke karakteristike i funkcija stijenskih masa

Prostor istraživanja koji podrazumijeva lokalitet Karahodžidi, u hidrogeološkom smislu izgrađen je unutar litofacijalne sredine, koja ovisno o strukturi poroznosti, vodopropusnosti i vodoocjednosti ima dosta ujednačenu hidrogeološku funkciju.

U tom smislu, izdvojene su dvije kategorije stijenskih masa:

a. vodopropusne stijene,

b. vodonepropusne stijene.



a) Vodopropusne stijene, zastupljene su sedimentima intergranularne poroznosti, pretežno prisutnim unutar bliskog okruženja lokalnih površinskih tokova, na skromno eksponiranom zaravnjenom dolinskom dnu (aluvijalni akumulacioni sedimenti Kvartara). Stijene ove kategorije, kako je prethodno naglašeno imaju zanemarivu zastupljenost na površini terena. Izgrađene su od šljunkovito-pjeskovitih naslaga intergranularne poroznosti u kojim je formirana vrlo slaba (plitka), izdan sa znatno promjenjivom zonom kolebanja slobodne vodne površine. Uzimajudi u obzir navedene elemente, sukladno pradenju podužnog profila aluviona, može se zaključiti kako unutar ove sredine ne postoji izdanski tok koji je u direktnoj vezi s površinskom vodom rijeke Turije. Prihranjivanje podzemnih voda vrši se vertikalnom infiltracijom oborina tek u širem okruženju, koje podrazumijeva vodotoke Seonu i Turiju, gdje je zabilježena i nešto značajnija debljina aluvijalnih naslaga (aproksimativno par desetina cm).

U tom smislu (s obzirom na udaljenost i povoljnu hipsometrijsku poziciju lokaliteta Karahodžidi, te okruženje vrlo slabe vodopropusnosti), akumulacija koja se formira unutar ove aluvijalne izdani, premda ima zanemariv gubitak basenske vode, praktički ne ostvaruje utjecaj na projektovani objekat površinskog vodotoka „Ramidi“.

Slika 16. Hidrogeološka karta s dispozicijom akumulacije Ramidi i lokalnom infrastrukturom



b) vodonepropusne stijene, predstavljene su polifacijalnim kompleksom jurskog (J), ofiolitskog melanža magmatskih stijena (doleriti, spiliti, serpentiniti i gabrovi), te jursko-krednim (J,K), oligo-miocenskim (Ol,M), kao i sedimentima donjeg do srednjeg Miocena (M1,2). Pojedini litološki članovi ovog kompleksa izražavaju slabu vodopropusnost s karakteristikom pukotinske poroznosti. Međutim, obzirom na izrazito zastupljeno okruženje vodonepropusne sredine, u osnovi predstavljaju hidrogeološku barijeru, koja shodno poziciji u građi terena, predstavlja podinski hidrogeološki izolator aluvijalnom kolektoru zanemarive modnosti (Slika 16).

Debljina ovih tvorevina, sukladno podacima OGK BiH, list Zavidovidi, u ukupnom iznosu predstavlja modnu vodonepropusnu seriju, čija vrijednost dostiže do 2000 m.

3.6 Hidrologija i kvaliteta voda

3.6.1 Hidrologija

Na predmetnoj lokaciji projekta postoje manji površinski vodotoci Duboki potok i Sadnice koji nisu stalnog karaktera, te presušuju u ljetnim mjesecima. Navedeni vodotoci pripadaju slivu rijeke Turije koja se u konačnici ulijeva u jezero Modrac.

Akumulacija „Ramidi“ predstavlja zaostalu depresiju odlagališta jalovine P.K. Turija, i nije locirana na stalnom vodotoku. U sadašnjim okolnostima jezero Ramidi se u glavnom puni oborinskim vodama sa sopstvenog sliva veličine oko 0,6 km², i vrlo malim dijelom podzemnim doticanjem. Iz jezera Ramidi izlazi istoimeni potok Ramidi. Na predmetnoj lokaciji dominira površinsko otjecanje vode.

Da bi se obezbjedila tehnološka voda za bududu termoelektranu Banovidi planiran je akumulacioni prostor „Ramidi“. Punjenje budude akumulacije, vršilo bi se, korištenjem površinskog otjecanja sa bliskih slivnih površina, koje su i prije značajnih morfoloških promjena izazvanih površinskom eksploatacijom egzistirale kao stalni ili povremeni vodotoci. Svi Studijom odabrani vodotoci odnosno slivne površine pripadaju padinama južnog oboda zapadnog dijela Banovidkog bazena, koje trenutno nisu obuhvadene rudarskim radovima na P.K. „Čubrid“ i P.K. „Turija“, a spadaju u dio gornjeg sliva rijeke Turije. Otjecanje sa odabranih slivova se trenutno odvija putem brojnih jaruga i potočida, koji su povremenog ili stalnog karaktera. Svi navedeni slivovi de za budude punjenje akumulacije Ramidi, zahvatit jedinstvenim sabirnim kanalom. Važno je istadi da na ukupnom slivnom području koje se razmatra za navedene potreba nema stalnih izvora. Hidrološka mjerenja i osmatranja2 u dosadašnjem periodu provedena su na sljededim lokacijama obuhvadenim ovom Studijom:

Izlazu iz jezera Ramidi,

Dubokom potoku,

Potoku Sadnice,

Jezeru Breštica.

Period istraživanja proveden u sezoni 2013/2014 god., sa aspekta hidroloških osmatranja ne može se smatrati reprezentativnim.

2 IMD Sarajevo (2014): Hidrološki istražni radovi na području rudnika uglja „Banovidi“ – I godišnji izvještaj. Sarajevo



Navedenom obradom prikupljenih podataka o vodostajima preko konstruisanih krivih proticaja dobiveni su srednji dnevni protoci za osmatrani period kao što slijedi:

vodotok Ramidi Qsr = 0,0060 m3/s,

vodotok Duboki potok iznosi: Qsr = 0,0341 m3/s,

vodotok Sadnice koji iznosi: Qsr = 0,0195 m3/s.

Prosječni godišnji proticaj vodotoka Breštica iznosi Qsr = 0,280 m3/s. Treba napomenuti da jezero Breštica nije predmet procjene utjecaja na okoliš s obzirom da nije razmatrano ni raspisanim tenderom za izradu ove Studije. Ovdje se daju hidrološke karakteristike vodotoka Breštica s obzirom da je od značaja za bilancu voda jezera Ramidi.

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

2

7

A

B

Sl

ika

17

. Lin

ija

traj

anja

pro

tica

ja z

a je

zero

Ram

idi (

A)

i Du

bo

ki p

oto

k (B

)

A

B

Sl

ika

18

. Lin

ija

traj

anja

pro

tica

ja z

a vo

do

tok

Sad

nic

e (

A)

i je

zero

Bre

štic

a (B

)



Hidrološka istraživanja provedena su najvedim dijelom u sušnog perioda, koji je trajao skoro čitav period istraživanja, osim mjeseca aprila 2014. kada su zabilježene veoma intenzivne padavine. Stoga se navedeni rezultati ne mogu smatrati reprezentativnim. Kao ilustracija osmotrenog vodnog potencijala na slikama 17. i 18 date su dobivene linije trajanja protoka na ovim vodotocima. Bududa hidrološka istraživanja de definirati raspoloživi hidrološki potencijal razmatranih vodotoka, za duži hidrološki niz, te eventualnu neophodnost uključenja i drugih vodotoka za punjenje jezera Ramidi. Pored toga, definirat de se količina koju je potrebno prema važedem Pravilniku o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Službene novine FBiH, broj: 04/13) ispuštati kao ekološki prihvatljiv protok (EPP).

3.6.2 Kvaliteta voda

Za potrebe Studije utjecaja na okoliš rađene su fizičko-hemijske analize vode jezera Ramidi, kao i sljededih vodotoka: potok Ramidi, Duboki potok, te Sadnice. Uzorkovanje je provedeno u augustu mjesecu 2014. godine, dakle u periodu niskih vodostaja (Slika 19; Slika 20). U svim uzorcima, određivane su vrijednosti sljededih fizičko – hemijskih parametara: mutnoda, pH vrijednost, ukupni isparni ostatak na 105 oC, suspendirane čvrste supstance, rastvoreni kiseonik i zasidenost kiseonikom, elektroprovodljivost, ukupna, karbonatna i nekarbonatna tvrdoda, kalcij, magnezij, željezo, hloridi, amonijačni, nitratni i nitritni nitrogen, ortofosfati, sulfati, utrošak KMnO4, biokemijska potrošnja kiseonika (BPK5) i hidrokarbonati.

A

B

Slika 19. Mjesto uzorkovanja u jezeru Ramidi (A) i na potoku Ramidi (B)

A

B

Slika 20. Mjesto uzorkovanja vode u Dubokom potoku (A) i potoku Sadnice (B)



Sve fizičko-hemijske analize za potrebe izrade ove Studije provedene su od strane Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu.

Rezultati ispitivanja gore spomenutih parametara uspoređeni su sa važedom Uredbom o opasnim i štetnim materijama u vodama (Službene novine FBiH, broj 43/07) (u daljem tekstu: Uredba), dok je klasifikacija vode vršena prema Uredbi o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik SRBiH 18/80) (u daljem tekstu: Uredba o klasifikaciji voda) koja je još uvijek važeda na teritoriji FBiH.

Jezero Ramići

Prema rezultatima provedenih analiza, na jezeru Ramidi zabilježena je veoma niska saturacija kiseonikom od 56,3% što može biti uzrokovano povedanim bakteriološkim opteredenjem. U prilog ovoj tvrdnji idu i povišene koncentracije organske materije izražene preko utroška KMnO4 koji je na jezeru Ramidi prelazio Uredbom dopuštene koncentracije i iznosio je 6,39 mg O2/l. Voda je pokazivala i nešto višu pH vrijednost koja je iznosila 8,56 i neznatno je prelazila propisanu MDK prema pomenutoj Uredbi. Ostali parametri su bili u okviru MDK vrijednosti. Nisu primijedene povedane koncentracije nutrijenata azotnih i fosfornih jedinjenja, te nema indikacija da je opteredenje antropogenog porijekla. Kada se radi o mineralizaciji vode čije vrijednosti mogu biti značajne ukoliko de se voda koristiti za potrebe termoelektrane, može se redi da ukupna mineralizacija vode nije bila visoka, a dominantna je karbonatna tvrdoda.

Potok Ramići

Kvalitet vode potoka Ramidi veoma je sličan jezeru Ramidi, posebno ukupna mineralizacija vode što je očekivano bududi da se radi o istoj vodi koja izlazi iz jezera. I na ovom potoku zabilježena je niska saturacija kiseonikom koja je iznosila 55,8%, te se samo na osnovu ovog parametra vodotok svrstava u III klasu prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka. Koncentracije organske materije u vodi, izražene preko utroška, kretale su se oko 4,06 mg O2/l koje, iako dosta visoke nisu prelazile Uredbom propisane vrijednosti, dok su svi ostali parametri bili u okviru ovih vrijednosti. Na osnovu provedenih analiza može se zaključiti da se kvalitet vode ne mijenja značajnije nakon izlaza iz jezera Ramidi.

Duboki potok

Fizičko-hemijskim analizama vode Dubokog potoka ustanovljena je izuzetno niska vrijednost saturacije kiseonikom, koja je iznosila svega 27,1%, na osnovu čega se ovaj vodotok svrstava u IV klasu prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka. Treba, međutim uzeti u obzir da je zabilježen veoma nizak vodostaj, te da su mjerenja iz augusta mjeseca 2014. godine jedini dostupni podaci, te se ne može sa sigurnošdu tvrditi da li se klasa vodotoka zadržava tokom čitave godine. U kišnim periodima očekivana su značajnija razblaženja, iako je vjerovatno da se saturacija kiseonikom ne bi značajnije razlikovala od vrijednosti zabilježenih na jezeru Ramidi koje su također, veoma niske. Također, došlo je i do povedanja pH koja je iznosila 8,70 što je iznad Uredbom dozvoljenih vrijednosti. Na ovom vodotoku primijedena su i značajnija odstupanja koncentracija azotnih jedinjenja, posebno amonijaka od Uredbom propisanih vrijednosti. Može se zaključiti da i na ovom vodotoku postoji značajnije prisustvo organske materije jer su vrijednosti izražene preko utroška



KMnO4 bile 4,52 mg O2/l što je veoma blizu MDK vrijednosti. Ukupna mineralizacija vode dosta je visoka ali, zbog niskog vodostaja, ne može se sa sigurnošdu tvrditi da se radi o vodi čija bi mineralizacija bila dosta veda od jezera Ramidi. Međutim, ono što se može primijetiti je dosta visok udio sulfata i nekarbonatne tvrdode te je mogude zaključiti da se radi o dosta tvrdoj vodi.

Sadnice

Na osnovu fizičko-hemijskih analiza vode, kao i kod drugih vodotoka ispitivanih za potrebe ove Studije i na ovom potoku ustanovljene su veoma niske vrijednosti saturacije kiseonikom koja je iznosila 50,7%, te je svrstavala vodotok u III klasu prema Uredbi o klasifikaciji vodotoka. Vrijednosti nutrijenata bile su također, povišene, posebno koncentracije nitrita što ukazuje na svježe organsko opteredenje antropogenog porijekla. Ovakvi rezultati nisu neočekivani s obzirom na blizinu naselja koja svojim komunalnim otpadnim vodama imaju utjecaj na ovaj vodotok. Ono po čemu se ovaj vodotok znatno razlikuje od drugih obuhvadenih analizama u okviru ove Studije je izuzetno visoka mineralizacija vode kao i ukupna tvrdoda. Izmjerena je veoma visoka koncentracija sulfata od 190,40 mg/l, tako da više od polovine ukupne tvrdode je nekarbonatna tvrdoda. Najvjerovatnije porijeklo sulfata u vodi je iz sumporovitih ugljeva ugljenokopa koji se nalazi u neposrednoj blizini vodotoka. Ovakva voda nije pogodna za korištenje za potrebe termoelektrane, te je neophodno njeno omekšavanje i prečišdavanje.

Tabela 10. Rezultati fizičko-hemijskih analiza vode Ramidkog jezera, potoka Ramidi, Dubokog potoka i Sadnice

Parametar MDK Jezero Ramidi

Potok Ramidi

Duboki potok

Potok Sadnice

Datum uzimanja uzoraka – 13.08.2014. 13.08.2014. 13.08.2014. 13.08.2014.

Temperatura vode (oC) – 27,5 27,2 22,0 21,3

Mutnoda (NTU) – 7,23 4,40 0,87 4,12

pH vrijednost 6,8 – 8,5 8,56 8,42 8,70 7,59

Ukupan isparni ostatak na 105 oC (mg/l)

350-1000 196 196 506 1240

Suspendovane čvrste supstance (mg/l)

10-30 26 10 9 13

Rastvoreni oksigen (mg O2/l)

8-6 5,47 6,05 2,79 4,94

Zasidenost oksigenom (%) 90-105 56,3 55,8 27,1 50,7

Elektroprovodljivost na 20

oC (μS/cm) – 308 309 721 1512

Ukupna tvrdoda (mg CaCO3/l)

– 170 168 386 824

Karbonatna tvrdoda (mg CaCO3/l)

– 150 130 278 396

Nekarbonatna tvrdoda (mg CaCO3/l)

– 20 38 108 428



Parametar MDK Jezero Ramidi

Potok Ramidi

Duboki potok

Potok Sadnice

Kalcij (mg/l) – 32,06 30,46 89,78 205,21

Magnezij (mg/l) – 21,89 22,37 39,39 75,88

Željezo ukupno (mg/l) 0,1 0,114 0,155 0,044 0,063

Hloridi (mg/l) 200 6,5 5,8 10,5 8,09

Amonijačni nitrogen (mg N/l)

0,1-0,25 0,23 0,22 1,77 0,73

Nitratni nitrogen (mg N/l) 0,5-1,5 0,52 0,42 3,67 3,88

Nitritni nitrogen (mg N/l) 0,01-0,03 0,007 0,007 0,06 0,11

Fosfat - orto (mg P/l) 0,1-0,25 0,009 0,006 0,029 0,08

Sulfat (mg SO4/l) 250 27,91 32,50 93,66 190,40

Utrošak KMnO4 (mg O2/l) 5 6,39 4,06 4,52 3,20

BPK5 (mg O2/l) 2-4 2,02 0,50 1,00 0,86

Hidrokarbonati (HCO3) – 183,0 158,4 339,16 483,12

3.7 Flora i fauna

3.7.1 Flora

Prostor u i oko jezera Ramidi pripada panonskoj flornoj oblasti. Ekološko-vegetacijskom rejonizacijom, prostor pripada području sjeverne Bosne čoji se prostor nalazi od bazena rijeke Save do masiva brdsko-planinskih Dinarida. Sa jugozapadne i zapadne strane prostor graniči sa Bosanskom a na istoku sa ilirsko-mezijskom oblasti. Izvorna vegetacija područja predstavljena je vegetacijom šuma kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum-Illyricum).

Slika 21. Vegetacija obalnog područja jezera Ramidi



Horvat et al. 1974), dok danas uz obale jezera dominira vegetacija oranica i ugaženih staništa sa nešto ostataka vegetacije crne johe (Alnus glutinosa L.), vrbe (Salix alba L.) i jasena (Fraxinus oxycarpa Vahl), dok uz dijelove oscilacije voda i u samom jezeru dominira vegetacija klase Isöeto-Nanojuncetea. Pored navedene vegetacije, prostor oko jezera Ramidi karakteriše tercijarna vegetacija ugaženih staništa klase Plantaginetea maioris, vegetacije oranica klase Secalinetea, te nitrofilna staništa korovske vegetacije klase Chenopodietea.

Posebno interesantna je hidrofilna flora koja se razvila na površinski malom jezeru. Od zajednica iz ove klase izdvaja se vegetacija trstike (Phragmitetea) sa dominacijom trske (Phragmites australis Adans) i vegetacija visokih šaševa (Magnocaricetalia). Ove zajednice su azonalno raspoređene u jezeru i ne čine kontinuirani pojas vegetacije.

Vegetacija oko lokacije Dubokog potoka pripada vegetaciji mezofilnih livada (Molinio-Arrhenatheretea) koje se redovito kose. Pored vegetacije mezofilnih livada, prostorom dominira vegetacija obradivih površina klase Secalinetea, vegetacija ugaženih staništa (Plantaginetea maioris), te vegetacija vlažnih nitrofilnih staništa (Onopordetalia) pomiješana sa grmolikom obalnom vegetacijom u kojoj dominiraju vrste Salix alba L. i Alnus glutinosa L.

Na području planiranog rezervoara Sadnice, odnosno uz samu obalu vodotoka, dominira vegetacija bijele (Salix alba L.) i krte vrba (Salix fragilis L) sa johom (Populus alba L.) činedi zajednicu Salicetum albae-fragilis.

U širem području javlja se vegetacija ugaženih staništa (Plantaginetea maioris), te vegetacija obradivih površina (Secalinetea), obje u blizini stambenih objekata i poljoprivrednih površina.

Floristički sastav promatranih područja je raznolik, ali je izražena dominacija hidrofilne flore, što je i razumljivo s obzirom na vrstu promatranih objekata koji su predmet ove Studije. Navedene biljne zajednice uz vodotoke de se u najvedoj mjeri najvjerovatnije iskrčiti za potrebe gradnje, odnosno povedanja kapaciteta akumulacije „Ramidi“. Kako se radi o staništima koja su jako bitna za održanje života pojedinih vrsta insekata ali i riba, Investitor bi trebao primijeniti mjere ublažavanja kroz nasade biljnih vrsta koje grade ove zajednice sa posebnim naglaskom na drvenaste vrste. Za vegetaciju šaši i trstike se očekuje prirodna obnova.

Slika 22. Vegetacija uz obalu Dubokog potoka



Slika 23. Vegetacija uz obalu potoka Sadnice na području izgradnje rezervoara

3.7.2 Fauna

Prema izvršenim hidrobiološkim analizama u Ramidkom jezeru se mogu nadi različite vrste invertebrata iz grupe Oligochaeta, Hirudinea, Isopoda, Decapoda, Odonata (Slika 25) i druge vrste. Isopodni radidi sa vrstom Aselus sp. te insekti iz grupe vilinih konjica (Odonata) imaju najvedu kvantitativnu zastupljenost u Ramidkom jezeru.

Slika 24. Vrsta Rana temporaria Linnaeus, 1758. na izlazu Ramidkog potoka iz jezera Ramidi



Slika 25. Vrste vilinih konjica (Odonata) u jezeru Ramidi

Terenskim osmatranjima evidentirana je i zastupljenost populacije žaba sa vrstom Rana temporaria Linnaeus, 1758 (Slika 24). Kako se planira namjena korištenja jezera u svrhe snabdijevanja vodom budude termoelektrane, najugroženijim organizmima se mogu smatrati riblje populacije jezera Ramidi koje je poznato kao jedno od omiljenih ribolovnih mjesta za lokalno stanovništvo, te de kao takve biti posebno obrađene.

Fauna Dubokog potoka nije dovoljno istražena mada se, zbog stavljanja u betonsko korito i relativno niskog vodostaja potoka, može redi da u bentoskom dijelu izostaje razvijeno naselje makroinvertebrata, te ribljih populacija.

Fauna potoka Sadnice također, nije dovoljno istražena. Posjetom terenu utvrdilo se prisustvo populacije vilinih konjica (Odonata), te populacije žaba sa vrstom Rana temporaria Linnaeus, 1758. U potoku nisu evidentirane riblje vrste.

Prema zadnjim kvalitativno-kvantitativnim ihtiološkim istraživanjima rađenim u svrhu izrade Ribarske osnove za ribolovno područje I – sliv jezera Modrac (Banovidi, Živinice, Lukavac i Tuzla), 2011. godine Ramidko jezero naseljavaju vrste date u sljededoj tabeli.

Tabela 11. Kvalitativno-kvantitativni sastav ribljih populacija u Ramidkom jezeru 3

Vrsta Relativna brojnost u %

Cyprinus carpio Linaneus, 1758 - šaran 25,00

Silurus glanis Linnaeus, 1758 - som 2,00

Sander lucioperca (Linnaeus, 1758) - smuđ 2,00

Esox lucius Linnaeus, 1758- štuka 5,00

Abramis brama Linnaeus, 1758 - deverika 12,50

Rutilus rutilus (Linnaeus, 1758) - crvenookica 12,50

Scardinus erythrophtalmus (Linnaeus, 1758) - Crvenperka 10,00

Tinca tinca (Linnaeus, 1758) - linjak 5,00

3 Ribolovno gospodarstvena osnova za podruĉje br. 1: Banovići, Lukavac i jezero Modrac (2011)



Vrsta Relativna brojnost u %

Carrasus auratus gibelio Bloch, 1783 - babuška 5,00

Perca fluviatilis (Linnaeus, 1758) - grgeč 5,00

Leuciscus cephalus (Linnaeus, 1758) - klijen 13,50

Chalchalburnus chalcoides (Gueldenstaedt, 1772) - bucov 2,50

Ukupno 100

Rezultati navedenih istraživanja pokazuju da najvedi udio ihtiopopulacija jezera Ramidi čine riblje vrste iz četiri porodice: Percidae, Cyprinidae, Syluridae i Essocidae koje predstavljaju vrlo značajan ribolovni resurs. Najvedu procentualnu zastupljenost imaju sljedede vrste: Cyprinus carpio Linaneus, 1758 – šaran, Abramis brama Linnaeus, 1758 – deverika, Rutilus rutilus (Linnaeus, 1758) – crvenookica, te Leuciscus cephalus (Linnaeus, 1758) – klijen, dok najmanju zastupljenost pokazuju vrste Silurus glanis Linnaeus, 1758 – som i Sander lucioperca (Linnaeus, 1758) – smuđ.

Ukupni osnovni fond jezera Ramidi iznosi cca 580,50 kg ribe. Naseljenost riba jezera Ramidi se procjenjuje na 65,00 kg/ha vodene površine.

Planiranim projektom ne bi trebalo dodi do vedeg utjecaja na faunu predmetnih lokacije. Očekivani utjecaji na ihtiofaunu i druge životinjske organizme bi, uz pravilne mjere obnove obalne vegetacije, mogle biti i pozitivne s obzirom na povedanu površinu koja bi se nalazila pod vodom.

3.8 Buka

Trenutno na lokalitetu nije prisutna buka vedeg intenziteta i dužine trajanja. Nešto veda emisija buke se javlja u slučaju prolaska transportne mehanizacije i putničkih vozila lokalnim saobradajnicama. Do danas nisu vršena mjerenja emisija buke na predmetnim lokacijama.

3.9 Zaštićeni dijelovi prirode

Kako je prostor jezera Ramidi degradirana rudnička površina u njegovoj blizini ne postoje zaštideni dijelovi prirode na koje bi projekat mogao imati utjecaj.

3.10 Pejzaž

Prostor jezera Ramidi, kao i prostor Dubokog potoka, te rezervoara Sadnice su površine degradirane vađenjem rude sa površinskih kopova uglja. Tokom godina, prostor jezera Ramidi je zauzela vegetacija trstike i šaši uklapajudi novi ekosistem u okolni pejzaž (Slika 21). Prostor Dubokog potoka je vještački izmijenjen i regulisan, dok je prostor oko rezervoara Sadnice uglavnom naseljen i gdje prevlada uzgoj poljoprivrednih i vodarskih kultura. Kako de se vedi dio obalne vegetacije vodotoka odstraniti krčenjem ili povedanjem nivoa voda, preporučljivo je da se u svrhu smanjenja narušavanja prirodnog ambijenta izvrši rekultivacija obalnog područja



hidrofilnim autohtonim vrstama, posebno drveda, dok se očekuje prirodna obnova vegetacije šaši i trstike što bi pejzažu vratilo izvoran izgled.

3.11 Kulturno-historijsko nasljeđe

Na prostoru planiranom za izgradnju hidroakumulacije „Ramidi“, kao i pratedih cjevovoda i pumpnih stanica, te rezervoara Sadnice nema objekata kulturno-historijskog naslijeđa. Površina je u prošlosti degradirana rudarenjem.

3.12 Postojeća infrastruktura

Kroz cijelo područje planirano za gradnju postoji mreža lokalnih cesta koja povezuje manje naselja sa naseljem Banovidi i naseljem Lukavac koje ne bi smjele biti ugrožene projektom. Obodom jezera prolazi lokalni put na čijoj trasi je predviđena izgradnja brane akumulacije Ramidi. Ovaj put je po pod direktnim negativnim utjecajem projekta, i izgradnja njegove nove trase treba biti predviđena u mjerama smanjenja utjecaja.

Na prostoru jezera Ramidi trenutno obitava i kontejnerska kudica lokalnog sportsko-ribolovnog društva Banovidi (SRD „Banovidi“) koja de se morati izmjestiti sa područja ne kojem se trenutno nalazi (Slika 26). Kako je prostor jezera Ramidi pod koncesijom dato na upravljanje SRD „Banovidi“, Investitor bi trebao u dogovoru sa SRD „Banovidi“ izmjestiti kontejnersku kudicu na novu lokaciju uz jezero Ramidi.

Slika 26. Kontejnerska kudica SRD „Banovidi“ na lokaciji jezera Ramidi



4 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

4.1 Utjecaji u fazi građenja i korištenja objekata

Gradnja objekata opdenito, doprinosi razvoju lokalne ekonomije, prije svega kroz pružanje usluga izvođaču radova, kao i mogudnost zapošljavanja. Negativni utjecaji mogu nastupiti kao posljedica pripreme lokacije za gradnju, kao i radova tokom same gradnje i to:

sječa i uklanjanje vegetacije,

izvođenje zemljanih i građevinskih radova na objektima i svoj pratedoj infrastrukturi i instalacijama vodozahvata, pumpnih stanica i cjevovoda,

izgradnja/asfaltiranje puteva, onemogudavanje korištenja postojedih putnih komunikacija, poremedaj režima saobradaja.

U cilju procjene utjecaja na okoliš koji se mogu javiti u fazi izgradnje u nastavku de biti dat pregled utjecaja u fazi izgradnje objekata na svaki od dijelova okoliša pojedinačno, bit de procijenjen njihov značaj i preporučene odgovarajude mjere i postupci kojima de se zaštititi okoliš i stanovništvo u toku faze izgradnje objekata akumulacije „Ramidi“, pratedih cjevovoda, pumpnih stanica, te rezervoara Sadnice.

4.1.1 Klima

Tokom faze izgradnje, ne očekuju se značajniji utjecaji na klimu područja.

Podizanjem nivoa vode u jezeru Ramidi tokom korištenja, povedava se površina evapotranspiracije, pa je mogude očekivati manje promjene na lokalne mikroklimatske prilike koje de se ograničiti samo na mali dio teritorije oko jezera Ramidi. Ova pojava je ograničenog trajanja obzirom da se očekuju oscilacije nivoa vode u jezeru, koje ovise o dotoku vode. Količina vode koja se crpi je konstantna, pa de u periodima smanjenog doticaja nivo vode biti niži od akumulacionog kapaciteta. Pojava magle nije isključena sa nešto više maglovitih sati nastalih uslijed prirodne evaporacije vode sa površine jezera uslijed djelovanja Sunčeve energije.

4.1.2 Zemljište

Kako je u projektnom području zemljište različite namjene, odnosno poljoprivredno, šumsko i zemljište namijenjeno za površinski kop, dodi de do promjene namjene ovog zemljišta u vodno. Šumsko zemljište koje je od utjecajem projekta je nalazi se na parcelama 372/1, 73/1, 76 u K.O Banovidi Selo i 1520/5 K.O Pribitkovidi. Parcela 73/1, čija površina iznosi 1478 m2 i prekrivena je šumom trede klase, de biti potopljena u cijelosti. Ostale površine de biti samo djelomično potopljene. Na svima se nalazi šuma trede klase, osim na parceli 76 na kojoj je šuma druge klase. Imajudi u vidu klasu šuma i činjenicu da dolazi do potapanja samo manjeg dijela, ovaj utjecaj se ne može klasificirati kao značajan. U skladu sa Zakonom o šumama TK (Službene novine TK, br. 09/12, 17/13), Član 40. stoji: „Zabranjeno je krčenje šuma, izuzev ako se radi o izgradnji objekata planiranih važedim planom prostornog uređenja u slučajevima kada se time postižu vede trajne



koristi ako nede bit štetnih posljedica za okoliš“. Zahtjev za krčenje šuma podnosi vlasnik privatne šume, koncesionar i drugo ovlašteno lice, u skladu sa odredbama zakona i podnosi je Ministarstvu, uz dokumentaciju traženu Zakonom.

Izmjena sastava tla se očekuje u potopljenim dijelovima budude hidroakumulacije gdje se očekuje taloženje finih, muljevitih čestica i njihovo lagano sabijanje pod dejstvom težine vodenog stuba. Prema izvodu iz prostornog plana (Prilog br.1) poljoprivredno zemljište pod utjecajem projekta pripada Agrozoni 2. Agrozonu 2 čine poljoprivredna zemljišta V i VI bonitetne klase. Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, zemljišta klase I-IV su ona koje treba strogo čuvati za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

U fazi izgradnje, mogude je da de se na nekim dijelovima tla dodi do sabijanja istog uslijed djelovanja težine radnih mašina, što se dešava i prilikom svakodnevnog procesa eksploatacije rude. Također, uslijed neadekvatnog održavanja mašina, može dodi do nekontroliranog prosipanja ulja, maziva, goriva u tlo što se adekvatnim mjerama na gradilištu i redovnim pregledom mašina može efikasno spriječiti. Ulja i maziva, kao i gorivo koje de se koristiti za svu mehanizaciju moraju se skladištiti u kontejnere (tankvane), koji de biti postavljeni na odgovarajude platforme (palete) što de spriječiti direktan kontakt sa zemljištem i na taj način onemogudila njegova kontaminacija.

Sva iskopana zemlja tokom pripreme lokacije za izgradnju treba da se odlaže u skladu sa Planom organizacije gradilišta (Uredba o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju, Službene novine FBiH, br. 48/09).

4.1.3 Zrak

Tokom faze izgradnje objekata hidroakumulacije „Ramidi“, pratedih cjevovoda sa pumpnim stanicama, te rezervoara Sadnice ne očekuje značajnija promjena u odnosu na postojede stanje emisije prašine uzrokovane radom mašina na eksploataciji. Manju emisiju čestica prašine izazvanu transportom i zemljanim radovima, te emisiju gasova iz rada građevinskih i transportnih mašina očekivati je u zoni izvođenja radova. Mjesta na kojima se namjeravaju vršiti radovi su rijetko naseljena, pa se ne očekuje utjecaj na stanovništvo. U toku faze korištenja, izgrađenih objekata nede biti utjecaja na kvalitetu zraka.

4.1.4 Voda

Tokom izgradnje objekata na području gradilišta nastaju sanitarne otpadne vode i mogudi su incidenti , odnosno prosipanje ulja i maziva iz građevinskih mašina.

Realizacijom ovog projekta, mijenja se vodni režim, odnosno dolazi do preusmjeravanja stalnih i povremenih površinskih tokova ovog lokaliteta ka vještačkoj hidroakumulaciji „Ramidi“. Na području po utjecajem projekta, obzirom na hidrogeološke karakteristike užeg i šireg okruženja, egzistira prostor vrlo oskudne zastupljenosti podzemnom vodom. S tim u vezi, izvodi se zaključak kako na istraživanom području nisu zabilježene pojave vrela koji bi bili pod negativnim utjecajem zbog preusmjeravanja lokalnih površinskih tokova u vodno tijelo jezera „Ramidi“.

Prema provedenim fizičko-hemijskim ispitivanjima, ustanovljeno je da postoji mogudnost promjene kvaliteta vode akumulacije Ramidi preusmjeravanjem i miješanjem sa vodom drugih potoka koje je planirano za potrebe povedanja neophodnih rezervi vode za potrebe termoelektrane. S obzirom na kvalitetu spomenutih vodotoka koji ne mogu imati vedi značaj za



eventualno vodosnabdijevanje ili druge namjene, njihovo preusmjeravanje ne bi trebalo imati značajniji utjecaj na okoliš. Međutim, prema parametru saturacije kiseonikom, evidentna je degradacija svih razmatranih vodnih tijela. Jezero Ramidi, te potoci Ramidi i potok Sadnice prema ovom parametru spadaju u III klasu, dok Duboki potok spada u najlošiju IV klasu prema Uredbi o klasifikaciji vodotoka. Promjena vodnog režima nede utjecati na dalje pogoršanje kvalitete ovih vodotoka, ali treba voditi računa o preduzimanju svih potrebnih mjera za sprječavanje njihove daljnje degradacije tokom izvođenja predviđenih radova. Važno je uzeti u obzir i visoku mineralizaciju i ukupnu tvrdodu vode, iako ovi parametri ne određuju klasu vode s ekološkog stajališta s obzirom na to da de se voda koristiti za stvaranje rezervi za potrebe termoelektrane, te prije upotrebe mora prodi kroz neophodan postupak omekšavanja vode i detaljnog prečišdavanja.

4.1.5 Flora i fauna

Mogudi utjecaji na floru i faunu se javljaju i u fazi izgradnje i u fazi korištenja objekata. Tokom faze izgradnje objekata dodi de do destrukcije flornog pokrivača na mjestima gradnje.

Izgradnja objekata hidroakumulacije „Ramidi“, rezervoara Sadnice, te cjevovoda sa pumpnim stanicama, zahtijevat de krčenje vegetacije na mjestima izvođenja radova. Ovaj utjecaj se, zbog prirode okoliša u kojima se vrše radovi, treba sagledati kumulativno. U Tabela 12 data je procjena površina na kojima de dodi do krčenja stabala, grmolikog i zeljastog biljnog fonda, te iskopanog kamena, zemljanog materijala i biomase.

Tabela 12. Količina materijala nastalog krčenjem vegetacije, zemljišta i drugi iskopima

Lokacija Radovi Količina materijala

Hidroakumulacija Ramidi Sječa vegetacije, uklanjanje sloja humusa 46 107,75 m2

Iskopi 6 703,00 m2

Duboki potok Sječa vegetacije, uklanjanje sloja humusa 5 067,37 m2

Iskopi 31 258,47 m2

Cjevovod Ø 500 Iskopi 4 528,92 m3

Potisni cjevovod Ø 250 Iskopi 661,18 m3

Vegetacija na sadašnjim obalama jezera Ramidi de u fazi eksploatacije biti potopljena. Vremenom de dodi do pomicanja vegetacije crne johe (Alnus glutinosa L.), vrbe (Salix alba L.) i jasena (Fraxinus oxycarpa Vahl), koji de svoje stanište nadi na visočijim predjelima, dok se pretpostavlja da de se vegetacija trstike (Phragmitetea) i visokih šaševa (Magnocaricetalia) proširiti obalama bududeg jezera, što se može smatrati i pozitivnim s obzirom da ovakav tip močvarne vegetacije sadrži najvedi broj vrsta invertebrata koji su hrana mnogim krupnijim predatorima, prije svega ribama.

Nagle i prevelike oscilacije vode (nastale uslijed povedanja konzumacije vode od strane termoelektrane a uslijed smanjenog dotoka vode u ljetnim mjesecima) mogu imati negativne utjecaje po živi svijet jezera Ramidi, u smislu gubljenja vegetacije trstike (Phragmitetea) i visokih šaševa (Magnocaricetalia), te pratedih životinjskih vrsta. Ovakva vegetacija je isključivo vezana za plitke, obalne dijelove stajadih ekosistema na koju vede posljedice mogu ostaviti ili nagle oscilacije nivoa vode u kratkom vremenskom razdoblju ili kompletno isušivanje jezera. Mogud je problem širenja vrsta ihtiopopulacije iz jednog vodotoka u drugo posredstvom prijenosa voda. Iako u vodnim tijelima Duboki Potok i Sadnice nisu evidentirane vrste riba, bilo bi potrebno na



vodozahvatu i ulazu u transportne cjevovode ugraditi mreže koje bi spriječile širenje vrsta (prije svega štetnih vrsta) iz jednog vodnog tijela u drugo.

Pravilnim gazdovanjem bududom hidroakumulacijom, tj. održavanjem dovoljnog nivoa vode iz hidroakumulacije, nede se bitno promijeniti sastav živog svijeta jezera Ramidi.

Prilikom izvedbe projekta Investitor bi trebao obratiti pažnju na temeljito uklanjanje vegetacije u dijelovima koji planiraju biti potopljeni izgradnjom hidroakumulacije „Ramidi“. Ovo je vrlo važno kad se uzme u obzir da de, ukoliko se vegetacija ne ukloni, dodi do vedeg razlaganja organske materije u vodi što de doprinijeti porastu eutrofikacije jezera. Eutrofikacija je negativna pojava koja sa aspekta razvoja i održanja života, očuvanja kvaliteta voda ali i koristi za TE „Banovidi“.

4.1.6 Kulturno-historijsko naslijeđe i pejzaţ

Tokom faze izgradnje objekata dodi de do promjene pejzaža, što se prije svega odnosi na prostor jezera Ramidi na kojem se planira izgradnja objekta brane. Utjecaji na pejzaž u fazi izgradnje su minimalni jer se građevinske mašine na mjestima gradnje zadržavanju privremeno, i na malom prostoru. Utjecaji na pejzaž u fazi korištenja mogli bi biti čak i pozitivni sa aspekta širenja močvarne i priobalne vegetacije na vedu vodenu površinu i razvoja vedih aglomeracija vegetacije trstike i šaši pradene vegetacijom vrba i joha na obalnom području. Utjecaji na pejzaž na prostoru izgradnje rezervoara Sadnice kao i transportnih cjevovoda de biti minimalni s obzirom na mali obim izgradnje na ovim objektima.

U svrhu što blažeg negativnog utjecaja na pejzaž potrebno je da se donese adekvatan plan odlaganja građevinskog materijala kao i čišdenje zaostalog građevinskog materijala sa građevinskih platoa.

Na području planiranih radova do danas nisu otkriveni objekti kulturno-historijskog naslijeđa, te se ne očekuje utjecaj projekta na iste. Ukoliko se tokom izvođenja radova otkrije neki objekat od značaja, Investitor je dužan da o pronalasku iste izvijesti nadležne kantonalne i entitetske institucije, te da daljnje postupa sukladno njihovim preporukama.

4.1.7 Buka i vibracije

Tokom faze izgradnje očekivani nivo buke na lokalitetima izgradnje postrojenja de biti nešto vedi. Uzrok tome jeste rad građevinskih i transportnih mašina, pogotovu na prostoru budude hidroakumulacije „Ramidi“. Osnovni izvor buke de biti pogonski motori mašina, te kontakt sa podlogom građevinskih strojeva. Osnovni pogonski motori koji de se koristiti na građevinama su električni i dizelski agregati. Dok elektromotori predstavljaju mali izvor buke i vibracija, dizelski motori su u pravilu veoma bučni i kod motornih utovarno-istovarnih vozila ih je teško izolirati. Kontakt utovarno-istovarnih mašina i podloge znači kotrljanje točkova/gusjenica po podlozi (cesti) što proizvodi buku i vibracije. Jedinična i ukupna masa sredstava, te brzina utječu na njen intenzitet.

Utjecaj buke i vibracija je nemogude izbjedi zbog tehnologije građenja objekata. Ono što je važno napomenuti jeste da je vedina cesta na području planiranom za izgradnju asfaltirana, što de smanjiti nivo buke tokom transporta građevinskog materijala ali i tokom nasipanja istog.



Značaj povedanja buke na terenu u toku faze izgradnje de imati minimalan utjecaj okolno stanovništvo, imajudi u vidu da se najbliži objekti stalnog stanovanja na lokalitetu izgradnje hidroakumulacije „Ramidi“ nalazi na cca 500 m istočno. Vedi utjecaj povedanja nivoa buke i vibracija de osjetiti radnici na terenu, te se stoga mora obratiti posebna pažnja na aspekt zaštite na radu zaposlenika.

Tokom faze korištenja objekata jedini nivo buke koji se očekuje jeste buka iz postrojenja pumpnih stanica I i II koje de povremeno ili stalno vršiti prebacivanje voda iz jednog vodotoka u drugo, te iz jezera Ramidi do objekta TE „Banovidi“. Dobrom i kvalitetnom izolacijom objekta Pumpnih stanica I i II trebalo bi se neutralisati negativno djelovanje buke i vibracija iz istih.

Potencijalni utjecaj buke i vibracija u toku izgradnje TE „Banovidi“ nije veliki, ali je neophodno voditi računa o tome da se buka drži unutar dozvoljenih graničnih vrijednosti.

4.1.8 Stanovništvo i infrastruktura

Mogudi utjecaji na stanovništvo u toku izgradnje su: povedan nivo čestica prašine i gasova iz transportnih mašina nastalih izgaranjem goriva, te utjecaj buke i vibracija tokom transporta građevinskog materijala i ugradnje istog na predmetnim lokacijama. Glavni objekat gradnje (brana Ramidi) nalazi se na cca 500 m od najbližih objekata stalnog stanovanja.

Najznačajniji utjecaj na stanovništvo se očekuje u procesu eksproprijacije zemljišta, gdje je planiran otkup 27 parcela ukupne površine 86 283 m2. Predmetne parcele sadrže ukupno pet stambenih objekata, te nekoliko pomodnih objekata.

U fazi korištenja objekata ovoga tipa, u prosjeku se zapošljava 2-3 ljudi na njihovu održavanju, što bi imalo pozitivan efekt na lokalno stanovništvo. Pozitivan utjecaj i dobit imat de, ne samo lokalno stanovništvo, nego i stanovništvo cijele Opdine Banovidi, a očitovat de se boljim uvjetima življenja na navedenom području.

Projektnim rješenjem, predviđeno je uklanjanje privatnih objekata vikendica) uz jezero Ramidi kao i objekta lokalnog Sportsko-ribolovnog društva. Tokom faze gradnje očekuje se i privremeni utjecaj na lokalno sportsko-ribolovno udruženje „Banovidi“. Investitor bi trebao, u što kradem roku, u dogovoru sa SRD „Banovidi“ izvršiti izmještanje kontejnerske kudice na novu lokaciju uz jezero Ramidi kako bi SRD „Banovidi“ nastavilo neometan rad na bududoj akumulaciji Ramidi. Privatne parcele, kao i objekti se namjeravaju izuzeti procesom eksproprijacije imovine (Prilog 5, Prilog 6).

Jedan od mogudih negativnih utjecaja izgradnje objekata na lokalnu infrastrukturu jeste potencijalni negativni utjecaj na lokalne putne komunikacije, koje koriste stanovnici obližnjih naselja. Vedi dio puteva je asfaltiran ali je jedan dio makadamski posebno prema dijelu planiranog rezervoara Sadnice. Prilikom izgradnje hidroakumulacije „Ramidi“, dodi de do ukidanja putne komunikacije od mjesta Banovidi Selo do mjesta Milidi. Na mjestu postojede ceste pravit de se brana na čijoj kosini de biti izgrađena nova asfaltirana putna komunikacija. U fazi građenja treba osigurati alternativnu putnu komunikaciju. Stanje puteva oveliko de ovisiti od količine prometa i vremenskih uvjeta, te de investitor morati obratiti pažnju na to da održava puteve u dobrom stanju.

Projekat ne bi trebao negativno utjecati na ljudsko zdravlje i sigurnost ukoliko se pravilno primjene sve mjere ublažavanja. U prilog ovoj tezi ide i slaba naseljenost područja na kojem se odvija izgradnja.



4.2 Mjere za ublažavanje negativnih utjecaja

S obzirom na prethodno iznesene zaključke, za određene utjecaje je neophodno poduzeti određene mjere zaštite kako bi se mogude negativne posljedice u pojedinim fazama svele u prihvatljive granice.

4.2.1 Faza građenja

Kako bi se osiguralo da navedeni utjecaji budu spriječeni i svedeni na minimum, Investitor de u tenderskoj dokumentaciji za izvođenje radova navesti obaveze koje je izvođač dužan izraditi i u skladu sa njima postupati tijekom izvođenja radova, a to su najmanje sljedede:

Izvođač je dužan pripremiti Plan organizacije gradilišta (čiji je sastavni dio Elaborat zaštite okoliša prema Uredbi o uređenju gradilišta, Službene novine FBiH, broj 48/09.) prije početka izvođenja radova, u koji je dužan ugraditi Mjere zaštite okoliša koje se preporučuju u ovoj Studiji,

Izvođač je dužan Plan upravljanja otpadom integrirati u Plan organizacije gradilišta,

Izvođač je dužan uraditi Procedure za slučaj istjecanja goriva i maziva, prije izvođenja radova, a koje treba integrirati u Plan upravljanja gradilištem,

Opdi zahtjevi u pogledu zaštite okoliša, Opde mjere koje se odnose na završetak radova i Opde mjere koje se odnose na promet, Izvođač je dužan integrirati u Elaborat zaštite okoliša.

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

4

3

Tab

ela

13

. Po

ten

cija

lni u

tje

caji

u f

azi g

rađ

en

ja i

mje

re s

prj

eča

van

ja

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

GR

AĐ

ENJA

Utj

ecaj

na

vod

e

On

ečiš

den

je

vod

oto

ka

od

laga

nje

m

otp

ada,

ze

mlje

i

stje

no

vito

g m

ater

ijala

iz is

kop

a

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

. (M

ogl

o

bi

do

di

do

zn

ačaj

nije

g p

ove

dan

ja

uku

pn

ih

susp

end

ova

nih

m

ater

ija

kao

i

zam

ude

nja

vo

do

toka

)

Po

stu

pan

je u

skl

adu

sa

Pla

no

m u

pra

vlja

nja

otp

ado

m (

un

uta

rnji

nad

zor

izvo

đač

a).

Viš

ak m

ater

ijala

iz is

kop

a tr

eba

dep

on

irat

i na

loka

cija

ma

koje

su

od

abra

ne

u s

ura

dn

ji sa

nad

ležn

im o

rgan

om

Op

din

e B

ano

vidi

(Sl

užb

a za

u

rban

izam

).

Za

dep

on

ije

treb

a u

rad

iti

pro

jekt

i

za

njih

d

ob

iti

od

ob

ren

je n

adle

žnih

org

ana

(Op

din

a B

ano

vidi

).

Dep

on

iran

je m

ater

ijala

iz

isko

pa

u b

lizin

i vo

dn

ih t

ijela

, n

ije d

op

ušt

eno

. Lo

kaci

ja m

ora

bit

i od

abra

na

tako

da

nem

a št

etn

ih u

tjec

aja

na

vod

e

Zaga

điv

anje

vo

do

toka

za

ulje

nim

vo

dam

a sa

p

od

ručj

a sm

ješt

aja

meh

aniz

acije

, za

gađ

ivan

je

vod

oto

ka

otp

adn

im v

od

ama

feka

lno

g p

ori

jekl

a sa

po

dru

čja

smje

štaj

a ra

dn

ika

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

(M

ogu

de

znač

ajn

o

po

veda

nje

ko

nce

ntr

acija

n

utr

ijen

ata

što

bi

mo

glo

do

vest

i d

o e

utr

ofi

kaci

je

vod

oto

ka u

kolik

o s

e o

vakv

i o

bje

kti

ne

smje

ste

na

od

gova

raju

du l

oka

ciju

– č

iji

sist

em o

dvo

dn

je m

ora

bit

i o

dvo

jen

od

vo

do

toka

. Is

to

se

od

no

si

na

meh

aniz

aciju

, d

a b

i se

sp

rije

čila

ev

entu

aln

a p

oja

va m

iner

aln

ih u

lja k

oja

p

livaj

u p

o p

ovr

šin

i vo

de

sprj

ečav

aju

di

ota

pan

je k

iseo

nik

a)

Pla

n o

rgan

izac

ije g

rad

ilišt

a tr

eba

osi

gura

ti d

a se

lo

kaci

ja z

a sm

ješt

aj

građ

evin

ske

meh

aniz

acije

nal

azi

na

do

voljn

oj

ud

alje

no

sti

od

vo

do

toka

. O

vaj

Pla

n t

ako

đer

tre

ba

osi

gura

ti d

a se

skl

adiš

ta g

ori

va,

maz

ivn

ih u

lja,

hem

ikal

ija, t

e m

anip

ula

cija

njim

a tr

ebaj

u o

dvi

jati

u s

igu

rnim

po

dru

čjim

a,

a n

ikak

o s

e n

e sm

iju s

klad

išti

ti n

a n

ezaš

tide

no

m t

lu.

Sva

otp

adn

a u

lja i

o

tpad

ne

tvar

i tr

ebaj

u

se

zbri

nu

ti

u

skla

du

sa

P

lan

om

u

pra

vlja

nja

o

tpad

om

. Nad

zor

nad

ovo

m m

jero

m je

Izvo

đač

, ko

ji u

slu

čaju

zag

ađen

ja

vod

oto

ka,

treb

a sn

osi

ti p

un

u a

dm

inis

trat

ivn

u i

pra

vnu

od

govo

rno

st z

a o

neč

išde

nje

svi

h v

od

enih

po

vrši

na

pre

ma

po

sto

jedo

j reg

ula

tivi

.

Pla

n o

rgan

izac

ije g

rad

ilišt

a tr

eba

sad

ržav

ati

i p

okr

etn

i ek

olo

ški

san

itar

ni

čvo

r, s

a re

zerv

oar

om

za

pri

kup

ljan

je o

tpad

nih

vo

da

Zam

ude

nje

vo

do

toka

u

slije

d

izvo

đen

ja z

emlja

nih

rad

ova

M

anje

zn

ačaj

an,

jer

je

po

java

p

rivr

emen

og

kara

kter

a Sp

rije

čiti

pro

dir

anje

vo

do

toka

u z

on

u is

kop

a (p

rivr

emen

i zag

at)

On

ečiš

den

je

vod

oto

ka

usl

ijed

p

rosi

pan

ja b

eto

na

i d

rugi

h o

stat

aka

Znač

ajan

, (k

oji

bi

za p

osl

jed

icu

im

ao

po

javu

b

itn

ije

po

veda

nih

ko

ličin

a P

ošt

ivan

je P

lan

a u

pra

vlja

nja

otp

ado

m (

un

uta

rnji

nad

zor

Izvo

đač

a)

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

4

4

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

GR

AĐ

ENJA

građ

evin

skih

m

ater

ijala

ko

d

izvo

đen

ja

građ

evin

skih

ra

do

va

na

ob

jekt

ima,

ka

o

i o

pre

man

ja

po

stro

jen

ja s

tro

jars

kim

in

stal

acija

ma

(pu

mp

ama)

susp

end

ova

nih

m

ater

ija

i ev

entu

aln

u

po

javu

min

eral

nih

ulja

u v

od

i)

Po

rem

edaj

pri

rod

ne

stru

ktu

re k

ori

ta

vod

oto

ka

rask

op

ima

za

vod

oto

k Sa

dn

ice

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

(m

ogl

o

bi

do

di

do

p

rom

jen

a u

str

ukt

uri

ko

rita

vo

do

toka

u

smis

lu

talo

žen

ja

čest

ica

mat

erija

la

i sp

iran

ja p

riro

dn

og

mat

erija

la o

bal

no

g d

ijela

vo

do

toka

)

U

fazi

iz

rad

e p

roje

ktn

e d

oku

men

taci

je,

po

treb

no

je

iz

rad

iti

Pro

jekt

re

stau

raci

je v

od

oto

ka i

de

grad

iran

ih o

bal

nih

po

vrši

na

, te

po

nje

mu

n

ako

n z

avrš

etka

rad

ova

izvr

šiti

res

tau

raci

ju k

ori

ta v

od

oto

ka

Mo

guda

in

cid

entn

a si

tuac

ija

- o

neč

išde

nje

vo

da

u s

luča

ju i

zlije

van

ja

vedi

h

količ

ina

ulja

i

gori

va

iz

grad

ilišn

e m

ehan

izac

ije

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

(m

ogl

o

bi

do

di

do

zn

ačaj

niji

h

utj

ecaj

a n

a vo

do

tok

u

smis

lu

ten

den

cije

za

drž

avan

ja

min

eral

nih

ulja

na

po

vrši

ni

vod

oto

ka –

u

kolik

o d

o in

cid

entn

e si

tuac

ije d

ođ

e)

Izvo

đač

je

du

žan

pri

je i

zvo

đen

ja r

ado

va i

zrad

iti

Pro

ced

ure

za

slu

čaj

izlij

eva

nja

go

riva

i m

aziv

a. P

roce

du

ram

a je

po

treb

no

def

inir

ati

nač

ine

po

stu

pan

ja

i o

dgo

vorn

ost

i za

p

rove

db

u

hit

no

g či

šden

ja

u

slu

čaju

n

epre

dvi

đen

og

isti

can

ja

ili

cure

nja

go

riva

, u

lja,

kem

ikal

ija

ili

dru

gih

o

tro

vnih

su

pst

anci

. P

roce

du

re t

reb

aju

bit

i sas

tavn

i dio

Ela

bo

rata

zaš

tite

o

koliš

a, k

oji

je d

io P

lan

a u

pra

vlja

nja

gra

dili

šte

m

Utj

ecaj

n

a ze

mlji

šte

On

ečiš

den

je

zem

ljišt

a u

slije

d

nep

rop

isn

og

od

laga

nja

otp

ada

Man

je

znač

ajan

(o

sim

d

egra

dac

ije

zem

ljišt

a, m

ogu

d i

utj

ecaj

nu

trije

nat

a i

zaga

đu

judi

h m

ater

ija s

a tl

a n

a vo

de)

Pri

mije

nit

i Pla

n u

pra

vlja

nja

otp

ado

m (

un

uta

rnji

nad

zor

Izvo

đač

a)

On

ečiš

den

je

zem

ljišt

a u

slije

d

slu

čajn

og

pro

sip

anja

ili

cure

nje

ulja

i

gori

va

iz

rad

ne

meh

aniz

acije

n

a p

ovr

šin

u t

la

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

(o

zbilj

na

deg

rad

acija

tl

a zb

og

ten

den

cije

njih

ovo

g za

drž

avan

ja

toko

m

du

žeg

vrem

ensk

og

per

iod

a i

po

treb

e za

tem

eljit

im č

išde

nje

m t

la)

Pri

mije

nit

i P

roce

du

re

u

slu

čaju

is

tjec

anja

go

riva

i

maz

iva.

Iz

vođ

ač

rad

ova

je d

uža

n k

ori

stit

i bio

razg

rad

iva

sred

stva

za

po

dm

aziv

anje

i u

lje z

a m

jen

jače

Deg

rad

acija

zem

ljišt

a ka

o p

osl

jed

ica

Man

je

znač

ajan

, ip

ak

je

po

treb

no

G

rađ

enje

bi

treb

alo

po

četi

(ko

liko

to

dru

gi u

vjet

i d

ozv

olja

vaju

) u

do

ba

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

4

5

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

GR

AĐ

ENJA

man

ipu

laci

je g

rađ

evin

skih

str

oje

va

pri

mije

nit

i mje

re p

reve

nci

je

god

ine

kad

a de

se

isko

rist

iti p

red

no

st s

uh

og

tla,

tj.

kad

a je

min

imiz

iran

o

zbija

nje

i d

egra

dac

ija k

ori

šten

jem

str

oje

va

Treb

a ko

rist

iti o

dgo

vara

judu

meh

aniz

aciju

kak

o b

i se

spri

ječi

lo z

bija

nje

u

toku

ski

dan

ja t

la,

np

r. s

a ši

nam

a ili

sa

pn

eum

atic

ima

nis

kog

pri

tisk

a n

a m

jest

ima

koja

in

dic

iraj

u

da

je

zbija

nje

vj

ero

jatn

o.

Treb

a ko

rist

iti

od

gova

raju

de

po

stu

pke

za

se

par

iran

o

skid

anje

, m

anip

ula

ciju

, sk

lad

ište

nje

i za

mje

nu

hu

mu

sa i

po

dtl

a

Pre

nam

jen

a ze

mlji

šta

iz

po

ljop

rivr

edn

og

i šu

msk

og

u

građ

evin

sko

Man

je

znač

ajan

, p

lan

iran

a je

p

rom

jen

a n

amje

ne

zem

ljišt

a n

a m

alo

m

bro

ju

par

cela

n

a ko

jem

d

om

inir

a p

oljo

pri

vred

no

ze

mlji

šte

V

i V

I b

on

itet

ne

klas

e

Pre

nam

jen

u z

emlji

šta

izvr

šiti

nak

on

eks

pro

pri

jaci

je p

arce

la u

skl

adu

sa

važe

dim

Zak

on

skim

pro

pis

ima

Utj

ecaj

na

flo

ru

i fau

nu

G

ub

itak

o

bal

ne

vege

taci

je

jeze

ra

i vo

do

toka

u

slije

d

sječ

e i

ukl

anja

nja

p

risu

tne

vege

taci

je

u

po

jasu

ko

ji tr

eba

osl

ob

od

iti

za

izgr

adn

ju

ob

jeka

ta.

Utj

ecaj

na

tras

i pla

nir

anih

cje

vovo

da

se

ocj

enju

je k

ao m

anje

zn

ačaj

an

Utj

ecaj

n

a lo

kaci

ji iz

grad

nje

b

ran

e „R

amid

i“

ako

i

izgr

adn

je

reze

rvo

ara

Sad

nic

e se

ocj

enju

je k

ao z

nač

ajan

.

U

fazi

iz

rad

e p

roje

ktn

e

do

kum

enta

cije

, p

otr

ebn

o

je

izra

dit

i P

roje

kt

rest

aura

cije

vo

do

toka

i d

egr

adir

anih

ob

aln

ih i

dru

gih

po

vrši

na

. D

aljn

ja

rest

aura

cija

p

ost

oje

dih

o

bal

a tr

ebal

a b

i se

o

sigu

rati

p

on

ovn

im

zasa

điv

anje

m o

šted

enih

po

dru

čja

od

gova

raju

dom

veg

etac

ijom

Un

išta

van

je

pri

rod

nih

m

rjes

tiliš

ta

rib

a u

slije

d

rad

a gr

ađev

insk

ih

stro

jeva

ili

o

met

anje

m

rije

sta

izvo

đen

jem

rad

ova

Man

je

znač

ajan

(n

isu

u

tvrđ

ena

pri

rod

na

mrj

esti

lišta

na

razm

atra

no

m

vod

oto

ku)

Po

du

zeti

mje

re z

a sm

anje

nje

po

diz

anja

sed

imen

ta i

zam

ulje

nja

vo

da

u

fazi

izg

rad

nje

. D

inam

iku

rea

lizac

ije r

ado

va p

lan

irat

i ta

ko d

a se

izb

jegn

e gr

ađen

je

u

per

iod

u

mri

jest

a ri

blji

h

vrst

a u

R

amid

kom

je

zeru

. P

rim

jen

jivat

i mje

re z

a za

štit

u v

od

a i z

emlji

šta

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

4

6

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

GR

AĐ

ENJA

Zaga

điv

anje

sta

niš

ta n

eko

ntr

olir

anim

o

dla

gan

jem

otp

adn

ih m

ater

ijala

M

anje

zn

ačaj

an

(mo

že

do

di

do

d

egra

dac

ije b

iod

iver

zite

ta š

to d

irek

tno

u

tiče

n

a o

koliš

i

pej

zaž

– ko

nkr

etn

o

bilj

ne

i živ

oti

njs

ke v

rste

ali

i tlo

i vo

du

)

Po

što

van

je

Pla

na

up

ravl

jan

ja

otp

ado

m

(un

uta

rnji

nad

zor

Izvo

đač

a).

Zab

ran

iti b

acan

je g

rađ

evin

sko

g m

ater

ijala

i iz

lijev

anje

otp

adn

ih t

eku

din

a (u

lja,

maz

iva)

ko

je s

e ko

rist

e to

kom

gra

đev

insk

ih r

ado

va u

rije

ku i

li n

a o

koln

o p

od

ručj

e. P

rim

jen

jivat

i mje

re z

a za

štit

u v

od

a i z

emlji

šta

Po

veda

ni

niv

o

bu

ke

toko

m

rad

a an

gaži

ran

e m

ehan

izac

ije

i p

risu

stvo

lju

di

utj

eču

n

a p

ovl

ačen

je

fau

ne

u

du

blje

dije

love

eko

sist

ema

Man

je

znač

ajan

, p

rivr

emen

og

kara

kter

a i n

a o

gran

ičen

om

pro

sto

ru

Izvo

đač

ra

do

va

je

du

žan

ko

rist

iti

suvr

emen

e st

roje

ve

i vo

zila

ko

ja

isp

un

java

ju o

koliš

ne

stan

dar

de

u p

ogl

edu

em

isije

bu

ke.

Po

veda

na

kon

cen

trac

ija

pra

šin

e i

emis

ije

plin

ova

iz

m

oto

rnih

vo

zila

m

ože

neg

ativ

no

utj

ecat

i, n

aro

čito

na

flo

ru n

epo

sred

no

uz

izvo

re p

raši

ne

i p

lino

va

Man

je

znač

ajan

, p

rivr

emen

og

kara

kter

a i n

a o

gran

ičen

om

pro

sto

ru

Izvo

đač

ra

do

va

treb

a p

od

uze

ti

mje

re

sman

jen

ja

po

diz

anja

i

emis

ije

pra

šin

e, t

e ko

rist

iti

meh

aniz

aciju

ko

ja j

e te

hn

ički

isp

ravn

a i

zad

ovo

ljava

o

koliš

ne

zah

tjev

e p

o p

itan

ju is

pu

šnih

plin

ova

Mo

guda

in

cid

entn

a si

tuac

ija

- o

neč

išde

nje

vo

da

i šte

ta p

o r

iblji

fo

nd

i d

ruge

akv

atič

ne

org

aniz

me

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

, (s

o

bzi

rom

n

a vr

ste

i b

rojn

ost

, sv

ako

o

neč

išde

nje

u

o

vom

sm

islu

mo

že b

iti v

rlo

zn

ačaj

no

)

Pre

tho

dn

o p

red

uze

ti s

ve p

otr

ebn

e m

jere

za

sprj

ečav

anje

in

cid

entn

ih

situ

acija

. U

kolik

o s

e is

te d

ese,

In

vest

ito

r je

du

žan

izv

ršit

i n

ado

knad

u i

u

rad

iti

pro

gram

san

acije

eko

sist

ema,

pre

ma

Zako

nu

o s

latk

ovo

dn

om

ri

bar

stvu

i p

rove

db

enim

pro

pis

ima

ovo

g za

kon

a

Šire

nje

ko

rovs

kih

al

erge

nih

vr

sta

bilj

aka

na

mje

stim

a gd

je j

e is

krče

na

vege

taci

ja.

Znač

ajan

uko

liko

se

ne

po

du

zmu

mje

re

sprj

ečav

anja

, p

rim

ijen

iti

mje

re

suzb

ijan

ja š

iren

ja a

lerg

enih

ko

rovs

kih

vr

sta

Izvo

đač

bi

treb

ao r

edo

vno

od

ržav

ati

građ

evin

ski

pla

to (

košn

ja)

kao

i

zem

ljišt

e n

a ko

jem

je, z

bo

g gr

ađen

ja is

krče

na

izvo

rna

vege

taci

ja.

Utj

ecaj

n

a kv

alit

etu

zra

ka

Emis

ija

plin

ova

, ka

o

pro

izvo

d

sago

rije

van

ja

gori

va,

te

po

veda

ne

kon

cen

trac

ije p

raši

ne

u z

raku

Man

je z

nač

ajan

. U

tjec

aj j

e o

gran

ičen

n

a zo

nu

gra

đen

ja.

S o

bzi

rom

da

je š

ire

po

dru

čje

građ

enja

sl

abo

n

asel

jen

o,

Red

ovn

im (

pla

nsk

im p

erio

dič

nim

) i

van

red

nim

teh

nič

kim

pre

gled

ima

stro

jeva

i v

ozi

la t

reb

a o

sigu

rati

mak

sim

aln

u i

spra

vno

st i

fu

nkc

ion

aln

ost

si

stem

a sa

gori

jeva

nja

po

gon

sko

g go

riva

.

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

4

7

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

GR

AĐ

ENJA

pro

cjen

juje

se

kao

nez

nat

an

Emis

ija

leb

ded

ih

čest

ica

pra

šin

e

toko

m

tran

spo

rta

građ

evin

sko

g i

dru

gih

m

ater

ijala

n

a lo

kalit

et

grad

nje

.

Man

je

znač

ajan

ak

o

se

ne

pri

mje

ne

po

treb

ne

mje

re s

prj

ečav

anja

. P

otr

ebn

o j

e p

rove

sti

adek

vatn

e m

jere

sm

anje

nja

em

isija

pra

šin

e to

kom

tr

ansp

ort

a.

Ko

rist

iti

suvr

em

ene

met

od

e p

ri

tran

spo

rtu

n

pr.

za

štit

a ce

rad

om

i sl

.

Utj

ecaj

na

niv

o

bu

ke i

vib

raci

ja

Bu

ka

i vi

bra

cije

o

d

tran

spo

rtn

ih

sred

stav

a i

dru

ge

građ

evin

ske

meh

aniz

acije

Man

je z

nač

ajan

. U

tjec

aj j

e o

gran

ičen

n

a zo

nu

gra

đen

ja.

S o

bzi

rom

da

je š

ire

po

dru

čje

građ

enja

sl

abo

n

asel

jen

o,

pro

cjen

juje

se

kao

nez

nat

an.

Mo

gud

je

man

ji u

tjec

aj

i d

už

loka

lne

sao

bra

dajn

ice

toko

m

tran

spo

rta

mat

erija

la.

Po

štiv

anje

pre

dvi

đen

og

rad

no

g vr

emen

a n

a gr

adili

štu

, ko

je s

e p

rop

isu

je

Pla

no

m u

pra

vlja

nja

gra

dili

štem

(n

adzo

rni o

rgan

Izvo

đač

a).

Ko

rišt

enje

teh

nič

ki i

spra

vne

meh

aniz

acije

u c

ilju

sm

anje

nja

bu

ke r

ada

mo

tora

.

Utj

ecaj

n

a kl

imat

ske

fakt

ore

Ne

oče

kuje

se

utj

ecaj

-

-

Utj

ecaj

na

mat

erija

lna

do

bra

, u

klju

čuju

di

kult

urn

o-

his

tori

jsko

i ar

heo

lošk

o

nas

lijeđ

e

Ošt

eden

je

mat

erija

lnih

d

ob

ara

i ku

ltu

rno

–

his

tori

jsko

g n

aslij

eđa

u

pro

sto

ru o

bu

hva

ta z

ahva

ta

Nem

a ev

iden

tira

nih

m

ater

ijaln

ih

do

bar

a i

kult

urn

o

– h

isto

rijs

kog

nas

lijeđ

a u

pro

sto

ru o

bu

hva

ta g

rad

nje

, st

oga

ne

ma

neg

ativ

no

g u

tje

caja

Uko

liko

se

u t

oku

gra

đen

ja o

tkri

ju n

alaz

i od

mo

gude

ku

ltu

rno

-his

tori

jske

va

žno

sti,

po

treb

no

je

pri

vrem

eno

zau

stav

iti

rad

ove

, o

sigu

rati

nal

aziš

te,

te

ob

avije

stit

i n

adle

žne

org

ane.

N

asta

vak

rad

ova

tr

ebaj

u

od

ob

riti

n

adle

žni o

rgan

i

Utj

ecaj

n

a p

ejza

ž Es

tets

ko

nar

uša

van

je

pej

zaža

u

zro

kova

no

nep

rop

isn

im o

dla

gan

jem

o

tpad

nih

tv

ari

(isk

rčen

a ve

geta

cija

,

Man

je z

nač

ajan

, p

otr

ebn

o p

rim

ijen

iti

mje

re p

reve

nci

je

Po

stu

pan

je

sa

otp

ado

m

u

skla

du

sa

P

lan

om

u

pra

vlja

nja

o

tpad

om

(u

nu

tarn

ji n

adzo

r iz

vođ

ača)

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

4

8

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

GR

AĐ

ENJA

isko

pan

i ze

mlja

ni

i ka

men

i m

ater

ijal,

građ

evin

ski i

dru

gi o

tpad

)

Izm

jen

a p

ejza

ža i

zgra

dn

jom

ob

jeka

ta

bra

ne,

re

zerv

oar

a i

pra

tedi

h

cjev

ovo

da

sa p

um

pn

im s

tan

icam

a.

Man

je

znač

ajan

,

pej

zaž

de

se

pro

mije

nit

i n

a m

alo

m p

rost

oru

u z

on

i gr

ađen

ja

Pri

liko

m g

rad

nje

ob

jeka

ta t

reb

a vo

dit

i ra

čun

a o

njih

ovu

ukl

apan

ju u

p

ejza

ž.

To

se

mo

že

ost

vari

ti

up

otr

ebo

m

pri

rod

nih

m

ater

ijala

ka

rakt

eris

tičn

ih z

a p

roje

ktn

o p

od

ručj

e ka

o o

blo

ge i

van

jski

m u

ređ

enje

m

Utj

ecaj

n

a st

ano

vniš

tvo

i

infr

astr

ukt

uru

Zatr

pav

anje

p

ost

oje

de

i iz

grad

nja

n

ove

sa

ob

rada

jnic

e n

a m

jest

u

hid

roak

um

ula

cije

„R

amid

i“

Znač

ajan

u

kolik

o

se

po

du

zmu

m

jere

sp

rječ

avan

ja

Osp

oso

bit

i al

tern

ativ

ne

pra

vce

kom

un

ikac

ije i

što

pri

je z

avrš

iti

rad

ove

n

a n

ovo

j pu

tno

j ko

mu

nik

aciji

na

mje

stu

po

sto

jede

.

Eksp

rop

rija

cija

im

ovi

ne

stan

ovn

ika

čija

se

im

ovi

na

nal

azi

na

po

dru

čju

u

tjec

aja

pro

jekt

a

Znač

ajan

u

kolik

o

se

po

du

zmu

m

jere

sp

rječ

avan

ja

Za p

otr

ebe

izgr

adn

je p

lan

iran

ih o

bje

kata

ved

i d

io z

emlji

šta

se n

a ko

jem

se

n

alaz

e o

bje

kti

se

nal

azi

u

vlas

niš

tvu

R

MU

„B

ano

vidi

“.

Man

ji d

io

zem

ljišt

a n

a ko

ji de

p

roje

kat

imat

i u

tjec

aja

se

nal

azi

u

pri

vatn

om

vl

asn

ištv

u.

Eksp

rop

rija

cija

de

se

vr

šiti

p

rem

a Za

kon

u

o

eksp

rop

rija

ciji,

u

o

no

m

ob

imu

ko

liko

de

to b

iti p

otr

ebn

o

U o

kvir

u E

lab

ora

ta o

eks

pro

pri

jaci

ji re

aln

o u

tvrd

iti

čin

jen

ičn

o s

tan

je i

iz

rad

iti i

nve

stic

ion

i pro

gram

za

pra

vičn

o o

beš

tede

nje

sta

no

vniš

tva.

Ko

rišt

enje

p

ost

oje

dih

p

utn

ih

kom

un

ikac

ija z

a tr

ansp

ort

op

rem

e i

kret

anje

maš

ina

Man

je z

nač

ajan

Zo

ne

grad

ilišn

ih i

pri

stu

pn

ih s

aob

rada

jnic

a tr

eba

pra

vovr

emen

o o

znač

iti

sa:

sao

bra

dajn

im z

nak

ovi

ma,

ogr

adam

a i

trak

ama,

tab

lam

a u

po

zore

nja

, sv

jetl

osn

im s

ign

alim

a, a

po

po

treb

i uve

sti i

slu

žbu

reg

ula

cije

sao

bra

daja

.

Izm

ješt

anje

o

bje

kta

SRD

„B

ano

vidi

“ n

a n

ovu

loka

ciju

uz

jeze

ro R

amid

i M

anje

zn

ačaj

an

Inve

stit

or

bi o

bje

kat

treb

ao iz

mje

stit

i na

no

vu lo

kaci

ju u

z je

zero

Ram

idi u

d

ogo

voru

sa

SRD

„B

ano

vidi

“ u

što

kra

dem

ro

ku.



Obzirom da se najznačajniji utjecaji na okoliš javljaju u fazi gradnje objekata, Investitor bi trebao napraviti Smjernice o obavezama izvođača tijekom izvođenja radova, u kojima de biti navedene opde mjere zaštite okoliša (pored mjera zaštite okoliša koje su navedene tabelarno i bit de sastavni dio okolinske dozvole), koje je izvođač dužan primijeniti tijekom izvođenja radova.

4.2.2 Faza korištenja

U fazi korištenja objekata, u cilju očuvanja okoliša, od izuzetne važnosti je definiranje odgovornosti operatera koji de biti zaduženi za njihovo upravljanje.

Izgradnjom planiranih objekata mijenja se prirodni režim tečenja vodotoka na kojima se izvode objekti. Planirani objekti predstavljaju barijere za neometano kretanje faune potoka , naročito ribljih vrsta. Kako nisu utvrđene riblje vrste u potoku Sadnice i Dubokom potoku smatra se da navedeni objekti nede vršiti bitan utjecaj sa aspekta migracija faune.

Kada je u pitanju definiranje značaja utjecaja izgradnje planiranih objekata na okoliš, kao najvažniji hidrološki parametar namede se određivanje ekološki prihvatljivog protoka (biološkog minimuma) kako bi se osigurao opstanak živog svijeta u vodotoku.

Za vodotoke koji se planiraju uključiti u sistem snabdijevanja vodom TE „Banovidi“, ne postoje višegodišnji podaci o mjerenju protoka. Do sada su završena jednogodišnja hidrološka istraživanja, koja su obrađena u Studiji Hidrološki istražni radovi na području Rudnika uglja Banovidi – I godišnji izvještaj. Jednogodišnja mjerenja nisu reprezentativan hidrološki pokazatelj na osnovu kojeg se može odrediti ekološki prihvatljiv protok (EPP), u skladu sa važedim Pravilnikom o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Službene novine FBiH, broj:04/13). Započeta hidrološka istraživanja na navedenim vodotocima nastavljena su i tokom 2014. godine, i trebala bi rezultirati izradom hidrološke studije kojom de se definirati režim predmetnih vodotoka za višegodišnji niz. Naima, sva mjerenja koja se rade na razmatranim vodotocima, vezuju se za režim voda rijeke Turije u čijem slivu se i nalaze. Za vodotok Turiju na vodomjernoj stanici Tura, prije ušda u jezero Modrac, raspolaže se statističkom hidrološkom obradom za duži niz osmatranja, što de biti iskorišteno za definiranje režima voda na razmatranom području na višegodišnjoj skali. U tom kontekstu nakon prikupljanja potrebnih podataka biti de mogude pouzdanije definirati i ekološki prihvatljiv proticaj prema navedenom pravilniku.

Da bi se u okviru predmetne studije, utjecaja na okoliš, mogla donekle sagledati potrebna količina voda koja de biti ispuštana kao EPP, u nastavku za tu potrebu okvirno de biti određena količina ispuštanja, korištenjem obrasca iz Pravilnika o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Službene novine FBiH, broj: 04/13), imajudi u vidu da se za razmatrane vodotoke ne raspolaže odgovarajudim hidrološkim podacima (srednjim dekadnim za niz od minimum 10 godina) EPP je procijenjen, na način predložen pravilnikom, za slučaj kada se ne raspolaže dekadnim protocima.

Pravilnikom o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Službene novine FBiH, broj:04/13), u slučaju kada se ne raspolaže sa srednjim dekadnim protocima, predviđeno je da se on odredi korištenjem sljededeg obrazca:

Qepp = 0,1xQsr za period maj oktobar,

Qepp = 0,15xQsr za period novembar april



Prema navedenom obrascu, EPP za vodotok Sadnice (Qsr.= 0,0195 m3/s) nakon izgradnje rezervoara treba biti:

Qepp = 0,00195 m3/s za period maj oktobar,

Qepp = 0,00295 m3/s za period novembar april.

Nakon planiranog uključenja voda iz vodotoka Duboki potok, te ostatka voda iz rezervoara Sadnice (izuzimajudi EPP za vodotok Sadnice u datim periodima) dobije se sljededi predviđeni EPP za bududu akumulaciju Ramidi:

Qepp = 0,05763 m3/s za period maj oktobar,

Qepp = 0,08746 m3/s za period novembar april.

Navedeno stanje se ne može uzeti kao reprezentativno s obzirom da je bazirano na nedovoljnom broju podataka. Po završetku hidroloških istraživanja ekološki prihvatljiv protok de biti izračunat shodno odredbama Člana 11. Pravilnika o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Službene novine FBiH, broj: 04/13).

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

5

1

Tab

ela

14

. Po

ten

cija

lni u

tje

caji

u f

azi k

ori

šte

nja

i m

jere

sp

rje

čava

nja

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

KO

RIŠ

TEN

JA

Utj

ecaj

na

vod

e

Traj

ni p

ore

med

aj v

od

no

g re

žim

a Zn

ačaj

an s

a as

pek

ta o

drž

avan

ja n

ivo

a vo

de

u j

ezer

u

Ram

idi k

ao i

niv

oa

vod

e is

pu

šten

og

EPP

-a

Man

je

znač

ajan

sa

as

pek

ta

pri

jen

osa

za

gađ

uju

dih

m

ater

ija iz

jed

no

g vo

do

toka

u d

rugi

U

fazi

ko

rišt

enja

o

sigu

rati

st

aln

i m

on

ito

rin

g ko

ji o

bu

hva

da k

on

tro

lu n

ivo

a vo

de

u j

ezer

u R

amid

i ka

ko b

i se

osi

gura

o

neo

met

an r

ast

i ra

zvo

j o

bal

ne

vege

taci

je

i fau

ne

jeze

ra.

Inve

stit

or

se

treb

a p

rid

ržav

ati

količ

ine

isp

ušt

eno

g EP

P-a

iz

raču

nat

og

nak

on

za

vrše

tka

hid

rolo

ških

istr

aživ

anja

.

Aku

mu

liran

je n

ano

sa u

fo

rmir

ano

m je

zeru

Man

je z

nač

ajan

ako

se

ne

pri

mije

ne

mje

re p

reve

nci

je

Čiš

den

je

dn

a ak

um

ula

cije

o

d

nan

osa

o

bav

ljati

po

po

treb

i. N

ano

s o

dvo

ziti

na

naj

bliž

e u

ređ

eno

od

laga

lište

ili

zbri

nu

ti

na

dru

gi o

dgo

vara

judi

nač

in.

Eutr

ofi

kaci

ja (

razl

agan

je o

rgan

ske

mat

erije

) je

zera

Ram

idi u

kolik

o s

e n

e p

rim

jen

i či

šden

je

vege

taci

je

na

zem

ljišt

u

pla

nir

ano

m

za

po

tap

anje

.

Man

je

znač

ajan

u

kolik

o

se

ne

pri

mje

ne

mje

re

pre

ven

cije

u t

oku

faz

e gr

ađen

ja

Krč

enje

ve

geta

cije

n

a p

ovr

šin

ama

pla

nir

anim

za

po

tap

anje

.

Utj

ecaj

na

zem

ljišt

e N

e o

čeku

je

se

utj

ecaj

n

a ze

mlji

šte

u

fazi

ko

rišt

enja

-

Go

re

nav

eden

e m

jere

za

štit

e vo

da

za

vrije

me

mo

gude

in

cid

entn

e si

tuac

ije

isto

vrem

eno

su

i m

jere

zaš

tite

zem

ljišt

a

Utj

ecaj

o

d

po

veda

nja

n

ivo

a b

uke

N

e o

čeku

je s

a p

ove

dan

je n

ivo

a b

uke

usl

ijed

ra

da

op

rem

e u

sk

lop

u

ob

jeka

ta

bra

ne

„Ram

idi“

, re

zerv

oar

a Sa

dn

ice,

p

rate

dih

- V

ed

pri

iz

bo

ru

op

rem

e i

izgr

adn

ji o

bje

kata

tre

ba

vod

iti

raču

na

da

se b

uka

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

5

2

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

KO

RIŠ

TEN

JA

cjev

ovo

da

sa p

um

pn

im s

tan

icam

a.

zad

rži u

okv

irim

a p

rop

isan

im z

ako

nim

a.

Utj

ecaj

na

flo

ru i

fau

nu

N

edo

stat

ak

vod

e u

h

idro

aku

mu

laci

ji i

op

adan

je

niv

oa

vod

e u

m

alo

vod

nim

p

erio

dim

a de

št

etit

i ra

zvo

ju

ob

aln

e ve

geta

cije

i ra

zvo

ju f

aun

e je

zera

Ram

idi.

Znač

ajan

, (m

ogu

de d

alje

sm

anje

nje

ko

ličin

a ki

seo

nik

a u

vo

di

što

bi

on

emo

gudi

lo ž

ivo

t i

dal

ji ra

zvo

j fa

un

e je

zera

R

amid

i)

Po

treb

no

je o

sigu

rati

po

treb

ni s

taln

i niv

o

vod

e u

je

zeru

ka

ko

bi

se

živo

t o

rgan

izam

a u

vo

di

i n

jen

im

ob

alam

a n

eom

etan

o

od

vija

o.

Izb

jega

vati

n

epo

treb

ne

velik

e i

nag

le o

scila

cije

vo

da

u je

zeru

.

Pri

jen

os

štet

nih

vrs

ta f

aun

e (r

iba)

iz

jed

no

g vo

do

toka

u d

rugi

Man

je

znač

ajan

(j

er

nis

u

utv

rđen

e št

etn

e vr

ste

u

vod

oto

cim

a)

Inve

stit

or

bi

treb

ao p

red

vid

jeti

ugr

adn

ju

mre

že

ili

dru

gih

p

rep

reka

u

cj

evo

vod

e ka

ko s

luča

jno

ne

bi

do

šlo

do

mig

raci

ja

vrst

a iz

jed

no

g vo

dn

og

tije

la u

dru

go.

Utj

ecaj

n

a kv

alit

etu

zr

aka

Ne

oče

kuje

se

utj

ecaj

-

-

Utj

ecaj

n

a kl

imat

ske

fa

kto

re

Bla

že

op

adan

je

tem

per

atu

re

zrak

a u

n

epo

sred

no

m o

kru

žen

ju je

zera

. A

kum

ula

cija

ve

d p

ost

oji,

n

ede

do

di

do

zn

ačaj

niji

h

pro

mje

na

-

Po

jača

n v

jeta

r n

a lo

kaci

ji je

zera

iz

razl

oga

kr

čen

ja/n

esta

nka

vi

soke

ve

geta

cije

n

a n

jego

vim

ob

alam

a.

Ne

ma

utj

ecaj

a. N

a lo

kaci

ji n

ema

stal

nih

ved

ih š

um

skih

p

ovr

šin

a -

Po

java

mag

le n

a lo

kaci

ji je

zera

M

anje

zn

ačaj

an O

dre

đen

bro

j m

aglo

viti

h d

ana

u g

od

ini

na

po

dru

čju

Ban

ovi

da j

e ve

d0'

zab

iljež

en.

Ova

j p

roje

kat

ned

e u

tjec

ati

na

po

veda

nje

bro

ja t

ih d

ana.

Mo

guda

je

po

java

kra

tko

traj

ne

mag

le n

a m

ikro

loka

ciji

jeze

ra n

ako

n

pad

avin

a d

jelo

van

jem

tr

ansp

irac

ije

oko

lno

g b

iljn

og

-

SUO

ob

jeka

ta a

kum

ula

cije

Ram

idi,

Du

bo

ki p

oto

k, i

pu

mp

ne

sta

nic

e P

S I,

PS

II, i

po

tisn

og

cje

vovo

da

Ins

titu

t za

hid

rote

hn

iku

G.F

. U

Sa

raje

vu

5

3

MED

IJ

PO

TEN

CIJ

ALN

I UTJ

ECA

J ZN

AČ

AJ

UTJ

ECA

JA

MJE

RE

FAZA

KO

RIŠ

TEN

JA

po

kriv

ača.

Utj

ecaj

n

a m

ater

ijaln

a d

ob

ra,

ukl

juču

judi

ku

ltu

rno

h

isto

rijs

ko

i ar

heo

lošk

o n

aslij

eđe

Ne

oče

kuje

se

utj

ecaj

-

-

Utj

ecaj

na

pej

zaž

Izgr

adn

ja p

regr

ade

u n

a je

zeru

Ram

idi,

te n

a lo

kalit

etu

Sa

dn

ice

i fo

rmir

anje

ak

um

ula

cije

/rez

ervo

ara

Man

je z

nač

ajan

P

otr

ebn

o je

ure

đen

je o

bje

kta

pre

grad

e u

št

o

je

mo

gude

ve

doj

mje

ri

pri

lago

dit

i lo

kaci

ji,

od

no

sno

iz

vrši

ti

zasa

điv

anje

ve

geta

cije

i k

ori

stit

i p

riro

dn

e m

ater

ijale

u

ure

đen

ju.

Red

ovn

o o

drž

avat

i ob

ale

aku

mu

laci

je

Iste

mje

re v

aže

i za

izgr

adn

ju r

ezer

voar

a Sa

dn

ice.

Utj

ecaj

na

stan

ovn

ištv

o i

in

fras

tru

ktu

ru

Ne

oče

kuju

se

utj

ecaj

i -

-

Međ

uo

dn

os

gore

n

aved

enih

utj

ecaj

a -

- P

rim

jen

om

nav

eden

ih m

jera

ko

d s

vako

g p

rep

ozn

ato

g u

tjec

aja,

p

od

ručj

e o

bu

hva

ta p

lan

iran

ih o

bje

kata

oko

liš n

ede

bit

i zn

ačaj

no

u

gro

žen

n

amje

no

m

ovo

g p

ost

roje

nja



4.3 Mogući akcidenti i ekološke nesreće

Svaki projekat izgradnje novih postrojenja i objekata nosi sa sobom rizik od mogudih akcidenata i ekoloških nesreda. Ekološke nesrede su mogude u toku faze izgradnje objekata i u fazi korištenja objekata. Tokom faze izgradnje objekata mogudi akcidenti i ekološke nesrede su uglavnom vezani za izlijevanje opasnog otpada (ulja, goriva i dr.) u okoliš tokom transporta i skladištenja istih, kao i pojava klizišta i odrona zemljišta uslijed neadekvatno izvedenih građevinskih radova.

Tokom faze korištenja mogudi akcidenti su teže prirode i ogledaju se u mogudem pucanju brane „Ramidi“ i izlijevanja vedih količina vode u okoliš koja bi predstavljala rizik po okoliš ali i sigurnost stanovništva. RMU Banovidi treba izraditi plan osmatranja brane sa ciljem ranog uočavanja promjena. Trebao sačiniti i plan reagovanja ukoliko se akcident desi (ili namjerava desiti) kako bi se utjecaji istih na okoliš, stanovništvo i infrastrukturu sveli na minimum.



5 PRIJEDLOZI ZA MONITORING

Monitoring program odnosni se na monitoring tijekom faze izgradnje i monitoring tokom faze korištenja objekta.

Monitoring u fazi građenja se sastoji od monitoringa upravljanja građenjem u kontekstu poštovanja mjera zaštite okoliša, odnosno nadzora nad radom građevinskih strojeva, načinom skladištenja i postupanja sa opasnim i štetnim materijama, te nadzorom nad primjenom Plana upravljanja otpadom, a za koji je odgovoran Inženjer zaštite na radu i zaštite okoliša. Inženjer je također odgovoran i za komunikaciju sa javnošdu, te de tijekom izvođenja radova kontaktirati nadležne u mjesnim zajednicama kako bi imao informacije o eventualnim pritužbama.

Monitoring u fazi građenja je u obavezi Izvođača radova.

Monitoring tijekom izgradnje obuhvata još i sljedede:

Monitoring u postupku nabavke materijala,

Monitoring u postupku transporta materijala,

Monitoring emisija sa gradilišta i stanja okoliša u zoni građenja,

Monitoring neometanog i sigurnog odvijanja prometa.

Obaveza monitoringa kod nabavke materijala, odnosni se na inspekciju, a u svrhu provjere da li pogoni i postrojenja od kojih se vrši nabavka posjeduju zvanično odobrenje za rad. Cilj monitoringa je osigurati da su pogoni i postrojenja usklađeni sa zahtjevima okoliša, zdravlja i sigurnosti. Izvođač radova de u postupku odabira dobavljača građevinskih materijala zatražiti od njih da dostave važede okolišne i druge dozvole za rad.

Monitoring kod transporta materijala odnosi se na provjeru načina transporta, a provodit de ga Inženjer zaštite okoliša i zaštite na radu. Predviđene mjere (transport nakvašenog ili pokrivenog tereta) imaju za cilj smanjiti emisiju prašine pri transportu. Inženjer zaštite okoliša de svakodnevno boraviti na gradilištu i vršiti vizualni nadzor nad transportnim vozilima.

Ostale vrste monitoringa odnose se na nadzor odvijanja prometa na gradilištu u svrhu sigurnosti vozila i pješaka i osiguranja alternativne prometnice, tamo gdje je to potrebno.

Detaljan program monitoringa u fazi korištenja dat je u nastavku.

5.1 Monitoring kvaliteta zraka

Priroda objekata je takva da nema emisija u zrak, pa monitoring zraka nije potreban.



5.2 Monitoring kvaliteta voda

Predvidjeti minimalno jednogodišnji monitoring kvalitete voda jezera Ramidi kako bi osigurao da je kvalitet vode ove hidroakumulacije dovoljan da se u njemu održava život evidentiran tokom izrade ove Studije. Ukoliko sve pribavljene vodne dozvole od strane Kantonalnih vlasti nalažu drugačije, Investitor je dužan postupiti u skladu sa zahtjevima navedenim u istim.

5.3 Monitoring buke

U toku faze korištenja objekta ne očekuju se vedi utjecaji emisija buke na lokacijama postrojenja. Investitor bi, tek u slučaju vedeg broja pritužbi na buku trebao uraditi mjerenja buke na datom lokalitetu, kako ne isto ne bi dovelo do pogoršanja zdravlja ljudi.

5.4 Monitoring flore i faune

Monitoring flore i faune bi trebalo vršiti tokom faze korištenja objekata u kojem de se pratiti širenje i stanje vegetacije obalnog područja jezera Ramidi i rezervoara Sadnice, te kvalitativno-kvantitativni sastav ribljih populacija jezera Ramidi u dogovoru sa lokalnim ribolovnim društvom u svrhu prevencije širenja štetnih ribljih vrsta. Pored toga Investitor bi trebao vršiti i monitoring invazivnih vrsta flore i faune, što se posebno odnosi na biljne vrste koje se šire na građevinskom zemljištu i tek završenim konstrukcijama a koje predstavljaju rizik po zdravlje autohtonih biljnih populacija (kompeticija) ali i zdravlje ljudi kao npr. biljka ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.). Nulto stanje područja na kojem se namjeravaju vršiti radovi dato je u ovoj Studiji. Svaka eventualna promjena u kvalitativno-kvantitativnom sastavu populacija vrsta i zajednica flore i faune bi se trebala bilježiti, te konsultovati stručnjake (biologe iz pojedinih oblasti) za rješavanje eventualnih problema.

5.5 Monitoring klime

U toku izvođenja radova Investitor nede značajno utjecati na stanje klime područja zbog kradeg vremena vršenja radova. Tok faze rada postrojenja Investitor bi trebao vršiti monitoring temperature zraka, brzine, smjera i jačine vjetra, te bilježiti broj maglovitih dana u godini kako bi se vremenom moglo utvrditi da li došlo do klimatskih promjena na mikrolokalitetu jezera Ramidi u odnosu na klimatske parametre u nultom stanju. Za interpretaciju rezultata Investitor bi trebao zadužiti stručnu osobu (meteorologa) ili instituciju. Izvještaje i mjerenja bi trebalo obraditi jednom godišnje dok bi se višegodišnji rezultati mjerenja trebali posebno uraditi.



6 ALTERNATIVNA RJEŠENJA

Alternativna rješenja nisu navedena u Idejnom projektu za hidroakumulaciju Banovidi, rezervoar Sadnice, te pumpne stanice I i II sa potisnim cjevovodima Ø 500 i Ø 250.

Investitor trenutno radi na istražnim hidrološkim radovima na području RMU „Banovidi“ kojeg radi firma „IMD“ Sarajevo. U I godišnjem izvještaju u opisu problematike stoji da na ukupnom slivnom području koje se razmatra za navedene potreba nema stalnih izvora dotoka voda u jezero Ramidi. Ova Studija je obavila hidrološke istražne radove na lokalitetima koji su i predmet ove Studije, te na lokalitetima jezera Breštica, te na lokalitetu na rijeci Turiji (Slika 27).

Slika 27. Lokaliteti hidroloških istraživanja (IMD, 20144)

4 IMD Sarajevo (2014): Hidrološki istražni radovi na području rudnika uglja Banovidi – I godišnji izvještaj. Sarajevo.



Ukoliko trenutno projektno ne bude zadovoljavao potrebno dotoke vode u jezero Ramidi sa ciljem snabdijevanja budude TE „Banovidi“ vodom, lokaliteti jezera Breštica i vodotoka Turija bi trebala biti alternativna rješenja u snabdijevanju vodom jezera Ramidi i TE „Banovidi“.

Navedena alternativna rješenja bi trebala imati pozitivan utjecaj na projekat u smislu osiguravanja dovoljne količine vode za jezero Ramidi i održavanja stalnog nivoa vode u jezeru i samim tim omogudavanja razvoja flore i faune. Ipak, ne treba zaboraviti ni činjenicu da se uključivanjem vodnih resursa iz drugih slivova u napajanje vodnih tijela u drugim slivovima sistemima koji to omoguduju mogu prenijeti štetni i neželjeni organizmi, što bi uzrokovalo poremedaj u ekosistemima drugih slivova. Adekvatna solucija za ovu problematiku bi se trebala potražiti od stručnjaka, prije svega ihtiologa ali i lokalnih ribolovnih društava.



7 MIŠLJENJA LOKALNE ZAJEDNICE I NEVLADINIH ORGANIZACIJA

Opdinsko vijede Opdine Banovidi je na sjednici održanoj 29.08.2013.godine donijelo odluku da je izgradnja TE „Banovidi“ od javnog interesa, te je dozvolilo eksproprijaciju pojedinih parcela za objekat TE „Banovidi“ (Prilog 7). Također, Opdinsko vijede je usvojilo nacrt regulacionog plana za TE „Banovidi“ što potvrđuje da je mišljenje lokalne zajednice o projektu pozitivno.

Tokom izrade studije konsultant je stupio u kontakt sa Sportsko Ribolovnim Društvom (SRD) „Banovidi“ kojima je izdana koncesija na ribolov na lokalitetu jezera Ramidi. Navedeno SRD ima i kontejnerski objekat na lokaciji jezera Ramidi u kojima obitava osoblje i članovi SRD. Na pitanje o generalnom mišljenju o projektu iz SRD je odgovoreno kako nemaju ništa protiv projekta i da smatraju kako de projekat koristiti SRD „Banovidi“ u smislu povedanja ribljeg fonda u bududoj akumulaciji. Jedini problemi koji bi se mogli javiti su problemi prijenosa neželjenih ribljih vrsta iz sliva u sliv i iz lokacija na lokacije, te su članovi SRD zamolili da se ista problematika uvrsti u Studiju kako bi Investitor uradio sve potrebne mjere u sprječavanju ovakvih pojava.



8 NAZNAKE POTEŠKOĆA KOD IZRADE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ

Prilikom izrade Studija otežavajude okolnosti su se ogledale kroz nepostojanje adekvatnih podataka o flori i fauni područja, pa se prikaz stanja živog svijeta u zoni utjecaja temelji na terenskom istraživanju obavljenom u fazi izrade studije. Također, tokom izrade Studije nisu postojala mjerenja količine buke u prostoru.

Jedna od vedih poteškoda pojavila se na samom terenu gdje su predstavnici Investitora naveli da se, zbog mogudeg nedostatka dotoka potrebnih količina vode u jezero Ramidi, razmatra mogudnost uključenja dodatnih vodnih tijela u sistem (rijeka Turija, jezero Breštica) koje nisu bile predmet analize u ovoj Studiji po tenderskoj dokumentaciji.

Drugih vedih poteškoda tokom izrade Studije nije bilo.

9 ZAKLJUČAK STUDIJE

Izgradnja i pogon planiranih objekata za vodosnabdijevanje TE nede imati značajan utjecaj na okoliš, ukoliko se provedu sve predviđene mjere minimiziranja utjecaja i monitoringa.



10 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

1. UVOD

U skladu sa odredbama člana 3. i 19. Zakona u upravljanju otpadom (Službene novine FBiH, broj 33/03), i Zakona o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH, broj 72/29), operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola izrađuje Plan upravljanja otpadom.

Prema odredbama iz Člana 7. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH, broj 72/29) poduzede je obvezno ažurirati Plan za upravljanje otpadom svakih pet godina ili poslije promjene u radu postrojenja.

Također, u skladu sa članom 20. Zakona u upravljanju otpadom operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola, kao proizvođač otpada, mora odrediti lice odgovorno za upravljanje otpadom.

Prilikom izrade ovog Plana upravljanja otpadom uzete su u obzir odredbe Pravilnika o kategorijama otpada s listama (Službene novine FBiH, broj 9/05) i odredbe Člana 2. Pravilnika o uslovima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada (Službene novine FBiH, broj 9/05). U cilju potpunog razumijevanja ovog dokumenta, u nastavku se daju pojašnjenja osnovnih pojmova koja se koriste u ovom Planu, a proizlaze iz Zakona o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH broj 72/09):

„otpad“ - znači sve tvari ili predmete koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili se traži njihovo odlaganje sukladno jednoj od kategorija otpada navedenoj u listi otpada i utvrđenoj u provedbenom propisu;

„komunalni otpad“ je otpad iz kudanstva, kao i svaki drugi otpad koji po svojoj prirodi ili sastavu je sličan otpadu iz kudanstva;

„opasan otpad“ je svaki otpad koji je utvrđen posebnim propisom i koji ima jednu ili više značajki koje uzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliš po svojemu porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasan i reguliran provedbenim propisom;

„neopasni otpad“ je otpad koji nije definiran kao „opasan otpad“;

„interni otpad“ je otpad koji nije podložan značajnijim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama. Interni otpad se nede rastvarati, spaljivati ili na drugi način fizički ili kemijski obrađivati, biološki razgrađivati ili nepovoljno utjecati na druge supstance sa kojima dolazi u kontakt na način da uzrokuje zagađenje okoliša ili ugrožavanje zdravlja ljudi. Ukupna vlažnost, sadržaj polutanata u otpadu i ekotoksičnost filtara mora biti neznatna kako ne bi došlo do ugrožavanja kvaliteta površinskih i podzemnih voda;

„vlasnik“ je proizvođač otpada i fizička ili pravna osoba koja posjeduje otpad;

„proizvođač“ je bilo koja osoba čijom djelatnošdu se proizvodi otpad (izvorni proizvođač),i/ili bilo koja osoba koje obavlja predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode do promjene fizičkih karakteristika ili sastava otpada;

„odlagač“ je bilo koja osoba kojoj se isporučuje otpad ili koja obavlja odlaganje takvog otpada;



„operator“ je fizička ili pravna osoba odgovorna za bilo koju vrstu aktivnosti upravljanja otpadom;

„upravljanje otpadom“ znači sustav djelatnosti i radnji vezanih za otpad, uključujudi prevenciju nastanka otpada, smanjivanje količina otpada i njegovih opasnih značajki, tretman otpada, planiranje i nadzor djelatnosti i procesa upravljanja otpadom, transport otpada, uspostavu, rad, zatvaranje i održavanje uređaja za tretman otpada nakon zatvaranja, monitoring, savjetovanje i izobrazbu u svezi s djelatnošdu i radnjama upravljanja otpadom;

„tretman“ znači fizičke, termalne, kemijske ili biološke procese, uključujudi sortiranje, koji mijenjaju značajke otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava, olakšavaju upravljanje ili povedavaju povrat sastavnica otpada;

„povrat komponenti“ znači povrat materijala i energije iz iskorištenih proizvoda ili otpada u gospodarski sustav primjenom određenog tehnološkog postupka ili spaljivanjem;

„ponovno korištenje“ znači svaku djelatnost kojom se otpad upotrebljava za namjenu za koju je prvobitno korišten;

„prikupljanje“ znači sustavno prikupljanje i po mogudnosti sortiranje otpada s ciljem olakšanja bududeg tretmana;

„transport“ znači promet otpada izvan postrojenja;

„skladištenje“ znači ostavljanje otpada od proizvođača unutar postrojenja i pogona, a najviše tri godine, na način koji isključuje opasnost po okoliš i ljudsko zdravlje;

„odlaganje“ znači bilo koju djelatnost utvrđenu u provedbenom propisu;

„deponija“ znači mjesto odlaganja otpada u svrhu konačnog odlaganja na površini ili ispod površine tla, uključujudi:

unutrašnja mjesta za odlaganje (primjerice, odlagališta na kojima proizvođač otpada zbrinjava vlastiti otpad na mjestu nastanka);

stalna mjesta (primjerice, više od jedne godine) koja se uporabljuju za dugogodišnje odlaganje otpada, ali isključujudi:

- objekte u kojima nije dopušteno skladištenje otpada, a otpad je spreman za daljnji transport s ciljem ponovnog korištenja, tretmana ili odlaganja na drugom mjestu,

- prethodno skladištenje otpada za ponovnu uporabu ili tretman za razdoblje po pravilu krade od tri godine ili

- prethodno skladištenje otpada za razdoblje krade od jedne godine.

„biorazgradivi otpad“ – je svaki otpad koji je pogodan za aerobnu ili anaerobnu razgradnju, poput hrane, vrtnog otpada, papira i kartona,

„tekudi otpad“ je svaki otpad u tekudoj formi, isključujudi mulj,

„zbrinjavanje otpada“ – je svaki postupak tretmana ili odlaganja otpada sukladno odredbama Zakona.



2. NAMJENA I PODRUČJE PRIMJENE

Ovim dokumentom klasificiraju se vrste otpada koje nastaju tokom rada pogona i postrojenja. Za svaku kategoriju daju se smjernice za postupanje, odnosno način skupljanja, prijevoza, prerade i konačnog odlaganja otpada.

Plan upravljanja otpadom na području pogona i postrojenja se odnosi na slijedede objekte planirane za izgradnju TE „Banovidi“:

1. brana na lokaciji jezera Ramidi,

2. pregrada na lokaciji rezervoara Sadnice,

3. uređenje u koritu Dubokog potoka,

4. radovi na objektima PS I, PS II, potisni cjevovodi Ø i Ø 250.

3. DOKUMENTACIJA O OTPADU KOJI PROIZVODI PODUZEDE (PORIJEKLO, VRSTA OTPADA U SKLADU SA LISTOM OTPADA, SASTAV I KOLIČINA OTPADA)

Porijeklo

Otpad na razmatranim lokacijama de najvedim dijelom nastajati u toku faze izgradnje objekata dok de jedan manji dio nastajati u fazi korištenja. Najvedi dio otpada se može klasificirati kao „neopasni otpad“.

U skladu sa Članom 4 Pravilnika, za potrebe upravljanja otpadom proizvođač otpada je klasificirao otpad koji nastaje na lokaciji ovog pogona i postrojenja u skladu sa Pravilnikom o kategorijama otpada s listama („Službene novine FBiH“, broj 9/05), kao što je prikazano u tabeli 1.

Tabela 1. Popis vrsta otpada koji de nastati u fazi gradnje i korištenja



Predviđeno mjesto

konačnog odlaganja u

krugu

Ovlašteno poduzede

za konačno zbrinjavanje

otpada

1. OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUDIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

13

1.1 Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

13 02

1.1.1 hlorirana ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje na bazi mineralnih ulja

13 02 04*


Posude za opasan otpad

Ovlaštena firma

1.1.2 nehlorirana ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

13 02 05*

Skladišta ulja i maziva na


Ovlaštena firma





Predviđeno mjesto


krugu

Ovlašteno poduzede


otpada

na bazi minerala građevinskom platou

1.1.3 sintetska ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

13 02 06*



Ovlaštena firma

1.1.4 biorazgradiva ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

13 02 07*



Ovlaštena firma

1.1.5 ostala ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

13 02 08*



Ovlaštena firma

1.2 Zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način

13 08

1.2.1 otpad koji nije na drugi način specificiran

13 08 99*

Materijal nastao nakon redovnog održavanja radne mašinerije


Ovlaštena firma

2 OTPADNA AMBALAŽA, APSORBENSI, MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEDA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15

2.1 Ambalaža 15 01

2.1.1 Ambalaža od plastike 15 01 02

Građevinski kamp

Kontejner za ambalažni otpad

Ovlaštena firma

2.1.2 Ambalaža od metala 15 01 04

Građevinski kamp


Ovlaštena firma

2.1.4 Ambalaža od stakla 15 01 07

Građevinski kamp


Ovlaštena firma

2.1.5 Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materija ili je onečišdena opasnim materijama

15 01 10*

Građevinski kamp


Ovlaštena firma

3 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUDI ISKOPANU ZEMLJU SA

17





Predviđeno mjesto


krugu

Ovlašteno poduzede


otpada

ONEČIŠDENIH/KONTAMINIRANIH LOKACIJA)

3.1 beton, opeka/cigle, crjepovi/pločice i keramika

17 01

3.1.1 beton 17 01 01

Zona izvođenja radova i u slučaju rušenja objekata

Privremeno skladište u zoni građevinskog kampa, do predaje na reciklažu

Ovlaštena firma

3.1.2 opeka/cigle 17 01 02

Zona izvođenja radova ( u slučaju rušenja objekata)


Ovlaštena firma

3.1.3 crjepovi/pločice i keramika 17 01 03



Ovlaštena firma

3.1.4 mješavine betona, opeke, crjepova/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06

17 01 07



Ovlaštena firma

3.1.5 mješavine bitumena koje nisu navedene pod 17 03 01

17 03 02

Zona izvođenja radova, rušenje kolovozne konstrukcije


Ovlaštena firma

3.2 zemlja (uključujudi iskopanu zemlju s onečišdenih/kontaminiranih lokacija), kamenje i iskopana zemlja od rada bagera

17 05

3.2.1 zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03

17 05 04

Zona izvođenja radova

Deponiranje na lokaciji pripremljenoj za tu namjenu

Izvođač radova

3.2.2 iskopana zemlja koja nije navedena pod 17 05 05

17 05 06

Zona izvođenja

Deponiranje na lokaciji

Izvođač radova





Predviđeno mjesto


krugu

Ovlašteno poduzede


otpada

radova pripremljenoj za tu namjenu

3.3 izolacioni materijali i građevinski materijali koji sadrže azbest

17 06

3.3.1 izolacioni materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01 i 17 06 03

17 06 04

Zona izvođenja radova( u slučaju rušenja objekata)


Ovlaštena firma

3.4 građevinski materijal na bazi gipsa

17 08

3.4.1 građevinski materijal na bazi gipsa koji nije naveden pod 17 08 01

17 08 02

Objekti na kojima se izvode radovi


Ovlaštena firma

3.5 ostali građevinski otpad i otpad od rušenja

17 09

3.5.1 miješani građevinski otpad i otpad od rušenja koji nije naveden pod 17 0 01, 17 09 02 i 17 09 03

17 09 04



Ovlaštena firma

4 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMADINSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA UKLJUČUJUDI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE)

20

4.1 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01)

20 01

4.1.1 Papir i karton 20 01 01



Ovlaštena firma

4.1.2 Miješani komunalni otpad 20 03 01


kontejneri JKP

4.2 ostali komunalni otpad 20 03

4.2.1 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način

20 03 99

Objekti na kojima se

kontejneri JKP





Predviđeno mjesto


krugu

Ovlašteno poduzede


otpada

izvode radovi, gradilišni kamp

4. SADAŠNJE STANJE UPRAVLJANJA OTPADOM NA LOKACIJI

Trenutno na lokaciji nema proizvodnje otpada.

5. BUDUDI KONCEPT UPRAVLJANJA OTPADOM

Odvajanje otpada

Cilj selektivnog prikupljanja, skladištenja i rukovanja otpadom je spriječiti ugrožavanje čovjekova zdravlja i okoliša, a posebno ispuštanje štetnih materija u vode i tlo.

Skupljanje i skladištenje otpada de biti organizirano u sklopu organizacije gradilišta, a temeljit de se na osnovnim načelima upravljanja otpadom:

Odvojenog prikupljanja,

Prevencije i

Reciklaže.

Mjere za odvojeno prikupljanje otpada

Potrebno je vršiti razvrstavanje i vaganje ambalažnog otpada (označenog kao 15 01 01, 15 01 02, 15 01 04 i 15 01 07 u tabeli 1), te odvojeno ga prikupljati u plastičnim posudama ili metalnim kontejnerima sa poklopcem i točkovima, na kojima de biti označena vrsta ambalažnog otpada koji se odlaže u iste.

Preostali dio miješanog komunalnog otpada (označen kao 20 03 01 u tabeli 1) odložiti u kontejnere za miješani komunalni otpad i predati komunalnom poduzedu.

Zavisno od količine proizvedenog otpada izabrati jednu od posuda za otpad koje su raspoložive na tržištu.

Posebno razdvojen ambalažni otpad plasirati na tržište otpada ili dati na upravljanje ovlaštenom poduzedu,

Opasni otpad (naznačen * u tabeli 1) Plana potrebno je odvojeno sakupljati i dati na odvoz ugovornoj firmi koja posjeduje ovlaštenje zbrinjavanje opasnog otpada.



6. ODVOZ I KONAČNO ZBRINJAVANJE OTPADA

Proizvođač otpada de sav selektivno prikupljeni otpad predati operatoru, odnosno ovlaštenim poduzedima za prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada („Službene novine FBiH“, broj 38/06). Operator preuzima obavezu transporta do konačne prerade otpada, odnosno konačnog zbrinjavanja.

Konačno zbrinjavanje komunalnog miješanog otpada de se i dalje vršiti redovnim odvoženjem na gradsku deponiju kamionima komunalnog poduzeda JP „Komunalno“ doo Banovidi.

Konačno zbrinjavanje opasnog otpada riješiti tako što de se sklopiti ugovor o odvozu i zbrinjavanju takvog otpada od strane ovlaštenih firmi.

Preostali otpad predati ovlaštenom operateru sa kojim je potrebno sklopiti ugovor.

7. VOĐENJE EVIDENCIJE

Proizvođač otpada de voditi evidenciju, odnosno redovno nadzirati aktivnosti na minimizaciji nastajanja svih otpadnih tokova na lokaciji. Potrebno je mjeriti, voditi zapise i vršiti analize kvantitativno-kvalitativnih podataka o otpadnim tokovima, o vrsti i količinama otpada.

Evidencija podrazumijeva sljedede podatke:

podaci o proizvedenom otpadu i uzrocima njihova nastanka,

skladištenje otpada,

uklanjanje i konačno zbrinjavanje otpada.

Proizvođač de za svaku pošiljku otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, čiji jedan primjerak predaje Operatoru, odnosno ovlaštenim poduzedima5 a jedan čuva u vlastitoj arhivi.

Evidencijske liste predanog otpada treba čuvati na stalnim i privremenim lokacijama. Na osnovu pohranjenih dokumenata se lako utvrđuje tačna količina predanog opasnog i neopasnih otpada i radi plan količina otpada za ubudude.

Opasni otpad u toku transporta mora biti označen i pakiran u skladu sa posebnim propisom. Prijevoz opasnog otpada mora biti usklađen sa opdim zahtjevima za prijevoz opasnih roba.

Transport opasnog otpada bit de praden odgovarajudom dokumentacijom utvrđenom u skladu sa Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada („Službene novine FBiH“, br. 38/06).

Proizvođač ili vlasnik otpada koji transportuje opasni otpad do operatera unutar Federacije Bosne i Hercegovine mora osigurati da otpad bude praden ispunjenim formularom koji je dat u prilogu ove Uredbe (u daljnjem tekstu: transportna dokumentacija), a može se nabaviti u nadležnom kantonalnom ministarstvu za zaštitu okoliša. Primjer transportne dokumentacije dat je u nastavku ovog Plana.

5Ovlaštenim poduzedima za prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada (Službene novine FBiH, broj 38/06).



Transportnu dokumentaciju propisuju prijevoznik otpada i primalac otpada. U slučaju da isti prijevoznik više puta prevozi slične vrste otpada za transport može obezbijediti jednu transportnu dokumentaciju koja važi za određeni period a najduže do 12 mjeseci. Kopija transportne dokumentacije čuva se u arhivi prijevoznika i primaoca otpada u periodu od dvije godine od dana transporta otpada.

U periodu iz prethodnog stava prijevoznik je dužan dostaviti transportnu dokumentaciju u roku od sedam dana od dana prijema pismenog zahtjeva kantonalnog ministra nadležnog za okoliš.

8. ODGOVORNOST

Odgovornost u pogledu upravljanja otpadom na lokaciji ovog poduzeda je sljededa:

Rukovodilac na građevinskom platou na lokaciji predstavlja izvršioca sistema upravljanja sa otpadom na lokaciji i preuzimaju kontrolu nad radnicima da rade u skladu sa organizacijskim propisima.

Izvršilac sistema upravljanja otpadom je odgovoran za provedbu Plana upravljanja otpadom uključujudi izvještavanje i monitoring.

Također je odgovoran za organizaciju skupljanja sortiranog otpada na svojoj lokaciji gdje je otpad nastao, držedi se zajedničkih pravila (koristedi natpise upozorenja, posude za skupljanje otpada, kante za otpad itd.).

Detaljni opis svih ostalih ovlaštenja i odgovornosti nalazi se u normativnim aktima, opdim i funkcionalnim dokumentima poduzeda kao i organizacionim uputama za svako poduzede.



EVIDENCIJSKI LIST

Vrsta

nastalog

otpada

Oznaka/

Klasifikacija

Proizvedena količina

kg, m3

Količina, za koje je određeno odlaganje na deponiju

kg, m3

Količina, za koje je određen neki drugi oblik konačnog tretmana kg, m3

Preostala količinu koja ide na reciklažu ili ponovnu upotrebu

D=A-B-C

kg, m3

Naziv operatora za transport i tretman, broj ugovora

Ukupno:

Komentar:

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________



11 ZAKLJUČAK

Nakon vrednovanja svih mogudih i očekivanih pozitivnih i negativnih utjecaja, odnosno realne štete i koristi od realizacija izgradnje hidroakumulacije „Ramidi“, rezervoara Sadnice, PS I i PS II, te cjevovoda Ø 500 i Ø 250 kao i sagledanja trenutnog stanja okoliša na lokacijama izvođenja radova, može se zaključiti da su planirani građevinski radovi okolinski prihvatljivi i društveno opravdani.

U Studiji su pojedinačno sagledani svi mogudi i očekivani utjecaji koje projekat može vršiti po okoliš i date su smjernice za njihovo ublažavanje/suzbijanje. Pored toga, u Planu upravljanja otpadom koji je sastavni dio ove Studije,

Uz primjenu mjera zaštite propisanih u ovoj Studiji kao i mjerama definiranim u Planu upravljanja otpadom projekat se može ocijeniti kao tehnološki, ekološki, socijalno i društveno opravdan s obzirom da de, uz minimalne utjecaje na okoliš, doprinijeti razvoju lokalne zajednice i infrastrukture.

studija o procjeni utjecaja na okoliš - akumulacija ramići, banovići

Documents