sveuČiliŠte u rijecioliver.efri.hr/zavrsni/611.b.pdf · 2014-11-07 · kvaliteta u obrazovnom...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
UPRAVLJANJE KVALITETOM U
SREDNJIM ŠKOLAMA
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
UPRAVLJANJE KVALITETOM U
SREDNJIM ŠKOLAMA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Upravljanje kvalitetom
Mentor: Prof. dr. sc. Ivan Mencer
Student: Đurđica Benić
Studijski smjer: Poduzetništvo
Jmbag: 0081093434
RIJEKA, lipanj 2014.
SADRŽAJ
1. UVOD…………………………………………………………………………………..….2
1.1. Problem, predmet, objekt i hipoteze istraživanja…………………………………….......3
1.2. Svrha, ciljevi istraživanja i primjenjene znanstvene metode……………………….........3
1.3. Struktura rada……………………………………………………………………….........4
2. TEORETSKE ODREDNICE UPRAVLJANJA KVALITETOM……………..………......6
2.1. Pojam i teoretske odrednice kvalitete…………………………………………………...6
2.2. Kontrola kvalitete……………………………………………………………………......7
2.3. Pojam upravljanja kvalitetom…………………………………………………...………9
2.4. Najpoznatiji sustavi upravljanja kvalitetom…………………………………………......9
2.4.1. Šest sigma sustav upravljanja kvalitetom…………………………………………...9
2.4.2. The Malcom Baldridge National Quality Award…………………………………..11
2.4.3. ISO 9001:2008……………………………..…………………………………........12
3. UPRAVLJANJE U SREDNJIM ŠKOLAMA……………………………………………13
3.1. Važnost kvalitetnog obrazovanja………………………………………..……………..14
3.2. Kvaliteta i njeno osiguranje……………………………………………………………15
3.3. Tipična organizacija srednje škole……………………………………………...……...16
3.4. Materijalni i financijski resursi…………………………………………………...........19
3.5. Upravljanje ljudskim potencijalom……………………………………………………20
4. ČIMBENICI OD POSEBNOG UTJECAJA NA SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM U SREDNJIM ŠKOLAMA……………………………………..…………23
4.1. Organizacija škole…………………………………………………………………..….25
4.2. Školski kurikulum……………………………………………………………………...29
4.3. Planiranje i evaluacija provedbe planova……………………………………………....31
4.4. Školska i organizacijska kultura…………………………………………………….....37
4.5. Komunikacijske vještine……………………………………………………………….41
4.6. Financijsko upravljanje………………………………………………………………...42
5. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O KVALITETI RADA SREDNJOŠKOLSKIH
USTANOVA…………………………………………………………………………………45
5.1. Istraživanje stavova učenika……………………………….…………………………..45
5.2. Istraživanje stavova nastavnika……………………………………….………………..52
6. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………...59
LITERATURA………………………………………………………………………...……61
POPIS SLIKA………………………………………………………………………………63
2
1. UVOD
Tema rada je upravljanje kvalitetom u srednjim školama. Kvaliteta formalnog obrazovnog
sustava jedna je od temeljnih razvoja konkurentnosti ljudskih potencijala. U razvijenim je
zemljama velika povezanost povećanog stupnja obrazovanja i gospodarskog rasta. U
Republici Hrvatskoj, jedno od najznačajnijih pitanja vezano je uz ostvarivanje kvalitete
obrazovanja cjelokupnog stanovništva.
Upravljanje kvalitetom u srednjim školama je kontinuirani proces koji započinje
planiranjem načina na koji će doći do ishoda predviđenih poslovanjem, politikom i
ciljevima ustanove. Pri tome se uzimaju u obzir financijska sredstva, kadrovske
mogućnosti, prostor i oprema kojime srednja škola raspolaže. Tijekom i nakon provedbe
isplaniranih koraka, slijedi evaluacija u kojoj se utvrđuje u kojoj se mjeri podudaraju
planirani i realno postignuti ishodi. Analiza rezultata evaluacijskog procesa ukazat će na
slabe i jake točke u funkcioniranju škole. Nakon analize slijedi utvrđivanje onih procesa
djelovanja srednjih škola koji se trebaju poboljšati. Iz te se točke ponovno kreće u novi
ciklus koji započinje planiranjem novih načina dostizanja zacrtanih ishoda i ciljeva koje
škola ima pred sobom. Širenje kulture kvalitete među nastavnicima, učenicima i drugim
djelatnicima srednjoškolskog obrazovanja, jedna je od najvažnijih zadaća sustava, a može
se postići pravodobnim informiranjem, razgovorima i raspravama o kvaliteti obrazovanja
u srednjim školama. Kvaliteta u obrazovnom procesu ima značajnu ulogu jer prati i
poboljšava proces obrazovanja. Brojna su pitanja vezana za upravljanje kvalitetom u
srednjoškolskom obrazovanju, kao npr. Kako i koliko je moguće utjecati na organizaciju i
procese unutar školskog sustava? Tko su nositelji promjena u srednjoškolskom
obrazovanju? Kakav je oblik organizacije učinkovit? Koliko je vremena potrebno da bi se
postigli određeni učinci i unaprijedila kvaliteta srednjoškolskog obrazovanja? Raspolažu li
škole s dovoljno financijskih izvora za unapređenje kvalitete poslovanja i motivaciju
zaposlenika? Iz svega proizlazi da upravljanje kvalitetom u obrazovnim procesima ima
značajnu ulogu jer prati i poboljšava proces obrazovanja.
3
1.1. Problem, predmet, objekt i hipoteze istraživanja
U izradi diplomskog rada postavlja se slijedeći problem istraživanja: zbog nedovoljnog
znanja o organizaciji i načinu funkcioniranja škole, mnoge škole ne provode učinkovito
upravljanje kvalitetom u procesu obrazovanja učenika. U skladu s problemom
istraživanja, postavlja se predmet istraživanja: istražiti i utvrditi aktualne značajke
upravljanja kvalitetom u srednjim školama, sustavno i jednostavno formulirati rezultate
istraživanja o: procesu odgojno obrazovnih ustanova, čimbenicima koji utječu na
uspješnost i kvalitetu srednjoškolskog obrazovanja te empirijsko istraživanje o kvaliteti
rada srednjoškolskih ustanova. Predmet istraživanje utječe na objekt istraživanja, a to je
kvaliteta školi u okviru kojih se vodi istraživanje.
Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja postavljena je hipoteza. Upravljanje
kvalitetom u srednjim školama predstavlja važan čimbenik u obrazovanju učenika, a jednu
od najvažnijih uloga u procesu proučavanja preuzima ravnatelj koji organizira cjelokupan
odgojno obrazovni proces, upravlja materijalnim i financijskim resursima i ljudskim
potencijalom kojim raspolaže.
U školama srednjoškolskog obrazovanja izvršavanje nastavnog procesa prema usvojenom
kurikulumu poistovjećuju se sa specifikacijom zahtjeva u industrijskom poduzeću
proizvodnje za poznatog kupca.
1.2. Svrha, ciljevi istraživanja i primijenjene znanstvene metode
Svrha istraživanja je prikazati temeljne značajke upravljanja kvalitetom u
srednjoškolskom obrazovanju u Republici Hrvatskoj.
Ciljevi istraživanja su: istražiti sve važnije značajke i fenomene sustava obrazovanja u
srednjim školama te čimbenike koji utječu na sustav unapređenja kvalitete u obrazovanju.
Imajući na umu svrhu i cilj istraživanja, potrebno je dati odgovore na nekoliko pitanja:
1. Što je vođenje i tko preuzima ulogu vođe u školi?
2. Što čini odgojno obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj?
3. Što su primici u školskom proračunu?
4. Koji su načini financiranja škole?
4
5. Na koji način ljuski potencijali utječu na kvalitetu rada u srednjim školama?
6. Koje su funkcije upravljanja ljudskim potencijalima u školstvu?
7. Koje ključne kompetencije mora posjedovati ravnatelj kako bi uspješno ostvario svoje
rukovoditeljske funkcije?
8. Koje su dvije službe ustrojene u Komercijalnoj i trgovačkoj školi u Bjelovaru?
9. Tko upravlja radom škole i koja su stručna tijela u školi?
Pri izradi diplomskog rada koristile su se metode za stolom i metode na terenu.
1.3. Struktura rada
Rezultati istraživanja u diplomskom radu „Upravljanje kvalitetom u srednjim školama“
predstavljeni su u pet međusobno povezanih cjelina.
U prvom dijelu Uvodu, obrazložen je problem, predmet, objekt istraživanja te hipoteza, svrha,
ciljevi istraživanja i znanstvene metode, te u konačnici struktura rada.
Drugo poglavlje pod nazivom Teoretske odrednice kvalitete, u kojem se govori o pojmu
kvalitete, procesima i vrstama kontrole kvalitete te osiguranju i upravljanju kvalitetom,
opisuje se sustav upravljanja kvalitetom te se daju primjeri sustava upravljanja kvalitetom.
Treće poglavlje pod nazivom Upravljanje u srednjim školama govori o važnosti kvalitetnog
obrazovanja, osiguranju kvalitete, tipičnoj organizaciji škole, materijalnim i financijskim
resursima i upravljanju ljudskim potencijalima.
Četvrto poglavlje pod nazivom Čimbenici od posebnog utjecaja na sustav upravljanja
kvalitetom u Komercijalnoj i trgovačkoj školi u Bjelovaru i Gimnaziji Bjelovar govori o
organizaciji škole, školskom kurikulumu, planiranju i evaluaciji provedbe planova, školskoj i
organizacijskoj kulturi, komunikacijskim vještinama i financijskom upravljanju. Obrađeni su
čimbenici koji utječu na odgojno obrazovne postupke između ravnatelja, nastavnika i učenika.
U petom poglavlju pod nazivom Empirijsko istraživanje o kvaliteti rada srednjoškolskih
ustanova govori o svrsi istraživanja kojoj je cilj istražiti kakav ishod imaju učenici i
nastavnici na proces učenja i proučavanja. Istraživanje je provedeno u Komercijalnoj i
trgovačkoj školi Bjelovar i u Gimnaziji Bjelovar.
5
U posljednjem dijelu, Zaključku, navedena je sinteza rezultata istraživanja kojima je
dokazivana postavljena hipoteza.
6
2. TEORETSKE ODREDNICE UPRAVLJANJA KVALITETOM
2.1. Pojam i teoretske odrednice kvalitete
Prije samog definiranja pojma kvalitete potrebno je naznačiti da postoji gotovo neograničen
broj definicija, a razlog je u tom što se radi o teško mjerljivom pojmu koji često podliježe
subjektivnom dojmu krajnjih potrošača. Pojam kvalitete se kroz povijest tumačio različito.
Kvaliteta se prije definirala kao usklađenost karakteristika proizvoda sa specifikacijama
proizvoda koji su bili definirani u ugovoru ili tehničkoj dokumentaciji. Tako su se i aktivnosti
koje su se odnosile na postizanje kvalitete povezivale s kontrolom kvalitete tijekom
proizvodnje. Ipak, danas se pojmu kvalitete pristupa na sveobuhvatniji način (Maglić, 2008).
Kvaliteta, ako je definirana sa aspekta kupaca je relativan pojam i znači najbolje za određene
uvjete kupca. Definirajući kvalitetu sa aspekta proizvođača, kvaliteta se povezuje uz razvoj i
proizvodnju proizvoda. Dakle, osnovni je zadatak proizvođača stvoriti takav proizvod koji će
stvoriti zahtjeve kupaca. Velike zbrke stvaraju pogrešne pretpostavke o značenju riječi
kvaliteta. “Prva pogrešna pretpostavka jest da kvaliteta znači dobrotu, luksuz, sjajnost ili
težinu, odnosno važnost. Kvaliteta je kada nam se vraća kupac a ne proizvod.
Riječ kvaliteta „Qualitas“ latinskog je porijekla i označuje mnogo pojmova i radnji,
spremnost, sposobnost, visoko socijalni status, biti kvalificiran na osnovi činjenice da je
pojedinac ili sustav uspio dostići tražene zahtjeve (Mencer:str.241). Danas se kvaliteta u
svijetu manifestira kao ideja i kao pokret. Naime, danas se širom svijeta drugog utorka u
mjesecu studenom organizira SVJETSKI DAN KVALITETE (Mencer, 2010/2011. str.5).
2.2. Kontrola kvalitete
Kontrola kvalitete kroz prošlost obavljala na mnogobrojne načine. U prošlosti, vlasnik je
kontrolirao kvalitetu proizvoda u svim njenim fazama nastanka. Zatim su se u poduzećima
javili najprije zaposlenici, a zatim i cijeli timovi čija je temeljna zadaća bila nadzor kvalitete
proizvoda.
Nakon toga, nadzor se počinje širiti horizontalno unutar poduzeća i počinje obuhvaćati
aktivnosti koje nisu samo izravna proizvodnja (ulazna, međufazna, završna kontrola,
mjerenje, statistička obrada podataka i servis), (Lazibat, 2009, str.52). U povijesti kontrole
kvalitete ključni događaj bila je 1987. godina u kojoj je prvi put objavljen niz normi ISO
7
9000, zahvaljujući kojem unutarnja kontrola kvalitete prerasta u integralni sustav za
osiguranje i upravljanje kvalitetom. Voditelj službe kvalitete prerasta u menadžera kvalitete i
ujedno postaje savjetnikom (pomoćnik) generalnog direktora o svim pitanjima relevantnim za
sustav kvalitete. Kontrola kvalitete prema normi ISO:2000, dio je sustava upravljanja
kvalitetom fokusiran na ispunjavanje osnovnih zahtjeva vezanih za kvalitetu (Wadsworth et
al., 2002, str. 27). Vrlo često poduzeća u početnim fazama razvoja sustava za upravljanje
kvalitetom u spomenute specifikacije ne ugrađuju zahtjeve kupaca u dovoljnoj mjeri te iako, s
aspekta kontrole kvalitete, oni ispunjavaju sve zahtjeve, ipak ne zadovoljavaju kupce na pravi
način. Proces kontrole kvalitete ocjenjuje stvarne performanse, uspoređuje stvarne
performanse s ciljnima i djeluje ukoliko postoji razlika. Kontrola kvalitete jedan je od tri
osnovna procesa kojima se ostvaruje upravljanje kvalitetom dok su druga dva: planiranje i
poboljšanje kvalitete.
2.3. Pojam upravljanja kvalitetom
Da bi se ostvarili zahtjevi upravljanja kvalitetom, kvalitetom treba svjesno upravljati. Iz
tvrdnje proizlazi da je upravljanje kvalitetom, „sastavni dio funkcije upravljanja, čija je uloga
ostvarivanje ciljeva kvalitete što se ogledaju ne samo u osiguravanju već i poboljšanju
kvalitete putem upravljanja aktivnostima koje proizlaze iz utvrđene politike i planova
kvalitete, a ostvaruju se u okviru sustava kvalitete primjenom, uz ostalo i odgovarajućeg
praćenja kvalitete“ (Skoko,2000.,str.10).
Edward William Deming bio je poznati američki znanstvenik koji je postavio temelje
moderne teorije kvalitete, a proslavio se najprije u Japanu pa tek onda u svojoj domovini. U
svojim radovima za poboljšanje kvalitete koristi primjenu principa: planiraj –učini – provjeri -
djeluj. To je Shewhartov ciklus poboljšanja poznat pod nazivom PDCA ciklus kontinuiranog
poboljšanja kvalitete, ali koliko je Deming popularizirao ovaj njegov ciklus koristi se termin
Demingov PDCA ciklus (Kondić, 2005, str. 49). Naziv PDCA potječe od prvih slova riječi:
Plan-Do-Check-Act, koje su ustvari i četiri osnovne faze u ovom ciklusu. Demingov krug
(slika 1.) opisuje planiranje sustava upravljanja kvalitetom kroz dokumentaciju sustava,
planove i sve ono što je provedeno također treba primijeniti u aktualnoj organizaciji, (provesti
zahtjeve koji su definirani za sustav upravljanja kvalitetom). Tijekom provođenja ovih
zahtjeva, potrebno je provjeravati kako se provode zahtjevi, gdje se javljaju problemi i
odstupanja od postavljenih zahtjeva.
8
Slika 1. Demingov krug PDCA
Izvor: Kondić, (2005, str. 49)
Demingov krug poboljšanja počinje analizom postojećeg stanja nakon čega slijedi
konstatacija problema, a onda se prilazi konkretnom postupku ili procesu. Navedene četiri
faze PDCA ciklusa podrazumijevaju sljedeće aktivnosti:
1. PLANIRAJ - Nakon detaljne snimke postojećeg stanja potrebno je prikupiti podatke i
informacije radi identifikacije problema. Pristupa se izradi plana unapređenja sa
točnim aktivnostima, rokovima, nositeljima aktivnosti, te kriterijima i mjerilima za
ocjenjivanje učinkovitosti realiziranog plana.
2. UČINI - Provođenje plana u praksi. Aktivnosti se mogu provesti na proizvodu,
procesu, dokumentaciji ili kompletnom sustavu. Cilj je implementacija svih planiranih
aktivnosti u praksi uz optimalno korištenje resursa.
3. PROVJERI - Nakon implementacije i provedbe plana vrši se provjera koliko ostvareni
rezultati odgovaraju ciljevima koji su utvrđeni planom. Provjera se vrši na osnovu
utvrđenih kriterija i mjerila u fazi planiranja.
4. DJELUJ - Ako su rezultati nakon verifikacije i validacije uspješni, potrebno je
standardizirati novu metodu ili postupak rada te o tome upoznati sve ljude na koje se
metoda ili postupak odnose.
9
2.4. Najpoznatiji sustavi upravljanja kvalitetom
Primjena jednog od sustava upravljanja kvalitetom omogućuje postizanje transparentnosti
procesa poslovanja u znatno kraćem vremenu nego što je stjecanje vlastitog iskustva s
obzirom da su pojedine norme upravljanja kvalitetom sublirana iskustva poduzeća iz
razvijenih zemalja. ( Mencer, 2010/2011, str. 34).
U ovom radu su spomenuta najpoznatija 3 sustava upravljanja kvalitetom, a to su Šest sigma
sustav upravljanja kvalitetom, The Malcom Baldrige National Quality Award i ISO
9001:2008.
2.4.1. Šest sigma sustav upravljanja kvalitetom
Šest sigma je pristup upravljanju koji se temelji na poboljšavanju učinkovitosti svih procesa i
aktivnosti u organizaciji. Primjenjujući ovaj pristup poduzeće nastoji eliminirati pojavu
nesukladnosti u procesima do zanemarive razine. Šest sigma pristup se odnosi na pojedine
projekte, a za aktivnosti su zaduženi članovi tima koji su odgovarajuće obrazovani.(TheStep,
2012).
Šest sigma je filozofija koja poduzećima pruža niz postupaka i statističkih alata koji će
dovesti do povećanja profitabilnosti i kvalitete – neovisno o tome proizvodi li poduzeće
proizvode ili usluge. Šest sigma je dugoročni proces kojim se nastoji postići kontinuirano
poboljšanje. Takva poboljšanja ne mogu se postići restrukturiranjem kompanije ili
jednostavno velikim troškovima. Umjesto toga, kvaliteta Šest sigma zahtijeva postojanost,
fokusiranost i predanost. Poduzeća ili projekti u kojima se pokušava postići Šest sigma razina
kvalitete, trebaju biti usredotočeni na osmišljavanje proizvoda, usluga ili postupaka. Šest
sigma principi mogu se primijeniti na mnoga područja, uključujući proizvodnju,
administrativne usluge i usluge za kupce. Šest sigma tehnike pomažu smanjiti varijabilnost,
što smanjuje broj defekata i troškova korištenja, a u isto vrijeme povećava efektivni kapacitet.
Jedno od najvažnijih obilježja programa Šest sigma jest orijentacija na projekte koji će dovesti
i proizvode / usluge i procese na željenu sigma razinu. To se postiže osposobljavanjem
dovoljnog broja zaposlenika koji će biti sposobni pronaći, izabrati i provesti dobar projekt.
Najvažniji kriterij za izbor projekta za poboljšanje kvalitete jest da problem bude mjerljiv. Ne
treba se prihvaćati projekta ako se problem ne može mjeriti. Izbor dobrih projekata za
poboljšanje kvalitete jedan je od ključnih faktora uspjeha.
10
U projektnim timovima Šest sigma glavnu ulogu imaju profesionalci s punim radnim
vremenom, osposobljeni za usmjeravanje i savjetovanje članova i voditelja projektnih timova
– voditelji „crnog pojasa.“ Svaka je funkcija u toj infrastrukturi važna, ali pojedinačno sama
po sebi nedovoljna za dostizanje ciljeva koje poduzeće očekuje od programa Šest Sigma.
Kako bi se uspješno provodio Šest sigma pristup, neophodno je provesti adekvatno
obrazovanje djelatnika koji će biti odgovorni za aktivnosti oko Šest sigma projekta. Svaka
funkcija zahtijeva odgovarajuće školovanje, a nazivi su preuzeti iz istočnjačkih borilačkih
vještina. Ključne funkcije u programu Šest sigma:
a) Izvršni rukovoditelji - Ove funkcije nisu nove i postoje u svim poduzećima. Ono što je
odlučujuće jest da su svi članovi izvršnog tima i menadžeri na svim razinama
opredijeljeni i angažirani u programu Šest sigma. Uloge svih članova izvršnog
rukovodstva koji djeluju kao tim uključuju definiranje ciljeva, uspostavljanje
infrastrukture, podršku projektima i nadzor njihovoga napretka, angažiranost u svim
kritičnim promjenama, te školovanje i osposobljavanje u onoj mjeri potrebnoj kako bi
bili sposobni podržati i razvijati rad svih ostalih funkcija u infrastrukturi programa
Šest sigma.
b) Šampion – „Šampion“ je najčešće jedan od članova uprave i može se u nekim
aspektima usporediti s pozicijom predstavnika uprave prema ISO 9001:2000. Njegovi
su zadaci sljedeći: komunikacija s izvršnim poslovodstvom, identificiranje projekata
poboljšavanja, odabir kompetentnih „crnih pojasa“ i članova projektnih timova,
mentorstvo u određivanju prioriteta, planiranja i lansiranja Šest sigma projekata,
uklanjanje organizacijskih prepreka, pribavljanje odobrenja i podrška implementaciji
poboljšanja i briga o priznanjima i nagradama nakon uspješnog završetka projekta.
Šampion mora nužno razumjeti i podržavati metodologiju Šest sigma.
c) Majstorski crni pojas - Ovu funkciju možemo usporediti sa pozicijom menadžera
kvalitete u sustavu uspostavljenom prema normi ISO 9001:2000. Opis njegova mjesta
uključuje sljedeće elemente: interni Šest sigma konzultant, trener i ekspert, upravljanje
i koordiniranje kompleksnim projektima i njihovim „crnim pojasevima“, savjetovanje
šampiona i izvršnog rukovodstva, tehnička podrška i mentorstvo prema potrebi.
Školovanje za „majstorski crni pojas“ zahtjevnije je od onoga za „crni pojas.“
11
„Majstorski crni pojas“ kvalificirani je za školovanje i osposobljavanje „crnog
pojasa.“
d) Crni pojas - Crni pojas stručnjak je za implementaciju poboljšanja na mjestu događaja.
On je osposobljen za formiranje, usmjeravanje i vođenje više-funkcionalnih timova za
rješavanje problema i poboljšanje procesa. „Crni pojas“ mora razumjeti sve
pojedinosti Šest sigma filozofije, teoriju, strategiju, taktiku kao i alate Šest sigma.
Program uključuje područja: vođenje i moderiranje projektnog tima, metodologiju
Šest sigma, alate za poboljšanje kvalitete, statistiku i upotrebu odgovarajućih
statističkih programa, upravljanje projektima, upravljanje procesima, sustave kvalitete.
Crni je pojas zadužen za: vođenje projektnih timova, vođenje projekata, školovanje
timova u metodologiji Šest sigma i upotrebi alata, stalno komuniciranje sa
„šampionom“ i rukovoditeljima uključenima u projekt, te suradnju sa ostalim „crnim
pojasevima“.
e) Zeleni pojas – On je školovan gotovo do iste razine vještina kao i „crni pojas“, ali za
razliku od njega većinu radnog vremena obavlja svoj normalan posao. Prema potrebi,
član je nekoga projektnog tima ili vodi projektni tim.
Glavna je uloga „zelenog pojasa“da u svakodnevne aktivnosti poslovanja neposredno
uvodi nove koncepcije i alate Šest sigma.
Svi ostali u infrastrukturi Šest sigma postaju „narančasti“, „žuti“ ili „bijeli pojasevi. Ovisno o
trajanju i sadržaju formalnog školovanja i aktivnoj ulozi koju svaki od njih ima u
aktivnostima Šest sigma ovisi i pojas.
2.4.2. The Malcom Baldrige National Quality Award
The Malcom Baldrige National Quality Award uvodi se 1987. u Sjedinjenim Američkim
Državama vjerojatno kao svojevrsna protuteza ISO 9000:1987, koji je prema raširenom
mišljenju Europski sustav upravljanja kvalitetom.
Baldrige kriteriji su izvanredno oruđe prosudbe za poduzeća koja su spremna identificirati
svoja nova područja i područja za unapređenje. Kao vodič za prosudbu poduzeća Baldrige
12
kriteriji razumljiviji su nego ISO 9000. Za razliku od ISO 9000 Baldrige kriteriji pokrivaju
sva područja poduzeća. Svi napori upravljanja kvalitetom prema Baldrige kriterijima
usmjeruju se prema optimalnom odnosu potreba korisnika i unapređenja poslovnih procesa.
Smatra se da primjena Baldrige kriterija u poduzeću pridonosi fokusiranju na korisnike
proizvoda i stvaranju podrške zacrtanoj strategiji. (Mencer, 2010/2011, str.37).
Sustav The Malcom Baldrige National Quality Award sastoji se od 7 zahtjeva:
- VOĐENJE,
- INFORMACIJE I ANALIZE,
- STRATEŠKO PLANIRANJE,
- RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA I MENADŽMENT,
- UPRAVLJANJE PROCESIMA,
- KVALITETA I OPERATIVNI REZULTATI I
- FOKUSIRANJE NA KORISNIKA I ZADOVOLJSTVO.
2.4.3. ISO 9001:2008
(ISO) International Organization for Standardisation sa sjedištem u Genovi, krovna je svjetska
organizacija za standardizaciju, čiji su članovi nacionalne organizacije više od stotinu
industrijskih najrazvijenijih država. ISO je službeno započela sa radom 23. veljače 1947.
godine, a rad se rezultira donošenjem međunarodnih sporazuma koji su objavljeni kao
međunarodni standardi.(Holjevac, 2002, str.9).
Modeli sustava upravljanja kvalitetom ISO 9000:2000, odnosno ISO 9001:2008 prema
raširenom mišljenju danas predstavljaju najkvalitetniji univerzalni sustav upravljanja i
osiguranja kvalitetom. Implementacija sustava kvalitete prema normi ISO 9001:2008 uz
prednosti ima i nedostatke. ( Mencer, 2010/2011, str.37).
13
3. UPRAVLJANJE U SREDNJIM ŠKOLAMA
Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ravnatelji su poslovodni i
stručni voditelji škole. Oni upravljaju školom, ali i preuzimaju ulogu vođe kojem je zadaća
motivirati djelatnike škole na postizanje što boljih rezultata rada, poticati suradnju, izgraditi
povjerenje i zajednički duh te upravljati sukobima. Trebaju posjedovati određene vještine i
sposobnosti kako bi uspješno vodili školske ustanove, biti sposobni uočavati i analizirati
određene situacije u kojima su njihovi djelatnici te djelovati radi poboljšanja rezultata rada.
Ravnatelji također trebaju uočiti potrebe svojih zaposlenika te, ovisno o tome, prilagoditi svoj
stil vođenja i aktivnosti.
Ravnateljski se posao sve češće u odgojno-obrazovnim ustanovama brojnih zemalja tumači
tako da društvo postavlja ključnu osobu, ravnatelja, u poziciju vođenja (služenja drugim
ljudima) u organizacijama usmjerenim na čovjeka. Uloga ravnatelja kao vođe odgojno
obrazovne ustanove dramatično se promijenila prelaskom usmjerenja s jedne osobe koja sama
brine o odgojno-obrazovnoj ustanovi na težnju prema organizacijskoj kvaliteti podijeljenoj
između brojnih pojedinaca. Prema toj koncepciji ravnatelji postaju odgovorni za „dijeljenje
vođenja“ i delegiranje autoriteta, ali i za povećanje kapaciteta vođenja u ustanovi.
Današnje stanje hrvatskog školstva zanimljivo je iz perspektive vođenja i ravnatelja koji
upravljaju školama. Trenutačno ne postoji obvezno, sustavno, organizirano osposobljavanje
sa svrhom pripreme kandidata za ravnatelja, odnosno novoizabranog ravnatelja. Tome je
suprotstavljena činjenica da se velik broj ravnatelja u Republici Hrvatskoj izabire unutar
svojih škola u kojima su prethodno godinama radili. Njihove su kolege upravo u njima
prepoznali određene kvalitete, karakteristike vođe (engl. leadera), koje ih ističu naspram
ostalih djelatnika škole. Upravo karakteristika prepoznatih vođa i stjecanje iskustva tijekom
godina rada, uz razne oblike individualnog i skupnog usavršavanja, daje ravnateljima
mogućnost osobnog razvoja i postizanja uspjeha u svojem poslu.
Definiranjem vođenja kao procesa ističe se da nije riječ o osobini vođe već o procesu koji se
odvija između vođe i skupine pojedinaca. Proces znači da vođa i skupina pojedinaca
međusobno utječu jedni na druge. To nije linearan, jednosmjeran proces, nego interaktivan.
Definiranjem vođenja kao utjecaja naglašava se važnost vođe. Naime, vođenje kao proces ne
postoji bez njegova utjecaja na pojedince skupine. Definiranjem vođenja kao događaja koji se
javlja u skupinama upućuje se na to da bez skupa pojedinaca koji imaju zajednički zadatak
ono ne postoji. Pritom može biti riječ o maloj skupini pojedinaca ili velikoj skupini koja
14
obuhvaća cijelu organizaciju ili tvrtku. Događaji usmjereni na postizanje cilja ističe se da
skupina pojedinaca treba biti vođena kako bi ispunila određenu zadaću ili postigla određeni
cilj. Vođa usmjerava svoju energiju ka pojedincima. Pojam vođenja usko je povezan sa stilom
upravljanja. Naime, on obuhvaća vođenje ljudi, kao i planiranje, organiziranje i vrednovanje
ostvarenih rezultata, te se može definirati kao poseban način ponašanja rukovoditelja u
radnom procesu koji utječe na rezultate rada u školi (Staničić, 2006).
Vodstvo je jedna od interno orijentiranih aktivnosti menadžmenta koja se odnosi na ljude i
socijalne interakcije. Vođenje u srednjim školama može se shvatiti kao proces utjecaja
utemeljen na jasnim vrijednostima i stavovima usmjeren na ostvarenje vizije (Bahtijarević-
Šiber, 1999). Vođenje odgojno obrazovne ustanove uključuje predočavanja cilja i zadaća
zaposlenima, ukazivanje na moguća rješenja i načine ostvarenja, usklađivanje napora osoblja
na ostvarenju programskih zadaća, stvaranje klime suradnje, sigurnosti i unutarnjeg sklada,
poticanje na pojačanu aktivnost i kreativan pristup radu, razvoj komunikacije, poticanje
profesionalnog razvoja, predstavljanje interesa zaposlenih pred drugim subjektima života i
rada škole (Staničić, 2006). Na vođenje u školi mogu utjecati razni čimbenici kao što su:
veličina škole (broj učenika, nastavnika, razrednih odjela); tip škole (po razini: osnovna,
srednja – gimnazija, strukovna, po osnivaču: javna/privatna); lokacija škole (veliki gradovi,
manji gradovi, sela, otoci); socio–ekonomski faktori (razvijenost gospodarstva); način
upravljanja i nadzora; uključenost roditelja u donošenje odluka u školi; iskustvo i
motiviranost nastavnika i ostalih zaposlenika; školska kultura (vrijednosti, vjerovanja, običaji
i rituali škole).
Istraživanja su pokazala da je za uspješnost obavljanja ravnateljskog posla potrebno pet
ključnih kompetencija: osobna, stručna, razvojna, socijalna i akcijska. (Staničić, 2003).
3.1. Važnost kvalitetnog obrazovanja
Kvaliteta obrazovanja pojam je koji se odnosi na obrazovani model, misiju i institucijske
ciljeve, te standarde danog sustava. Kvaliteta ima različita značenja što ovisi o :
· razumijevanju učenika i predmeta koji se uči
· predmetu analize – odrednice, procesi, misije i ciljevi
· povijesni period u razvoju obrazovanja
15
Kvaliteta u školi je kvaliteta učenika, učitelja, ravnatelja, osnivača škole, i svih onih koji
sudjeluju u obrazovanju učenika, različita je ovisno o kome i u kojoj je situaciji. Svi sudionici
u obrazovanju, i obrazovanog sustava svjesni su vlastite odgovornosti za kvalitetu odgoja i
obrazovanja učenika. Učinkovitost rada škole, partnerstvo, suradnja te razmjena iskustva
važne su za kvalitetno obrazovanje. Veliku ulogu u kvaliteti obrazovnoga sustava i
obrazovanja ima upravo ravnatelj.
3.2. Kvaliteta i njeno osiguranje
Osiguranje kvalitete i briga o njoj nadležnost je škole i brigu o njoj treba provoditi na svakom
radnom mjestu i području djelovanja, a to je obrazovanje, istraživanje i prijenos znanja.
Osiguranje kvalitete je dio sustava upravljanja kvalitetom usmjeren na stvaranje povjerenja u
ispunjavanju osnovnih zahtjeva vezanih za kvalitetu. Sustav za osiguravanje kvalitete treba
biti uspostavljen pravilnikom i priručnikom o osiguranju kvalitete, primjenom odgovarajućih
standarda i dobre prakse koja podržava i omogućuje osiguranje kvalitete. Glavni procesi
sustava osiguranja kvalitete su :
· planiranje,
· provedba,
· provjera analize uspješnosti i
· promjena
Osiguranje kvalitete treba funkcionirati na tri različite razine:
· na razini kvalifikacija za koje se polaznici obrazuju,
· na razini ustanova za strukovno obrazovanje,
· na razini čitavog nacionalnog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Osiguranje kvalitete podrazumijeva niz instrumenata kojima se osigurava da je kvaliteta
cjelokupna. Previše osiguranja kvalitete u školstvu, općenito u obrazovanju bilo bi preskupo,
teško ostvarivo, zahtijevalo bi previše birokracije i sprječavalo bi inovacije u strukovnom
obrazovanju i osposobljavanju. S druge strane, suprotno od previše je premalo osiguranja
16
kvalitete, koje bi dovelo do toga da loša praksa postane standard. Kvaliteta obrazovnog
sustava zasniva se na tri načela:
1. Usmjerenost na korisnike
2. Sudjelovanje i timski rad svih zaposlenika škole i
3. Usmjerenost na procese podržana stalnim učenjem i unapređivanjem učenika
Kada kažemo korisnici, mislimo na učenike. Njihove interesi i potrebe su ishodište svih
aktivnosti i promjena koje škole poduzimaju. Cilj je kontinuirano raditi na usavršavanju
učenika, da bi im pružili što kvalitetnije obrazovanje. Zadatak je ravnatelja da razvije i
primjeni načine, povjerenje i motiviranost, koji će osigurati da svi zaposlenici postanu
sudionici kvalitetnog obrazovanja. Time će zaposlenici prenositi svoja znanja i vještine
upravo na učenike (korisnike), pružiti im što kvalitetnije obrazovanje.
3.3. Tipična organizacije srednje škole
Škola kao organizacija mijenjala se tijekom povijesti, ovisno o društveno-povijesnom
kontekstu te zadaćama i ciljevima koje je trebala realizirati. Modeli organizacije primjenjivani
u različitim segmentima društvenog života prepoznatljivi su i u školskoj organizaciji.
Teorijska istraživanja o organizaciji rada i društva, prije svega su povezana s nastojanjem da
se povećaju proizvodni učinci u ljudskom društvu. Teorija organizacije svoj nastanak i razvoj
uglavnom temelji na istraživanju procesa rada u poduzećima a modeli tako nastalih
ekonomskih teorija organizacije prenose se u druga područja ljudske djelatnosti – primjerice
školstvo.
Škola je društvena institucija koja je tijekom cijele svoje povijesti imala zadatak realizirati
društveno učenje. Društveno-povijesni kontekst u svakom pogledu određuje temeljne uvjete
organizacije škole i postavlja određene zahtjeve koje ona kao društvena institucija treba
ispuniti. Od prvih institucija škola pa do danas mijenjali su se njeni oblici organizacija,
metode rada, ciljevi i vizije. Ipak, ono što je kontinuitet škole jest to da je ona oduvijek
predstavljala organizaciju učenja.
Različite kulture razvijale su i različite sustave škola koje su tijekom duge povijesti
komunikacijskog i prostornog izolacionizma odražavale različita poimanja društveno
17
poželjnih vrijednosti, normi, znanja i postignuća. Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj
sastoji se od predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnog obrazovanja, srednjeg
obrazovanja, visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja odnosno obrazovanja odraslih.
Cjelovit odgojno-obrazovni sustav stalno se osuvremenjuje kako bi se poboljšala njegova
horizontalna i vertikalna prohodnost te kako bi se svi građani poticali na cjeloživotno
učenje. Na slici 2. prikazan je odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj prema
razinama obrazovanja, dužini trajanja, načinu završetka obrazovanja, kao i mogućnosti
zapošljavanja ili nastavka daljnjeg školovanja (http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=18552,
15.3.2013).
Slika 2.Odgojno–obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj
Izvor: http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=18552 (15.03.2013).
Ovisno o vrsti nastavnog plana i programa koji provode, srednje škole dijele se na gimnazije,
strukovne škole i umjetničke škole. U gimnazijama se izvodi općeobrazovni nastavni plan i
18
program u četverogodišnjem trajanju, a obrazovanje završava obveznim polaganjem državne
mature. U strukovnim i umjetničkim školama (glazbenim, plesnim, likovnim) izvodi se
nastavni plan i program/kurikulum u trajanju do pet godina, a završetkom obrazovanja učenik
stječe strukovnu kvalifikaciju/zanimanje.
Obrazovanje završava izradbom i obranom završnog rada, a ukoliko učenik želi nastaviti
obrazovanje na visokoškolskoj instituciji, obvezan je polagati ispite državne mature.
Suvremena škola, da bi odgovorila zahtjevima koji se pred nju postavljaju, svojom
organizacijom treba slijediti svjetsku mrežu kulturnih, političkih i gospodarskih odnosa.
Pedagoški standard i organizaciju suvremene škole još uvijek propisuju lokalne vlasti, no pri
tome treba imati u vidu sve veći utjecaj međunarodnog okruženja i ukupnih globalnih
razvojnih zahtjeva koji se pred školu postavljaju. Učinkovitost obrazovanja, prema zahtjevima
suvremene gospodarske mreže, svodi se na razvijanje svijesti o korisnim učincima znanja,
koje više ne može biti generacijski prenijeto, ali za njega može i treba biti pobuđen interes.
Kako bi se ti učinci postigli, stvara se motivirajuće ozračje za sve vidove multikulturnog
surađivanja u procesu obrazovanja, predmetno podijeljena akademska znanja povezuju se u
različitim kombinacijama interdisciplinarno organizirane nastave, a škola postaje
organizacijsko čvorište široko umreženog obrazovnog sustava.
Organizacija školskog kurikuluma trebala bi, prema suvremenim znanstvenim spoznajama i
socijalno-gospodarskim zahtjevima, obuhvatiti one nastavne sadržaje i metodičke pristupe
učenju koji osiguravaju maksimalne ishode procesa učenja potrebne za sveopći razvoj
pojedinca i zajednice. Specifični uvjeti rada škole uvjetuju način organizacije procesa učenja i
realizaciju kurikuluma. Organizacija procesa učenja i svih drugih pratećih procesa vezanih za
školski kurikulum pretpostavljaju „postupke stavljanja u funkciju organizacijske strukture i
usmjeravanja ponašanja ljudi prema željenim ciljevima“ (Pastuović, 1999). Učinkovita
organizacija je ona koja uspijeva osigurati suradnju među svima koji su uključeni u proces
učenja/poučavanja, dakle i među nastavnim osobljem i među učenicima. Promjene u
sustavima suvremenog školstva događaju se kontinuirano. Danas gotovo da i nema
obrazovnog sustava u svijetu u kojemu se ne provodi ili je u pripremi neki oblik obrazovne
reforme. Usmjerenost na promjene i razvoj postaje ključno usmjerenje u svim školama koje
kvalitetom promjena nastoje odgovoriti na izazove XXI. stoljeća.
19
3.4. Materijalni i financijski resursi škole
Materijalni uvjeti rada škole imaju veliko značenje za kvalitetu i učinke procesa rada i učenja.
Upravljanje materijalnim resursima prije svega znači njihovo učinkovito korištenje,
održavanje i obnavljanje, a sve to u skladu s potrebama škole. Naravno, kad je riječ o
državnim školama treba imati u vidu činjenicu da temeljne materijalne uvjete osigurava
država i lokalna zajednica, ovisno o strukturi i načinu funkcioniranja političkog sustava.
Financiranje rada škole u europskim državama potiče se osim iz državnih proračunskih
sredstava i kroz različite oblike financiranja domaćih i međunarodnih projekata. Tim oblikom
postiže se više željenih učinaka; povezivanje škole i njenog kurikuluma s interesima šire
društvene zajednice i gospodarstva, umrežavanje obrazovnih ciljeva škole na lokalnoj i
međunarodnoj suradnji, kulturna suradnja i učenje kroz različite aktivnosti, projektno
orijentirano trošenje resursa, razvoj kvalitete procesa učenja i ukupnih postignuća škole.
Organizacija financijskog poslovanja škole temelji se, prije svega, na njenim zacrtanim
ciljevima i poziciji koju škola ima u odnosu na lokalnu/državnu strukturu političkih odnosa.
Ovisno o poziciji škole s obzirom na lokalnu/državnu upravu, škola će s više ili manje
slobode djelovati na svoje materijalno i financijsko poslovanje. Ta razina slobode odlučivanja
o financijama snažno određuje učinke ukupnog rada škole.
Škola koja je u mogućnosti više koristiti različite izvore financiranja i slobodno njima
raspolagati, imat će više mogućnosti za razvoj svojim potencijala, ali će isto tako i imati veću
odgovornost za svoja postignuća. U ograničenim mogućnostima raspolaganja financijskim
sredstvima škola ima i znatno manje mogućnosti razvoja svojih potencijala ali isto tako je i
njena odgovornost za razvoj ograničena. Struktura školskog proračuna u svakom slučaju
odražava cjelokupni rad škole. Proračunski primitci i izdatci svojom veličinom pokazuju
financijsku snagu škole, a svojom strukturom djelokrug rada škole, njezine prioritete i
postignuća. Primitci u školskom proračunu mogu biti različiti:
· iz državnog i lokalnog proračuna,
· od školarina polaznika,
· od donacija drugih institucija,
· od vlastite zarade,
· iz međunarodnih izvora.
20
3.5. Upravljanje ljudskim potencijalima
Ljudski potencijali su ukupna znanja, vještine, sposobnosti, kreativne mogućnosti, motivacija
i odanost kojom raspolaže neka organizacija. Upravljanje ljudskim potencijalima predstavlja
niz međupovezanih aktivnosti i zadaća menadžmenta i organizacije usmjerenih na
osiguravanje odgovarajućeg broja i strukture zaposlenih, njihovih znanja, vještina, interesa,
motivacije i oblika ponašanja potrebnih za ostvarivanje aktualnih, razvojnih i strategijskih
ciljeva organizacije.
U srednjim školama Republike hrvatske u školskoj godini 2011/2012. bilo je ukupno 24.734
nastavnika koji su poučavali u 715 srednjih škola 83.807 učenika (Statistički ljetopis
Hrvatske, 2012).
Osigurati kvalitetne ljude, obrazovati ih, motivirati i profesionalno razvijati kako bi pridonijeli
kvaliteti ostvarivanja obrazovnih ciljeva, ključna je funkcija menadžmenta ljudskih
potencijala u obrazovanju (Bahtijarević-Šiber, 1999).
Menadžment ljudskih potencijala u obrazovanju ima gospodarske, socijalne i razvojne ciljeve.
Gospodarski ciljevi odnose se na osiguranje odgovarajućeg broja ljudi, ljudi moraju imati
tražene kompetencije, moraju biti postavljeni na prava radna mjesta, i njihova znanja i
sposobnosti moraju na pravi način biti stavljene u funkciju kako bi škola kvalitetnije ostvarila
svoju misiju. Socijalni ciljevi odnose se na poboljšanje socijalnog i ekonomskog položaja
zaposlenih u školstvu, zadovoljavanje njihovih potreba, interesa i očekivanja, razvoj njihova
osobnog i stručnog potencijala, te ukupno unapređivanje razine kvalitete njihova života i rada.
Razvojni ciljevi odnose se na prihvaćanje promjena kao podrazumijevanog načina života i
rada u suvremenom društvu, te stvaranja takvog radnog i profesionalnog potencijala koji je
fleksibilan i prilagodljiv promjenama u obrazovnim ustanovama (Bahtijarević-Šiber, 1999).
Temeljne funkcije upravljanja ljudskim potencijalima u školstvu su (Staničić, 2006):
· Strategijski menadžment potencijala (utvrđivanje dugoročnih ciljeva i vizije razvoja
nacionalnog obrazovanja te ljudskog potencijala potrebnog za njihovo ostvarenje);
· Planiranje potrebnog broja i strukture zaposlenih (planiranje strukture i potrebnog broja
ljudi u školstvu, imajući u vidu ciljeve i zadaće koje školstvo mora ostvariti);
· Analiziranje i oblikovanje poslova i radnih mjesta (da bi se ostvarili zadaci obrazovne
djelatnosti u cjelini, kao i zadaci obrazovnih ustanova-utvrditi kakve sve poslove treba
realizirati i na temelju tih poslova sistematizirati radna mjesta);
21
· Pribavljanje, izbor, uvođenje i raspoređivanje osoblja (kako postići da na radna mjesta
kandidiraju kvalitetni stručnjaci, kakve kriterije primjenjivati u njihovu izboru, kako ih
racionalno uvesti u rad i angažirati na odgovarajućim radnim mjestima);
· Praćenje, motiviranje, ocjenjivanje i nagrađivanje uspješnosti u radu (razraditi sustav
praćenja i poticanja, kriterije za vrednovanje postignuća i s tim povezano nagrađivanje
za ostvarene rezultate);
· Obrazovanje i razvoj zaposlenih (kako postići da zaposleni u školstvu dobiju
obrazovanje u skladu sa zahtjevima što im se postavljaju i zadacima što ih trebaju
ostvariti; kako riješiti njihovo trajno usavršavanje i profesionalni razvoj);
· Stvaranje odgovarajuće klime i kulture u obrazovnim ustanovama (sustavno stvaranje
materijalnih, socijalnih i drugih uvjeta što će poticajno djelovati na ljude da ostvaruju
ciljeve obrazovnih ustanova u kojima rade);
· Socijalna i zdravstvena zaštita i druge usluge zaposlenima (osigurati socijalnu i
zdravstvenu sigurnost zaposlenih, pomoći zaposlenima u zadovoljavanju njihovih
osobnih potreba da bi predanije radili za svoju ustanovu);
· Radni odnosi (reguliranje radnih odnosa koji omogućuju da zaposleni u školstvu
poticajno ostvaruju svoje radne obveze, a istodobno imaju određenu razinu stabilnosti i
sigurnosti na radnom mjestu).
Za uspješno ispunjavanje ciljeva i funkcija ljudskog potencijala u školstvu nužno je shvaćanje
njegove važnosti i spoznaja da je kvalitetan ljudski potencijal osnovna pretpostavka za
kvalitetniji rad obrazovnih ustanova. Brojna su istraživanja o važnosti ljudskog potencijala
čiji rezultati pokazuju razlike između ustanova koje su uspješne i koje skrbe o ljudima, od
onih neuspješnih koje to ne čine (Bahtijarević –Šiber, 1999, str. 16).
Najsigurniji i najbolji put ka višoj razini kvalitete rada u školi jest obrazovanje i profesionalni
razvoj zaposlenih. To je trajan proces i integralni dio programa škole koji pridonosi
kompetenciji pojedinaca i radnih timova u školi za uspješnije ostvarenje njezinih ciljeva i
zadaća. Ravnatelj je, kao voditelj škole i aktivnosti u njoj, ključni nositelj skrbi za
obrazovanje i profesionalni razvoj zaposlenih u školi. On ima ulogu usmjeravanja napora
boljoj profesionalnosti i obrazovnim praksama.
Ciljevi osobnog i profesionalnog razvoja:
· Ostvariti promjene od gore
22
· Uvesti promjene kako bi riješili specifičan školski problem
· Promijeniti specifično ponašanje učitelja
· Riješiti problem individualnog učitelja kod poučavanja
· Napredovanje učitelja
· Osjetiti veću važnost i poštovanje na radnom mjestu
· Omogućiti učiteljima da svoj posao obavljaju kvalitetno, da za to dobiju pozitivnu
povratnu informaciju koja je važna za zadovoljstvo u radu i motivaciju
· Pripremiti zaposlene da očekuju promjene i da će znati na njih reagirati
· Zaposlenici trebaju slobodno i dobrovoljno dati doprinos razvoju škole
Kompetencije su kombinacija znanja, vještina, stavova i individualnih karakteristika koje
osoba koristi na poslu u skladu sa zahtjevima. Ravnateljima su one nužne kako bi uspješno
ostvario svoje rukovodne funkcije u oba područja rada škole: pedagoškom i
administrativnom. Na temelju analize kompetencijskih profila i standarda ravnatelja u drugim
državama kao i uvidom u školsku praksu uspješnost ravnatelja određena s pet ključnih
kompetencija (Staničić (2006):
· osobnom,
· razvojnom,
· stručnom,
· socijalnom i
· akcijskom.
Osobna kompetencija: karakteristična značajka doživljavanja, ponašanja i reagiranja
ravnatelja (iskrenost, dosljednost, komunikativnost, pristupačnost, povjerenje i sl.), Razvojna
kompetencija: omogućava ravnatelju uspješno vođenje stručno-pedagoškog razvoja i
poslovanja škole (jasnoća vizije razvoja škole, uvođenje inovacija u pedagoški rad, primjenu
informatičke tehnologije i sl.). Stručna kompetencija: uključuje pedagoška, didaktička i
druga stručna znanja potrebna za optimalno vođenje odgojno-obrazovnog procesa
(poznavanje programa didaktičkih načela rada, poznavanje planiranja i programiranja,
razumijevanje organizacije pedagoškog rada, znanje vrednovanja postignuća nastavnika i sl.).
Socijalna kompetencija: odnosi se na znanja i sposobnosti ravnatelja u području
međuljudskih odnosa (poznavanje zakonitosti ljudskih odnosa, umijeće motiviranja
23
zaposlenih, sudjelovanje u rješavanju sukoba, umijeće demokratskog vođenja i sl.). Akcijska
kompetencija ponajprije se odnosi na praktično djelovanje (aktivnosti) ravnatelja u školi i
njezinu okruženju koja se ogleda u otvorenosti u radu s nastavnicima i suradnicima, slušanje i
savjetodavno pomaganje u radu, stvaranje uvjeta i otklanjanje prepreka, isticanje rezultata
vrijednih pojedinaca i slično (Staničić, 2006).
4. ČIMBENICI OD POSEBNOG UTJECAJA NA SUSTAV UPRAVLJANJA
KVALITETOM U SREDNJIM ŠKOLAMA
Osiguranje kvalitete kao dominantna domena razvoja i operativna komponenta strukovnog
obrazovanja u Republici Hrvatskoj dobiva svoje uporište 2009. godine, Zakonom o
strukovnom obrazovanju (Narodne novine, br. 30/2009.). Uspostavljanje i održavanje sustava
kvalitete u ustanovama za strukovno obrazovanje ostvaruje se trajnim vrjednovanjem
polaznika i ustanova za strukovno obrazovanje. Načela za postizanje kvalitete strukovnog
obrazovanja mogu se izraziti kroz nekoliko konkretnih pokazatelja:
· racionalnom mrežom kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje,
· jedinstvenom bazom podataka za informacijsko praćenje i upravljanje sustavom,
· sustavom vrjednovanja i prikupljanjem rezultata vrjednovanja,
· poticajima.
Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje (NCVO) je stručno i strateško tijelo koje prati
kvalitetu sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u
Republici Hrvatskoj, a čiji su zadaci regulirani Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi. NCVO ima predsjednicu i četrnaest članova, od kojih je šest članova iz reda
sveučilišnih profesora i znanstvenika, šest članova iz reda odgojno-obrazovnih radnika iz
sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te dva člana
izvan sustava odgoja i obrazovanja. Zadaci NCVO (http://public.mzos.hr/Default.aspx,
25.04.2013):
· predlaže mjere, aktivnosti i strategije razvoja i unapređenja predškolskog
osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja,
· brine se o razvoju nacionalnog kurikuluma,
24
· predlaže i potiče sudjelovanje drugih dionika, posebno drugih tijela državne uprave i
tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u sustavu predškolskog,
osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te usklađuje njihov rad,
· razmatra i daje svoje mišljenje o drugim pitanjima važnim za razvoj sustava
predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u Republici
Hrvatskoj,
· obavlja i druge poslove.
Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi odgoj i obrazovanje u
školskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i usavršavanja svih neposrednih
nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti – učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja
te ostalih radnika.
U skladu s Planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja iz 2004. godine, uvedene su značajne
promjene u srednjem obrazovanju kako bi se unaprijedila kvaliteta cijeloga sustava
(http://public.mzos.hr/Default.aspx, 25.4.2013).
· vanjsko vrjednovanje (državna matura i nacionalni ispiti) i samovrjednovanje škola
· prilagođavanje strukovnoga obrazovanja potrebama tržišta rada
· pedagoški standardi
· novi okvirni nacionalni kurikulum
· mjere za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja
Uvođenjem tih promjena uspostavljen je okvir u sklopu kojega Odjel, koji je ustrojen u srpnju
2008. godine, uspostavlja, održava i razvija sustav osiguranja kvalitete rada srednjoškolskih
ustanova u Republici Hrvatskoj, surađuje s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje
obrazovanja na izradi i razvoju prijedloga zakonskih i drugih propisa kojima se uređuje
srednjoškolski dio sustava odgoja i obrazovanja, te uspostavljaju mehanizmi praćenja i
analize rezultata provedbe nacionalnih ispita i državne mature, kao i provedba Nacionalnoga
programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja; izrađuje prijedloge
procedura za razvoj sustava kvalitete, surađuje s nacionalnim i međunarodnim institucijama i
tijelima vezanim uz uspostavu i razvoj sustava kvalitete obrazovanja, te pruža stručne i
savjetodavne usluge pri informiranju javnosti o promjenama u srednjem obrazovanju.
25
Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar pravni je slijednik Trgovačke škole Bjelovar upisane
u sudski registar Trgovačkog suda u Bjelovaru 15.11.1996. godine.
Počeci razvoja Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar sežu u daleku 1864. godinu kada je
osnovana Trgovačko-obrtna škola u Bjelovaru. Trgovački odjel postojao je i u Šegrtskoj školi
koja je osnovana 1886. godine i školske godine 1896/97. imao je tri razreda. Godine 1947.
osnovana je Škola učenika u privredi koja nastavlja obrazovati prodavače. Trgovačka komora
NR Hrvatske 22. kolovoza 1953. godine otvara Centralnu školu za učenike u trgovini s
internatom sa sjedištem u Ulici Vladimira Nazora 2. i taj datum označava dan osnutka škole.
Godine 1991. škola dobiva naziv Trgovačka škola Bjelovar i samostalno djeluje pod tim
nazivom od 1993. godine. U školi se od 1996. godine uz prodavače obrazuju i komercijalisti,
a izgradnjom nove zgrade i preseljenjem 2008. godine promijenjen je i naziv škole u
Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar. U ovoj školskoj godini škola obilježava 61. godina
rada.
Gimnazija Bjelovar osnovana je 1858. godine i te iste godine upisuje se 36 učenika. Sastoji se
od 20 odjeljenja, 600 učenika razvrstanih u opću, jezičnu i matematičku gimnaziju. Škola
broji 40 profesora, ravnatelja, 3 stručna djelatnika i 4 pomoćno-tehničke osobe.
U 2011/2012. školskoj godini u Komercijalnoj i trgovačkoj školi upisano je bilo 354 učenika
u 13 razrednih odjela, a u 2012/2013. nastavu pohađa 386 učenika u 14 razreda. Učenici
sudjeluju u raznim aktivnostima, od dramske i ekološke grupe do brojnih sportskih aktivnosti.
Škola ima 46 zaposlenih, 36 u nastavi i dva stručna suradnika.
Misija škole je kvalitetnim odgojem i obrazovanjem, u sigurnom i poticajnom okruženju,
omogućiti stjecanje općeobrazovnih i strukovnih kompetencija i osobni rast i razvoj svakog
učenika, uz viziju da škola postane prepoznatljiva po kvaliteti i ozračju u kojem vlada
tolerancija, odgovornost i suradnja.
4.1. Organizacija škole
Osobe koje rukovode sustavom obrazovanja trebaju tražiti i poticati sve elemente koji bi
mogli kao rezultat dati kvalitetnu klimu u školi i interdisciplinarni pristup svakom predmetu
unutar pojedinih predmetnih kurikuluma. Te osobe moraju raditi na svojoj komunikaciji i
vlastitim primjerom poticati povjerenje i učinkovitu suradnju unutar svih dionika obrazovanja.
26
(http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/index.php/o_skoli/misija-i-vizija-komercijalne-i-
trgovacke-skole-bjelovar, 20.3.2013).
U školi se ustrojavaju dvije službe:
· organizacijsko – razvojna i
· administrativno-tehnička.
Organizacijsko – razvojna služba obavlja poslove u svezi s izvođenjem nastavnog plana i
programa, potrebama i interesima učenika te promicanjem stručno-pedagoškog rada Škole, u
skladu sa zakonom, provedbenim propisima i godišnjim planom i programom rada Škole.
Komercijalnu školu ukupno pohađa 384 učenika i to:
· za zanimanje komercijalist upisano je 218 učenika,
· za zanimanje prodavač upisano je 166 učenika.
Gimnaziju ukupno pohađa 600 učenika koji su razvrstani u opću, jezičnu i matematičku
gimnaziju.
Administrativno tehnička služba obavlja opće, pravne i kadrovske poslove,
računovodstvene i knjigovodstvene poslove, poslove vođenja i čuvanja pedagoške
dokumentacije i evidencije, ostvarivanja prava učenika, roditelja i radnika, poslove tehničkog
održavanja i rukovanja opremom i uređajima, poslove održavanja čistoće objekata i okoliša te
druge poslove u skladu sa zakonom i provedbenim propisima i godišnjim planom i
programom rada Škole. Definiranje misije, vizije i strateških namjera s ciljem poboljšanja
kvalitete sustava obrazovanja osnovna je zadaća. Inspiriranje, informiranje, motiviranje treba
biti neposredno, uključivati sve radnike te time prenijeti odgovornost na sve dionike
obrazovanja. Stalno praćenje navodi na potrebu prilagođavanja i implementiranja znanja,
vještina i stavova na sve radnike. Potreba rada na sebi, stručno usavršavanje, postaje obveza
koja je imperativ i predviđa vrlo široke mogućnosti s ciljem interdisciplinarnosti svakog u
sustavu obrazovanja. Uvođenje aktivnih metoda i traženje načina veće i bolje motivacije kod
nastavnika, učenika i ostalih njegovih dionika preduvjet je poboljšanja obrazovnog sustava.
Osposobljavanje se naročito odnosi na osobe koje rukovode jer one moraju postati nositelji
novih ideja, vizija te poticatelji rada na kvaliteti sustava obrazovanja. Veća sloboda i
financijska mogućnost motivacija su koja bi inicirala početnu inerciju ka kvaliteti.
27
Komercijalna trgovačka škola Bjelovar obavlja javnu djelatnost u smislu Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a koja obuhvaća odgoj i obrazovanje mladeži i
odraslih za stjecanje srednje stručne spreme i niže stručne spreme, te stjecanje znanja i
sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Djelatnost, odnosno program, Škola ostvaruje na
osnovi popisanog nastavnog plana i programa, a izvodi nastavni plan i program srednjeg
školstva u području rada (Interni podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):
· ekonomija,
· trgovina i poslovna administracija u programima:
o prodavač - trogodišnje obrazovanje,
o komercijalist – četverogodišnje obrazovanje.
Završavanjem navedenih programa učenici stječu srednju stručnu spremu. Učenici upisani u
četverogodišnji program, zanimanje komercijalist, mogu polagati i ispite državne mature, te
tako nastaviti svoje dalje školovanje na fakultetima, sveučilištima i stručnim studijima.
Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Škola
organizira srednjoškolsko obrazovanje odraslih za stjecanje srednje stručne spreme i
prekvalifikacije za zanimanje komercijalist.
Škola djelatnost srednjeg školstva obavlja kao javnu službu (http://www.trgovackaskola-
bjelovar.hr/index.php/o_skoli/misija-i-vizija-komercijalne-i-trgovacke-skole-bjelovar,
20.3.2013).
· upise i ispise iz škole s vođenjem odgovarajuće evidencije i dokumentacije,
· organizacija i izvođenje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima
i vođenje odgovarajućih evidencija,
· vrednovanje i ocjenjivanje učenika i vođenje odgovarajućih evidencija o tome i
vođenje evidencija o učeničkim postignućima,
· izricanje pedagoških mjera i vođenje evidencija o tim mjerama,
· organiziranje predmetnih i razrednih ispita i vođenje evidencije o njima,
· izdavanje javnih isprava i potvrda,
· upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e–maticu – zajednički elektronički
upisnik ustanova.
Školom upravlja Školski odbor, a ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj Škole. Školski
odbor ima sedam članova, a članove Školskog odbora imenuje i razrješava Nastavničko vijeće
28
(dva člana iz reda nastavnika i stručnih suradnika), Vijeće roditelja (jednog člana iz reda
roditelja koji nije radnik Škole) i osnivač Škole (tri člana samostalno). Jednog člana Školskog
odbora bira i razrješava radničko vijeće.
Za ravnatelja može biti imenovana osoba (Interni podaci Komercijalne i trgovačke škole
Bjelovar, 2013).
· koja ima visoku stručnu spremu,
· koja ispunjava uvjete za nastavnika ili stručnog suradnika srednje škole i ima
potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje,
· koja ima najmanje pet godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnom radu u osnovnoj
ili srednjoj školi.
Stručna tijela Škole su Nastavničko vijeće, Razredna vijeća, Razrednik i Stručna vijeća.
Nastavničko vijeće čine svi nastavnici, stručni suradnici i ravnatelj. Razredno vijeće čine
nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu. Pedagog sudjeluje u radu Razrednog
vijeća bez prava odlučivanja. Svaki razredni odjel ima razrednika.
Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i Razrednog vijeća. Svaki razredni odjel ima i
zamjenika razrednika. Radnici Škole su nastavnici, stručni suradnici, administrativni i
pomoćno-tehnički radnici. Škola upisuje učenike u prvi razred na temelju javnog natječaja u
skladu s odlukom o upisu.
Učenici koji se ističu u učenju i vladanju te aktivnostima u Školi i izvan Škole mogu biti
pohvaljeni i nagrađeni. Pohvale su pohvalnice (pisane pohvale), povelje, priznanja, plakete,
diplome i sl., usmene pohvale objavljene na skupovima u svezi s obilježavanjem prigodnih
događaja i priznanja u obliku medalja, prigodnih značaka, pokala i sl. Nagrade su knjige,
skulpture, umjetničke slike, albumi, fotografije, sportski rekviziti, alati za rad, pribor za
umjetničko stvaranje, glazbeni instrumenti, izlet te novčane nagrade. Učenici su dužni
ispunjavati obveze utvrđene Zakonom, Statutom i drugim općim aktima Škole. Zbog povrede
dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja učeniku se mogu izreći pedagoške
mjere (opomena, ukor, opomena pred isključenje, odgojno-obrazovni tretman produženog
stručnog postupka i isključenje iz Škole).
Opći akti Škole su (Interni podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar, 2013).
· statut,
· pravilnici,
· poslovnik i
· odluke kojima se na opći način uređuju odnosi u Školi.
29
Pored Statuta Škola ima i slijedeće akte koji se objavljuju na oglasnoj ploči Škole akte (Interni
podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):
· Pravilnik o radu,
· Pravilnik o zaštiti na radu,
· Pravilnik o zaštiti od požara,
· Pravilnik o radu školske knjižnice,
· Pravilnik o kućnom redu,
· Pravilnik o štetama počinjenim na imovini Škole,
· Pravilnik o promicanju spoznaje o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda za zdravlje,
· Pravilnik o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva Škole,
· Poslovnik o radu kolegijalnih tijela Škole i
· Etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti.
4.2. Školski kurikulum Gimnazije i Komercijalne škole Bjelovar
Gimnazija je usvojila kurikulum na sjednici Nastavničkog vijeća 14.rujna 2013. vijeću
roditelja 17. rujna i na kraju sjednici povjerenstva koje zamjenjuje školski odbor 18. rujna
2013.
Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi svaka školska ustanova
dužna je donijeti školski kurikulum i objaviti ga na svojim školskim web stranicama. Njegov
sadržaj nije propisan odgojno obrazovnim programom, nego on taj sadržaj upotpunjava čineći
te sadržaje prema individualnim sklonostima učenika.
U školskom kurikulumu gimnazije Bjelovar za svaki pojedini nastavni predmet unaprijed su
isplanirani ciljevi aktivnosti, namjena, način realizacije, vrijeme i troškovnik koji snosi škola.
Temeljem članka 28. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Školski
odbor na sjednici održanoj 14. rujna 2012. a na prijedlog Nastavničkog vijeća i uz prethodnu
suglasnost Vijeća učenika i Vijeća roditelja donio je Školski kurikulum Komercijalne i
trgovačke škole Bjelovar. Izrađen je na temelju Nacionalnog okvirnog kurikuluma.
Suvremeno društvo karakteriziraju brze promjene te su nužna nova znanja, vještine,
sposobnosti, vrijednosti i stavovi. Novi pristup u kurikulumskoj politici i planiranju znači
razvoj stvaralaštva, kreativnosti, kritičkog mišljenja, inovativnosti, poduzetnosti, informatičke
30
pismenosti, razvoj socijalnih i drugih kompetencija. U svom djelovanju Škola nastoji ostvariti
ciljeve iz nacionalnog kurikuluma za srednjoškolski odgoj i obrazovanje. Očekivana su
odgojno-obrazovna postignuća (ishodi) učenika nakon završetka srednjeg obrazovanja:
· razvijene jezično-komunikacijske, matematičke, prirodno-znanstvene i društveno
humanističke kompetencije
· stečene informatičko-komunikacijske i tehničko-tehnološke kompetencije
· stečene stručne kompetencije
· razvijene poduzetničke kompetencije
· osobna i društvena odgovornost i samostalnost
· razvijene kreativne sposobnosti i kritičko mišljenje
· razvijena svijest prema osobnom zdravlju i zdravlju svoje okoline
· razvijene socijalne i interkulturalne kompetencije
· razvijen osjećaj za očuvanje nacionalne kulturne baštine i njegovanje nacionalne
kulture
· razvijena ekološka svijest
· poznavanje, poštivanje i provođenje ljudskih prava
· osposobljenost za uočavanje i rješavanje problema u životnoj zajednici i šire
· osposobljenost za samoorganizirano učenje
· osposobljenost za suočavanje s promjenama, pronalaženje rješenja i mogućnosti za
sebe i druge
· osposobljenost za prihvaćanje i prakticiranje cjeloživotnog učenja
Školski kurikulum Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar donosi plan i program rada škole
kroz izvannastavne aktivnosti, posebne programe, projektnu nastavu, dodatnu i dopunsku
nastavu, izlete i putovanja, pedagoške projekte, projekte građanskog odgoja i odgoja za
poduzetništvo, zdravstvenog odgoja, održivog razvoja, natjecanja, profesionalnog
informiranja, izdavačku djelatnosti i promidžbu škole te ostale odgojno-obrazovne aktivnosti i
programe. Pri izradi školskog kurikuluma stavljen je naglasak na specifičnosti škole i sredine
u kojoj škola djeluje. Središte i polazište rada na sadržajima školskog kurikuluma jesu potrebe
i interesi učenika, roditelja i lokalne zajednice. Aktivnosti su planirane na načelima
individualizma, nepristranosti i interdisciplinarnosti. U definiranju školskog kurikuluma Škola
se vodila temeljnim kompetencijama za cjeloživotno obrazovanje koje je odredila Europska
unija (Školski kurikulum, 2012, str. 3):
31
1. komunikacija na materinjem jeziku,
2. komunikacija na stranim jezicima
3. matematička kompetencija
4. digitalna kompetencija
5. učiti kako učiti
6. socijalna i građanska kompetencija
7. inicijativnost i poduzetnost
8. kulturna svijest i izražavanje
Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulumu su (Školski kurikulum,
2012, str. 4):
· postojanje stručne kompetencije nastavnika,
· kvalitetna suradnja na relaciji roditelji – škola, učenik - nastavnik, nastavnici
međusobno te
· podrška i pomoć lokalne zajednice.
Vjeruju da će programi koje nude učenicima doprinijeti kvalitetnijoj nastavi, boljem uspjehu
učenika, ali i boljoj međusobnoj komunikaciji na relaciji učenik – profesor. Školski kurikulum
dostupan je na mrežnim stranicama škole svim učenicima, roditeljima i ostalim
zainteresiranim za rad i život škole.
4.3. Planiranje i evaluacija provedbe planova
Nastava se u Školi ustrojava po razredima, a izvodi u razrednim odjelima i obrazovnim
skupinama. Razredni odjeli u Školi ustrojavaju se prema istim programima obrazovanja.
Nastava se odvija u klasičnim učionicama te kabinetima stručne nastave. Kabineti stručne
nastave u Školi su informatičke učionice te kabinet za gospodarsku grupu predmeta. Škola
radi u petodnevnom radnom tjednu u dvije smjene. Pripreme za državnu maturu i nadoknade
nastave prema potrebi održavaju se subotom.
Škola skrbi o stalnom unapređivanju odgojno-obrazovnog rada. Unapređivanje odgojno-
obrazovnog rada izražava se osobito (Interni podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):
· u odgoju i obrazovanju učenika o pitanjima ravnopravnosti spolova te pripremi oba
spola za aktivno i ravnopravno sudjelovanje u svim područjima života,
32
· u praćenju i omogućavanju učenicima da razviju individualne sklonosti i sposobnosti,
· u profesionalnom informiranju učenika,
· u pružanju pomoći učenicima koji imaju teškoća u učenju i vladanju,
· u skrbi o zdravstvenom i socijalnom stanju učenika,
· u pomoći nastavnicima u njihovu radu s učenicima i
· u suradnji i savjetovanju s roditeljima o problemima učenika.
Programi se izvode putem predavanja prema nastavnom planu i programu i školskom
kurikulumu. Nastavni plan i program izvodi se (Interni podaci Komercijalne i trgovačke
škole Bjelovar, 2013).
· u školi
· u drugim ustanovama, trgovačkim društvima ili kod obrtnika, u skladu s ugovorom o
izvođenju programa.
U komercijalnoj školi se izvode izvannastavne aktivnosti učenika radi proširivanja obrazovnih
sadržaja, poticanja individualnih sklonosti i sposobnosti učenika, razvijanja zajedništva
učenika, razvijanja društvenog života i razonode učenika te zadovoljavanja različitih interesa i
potreba učenika. Izvannastavne aktivnosti planiraju se školskim kurikulumom, godišnjim
planom i programom rada i programom rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne
djelatnosti u Školi. Izvannastavne aktivnosti učenicima se mogu priznati kao ispunjavanje
školskih obveza.
Dramska skupina djeluje već trinaest godina, a cilj joj je kod motiviranih učenika otkriti i
razviti sposobnosti scenskog izraza i kvalitetno upotpuniti slobodno vrijeme učenika te pružiti
mogućnost kreativne aktivnosti u scenskom izrazu, razvoj vještina, mašte i stvaralaštva.
Dramska skupina nastupa na brojnim gradskim, županijskim i državnim natjecanjima
LiDraNo, a neke predstave u proširenom izdanju našle su se i na repertoaru Bjelovarskog
kazališta. Dramska grupa sudjeluje u obilježavanju svih važnih datuma škole. Škola ima
Školsko športsko društvo, a naziv društva je „Trgokomerc“. ŠŠD «Trgokomerc» ima za cilj
tjelesnim vježbanjem povećati radne sposobnosti učenika, izrađivati pozitivne osobine ličnosti
te humane međuljudske odnose. Učenici okupljeni u društvu sudjeluju na sportskim
natjecanjima koja karakteriziraju masovnost i višestranost.
33
Discipline u kojima se ogledaju su košarka, nogomet, rukomet, odbojka, stolni tenis, kros,
badminton i drugi. Njihovi odlični rezultati govore da se radom i velikim zalaganjem može
postići uspjeh.
Učenici mogu biti uključeni u izvanškolske aktivnosti. Rad učenika u izvanškolskim
aktivnostima može se priznati učenicima kao ispunjavanje školskih obveza. Radi
upotpunjavanja obrazovnih sadržaja Škola izvodi nastavno-stručne izlete i ekskurzije koji se
također planiraju školskim kurikulumom, godišnjim planom i programom rada.
Natjecanja u zanimanju prodavač i komercijalist održavaju se tek nekoliko godina, ali učenici
Škole ostvaruju zapažene rezultate, a nekoliko puta su bili i domaćini međužupanijskih
natjecanja i jednog državnog. Cilj natjecanja je poticanje učenika na povezivanje teoretskog
znanja s praksom, cjeloživotno učenje i razvijanje prijateljskih odnosa učenika i mentora. Isto
tako i učenici Gimnazije ostvaruju vrhunske rezultate u natjecanjima.
Unatrag šest godina Komercijalna škola objavljuje uspješno školski Ljetopis, dok Gimnazija
objavljuje Godišnjak. Svaka školska godina zaokružena je jednim brojem u kojem su
zabilježeni najvažniji događaji iz života škole. U njegovo oblikovanje uključeni su nastavnici
i učenici, stručni suradnici i ravnateljica, a promovira se na kraju školske godine na podjeli
svjedodžbi za završne razrede. U prigodi obilježavanja pedesete obljetnice rada 2003. godine
objavljena je monografija «Pola stoljeća Trgovačke škole Bjelovar».
U školi se pored operativnih i izvedbenih planova za pojedini predmet, a koje izrađuje
predmetni nastavnik izrađuju i slijedeći planovi:
· program rada ravnatelja,
· izvedbeni plan i program rada pedagoga,
· plan i program rada školske knjižnice,
· plan i program rada satničara,
· plan rada tajnika škole,
· plan rada administratora,
· okvirni plan i program rada razrednih odjela na osnovu kojeg razrednik u suradnji
s učenicima donosi program rada,
· program rada razrednika,
· plan rada školskih stručnih vijeća.
34
Iz širokog područja djelovanja razrednika, odgojna zadaća ima osobit značaj. Tijekom
školske godine razrednik obavlja tri važne zadaće: pedagošku, organizacijsku i
administrativnu.
1. Pedagošku:
· upoznavanje i praćenje psihofizičkih osobina učenika,
· poznavanje obiteljske situacije,
· praćenje uspjeha učenika kao grupe i individualnog,
· profesionalno informiranje i usmjeravanje učenika,
· rješavanje odgojnih problema,
· izricanje pedagoških mjera.
2. Organizacijsku:
· pripremanje, sazivanje i vođenje sjednice razrednog vijeća,
· organiziranje nastave i slobodnih aktivnosti,
· osiguravanje koordinacije nastavnika u razrednom odjelu,
· predsjedavanje komisijama za popravne i razredne ispite i mature.
3. Administrativnu:
· vođenje imenika, dnevnika, matične knjige i e matice,
· prikupljanje dokumenata za školsku dokumentaciju,
· ispunjavanje svjedodžbi i prevodnica,
· vođenje evidencije izostanaka učenika s nastave,
· vođenje zapisnika sjednice razrednog vijeća i roditeljskih sastanaka,
· pisanje izvješća o radu razrednog odjela.
Područja odgojnog djelovanja razrednika:
· suradnja s učenicima,
· suradnja s roditeljima,
· suradnja s ravnateljem,
· suradnja sa školskim pedagogom i psihologom.
35
Suradnja s učenicima obuhvaća:
a) suradnja s razrednim odjelom
· planiranje i programiranje,
· motiviranje i aktiviranje učenika,
· izvođenje SRO-a,
· vrednovanje rezultata rada SRO-a.
b) individualni rad s pojedinim učenikom
· rad s učenikom (promatranje, bilježenje, savjetodavni razgovor),
· rad s učenicima koji imaju poteškoće u učenju i ponašanju, emocionalne, zdravstvene i
socijalne probleme, utvrđivanje uzroka i poduzimanje mjera za otklanjanje istih,
· odgojne mjere.
Suradnja s roditeljima odvija se kroz:
· roditeljski sastanci - problemi razrednog odjela,
· pedagoško obrazovanje roditelja,
· individualni razgovori - informativni (ocjene, vladanje),
· savjetodavni,
· pismeno obavještavanje (uspjeh, poziv u školu).
Suradnja s ravnateljem odvija se na sjednicama Nastavničkog vijeća, Razrednog vijeća,
roditeljskim sastancima i satovima razrednog odjela. Suradnja sa školskim pedagogom i
psihologom teži rješavanju individualnih problema učenika, organiziranju i izvođenju Sata
razrednog odjela i predavanja za roditelje. Škola je obvezna voditi o učeniku evidenciju i
dokumentaciju o obavljanju praktične nastave. Radi organizacije i kontrole provođenja
praktične nastave, ravnatelj zadužuje nastavnika ili više nastavnika koji će obavljati slijedeće
poslove:
· tehničke predradnje oko sklapanja ugovora o provođenju praktične nastave,
· brinuti se o sklapanju ugovora o provođenju praktične nastave,
· voditi evidencije iz članka 39. Zakona o strukovnom obrazovanju,
36
· kontrolirati ispunjavanje ugovorenih obveza kako od strane polaznika, kao i od strane
poslodavca,
· kontrolirati ostvarivanje kurikuluma i obavljati druge poslove po nalogu ravnatelja.
Škola u okviru djelatnosti strukovnog obrazovanja obavlja i sljedeće poslove (Interni
podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):
· obrazovnu ponudu usklađuje s potrebama tržišta rada,
· uspostavlja lokalna partnerstva,
· izrađuje dio kurikuluma sukladno lokalnim i regionalnim potrebama u skladu sa
Zakonom o strukovnom obrazovanju.
Program profesionalnog usmjeravanja provodi se putem redovne nastave u okviru pojedinih
predmeta, izborne nastave, predavanja (razrednik, psiholog, pedagog, stručnjaci pojedinih
profesija) za učenike i roditelje, individualnih razgovora, radio i TV emisija, pisanog i
informativnog materijala, suradnje sa Zavodom za zapošljavanje-Područnom službom
Bjelovar.
Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar, kao tijelo javne vlasti, omogućava pristup
informacijama na sljedeći način(Interni podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):
1. putem službene web stranice Škole:
· informacije o ustroju i nadležnosti Škole,
· informacije o zaposlenicima,
· informacije o objavljenim natječajima,
· informacije o aktivnostima Škole,
· informacije o pravnim i drugim aktima Škole,
· informacije o učeničkim aktivnostima,
· informacije o međuinstitucionalnim aktivnostima Škole,
· informacije o načinu i pravilima školovanja,
· najave aktivnosti Škole,
· objave priopćenja za javnost.
2. davanjem priopćenja sredstvima javnog priopćavanja,
37
3. neposrednim pružanjem informacija korisniku koji je podnio zahtjev za pristup
informacijama,
4. uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadrže tražene informacije,
5. dostavljanjem pisane informacije ili preslike dokumenata koji sadrže informaciju ili
drugi oblik informacije korisniku koji je podnio zahtjev
4.4. Školska i organizacijska kultura u Komercijalnoj školi i Gimnaziji Bjelovar
Kultura je skup dojmova i spoznaja koje služe zadovoljavanju tjelesnih i psiholoških potreba i
koje daju pečat međusobnim odnosima skupine.
Kultura odgojno-obrazovne ustanove postoji otkad postoje ustanove, a svaka je ustanova
osobita i različita od drugih, baš kao i svako dijete koje je polazi. U posljednje vrijeme se sve
češće pojavljuju izrazi kao: školski etos, školska klima, školsko ozračje, identitet škole,
školski duh, etički okoliš škole, školski ambijent. Kultura ustanove često se povezuje s
uspješnošću škole.
Svaka ustanova je živa, jedinstvena i posebna kao osobnost, te predstavlja neponovljiv uzorak
u pogledu:
· etničnosti, vrednota, iskustava, želja, energije,
· društveno-ekonomskih situacija,
· geografskih lokacija,
· tradicije,
· vođa,
· rituala,
· kurikuluma,
· znanja djelatnika i dr.
Kultura odgojno-obrazovne ustanove skup je implicitnih ili eksplicitnih stavova i vjerovanja
glavnih odgojno-obrazovnih čimbenika o misiji, viziji i ciljevima ustanove, koji određuju
njihove uloge, a time i ponašanje svih djelatnika u ustanovi.
38
Kontekst kulture odgojno-obrazovne ustanove podrazumijeva sljedeće: shvaćanja i vjerovanja
glavnih čimbenika odgojno-obrazovnog rada su pod utjecajem društveno-moralnih i
formalno-pravnih normi, te njihovih osobnih iskustava, planova i očekivanja; shvaćanja i
vjerovanja se opažaju kao obrasci ponašanja koji čine mrežu međuljudskih odnosa unutar
ustanove i određuju njen odnos prema široj zajednici; najvažniji dijelovi kulture su oni koji su
zajednički svim čimbenicima, jer se s vremenom općeprihvaćena ponašanja ustaljuju i prelaze
u običaje, a običaji u tradiciju, koja određuje sadašnjost i budućnost odgojno-obrazovne
ustanove.
Radnici Škole svojim ponašanjem i izgledom na radnom mjestu i na javnim mjestima trebaju
čuvati dignitet struke i ugled Škole. Odnos radnika u Školi, zasniva se na uzajamnom
poštovanju, suradnji i nenasilnoj komunikaciji. U neposrednom odgojno-obrazovnom radu
Škole postoje tri razine međusobnih odnosa, a uključuju odnose između ravnatelja, nastavnika
i učenika.
Odnosi među nastavnicima neposredno i posredno utječu na rezultate odgojno –obrazovnog
rada škole. Među nastavnicima mora vladati stvaralačka atmosfera i profesionalni odnos
prema radu. Odnosi među nastavnicima temelje se na kolegijalnosti, povjerenju, međusobnom
uvažavanju, poštovanju znanja, stručnosti i dostojanstva, stvaralačkoj suradnji, profesionalnoj
i ljudskoj solidarnosti. Nastavnici trebaju uvažavati tuđa mišljenja, poticati stručnu suradnju i
međusobnu toleranciju. Nastavnici moraju čuvati i štititi svoj osobni i profesionalni ugled, te
ugled svojih kolega i Škole. Nastavnici ne smiju neposredno ili posredno povrijediti stručni
ugled, napredovanje ili rad drugih nastavnika. Nastavnici ne smiju komentirati rad svojih
kolega pred trećim osobama, a pogotovo osobama izvan škole. Na eventualne pogreške
upozoriti će kolegu i ponuditi pomoć, upoznati sa predmetom stručne službe Škole ili/ i
ravnatelja ili će inicirati raspravu na stručnim tijelima. Nastavnici ne smiju činiti, niti od
kolega tražiti da čine bilo koju radnju koja je u suprotnosti s pedagoškim i moralnim načelima
ili zakonskim propisima, bez obzira na vanjske utjecaje i moguće pritiske sa bilo koje strane.
Odnos nastavnika i učenika uključuje one aktivnosti nastavnika koje uvažavaju i poštuju
nacionalnu, vjersku i kulturnu različitost učenika s ciljem razvoja humanih i demokratskih
odnosa u školi. Nastavnici u svom radu poštuju i promiču temeljna ljudska prava i prava
djeteta. Nastavnici i učenici u međusobnoj komunikaciji moraju poštovati principe nenasilne
komunikacije te poticati uspostavljanje međusobnog povjerenja, uvažavanja i tolerancije.
Potiču učenike na aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, kritičko i argumentirano
mišljenje i brinu o intelektualnom ali i moralnom razvoju učenika. Zabranjena je
39
diskriminacija i vrijeđanje dostojanstva kako učenika, tako i nastavnika. Za svaki postupak ili
izgovorenu riječ učenici i nastavnici su moralno odgovorni. Nastavnici i učenici moraju se
međusobno poštovati, cijeniti dostojanstvo, osobnost i prava ali uz izbjegavanje suvišne
prisnosti. Kriteriji praćenja rada i ocjenjivanja znanja učenika moraju biti objektivni,
ujednačeni, unaprijed poznati učenicima, a ocjena mora biti izrečena javno u razrednom
odjelu. Učenici, kao ni nastavnici, ne smiju koristiti mobitele, niti njima slična pomagala, za
vrijeme nastave.
Škola ima i Etičko povjerenstvo koje čine tri člana, a koje brine o unapređivanju etičkih
standarda Škole i provedbi Etičkog kodeksa Škole, daje tumačenja Etičkog kodeksa i rješava
primjedbe radnika, učenika i ostalih sudionika u odgojno – obrazovnom radu Škole u svezi
odredbi ovog Etičkog kodeksa (Etički kodeks Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar, 2009,
dostupno online na: http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/dokumenti/Eticki_kodeks.pdf,
10.03.2013).
Život i rad Škole zasniva se na metodama i oblicima rada koji pridonose (Interni podaci
Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):
· poticanju inicijative i razvijanju samostalne aktivnosti učenika, privikavanju
redovitom učenju, obrađivanju i provjeravanju obrazovnih sadržaja,
· razvijanju intelektualne radoznalosti, samostalnog rasuđivanja i kritičnosti duha,
· izgrađivanju odnosa uzajamnog poštovanja učenika i nastavnika,
· razvijanju smisla i potreba učenika za međusobnom suradnjom i pomaganjem u
rješavanju zadaća školskog života.
Komercijalna škola je dobila od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa prepoznatljivu
oznaku pripadnosti, Mreži škola bez arhitektonskih barijera. Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa pokrenulo je projekt kojemu je cilj prostorno prilagoditi dovoljan broj
škola u svakoj županiji radi ravnomjerne dostupnosti školovanja učenicima s većim
motoričkim teškoćama. Pravo na obrazovanje jedno je od temeljnih ljudskih prava. Ustavom
Republike Hrvatske jamči se pravo na obvezno obrazovanje svima pod jednakim uvjetima.
Uključivanje učenika s teškoćama u redoviti odgojno-obrazovani sustav jedno je od važnih
načela odgoja i obrazovanja na svjetskoj razini.
40
Slika 3. Priznanje - Mreža škola bez arhitektonskih barijera
Izvor: http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/index.php/o_skoli/priznanja, 15.03.2013.
Prilikom gradnje novih škola poštuju se prostorni standardi koji osiguravaju i prilagođenost
učenicima s motoričkim teškoćama, pa je na zgradu stavljen znak koji pokazuje da je
Komercijalna trgovačka škola u Bjelovaru dio mreže škola bez arhitektonskih barijera, koja
omogućuje učenicima ostvarivanje prava na školovanje u blizini mjesta stanovanja i
odrastanje u vlastitoj obitelji.
Comenius školska partnerstva provode se u sklopu Comenius programa koje financira
Agencija za mobilnost i programe EU. Projekt u kojem sudjeluje Gimnazija Bjelovar u
suradnji s Pantarijn Wageningen bit će realiziran kroz dvije školske godine (2013/2014. i
2014/2015.) Službeni jezik projekta je engleski. Nositelj i koordinator projekta je Gimnazija
Bjelovar. Odobrena sredstva za realizaciju projekta i mobilnosti sudionika su 22 500,00 € za
sudionike iz Hrvatske i 25 000,00 € za sudionike iz Nizozemske. Akronim projekta je BIKE
(BecomeInvolvedandKeepEnvironment). Cilj projekta je potaknuti naše učenike da više
koriste bicikl kao prijevozno sredstvo. U tom dijelu će nam pomoći naši partneri iz
Nizozemske kojima je svakodnevno korištenje bicikla način života. Budući da projekt
uključuje i mobilnosti učenika, naši bi učenici nakon posjeta Nizozemskoj mogli kroz svoja
iskustva doprinijeti razvoju biciklističke infrastrukture na području grada Bjelovara. Želimo
41
potaknuti naše učenike da se aktivno uključe u gradska zbivanja i da izraze svoj stav u smislu
potreba mladih u gradu Bjelovaru. Ovim projektom želimo promovirati tradicijsku baštinu
svog kraja. Poseban naglasak kod Bilateralnih Comenius projekata je učenje jezika.
U sklopu programa, učenici Gimnazije Bjelovar izradili su i web stranicu.
Nakon završetka projekta namjeravamo izdati trojezičnu brošuru s biciklističkim rutama na
širem području grada kojom bi promovirali i turističku ponudu našeg kraja. ( Interni podaci
Gimnazije Bjelovar).
Noć knjige je manifestacija koja se po treći put održava, a ovaj put se priključila i knjižnica
gimnazije Bjelovar. Manifestacija se održava u 156 gradova i mjesta diljem Hrvatske,
sudjelovalo je 370 sudionika a pripremilo se 700 programa. Po prvi put uključili su se i vrtići.
Na temelju toga možemo zaključiti da je velika važnost čitanja i druženja od najranije dobi.
(Interni podaci Gimnazije Bjelovar).
4.5. Komunikacijske vještine
Komunicirati znači živjeti. Ono što je disanje za biološki život, to je komuniciranje za
društveni. Na psihičkom i duhovnom planu podjednako je važno ozračje u kojem
međusobno komuniciramo, kako se jedni prema drugima odnosimo, koje riječi koristimo,
kako teče komunikacija na verbalnom i neverbalnom planu (Bratanić, 2002, str. 73).
Nastavnik je odgovoran za kvalitetu komunikacije u nastavi i odgoju i to može ostvariti
uspješnom komunikacijom. Mnogi problemi u obitelji i školi nastaju zbog nedostatka
adekvatne i uspješne komunikacije, zbog netočnog zapažanja osjećaja i neadekvatnog
reagiranja na njih. Znati prepoznati svoje i tuđe osjećaje i umjeti adekvatno reagirati na njih,
osnova je ne samo za uspješniju komunikaciju, nego i za sretniji i radosniji život u obitelji i
školi (Brajša, 1994, str. 102).
Svojim ulaskom u razred nastavnik uspostavlja interakciju s učenicima najprije neverbalnim
znakovima kao što su osmijeh, pogled, pokretima ruku, kretnjama, načinom odijevanja i sl.
Nije svejedno dešifriraju li učenici u neverbalnim znakovima nastavnika smirenost, naklonost,
zainteresiranost, entuzijazam, želju da pomogne učenicima, radost, razdraganu nestrpljivost
da ih nauči nečem novom ili im neverbalni znaci govore sasvim nešto drugo. Nastavnik
uspostavlja interakciju s učenicima mislima i osjećajima, željama i očekivanjima svjesno i
nesvjesno. Odsjaj radosti u očima nastavnika, ruke koje se šire prema učenicima, blaga
42
nagnutost prema naprijed, lice i tijelo opušteno, pozitivne vibracije iz kojih emanira naklonost
potaknut će radosno raspoloženje i stvorit ozračje vedrine i povjerenja. U takvom ozračju
riječi nastavnika zasigurno će imati jače djelovanje i plijeniti pozornost učenika (Bratinić,
2002, str. 143).
Ako razgovor u školi promatramo kao komunikacijski proces, tada je na jednome kraju učitelj
kao pošiljatelj poruke, a na drugome učenik ako primatelj, a između njih se odvija vrlo
složena komunikacijska dinamika. Nastavnik ima namjeru poslati određenu odgojno-
obrazovnu poruku. On je najprije zamisli, a zatim pretvori u izgovorenu poruku. Da bi došla
do učenika, ovaj je mora čuti i razumjeti. To mu mogu otežati mehaničke smetnje (šumovi,
nejasan i tih govor), ali i semantičke smetnje (nerazumljiv sadržaj). Ako se te smetnje uklone
ili ih nema, poruka dolazi do učenika, koji je prima, interpretira i pretvara u njegovu i od
njega oblikovanu primljenu poruku i realizira. Važna je i povratna informacija, kao rezultat da
poruka koju je primio učenik odgovarati poruci koju je poslao učitelj. Smisao poruke može
biti djelomično ili potpuno promijenjen, a sve to dobiva posebnu važnost ako imamo na umu
da realizacija poslane poruke ovisi o primljenoj, a ne o poslanoj poruci. Usklađivanje poslane
i primljene poruke u tijeku razgovora između učitelja i učenika osnovni je zadatak stručnog i
uspješnog razgovora u školi (Brajša, 1994, str. 28). Za stjecanje vještina komunikacije
potrebna je životna ili umjetna socijalna situacija koja zahtijeva komunikaciju i omogućuje
uvježbavanje socijalnih vještina, ali bez opasnosti od doživljaja neugode i postiđenosti,
odbacivanja ili gubitka osjećaja vlastite vrijednosti.
Mnogi problemi u školi javljaju se zbog manjka uspješne i kvalitetne komunikacije. Uzroci
takvom nedostatku često su nedovoljno razvijene učeničke sposobnosti komuniciranja, a one
su odraz djetetove komunikacije unutar obitelji. Obitelj će pružiti djetetu kvalitetnu
komunikaciju i komunikacijske sposobnosti ako se međusobni odnosi temelje na poštivanju,
uvažavanju i povjerenju. Komunikacija je onoliko uspješna koliko se učenici i učitelj, ali i
učenici međusobno dobro poznaju, poštuju i imaju povjerenja jedni u druge. Da bi
komunikacija unutar obitelji i škole bila kvalitetna i uspješna, potrebno je znati prepoznati
svoje i tuđe osjećaje i umjeti adekvatno reagirati na njih (Bratanić, 2002, str. 102).
4.6. Financijsko upravljanje
Obrazovni je sustav u Republici Hrvatskoj danas – predškolski, osnovnoškolski i
srednjoškolski – decentraliziran prvenstveno u upravljanju i obvezama, ali nije postignuta
43
financijska decentralizacija. Ne postoji jedinstveno rješenje financiranja potreba sustava, već
su različita rješenja ovisna o osnivačima, regijama, pa naposljetku i o školama.
Financiranje osnovnih i srednjih škola uređeno je odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju
u osnovnoj i srednjoj školi, Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave te godišnjim uredbama Vlade Republike Hrvatske o načinu izračuna potpore
izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Vrlo su važan faktor cjelokupnog školskog sustava radnici – odgajatelji, učitelji, nastavnici.
Osnivač Škole je Županija. Financiranje zaposlenika i kapitalnih ulaganja iz državne je
riznice. Financiranje materijalnih troškova provodi se iz decentraliziranih sredstava koja se
osiguravaju po kriteriju broja učenika, ali ne i po veličini prostora u kojima se realizira
nastava. Kvaliteta rada Škole i njezina učinkovitost ovise o upravljanju školom, kvaliteti
nastave i procesima koji se u školi odvijaju. No da bi škola uspješno funkcionirala, bitan su
preduvjet i materijalni i financijski uvjeti u kojima škola djeluje.
To se prvenstveno odnosi na uvjete prostora, smještaja i opremljenosti škole.
Nezadovoljavajući materijalni uvjeti u kojima škola djeluje mogu otežavati optimalan rad
škole, dok povoljni uvjeti čine školsko iskustvo ugodnijim za sve sudionike obrazovnog
procesa. Istraživanja naime pokazuju da prostorni uvjeti i opremljenost škole utječu na
organizacijske aspekte škole te na proces poučavanja i učenja.
Imovinu škole čine nekretnine, pokretnine, potraživanja i novac, a o imovini Škole dužni su se
skrbiti svi radnici Škole. Za obavljanje djelatnosti Škola osigurava sredstva iz državnog
proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne samouprave, primitaka od prodaje roba i
usluga te donacija. Sredstva za obavljanje djelatnosti raspoređuju se financijskim planom za
kalendarsku godinu.
Oprema na razini škole:
· telefonska instalacija, internet, intranet,
· razglasni uređaj sa školskim zvonom,
· školski sat,
· alarmni sustav,
· videonadzor,
· digitalna kamera,
44
· digitalni fotoaparat,
· fotokopirni aparat,
· interaktivna ploča,
· oglasna ploča,
· izložbene vitrine i stolovi,
· oprema prema planu i programu škole,
· oprema za videolink.
Oprema na razini učionice:
· radni stolovi za učenike – dvosjedi,
· radni stolovi za učenike – jednosjedi,
· stolci s naslonom za učenike,
· stol za nastavnika s računalom,
· s naslonom za nastavnika,
· trodijelna školska ploča,
· LCD projektor – stropni s projekcijskim platnom,
· audio-linija.
· zidna ploha za izložbe: ploča s mekom oblogom i magnetna ploča,
· ormari, vitrine i police (pohrana nastavnih sredstva, nastavnih pomagala i priručnog
materijala),
· prva pomoć, komplet.
U svezi s financijskim poslovanjem Škole ravnatelj je ovlašten i odgovoran (Interni
podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):
· za zakonitost, učinkovitost, svrhovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim
sredstvima,
· za planiranje i izvršavanje dijela proračuna,
· za ustroj te zakonito i pravilno vođenje proračunskog računovodstva.
Naredbodavac za izvršenje financijskog plana je ravnatelj. Polugodišnji obračun i godišnji
obračun financijskog plana za proteklu godinu donosi Školski odbor. Ako Škola na kraju
45
kalendarske godine ostvari dobit, tu će dobit upotrijebiti za obavljanje i razvoj svoje
djelatnosti uz suglasnost Osnivača.
Državnim proračunom osiguravaju se sredstva za financiranje školskih ustanova čiji je
osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to za:
· plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće,
· ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim ugovorima,
· prijevoz radnika na posao i s posla u osnovnim školama,
· prijevoz učenika srednjih škola,
· stručno osposobljavanje i usavršavanje.
Iz proračuna županije, osiguravaju se sredstva za:
· nabavu školske opreme, nastavnih sredstava i pomagala,
· materijalne i financijske rashode škola koji obuhvaćaju i rashode tekućeg i
investicijskog održavanja, prijevoz radnika srednje škole, potpore za sufinanciranje
smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima, kapitalnu izgradnju školskog
prostora.
Nadzor i kontrolu financijskog poslovanja škole obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa. Ono obavlja nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava koja se školama
osiguravaju iz državnog proračuna, a nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava, koja se
osiguravaju iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i iz drugih
izvora, obavlja osnivač.
5. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O KVALITETI RADA SREDNJOŠKOLSKIH
USTANOVA
5.1. Istraživanje stavova učenika
U radu je korištena metoda ispitivanja koja pripada skupini eksternih metoda istraživanja
tržišta. Eksterni podaci prikupljeni su unutar škole, a ispitanici su učenici i profesori
Komercijalne i trgovačke škole u Bjelovaru i Gimnazije Bjelovar. Svrha istraživanja je
46
istražiti kakav ishod imaju učenici i nastavnici na proces učenja i poučavanja u
srednjoškolskoj ustanovi.
Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom pod nazivom Istraživanje kvalitete rada
ustanova srednjoškolskog obrazovanja, sastavljenog od 10 pitanja. Cjelokupan tekst nalazi se
u Prilogu 1. Mogućnosti izražavanja mišljenja odnose se na raspon Likertove ljestvice: 7
pitanja od 1- nikada … 3- povremeno… 5- uvijek.
Dva pitanja od 5- potpuno se slažem… … 3-niti se slažem, niti se ne slažem…1- uopće se ne
slažem.
Anketiranje je provedeno osobno u Komercijalnoj i trgovačkoj školi i Gimnaziji u Bjelovaru
– ukupno 315 učenika: 184 učenika Gimnazije i 131 učenik Komercijalne i trgovačke škole.
Anketiranje je provedeno tijekom ožujka 2014. godine.
Ciljna kategorija bili su učenici koji sudjeluju u procesu poučavanja i pridonose kvaliteti
srednjoškolskog obrazovanja. Sastavljen je anketni upitnik s 10 pitanja za učenike, a koji se
nalaze u prilogu.
Od 315 ispitanika u anketi je sudjelovalo 119 muških i 196 ženskih ispitanika, od čega su 39
muških ispitanika iz Komercijalne i trgovačke škole i 80 muških ispitanika iz Gimnazije, 92
ženske osobe iz Komercijalne i trgovačke škole i 104 iz Gimnazije. Prema dobnoj skupini
najviše je ispitanika starosti 17 godina (učenici drugog i trećeg razreda), a prosječna dob
ispitanika iznosi 16 godina.
Prvo pitanje: Da li voliš ići u školu?
Rezultati prvog pitanja:
Da 229 (73%)
Ne 86 (27%)
UKUPNO 315 (100,00%)
Iz prvog pitanja vidljivo je da 73% učenika voli ići u školu (169 učenika Gimnazije i 60
učenika Komercijalne i trgovačke škola), a 27% učenika ne voli ići u školu (15 učenika
Gimnazije i 71 učenik Komercijalne i trgovačke škole). Prema spolu, 67 (29%) muških
ispitanika želi ići u školi i 52 (60%)muška ispitanika ne žele ići u školu, a 162 (71%) ženske
osobe žele ići u školu i 34 (39%) ne žele ići u školu.
47
Drugo pitanje: Nastavna predavanja profesora(ice) su zanimljiva.
(5 - Potpuno se slažem, 1 - Uopće se ne slažem)
Rezultati drugog pitanja: Prosječna ocjena: 2,64
Tablica 1. Rangiranje 1
Nastavna predavanja profesora(ice) su zanimljiva. Broj tvrdnji Rang
Potpuno se slažem 37 5
Slažem se 42 3
Niti se slažem, niti se ne slažem 101 1
Ne slažem se 41 4
Uopće se ne slažem 94 2
Izvor: rezultati istraživanja
Treće pitanje: Profesor(ica) dobro objašnjava i tumači gradivo, ponavlja ono što je
nejasno. (1 - Nikada, 5 - Uvijek)
Rezultati trećeg pitanja: Prosječna ocjena: 1,76
Tablica 2. Rangiranje 2
Profesor(ica) dobro objašnjava i tumači gradivo,
ponavlja ono što je nejasno.
Broj tvrdnji Rang
Nikada 156 1
Vrlo rijetko 98 2
Povremeno 47 3
Često 9 4
48
Uvijek 5 5
Izvor: rezultati istraživanja
Četvrto pitanje: Profesor(ica) pravedno i objektivno ocjenjuje.
(1 - Nikada, 5 - Uvijek)
Rezultati četvrtog pitanja: Prosječna ocjena: 3,26
Tablica 3. Rangiranje 3
Profesor(ica) pravedno i objektivno ocjenjuje Broj tvrdnji Rang
Nikada 28 4
Vrlo rijetko 34 3
Povremeno 105 2
Često 125 1
Uvijek 23 5
Izvor: rezultati istraživanja
Peto pitanje: Profesor(ica) zna riješiti problem disciplina u razredu. (1 - Nikada, 5 -
Uvijek)
Rezultati petog pitanja: Prosječna ocjena: 3,31
Grafikon 1. Rangiranje 4
49
Izvor: rezultati istraživanja
Šesto pitanje: Profesor(ica) pri ispitivanju traži više nego je istumačeno i ocjenjuje
prestrogo. (1 - Nikada, 5 - Uvijek)
Rezultati šestog pitanja: Prosječna ocjena: 3,41
Tablica 4. Rangiranje 5
Profesor(ica) pri ispitivanju traži više nego je
istumačeno i ocjenjuje prestrogo.
Broj tvrdnji Rang
Nikada 26 5
Vrlo rijetko 44 4
Povremeno 69 2
Često 128 1
Uvijek 48 3
Izvor: rezultati istraživanja
0
20
40
60
80
100
120
Nikada Vrlo rijetko Povremeno Često
Profesor zna riješiti problem discipline u razredu.
Učenici
50
Sedmo pitanje: Profesor(ica) ostvaruje dobru komunikaciju s učenicima.
(1 - Nikada, 5 - Uvijek)
Rezultati sedmog pitanja: Prosječna ocjena: 3,43
Tablica 5. Rangiranje 6
Profesor(ica) ostvaruje dobru komunikaciju s
učenicima.
Broj tvrdnji Rang
Nikada 28 5
Vrlo rijetko 63 3
Povremeno 59 4
Često 76 2
Uvijek 89 1
Izvor: rezultati istraživanja
Osmo pitanje: Profesor(ica) uvažava mišljenje i ideje učenika, pokazuje razumijevanje
za učenike i možeš mu se obratiti za pomoć. (1 - Nikada, 5 - Uvijek)
Rezultati osmog pitanja: Prosječna ocjena: 2,27
Tablica 6. Rangiranje 7
Profesor(ica) uvažava mišljenje i ideje učenika, pokazuje
razumijevanje za učenike i možeš mu se obratiti za pomoć.
Broj
tvrdnji
Rang
Nikada 88 2
Vrlo rijetko 117 1
51
Povremeno 69 3
Često 18 5
Uvijek 23 4
Izvor: rezultati istraživanja
Deveto pitanje: Pedagoginja i ravnateljica poštuju učenike i njihovo mišljenje.
(1 - Nikada, 5 - Uvijek)
Rezultati devetog pitanja: Prosječna ocjena: 4,40
Tablica 7. Rangiranje 8
Pedagoginja i ravnateljica poštuju učenike i njihovo
mišljenje.
Broj
tvrdnji
Rang
Nikada 5 4
Vrlo rijetko 18 3
Povremeno 0 5
Često 114 2
Uvijek 178 1
Izvor: rezultati istraživanja
Deseto pitanje: Završetkom ovog zanimanja imat ću dobre kompetencije za polaganje državne mature i upis na fakultet.
Rezultati desetog pitanja: Prosječna ocjena: 4,02
Tablica 8. Rangiranje 9
52
Završetkom ovog zanimanja imat ću dobre
kompetencije za polaganje državne mature i upis na
fakultet.
Broj
tvrdnji
Rang
Potpuno se slažem 144 1
Slažem se 72 2
Niti se slažem, niti se ne slažem 63 3
Ne slažem se 34 4
Uopće se ne slažem 2 5
Izvor: rezultati istraživanja
Rezultati provedene ankete na učenicima pokazuju da profesor ne objašnjava nastavno
gradivo najbolje (prosječna ocjena 1,76) i da predavanja profesora nisu baš zanimljiva
(prosječna ocjena 2,64). Pri ispitivanju profesori traže i više nego što je istumačeno smatra
često i uvijek 176 učenika. Unatoč tome anketirani učenici smatraju da će dobiti dobre
kompetencije za polaganje ispita državne mature i upis na fakultet (4,02). Komunikacija
profesora s učenicima je dobra kao i disciplina u razredu. Vrlo visoku ocjenu (4,40) dobile su
pedagoginja i ravnateljica jer poštuju učenike i njihovo mišljenje.
5.2. Istraživanje stavova nastavnika
Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom za nastavnike pod nazivom Istraživanje
kvalitete rada ustanova srednjoškolskog obrazovanja, sastavljenog od 12 pitanja. Cjelokupan
tekst nalazi se u Prilogu 2. Mogućnosti izražavanja mišljenja odnose se na raspon Likertove
ljestvice: 5 pitanja od 1- nikada … 3- povremeno… 5- uvijek i 5 pitanja od 5- potpuno se
slažem… … 3-niti se slažem, niti se ne slažem…1- uopće se ne slažem. Prva dva pitanja bila
su općenita i odnosila su se na završenu izobrazbu i bračni status nastavnika. Od 26 ispitanika
njih 25 ima završen fakultet i magisterij, dok je samo jedan ispitanik sa srednjom stručnom
53
spremom. Prema bračnom statusu 9 nastavnika je u bračnoj zajednici, 13 nije oženjeno, dok 4
nastavnika su rastavljeni ili udovci/udovice.
Anketiranje je provedeno osobno u Komercijalnoj i trgovačkoj školi i Gimnaziji u Bjelovaru
– ukupno 26 nastavnika: 12 nastavnika Gimnazije i 14 nastavnika Komercijalne i trgovačke
škole. Anketiranje je provedeno tijekom ožujka 2014. godine.
Ciljna kategorija bili su nastavnici koji sudjeluju u procesu poučavanja i pridonose kvaliteti
srednjoškolskog obrazovanja. Sastavljen je anketni upitnik sa 12 pitanja za nastavnike, a koji
se nalaze u prilogu.
Od 26 ispitanika u anketi je sudjelovalo 3 muška i 23 ženska ispitanika, od čega 1 muški
ispitanik iz Gimnazije i 2 iz Komercijalne i trgovačke škole, te 11 ženskih iz Gimnazije i 12
ženskih iz Komercijalne i trgovačke škole. Prema dobnoj skupini najviše je ispitanika starosti
od 35 do 44 godine (njih 9) i starosti od 25 do 34 godine (njih 8), a prosječna dob ispitanika
iznosi 39 godina.
Treće pitanje: Među djelatnicima škole vladaju dobri odnosi.
Rezultati trećeg pitanja: Prosječna ocjena: 2,73
Tablica 9. Rangiranje 10
Među djelatnicima škole vladaju dobri odnosi. Broj tvrdnji Rang
Nikada 1 4
Vrlo rijetko 8 2
Povremeno 14 1
Često 3 3
Uvijek 0 5
Izvor: rezultati istraživanja
54
Četvrto pitanje: Uprava škole utječe na stvaranje dobrog ozračja u školi.
Rezultati četvrtog pitanja: Prosječna ocjena: 3,15
Tablica 10. Rangiranje 11
Uprava škole utječe na stvaranje dobrog ozračja u školi. Broj tvrdnji Rang
Potpuno se slažem 3 2
Slažem se 2 2
Niti se slažem, niti se ne slažem 18 1
Ne slažem se 2 3
Uopće se ne slažem 1 4
Izvor: rezultati istraživanja
Peto pitanje:Zadovoljan(a) sam upravljanjem i organizacijom škole.
Rezultati petog pitanja: Prosječna ocjena: 3,23
Tablica 11. Rangiranje 12
Zadovoljan(a) sam upravljanjem i organizacijom škole. Broj tvrdnji Rang
Potpuno se slažem 5 3
Slažem se 6 2
Niti se slažem, niti se ne slažem 8 1
Ne slažem se 4 4
Uopće se ne slažem 3 5
Izvor: rezultati istraživanja
55
Šesto pitanje: Nastavnici znaju kako riješiti probleme discipline u razredu.
Rezultati šestog pitanja: Prosječna ocjena: 4,08
Grafikon 2. Rangiranje 13
Izvor: rezultati istraživanja
Sedmo pitanje: Nastavnici se ponašaju pravedno i etično.
Rezultati sedmog pitanja: Prosječna ocjena: 3,96
Tablica 12. Rangiranje 14
Nastavnici se ponašaju pravedno i etično. Broj tvrdnji Rang
Nikada 1 4
Vrlo rijetko 1 4
Povremeno 4 3
Često 12 1
Uvijek 8 2
Izvor: rezultati istraživanja
02468
10121416
Potpuno se
slažemSlažem se Niti se
slažem, nitise ne slažem
Ne slažem se Uopće se neslažem
Nastavnici znaju kako riješiti probleme discipline u razredu.
Nastavnici
56
Osmo pitanje: Između djelatnika i učenika vladaju dobri odnosi.
Rezultati osmog pitanja: Prosječna ocjena: 3,69
Tablica 13. Rangiranje 15
Između djelatnika i učenika vladaju dobri odnosi. Broj tvrdnji Rang
Nikada 1 4
Vrlo rijetko 2 3
Povremeno 8 1
Često 8 1
Uvijek 7 2
Izvor: rezultati istraživanja
Deveto pitanje: Većina učenika savjesno pristupa svojim školskim obvezama.
Rezultati devetog pitanja: Prosječna ocjena: 2,81
Tablica 14. Rangiranje 16
Većina učenika savjesno pristupa svojim školskim
obvezama.
Broj tvrdnji Rang
Nikada 4 3
Vrlo rijetko 8 1
Povremeno 7 2
Često 3 4
Uvijek 4 3
Izvor: rezultati istraživanja
57
Deseto pitanje: Učenici se ponašaju u skladu s moralnim vrijednostima.
Rezultati desetog pitanja: Prosječna ocjena: 2,89
Tablica 15. Rangiranje 17
Učenici se ponašaju u skladu s moralnim vrijednostima. Broj tvrdnji Rang
Nikada 1 4
Vrlo rijetko 6 2
Povremeno 16 1
Često 1 4
Uvijek 2 3
Izvor: rezultati istraživanja
Jedanaesto pitanje: Suradnja s roditeljima je zadovoljavajuća.
Rezultati jedanaestog pitanja: Prosječna ocjena: 3,27
Tablica 16. Rangiranje 18
Suradnja s roditeljima je zadovoljavajuća. Broj tvrdnji Rang
Potpuno se slažem 5 3
Slažem se 8 1
Niti se slažem, niti se ne slažem 6 2
Ne slažem se 3 5
Uopće se ne slažem 4 4
Izvor: rezultati istraživanja
Dvanaesto pitanje: Škola raspolaže suvremenom tehnologijom i nastavnim sredstvima.
58
Rezultati dvanaestog pitanja: Prosječna ocjena: 2,85
Tablica 17. Rangiranje 19
Škola raspolaže suvremenom tehnologijom i
nastavnim sredstvima.
Broj tvrdnji Rang
Potpuno se slažem 2 3
Slažem se 2 3
Niti se slažem, niti se ne slažem 13 1
Ne slažem se 8 2
Uopće se ne slažem 1 4
Izvor: rezultati istraživanja
Rezultati anketiranih nastavnika pokazuju da su odnosi među nastavnicima loši (prosječna
ocjena 2,73). Dok učenici smatraju da je povremeno loša disciplina u razredu, anketirani
nastavnici se slažu da znaju riješiti problem discipline u razredu (prosječna ocjena 4,08). Isto
tako vrlo dobrim su ocjenjeni odnosi između djelatnika i učenika. Nastavnici smatraju da
većina učenika ne pristupa svojim školskim obavezama savjesno (ocjena 2,81) kao ni da se
učenici ponašaju u skladu s moralnim vrijednostima. Suradnja s roditeljima je dobra, dok
škola ne raspolaže suvremenom tehnologijom i nastavnim sredstvima (prosječna ocjena 2,85).
59
6. ZAKLJUČAK
Vođenje obrazovnih ustanova je složen fenomen koji podrazumijeva primjenu određene vrste
utjecaja i znanja na splet različitih ljudi, procesa i situacija. U hrvatskom obrazovnom sustavu
funkciju upravitelja i vođe obrazovne ustanove preuzima ravnatelj.
Pred njega su postavljeni mnogi izazovi koji podrazumijevaju stjecanje raznih kompetencija,
od kojih su neke urođene, a neke se moraju usvajati kroz stalna stručna usavršavanja.
Ravnatelj škole svakodnevno se nalazi u brojnim ulogama, obnaša raznolike i svakim danom
sve zahtjevnije zadaće. Svi subjekti uključeni u odgojno-obrazovni proces i školsku
svakodnevicu traže da ih ravnatelj u potpunosti razumije i djeluje prema njihovim
očekivanjima. Svojim tehnikama i metodama ravnatelj motivira djelatnike na rada s
učenicima, a stručnošću uspješno rukovodi financijskim izvorima koji su mu na raspolaganju.
Na njegovo uspješno vođenje i rukovođenje školom mogu utjecati razni čimbenici kao što su
veličina i tip škole, lokacija škole socio–ekonomski faktori način upravljanja i nadzora,
iskustvo i motiviranost nastavnika i ostalih zaposlenika, školska kultura i uključenost
roditelja.
Uloga ravnatelja ogleda se i u planiranju potreba škole, pronalaženju kvalitetnih ljudi, briga o
njihovom osobnom i profesionalnom razvoju i napretku, ali i o njihovom zadovoljstvu unutar
škole u kojoj rade. Odgovornost i uspješnost zaposlenika na radnom mjestu sastavni je dio
školske kulture i može biti veliki izvor motiviranosti za rad što doprinosi kvaliteti rada škole.
Da bi se postigli željeni rezultati nužno je znati organizirati i motivirati svakog pojedinca,
razumijevati potrebe i njihova ponašanja i inspirirati članove tima i poticati njihov osobni i
profesionalni razvoj.
Škola kao organizacija mijenjala se tijekom povijesti, a kao društvena institucija uvijek je
imala zadatak realizirati učenje. Različite kulture razvijale su i različite sustave škola koje su
tijekom duge povijesti komunikacijskog i prostornog izolacionizma odražavale različita
poimanja društveno poželjnih vrijednosti, normi, znanja i postignuća. Cjelovit odgojno-
obrazovni sustav stalno se osuvremenjuje kako bi se poboljšala njegova horizontalna i
vertikalna prohodnost te kako bi se svi građani poticali na cjeloživotno učenje.
Suvremena škola, da bi odgovorila zahtjevima koji se pred nju postavljaju, svojom
organizacijom treba biti usmjerena na učenika, a današnji razvoj informacijskih tehnologija
stavlja pred nastavnike i ravnatelje, kao glavne aktere u procesu poučavanja zadatak
60
kontinuiranog usavršavanja i cjeloživotnog učenja. Materijalni uvjeti rada škole imaju veliko
značenje za kvalitetu i učinke procesa rada i učenja, a izvori kojima se financira rad Škole kao
institucije najčešće se svodi na financiranje iz državnog i lokalnog proračuna, a manjim
dijelom na donacije, vlastite zarade i međunarodnih izvora i projekata financiranih iz fondova
EU. Kvalitetan ljudski potencijal osnovna je pretpostavka za kvalitetniji rad obrazovnih
ustanova, te se njime osigurava viša razina kvalitete rada u školi. Sve je izraženija svijest i
potreba za što učinkovitijim korištenjem ljudskih potencijala unutar svih djelatnosti pa tako i
one školske. Upravljanje ljudskim potencijalima objedinjuje poslove i zadaće vezane uz ljude,
njihovo pribavljanje, izbor, obrazovanje i druge aktivnosti osiguravanja i razvoja zaposlenih.
U hrvatskom školstvu te potencijale promatramo kroz dvije temeljne grupacije: onu koja
neposredno-pedagoškim radom ostvaruje nacionalne odgojno-obrazovne ciljeve i onu koja
osiguravanjem pretpostavki za ostvarivanje tih ciljeva pomaže prvoj. U cilju poboljšanja
kvalitete rada u školi nužno je obrazovanje i profesionalni razvoj zaposlenih, a ravnatelj je
ključni nositelj i tih aktivnosti u provedbi kojih mora voditi računa o principima i ciljevima
osobnog i profesionalnog razvoja. Komercijalna i trgovačka škola u Bjelovaru obrazuje
učenike za zanimanja komercijalist i prodavač, te ih prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi i Zakonu o strukovnom obrazovanju osposobljava za nastavak
studija ili tržište rada. Brojnim aktivnostima na području rada s učenicima, ravnatelj kao vođa
i nastavnici kao sudionici u odgojno obrazovnom procesu, unapređuju kvalitetu obrazovanja.
na razini ukupnih rezultata škole ili rezultata pojedinih učenika.
61
LITERATURA
Knjige:
1. Bahtijarević-Šiber, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden
marketing.
2. Brajša, P. 1994, Pedagoška komunikologija, Školske novine, Zagreb.
3. Brassard, M. (2002). SixSigmaMemoryJogger II: A PocketGuide.Salem: Goal/QPC.
4. Bratanić, M. (2002). Paradoks odgoj. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naknada.
5. Crevelling, C., M. (2002). Design for SixSigmainTechnologyandProductDevelopment.
New Jersey: PrenticeHall.
6. Deming, E. (2000). The New Economics. Massachusetts: The MIT Press.
7. HRN EN ISO 8402 Upravljanje kakvoćom iosiguravanje kakvoće. Zagreb : Državni
zavod zanormizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske, 1995.
Kondić, Ž. (2005). Kvaliteta i metode poboljšanja. Varaždin: Zrinski.
8. Knoll, J. (2000). Razvoj kvalitete u obrazovanju odraslih i u visokim učilištima.
Perspektive i tendencije obrazovanja odraslih u Europi (izbor tekstova). Zagreb:
Hrvatska zajednica pučkih otvorenih sveučilišta.
9. Lazibat, T. (2009). Upravljanje kvalitetom. Zagreb: Znanstvena knjiga.
10. Maglić, L. (2008). Istraživanje efektivnosti sustava upravljanja kvalitetom. Doktorski
rad. Zagreb: Fakultetstrojarstva i brodogradnje.
11. Mencer, I. (2010). Autorizirana predavanja – Upravljanje kvalitetom, Rijeka
12. Pastuović, N. (1999). Edukologija. Zagreb: Znamen.
13. Skoko, H. (2000). Upravljanje kvalitetom.Zagreb: Sinergija.
14. Staničić, S. (2006). Menadžment u obrazovanju. Rijeka: Vlastita naklada.
15. Wadsworth, H. M., Stephens, K. S., Godfrey, A. B. (2002). ModernMethods for
QualityControlandImprovement. New York: JohnWiley&Sons.
62
Članci u časopisima:
1. Bakija, I. (1993). Osiguranje kvalitete proizvoda i usluga po normama ISO 9000 -
Novi zahtjevi, Infotrend, 12 (7)
2. BosiljVukšić V. (2006). Ivančan T., Primjena koncepta SixSigma u kreiranju usluga
mobilnih mreža treće generacije, Tehnički vjesnik 13 (3,4), str.13-19.
3. Hero, S. (1998). Specijalni prilog - Kvaliteta-ključ uspjeha. Privredni vjesnik, 11.09.
br. 3071, str.2.
4. Krakar, Z. (1993).Upravljanje kvalitetom, Infotrend,br. 7/93., str. 34.
5. Mencer, I. (2005). Ekonomski pregled-Mjesečnik hrvatskog društva ekonomista
Zagreb, str 239).
Internet izvori:
1. Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, 2008,
Narodne novine, Zagreb, br.63 /08.
2. Etički kodeksKomercijalne i trgovačke škole Bjelovar, 2009,
http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/dokumenti/Eticki_kodeks.pdf, (10.03.2013.)
3. Ten Step,
http://www.tenstep.com.hr/index.php?option=displaypage&Itemid=223&op=page&Su
bMenu (12.12.2013.)
4. Hrvatske stranice o kvaliteti,
http://kvaliteta.inet.hr/t_Aspekti%20kvalitete%20na%20zracnim%20lukama.pdf
5. American Society for Quality,
http://www.asqq.orgg/topics/tqm.html
6. Poslovna mreža, http://www.poslovnamreza.hr/teme/10/
7. GartnerResearch, http://www.gartner.com(13.12. 2013.)
8. Kvaliteta net, http://www.kvaliteta.net/ (13.12.2013.)
9. http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=18552, (15.03.2013.)
10. http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/index.php/o_skoli/misija-i-vizija-komercijalne-
i-trgovachke-shkole-bjelovar, (20.03.2013.)
11. http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/index.php/o_skoli/misija-i-vizija-komercijalne-
i-trgovachke-shkole-bjelovar, (20.03.2013.)
63
12. http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/index.php/o_skoli/priznanja, (15.03.2013.)
13. Interni podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar
14. Interni podaci Gimnazije Bjelovar
15. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010.
16. Staničić, S. (2003), Školski menadžment. Napredak 144 (3), Zagreb, HPKZ, 286 –
301.
17. Statistički ljetopis Hrvatske za 2012. godinu, 2012, Državni zavod za statistiku
Republike Hrvatske, Zagreb.
18. Statut Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar, 2012
19. Školski kurikulum Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar, 2012, Bjelovar.
20. Zakonom o strukovnom obrazovanju, 2009, Narodne novine, Zagreb, br. 30/2009.
21. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, 2008, Narodne novine,
Zagreb, broj 87/08 (dopune i izmjene).
22. http://public.mzos.hr/Default.aspx, (25.04.2013)
1. POPIS SLIKA
Popis slika
Slika 1. Demingov krug PDCA ......................................................................................... 8
Slika 2. Odgojno–obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj ............................................ 17
Slika 3. Priznanje - Mreža škola bez arhitektonskih barijera .......................................... 40
64
IZJAVA
Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom UPRAVLJANJE KVALITETOM U
SREDNJIM ŠKOLAMA izradila samostalno pod voditeljstvom prof.dr.sc. Ivana Mencera, a
pri izradi diplomskog rad pomogla mi je i asistentica Valentina Ivančić. U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena
na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam
izravno ili parafizirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala
sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta.
Studentica
Đurđica Benić