SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Izabel Bartolić

DIREKNE INOZEMNE INVESTICIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U

KOMPARACIJI SA REPUBLIKOM IRSKOM

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

DIREKNE INOZEMNE INVESTICIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U

KOMPARACIJI SA REPUBLIKOM IRSKOM

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Međunarodne financije

Mentor: Prof. dr.sc. Dragoljub Stojanov

Student: Izabel Bartolić

Studijski smjer: Međunarodno poslovanje

JMBAG: 0081111706

Rijeka, rujan 2015

SAŽETAK

Cilj ovog diplomskog rada je prikaz direktnih inozemnih investicija u Republici Hrvatskoj te

prikaz direktnih stranih investicija u Republiku Irsku.

Republika Hrvatska nije dovoljno istražena niti je dovoljno inozemnih sredstva uloženo u nju, ono što se uložilo, uložilo se u bankarski sektor te nešto u turizam. Za Republiku Hrvatku karakteristično je nedovoljno ulaganje u poljoprivredni sektor te općenito izvoz. Poticajnim mjerama nastoji se utjecati da se ulaže u pripritetna područja Republike Hrvatske. Nastoji se utrvditi konkuretska prednost kojom će se isticati kako bi se privuklo potencijalni ulagači.

Republika Irska je primjer države koja je s pretežito poljoprivredne ekonomije odnosno gospodarstva postala moderno i konkuretno gospodarstvo temeljeno na visokotehnološkim sektorima. Čimbenici uspješnosti su svakako porezne povlastice te mlada radna snaga koje posjeduje znanje i kvalitetu.

SADRŽAJ:

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

2. TEMELJNE ODREDNICE INOZEMNIH DIREKTNIH INVESTICIJA..................................................... 3

2.1. POJMOVNO ODREĐENJE DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA ............................................... 3

2.2. CILJEVI DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA.......................................................................... 6

2.3. UTJECAJ ULAGANJA NA ZEMLJU PRIMATELJICU STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA .............. 7

2.4. MJERE POTICAJA INOZEMNIH DIREKTNIH INVESTICIJA ...................................................... 9

3. ANALIZA INOZEMNIH DIREKTNIH INVESTICIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................. 12

3.1. UTVRĐIVANJE KONKURENTSKE PREDNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRIVLAČENJE

INVESTICIJA ............................................................................................................................. 19

3.2. PRIORITETNA PODRUČJA ZA POTICANJE INVESTICIJA ...................................................... 25

3.3. FINANCIJSKI OKVIRI ZA PROVEDBU STRATEGIJA.............................................................. 35

3.4. PRAĆENJE I VREDNOVANJE STRATEGIJE ......................................................................... 35

4. TEORIJSKI OSVRT NA REPUBLIKU IRSKU ................................................................................. 37

4.1. GOSPODARSKA KRETANJA U REPUBLICI IRSKOJ .............................................................. 37

4.2. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA USPJEŠNOST REPUBLIKE IRSKE ............................................. 38

4.3. VLADINE I NEVLADINE ORGANIZACIJE ZA POTPORU INVESTICIJA U REPUBLICI IRSKOJ ....... 39

4.4. PLATNA BILANCA REPUBLIKE IRSKE ................................................................................ 40

5. IRSKA POLITIKA IZRAVNIH STRANIH ULAGANJA DO 2012. GODINE .......................................... 43

6. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 45

LITERATURA ................................................................................................................................ 48

POPIS TABLICA ............................................................................................................................ 50

POPIS GRAFIKONA ....................................................................................................................... 50

1

1. UVOD

Strana ulaganja podrazumijeva sve vrste ulaganja stranih, pravnih i fizičkih osoba u

gospodarske djelatnosti neke zemlje.

Inozemna izravna ulaganja počinju se intenzivnije pojavljivati u teorijskim i empirijskim

istraživanjima ekonomista polovinom prošlog stoljeća

Inozemne direktne investicije stabilan su izbor kapitala za zemlju primatelja, pomažu u

financiranju eventualnog deficita računa platne bilance, imaju važnu ulogu u gospodarstvu

mogu prenijeti tehnologiju, upravljačka znanja, te širiti pozitivne učinake na ostatak

gospodarstva.

Prva inozemna izravna ulaganja u tranzicijske zemlje zabilježena su krajem osamdesetih

godina prošlog stoljeća i odigrale su ključnu ulogu u restrukturiranju domaće industrije,

povećale produktivnost i učinile ključne sektore gospodarstva konkuretnijim za izvoz.

Budući da su se pokazala značajnim faktorom ekonomskog rasta i razvoja određene zemlje,

postale su posebno zanimljive i za Hrvatsku. No, zbog rata i političke nesigurnosti zabilježene

su nešto kasnije. Situacija se počela mijenjati devedesetih godina, kada se hrvatsko

gospodarstvo počelo otvarati međunarodnim tokovima, te započeo proces tranzicije u

modernu tržišnu ekonomiju.

Svrha ovog rada je ukazati na probleme i tendencije inozemnih direktnih investicija i

investiranja u Republiku Hrvatsku u odnosu na Republiku Irsku, te konkuretnost Hrvatske u

odnosu na druge zemlje da se privuče inozemni kapital s ciljem eventualnog prosperiteta i

razvoja.

Cilj ovoga diplomskoga rada je prikazati direktne inozemne investicije kao jedan od

čimbenika rasta i razvoja Republike Hrvatske kroz analizu njihova kretanja, strukturu,

poteškoće, te istaknuti važnost takvog oblika ulaganja, te utvrđivanje strategija za privlačenje

investicija.

2

Znanstvene metode

U izradi ovog rada korištena je odgovarajuća kombinacija slijedećih znanstvenih metoda:

metoda analize i sinteze , metoda indukcije i dedukcije, deskriptivna metoda te generalizacija,

komparacija te metoda kvalitativne i kvantitativne analize.

Prilikom izrade korištena je literatura, časopisi, statistička publikacija domaćeg i inozemnog

podrijetla. Tuđe spoznaje, stavove i zaključke koji su izravno navedeni u diplomskom radu,

povezani su fusnotama s korištenim biografskim jedinicama.

Struktura rada

Sadržaj ovog rada strukturiran je u pet međusobno povezanih dijelova

U prvom dijelu, UVODU određen je predmet istraživanja, određeni su svrha i ciljevi

istraživanja, te su naznačene znanstvene metode koje su korištene u radu i prikazana je

struktura rada.

U drugom dijelu s naslovom TEMELJNE ODREDNICE INOZEMNIH DIREKTNIH

INVESTICIJA, definirano je pojmovno određenje direktnih stranih investiranja, ciljevi

investiranja, utjecaj ulaganja na zemlju primateljicu te mjere poticanja inozemnih direktnih

investicija

Treći dio pod naslovom ANALIZA INOZEMNIH DIREKTNIH INVESTICIJA U RH prati

kretanje i strukturu direktnih inozemnih investicija, učinci te poticajne mjere u RH, te

prioritetna područja za poticanje investicija, praćenje i vrednovanje strategija za poticanje

investicija.

Četvrti dio rada TEORIJSKI OSVRT DIREKTNIH INOZEMNIH INVESTICIJA U

REPUBLICI IRSKOJ obuhvaća gospodarska kretanja u Republici Irskoj, čimbenici koji

utječu na uspješnost te platnu bilancu Republike Irske.

Peto poglavlje ZAKLJUČAK prikazuje sintezu rezultata istraživanja do kojih se došlo u

ovom radu

Na kraju rada nalazi se popis korištene literature tijekom izrade diplomskog rada, te popis

tablica, shema i grafikona.

3

2. TEMELJNE ODREDNICE INOZEMNIH DIREKTNIH

INVESTICIJA

2.1.POJMOVNO ODREĐENJE DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA

Iako nema neke opće prihvaćena definicija za inozemne direktne investicije općenito se

novčano ulaganje smatra inozemnom direktnom investicijom (eng. Foreign direct investment-

FDI) ako investitor kupuje najmanje 10% dionica poduzeća u državi koja nije njegova

rezidenta s namjerom da osigura trajni interes u tom poduzeću i ostvari znatan utjecaj na

upravljanje njime.

Postoje različite definicije koje objašnjavaju značenje inozemnih direktnih investicija, jedni ih

definiraju kao ulaganja faktora proizvodnje u postojeće ili novo poduzeće, pri čemu ulagač

zadržava pravo upravljanja(kontrole) nad poduzećem u koje ulaže,1jedna od definicija može

biti i Kindlebergova koji govori da su direktne investicije kretanje kapitala kombinirano s

kontrolom, tehnologijom, i drugim elementima. 2

Od ostalih autora spomenut ćemo Mrkušića koji navodi da prilikom direktnog investiranja

osnovni motiv neposredno angažiranje izvoznika kapitala u procesu priređvanja, a direktne

investicije definira kao investicije motivirane stjecanjem kontrole, potpune ili djelomične, nad

poduzećem u inozemstvu. 3

Pojam izravnih investicija se ne bi trebao poistovjećivati sa pojmom kontrole upravljanja jer

izravni investitor ne treba imati najveći (čak ni kontrolni) dio u vlasništvu poduzeća da bi se

tretirao kao izravni investitor.

Direktne inozemne investicije motivirane su stjecanjem kontrole, potpune ili djelomične, nad

poduzećem u inozemstvu odnosno neposrednim angažiranjem izvoznika kapitala u procesu

priređivanja. Odnos vlasnika kapitala prema uloženom kapitalu i njegovom korištenju je

aktivan, to je oblik kod kojeg se investitor javlja u inozemstvu kao poduzenik. Direktne

investicije su zapravo poduzetničke investicije.

1 Kandžija, V., Bezić, H.: Unutar regionalne i izvan regionalne direktne investicije Europske unije, Zbornik

radova Ekonomskog fakulteta Rijeka, Rijeka, 1996., str. 123 2Kindleberger, P.C.: International Economics, R.D., 196,str.317

3Mrkušić,Ž.: Politička ekonomija međunarodnih odnosa, Školska knjiga, Rijeka, 1982, str.459

4

Specifičnost inozemnih direktnh investicija u odnosu na ostale oblike kapitalnih i financijskih

transakcija u bilanci plaćanja neke zemlje (tj. transakcija kojima se financiraju tekuće

transakcije poput izvoza i usluga) je u tome što za razliku od klasičnog kredita i portfolio

investicija, predstavljaju obično dugoročni interes za poslovanje subjekata u koji je ušlo

izravno strano ulaganje, to se može osigurati dioničarskim glasačkim pravima u utjecajem

putem vlasništva na upravu i poslovanje.

Razlikujemo i portfolio ulaganje koje predstavlja investiranje obveznice ili druge vrijednosne

papire koje izdaje države te investiranje u vrijednosne papire poduzeća koja investitoru ne

daju pravo kontrole ili upravljanja kapitalom koji je investitor.

Bitni elemeneti za definiranje stranih direktnih investicija su:

1. Neposredan utjecaj na poslovnu aktivnost poduzeća u inozemstvu

2. Poduzetnička djelatnost u poduzeću

3. Sudjelovanje u upravljanju

4. Pravo kontrole

5. Postojanost udjela i i poslovnog interesa

Postavlja se pitanje tko je izravni investitor te kako se izravne investicije mogu realizirati u

inozemstvu.

Izravni investitor može biti pojedinac privatno ili javno poduzeće, povezana grupa pojedinaca

ili poduzeća, vlada ili vladine agencije ili druge organizacije koje investira u poduzeće koje je

rezident neke druge ekonomije.4

Tokovi stranih direktnih investicija se sastoje od tri osnovne komponente:5

1) Vlasničkog kapitala: sastoji se od svih udjela u poslovnicama i partnerstvima,

vlasništva u podružnicama te od drugih kapitala kao što su nabavljeni strojevi

2) Reinvestirani prihodi: sastav čini udjeli stranog direktnog investora u prihodimakoji

nisu distribuirani nekome drugome.

4Bezić,H.:Inozemne investicije, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta Rijeka, Rijeka, 1992,str. 243 5Babić, A., Pufnik, A.,Stručka, T.: Teorija i stvarnost izravnih stranih ulaganja u svijetu i tranzicijskim zemljama

s posebnim osvrtom na Hrvatsku, HNB, Zagreb, 2001.str. 16.

5

3) Ostali direktno investirani kapital ili dužničke transakcije unutar kompanije koje

pokrivaju zaduživanja ili davanja u kredit uključujući i dužničke vrijednosnice i

trgovinske kredite između direktnog stranog investitora i poduzeća.

Izravne investicije u inozemstvu se mogu realizirati: 6

1) Izgradnjom vlastitog poduzeća;

2) Kupovinom postojećeg poduzeća;

3) Otkupom dijela poduzeća;

4) Sudjelovanjem dijelom kapitala u osnivanju novog poduzeća

5) Sudjelovanjem djelom kapitala u poduzeću, novom ili postojećem, na bazi

ugovorenog odnosa.

Inozemna izravna ulaganja mogu se još podijeliti na dvije vrste:7

1) Greenfield investicije su inozemna izravna ulaganja koja stvaraju novu proizvodnu

imovinu.

2) Brownfield investicije su investicje kod kojih kupnja postojećih postrojenja i poduzeća

se kupuju radu preuzimanja kontrole u njima kako bi vlasnik upravljao efikasnije od

prethodnog vlasnika, a tu se razlikuju spajanje i

kupovanja(mergers/acquistions)(M&A) investicije) ili preuzimanja(take over

investicije) a tu spadaju i inozemna izravna ulaganja nastala privatizacijom.

Kapital koji se koristi za direktne investicije uglavnom je privatnog podrijetla, a same

direktne investicije u uskoj su vezi s ekonomskom snagom ulagača, koji je u stanju

kombinirati izvore u zemlji i inozemstvu, a visnina direktnih inozemnih investicija i oblik

njihovog pojavljivanja ovisi o zakonskim propisima zemlje domaćina, naklonosti vlade,

razvijenosti zemlje i ugledu partnera.

6Bezić, H.:op.cit., str. 249.

6

2.2.CILJEVI DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA

Kada govorimo o ciljevima koja utječu na odluke stranih investitora o inozmenom ulaganju

četiri su najvažnija:

1. Širenje tržišta

2. Povećanje efikasnosti

3. Pristup resursima

4. Uvećanje imovine

Uz to postoji i strateški cilj investiranja, obično definiran od strane vlada pojedinih država,

koje potiču multinacijonalne kompanije na inozemne investicije u važne inpute poput nafte i

plina.

Nema stroge podjele među navedenim ciljevima, već se oni međusobno isprepleću i tako

stvaraju optimalne uvjete investiranja. Razlikuju se ciljevi inozemnih direktnih investicija u

razvijenim, nerazvijenim državama te državama u razvoju. Važno je napomneuti da Irska

pripada u razvijene države.

Najvažniji cilj svake multinacionalne kompanije koja ulaže svoje investicije je svakako

investiranje zbog širenja tržišta. Multinacionalne kompanije fokusirane su na razvijene zemlje

zbog visoke kupovne moći koja im garantira opstanak i razvoj na nova tržišta, nego što bi to

bilo u zemljama u razvoju. Lokalna poduzeća u svim zemljama imaju određene prednosti u

usporedbi s inozemnim poduzećima. To su prednosti boljeg poznavanja potrošača,

poznavanje poslovnih običaja, pravnih propisa i makroekonomskog okruženja.

U manje razvijem državama multinacionalne kompanije nabrojene nedostake u odnosu na

lokalna poduzećamogu nadoknaditi superiornom tehnologijom, marketingom,te upravljačim

znanjem te kvalitetom proizvoda, u razvijenim zemljama to je mnogo teže jer zbog

tehnološkog razvoja nema bitne razlike između lokalnih i stanih poduzeća, pa je direktna

prisutnost često jednini način za uspješnu konkurensku utakmicu na osvanju željenog tržišta.

Drugi cilj investiranja je uvećanje imovine koji se najvećim dijelom ostvaruje putem spajanja

i preuzimanja. Multinacionalne kompanije u razvijenim zemljama ostvaraju lokacijsku

7

prednost koja proizlazi iz direktne prisutnosti u centrima ekonomske, financijske i tehnološke

izvrsnosti.

Diretno strano ulaganje ima mnogo prednosti ali isto tako ima i nedostataka koje valja

spomenuti. Poduzeće snosi velike troškove te preuzima veliki rizik pri ulaganju, kako bi se taj

rizik smanjio i doveo na minumun potrebno je istražiti tržište i potencijalne kupce.

Kada bi se poduzeće odlučilo preuzeti lokalno poduzeće rizik tržišta bi se smanjio ali pojavili

bi se ostali troškovi koji se javljaju zbog usklađivanja dviju različitih organizacijskih

organizacijskih jedinica.

Za uspješan nastup na tržištu potrebno je imati veliku financijsku pomoć središnjice, jer su

pozitivni rezultati i povrati uloženog vidljivi tek nakon dužeg razdoblja. Odluka o izravnom

ulaganju na inozemnom tržištu ne donosi se olako već je potrebno temeljito analizirati razne

čimbenike kojima mogu utjecati na poslovanje poduzeća, a to su: pravni, politički i socijalni,

ekonomski, kulturni čimbenici.

Posebna važnost ima motivacija investitora kojima je glavni cilj ostavariti određenu dobit

ulaganja i osigurati si što nižu razinu poslovnog rizika. Pod direktnim ulaganjem ne misli se

samo na novac i financijska sredstava već se to odnosi i na menadžerska znanja, vještine,

tehnologiju.

2.3.UTJECAJ ULAGANJA NA ZEMLJU PRIMATELJICU STRANIH

DIREKTNIH INVESTICIJA

Početak 1990-tih promatra se kao razdoblje zahtjevnih izazova, to se prvenstveno odnosi na

izgradnju novog ideološkog, političkog i društveng poredtka između regija. To je i razdoblje

jedinstvenih prilika za ekonomski razvoj i investicija. Inozemna izravna ulaganja postala su

značajna za razvoj i oporavak tranzicijskih zemalja, zbog sve većeg otvaranja prema

međunarodnoj suradnji i poslovanju.

Koristi koje ostvaruju zemlje primateljice su mnogobrojne, a one se mogu podijeliti na

izravne i neizravne koristi FDI. Izravne koristi su slijedeće:

1. Povećanje bruto investicija u nacionalnoj ekonomiji

2. Povećanje zaposlenosti i povećanje dohotka domaće radne snage

8

3. Povećanje poreznih prihoda države

4. Pozitivan utjecaj na bilancu plaćanja zemlje primatelja

5. Transfer novih tehnologija

Indirektni učinci stranih ulaganja obuhvaćaju različite efekte koji utječu na konkuretnost i

proizvodnost domaćih poduzeća u smislu transfera znanja, iskustva u organizaciji

proizvodnje, viši zahtjevi u pogledu kvalitete i pravodobne isporuke, povećanje pottažnje za

sirovinama, energijijom i poluproizvodima te mogućnost supstitucije uvoza domaćom

proizvodnjom.

Motivi primatelja inozemnih direktnih investicija u biti je usporedba između društvenih

koristi i troškova koja prouzrokuju inozemna direktna investiranja. Potreba za direktnim

inozemnih investicijama posebno je naglašena u zemljama u razvoju. Ove zemlje ne mogu

ostvariti ubrzani gospodarski rast bez uvoznog stranog kapitala.

Stvaranje dobiti od multinacionalnih kompanija, koja se onda u zemlji primateljice stranog

kapitala oporezuje osigurava znatne priljeve u državni proračun. S druge strane jedna od od

uobičajenih fiskalnih mjera je upravo oslobođenje od pčaćanja poreza u dužem razdoblju.

Jedan od ostalih pozitivnih utjecanja je i mogućnost otvaranja novih radnim mjesta, no

konačan efekt ovisi i o tipu ulaganja i nizu indirektnih učinaka.

Ulazna inozemna direktna investiranja ne uključuju se u inozemni dug zemlje, pa zemlje

primareljice imaju dodatni motiv da prikupe što više takvih investicija s obzirom na ostale

stavke u kapitalnom i financijskom računu platne bilance. Priljev kapitala iz inozemstva

pozitivno djeluje na platnu bilancu.

Postoje i negativne strane FDI-a prenstveno se to odnosi na ulazak stranih investitora

smanjuje proizvodnost domaćih proizvođača. To može dovesti do smanjenja zaposelnost zbog

racionalizacije radne snage u preuzetom poduzeću ili zbog istiskivanja neuspješnih domaćih

tvrtki. Često se mogu pojaviti poremećaji na tržištu rada u smislu može se smanjiti količina

„dobrih poslova“ i povećati količina „loših poslova“. Tekući računi platne bilance mogu se

pogoršati zbog povećanja uvoza.

9

Protivnici ove vrste ulaganja često naglašavaju da multinacionalne kompanije imaju preveliki

utjecaj na ekonomsku i političku stabilnost zemlje, te da često stvaraju monompolitički odnost

između sebe i zemlje primateljice.

Iako su moguće negativne posljedice koje smo već naveli, očigledno je da one ipak ostvaruju

više pozitivnih efekata te da su važan elemenat za društveni-ekonomski razvoj zemlje u

razvoju te tranzicijskih zemalja.

2.4.MJERE POTICAJA INOZEMNIH DIREKTNIH INVESTICIJA

Sve je veći utjecaj inozemnih izravnih investicija na razvitak zemlje. Natjecanje za

privlačenje inozemnih izravnih ulaganja sve je veća i veća između zemalja. Ispunjavanje

osnovnih uvjeta više nije dovoljno da bi se privuklo stranog investitora. Dva osnovna uvijeta

koja svakakako moraju biti ispunjena su stabilnost i profitabilnost.

Što je zemlja stabilnija to su i veće investicije, da bi investitori mogli ocijeniti rizičnost

moraju se pouzdati u svjetske kompanije koje se bave istraživanjem tržišta te pružanjem

financijske informacije. Pred vlade zemalja postavljaju se golemi izazovi, potrebno je osim

ekonomskih uvjeta stvoriti i privlačne poticaje koji će se razlikovati od ostalih zemalja a da

bude zanimljiva potencijalnom ulagaču. Najprihvaćeniji princip poslovanja koji se koristi je

nacionalni tretman i ravnopravan odnos stranih i domaćih investitora.

Dodatni poticaji su važani za učinkovito usmjeravanje sredstava u sektore kojima je potrebno

dodatno ulaganje. Kakve poticaje želi država ovisi prvenstveno o samoj vladi tj. o ciljevima

koje nacionalno gospodarstvo želi ostvariti. Ti poticaji su najčešće oslobođenje fiskalnih

davanja na određeno vrijeme. Ukoliko vlade žele ostvariti pozitivne učinke inozemnih

izravnih ulaganja postaviti će različite uvjete i zahtjeve kao što su: postavljanje minimuma

iznosa investicija, zahtjev za participacijom domaćeg sektora, zahtjevi vezani uz

zapošljavanje, zahtjevi vezani uz transfer tehnologije. (Institut javnih financija,

http://www.ijf.hr/01.8.2015)

Iako su fisklane olakšice najčešće korištene povlastice, mogu se koristiti i ostale vrste

financijskih poticaja: besplatna dodjela zemljišta na korištenje, oslobođenje od carinskih

davanja na uvoz opreme.( Institut javnih financija, http://www.ijf.hr/01.8.2015)

10

Olakšice se postavljaju ovisno o ciljevima koji je vlada odlučila provesti a oni mogu biti od

manjih prema većima.

Razvijene zemlje više koriste financijske poticaje kao što su: odobravanje novčanih sredstava

poduzećima za financiranje inozemnih izravnih ulaganja poput državne pomoći i subvencija ,

subvencionirani državni zajmovi i slično.

U tablici su navedeni i ostali poticaji a njih čine: povećanje profitabilnosti ulaganja

nefinancijskim načinima, a to se prvenstveno odnosi na pružanje usluga u vezi s

infrastrukturom pod povoljnijim uvjetima.

Novčani iznos poticaja za izravno strano ulaganje treba biti jednak razlici između društvenih

koristi zemlje primatelja ulaganja te privatne koristi ulagača, oni se izračunavaju na temelju

analize drušvenih koristi i troškova.

Primjena poticaja konkurencija zemalja u razvoju za inozemnim izravnim ulaganjima ima i

negativne posljedice a to su povećanje i premašivanje razlike između društvenih i privatnih

korisnika.

11

Tablica 1 : Mjere poticaja direktnih inozemnih investicija

VRSTA

POTICAJA

SVRHA MJERE

Fiskalani Smanjiti porezno opterećenje

investitora

Smanjivanje poreza na dobit za

pothvat inozemnih direktnih

ulaganja;odgoda plaćanja poreza na

dobit; omogućavanje ubrzane

amortizacije;omogućavanje odbitka

od porezne osnovice vezanih uz

broj zaposelnih lokalnih

radnika;omogućavanje odbitka od

porezne osnovice za udio domaćih

sirovina u proizvodnji;povrat

uvoznih carina;izuzeće od plaćanja

uvoznih carina

Financijski Pružiti izravnu financijsku pomoć Državne pomoći i

subvencije;subvencionirani državni

zajmovi;državne garancije i

garantirani izvozni

krediti;osiguravanje protiv valutnog

i nekomercijalnih rizika

Ostali Povećati profitabilnost/smanjiti

troškove investicija kroz

nefinancijska sredstava

Pružanje usluga u vezi s

infrastrukturom pod povoljnijim

uvjetima;preferencijalni aranžmani

s valdom;posebni devizni režim;

koncesije pri vraćanju zarade i

kapitala matičnom poduzeću .

Izvor: izradio autor

12

3. ANALIZA INOZEMNIH DIREKTNIH INVESTICIJA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

Hrvatska kao mala i srednje razvijena zemlja u prošlom stoljeću prošla je kroz turbulentna

razdoblja, od tranzicije, ratnih zbivanja, otvaranja tržišnog gospodarstva te do promjena u

političkom i pravnom sustavu.

Kako bi što bolje postigla održiv gospodarski razvoj i zapošljavanje Republika Hrvatska

koristi razvojnu politiku poticanja investicija. Dok se u ostatku svijeta prva inozemna

ulaganja počela bilježiti već krajem 80-tih godina u Hrvatsku su direktne strane investicije

pristigle znatno kasnije. Republika Hrvatska svoju gospodarsku razvojnu politiku temelji na

politici poticanja investicija, što ima veliki značak za održivi rast i povećanje zapošljavanja.

Dinamika priljeva investicija RH znatno je smanjena zbog zbivanja iz prošlog stoljeća,

primjer za to je Domovinski rat, posljedica je nestabilna politička situacija a time je smanjena

privlačnost tržišta. No, čim se politička situacija smirila i Hrvatska se otvorila prema

investitorima te ulagači polako stižu.

13

Tablica 2: Izravne inozemne investicije u RH od 1993 do2013. godine (u milijunima eura)

Izvor: HNB

Godina Iznos investicija

1993. 101.0

1994. 92.8

1995. 79.1

1996. 382.1

1997. 480.2

1998. 849.7

1999. 1,362.9

2000. 1,140.6

2001. 1,467.5

2002. 1,137.9

2003. 1,762.4

2004. 949.6

2005. 1,467.8

2006. 2,575.6

2007. 3,600.3

2008. 4,053.8

2009. 2,408.8

2010. 370.0

2011. 1,091.1

2012. 1,055.0

2013. 436.9

Ukupno 26,865.1

14

U razdoblju od 1993 do 2013. godine iznos izravnih stranih investicija iznosio je 26,865.1

milijuna eura, odnosno 6100 eura po stanovniku.

Od 1996. godine inozemni kapital počeo je pristizati u većem iznosu. Veliki dio stranih

sredstva pripada na privatizaciju velikih državnih poduzeća. Investicije su najprije prikupili

bankarski, komunikacijski i farmaceuski sektor. Izravne investicije u ostalim sektorima nisu

značajno utjecali na restrukturiranje gospodarstva.

Iz tablice 2 uočavamo rast investicija za razdoblje od 2005 do 2008. godine u kojoj je

ostvareno 4 milijarde eura izravnih stranih investicija, te je to najveći iznos investiranja u

povijesti samostalne Republike Hrvatske.

Od 2008 godine zbog financijske krize razdoblje je manjeg trenda ulaganja izravnih stranih

investicija, no to se ne odnosi na 2011. godinu kada je zabilježeno 1,091.1 milijardi eura.. U

2012. godini imamo lagan pad, dok najveći pad bilježimo u 2013. godini. Hrvatska Narodna

banka iznijela je podatak da je u Hrvatsku u razdoblju od 2005 do 2013. godine ukupno

uloženo 17,06 milijardi eura

Grafikon 1.: Pregled izravnih investicija po zemljama za razdoblje od 2005. do 2013. godine

(u milijunima eura)

Izvor: HNB

Iz grafikona 1. uočava se da najveći investitor je Austrija s 4,45 milijarde eura. Na drugom

mjestu nalazi se Nizozemska sa 2,8 milijardi eura, Mađarska s 1,7 milijardi eura, Njemačka

kao peta sa 1,2 milijardi eura. Od ostalih investitora spomenut ćemo još Luksemburg s 1,18

0,0 1.000,0 2.000,0 3.000,0 4.000,0 5.000,0

NJEMAČKA

FRANCUSKA

MAĐARSKA

NIZOZEMSKA

AUSTRIJA

15

milijardi eura, Nizozemske Antile s 870 milijuna eura, Slovenija sa 801 milijuna eura, Italija

sa 695 milijuna eura te Belgija sa 553 milijuna eura. Ukupno ovih spomenutih deset zemalja u

spomenutom razdolju ukupno je uložilo 15,5 milijardi eura što čini 91% ukupnih izravnih

investicija.

Grafikon: 2. Struktura izravnih stranih investicija za razdoblje od 2005 do 2013. godine

Izvor: HNB

Struktura investicija se uglavnom sastoji od vlasničkih ulaganja tj. dokapitalizacije

bankarskog sektora. Osim bankarskog sektora investiralo se najviše u sektore trgovine te

poslovanje nekretninama. Većina inozemnih izravnih investicija otišlo je u uslužni sektor.

Kao posljedica nedovoljnog ulaganja u proizvodi sektor odrazilo se na negativni izvozni

potencijal RH. Investicije u uslužni sektor iznose 13,1 milijarde eura tj. 77% ukupnih izravnih

investicija za razdoblje od 2005 do 2013. godine.

44%

17%

12%

11%

8% 8%

Struktura izravnih stranih investicija

FINANCIJSKO POSREDOVANJE,

OSIM OSIGURAVAJUĆIH I

MIROVINSKIH FONDOVATRGOVINA NA VELIKO I

POSREDOVANJE U TRGOVINI

POSLOVANJE NEKRETNINAMA

OSTALE POSLOVNE

DJELATNOSTI

PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH

DERIVATA I NUKLEARNOG

GORIVATRGOVINA NA MALO;

POPRAVAK PREDMETA ZA

KUĆANSTVO

16

Tablica 3.: Izravne strane greenfield i brownfield investicije ( za razdoblje od 2005.-drugo

tromjesečje 2013 u mil.eura)

Izvor: HNB

Tablica 3 daje nam pregled greenfield i brownfield investicija u Hrvatskoj za razdoblje od

2005 do drugog tromjesečja 2013. godine. Najveći dio pripada greenfield investicijama koje

iznose 51% u izravnim stranim ulaganjima, dok brownfield (spajanja i preuzimanja) iznosi

nešto manje tj. iznosi 49%. Odstupanja izravnih stranih ulaganja javlja se kao razlika između

vlasničkih ulaganja i zadžane dobiti. Iz tablice možemo očitati i negativne predznake, ti

negativni predznaci označuju povlačenje uloženog kapitala. Do povlačenje uloženog kapitala

može doći uslijed prodaje vlasničkih udjela rezidenta, gubitka u poslovanju, te ispaćivanje

dividende koja zapravo nije još ostvarena.

Greenfield investicije najviše se mogu pronaći u sektoru financijskog posredovanja u iznosu

od 26% , nakon toga ga slijedi sektor trgovine sa 12%, te se može reći da učinak greenfield

investicija nije postigao rezultat kakvi su postignuti u ostalim zemljama.

Vrstainvesticije 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. UKUPNO

Greenfield 766.1 821.4 1,373.2 1,231.9 673.1 1,127.3 991.8 249.9 285.9 7,520.6

Brownfield 597.4 1,614.4 1,362.7 1,499.4 282.9 -207.3 1,255.2 823.1 12.3 7,240.1

UKUPNO 1,363.4 2,435.8 2,736.0 2,731.3 956.1 919.9 2,247.0 1,073.0 298.2 14,760.7

17

Tablica 4. : Udio izravnih stranih investicija u BDP-u u Republici Hrvatskoj

Izvor: HNB

Iz tablice je vidljivo da udio izravnih stranih investicije u razdoblju od 2005-2012. nije

prelazio 10% BDP-a najveći iznos postigao je 2008. godine kada je iznosio 8,5% BDP-a.

2005. 4,1%

2006. 6,5%

2007. 8,3%

2008. 8,5%

2009. 5,4%

2010. 0,8%

2011. 2,5%

2012. 2,4%

2013. 1,0%

18

Grafikon 3.: Županije s najviše inozemnih izravnih investicija za razdoblje od 2005. do 2013.

godine

Izvor: HNB

Iz tablice može se očitati pet županija koje su ostvarile najveći iznos izravnih stranih

investicija u već spomenutom razdoblju. Prvi je Grad Zagreb a slijede ga Primorsko-goranska

županija, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Zagrebačka županija. Grad Zagreb je vodeći sa

ukupno 69% izravnih stranih investicija a slijede ga Primorsko-goranska županija sa 10,5%,

Zagrebačka sa 6,5% , Istarska sa 3,1% te Dubrovačka-neretvanska sa 2,7% od ukupno svih

greenfield investicija u Republici Hrvatskoj.

Dobici od stranih investicija u RH predstavljaju pozitivni utjecaj. Izravne strane investicije

stabilan su izvor kapitala, koji se mogu koristiti za financiranje deficita tekućeg računa platne

bilance, te utječu na gospodarstvo, putem širenja tehnologije i upravljačkih znanja. Nisu još

postigle željeni učinak ali to je ponajviše zbog kasnog dolaska u RH. Hrvatskoj je potrebno

proizvodno preusmjeravanje i restrukturiranje industrije radi usklađivanja sa potražnjom

Europske unije, te usmjeriti se na proizvode koji su tehnološki složeniji te posjeduju dodatnu

vrijednost.

0,0

2.000,0

4.000,0

6.000,0

8.000,0

10.000,0

12.000,0

Ukupno FDI (iskazano u milijunima eura)

19

3.1. UTVRĐIVANJE KONKURENTSKE PREDNOSTI REPUBLIKE

HRVATSKE ZA PRIVLAČENJE INVESTICIJA

Da bi zemlja privukla investitore potrebno je osigurati političku stabilnost, stabilnost

nacionalne ekonomije, povoljno poslovno okruženje, izgrađenu infrastrukturu i kredbilitet

politike vlade. Da bi potaknula dolazak stranog kapitala u RH mora osigurati povoljno i

stabilno investicijsko okuženje. Neke od čimbenika koji utječu na politiku priljeva sredstava

koje ćemo u nastavku spomenuti su:

1. Proaktivna politika privlačenja investicija

2. Povoljan geografski položaj

3. Povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

4. Razvijanje sektora malog i srednjeg poduzetništva

5. Turistički sektor

6. Razvijanje znanstveno-istraživačke strukture infrastrukture te inovativnog potencijala i

poslovnog sektora

7. Kvaliteni ljudski potencijali

Proaktivna politika privlačenja investicija zapravo se sastoji od različitih pogodnosti i

olakšica. Prema Ustavu Republike Hrvatske stranim investitorima se jamči

(http://www.agenti.hr/sadrzaj/info-agent/strukovni-forumi/forum-15/15-forum-Poticanje-

inozemnih-izravnih-ulaganja-u-RH.pdf 01.8.2015):

1. „Da se prava stečena ulaganjem neće umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom“

2. „Slobodno iznošenje dobiti iz zemlje“

3. „Slobodno iznošenje uloženog kapitala po prestanku ulaganja“

4. „Nacionalni tretman za strane investitore“

Prema Zakonu o trgovačkim društvima8 domaća i strana društva trebaju poslovati pod

jednakim uvjetima.

8Narodne novine br. 111/93, 34/99,121/99, Narodne novine br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07,

146/08, 137/09, 152/11, 111/12, 144/12 i 68/13

20

Kako bi se postigao što bolji učinak RH je uložila velike napore u uklanjanju prepreka tj.

izmjene zakonodavnog i institucionalnog okvira kako bi se ostvarili i realizirali više

investicijskih projekata. Zakonom su propisana svi poticaji za usavršavanje povezanosti sa

investicijama, te poticajne mjere za kapitalne troškove investicijskog projekta kao i poticajne

mjere za radno intezivne investicijske projekte. Ključna prepostavka za ostvarivanje potpore

je prijava za korištenje poticajnih mjera koja se mora prijaviti početka investicije a prema

Zakonu dva su načina izračuna početnih investicija i to: pomoću troškova ulaganja ili pomoću

troškova plaća.

U Hrvatskoj javlja se i Zakon o strateškim investicijskim projektima, koji je donesen kako bi

se ubrzalo investicijske aktivnosti te pojednostavile i skratilo vrijeme realizaciije

investicijskih projekata u prioritetnim sektorima.

Republika Hrvatska ima zakonododavni fiskalni okvir koji potiče investicije i sa usporedbom

ostalih zemalja dosta je konkuretan ali se javlja problem između stvarnosti i propisanih

propisa. Strani investitori navode to kao negativnost tj. da se ne poštuju propisana pravila i

zakonodavni okvir. Kako bi se uklonila ova prepreka potrebno je uskladiti zakonodavni i

fiskalni okvir relevantnog za poticanje investicija.

Hrvatska svojim geografskim položajem čini jednu od važnijih značajki za odabir Hrvatske

kao lokacije za investicije. Njezin položaj od iznimne je važnosti jer povezuje mnoge zemlje,

te ima povoljan prometni položaj prema Jugoistočnoj Europi kao i prema Mediteranu.

Hrvatska ima malo lokalno tržište te mora se povezivati u regionalna udruženja kako bi

povećala svoje tržište. Hrvatskim ulaskom u EU postala je dio integriranog tržišta te je time

povećala svoje mogućnosti za privlačenje izravnih stranih investicija.

Kao što je već poznato Hrvatska posjeduje velika prirodna bogatstva, neiskorištene turističke

resurse te obrazovanu radnu snagu. Također posjeduje i različite regionalne osobitosti od

jadranskog pa do panonskog prostora. Od ostalih specifičnosti ističe se razvijena prometna,

poslovna i telekomunikacijska infrastruktura, te razvijeni bankarski i uslužni sektor.

U povećanje konkuretnosti hrvatskoga gospodarstva potrebno je uložiti dodatne napore.

Prema rezultatima provedenog izvješća o globalnoj konkuretnosti koje je provelo Svjetski

gospodarski forum Hrvatska se nalazi između gospodarsta temeljenog na učinkovitosti prema

21

gospodarstvu temeljenom na inovacijama. Prema globalnom indeksu konkuretnosti(GCI)

Hrvatska je zauzela 75 mjesto od postojeća 148. Da bi povećala svoju konkuretnost hrvatsko

se gospodarstvo mora usredotočiti na povećanje poslovne kulture i poticanje inovacija. Više

pažnje posvetiti razvoju financijskog tržišta, povećati učinkovitost svih institucija od tržišta

rada do tržišta burze robe.

U ovom dijelu važno je spomenuti i BDP po glavi stanovnika (PPS).

Grafikon 4.: BDP po glavi stanovnika prema PPS-u u 2010 godini.

Izvor: Eurostat

U razdoblju od devet godina u Hrvatskoj je zabilježen rast s godišnjom stopom rasta realnog

BDP-a od 2,7%.

2008. godine započinje negativan trend pada realnog BDP-a, to je posljedica smanjenja

osobne potrošnje i investicija. U 2009. godini zabilježen je pad od 6,0% dok je u 2010

smanjen za 1,2%. Spori oporavak imamo u drugom i trećem kvartalu 2011 godine.

Povećanjem domaće potražnje najviše kroz rast osobne potrošnje te rast investicija utjecalo

se na povećanje BDP-a.

„Prema strukturi bruto dodane vrijednosti(BDV) po djelatnostima, hrvatsko gospodarstvo

prati trend prosječne strukture razvijenih zemalja. U 2010 godini udio primarnog sektora je

iznosio 5,5%(6,5% u 2001), sekundarni sektor 25,7%(28,4%), a tercijalni 68,8%(65,2%).

Bruto dodana vrijednost u baznim je cijenama znatno povećana sa 191 milijarde HRK(25,5

milijardi EUR) u 2003. godini na 286 milijardi HRK u 2010. godini (39 milijardi EUR)“.

22

(Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/page/prijedlog-strategije-poticanja-

investicija-u-republici-hrvatskoj-za-razdoblje-2014-2020-30-svibnja-14-lipnja-2014

01.08.2015)

Kada govorimo o komponentama gospodarskog rasta svakako se mora spomenuti bruto

ulaganja u dugotrajnu imovinu. Investicije u fiksni kapital od 2003. do 2008. bilježe rast, te su

tako u 2003. godini iznosile 7,6 milijardi eura, a 2008 13,2 milijardi eura, u 2010 9,2 milijarde

eura. Trećine ulaganja odlazi na promet nekretninama i na građevinski sektor. U 2010. dolazi

do smanjenja bruto investicija u fiksni kapital zbog niske razine agregatne potražnje, male

učinkovitosti postojećih proizvodnih kapaciteta, velike neizvjesnosti gospodarstva i krize koja

je zahvatila cijeli svijet.

EU čini najvećeg trgovinskog partnera. Hrvatska najviše izvozi u EU oko 61,1% a uvozi

60,2%. Najveći uvoznik hrvatske robe je Italija a slijede je BIH, Njemačka i Slovenija. Dok

Hrvatska najviše robe uvozi iz Italije, Njemačke, Rusije, Kine.

U razdoblju od dest godina (2000-2010.godina) RH je povećala vrijednost izvoza sa 5

milijardi eura na 8,9 milijardi, no ni to nije pomoglo da se smanji negativna trgovinska

bilanca koju Hrvatska ima u obliku postotka BDP-a.

Investicijski potencijal RH čine i mala i srednja poduzeća koja su u 2010. godini ostavarivale

udio od 51,6% u bruto domaćem proizvodu, zaposlenosti imali su udio od66,6% te u izvozu

41,1%. (Fina, http://www.fina.hr/Default.aspx 01.08.2015)

Glavne karekteristike spomenutog sektora su nedovoljne aktivnosti u pokretanju novih

poslovnih projekata, malen udio rastućih poduzeća, slaba inovativnost, nedostatak

upravljačkih vještina i znanja.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u 2010. godini 99,5% registriranih poslovnih

subjekata činila su mala i i srednja poduzeća. Porast poduzetničke aktivnosti i povećanje

udjela malih i srednjih poduzeća mogli bi rješiti problem nezaposlenosti te povećati priljev

sredstava.

Kada se govori o turističkom sektoru, to je sektor sa najvećim potencijalom za privlačenje

investicija. To je najbrži rastući sektor i najprofitabilniji sektor u RH sa prilikama za daljni

23

rast. Ono što posjetitelje odnosno turiste privlači su prirodne raznolikosti te kulturna baština.

Kako bi se poboljšala cjelolokupna ponuda onoga što Hrvatska nudi potrebno je dodatno

investirati sredstva. Potrebno je povećati atraktivnosti turističkih destinacija, razvojem javne

turističke infrastrukture.

Razvijanje znanstveno-istraživačke strukture infrastrukture te inovativnog potencijala i

poslovnog sektora temelji su za poticanje investicija u visoko-tehnoške sektore te industrije u

nastajanju. Hrvatska je uvela značajne promjene kako bi stvorila bolje uvjete za

poduzetništvo, prvenstveno su to promjene na orrganizacijskoj, institucijonalnoj,

zakonodavnoj i administrativnoj razini. U Hrvatskoj još nije postignuta razina ulaganja koja

prevladava u zemljama EU, to su investiranja u istraživanja, razvoj i inovacije dok se u

Hrvatskoj investiralo samo u srednje sektore i nisu ulagali u tehnologiju. Prema zemljama

Središnje i Istočnoj Europe Hrvatska ipak ostvaruje blagi rast u pretvorbi strukture

proizvodnje i izvoza prema proizvodima koji intezivno koriste tehnologiju i kvalificiranu

radnu snagu. Za RH važno je da osigura sredstva te da se ulaže u tehnologiju i inovacije kako

bi se moglo ostvariti udruženje razvijenih zemalja stvaranjem umreženih centara izvrsnosti i

centara kompetentnosti.

U razdoblju od 2010 do 2010. godine sektor ulaganja za istraživanje, razvoj i inovacije bilježi

ulaganja od 0,73 % do 1,07 % što je prema prosjeku s viskorazvijenim zemljama vrlo nisko a

samim time i malo. Glavni problem takvog rezultata je što se sektor znanosti financiranja iz

javnog sektora a vrlo malo iz privatnog. Te je potrebno više sredstava prikupiti iz privatnog

sektora. U 2010. godini izdaci za istraživanje i razvoj iznosila su 0,32 % BDP-a a u EU on je

iznosio 1,23 % BDP-a. Usporedbom EU i RH vidljivo je da u Eu prevladava i privatni sektor

koji financira sektor znanosti dok se Hrvatska zasada oslanja i koristi pretežito javni sektor.

„Najveći udio privatnog ulaganja zabilježen je u vrlo razvijenim europskim zemljama poput

Luksemburga, Finske i Danske.“( Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat 01.8.2015)

Glavni problem zbog čega se nedovoljno ulaže u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj jest slaba

tehnološka razina poduzeća. Niska ulaganja malih i srednjih poduzeća u ovaj sektor je

razmjerno mala.

Hrvatska svoje poticaje za istraživanja, razvoj i inovacije daje u obliku subvencija ili

poreznih poticaja. Državni poticaji osigurani su za: (Ministarstvo gospodarstva,

http://www.mingo.hr/page/kategorija/investicije-1 .21.8.2015)

24

1) „temeljna istraživanja“

2) „primjenjena istraživanja“

3) „razvojna istraživanja“

„Horizontalne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije rastu od 2004 godine, što

dokazuje da su investitori zainteresirani za I&R i inovacije“. ( Ministarstvo

gospodarstva, http://www.mingo.hr/page/prijedlog-strategije-poticanja-investicija-u-

republici-hrvatskoj-za-razdoblje-2014-2020-30-svibnja-14-lipnja-2014 01.08.2015)

Posljednji čimbenik koji utječe na priljev investicija je kvalitetan ljudski potencijal. Radna

snaga u današnje vrijeme mora biti fleksibilna i najbolji način mora odgovoriti na promjene

vezane za rast i razvoj unutar zemlje kao i na promjene uvjeta na globalnom tržištu. Vrsta

radne snage prvenstveno ovisi o vrsti aktivnosti poduzeća, odnosno radi li se o kapitalnom

intezivnom ili radnom intenzivnom poduzeću pa koliko je zaposlenih. Ulaganje i izobrazbu i

usavršavanje radne snage ovisi prvenstveno o poduzeću te o njihovim sredstvima koje su

spremni odvojiti za tu svrhu.

Radna snaga u Hrvatskoj u polju sektora znanosti i tehnologiji lagano se povećava. Prema

Eurostatu radna snaga 2002. godine iznosila 27,6 % dok je 2010 godine iznosila 27,6 %, te je

jasno vidljivo povećanje .( Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat 1.8.2015)

Glavni problem Hrvatske je odljev mozgova, način na koji bi se mogao riješiti je da se stvori

preduvjeti koji će vratiti hrvatske istraživače iz inozemstva te privlačenje međunarodnih

stručnjaka.

RH ima nedostatak visokoobrazovane mlade radne snagea ono što posjeduje velika je

mogućnost da će otići u razvijenije zemlje.( Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat 1.8.2015)

25

Zanimljiv je podatak Eurostata koji govori o tome kako Hrvatska ima gotovo četiri puta niži

postotak mladnih znanstvenika na doktorskim studijama u odnosu na zemlje kao što su

Švicarska, Češka i Švedska. U Hrvatskoj takav podatak najčešće je posljedica nedovoljno

financijskih sredstava koje stanovništvo posjeduje kako bi mogao financirati svoje školovanje

na doktorskim studijama, različite seminare, organizacije znanstvenih skupova.

U Hrvatskoj se javlja i problem da mladi ljudi ne žele se zaposliti u sektoru znanosti

istraživanja i inovacije zbog malih prihoda koji im taj sektor nudi te zbog toga često iseljavaju

iz zemlje. Krivac takve situacije može se potražiti u neusklađivanju obrazovnog sustava i

tržišta rada, mnogi mladi ljudi školuju se ze sektor znanosti te ne mogu pronaći odgovarajući

posao u struci. Hrvatska posjeduje mali broj znanstvenika koji su zaposleni u sektoru znanosti

istraživanja i inovacija a veliki broj je emigrirao u visokorazvijene zemlje.

Hrvatska ima relativno dobre osnove za razvoj znanosti, no potrebno je uskladiti tržište rada i

potrebe gospodastva, poboljšanje obrazovnog sustava i poticanje cjeloživotnog obrazovanja

preduvjet su uspješnog razvoja sektora znanosti.

3.2.PRIORITETNA PODRUČJA ZA POTICANJE INVESTICIJA

Ostvarivanje strateških ciljeva ostvarit će se provedbom slijedećih mjera( Ministarstvo

gospodarstva, http://www.mingo.hr/page/prijedlog-strategije-poticanja-investicija-u-republici-

hrvatskoj-za-razdoblje-2014-2020-30-svibnja-14-lipnja-2014 01.08.2015):

1. „Unaprijeđenje investicijskog okruženja“

2. „Promocija Republike Hrvatske kao atraktivne investicijske destinacije“

3. „Ciljanog privlačenja investicija“

4. „Pružanje podrške realizaciji investicijskih projekata“

Opći cilj mjera je potaknuti gospodarski rast i konkuretnost Republike Hrvatske kroz

povećanje priljeva domaćih i stranih investicija.

1) „Unapređenje investicijskog okruženja“- svrha ove mjere je povećanje sredstva

domaćih i stranih investicija tako da se unaprijedi sve što čini investicijsko okruženje.

Kao što je već navedeno osim makroekonomskog okvira i vladavine prava od ostalih

čimbenika svakako valja spomenuti teritorijalni kapital i mikroekonomski okvir.

26

Zakonom o poticanju investicija određene su mjere kojima se nastoji povećati

inozemna ulaganja. Takav način unaprijeđenja provest će se putem mjera i

instrumenata koji će unaprijediti zakonodavne i institucijonalne okvire za investicije,

jačanjem malog i srednjeg poduzetništva, prilagodba sustava obrazovanju i tržištu

rada, te stvaranjem poticajnog okruženja za investicija u istraživanja, razvoj, inovacija

i tehnologije.

Neke od mjere za ostvarivanje cilja prema Strategiji poticanja investicija u RH za

razdoblje od 2014.-2020

„Unaprijeđenje zakonodavnog i institucionalnog okvira i uklanjanje administrativnih barijera

za investicije“(Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/page/prijedlog-strategije-

poticanja-investicija-u-republici-hrvatskoj-za-razdoblje-2014-2020-30-svibnja-14-lipnja-2014

01.08.2015) prvenstveno se odnosi na usvojene 9Zakonom o poticanju i unaprjeđenju

9Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja Narodne novine, br. 111/12

27

investicijskog okruženja Republike Hrvatske, osiguran je pravni okvir za stvaranje

prepostavki za povećaje investicijskih projekata. U RH osnovana je Radna skupina koja se

bavi analiziranjem i utvrđivanjem ključnih odrednica i prioriteta za unaprijeđenje investicijske

klime, predlaganjem rješenja kojim će se omogućiti poboljšanje investicijske klime.

„Jačanje investicijskog potencijala sektora malog i srednjeg poduzetništva i uključivanje u

globalne lance vrijednosti“( Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/page/prijedlog-

strategije-poticanja-investicija-u-republici-hrvatskoj-za-razdoblje-2014-2020-30-svibnja-14-

lipnja-2014 01.08.2015)- povećanjem potencijala mis-a moglo bi dovesti do povećanja

domaćih investicija. Prvenstveno bi se to ostvarivalo putem razvoja tržišta te davanjem

određenih sredstava za investicije u određene proizvode. Cilj je potaknuti poduzetnike da

koriste znanja, iskustva i financijska sredstava kroz suradnju s poslovnim anđelima i

fondovima. Potrebno je osnovati i „utvrditi lanac vrijednosti i lanac dobavljača“ u okviru

sektora koja su prioritetna za RH, vrlo je važno da se utvrdi taj lanac da bi se omogućilo da

potencijalni investitori imaju uvid u sektor koji ga zanima. Jednako važno je i za mala i

srednja poduzeća kako bi se putem ovog načila omgućilo da se uključe u velike

multinancionalne kompanije te da i oni posluju na stranim tržištima.

„Prilagodba obrazovnog sustava i tržišta rada potrebama investitora“- potrebno je osigurati

bolju povezanost između obrazovnog sustava i poslovnog sektora. Da bi se taj plan ostvario

potrebno je definirati potrebe potencijalnih investitora, utvrditi postojeće kapacitete ljudskih

potencijala. Potreban je razvoj novih zanimanja kroz obrazovni sustav, cjeloživotno učenja te

različita osposobljavanja, mogućnost prekvalifikacije, te uvođenje novih mjera za privlačenje

visokokvalificiradne radne snage.

„Stvaranje poticajnog okruženja za investitore u istraživanje, razvoj, inovacije i KET

tehnologije“- ovom mjerom nastoji se uvesti nova tehnologija koja se temelji na inovacijama

kako bi se stvorili preduvjeti za razvoj novih sektora. Hrvatskoj je potrebna primjena KET

tehnologija kako bi se omogućila veća konkuretnost naših proizvoda na globalnim tržištima.

Da bi do primjene KET tehnologije došlo potrebno je puno ulagati u sektor tehnologija,

poboljšanje tehnološke strukture, te financijskih uvjeta. Poboljšanje financijskih uvjeta jedna

je od prepostavki koja sigurno će utjecati da Hrvatska postane konkuretnija u privlačenju

sredstva u spomenutome sektoru.

28

Jačanje investicijskog potencijala sektora turizma- glavni nedostatak hrvatskog turizma je

nedovoljno ulaganje u proteklom razdoblju prvenstveno se to odnosi na nisko ulaganje u

infrastrukturu i turističke atrakcije. Ministarstvo gospodarstva u narednim godinama planira

pokretanje nekoliko projekata za područje turizma. Uz projekte Ministarstvo gospodarstva

planira uvesti mjere za osiguiravanje dugoročnog investirannje u sektor turizma. Putem tog

projekta posebna pažnja će se posvetiti marketingu, razvoju ljudskih potencijala te stvaranju

poduzetničke i investicijske klime.

„Razvoj i unaprijeđenje regionalne infrastrukture“- potrebno je unaprijediti regionalnu

infrastrukturu te staviti u funkciju investitorima. Kako bi potencijalni investitor dobio uvid u

razvijenost i dostupnost infrasturkture Hrvatska će morati izraditi poseban plan u kojem će

biti vidljiva poslovna, inovacijska a samim time i znanstvena infrastruktura.

„Promocija Republike Hrvatske kao atraktivne investicijske destinacije“- mjera uključuje

stvaranje pozitivne slike o RH svjetskim tržištima kako bi potaknula investicije u prioritetne

sektore RH. Ministarstvo gospodarstva je donijelo strategije kojima će nastojati privući

investitore a to su: Komunikacijska strategija za poticanje investicija, Akcijski plan.

Ministarstvo gospodarstva u svom prijedlogu strategija spominje još i hrvatski“paketa

prednosti, izrada investicijskog profila po sektorima, sektorsko brendiranje te brendiranje

regija.

U Hrvatskoj nema jedinstvenog i dosljednog načina brendiranja i promocije regije i

gradova kao atraktivnih investicijskih destinacija. Kako bi se povećalo investiranje u

određene regije potrebno je usmjeriti dodatne napore za promociju te jačanje uloge

gospodarske diplomacije kako bi se privuklo što više investicija. Pomoću tzv.

Komunikacijske strategije, Akcijskog plana i hrvatskog „paketata prednosti provodit će se

promocije Hrvatske.

Mjere za ostvarivanje cilja promicanje RH kao poželjne investicijske destinacije prema

Ministarstvu gospodarstva uključuje:

29

„Izrada i provedba komunikacijske strategije za poticanje investicija“- za učinkovitu

provedbu potrebno je da svi sudionici budu pravovremeno informirani o svim aktivnostima.

Pomoću Strategije poticanja investiranja izradit će se Komunikacijska strategije za poticaje

investicija.

Pet je ciljeva u okviru Komunikacijske strategije: (Ministarstvo gospodarstva,

http://www.mingo.hr/page/prijedlog-strategije-poticanja-investicija-u-republici-hrvatskoj-za-

razdoblje-2014-2020-30-svibnja-14-lipnja-2014)

1“)Informiranje javnosti o važnosti poticanja investicija i promocije RH kao poželjne

investicijske destinacije;“

2)“Promovirati RH kao poželjnu investicijsku destinaciju“;

3“)Informirati potencijalne investitore o mogućnostima investiranja u RH i o potencijalima

hrvatskog gospodarstva“;

4)“Osigurati stalnu transparentnost provedbe aktivnosti za poticanje investicija u RH“;

5)“Usklađivati sve komunikacijske aktivnosti koje provode partnerske institucije obuhvaćene

Strategijom i umrežiti osobe koje rade na informiranju i promidžbi RH“;

Izrada Hrvatskog „paketa prednosti“ i investicijskog profila zemlje po sektorima- RH je

pouzdan gospodarski partner koji svojim investitorima nudi investicijski potencijal, povoljan

geografski položaj te kvalitetnu i motivirane djelatnike. Republika Hrvatska utvrdila je

prioritetne sektore koji su: turistički, prometni, logistički, energetska učinkovitost i obnovljivi

30

izvori te prerađivačke sektore. Da bi se potaknulo ulaganje u prioritetne sektore izradit će se

investicijski profil kako bi se privuklo zainteresirane investitore. Kako bi se povećala

konkuretnost prioritetnih sektora prepoznati su sektori koji će u budućnosti biti više nego

atraktivni a to su: birotehnologija, nanotehnologija, mikro i nano elektronika, te napredni

materijal i tehnologije. One bi trebale jačati konuretnost tradicionalne industrije putem

primjene inovacija te nove tehnologije.

U smislu stvaranja slike atraktivne zemlje za investicije u turizmu predviđaju se još slijedeće

mjere: (Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, http://www.mint.hr/01.8.2015) “osiguranje

provedbe svih natječaja sukladno standardnim međunarodnim procedurama i jasnom

projektnom zadatku, na temelju kojeg će potencijalni investitor dobiti jasan uvid u lokaciju i

opremljenost razvojne zone, veličinu i strukturu ulaganja, prihvatljiv poslovno-upravljački

model, način uključivanja/sudjelovanja u investicijskom natjecanju i slično; potom

organizacija investicijskih konferencija; uspostavljanje središnjeg mjesta informiranja

potencijalnih investitora na području turizma, detaljna katalogizacija državne imovine i izrada

popisa tržišno spremnih turističkih investicijskih projekata te sustavan obilazak globalno

prepoznatih investitora“.

„Sektorsko brendiranje i brendiranje regija i velikih gradova“- novi način promidžbe

gospodarstva bilo ono na lokalnoj ili svjetskoj razini, pri čemu se posebna pažnja posvećuje

da svaki sektor ili regija ima jednake uvjete da se povećava njihova atraktivnost za

potencijalnog ulagača. RH najprije mora osigurati uvjete za sve dijelove zemlje da mogu

konkurirati ostalim tržištima. U Hrvatskoj nisu uspješno iskorištenosti sve prednosti koje nudi

ponajprije se to odnosi na razlike hrvatskih regija s prirodnog, tehnološkog, geografskog,

društevnog i političkog aspekta. Hrvatska pomoću ove mjere mora iskoristiti svoj teritorijalni

položaj da poveća svoju konkuretnost te samim time i poveća atraktivnost za privlačenje

investicija.

„Jačanje uloge gospodarske diplomacije u privlačenju investicija“- svrha ove mjere je

povećati investicije( prvenstveno se to odnosi na greenfield investicije) putem konzularnih

predstavništva u svijetu. Aktivnosti takvog pristupa prikupljanja sredstava uključuje:

promoviranje investicijskih projekata, pronalazak novih poslovnih partnera na stranim

tržištima, jačanje prepoznatljivosti za nove investicije. Navede aktivnosti provodili bi

31

gospodarski savjetnici te nacionalne agencije nadležne za poticanje i promicanje investicija.

Provodile bi se i aktivnosti edukacije zaposlenika kako bi aktivnosti bile što uspješnije.

Veliki potencijalni investicijski kapital predstavlja hrvatska dijaspora, potrebno je formirati

gospodarskih podružnice hrvatske dijaspore diljem svijeta. Gospodarske podružnice okupit će

uspješne predstavnike hrvatskog iseljeništva te predstaviti im prioritetna područja za

investicije.

3. „Ciljano privlačenje investicija“- prema strategiji poticanja investicija u Hrvatskoj kojeg je

izdalo Ministarstvo gospodarstva to je treća mjera koja se temelji da domaći i strani investitori

imaju jednak pristup, te je potrebno više pažnje posvećivati diplomatskim odnosima sa

ostatkom svijeta, sa svrhom da se povećaju investicije u privatni sektor što će dovesti do

pokretanje hrvatskoga gospodarstva.

Prioritetna područje usmjerena su na ciljno privlačenje investicija u sektore kao što su:

turizam, industrije u nastajanju, visoko-tehnološki sektori, te poticanje investicija u

potpomognuta područja RH i stavljanje u funkciju državne imovine koja nije iskorištena..

Plan privlačenja investicija je plan koji nastaje kao posljedica zajedničkog rada svih institucija

koje sudjeluju u procesu privlačenja i realizacije investicija. Izrađuje se pomoću analizici

lokacijskih determinanti i trenova kretanja investicija. U planu je potrebno i evidentirati

informacije koje nam govore o postojećem kapacitetu u ciljnim sektorima, tko su najveći

konkurenti te usklađenost s pravnim okvirima. Smatra se da će tako definirati plan imati

veliki utjecaj u privlačenju investicija.

Smatra se da privlačenjem investicija u izvozno-orijentirane sektore, turizam,

visokotehnološke sektore omogućit će se jačanje konkuretnosti a samim time i održavanje

hrvatskog gospodarstva.

32

„Ciljano privlačenje investicije za prioritetna područja uključuje sljedeće mjere“:

„Izrada i provedba plana privlačenja greenfield investicija u izvozno-orijentirane sektore i

turizam“- Hrvatska je dosada prikupila veliki broj stranih investicija, no unatoč tome izostale

su greenfield investicije. Dosadašnje investicije su vezane za privatizaciju i domaće tržište.

Greenfield investicije kao takve mogu znatno pridonijeti promjeni strukture gospodarstva,

povećanje izvoza, rast BDP-a te poboljšati transfer tehnologije. Također mogu pridonijeti

povećanju konkuretnosti hrvatskog gospodarstva.

Pomoću definirane Industrijske strategije RH definirati će se sektori s izvoznim potencijalom,

unutar koji će se utvrditi koje su grane s najvećim potencijalom za privlačenje investicija.

Prioritetni sektori stvoriti će uvjete za razvoj gospodarstva na sektorskoj specijalizaciji,

odnosno utvrditi će se tvrke sa najvećim investicijskim potencijalom koje žele ulagati u

sektorsku specijalizaciju. Planovi greenfield investicija nisu stalni, te će nadopunjavati i

ispravljati jednom godišnje prema interesu potencijalnih ulagača.

Izrada i provedba plana privlačenja greenfield investicija u

industrije, u izvozno-orijentirane sektore i turizam

Izrada i provedba Plana privlačenja greenfield investicija u

industrije u nastajanju i visoko-tehnološke sektore

Izrada i provedba Plana privlačenja greenfield investicija u

potpomognuta područja RH

Izrada i provedba plana realizacije brownfield investicija

putem stavljanja u funkciju državne imovine

33

„Izrada i provedba plana privlačenja greenfield investicija u industrije u nastajanju i

visokotehnološke sektore“(Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/page/prijedlog-

strategije-poticanja-investicija-u-republici-hrvatskoj-za-razdoblje-2014-2020-30-svibnja-14-

lipnja-201401.8.2015) - Može se reći da u Hrvatskoj ne postoji primjena KET tehnologija te

je potrebno utjecati na veće ulaganje u visoko-tehnoške sektore te industriju u nastajanju.

Privlačenje stranih investicija posebice greenfield investicije ključne su za gospodarski razvoj

Republike Hrvatske.

Potrebno je ugledati se u zemlje poput Velike Britanije, Njemačke koje su korištenjem KET

tehnologije postigle zavidan nivo konkuretnosti novim proizvodima. A i zemlje poput

Singapura, Kina, Japan, SAD pravi su primjer kako se tehnologijom može postići proizvode

visoke kvalitete.

Hrvatska nema još značajniju primjenu KET tehnologije, potrebna su dodatna financijska

sredstva da se osigura razvoj takve tehnologije. To se može postići stvaranjem različitih

klastera, organizaciji različitih znanstvenih skupova koji bi zasigurno privukli brojni

investitori a zasigurno i domaći investitori bili bi zainteresirani za takva ulaganja.

Potencijalnim investitorima potrebno je osigurati poticajno okruženje, smanjenje poreznih

davanja, na taj način atvoriti će se uspješni preduvjeti za privlačenje investicija u visoko-

tehnološke sektore te mladih industrija koje tek započinju svoj razvoj.

„Izrada i provedba plana privlačenja greenfield investicija u potpomognuta područja RH“-

potpomognuta područja u Republici Hrvatskoj zaostaju za gospodarstvom razvijenih

područja. Kako bi se omogućio brži gospodarski razvoj potrebno je privući nove investicije..

Nove greenfield investicije imati ćepozitivno učinak na gospodarastva potpomognutih

područja te ravnopravniji društveno-gospodarski razvoj RH.

Provedba plana privlačenja greenfield investicija u potpomognutim područjima zahtjeva

proaktivan pristup prema investitorima. Investitorima treba naglasiti prednosti ulaganja u

potpomognuta područja. Kako bi se ostvarili što bolji rezultati ulaganja potreno je provesti

analizu pririteta na razini županije. Svaka županija trebala bi donijeti razvojne strategije u

34

razdoblju od 2014 do 2020, čijom će se analizom odrediti sektori ulaganja za pojedina

potpomognuta područja.

Jednako važno je i definirati potencijalne investitore i to domaće i strane sudionike. Potrebno

je usklađenje investicija sa mjerama i prioritetima koje su definirane u strateškim

dokumentima koje donose županije. Popis potencijalnih investitora provjeravati će se jednom

godišnje.

„Izrada i provedba plana realizacije brownfield investicija putem stavljanja u funkciju državne

imovine“- Gospodarska infrastruktura čini veliki udio u portelju državne imovine, no ona je u

vrlo lošem stanju i van funkcije zbog neprimjerenog upravljanja zastarjela. Hrvatska

posjeduje veliki neiskorišteni posjed zemljišta i kompleksa, prvenstveno se to odnosi na

različite već izgrađene komplekse poput inustrijskih, turističkih i vojnih kompleksa.

Ulaganjem u takve komplekse može se postići ponovna poslovna funkcija te tako poboljšati

gospodarsku infrastrukturu.

Izradom baze podataka omogućit će se popis državne imovine koja se može stvaviti u

gospodarsku funkciju. Za provođenje i izradu plana biti će zadužene različite agencije za

promicanje i poticanje investicija.

4. „Pružanje podrške realizaciji investicijskih projekata“- Četvrta mjera koja govori o tome

da je potrebno povezivanju svih tijela koji sudjeluju u realizaciji projekata te je potrebna

stalna komunikacija sa svim investitorima koji sudjeluju u realizaciji investicija. Uključeni su

svi sudionici od lokalnih do stranih investitora kako bi se povećao broj realiziranih

investicijskih projekata.

Pružanje podrške realizaciji investicijskih projekta uključuje dvije mjere:

35

„Podrška investitorima u pred-investicijskoj fazi i u realizaciji realizaciji investicijskih

projekata“- potrebna je cjelokupna komunikacija svih sudionika uključenih u realizaciju

investicijskih projekata od njegovog početka do kraja.

Formiranjem specijalnog investicijskog tima stvoriti će se uvjeti za ubrzanje procedura koje

se javljaju pri realizaciji investicijskih projekata U prvoj fazi realizaciji biti zadužen za

administraciju koja se javlja prilikom osnivanja a kasnije i sve ostale usluge koje se mogu

javiti.

„Praćenje investicija i post-investicijska briga“- odnose se na aktivnosti koje se moraju

provoditi prilikom investiranja u određeno prioritetnu područje. Za učinkovito provođenje ove

mjere potrebna je suradnja svih sudionika investiranja.

Ova mjera prvenstveno se odnosi na podršku investitorima za širenje poslovanja, briga oko

održivosti inesticija te omogućavanje daljnjeg rasta.

U ovoj fazi potrebno je izraditi i popis u kojem će biti navedeni: svi investitori koji su ulagali,

projekti koji su realizirani i koji će se realizirati, te će tako biti dostupni potencijalnim

investitorima.

3.3.FINANCIJSKI OKVIRI ZA PROVEDBU STRATEGIJA

Temeljni izvori iz kojih će biti financirane analizirane mjere biti će prvenstveno iz proračuna

državnih tijela, a od ostalih imamo županijske i lokalne proračune, te fondove EU.

Hrvatska ulaskom u Europsku Uniju dobila je priliku za korištenje struktrurnih instrumenata

Kohezijske politike EU-a. Također može se financirati iz različitih fondova i programa

Europske unije.

3.4.PRAĆENJE I VREDNOVANJE STRATEGIJE

Ministarstvo gospodarstva glavno je tijelo koje osigurava praćenje i provedbu „Strategije

poticanja investicija“. On podnosi godišnji izvještaj o provedenim mjerama Vladi najkasnije

do 30. travnja tekuće godine.

36

„Strategija privlačenja investicija“ je strateški dokument poticanja investicija kojim se nastoji

povećati gospodarski rast i konkuretnost Republike Hrvatske. Potrebno je praćenje i

kontroliranje učinka zadanih mjera, kako bi se uspješno ostvarili zacrtani ciljevi.

37

4. TEORIJSKI OSVRT NA REPUBLIKU IRSKU

Republika Irska europska je otočna zemlja koja graniči s Velikom Britanijom. Prema

ustavnom uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podjeljena je na 26 grofovija, a glavni

grad je Dublin. Članica je Europske Unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002.

zamijenio irsku funtu.

Članica je Europske unije od 1973. Godine, a od 1955. godine članica je UN-a. Irska zauzima

otprilike pet šestina irskoga otoka, a udaljena je osamdesetak kilometara od obale Velike

Britanije.Sa zapadne strane okružena je s Atlantskim oceanom, a s istoka plitkim Keltskim i

Irskim morem.

4.1.GOSPODARSKA KRETANJA U REPUBLICI IRSKOJ

Irska se ekonomija značajno promijenila od 1980. godine, sa pretežito poljoprivredne

ekonomije do moderne ekonomije s velikim udjelom visokotehnoloških industrija i usluga.

Irska je prihvatila euro 2012 godine.

Zemlja se oslanja na izravna strana ulganja što je imalo za posljedicu dolazak velikog broja

multinacionalnih kompanija upravo u Irsku.

Tijekom 1980-tih dolazi do velikih ulganja tvrtki kao što su Intel pa kasnije i Microsoft i

Googla. Prema Indeksu ekonomskih sloboda Irska je rangirana kao deveta zemlja od ukupno

148 zemalja.

Irska se prema iznosu BDP-a unutar zemlja OECD-a smatra jednom od najbogatijih zemlja,

dok prema BNP-u po stanovniku znatno je niža od prosjeka, razlog zbog kojeg je BDP znatno

viši je prisustvo multinacionalnih kompanija koje imaju središte u Irskoj.

U ranim 90-tima u Irskoj je poznato razdoblje Ketskih tigrova. To je razdoblje gospodarskog

rasta, porastom potrošnje, izgradnje i investicija. To razdoblje je potrajalo sve do 2007.

godine. U 2007. godini dolazi do velikog pada cijena nekretnina što je dovelo do velike irske

bankarske krize.

38

2008. godine Republika Irska je službeno ušla u recesiju te doživljava najveći pad BDP-a od

1950. godine. Zemlja je službeno izašla iz recesije 2010. godine uz pomoć snažnog rasta

izvoza. No, kako su rasli troškovi javnog zaduživanja Irska vlada je prihvatila 85 milijardi

eura iz programa pomoći Monetarnog fonda (MMF), programa pomoći EU-a, te bilateralnih

kredita iz Velike Britanije, Švedske i Danske.

Nakon tri godina pada i rasta gospodarstvo u 2011 raste za 0,7% te 0,9% u 2012. godini.

Stopa nezaposlenosti u 2012 iznosila je 14,7% dok u 2015 ona iznosi 9,7%.

Porezne pogodnosti i državen potpore dovele su na otok brojne strane ulagače prvenstveno se

to odnosi na tehnološke zahtjevne industrijske grane.

Uz prosječnu stopu rasta BDP-a od 9% u radoblju od 1978-2004. godine, Irska je postala

najdinamičnija ekonomija u Europi udvostručujući BDP po stanovniku i dostignuvši puno

zaposlenost. Irsko je čudo nastalo na temelju niskih poreza, predcijenjenih tečaja i niske bruto

cijene rada što je privuklo velike inozemne investicije u najpropulzivnije sektore (informatika,

robotika i telekomunikacije). 10

4.2.ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA USPJEŠNOST REPUBLIKE IRSKE

Čimbenike uspješnosti možemo podijeliti na čeiri glavne kategorije, njihov utjecaj je vrlo

važan jer potiču strane investitore na ulaganja. Što se tiče Republike Irske oni se mogu

podijeliti na: tehnoške, marketinške čimbenike, te organizacijske sposobnosti određenog

sustava te ostali čimbenici.

Ono što privlači investitore da ulažu u Irsku su: infrastruktura, visokoobrazovana radna snaga,

lokacija, porezi, troškovi.

Infrastruktura je posebno prilagođena potrebama stranih investitora prvenstveno se to odnosi

na ceste, zračne luke te ostalo. Posebice je zanimljiv telekomunikacijski sektor koji privlači

veliki broj stranih investicija tj. stranih investitora koji otvaraju svoje podružnice upravo u

Irskoj. Sve se više otvaraju poslove zone, poslovni parkovi i klasteri koji se otvraju u blizini

velikih gradova.

10Klemenčić Mladen, Atlas svijeta , Leksikografskizavod Miroslav Krleža , Zagreb, 2006. str 90-91

39

Drugi čimbenik je svakako visookobrazovana radna snaga, ljudski potencijali. Karakteristika

je i da Irska posjeduje vrlo mladu radnu snagu koja je vrlo fleksibilna. Irska ima više mladih

ljudi sa visokim obrazovanjem nego cijela EU, posjeduje pristup velikom broju vještina i

talenta, lakoću privlačenja mobilnih ljudi ali ima veliki deficit zanimanja poput inženjeriga i

IT magistra.

Od ostalih čimbenika važno je spomenuti i porezne čimbenike, Irska ima najkonkuretniji

porez na dobit koja iznosi 12,5% što omogućava da privlači i osigurava strana ulaganja.

Niskom stopom poreza na dobiti privukla je mnogo multinacijonalnih kompanija te su stvorile

zaposlenoslenost i ekonomsku aktivnost. Irska je unatoč svim kritikama branila svoju poreznu

politiku, što su mnogi potencijalni investitori vidjeli kao povjerenje za ulaganje.

S više od 50% svjetskih financijskih usluga tvrtki koje su prisutne u Irskoj, predstavlja veliki

uspjeh za irsko gospodarstvo. Doista, Irska je najveći administrativno središte hedge fonda u

svijetu, servisiranje alternativnih investicijskih sredstava koji predstavljaju više od 40% od

globalnih i 60% europskih imovine hedge fonda. Irska je također vodeća u u zrakoplovnom

leasing prostoru, s više od 90% globalnih zrakoplovnih leasing aktivnosti djeluju kroz

Irsku.Porezna politika je odigrala ključnu ulogu u tom uspjehu. Irski investicijski fondovi su

izuzeti od irskog poreza na dohodak.Tvrtke koje se bave financijskim uslugama mogu

pristupiti niske porezne stope.

4.3.VLADINE I NEVLADINE ORGANIZACIJE ZA POTPORU INVESTICIJA U

REPUBLICI IRSKOJ

1969. godine osnovana je Industrial Development Agency- IDA čiji je glavni cilj bio

prepoznati gospodarske sektore koji su potrebne investicije u Irskoj. Ciljano su se poticale

investicije u tehnologiju i to informacijsko- komunikacijsku tehnologiju.

Enterprise Ireland- EI je vladina organzacija koja je odgovorna za rast i razvoj irskih

poduzeća na svim tržištima. Surađuju sa irskim poduzećima koji su u osnivanju, pri

inovacijama te kako pobijediti na svjetskim tržištima. Ova organizacija zadužena je i za

administraciju nacionalnih programa pomoći od strane Europske unije, koje pridonose ratvoju

tehnološke inovacije.

40

SFI- Irska zaklada za znanost je znanstveno-istraživačka infrastruktura koja je orijentirana

prema istraživanju koja će imati sirektnu primjenu u gospodarstvu. Ulažu u istraživačke

timove i istraživanja primjenom novih znanja napredne tehnologije.

IDI- Agencija za međunarodni razvoj, osnova ne 1989. Godine od strane ekonomskih razvojih

agencija u Irskoj. Osnovana je sa temeljnim ciljem da pruža praktična znanja za razvoj

poduzeća na tržištu, te ima pristup međunarodnim resursima.

Strukturni i socijalni fondovi Europske Unije u velikoj su mjeri doprinijeli regionalnom

razvitku Irske. Europska unija donijela je petogodišnji strateški plan u koje je formuliran

proračun i sredstva za regionalni razvoj republiek Irske. Naime radi se o 200 000 000 eura

koje se godišnje isplaćuje u regionalne fondove Republiek Irske. Podjela i isplaćena sredstva

bazirana su na Nacionalnom razvojnom planu. Članstvo u Europskoj uniji Irska primjenuje

zajedničku carinsku tarifu i slobodan uvoz robe i usluga.

4.4.PLATNA BILANCA REPUBLIKE IRSKE

Platna bilanca (engl. balance of payments, njem. Zahlungsbilanz)se može definirati kao

sistematiziran sustav izvještaja, u određenom vremenskom razdoblju, svih gospodarskih

transakcija jedne zemlje s inozemstvom. Sve zemlje članice MMF sastavljaju i objavljuju

platnu bilancu prema jedinstvenoj metodologiji koja je dostupna u Godišnjaku platnih bilanca

(Balance of Payments Yearbook). Platna bilanca sadrži podatke o kupnji i prodaji proizvoda i

usluga, poklone, državne transakcije i kretanje kapitala u određenom razdoblju.

Zaključuje se da kad je vrijednost izvoza jedne zemlje veća od vrijednosti uvoza, platna

bilanca iskazuje suficit, a kad je izvoz manji od uvoza, iskazuje deficit.

41

Tablica 5: Platna bilaca Irske- tekući račun, račun kapitala i financijski račun(u milijunima

eura) za razdoblje od 1998-2012( 4. kvartal)godine.

Trgovinska

bilanca

Usluge Dohodovna

plaćanja

Tekući

transferi

Tekući

računi

1998 17.510 -8.820 -9.382 1.319 627

1999 22.170 -10.176 -12.945 1.177 226

2000 27.266 -13.889 -14.750 994 -379

2001 30.494 -13.259 -18.295 305 -757

2002 25.442 -13.779 -23.664 707 -1.295

2003 32.604 -11.091 -21.947 432 -2

2004 31.423 -10.203 -22.481 393 -867

2005 28..218 -9.303 -24.870 265 -5.690

2006 25.031 -6.797 -24.033 -506 -6.304

2007 19.811 -2.121 -27.825 -990 -10.124

2008 23.811 -7.670 -25.155 -1.154 -10.169

2009 32.367 -8.416 -27.901 -901 -4.853

2010 35.751 -6.639 -25.918 -1.412 1.782

2011

1. kvartal 8.220 -1.365 -8.069 -705 -1.918

2. kvartal 9.660 -123 -8.554 -515 468

3. kvartal 9.829 117 -7.899 -556 1.491

4. kvartal 8.879 -439 -7.312 617 1.744

2012

42

Izvor: Izrada autorice prema statistici Irske

Iz tablice je vidljivo da platna bilanca 1998 i 1999. godine imala suficit, no u razdoblju od

2000. godine do 2009. godine imala tekući deficit. 2010 tekući suficit je iznosio 1. 782

milijuna eura i to je bila prekretnica za Irsku. 2012 u drugom kvartalu suficit na tekućem

računu platne bilance iznosio je 3.235 milijuna eura što je je to bilo u prethodnom tromjesečju

iste godine.

Usluge su u trećem tromjesečju 2012. godine iznosile 1.551 milijuna eura što je najviše od

1998. godine.

1. kvartal 8.283 59 -8.636 -751 -1.045

2. kvartal 10.004 1.344 -7.501 -612 3.235

3. kvartal 9.465 1.551 -7.400 -567 3.049

4. kvartal 8.632 7 -6.501 713 2.851

43

5. IRSKA POLITIKA IZRAVNIH STRANIH ULAGANJA DO 2012.

GODINE

Ključni imperativi za budućnost irske politike su:

1) Održavanje Irske konkurencije na globalnoj razini pomoću investicija i intelektuala

2) Izgraditi održivi i raznoliki portfelj izravnih stranih ulaganja po sektorima i

aktivnostima te različitim tržištima

3) Zadovoljiti zahtjeve ekosustava multinacionalnih kompanija i mlade ekonomije

4) Izvući optimalne ekonomske povrate ulaganja preko različitih načina ulaganja putem

greenfield investicija i reinvestiranja

5) Implementirati najbolje međunarodne prakse u izvršenju politike te politike za

poticanje investicija.

Vlade će sve svoje napore uložiti u svoje specifična područja koja će ih razlikovati od ostalih

zemalja. Ta područja u Irskoj su:

1) Talent

2) Mjesto odluke- stvoriti konkuretan, dinamična gradska povezana područja, osnivanje

tehnoloških parkova te klaustera.

3) Povezani svjetski istraživački centri

Irska će morati učvrstiti svoj pristup razvoju sektorskih ekosustava te sam razvoj sektora i

aktivnosti za razvoj u dugoročnom razdoblju.

Dominatni ciljevi izravnih stranih investicija do 2020. godine su:

1) Strateško fokusiranje

2) Strateške politike

44

Ciljevi Irske politike do 2020. godine su:

1) Daljnje širenje i razvoj diretknih inozemnih investicija dovesti će do otvaranja novih

radnih mjesta, povećanje produktivnosti i dodatne vrijednosti. Poboljšati Irske

inovativne sposobosti te optimizirati potencijalne doprinose inozemnnih izravnih

ulaganja u regionalnom ekonomskom razvoju.

2) Prepoznati i promovirati prilike u kojima mogu pomoći poboljšati produktivnost,

smaniti nedostatke poslovnog okruženja.

Irska politika tradicionalno je usmjerena na državnu intervenciju te na promocijske

aktivnosti za privlačenje stranih vlasnika koji su zainteresirani za investicije.

FDI ima ulogu u regionalnom gospodarskom razvoju, ali to samo po sebi ne može biti

regionalna strategija gospodarskog razvoja. Održivi gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta

u Irskoj doći će iz široke baze gospodarske aktivnosti i važno je da su potencijalni snage i

imovina priznaje i podržava u nizu mogućih izvora. Atrakcija izravnih stranih ulaganja na

regionalnoj mjestima (tj izvan Dublina i pluta), njegovu zadržavanje i daljnji razvoj,

pridonijet će usmjerena razvoju sektorskih ekosustava s nacionalne i regionalne perspektive i

učinkovitu mjestu odluka

45

6. ZAKLJUČAK

Hrvatska ne iskorištava u potpunosti svoje prednosti u privlačenju greenfield investicija,

greenfield ulaganja predstavljaju glavni impuls za rekonstrukturiranje gospodarstva putem

otvaranja novih radnih mjesta te su izvozno orijentirana. Republika Hrvatska mora koristi

Strategiju poticanja investicija za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2014-2020 godine.

Putem te strategije jača se privlačenje investicija u Republici Hrvatskoj.

Agencija za investicije i konkuretnost smanjila je administrativne poteškoće i stvorila lakše

preduvjete za investiranje u RH, od ostalih zakona tu su još i Zakon o strateškim

investicijskim projektima te Zakon o graditeljstvu, prostornom uređenju i građevinskoj

inspekciji.

Republika Hrvatska nije dosada ulagala u visokotehnološke sektore niti u proizvodni sektor.

Ono što se uložilo najviše je otišlo u bankarski sustav. Posebice treba privuči greenfield

investicije u proizvodnom sektoru gdje se proizvodnja drastično smanjila, priljevom

inozemnih direktnih investicija i transferom suvremene tehnologije koje inozemne direktne

investicije sa sobom donose može se pokrenuti novi proizvdoni procesi temeljeni na

suvremenim tehnologijama i proizvodnim procesima.

Članstvo u Europskoj Uniji donijeti će velike mogućnosti za unaprijeđenje gospodarskog

rasta i konkuretnosti.Republika Hrvatska treba značajno unaprijediti dosadašnje politike

poticanja te kontinuirano pratiti i unaprijeđivati okvir posuzetništva i inovativnosti. Inovacije

su ono što je potrebno Hrvatskoj kao i politika vraća intelektualnog kapitala koji je otišao iz

Hrvatske.

Nasuprot Republici Hrvatskoj imamo Republiku Irsku koja je primjer kako iz pretežito

poljorivredne ekonomije može se pretvoriti u moderno gospodarstvo koje se temelji na

visokotehnološkoj tehnologiji.

Izravna stana ulaganja odigrala su važnu ulogu u promicanju gospodarskog rasta Irske

tijekom proteklih desetljeća a to će se nastaviti i u slijedećih nekoliko godina.

Mnogi su razlozi zbog kojih strani investitori su odlučili ulagati upravo u Irsku a neke od tih

karakteristika su: visokoobrazovana mlada radna snaga, povoljne korporativne porezne stope,

olakšano dobivanje kredita, zaštita ulagača.

46

Incijative javne politike u Irskoj, koje su imale za cilj izgradnju i razvoj međunarodno

konkurentnih industrijskih klastera unutar države , privukle su veliku pažnju budući da su

dovele do fenomenalnog uspjeha irske ekonomije tzv. „Keltskog tigra“. Mnogo toga je što se

može naučiti iz irskog iskustva, npr. kako je Irska stvorila uspješne high-tech klastere koji su

se „ugradili“ u svjetske poslovne mreže.

Opća karakteristika irskih politika bila je promocija lokalnih mreža suradnje između tvrtki,

zatim stvaranje veza intenzivnog znanja između tvrtki i lokalnih institucija te razvoj lokalnih

lanaca opskrbljavanja.

Irska je primjer zemlje koja je, putem inicijativa usmjerenih ka razvoju posebnih sektora,

prigrlila koncept klastera. Tokom više od tri stoljeća Irska se mijenjala –od predominantno

poljoprivrednih ka tehnološki povezanim aktivnostima i proizvodima kojim se trguje

međunarodno.

Sektorska transformacija ogleda se u promjeni ekonomske politike koja se mijenjala od

trgovinskog protekcionizma do trgovinske liberalizacije, rezultirajući veoma otvorenom i o

trgovini ovisnom ekonomijom, a što je donijelo značajan priljev direktnih stranih investicija.

Priljev direktnih stranih investicija bio je posljedica strateškog cilja razvoja high-tech

aktivnosti Irske agencije za industrijski razvoj.Agencija je tražila izgradnju regionalnih

klastera sa „svjetskim rangom istraživanja i razvoja“, i to ohrabrujući prekomorske tvrtke da

se angažiraju u aktivnostima veće dodane vrijednosti te promovirajući međupovezanost na

industrije, instituta trećeg nivoa, odjela vlade, agencija za financiranje i regulatornih vlasti na

regionalnoj razini.

Istraživanja koja je proveo Centar za inovacije i strukturne promjene pokazala su da tvrtke u

klasterima otvorene ekonomije potežu svoje važne veze širom svijeta kako bi pristupile

krajnjim korisnicima, specijaliziranim dobavljačima i partnerima. Ovi globalni kontakti su

važan izvor znanja i vitalni su za preživljavanje tvrtke.

Irski slučaj pokazuje važnost sudjelovanja tvrtki u međunarodnim mrežama i naglašava da

politika , koja je fokusirana isključivo na razvoj lokalnih mreža srodnih tvrtki u regiji , nije

dostatna. Ipak, nema ništa pogrešno u nastojanjima da se prida posebna pažnja lokalnom

okruženju u pogledu promocije razvoja lokalnih klastera u javnoj politici. Stoga važan cilj

47

takve politike treba biti promocija klastera koji pomažu njihovim firmama članicama u

pristupanju ili uspostavljanju globalnih mreža.

Irski primjer pokazuje da strane investicije mogu imati pozitivan učinak na razvoj regionalnih

klastera onoliko dugo koliko su karakteristike takvih investicija odgovarajuće. Prisustvo

međunarodno poznatih i tržišno vodećih korporacija može dići svijest o regionu globalno- i

utjecati na tehnološki put regija transformirajući znanje i razvijajući vještine lokalne radne

snage za posebne oblasti. Slučaj Irske pokazuje da je izgradnja regionalnih klastera važna

samo ukoliko su uključeni u globalne mreže.

Irska je jedna od vodećih zemalja z arazvoj i istraživanje. Valda Republike Irske u razdoblju

od 2006 do 2013. godine uložila oko 8 milijardi eura u inovacije, tehnologiju i znanost.

Čimbenici koji utječu na Irsko gospodarstvo su razvoj strategije i kvalitetno planiranje

potrebnih ulaganja.

48

LITERATURA KNJIGE

1. Babić, M.,: Međunarodna ekonomija, MATE, Zagreb, 1996

2. Klemenčić, Mladen, Atlas svijeta, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, zagreb,

2006

3. Matić, B.: Međunarodno poslovanje, Sinergija nakladništvo d.o.o, Zagreb, 2004

4. Palović, D.: Inozemne direktne investicije u međunarodnoj trgovini, Golden marketing- Tehnička knjiga, Zagreb, 2008

5. Stojanov, Dragoljub, Ekonomska kriza i kriza ekonomske znanosti

ČLANCI

6. Babić, A., Pufnik, A., Stručka, T.: Teorija i stvarnosti izravnih stranih ulaganja u svijetu i tranzicijskim zemljama s posebnim osvrtom na Hrvatsku, Hrvatska Narodna

Banka, Zagreb, 2001

7. Bezić, H.: Inozemne direktne investicije kao oblik ulaganja, Zb ornik radova Ekonomskog fakulteta Rijeka, Rijeka, 1992

8. Bilas V. Franc S.: Uloga inozemnih izravnih ulaganja i načini poticanja, članak br. 06-13, EFZG, 2006

9. Kandžija, V.: Bezić, H.: Unutarreginalne i izvanregionalne direktne investicije

Europske unije, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta Rijeka, Rijeka, 1996

10. Sisek B. Strane investicije u Hrvatskoj- uzorci neuspjeha

OSTALO

11. Institut javnih financija, http://www.ijf.hr/01.8.2015

12. Agencija za inovativnost i konkuretnost, http://www.zakon.hr/z/525/Zakon-o-osnivanju-Agencije-za- investicije- i-konkurentnost 01.8.2015

13. Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/page/prijedlog-strategije-poticanja-

investicija-u-republici-hrvatskoj-za-razdoblje-2014-2020-30-svibnja-14-lipnja-2014

01.8.2015

14. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, http://www.mint.hr/ 01.8.2015

49

15. Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat 01.8.2015

16. Fina, http://www.fina.hr/Default.aspx 01.8.2015

17. Hrvatska Narodna banka, http://www.hnb.hr/publikac/pregledi/p-009.pdf 21.8.2015

18. http://www.srce.hr 22.8.2015

19. http://www.idaireland.com 4.9.2015

20. http://www.ecconomist.com 01.8.2015

50

POPIS TABLICA

Redn broj Naslov tablice stranica

1 Mjere poticanja direktnih

inozenih investicija

11

2 Izravne investicije u RH od 1993 do 2013.godine

13

3 Izravne investicije po vrsti

investicija

16

4 Udio izravnih stranih investicija u BDP-u u

Hrvatskoj

17

5 Platna bilanca Irske 41

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov grafikona stranica

1 Pregled izravnih stranih

investicija po zemljama za razdoblje od 2005 do 2013.

godine

14

2 Struktura izravnih stranih

investicija za razdoblje od 2005 do 2013. godine

15

3 Županije s najviše inozemnih izravnih investicija za

razdoblje od 2005 do 2013.

godine

18

4 BDP po glavi stanovnika prema PPS-u u 2010. godini

21

51