sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultetoliver.efri.hr/zavrsni/46.pdf · ugovorne institucije,...

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Jelena Dragičević

NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE U REPUBLICI

HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 25.veljače 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE U REPUBLICI

HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Monetarna ekonomija

Mentor: Prof.dr.sc. Zdenko Prohaska

Student: Jelena Dragičević

Studijski smjer: Međunarodna razmjena

JMBAG: 24139

Rijeka, 25. veljače 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................1

1.1. Problem i predmet istraživanja ...........................................................................1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ....................................................................2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ....................................................................................2

1.4. Znanstvene metode ...............................................................................................3

1.5. Struktura rada ........................................................................................................3

2. FINANCIJSKE INSTITUCIJE ..................................................................................4

2.1. Pojam i obilježja financijskog sustava ................................................................6

2.2. Depozitne financijske institucije ..........................................................................7

2.3. Nedepozitne financijske institucije .......................................................................8

3. KARAKTERISTIKE NEDEPOZITNOG SEKTORA U REPUBLICI

HRVATSKOJ ..............................................................................................................13

3.1. Financijski sustav u Republici Hrvatskoj ........................................................13

3.2. Obilježja nedepozitnog sektora u Republici Hrvatskoj ...................................18

3.2.1. Osiguravajuće institucije u Republici Hrvatskoj ......................................18

3.2.2. Mirovinski fondovi u Republici Hrvatskoj ...............................................27

3.2.3. Investicijski fondovi u Republici Hrvatskoj .............................................35

3.2.4. Leasing društva u Republici Hrvatskoj .....................................................44

3.2.5. Faktoring u Republici Hrvatskoj ...............................................................48

3.2.6. Brokerska društva u Republici Hrvatskoj .................................................52

3.3. Nadzor i kontrola nedepozitnih financijskih institucija u Republici

Hrvatskoj ...........................................................................................................56

3.3.1. Pojam, nastanak i razvoj HANFE .............................................................56

3.3.2. Osnovna načela i ciljevi HANFE ..............................................................58

3.3.3. Financiranje i izvješćivanje ......................................................................59

4. OČEKIVANA KRETANJA U NEDEPOZITNOM SEKTORU U REPUBLICI

HRVATSKOJ ..............................................................................................................61

4.1. Perspektiva investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj ..............................61

4.2. Perspektiva mirovinskih fondova Republici Hrvatskoj ...................................62

4.3. Perspektiva osiguravajućih društava u Republici Hrvatskoj .........................63

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................65

LITERATURA ................................................................................................................68

POPIS TABLICA ............................................................................................................71

POPIS GRAFIKONA .......................................................................................................72

1. UVOD

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

U procesu restrukturiranja gospodarstva u tranzicijskim zemljama u pravilu dolazi i do

razvoja financijskih tržišta i institucija kao sastavnih dijelova financijskog sustava jedne

zemlje. Financijske institucije djeluju kao financijski posrednici čiji je zadatak prikupljanje

novčanih sredstava, a zatim plasiranje istih na financijsko tržište1.

Financijske institucije djeluju u financijskom sustavu koji je u najvećoj mjeri određen upravo

bogatstvom vrsta financijskih institucija, njihovom relativnom značenju, brojem institucija

kao i vrstama poslova koji se obavljaju na financijskom tržištu.

Nerazvijeni financijski sustavi imaju tzv. „plitko” tržište s malo financijskih posrednika,

među kojima su daleko najvažnije depozitno-kreditne institucije na čelu s bankama pa ga je

nužno „produbljivati” i proširivati povećanjem vrsta i broja financijskih posrednika i poslova

koje one obavljaju.

Karakteristike razvijenih financijskih sustava, je ne samo velik broj raznovrsnih financijskih

institucija koje su u stanju zadovoljiti svaki oblik potražnje za financijskim uslugama već i

opadanje relativnog značenja banaka, a porast značenja nekih drugih institucija, a u prvom

redu investicijskih i mirovinskih fondova.

Navedeno upućuje na problem istraživanja i predmet istraživanja a to je mali udio

nedepozitnih financijskih institucija u financijskom sektoru u Republici Hrvatskoj. Upravo

zbog toga su one predmet istraživanja u ovom radu.

_________________________ 1Klačmer, Čalopa M.; Cingula M.: Financijske institucije i tržište kapitala, Fakultet oragnizacije i informatike,

Varaždin 2009., str. 15. 1

Pri izradi diplomskog rada korišteni su različiti odgovarajući izvori literature, bilteni Hrvatske

narodne banke, zakoni te internet stranice. Od ostalih metoda koje su korištene pri izradi ovog

rada valja spomenuti induktivnu i deduktivnu metodu pomoću kojih se iz navedenih tvrdnji i

činjenica mogu iznositi vlastiti zaključci, te metodu vlastitog opažanja.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

S obzirom na predmet istraživanja temeljna radna hipoteza glasi: nedovoljna razvijenost i

značaj nedepozitnih financijskih institucija u Republici Hrvatskoj rezultat su

bankocentričnosti financijskog sustava ali i plitkog te uskog domaćeg financijskog tržišta.

Tako postavljena hipoteza implicira više pomoćnih hipoteza:

1. teorijskim saznanjima o hrvatskom financijskom sustavu i financijskim institucijama

moguće je odrediti važnost i ulogu nedepozitnih institucija u Republici Hrvatskoj.

2. saznanjima o nedepozitnim financijskim institucijama moguće je odrediti njihov udio u

odnosu na depozitne financijske institucije.

3. daljnja saznanja su vezana za perspektivu nedepozitnih institucija u Republici Hrvatskoj i

njhova očekivana kretanja u budućnosti.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je istražiti nedepozitne financijske institucije u Republici Hrvatskoj i

temeljem dobivenih rezultata predočiti njihovu važnost u znanstvenom istraživanju. Ciljevi

istraživanja su prikazati kretanje nedepozitnih financijskih institucija u Republici Hrvatskoj

od 2002.- 2011. godine i stanje nakon krizne 2008. godine.

2

1.4. Znanstvene metode

Pri obradi i definiranju podataka značajnih za ovaj rad korištene su različite metode

znanstvenog istraživanja: metoda analize i sinteze, metoda deskripcije, metoda dedukcije,

metoda klasifikacije, metoda komparacije i metoda kompilacije.

1.5. Struktura rada

Diplomski rad je podijeljen u četiri međusobno povezana dijela. U prvom dijeli uvodu,

ukazano je na problem, predmet, svrhu i ciljeve istraživanja nedepozitnih financijskih

institucija.

U drugom dijelu pod naslovom Financijske institucije ukazuje se na pojam, podjelu i

funkcije financijskih institucija, obilježja i karakteristike financijskog sustava te obilježja

depozitnih i nedepozitnih institucija.

Treći dio ima naslov Karakteristike nedepozitnog sektora u Republici Hrvatskoj u kojem

se detaljnije se govori o kretanju nedepozitnih financijskih institucija u razdoblju od 2002. -

2012. godine. Statistički su prikazani podaci o broju mirovinskih, investicijskih,

osiguravajućih fondova, kretanju njihove ukupne imovine, udio u BDP-u te struktura ulaganja

imovine. Također su obrađena leasing, faktoring i brokerska društva u Republici Hrvatskoj.

U četvrtom dijelu pod naslovom Očekivana kretanja u nedepozitnom sektoru u Republici

Hrvatskoj analizira se perspektiva nedepozitnih financijskih institucija u Republici Hrvatskoj

te su predložena moguća rješenja za povećanje njihove važnost i razvijenosti u hrvatskom

financijskom sustavu.

3

2. FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Financijske institucije djeluju kao financijski posrednici čiji je zadatak prikupljanje novčanih

sredstava a zatim plasiranje istih na financijsko tržište. U svijetu postoji velika raznolikost

svih tipova financijskih institucija čime je i njihova podjela znatno otežana. Najvažnija

podjela je svakako ona na financijske posrednike i ostale financijske institucije.

U financijske posrednike ubrajaju se depozitne institucije (među kojima je najvažnija banka),

ugovorne institucije, investicijske institucije, i ostali financijski posrednici (investicijski

bankari, hipotekarni bankari, dileri vrijednosnih papira i brokeri vrijednosnih papira).

Ono što je bitno je distinkcija između depozitnih institucija, ugovornih institucija i

investicijskih institucija. Depozitne institucije deriviraju velike posuđujuće fondove od

depozitnih računa koji su prodani javnosti, ugovorne institucije nude legalne ugovore za

zaštitu štednje protiv rizika, investicijske institucije prodaju dionice publici i investiraju ih2.

U literaturi se susreću različiti pristupi klasifikaciji financijskih institucija, a neki od njih su:

1.) Leko3 pri podjeli financijskih institucija navodi dva pristupa:

Prvi pristup dijeli financijske institucije na: a) bankovne financijske institucije i b)

nebankovne financijske institucije koje ne ispunjavaju temeljni uvjet uvrštenja među banke,

odnosno ne primaju depozite i ne odobavaju kredite najširoj javnosti istodobno - simultano,

kao svoje glavne poslove, iako ponekad obavljaju jedan od tih poslova ili ih obavljaju oba ali

za određeni segment tržišta, kao što su npr. štedionice.

Drugi pristup dijeli financijske institucije na: a) depozitne financijske institucije koje primaju

novčana sredstva u obliku depozita i plasiraju ih na tržište u obliku kreditnog plasmana, kako

su im u pasivi najvažnije obveze po primljenim depozitima

________________ 2Veselica V.: Financijski sustav u ekonomiji, Inženjerski biro, Zagreb, 1995., str.71. 3Leko, V.:Financijskeinstitucije i tržišta, pomoćni materijal za izučavanje, Zagreb 2008., str.15.

4

a u aktivi potraživanja po odobrenim kreditima, često se nazivaju i depozitnokreditne

institucije ili depozitnokreditni kompleks financijskih institucija i b) nedepozitne financijske

institucije za koje je karakteristično da prikupljaju novčana sredstva, ali ne kreiraju obvezu

primanjem depozita.

2.) Novak4 navodi tri načina klasifikacije financijskih institucija:

- depozitne financijske institucije (komercijalne banke, štedionice i štedno – kreditne

zadruge).

- ugovorne financijske institucije (osiguravajuća društva i mirovinski fondovi).

- investicijske institucije (investicijske kompanije i investicijski fondovi, fondovi tržišta

novca i investicijski trustovi u nekretnine).

Od svih ostalih nebankovnih poduzeća, financijske se institucije razlikuju po tome što posluju

s nematerijalnom financijskom imovinom, tj. s novčanim oblicima i s financijskim

instrumentima koji reprezentiraju novac i financijsku imovinu5.

Novčana sredstva prikupljaju primanjem novčanih depozita, depozita na transakcijskim

računima, uzimanjem kredita, emisijama zadužnica, emisijama dionica mirovinske štednje

članova, prodajom udjela investicijskih fondova ili polica osiguranja.

____________________ 4Leko,V.: op.cit, str.10.

5Novak, B.: op.cit, str.38.

5

2.1. Pojam i obilježja financijskog sustava

Financijski sustav ukupnost je nositelja ponude i potražnje novčanih sredstava, financijskih

oblika – instrumenata u kojima su utjelovljena novčana potraživanja raznolikih financijskih

institucija, tokova i tehnika koji omogućavaju trgovanje novcem i novčanim viškovima,

određujući pritom cijene financijskim proizvodima.

Funkcije financijskog sustava proizlaze iz sposobnosti financijskih institucija da utječu na

smanjenje troškova nadzora, troškova likvidnosti i rizika promjene cijene, a to su: nadzorna

funkcija, funkcija pretvarača aktive i funkcija diversifikacije6.

Primarni je zadatak financijskog sustava mobilizirati sva novčana sredstva koja mogu

poslužiti kao zajam. Mobilizirajući novčanu štednju financijski sustav omogućava formiranje

i koncentraciju produktivnog kapitala i potiče rast i napredak nacionalnog gospodarstva.

Druga osnova zadaća financijskog sustava je funkcija usmjeravanja ili alokativna funkcija.

Financijski sustav usmjerava raspoloživi novčani kapital u one pothvate koji su profitabilni i

ekonomski opravdani.

Komponente financijskog sustava su financijski instrumenti, financijska tržišta i financijske

institucije. Samo poznavanje prirode i značaja financijskog sustava se najbolje razumije preko

različitih financijskih instrumenata tržišta i institucija i načina na koji se financijski zahtjevi u

modernoj ekonomiji zadovoljavajuće rješavaju7.

Na financijskom tržištu kao i na svakom tržištu gdje se odvija proces ponude i potražnje,

postoje dvije strane koje sudjeluju u tom procesu, a to su ponuđači i potražitelji za

financijskim sredstvima.

___________________ 6Saunders, A., Cornett, M., M.,: Financijska tržišta i institucije, II. izdanje, Masmedija, Zagreb, 2006., str.115.-

116. 7Veselica V.: op.cit, str.20.

6

Između ponuđača i potražitelja su dva oblika krajnjeg odnosa, a to je nesposredan financijski

tok koji se odvija bez izravne intervencije financijskih institucija te posredan financijski tok

koji je češći i odvija se uz intervenciju financijskih posrednika.

Financijsko posredovanje je postupak neizravnog transfera financijskih resursa od sektora koji

ima suficit, prema sektoru koji ima deficit, odnosno to je neizravni put kojim se kreću

financijska sredstva od kreditora prema korisnicima tih sredstava (dužnicima).

2.2. Depozitne financijske institucije

Depozitne financijske institucije su financijske ustanove koje primaju depozit-novčani ulog

koji se čuva u depozitnoj ustanovi. One su pravne osobe i bave se financijskim uslugama kao

što su: uzimanje novca od gospodarskih subjekata (pojedinaca, poduzeća i države) na čuvanje

i uporabu uz kamatu, davanje zajmova gospodarskim subjektima uz kamatu, obrt vrijednosnih

papira i deviza za svoju korist ili za korist svojih komitenata, savjetodavne i posredničke

usluge uz naknadu te usluge čuvanja uz naknadu svojim komitentima.

Postoje dvije vrste depozitnih ustanova: poslovne banke i štedne institucije koje uključuju

štedne i kreditne udruge, štedionice i kreditne unije. Sve te institucije imaju pravnu osnovu za

izdavanje čekova, štednih uloga i oročenih uloga8.

Poslovi depozitnih institucija mogu se razvrstati prema njihovu učinku na bilancu: na aktivne,

pasivne i neutralne. Aktivnim poslovima plasiraju prikupljena sredstva uz kamatu u

zajmovima i to su potraživanja banaka od građana, poduzeća i vlade koji su uzeli zajmove.

Pasivnim poslovima pribavljaju sredstva uz kamatu i time se zadužuju kod gospodarskih

subjekata (građana, vlade i poduzeća). Neutralni poslovi su razni savjetodavni, posrednički te

poslovi čuvanja koji nemaju nikakva utjecaja na bilancu stanja depozitne ustanove, a

obavljaju ih uz pristojbu.

_______________________ 8Miller, Leroy, R., Vanhoose D.,: Moderni novac i bankarstvo, Mate doo, Zagreb, 1993., str.97.

7

Depozitne institucije su visoko regulirane zbog važne uloge koju imaju u nacionalnom

financijskom sustavu jedne zemlje. Najvažnija sredstva koja pojedinci i poslovne stranke

upotrebljavaju kao sredstva za plaćanje su depoziti po viđenju.

Zbog važne uloge, depozitnim institucijama su dozvoljene posebne privilegije kao što su

pristup federalnom depozitnom osiguranju te pristup vladinoj ustanovi koja omogućuje

sredstva za likvidnost ili izvanredne upotrebe. Najznačajnija depozitna institucija je svakako

banka koja obavlja kreditne poslove i prikuplja novčana sredstva svih ekonomskih sektora:

domaćinstava, poduzeća i države.

2.3. Nedepozitne financijske institucije

Za sagledavanje cjelovite slike financijske strukture nije dovoljno promatrati samo banke i

tržišta. Nebankarski financijski posrednici važni su po tome što veliki dio njih ulaže u utržive

financijske instrumente čija se cijena u svakom trenutku može očitati na tržištu9.

Za nedepozitne financijske institucije je karakteristično da za razliku od depozitnih

financijskih institucija koje primaju novčana sredstva u obliku depozita i plasiraju na tržište u

obliku kredita, nedepozitne financijske institucije ne smiju kreirati obveze primanjem

depozita jer je to iz monetarnih razloga i zbog zaštite ulagača zakonom utvrđena povlastica

samo depozitnih financijskih institucija.

Nedepozitne institucije sve su interesantnije financijske institucije koje se bave financijskim

derivatima (fortfaiting, leasing i faktoring tvrtke, institucije koje su izdavači kreditnih kartica,

clearing institucije, garantne agencije). U nedepozitne institucije spadaju: mirovinski fondovi,

investicijski fondovi, osiguravajuće institucije, financijske kompanije, brokerske kuće i slične

institucije.

_________________ 9Šonje, V.: Veza koja nedostaje, kako povezati razvitak tržišta kapitala i gospodarski rast, Arhivanalitika,

Zagreb, 2005., str.54.

8

Mirovinski fondovi u razvijenim tržišnim privredama su jedan od najznačajnijih sudionika

na tržištima kapitala i novca prvenstveno na strani potražnje. Oni postoje kako bi prikupili

štednju milijuna osiguranika tijekom njihovog radno vijeka, ulaganjem u odgovarajuću

financijsku imovinu te osiguranicima nakon umirovljenja isplatili iz tako stvorene imovine

primjerenu mirovinu10

.

Postoje obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi. Obvezni mirovinski fond je onaj u kojem

se obvezno osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane štednje osiguranici osigurani

prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i drugih zakona. Dobrovoljni mirovinski

fond je onaj u kojem se dobrovoljno osiguravaju osobe na temelju individualne kapitalizirane

štednje.

Investicijski fondovi su kanali putem kojih se uštede velikog broja pojedinačnih investitora

mogu usmjeriti u obveznice, dionice ili vrijednosnice na tržištu novca. Ova društva su

posebno privlačna malim investitorima kojima nude profesionalne usluge upravljanja velikim

portfeljom vrijednosnica, odnosno investicijskim fondovima koji tako nastaju.

Kupnjom vrijednosnica koje nudi investicijski fond, mali štediša postiže veću stabilnost cijena

i smanjuje rizik, dobiva mogućnost kapitalne dobiti, te posredan pristup vrijednosnicama s

visokim prinosom koje se mogu kupovati samo u velikim blokovima. Fondovi pri formiranju

svog portfelja imovine mogu težiti različitim ciljevima pa ih prema tome možemo svrstati u

rastuće fondove, fondove dohotka i uravnotežene fondove11.

Osiguravajuća društva su financijske institucije koje prikupljaju štednju pojedinaca i

porodica, a zatim najvećim dijelom daju dugoročne zajmove ili ulažu u dugoročne

vrijednosne papire na tržištu kapitala. No njihova glavna funkcija je zaštita od različitih vrsta

rizika12

.

_________________________ 10

Cingula, M.; Klačmer, M.: op.cit., str.316. 11

Ibidem., str.104. 12

Novak, B.:op.cit., str.265.

9

Osiguravajuća društva se danas ubrajaju u skupinu institucionalnih investitora koji su svojom

imovinom i načinom poslovanja stekli pravo da sudjeluju u kreiranju većine razvojnih procesa

na financijskom tržištu. S druge strane, iz razloga što su organizirani kao klasična dionička

društva, i sama osiguravajuća društva su predmet ulaganja.

Društvo za osiguranje može obavljati poslove životnih i neživotnih osiguranja. Poslovi

životnih osiguranja dijele se na osiguranje života i rentno osiguranje. Poslovi neživotnih

osiguranja razvrstavaju se na slijedeće skupine osiguranja: osiguranje od nezgode,

zdravstveno osiguranje, osiguranje cestovnih vozila, osiguranje zračnih letjelica, osiguranje

plovila, ostala osiguranja imovine, osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila,

osiguranje od požara i elementarnih nepogoda.

Brokerska društva su burzovni posrednici koji na burzama posreduju između zainteresiranih

prodavatelja i kupaca predmeta burzovnog poslovanja. Brokersko društvo, dioničar ili član

brokerskog društva, pravna ili fizička osoba koja je povezana s brokerskim društvom na način

da ima dionice ili udjele u pravnoj osobi koja je dioničar ili član toga brokerskog društva, ne

smiju imati dionice ili poslovne udjele u drugom brokerskom društvu13.

Proces poslovanja brokerskog društva započinje tako da investitor koji je najčešće iz javnosti

otvara svoj račun kod jednog ili više posrednika i tako postaje njihov komitent. Veći

investitori poput trgovca robom, izvoznika ili investicijskih banaka kupuju članstvo na jednoj

ili više burzi, oni ne moraju plaćati posrednike. Na taj način imaju manje troškove trgovanja

jer ne plaćaju nikome za posredovanje, a i dobiju izravan pristup parketu burze.

Članovi burze kako bi prikrili izvor transakcije često daju određene naloge za kupnju ili

prodaju preko nezavisnog posrednika. Svi burzovni posrednici trebaju prisegnuti da će se u

radu pridržavati pravila, statuta, uzanaca burze.

_______________________ 13

Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Narodne novine, br.84/02.

10

Leasing je u modernom poslovanju u svijetu prisutan već više od 40 godina, te predstavlja

posebnu metodu srednjoročnog i dugoročnog financiranja koji se temelji na korištenju a ne na

posjedovanju nekog investicijskog dobra. Postoji mnoštvo leasing aranžmana, zbog toga i

nema njihove jedinstvene klasifikacije, međutim razlikuju se dva osnovna tipa leasinga, a to

su poslovni ili operativni leasing i financijski leasing.

Posao operativnog leasinga pravni je posao u kojem davatelj leasinga na temelju

kupoprodajnog ugovora s dobavljačem objekta leasinga stječe pravo vlasništva nad objektom

leasinga i primatelju leasinga na temelju ugovora o operativnom leasingu odobrava pravo

korištenja tog objekta leasinga na određeno razdoblje. Primatelj leasinga za navedeno plaća

određenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga te

nema određenu opciju kupnje, već nakon isteka ugovora vraća objekt leasinga davatelju

leasinga.

Posao financijskog leasinga pravni je posao u kojem davatelj leasinga na temelju

kupoprodajnog ugovora s dobavljačem objekta leasinga stječe pravo vlasništva na objektu

leasinga i primatelju leasinga na temelju ugovora o financijskom leasingu odobrava pravo

korištenja tog objekta leasinga na određeno razdoblje. Primatelj leasinga za navedeno plaća

davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, snosi

troškove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje može steći pravo vlasništva nad

tim objektom leasinga po određenoj cijeni koja je u trenutku izvršenja te opcije manja od

stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku.

Faktoring se, kao posebna metoda financiranja, u praksi realizira putem ugovora o

faktoringu. Ugovor o faktoringu je pravna transakcija zasnovana na instituciji doznake putem

koje kreditor faktoru (uglavnom specijaliziranim tvrtkama) doznačuje tražbinu. Faktoring ima

nekoliko uobičajenih funkcija od kojih je prva i najvažnija financiranje (dobavljača). Ostale

funkcije faktoringa poput plaćanja unaprijed, knjigovodstva, ustanovljavanja potraživanja,

naplate potraživanja, zaštite od neizvršene naplate, su također vrlo važne14.

__________________________ 14

Spasić, I.; Bejatović, M.; Dukić-Mijatović, M:Faktoring – instrument financiranja u poslovnoj praksi –

nekoliko važnih pravnih aspekata, Ekonomska istraživanja, broj 1, 2012., str.191.-211.

11

Trgovinska praksa je razvila brojne oblike ugovora o fakoringu. Usprkos njihovoj

raznolikosti, sve vrste ugovora o faktoringu imaju neke zajedničke karakteristike u smislu

predmeta, zaključka, učinka, raskida itd.

12

3. KARAKTERISTIKE FINANCIJSKOG SUSTAVA U REPUBLICI

HRVATSKOJ

Stupanj razvijenosti financijskih tržišta i institucija u Republici Hrvatskoj je u skladu s

njezinim stupnjem gospodarskog razvoja. Uz razvijen bankarski sustav, koji je dominantan u

hrvatskom financijskom sustavu, nerazvijeno je tržište novca, tržište kapitala ali i druge

financijske institucije15

.

Bankocentrična financijska struktura ne bi, sama po sebi, trebala biti prepreka rastu i razvoju

ekonomije. Bitna je i dostupnost financijskih usluga. Međutim, isto tako aktivno i likvidno

tržište kapitala predstavlja nužnu sastavnicu financijskog sustava čija važnost ne nestaje niti

na savršeno integriranom tržištu16.

3.1. Financijski sustav u Republici Hrvatskoj

Financijski sustav neke zemlje čine njezina valuta, platni sustav, financijska tržišta,

financijske institucije te institucije koje reguliraju i nadziru njihov rad. Domaća valuta u

Republici Hrvatskoj je kuna.

U Republici Hrvatskoj dominantnu poziciju u financijskom sustavu zauzimaju poslovne

banke, čiji rad regulira i nadzire središnja banka – Hrvatska narodna banka (HNB). Poslovne

banke najaktivnije su financijske institucije, i u platnom sustavu, i na sva tri financijska

tržišta: novčanom, deviznom i tržištu kapitala17.

_____________________________ 15

Novak, B.: op.cit, str.1. 16Dalić, M.: Usporedna analiza hrvtaskog financijskog sustava i financijskih sustava naprednih tranzicijskih

zemalja, Privredna kretanja i ekonomska politika, vol.2, no.92, 2002., str.27.-52. 17

http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijska_sustav-1.htm

13

Na tržištu kapitala banke se pojavljuju u dvostrukoj ulozi, neposredno pozajmljujući kapital

fizičkim osobama te pravnim osobama koje nemaju neposredan pristup tržištu kapitala, i

ulažući u instrumente tržišta kapitala koje su izdale pravne osobe koje imaju neposredan

pristup tom tržištu.

Ukupan broj banaka u Republici Hrvatskoj na kraju prve polovine 2011. godine uključivao je

šest velikih banaka, tri srednje banke i 24 male banke što se može vidjeti iz tablice 1.

Tablica 1: Grupe banaka i udio njihove imovine u imovini svih banaka u Republici

Hrvatskoj od 2008. – 2010. godine, u %

Izvor: http://www.hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-23.pdf

Distribucija banaka u navedene tri grupe banaka usporedivih značajki nije se promijenila u

odnosu na stanje na kraju 2010. godine. Znatnija promjena nije zabilježena niti u raspodjeli

tržišnih udjela među grupama banaka, što je posljedica blagih i gotovo ujednačenih kretanja

imovine pojedinih grupa banaka te banaka u cjelini.

14

2008. 2009. 2010. 2011.

Broj

banaka

Udio Broj

banaka

Udio Broj

banaka

Udio Broj

banaka

Udio

Velike

banke

6 79,4 6 82,7 6 82,1 6 82,3

Srednje

banke

4 12,4 3 9,1 3 9,0 3 9,0

Male

banke

24 8,1 25 8,2 24 8,9 24 8,7

Ukupno 34 100,0 34 100,0 33 100,0 33 100,0

Grupi velikih banaka i nadalje je pripadao najveći tržišni udio, odnosno 82,3% ukupne

imovine svih banaka. U odnosu na kraj 2010. taj je udio neznatno porastao zbog porasta

imovine grupe velikih banaka za 1,8%, što je bilo više od rasta imovine ostalih grupa banaka

te banaka u cjelini.

Nešto niža stopa rasta imovine zabilježena je kod srednjih banaka (1,5%), a udio imovine

srednjih banaka u ukupnoj imovini svih banaka iznosio je 9,0%, što je jednako njezinu udjelu

na kraju 2010. godine. Vrlo niska stopa rasta imovine od samo 0,2% ostvarena je kod grupe

malih banaka, zbog čega se udio imovine malih banaka u ukupnoj imovini svih banaka

smanjio na 8,7%.

Uz poslovne banke, bankarski sektor financijskih posrednika u Republici Hrvatskoj čine još

stambene štedionice te štedne banke i kreditne unije. Stambene štedionice potiču nacionalnu

štednju i stambeno zbrinjavanje tako što prikupljaju štednju fizičkih osoba s ciljem da je

nakon zakonski propisanog roka plasiraju tim istim osobama u obliku povoljnih stambenih

kredita.

Tijekom 2011. godine u sustavu je poslovalo pet stambenih štedionica, a vlasnička struktura

ostala je nepromijenjena. Jedna je štedionica bila u većinskome domaćem vlasništvu, a

preostale četiri u većinskom (izravnom ili neizravnom) vlasništvu stranih dioničara. Njihova

je imovina na kraju prve polovine 2011. činila 96,5% ukupne imovine svih stambenih

štedionica, dok se preostalih 3,5% odnosilo na imovinu stambene štedionice u domaćem

vlasništvu, koja rastom malo bržim od prosjeka svih štedionica nastavlja povećavati svoj

udio18

. Unatoč državnim poticajnim sredstvima njihov značaj u financijskom sustavu

relativno je malen.

______________________________ 18

http://www.hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-23.pdf

15

Iako tri četvrtine hrvatskog financijskog sustava čine banke, primjetan je trend pada udjela

banaka. Tako je udjel aktive banaka u ukupnoj aktivi financijskog sustava sa 87,5 % u 2003.

godini pao na 72,7 % u 2007. godini što je prikazano u tablici 2. Odmah iza njih slijede

leasing društva i osigravajuća društva te ostali financijski posrednici čiji udio u % aktive

pojedinačno ne prelazi 8%.

Tablica 2: Relativna važnost financijskih posrednika u Republici Hrvatskoj od 2000.-

2011. godine (u % aktive)

Izvor: http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2011/h-god-2011.pdf

16

Financijska

institucija

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Banke 87 87,5 85,0 83,4 81,5 78,8 75,5 72,7 76,3 75,3 77,8 76,9

Otvoreni

investicijski

fondovi

0,2 0,9 1,4 1,3 1,6 2,7 4,0 6,3 2,0 2,4 2,7 2,3

Zatvoreni

investicijski

fondovi

3,0 2,3 1,6 0,4 0,4 1,1 0,6 0,8 0,4 0,4 0,4 0,3

Investicijski

fondovi osnovani

posebnim

zakonima

2,4 1,8 1,2 1,0 0,8

Osiguravajuća društva

6,8 5,9 5,7 5,4 5,2 5,1 4,9 4,9 5,3 5,6 6,2 6,0

Stambene

štedionice

0,4 0,8 1,1 1,5 1,8 1,8 1,5 1,3 1,4 1,3 1,4 1,5

Obvezni

mirovinski

fondovi

1,1 2,0 2,9 3,6 3,9 4,4 4,7 5,8 7,3 7,8

Dobrovoljni

mirovinski

fondovi

0,1 0,1 0,2 0,2 0,3 0,4 0,3

Štedno-kreditne

zadruge

0,9 0,6 0,6 0,6 0,5 0,5 0,4 0,3

Kreditne unije 0,0 0,0 0,0

Društva za lizing 1,7 2,0 3,6 5,4 6,0 6,3 6,7 6,4 7,2 6,7 5,6 4,9

Factoring

društva

0,9 1,3 1,4 1,1

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Funkcioniranje platnog sustava u zemlji regulira i nadzire Hrvatska narodna banka (HNB). Na

novčanom tržištu poslovne banke prikupljaju slobodna novčana sredstva i pozajmljuju ih

fizičkim i pravnim osobama. Banke pozajmljuju likvidnost i međusobno na tzv.

međubankovnom tržištu, a povremeno uzajmljuju likvidnost na novčanom tržištu i od drugih

pravnih osoba koje nisu banke. Banke to mogu činiti neposredno ili uz posredovanje Tržišta

novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. (poznato kao Tržište novca Zagreb, TNZ).

Ulagati u instrumente tržišta kapitala mogu i sve druge pravne i fizičke osobe, uz

posredovanje licenciranih brokera, koji tim instrumentima trguju preko Zagrebačke burze (ZB

ili, engleskom kraticom, ZSE). Za urednu namiru transakcija kupnje i prodaje vrijednosnih

papira na domaćem tržištu kapitala zaduženo je Središnje klirinško depozitarno društvo

(SKDD).

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ima ulogu razvojne i izvozne banke osnovane

sa svrhom kreditiranja obnove i razvoja hrvatskoga gospodarstva. Interese bankarskog sektora

kod nadzorno-regulatornih institucija i u javnosti zastupaju Hrvatska udruga banaka (HUB) i

Udruženje banaka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Uz aktivnosti HNB-a i HANFA-e, glatko funkcioniranje hrvatskoga financijskog sustava

ovisi i o aktivnostima nekih drugih nadzorno-regulatornih i pomoćnih financijskih institucija.

To su, primjerice, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB),

koja nadzire sustav zaštite depozita kod bankarskih financijskih posrednika, i Uprava za

financijski sustav Ministarstva financija RH, koja u suradnji s drugim institucijama priprema

zakonske prijedloge iz sfere financijskog poslovanja.

Tu su također Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), Središnji registar osiguranika

(Regos) i Financijska agencija (Fina), institucije koje pružaju specifične pomoćne uloge

ostalim sudionicima na domaćem financijskom tržištu.

17

3.2. Obilježja nedepozitnog sektora u Republici Hrvatskoj

U Hrvatskoj je donekle izgrađena struktura nedepozitnih financijskih institucija od kojih neke

prije nisu postojale (mirovinski i investicijski fondovi), a neke nisu poslovale kao tržišne

financijske institucije. Uspostavljen je zakonski i regulatorni okvir i osnovna struktura tržišta

vrijednosnih papira.

U ovom dijelu diplomskog rada obrađene su nedepozitne financijske institucije kroz slijedeća

poglavlja: osiguravajuća društva u Republici Hrvatskoj, mirovinski fondovi u Republici

Hrvatskoj, investicijski fondovi u Republici Hrvatskoj, leasing društva, faktoring društva i

brokerska društva u Republici Hrvatskoj.

3.2.1. Osiguravajuća društva u Republici Hrvatskoj

Uvjeti i načini obavljanja poslova u društvima koja se bave osiguranjem imovine i osoba te

nadzor nad njihovim poslovanjem uređuju se u Republici Hrvatskoj Zakonom o osiguranju19.

Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, obavljanje

unutarnje revizije i revizije društava za osiguranje, postupak likvidacije i stečaja, obavljanje

poslova zastupanja i posredovanja u osiguranju, ovlasti nadzornog tijela te obavljanje

nadzora. Uređuje se i zaštita potrošača, udruga (pool) osiguranja i reosiguranja, Hrvatski ured

za osiguranje te oblik udruživanja osiguravatelja.

Poslovi osiguranja, u smislu ovoga Zakona, su sklapanje i ispunjavanje ugovora o neživotnom

i životnom osiguranju, odnosno reosiguranju, osim obveznih socijalnih osiguranja.

Osiguravajuća društva važna su za tržište kapitala zato jer mogu svoje novčane viškove

usmjeriti u kupnju dionica čime povećavaju potražnju za vrijednosnim papirima. Društvo za

osiguranje može biti osnovano kao dioničko društvo ili društvo za uzajamno osiguranje.

___________________ 19

Narodne novine, br.151/05.

18

Dioničko društvo za osiguranje je dioničko društvo koje je upisano u sudski registar na

temelju dozvole Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za obavljanje poslova

osiguranja.

Društvo za uzajamno osiguranje je pravna osoba koja je upisana u sudski registar na

temelju dozvole Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a može obavljati poslove

osiguranja samo za svoje članove po načelu uzajamnosti. Društvo za uzajamno osiguranje

može osnovati najmanje 250 osoba. Društvo za uzajamno osiguranje ne može obavljati

poslove reosiguranja.

Reosiguranje je prenošenje viška rizika iznad samopridržaja društva za osiguranje društvu za

osiguranje koje obavlja poslove reosiguranja. Društvo za osiguranje mora reosiguranjem

pokriti samo onaj dio preuzetih osiguranih rizika koji prema tablicama maksimalnog pokrića

prelaze udjele u kompenzaciji rizika. Društvo za osiguranje koje obavlja poslove reosiguranja

može biti osnovano samo kao dioničko društvo20.

U 2011. godini na tržištu osiguranja poslovalo je 1 društvo za reosiguranje i 27 društava za

osiguranje, od kojih je 7 društava obavljalo isključivo poslove životnih osiguranja, 10

društava isključivo poslove neživotnih osiguranja, dok je preostalih 10 društava za osiguranje

obavljalo poslove životnih i neživotnih osiguranja.

_____________________ 20

http://www2.hgk.hr/en/depts/banks/Trziste_osiguranja_2009_web.pdf

19

Grafikon 1: Broj društava za osiguranje i društava za reosiguranje u Republici

Hrvatskoj, od 2002. - 2011. godine

Izvor: http://www.huo.hr/hrv/publikacije-i-statistika/18/publikacije-arhiva/2011

Iz grafikona 1 je vidljivo da tržište osiguranja u Republici Hrvatskoj karakterizira dominacija

„složenih“ društava za osiguranje s obzirom na skupinu osiguranja koju društva obavljaju.

U 2008. godini došlo je, nakon više godina dvoznamenkastog porasta do usporavanja rasta

tržišta osiguranja, jer je ostvarenih 9,69 milijardi premije osiguranja bilo svega 6,9% više od

premije 2007. godine. U 2009. godini dogodio se i pad premije, koji je nastavljen u 2010. i

2011. godini što se može vidjeti iz tablice 3.

20

Tablica 3: Udio zaračunate bruto premije osiguravajućih društava u BDP-u, u

Republici Hrvatskoj, od 2003.- 2011. godine, u tis. kuna i %


Udio ukupne premije u BDP-u u 2011. godini je iznosio 2,68% što je nastavak trenda pada od

2007. godine i najviše razine od 2,85%. Udio premije neživotnih osiguranja u BDP-u u 2011.

godini je iznosio 1,97%, a udio premije životnog osiguranja 0,71%. U odnosu na 2010.

navedeni pokazatelji ukazuju na smanjenje značaja premije osiguranja u odnosu na BDP.

Ukupna premija je u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu smanjena za -1,1%, a iznosila je

na kraju 2011. godine 9,15 mlrd kuna. Time je nastavljen pad ukupne premije osiguranja koji

je na kraju 2010. godine iznosio -1,8%. U razdoblju između 2005. i 2007. godine stope rasta

su bile i dvoznamenkaste, a 2008. godine stopa rasta iznosila je 6,9%, u 2009. započinje pad

ukupne premije osiguranja koji je u toj godini iznosio -2,8%.

21

Godina

Ukupna

zaračunata bruto

premija

Indeks

Udio

u

bdp-

u %

Zaračunata

bruto

premija

neživotnih osiguranja

Indeks Udio

u

bdp-

u %

Zaračunata

bruto

premija

životnih osiguranja

Indeks Udio

u

bdp-

u %

2003. 6.067.042 108,8 2,65 4.717.061 106,6 2,06 1.349.981 117,1 0,59

2004. 6.626.867 109,2 2,68 5.057.446 107,2 2,04 1.569.421 116,3 0,63

2005. 7.350.074 110,9 2,76 5.454.305 107,8 2,05 1.895.769 120,8 0,71

2006. 8.180.156 111,3 2,81 6.015.094 110,3 2,07 2.165.061 114,2 0,74

2007. 9.064.932 110,8 2,85 6.582.189 109,4 2,07 2.482.743 114,7 0,78

2008. 9.686.102 106,9 2,81 7.140.327 108,5 2,07 2.545.775 102,5 0,74

2009. 9.411.336 97,2 2,81 6.922.661 97,0 2,07 2.488.675 97,8 0,74

2010. 9.245.543 98,2 2,76 6.787.860 98,1 2,03 2.457.683 98,8 0,73

2011. 9.145.245 98,9 2,68 6.713.977 98,9 1,97 2.431.268 98,9 0,71

Životna osiguranja su ostvarila također pad na razini ukupne premije u 2011. godini od -1,1%

i završila istu godinu s 2,43 mlrd kuna premije životnog osiguranja. Udio životnih osiguranja

u ukupnoj premiji iznosio je 26,6% u 2011. godini, (istovjetan kao i u 2010., a viši nego 26,4

% u 2009. godini, dok je u 2007. godini bio na najvišoj razini 27,4%).

U strukturi ukupne premije osiguranja vrsti osiguranja u 2011. godini ključan udio od 32,10%

i dalje ima osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila što je vidljivo iz tablice 4.

Slijedi ga životno osiguranje sa 26,59%, osiguranje cestovnih vozila čini 8,72% ukupne

premije, ostala osiguranja imovine 8,27%, osiguranje od požara i elementarnih šteta 6,19%,

osiguranje od nezgode 5,66% i ostale vrste osiguranja čine 12,48% .

Tablica 4: Struktura ukupne premije osiguranja prema vrsti osiguranja u Republici

Hrvatskoj, od 2008. - 2011. godine, u %

Izvor: http://www.ripe.hanfa.hr/hr/publiciranje/statistike/

Zaračunata premija osiguranja po stanovniku u Hrvatskoj u proteklih deset godina raste s

iznimkom 2009. i 2010. godine kada je zabilježen blagi pad (tablica 5).

22

Vrste osiguranja

2008.

2009.

2010.

2011.

Osiguranje od odgovornosti za

upotrebu motornih vozila

30,17% 31,5% 31,26% 32,10%

Ostalo 16,24% 15,25%

13,9% 12,48%

Životna osiguranja 22,10% 22,77% 22,70% 26,59%

Osiguranje od nezgode 5,65% 5,81% 5,75% 5,66%

Osiguranje od požara i elementarnih šteta

5,83% 6,22% 6,20% 6,19%

Ostala osiguranja imovine 8,09% 8,22% 8,26% 8,27%

Osiguranje cestovnih vozila 11,91% 10,67% 9,61% 8,72%

Tablica 5: Struktura ukupne premije osiguranja po stanovniku u Republici Hrvatskoj,

od 2002.-2011. godine, u tis. kuna


Tako je 2002. godine premija po stanovniku iznosila 1.257 kn, a u 2010. godini 2.084 kune,

što je rast od 66%. U spomenutom razdoblju hrvatsko osigurateljno tržište može se

okarakterizirati kao stabilno s dosta pozitivnih i manje problematičnih značajki. Samostalne

tržišne aktivnosti društava poticane su mjerama ekonomske politike, prije svega stabilnošću

domaće valute i poreznim olakšicama za životna osiguranja. U takvim okolnostima i s

povećanjem osigurateljne svijesti o važnosti osiguranja, došlo je do značajnog rasta životnog

osiguranja.

Svojim dolaskom u našu zemlju strana osiguravajuća društva, osim što su prepoznala

financijski interes, bitno su utjecala na razvoj i odnose na tržištu osiguranja. Na tržište su

uveli nove proizvode, često uz korištenje novih tehnologija rada.

23

Godina Premija po vrsti osiguranja Ukupna zaračunata

premija po stanovniku neživot život

2002. 998 260 1257

2003. 1062 304 1366

2004. 1139 354 1493

2005. 1228 427 1655

2006. 1355 488 1842

2007. 1484 560 2043

2008. 1610 574 2184

2009. 1563 562 2125

2010. 1534 556 2090

2011. 1525 552 2087

Od ukupno iskazane aktive u 2011. godini, čak 76% odnosi se na ulaganja, 7,2% na

potraživanja, 7,3% na materijalnu imovinu te na udjel reosiguranja u tehničkim pričuvama 4%

što se može vidjeti iz tablice 6.

Tablica 6: Struktura aktive društava za osiguranje i društava za reosiguranje u

Republici Hrvatskoj, od 2008. - 2011. godine, u tis. kuna


Ostale stavke aktive (nematerijalna imovina, ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog

osiguranja, odgođena i tekuća porezna imovina, ostala imovina i plaćeni troškovi budućeg

razdoblja i nedospjela naplata prihoda) čine 5,3% ukupne aktive.

U strukturi pasive najveći udjel (72,4%) zauzimaju tehničke pričuve, bruto iznos u visini od

19,3 milijarde kuna, koje su u odnosu na 2007. porasle 2 milijarde kuna ili 11,4%. Time je

njihov udjel u ukupnoj pasivi povećan sa 71,0% u 2007. na 72,4% u 2008. godini što se može

vidjeti iz tablice 7.

24

2008. 2009. 2010. 2011.

AKTIVA

Potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital

Nematerijalna imovina 105.143 120.065 125.675 97.992

Materijalna imovina 2.095.018 2.534.096 2.507.050 2.343.189

Ulaganja 18.735.973 20.584.892 22.699.282 24.283.214

Ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnih osiguranja

426.657 521.607 630.662 694.621

Udio reosiguranja u tehničkim

pričuvama 985.326 978.744 1.076.726 1.271.603

Odgođena i tekuća porezna imovina

132.197 77.381 57.836 71.555

Potraživanja 2.435.920 2.352.675 2.288.982 2.304.209

Ostala imovina 414.667 392.223 313.283 419.234

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata

prihoda

359.194 357.945 415.178 437.031

UKUPNO AKTIVA 25.690.094 27.919.627 30.114.673 31.922.647

Tablica 7: Struktura pasive društava za osiguranje i društava za reosiguranje u

Republici Hrvatskoj, od 2008. - 2011. godine, u tis. kuna


U ukupnim obvezama djelatnosti osiguranja u 2008, na tehničke pričuve odnosi se 72,4%,

17,6% na kapital i rezerve, 4,4% na ostale obveze, dok se na ostale stavke (financijske

obveze, tehničke pričuve životnih osiguranja kada ugovaratelj snosi rizik ulaganja, depozite

zadržane iz posla predanog u reosiguranje, ostale obveze, odgonenu i tekuću poreznu obvezu i

odgoneno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja) odnosi 5,7% pasive djelatnosti

osiguranja.

25

PASIVA 2008. 2009. 2010. 2011.

Kapital i rezerve 4.374.124 5.169.174 5.463.531 5.942.199

Obveze drugoga reda (podređene obveze)

167.065 141.630 41.808

Tehničke pričuve 18.742.062 20.029.095 21.381.633 22.450.342

Tehničke pričuve životnih osiguranja kada ugovaratelj snosi rizik ulaganja

407.306 518.864 629.952 690.605

Ostale pričuve (Neosigurateljno -

tehničkepričuve (pričuve za ostale rizike i

troškove)

39.522 97.421 99.800 100.962

Odgođena i tekuća porezna obveza 53.258 200.207 352.557 393.316

Depoziti zadržani iz posla predanoga u reosiguranje

233.062 276.569 357.005 416.568

Financijske obveze 531.049 137.966 185.219 216.513

Ostale obveze 1.072.927 1.101.325 1.225.577 1.358.132

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja

236.784 221.942 277.771 312.203

UKUPNA PASIVA 25.690.094 27.919.627 30.114.673 31.922.647

Udio imovine osiguratelja u financijskom sektoru polagano ali kontinuirano raste.

Matematička pričuva osiguranja života, koja je glavni dugoročni fond u osiguranju iznosila je

u 2011. godini 12,9 milijardi kuna, u 2010. godini 12 milijardi kuna, u 2009. godini 10,5 a u

2008. godini 9,4 milijardi kuna. Porast imovine osiguratelja, koja jamči ispunjenje njihovih

obveza, dobar je znak stabilnosti cijelog sustava osiguranja. Međutim smanjivanje premija u

posljednjim godinama ukazuje na probleme u realnom sektoru hrvatskog gospodarstva.

Deindustrijalizacija i dramatičan pad građevinarstva dovode do stagnacije premija imovine a

smanjeni dohoci stanovništva utječu na manju potražnju za privatnim osiguranjima.

Financijski rezultati u 2011. godini znatno su bolji zbog smanjivanja šteta, što je vrlo

pozitivno, ali bez porasta BDP-a ne može se očekivati brži razvoj djelatnosti osiguranja.

26

3.2.2. Mirovinski fondovi u Republici Hrvatskoj

Osnivanje i poslovanje mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o

obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima21. Mirovinska reforma u Republici

Hrvatskoj, čija je prva faza započela 1999. godine, a druga 2002. godine donijela je značajnije

promjene u strukturi mirovinskog sustava.

Prije reforme mirovinski sustav bio je jednodijelni, obvezan i javni sustav utemeljen na

tekućem financiranju i definiranim davanjima, međutim takav sustav je bio neodrživ.

Promjenom strukture i izvora financiranja mirovina, kao i prenošenje odgovornosti s države

na pojedinca cilj provedene mirovinske reforme bila je stabilizacija cjelokupnog mirovinskog

sustava. Reformom je izmjenjena struktura mirovinskog sustava koji se temelji na tri stupa.

U 1. mirovinski stup vrši se isplata na temelju međugeneracijske solidarnosti, odnosno iz

bruto plaće zaposlenika se isplaćuje 15% doprinosa što odlazi Hrvatskom zavodu za

mirovinsko osiguranje za financiranje mirovina sadašnjim umirovljenicima. Samo u prvom

stupu ostali su trajno osigurani zatečeni umirovljenici i osiguranici starijiod 50 godina,

odnosno oni između 40 i 50 godina koji se nisu opredijeli za drugi stup pa mirovinu ostvaruju

samo iz tog oblika osiguranja. Svi ostali osiguranici ostaju u prvom stupu, ali sudjeluju i u

kapitaliziranome modelu.

2. mirovinski stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji dijela mirovinskih

doprinosa. Zatečeni osiguranici, mlađi od 40 godina, odnosno oni između 40 i 50 godina koji

su se za to dobrovoljno opredijelili, dio svog doprinosa ulažu u drugi stup obvezne

kapitalizirane štednje u mirovinskom fondu koji sami odaberu. Tri četvrtine doprinosa te

kategorije osiguranika ide u prvi stup, a jedna četvrtina u drugi stup. Osiguranici koji su

sigurani u drugom stupu ostvaruju dvije mirovine – iz prvoga i drugog stupa.

________________ 21

Narodne novine, br.49/99, 63/00, 103/03, 177/04, 140/05, 71/07, 124/10, 114/11.

27

3. mirovinski stup utemeljen je, kao i drugi, na kapitalnom financiranju, definiranim

doprinosima i osobnim štednim računima. Međutim, za razliku od drugog stupa, riječ je o

dobrovoljnome mirovinskom osiguranju. U njemu se osiguravajusamo one osobe koje se

same žele dodatno osigurati od rizika starosti, invalidnosti i smrti, odnosno ne postoji obveza

osiguranja. Treći stup temelji se na štednji sličnoj životnom osiguranju, pri čemu svaki

sudionik samostalno odlučuje o visini uloga i roku štednje. Osiguranik trećeg stupa može biti

bilo koja punoljetna osoba koja ima prebivalište u Hrvatskoj22.

S početkom druge faze mirovinske reforme 2002. godine poslovalo je osam mirovinskih

fondova, od čega sedam obveznih i jedan otvoreni dobrovoljni mirovinski fond što se vidi iz

grafikona 2. Situacija se nakon 2002. godine mijenja kada se broj obveznih mirovinskih

fondova smanjio sa 7 na 4 fonda, dok se broj dobrovoljnih mirovinskih fondova povećavao.

Grafikon 2: Broj mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj, u razdoblju od 2002.-

2011. godine

Izvor:http://www.ripe.hanfa.hr/hr/publiciranje/statistike/

_____________________________________ 22Bejaković, P.: Obilježja i učinci kapitalizirane obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje u Hrvatskoj, Rev. soc.

polit., god. 19, br. 2, str. 219.-230., Zagreb 2012.

28

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi počinju s radom 2004. godine kada su osnovani

zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi AZ Dalekovod, AZ VIP zatvoreni dobrovoljni

mirovinski fondovi, Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Hrvatskog liječničkog

sindikata i Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Sindikata pomoraca Hrvatske.

Od 2003. godine posluju četiri obvezna mirovinska fonda: Raiffeisen obvezni mirovinski

fond, PBZ Croatia Osiguranje obvezni mirovinski fond, AZ obvezni mirovinski fond i Erste

Plavi obvezni mirovinski fond. Obvezni mirovinski fondovi (OMF) krajem 2011. imali su

ukupno 1,60 milijuna članova što je vidljivo iz tablice 8, otvoreni dobrovoljni mirovinski

fondovi 184 000 članova, a zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi gotovo 18 000 članova.

Tablica 8: Članstvo u mirovinskim fondovima u Republici Hrvatskoj, u razdoblju od

2002.- 2011. godine


Tako je u raznovrsnim oblicima obveznog i dobrovoljnog kapitaliziranog mirovinskog

osiguranja bilo ukupno 1,83 milijuna osoba. U odnosu na 985 000 osoba koliko je bilo

osigurano u početnoj 2002. godini to je povećanje za 53%.

29

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Obvezni

mirovinski fondovi 983.310 1.070.932 1.163.644 1.248.931 1.322.010 1.395.693 1.475.729 1.522.149 1.561.454 1.604.336

Otvoreni

dobrovoljni

mirovinskifondovi

1.345 8.733 30.022 51.121 75.161 103.923 127.738 146.410 169.851 184.125

Zatvoreni

dobrovoljni

mirovinski fondovi

1112 5336 10.633 11.943 17.285 17.733 17.618 18.155

Ukupno 984.655 1.079.705 1.194.778 1.305.388 1.407.804 1.511.559 1.620.752 1.686.292 1.748.923 1.806.616

S povećanjem broja mirovinskih fondova raste i njihova imovina što se može vidjeti iz tablice

9. Imovina mirovinskih fondova je na kraju 2002. godine iznosila 2.040 milijardi kuna, a na

kraju 2011. godine 43.035 milijardi kuna što je povećanje od 4,74%.

Tablica 9: Neto imovina mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj, od 2002. - 2011.

godine, u tis. kuna


Obzirom na konstantan rast imovine, mirovinski fondovi imaju značajan utjecaj na razvoj

cijelokupnog financijskog tržišta. Posljednjeg desetljeća kretanja u hrvatskom mirovinskom

sustavu bila su izrazito nepovoljna jer se pogoršavao omjer osiguranika i umirovljenika uz

istovremeno smanjenje prihoda od doprinosa i rast izdataka.

Tako je primjerice početkom 1990-ih omjer zaposlenih i umirovljenika iznosio 3:1, omjer se

smanjivao tijekom tranzicijskog razdoblja, 2008. godine iznosio je 1,41:1, a 2010. godine je

pao na samo 1,26:123.

_______________________ 23

http://www.huo.hr/hrv/bilten/19/

30

2002. 2003. 2004. 2005 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Obvezni

mirovinski

fondovi

2.036.920 4.677.336 7.913.238 11.714.215 15.919.423 21.001.886 22.590.933 29.264.636 36.328.054 41.067.099

Otvoreni

dobrovoljni

mirovinski

fondovi

3.198 29.591 95.682 206.269 397.335 692.810 799.665 1.144.809 1.472.212 1.642.130

Zatvoreni

dobrovoljni

mirovinski

fondovi

1.235 7.682 60.303 119.082 148.378 218.343 287.794 326.598

Ukupno 2.040.118 4.706.927 8.010.155 11.928.166 16.377.061 21.813.778 23.538.977 30.627.788 38.088.061 43.035.827

Takvi demografski trendovi i kretanje stope ovisnosti traže promjene i prilagodbe u ponašanju

države u pogledu održivosti javnih financija, ali isto tako i promjene u poanašanju pojedinaca

u planiranju načina financiranja životnog standarda u trećoj životnoj dobi.

Do takvih negativnih kretanja u mirovinskom sustavu doveli su brojni čimbenici: rat,

tranzicijsko razdoblje, rast nezaposlenosti, promjene u strukturi rada, nepovoljna demografska

kretanja, te brojna umirovljenja zbog gospodarskih razloga.

Iako je dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj nepovoljna, dosadašnja kretanja i stanje u

mirovinskom sustavu ipak su najvećim dijelom uzrokovani gospodarskom situacijom24.

Ulaganja imovine mirovinskih fondova ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja:

1. ulaganja u spomenute vrijednosne papire zajedno ne smiju prelaziti 30% imovine

mirovinskog fonda,

2. ulaganja u dionice zajedno ne smiju prelaziti 30% imovine mirovinskog fonda,

3. ulaganja u udjele otvorenih i dionice zatvorenih investicijskih fondova istog izdavatelja ne

smiju prelaziti 5%, a zajedno 30% imovine mirovinskog fonda,

4. ulaganja u depozite, potvrde o ulozima ili repo poslove jednom zajmoprimcu ne smiju

prelaziti 2,5%, a zajedno ne smiju prelaziti 20% imovine mirovinskog fonda,

5. ulaganja u sredstva zajedno ne smiju prelaziti 5% imovine mirovinskog fonda.

U strukturi ulaganja imovine kod obveznih mirovinskih fondova najveću stavku čine ulaganja

u domaću imovinu i to u državne obveznice 75%, slijede ulaganja u dionice 15,7%,

korporativne obveznice 4% i otvorene investicijske fondove oko 3% što se može vidjeti iz

tablice 10.

_______________________ 24Bahovec V., Dumičić K.,Žalac A.: Trendovi u koncentraciji imovine mirovinskih fondova u RH, Zbornik

Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 9, br.2, 2011., str.56.-57.

31

Tablica 10: Struktura ulaganja ukupne imovine obveznih mirovinskih fondova u

Republici Hrvatskoj od 2008.- 2011. godine, u tis. kuna

Izvor :http://www.ripe.hanfa.hr/hr/publiciranje/statistike/

U strukturi ulaganja imovine kod otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova na području

domaće imovine najveću stavku u 2011. godini čine ulaganja u državne obveznice 67%,

slijede ulaganja u dionice 15,7%, korporativne obveznice 9% i otvorene investicijske fondove

oko 3%, što možemo vidjeti iz tablice 11.

32

Vrsta imovine 2008. 2009. 2010. 2011.

DOMAĆA IMOVINA 20.920.792 26.572.709 32.580.847 36.473.475

Vrijednosni papiri i depoziti 20.633.823 26.181.820 32.396.114 36.103.618

Dionice + GDR 2.529.825 3.909.073 5.740.135 5.748.319

Državne obveznice 15.937.982 16.716.518 23.776.543 27.179.292

Municipalne obveznice 81.448 79.044 73.539 41.348

Korporativne obveznice 732.269 1.108.541 1.219.992 1.282.334

Zatvoreni investicijski fondovi 56.909 69.272 67.927 21.869

Otvoreni investicijski fondovi 373.285 1.031.757 550.914 1.033.923

Kratkoročni vr. papiri 290.562 2.025.358 349.407 113.073

Depoziti 631.543 1.242.256 617.655 683.459

Novčana sredstva 265.500 375.189 111.361 228.283

Potraživanja 21.470 15.700 73.372 141.574

INOZEMNA IMOVINA 1.696.084 2.790.856 4.348.910 4.739.356

Dionice 481.446 763.268 1.858.651 2.909.502

Državne obveznice 307.489 1.253.393 444.719 213.552

Municipalne obveznice 0 0 0 0

Korporativne obveznice 475.845 60.764 49.968 1.503

Zatvoreni investicijski fondovi 0 0 0 0

Otvoreni investicijski fondovi 431.303 713.432 1.995.571 1.614.799

Kratkoročni v. p. 0 0 0 0

Depoziti 0 0 0 0

UKUPNA IMOVINA 22.616.876 29.363.566 36.929.757 41.212.831

Neto imovina 22.590.933 29.264.636 36.328.054 41.067.099

Tablica 11: Struktura ulaganja imovine otvorenih i zatvorenih dobrovoljnih

mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj od 2008.- 2011. godine, u tis.

kuna


33

Vrsta

imovine

2008. 2009. 2010. 2011.

ODMF ZDMF ODMF ZDMF ODMF ZDMF ODMF ZDMF

DOMAĆA

IMOVINA 744.502 140.654 981.424 199.109 1.283.511 264.478 1.503.137 295.299

Vrijednosni

papiri i

depoziti

727.049 128.886 962.589 196.308 1.255.358 256.718 1.462.983 285.552

Dionice +

GDR 108.508 11.803 175.224 20.880 194.391 26.180 236.603 43.664

Državne

obveznice 362.484 60.146 332.125 53.846 743.175 149.603 1.000.033 181.256

Municipalne

obveznice 4.213 94 6.702 243 4.616 85 3.343 0

Korporativne

obveznice 82.256 12.370 126.170 19.222 158.974 21.485 136.051 22.160

Zatvoreni

investicijski

fondovi

3.061 0 3.283 0 5.403 0 2.053 100

Otvoreni

investicijski

fondovi

9.031 8.427 102.878 27.531 31.654 26.855 40.773 23.350

Kratkoročni

vr.papiri 66.323 18.654 143.136 50.529 38.575 13.060 11.732 4.237

Depoziti 91.172 17.391 73.071 24.056 78.571 19.450 32.395 10.785

Novčana

sredstva 17.290 8.971 15.778 2.363 27.618 7.741 27.475 7.610

Potraživanja 164 2.798 3.057 438 534 20 12.679 2.137

INOZEMNA

IMOVINA 60.173 9.997 167.962 19.599 194.660 23.744 156.151 33.662

U strukturi ulaganja imovine kod zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova na području

domaće imovine najveću stavku u 2011. godini čine ulaganja u državne obveznice 61%,

dionice 14,8% slijede ulaganja u otvorene investicijske fondove oko 8%, i korporativne

obveznice 7,5%.

Prinosi hrvatskih mirovinskih fondova ne odskaču bitno od prinosa koje ostvaruju mirovinski

fondovi u drugim zemljama. Osobito je važna 2008. godina (godina krize) kada su, npr. veliki

poljski mirovinski fondovi imali veći gubitak od hrvatskih.

Nekoliko se pozitivnih događaja na domaćem tržištu kapitala može dovesti u vezu s utjecajem

mirovinskih fondova25:

1. Pad troška zaduživanja hrvatske države. Razlika kamatnih stopa koje je plaćala hrvatska

država i njemačka država pala je s oko 2 postotna poena početkom mirovinske reforme 2001.

na ispod 1 postotnog poena nekoliko godina kasnije.

2. Uspješne javne privatizacije INA-e i T-HT-a. Ove dvije uspješne privatizacijske priče u

značajnoj su mjeri posljedica utjecaja mirovinskih fondova na povećanje volumena na

tržištima kapitala. Dodatno, mirovinski fondovi pojedinačno su bili najveći kupci tih dionica

na javnim ponudama.

3. Mirovinski fondovi financirali su domaći privatni sektor s oko 9,5 milijardi kuna. Od toga

značajan dio u direktnim, vlasničkim ulaganjima za što prije razvoja fondova nije bilo

raspoloživog kapitala.

4. Porast prometa na Zagrebačkoj burzi.

______________________ 25

http://www.rmf.hr/userdocsimages/Miro.reforma_Final%20NOVO_WEB.pdf

34

3.2.3. Investicijski fondovi u Republici Hrvatskoj

Razvoj tržišta otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj počinje 1995., kada je

donošenjem Zakona o investicijskim fondovima (NN 107/95) postavljen pravni okvir za

osnivanje i poslovanje investicijskih fondova i društava za upravljanje fondovima. Izmjene i

dopune tog zakona uslijedile su 1996. i 2001., a Zakon je bio na snazi sve do kraja 2005.

godine, kada je donesen novi Zakon o investicijskim fondovima26 kojemu je između ostalog

zadaća bila uskladiti hrvatsko zakonodavstvo sa smjernicama Europske unije.

Iako je zakonodavni okvir za razvoj investicijskih fondova u Hrvatskoj definiran 1995.,

privatizacijski investicijski fondovi (tzv. PIF-ovi) osnivaju se 1997. godine koji su kasnije

transformirani u zatvorene investicijske fondove, odnosno u holding društva Međutim, oni

nisu, kako se očekivalo, znatnije pridonijeli razvoju institucionalnih investitora na tržištu

kapitala27.

Novim je Zakonom postavljen temelj kojim će se omogućiti prekogranično pružanje usluga

nakon stupanja Hrvatske u EU, ali su i uvedene i regulirane nove vrste i oblici fondova,

društvima za upravljanje investicijskim fondovima je omogućeno i obavljanje poslova

upravljanja imovinom za račun nalogodavatelja (vlasnika portfelja) te poslova investicijskog

savjetovanja (savjetovanje pri ulaganju u vrijednosne papire) što je ubrzo i postalo praksa u

Hrvatskoj.

Prema oblicima imovine razlikuju se investicijski fondovi koji ulažu u vrijednosne papire, u

nekretnine i posebne financijske oblike odnosno instrumente.

_____________ 26

Narodne novine, br. 150/05.

27Jurić, D: Perspektiva razvoja investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa 29 (4)

str.385.-398.

35

Najčešći su investicijski fondovi koji ulažu kapital u vrijednosne papire te se, s obzirom na to

koja vrsta vrijednosnih papira prevladava u njihovu portfelju, dijele na dioničke, obvezničke i

mješovite. Ta je podjela izrazito zanimljiva jer se u Hrvatskoj ponuda investicijskih fondova

uglavnom sastoji od tih vrsta fondova, čemu još treba pridodati novčane fondove, koji

pripadaju grupi fondova što ulažu u posebne financijske .

No najznačajnija je kategorizacija ona prema kojoj se razlikuju zatvoreni i otvoreni

investicijski fondovi. Zatvoreni fond je dioničko društvo i emitira dionice čiji je broj fiksan,

ne otkupljuje ih natrag od investitora, dakle, moraju se prodati na otvorenom tržištu ako

investitor želi ponovno doći do uloženog novca28. Otvoreni je fond, međutim, u svakom

trenutku spreman izdati nove udjele, ali ih je također obvezan na zahtjev investitora iskupiti, i

to po tržišnoj neto vrijednosti. To je obilježje jedan od razloga zbog kojega su otvoreni

fondovi zabilježili intenzivniji razvoj od zatvorenih.

Svaki fond mora od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga biti ovlašten za privatnu

ili javnu ponudu u Republici Hrvatskoj. Javna ponuda je bezuvjetni poziv za kupnju udjela ili

dionica neograničenom broju osoba. Privatna ponuda je bezuvjetni poziv za kupnju udjela ili

dionica u fondu upućen određenom broju osoba.

Danas hrvatskim tržištem dominiraju otvoreni investicijski fondovi, čiji se broj i vrijednost

ukupne imovine kojom upravljaju može vidjeti iz tablice 12 i grafikona 3.

_______________________ 28

Samodol, A.: Investicijski fondovi, Infoinvest Zagreb, 1995., str.21. 36

Tablica 12: Broj otvorenih investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, od 2002. – 2011.

godine

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Otvoreni investicijski

fondovi 27 37 41 56 72 100 126 130 131 128

- s javnom ponudom 27 37 41 56 62 83 98 103 101 103

Novčani 6 11 12 13 15 15 17 20 19 23

Obveznički 7 11 10 15 14 14 14 10 9 8

Mješoviti 9 9 11 15 18 18 19 20 20 18

Dionički 5 6 8 13 15 36 48 53 53 54

- s privatnom ponudom 9 16 26 25 23 18

Novčani 1 3 3 0

Obveznički 1 1 1 1 1 1

Mješoviti 6 6 9 10 9 8

Dionički 2 9 15 11 10 9

- otvoreni investicijski

fondovi rizičnog kapitala 1 1 2 2 7 7


Otvoreni investicijski fondovi najbolji su pokazatelji razvijenosti fondovske industrije.

Međutim, nisu uspjeli ponoviti „boom“ koji su imali 2002. godine. Iako je skok u 2002.

godini bio 88% te su analitičari prognozirali nastavak tako snažnog rasta i u 2003. godini, to

se nije dogodilo29. Ipak, 2004. godine ponovno je zabilježen porast imovine od 53%, a

imovina te godine prelazi 4,5 milijarde kuna.

Za razliku od 2007. godine, porast broja investicijskih fondova nije rezultirao povećanjem

ukupne imovine otvorenih investicijskih fondova. Došlo je do velikog pada ukupne neto

imovine otvorenih investicijskih fondova s 30,1 milijarde kuna u 2007. na 9,9 milijarde kuna

na kraju 2008. godine što se vidi iz grafikona 3.

_____________________ 29Morić, Milovanović B., Galetić F.: Otvoreni investicijski fondovi u Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa 30

(1) str. 79.-91. (2005.)

37

Grafikon 3: Neto imovina otvorenih investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, od

2002. – 2011. godine, u tis. kuna


Razvoj tržišta otvorenih investicijskih fondova možemo podijeliti u tri glavne faze: razdoblje

kontinuiranog rasta (1999. – 2005.), razdoblje euforije i krize (2006. – 2008.) i razdoblje

stabilizacije nakon krize (2009. – 2010.).

U prvom razdoblju kontinuiranog rasta, imovina mješovitih i novčanih fondova raste značajno

brže nego imovina dioničkih fondova, dok je rast imovine obvezničkih fondova najsporiji.

Nakon inicijalnog rasta od 2001. godine, kada su i osnovani prvi obveznički fondovi i

imovine od 319 milijuna kuna, imovina obvezničkih fondova iduće tri godine imovina pada ili

stagnira. 2005. godine je zabilježen je veliki rast imovine obvezničkih fondova u odnosu na

prethodnu godinu (sa 667,23 na 1.451 milijardi kuna).

38

Novčani fondovi su od početka rada prvih investicijskih fondova pa sve do kraja 2005. godine

bili najzastupljenija vrsta investicijskih fondova. Imovina i broj dioničkih fondova će

nadmašiti mješovite tek 2007. godine.

U tom je razdoblju svjetska tržišta kapitala također potresla velika financijska kriza „internet

bubble“ 2000., teroristički napad na New York 2001. i veliki računovodstveni skandali i

stečajevi poput Enrona. Međutim ta se kriza nije odrazila na hrvatsko tržište investicijskih

fondova budući da ulaganja u fondove još nisu bila zastupljena u većoj mjeri i prevladavala su

ulaganja u novčane i obvezničke fondove, za razliku od krize 2008. koja je značajno utjecala i

na hrvatsko tržište investicijskih fondova.

Imovina pod upravljanjem investicijskih fondova je počela ubrzano rasti 2005. godine. Od

2006. traje razdoblje euforije na tržištima kapitala, koje se odražava i na industriju

investicijskih fondova. Imovina fondova značajno raste zahvaljujući izrazito visokim

prinosima na dioničkim tržištima diljem svijeta, a posebno u Hrvatskoj i zemljama u

okruženju. Kao posljedica toga, imovina dioničkih i mješovitih fondova rapidno raste, da bi

krajem 2007. bila na vrhuncu i iznosi gotovo 15 milijardi kuna, mješovitih preko 10 milijardi

kuna, a ukupna imovina pod upravljanjem premašuje 30 milijardi kuna.

Nakon razdoblja euforije uslijedila je globalna financijska kriza, koja je značajno utjecala na

kretanja na tržištima kapitala i industriju investicijskih fondova. Samo godinu dana nakon

vrhunca, imovina mješovitih i dioničkih fondova je višestruko smanjena: 2008. godine

dionički fondovi upravljaju sa 3,084 milijarde kuna, a mješoviti sa 2,301 milijarde kuna.

Nakon krize, u zadnje tri godine, opaža se stabilizacija i blag oporavak tržišta investicijskih

fondova. Krajem 2009. ukupna imovina pod upravljanjem iznosi 8,5 milijardi kuna.

Najznačajniji rast u 2009. su ostvarili novčani fondovi (krajem 2008. upravljaju sa 3,92, a

krajem 2009. sa 6,13 milijardi kuna).

39

Obveznički fondovi su veliki relativni rast doživjeli u 2010. godini (2008. upravljali su

imovinom od 589,2 milijuna kuna, a 2010. sa 1,27 milijardi kuna). Rast imovine dioničkih

fondova je značajno sporiji (2008. - 3,084 milijardi kuna, a 2010. - 3,352 milijardi kuna) dok

imovina pod upravljanjem mješovitih fondova stagnira ili lagano opada (2008. - 2,301

milijardi kn, 2009. - 2,078 milijardi kn, 2010. - 2,096 milijardi kuna).

Otvoreni investicijski fondovi najveći dio svoje imovine ulažu na domaćem tržištu (oko 80%)

što se može vidjeti iz tablice 13.

Tablica 13: Struktura ulaganja imovine otvorenih investicijskih fondova u Republici

Hrvatskoj, od 2006. - 2011. godine, u tis. kuna


40

Vrsta imovine

2006.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Novčana sredstva 791.733 749.929 257.171 455.175 548.757 369.816

Potraživanja 252.783 301.956 837.626 477.592 176.978 366.118

Vrijednosni papiri i depoziti 14.997.419 28.778.381 8.484.529 10.841.515 12.565.876 11.024.031

Domaći 11.907.797 20.106.130 6.569.392 8.588.192 9.685.352 8.810.660

Dionice + GDR 3.315.871 8.509.462 1.433.286 1.351.316 1.155.308 814.217

Državne obveznice 2.233.470 1.564.027 203.029 418.199 620.722 506.744

Municipalne obveznice 26.486 20.150 7.397 4.349 17.625 6.190

Korporativne obveznice 793.381 1.009.029 582.326 462.386 713.313 777.413

Zatvoreni investicijski fondovi 6.053 18.441 20.009 5.877 4.677 1.916

Otvoreni investicijski fondovi 40.238 70.769 88.492 134.699 165.716 148.728

Kratkoročni vr. papiri 2.003.151 1.173.367 916.713 2.577.361 3.177.887 2.454.963

Depoziti 3.489.147 7.740.886 3.318.140 3.634.005 3.830.104 4.100.489

Inozemni 3.089.622 8.672.250 1.915.137 2.253.323 2.880.524 2.213.371

Dionice 1.532.794 7.905.354 1.360.121 1.489.500 1.964.751 1.409.393

Državne obveznice 372.172 268.275 424.643 120.327 231.037 384.532

Municipalne obveznice 0 0 28.603 0 0 0

Korporativne obveznice 18.584 17.446 11.289 157.890 221.635 88.753

Zatvoreni investicijski fondovi 0 18.597 18.028 36.891 47.925 22.654

Otvoreni investicijski fondovi 1.166.072 451.465 72.452 448.716 390.146 224.455

Kratkoročni vr. papiri 0 0 0 0 25.030 83.584

Depoziti 0 11.113 0 0 0 0

U 2011. godini najviše se ulagalo u depozite 37%, kratkoročne vrijednosne papire 22%,

slijede dionice oko 7,3% i korporativne obveznice oko 7%. Municipalne obveznice, državne

obveznice, zatvoreni i otvoreni investicijski fondovi imaju udjel oko 6%.

U Republici Hrvatskoj tržišna situacija upućuje na porast važnosti otvorenih investicijskih

fondova. Kod zatvorenih fondova javlja se suprotan proces te dolazi do smanjenja broja

fondova. Pretpostavlja se da će se oni razvijati prije svega u pravcu specijaliziranih

investicijskih fondova kao što je to slučaj upravo s fondovima koji ulažu u nekretnine30.

Isključivo zatvoreni investicijski fond s javnom ponudom kojemu je odredbama prospekta i

statuta dopušteno ulaganje u nekretnine, odnosno koji namjerava najmanje 60% neto

vrijednosti imovine fonda uložiti u nekretnine, smije stjecati nekretnine na način i prema

uvjetima Zakona o investicijskim fondovima31.

Prema izvješću HANFA-e, za 2011. godinu, u Republici Hrvatskoj registrirano je 7

zatvorenih investicijskih fondova što je smanjenje u odnosu na 2008. godinu kada ih je bilo

11. Ukupna imovina svih zatvorenih investicijskih fondova najveći porast bilježi 2007. godine

kada je iznosila 3,7 milijarde kuna dok su nekretninski fondovi u njoj sudjelovali s 10,3% .

Od 2008. – 2011. godine situacija se znatno mijenja te dolazi do opadanja imovine koja

krajem 2011. iznosi 1,7 milijardi kuna a udio nekretniskih fondova iznosi 27,1% što je

prikazano u tablici 14.

_____________________ 30Čulinović-Herc, E. Investicijski fondovi koji ulažu u nekretnine prema Zakonu o investicijskim fondovima, Zb.

Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991.) v. 28, br. 1, str.75.-106. (2007.) 31

Narodne novine, br.150/05.

41

Tablica 14: Broj i neto imovina zatvorenih investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj,

od 2002. - 2011. godine, u tis. kuna


U Hrvatskoj je jedan od ograničavajućih činitelja daljnjeg razvoja nedovoljno razvijeno tržište

kapitala, na kojemu postoji velik broj formalnih kotacija. Iako je na Zagrebačku i Varaždinsku

burzu do srpnja 2004. godine uvršteno ukupno 568 dionica, aktivno se trgovalo samo s oko

200 dionica. Tržište dionica još je uvijek plitko, iako posljednjih godina bilježi blagi rast.

Tržište obveznica također je slabo razvijeno, a prevladavaju državne obveznice32.

____________________________________ 32Jurić, D.: Perspektiva razvoja investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa 29 (4)

str. 385.-398., (2005.)

42

Broj zatvorenih investicijskih

fondova

Neto imovina zatvorenih investicijskih

fondova

- s javnom

ponudom

- s javnom ponudom za

ulaganje u nekretnine*

- s javnom

ponudom

- s javnom ponudom za

ulaganje u nekretnine

2002. 4 1.208.836

2003. 4 976.996

2004. 4 1 1.120.273

2005. 4 2 1.493.316 44.040

2006. 4 3 2.280.197 163.235

2007. 4 5 3.299.808 382.552

2008. 4 7 1.298.848 596.729

2009. 4 6 1.309.651 531.114

2010. 4 4 1.402.567 514.989

2011. 4 3 1.217.383 453.431

Potražna je strana vrlo važan činitelj razvoja. U Hrvatskoj je problem to što stanovništvo nije

dovoljno informirano, odnosno upoznato s poslovanjem investicijskih fondova. Istraživanje

koje je provelo GfK, agencija za istraživanje tržišta, na uzorku ispitanika s osobnim

primanjima iznad prosjeka na području cijele Hrvatske, pokazalo je da su građani još uvijek

površno upoznati s konceptom investicijskog bankarstva odnosno investicijskih fondova, no

ipak se smanjuje broj onih koji nikad nisu čuli za pojam investicijskog fonda: 17% u lipnju

2002, 12% u prosincu 2003. (GfK, 2004.).

Fondovi se prihvaćaju brže u zemljama gdje je stanovništvo obrazovanije, bogatije te bolje

informirano, što bolje objašnjava slabiju razvijenost u siromašnijim i manje razvijenim

zemljama.

43

3.2.4. Leasing u Republici Hrvatskoj

Leasing je u modernom poslovanju u svijetu prisutan već više od 40 godina, dok se u

Hrvatskoj pojavljuje u drugoj polovici 90-tih godina. Prema Zakonu o lesingu33 leasing

društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je upisana u sudski registar

na temelju odobrenja Agencije za obavljanje poslova leasinga.

Leasing društvo može biti osnovano kao dioničko društvo, odnosno društvo s ograničenom

odgovornošću. Sva leasing društva članice su Udruženja leasing društava Hrvatske

gospodarske komore.

Poslove leasinga u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2005.- 2007. godine obavljalo je 57

leasing društava, dok ih je u 2007. godini obavljalo 25. Od 2008.- 2010. godine poslovalo je

26 leasing društava, a zadnje dvije godine je taj broj smanjen za jedno leasing društvo, što

možemo vidjeti iz grafikona 4.

Grafikon 4: Broj leasing društava u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2011.

godine

Izvor: http://www.ripe.hanfa.hr/hr/publiciranje/izvjesca/

_______________ 33

Narodne novine, br.135/06. 44

Nastavak usporavanja gospodarskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj u 2011. godini

negativno je nastavio utjecati i na djelatnost leasinga u Republici Hrvatskoj, koja je tijekom

2011. bila obilježena daljnjim usporavanjem opsega poslovanja, uslijed nastavka smanjivanja

investicijske potrošnje (ulaganja), te problemima u naplati potraživanja.

Stoga djelatnost leasinga u Republici Hrvatskoj već treću godinu zaredom bilježi smanjivanje

volumena poslovanja (vrijednosti novozaključenih ugovora), koje je tijekom 2011. u odnosu

na 2010. ipak relativno manje nego što je bilo u 2010. i 2009. godini u odnosu na godine koje

su im prethodile što možemo vidjeti iz tablice 15.

Tablica 15: Aktiva, vrijednost novozaključenih ugovora, vrijednost aktivnih ugovora i

broj zaposlenih u djelatnosti leasinga u Republici Hrvatskoj, od 31.12.2006.

do 31.12.2011. godine, u mlrd. kuna.

Godina

Ukupna aktiva Vrijednost

novozaključenih ugovora

Vrijednost aktivnih

ugovora

Broj

zaposlenih

2006. 27,0 13,3 22,1 868

2007. 30,3 13,8 26,5 997

2008. 35,1 15,5 30,9 1,007

2009. 33,7 8,3 26,7 992

2010. 28.1 5,8 22,3 989

2011. 25,6 5,6 19,5 958

Izvor:http://www.ripe.hanfa.hr/hr/publiciranje/izvjesca/

Ukupna aktiva 25 leasing društava na dan 31. prosinca 2011. iznosila je 25,6 milijardi kuna i

u odnosu na aktivu iskazanu u 2010. zabilježila pad od 2,5 milijardi kuna ili 8,8%. Vrijednost

novozaključenih ugovora tijekom 2010. iznosi 5,8 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje

od 2,5 milijardi kuna ili 29,8% u odnosu na 2009. godinu. Vrijednost novozaključenih

ugovora tijekom 2011. iznosila je 5,6 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 136,4

milijuna kuna ili 2,4% u odnosu na 2010. godinu.

Ukupna aktiva djelatnosti leasinga na dan 31.12.2010. iznosi 28,1 milijardu kuna i u odnosu

na aktivu iskazanuu 2009. bilježi pad za 5,6 milijardi kuna ili 16,7%.

45

Najveći broj i vrijednost novozaključenih ugovora tijekom 2011. prema objektima leasinga

odnosio se na osobna vozila, a slijedila su ih gospodarska vozila.

U strukturi portfelja novozaključenih ugovora prema objektima leasinga tijekom 2011. došlo

je do povećanja ukupnog broja novozaključenih ugovora uz istovremeno smanjenje ukupne

vrijednosti novozaključenih ugovora u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Najveće povećanje broja novozaključenih ugovora (od 2.916 ugovora ili 13,9%) u odnosu na

2010. odnosio se na osobna vozila, dok su istovremeno gospodarska vozila zabilježila

smanjenje broja novozaključenih ugovora od 712 ugovora ili 15,2% u odnosu na 2010.

godinu što možemo vidjeti iz tablice 16.

Tablica 16: Usporedni prikaz broja novozaključenih ugovora djelatnosti leasinga prema

objektima leasinga u Republici Hrvatskoj, u 2010. i 2011. godini

BROJ NOVOZAKLJUČENIH UGOVORA

Objekt leasinga 01.01.-

31.12.2010.

Udjel 01.01.-

31.12.2011.

Udjel INDEKS

2011./2010.

Nekretnine 173 0,61% 134 0,44% 77,46

Osobna vozila 20.989 73,79% 23.905 77,98% 113,89

Gospodarska vozila 4.671 16,42% 3.959 12,91% 84,76

Plovila 228 0,80% 238 0,78% 104,39

Letjelice 0 0,00% 0 0,00% 0,00

Postrojenja, strojevi,

transportni uređaji i oprema

1.893 6,65% 1.936 6,31% 102,27

Ostalo 492 1,73% 484 1,58% 98,37

UKUPNO 28.446 100,00% 30.656 100,00% 107,77


Iz tablice 17 možemo uočiti da su najveće smanjenje vrijednosti novozaključenih ugovora

zabilježile nekretnine (smanjenje od 208,1 milijuna kuna ili 20,0%), dok su istovremeno

najveće povećanje vrijednosti novozaključenih ugovora zabilježila osobna vozila (povećanje

od 253,0 milijuna kuna ili 10,8%).

46

Tablica 17: Usporedni prikaz vrijednosti novozaključenih ugovora djelatnosti leasinga

prema objektima leasinga u Republici Hrvatskoj, u 2010. i 2011. godini, u

tis. kuna i %

Vrijednost novozaključenih ugovora u razdoblju

Objekt

leasinga

01.01.-

31.12.2010.

Udjel 01.01.-

31.12.2011.

Udjel Indeks

2011./2010.

Nekretnine 1.039.325 18,23% 831.243 14,94% 79,98

Osobna

vozila

2.349.905 41,22% 2.602.931 46,77% 110,77

Gospodarska

vozila

947.853 16,63% 970.400 17,44% 102,38

Plovila 263.068 4,61% 189.419 3,40% 72,00

Letjelice 0 0,00% 0 0,00% 0,00

Postrojenja,

strojevi,

transportni

uređaji i oprema

984.266 17,26% 864.397 15,53% 87,82

Ostalo 116.878 2,05% 106.515 1,92% 91,13

UKUPNO 5.701.295 100,00% 5.564.905 100,00% 97,61


47

3.2.5. Factoring u Republici Hrvatskoj

Poslove factoringa u Republici Hrvatskoj obavljaju kreditne institucije i društva registrirana

za obavljanje poslova factoringa. Nadzor nad društvima registriranim za obavljanje poslova

factoringa u nadležnosti je Agencije, dok su kreditne institucije koje obavljaju poslove

factoringa unutar svoje registrirane djelatnosti u nadležnosti Hrvatske narodne banke.

Osnivanje, licenciranje i poslovanje društava koja obavljaju poslove factoringa nije regulirano

posebnim propisima, već je zakonski okvir za nadzor nad društvima registriranima za

obavljanje poslova factoringa definiran Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih

usluga34, a način poslovanja određen je Zakonom o računovodstvu35 i Zakonom o sprječavanju

pranja novca i financiranja terorizma36 kao i drugim zakonskim i podzakonskim aktima

kojima je regulirano poslovanje poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj.

Poslovi factoringa putem društava registriranih za obavljanje poslova factoringa, prema

podacima dostupnim Agenciji, počeli su se razvijati u Hrvatskoj od 2003. godine. Osnovna

podjela poslova factoringa koji se obavljaju u Republici Hrvatskoj je podjela na domaći

factoring, izvozni factoring i uvozni factoring.

S obzirom napravo regresa poslovi factoringa mogu se podijeliti na factoring s pravom

regresa („nepravi“ factoring) i factoring bez prava regresa („pravi“ factoring).

Prema izvješćima koja su dostavila društva registrirana zaobavljanje poslova factoringa na

dan 31.12.2010. u Republici Hrvatskoj dominira domaći factoring (95,2% ukupnih factoring

potraživanja), kod kojeg su predmet otkupa potraživanja fakture od kupaca iz Republike

Hrvatske te koji karakterizira pravo regresa (84,5% ukupnih factoring potraživanja), odnosno

pravo društva registriranog za obavljanje poslova factoringa da se, uslučaju da se ne naplati

od kupca, naplati od ustupatelja potraživanja.

______________________ 34

Narodne novine, br. 140/05. 35

Narodne novine, br. 109/07. 36

Narodne novine, br. 87/08.

48

Iz tablice 18 možemo vidjeti da se broj faktoring društava povećavao u razdoblju od 2007. -

2009. godine nakon koje se aktivnost društava smanjuje, te je 2011. godine poslovalo njih 17.

Tablica 18: Broj factoring društava i aktiva ( u tis. kuna) u Republici Hrvatskoj, od

2007. - 20011. godine


U ukupnoj aktivi djelatnosti factoringa na dan 31.12.2009. najveći udjel od 36,1%, čine dani

depoziti u iznosu od 2,5 milijardi kuna, koji u odnosu na 2008. bilježe porast od čak 153,4%

(grafikon 5).

Grafikon 5: Struktura aktive djelatnosti factoringa u Republici Hrvatskoj, na dan

31.12.2009. godine, u %


49

Godina

Broj factoring društava

Aktiva

2007. 12

4.219.268

2008. 13

6.342.888

2009. 15

7.006.830

2010. 19

5.748.128

2011. 17 5.801.268

Potraživanja po poslovima factoringa čine 28,5% ukupne aktive i u odnosu na 2008. smanjila

su se za 7,5% na 2,0 milijardi kuna. Factoring potraživanja najvećim se dijelom odnose na

domaći factoring, koji je u odnosu na 2008. manji za 4,8% i koji je u 2009. iskazan u iznosu

od 1,9 milijardi kuna.

Potraživanja po eskontiranim mjenicama iznose 2 milijarde kuna i u odnosu na 2008. bilježe

smanjenje od čak 29,5%. Dani zajmovi čine 0,9% ukupne aktive i povećali su se za 102,5%

na 61,1 milijun kuna. Upravo iz grafikona 7 možemo vidjeti postotni udjel aktive faktoringa.

U strukturi pasive na dan 31.12.2009. najveći udjel (57,8%) čine kratkoročne obveze, koje su

u odnosu na 2008. porasle za 4,9% na 4,1 milijardu kuna što je prikazano u grafikonu 6.

Grafikon 6: Struktura pasive djelatnosti factoring društava u Republici Hrvatskoj, na

dan 31.12.2009. godine, u %


Kratkoročne obveze najvećim dijelom čine obveze za kredite inozemnih banaka i financijskih

institucija, koje su u odnosu na 2008. veće za 1,0% i iznose 3,5 milijardi kuna. Slijede

dugoročne obveze s udjelom u pasivi od 39,5%, koje u odnosu na 2008. bilježe porast od

19,5% na 2,8 milijardi kuna. Dugoročne obveze gotovo u cijelosti čine obveze za kredite

inozemnih banaka i financijskih institucija, koje su u odnosu na 2008. veće za 19,6% i iznose

2,8 milijardi kuna.

50

Kapital i rezerve čine 2,5% pasive i porasle su u odnosu na prethodnu godinu za 14,6%, tako

da na dan 31.12.2009. iznose 172,4 milijuna kuna.

51

3.2.6. Brokerska društva u Republici Hrvatskoj

Brokersko društvo se može osnovati kao društvo s ograničenom odgovornošću ili kao

dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kojima jedini predmet poslovanja mogu

biti poslovi sa vrijednosnim papirima37. U 2006. godini brokerska društva su izmjenama i

dopunama zakona stekla status institucionalnih investitora.

Brokerska društva uz poslove kupnje i prodaje vrijednosnih papira prema Zakonu o izdavanju

i prometu vrijednosnim papirima38

mogu biti registrirana za još neke poslove sa vrijednosnom

papirima, a to su:

- Kupnja i prodaja vrijednosnih papira po nalogu nalogodavca.

- Trgovina u spekulacijske svrhe - kupnja i prodaja vrijednosnih papira u svoje ime i za

svoj račun.

- Poslovi posebne burzovne trgovine.

- Upravljanje portfeljem vrijednosnih papira za račun klijenata.

- Obavljanje poslova agenta izdanja pri izdavanju novih vrijednosnih papira.

- Pokroviteljska izdanja.

- Investicijsko savjetovanje.

- Poslovi transfernog agenta.

Ukupna vrijednost imovine brokerskih društava 2008. godine iznosila je 2.230,8 milijardi kuna.

Najveći udjel imovine u iznosu od 2.051,2 milijardi kuna odnosi se na financijsku imovinu (92,0%) i

potraživanja 94,9 milijardi kuna (4,3%).

Imovina brokerskih društava uglavnom se financira iz vlastitih sredstava, odnosno kapital i rezerve

iznose 1.538,8 milijardi kuna ili 69,0% pasive. Najveći dio pripada revalorizacijskim rezervama u

iznosu od 1.300,0 milijardi kuna ili 58,3% (promjena vrijednosti financijske imovine raspoložive za

prodaju).

__________________ 37Klačmer, Čalopa M.; Cingula M.: Ibidem str.91. 38

Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Narodne novine, br.84/02.

52

U tablici 19 prikazana je imovina brokerskih društava koja se smanjila za 421,0 milijuna kuna ili

15,9% u odnosu na 2007. godinu. Isto tako, udjel vlastitog financiranja smanjio se na 69,0%, odnosno

kapital i rezerve smanjili su se za 598,9 milijuna kuna (28%), a obveze su se povećale 179,7 milijuna

kuna ili 35,4%.

Tablica 19: Bilanca brokerskih društava u Republici Hrvatskoj, na dan 31.12.2007. i

31.12.2008. godine, u tis. kn

Izvor: http://www.ripe.hanfa.hr/hr/publiciranje/izvjesca/

Domaći brokeri u prvih su u 2012. godini poslovali gotovo 15 puta bolje nego u isto vrijeme

lani. Prema nerevidiranim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, 12

nebankarskih investicijskih društava poslovalo je s dobiti prije oporezivanja od 1,8 milijuna

kuna što je prikazano u tablici 20.

53

AKTIVA 2007. 2008.

A. Imovina 2.651.445 2.227.744

I. Nekretnine, postrojenja i oprema 20.846 36.380

II. Ulaganje u nekretnine 3.008 2.050

III. Nematerijalna imovina 7.680 7.459

IV. Ulaganja obračunata metodom udjela

4.983 14.862

V. Financijska imovina 2.398.524 2.051.196

VI. Potraživanja 131.459 94.858

VII. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda

904 1.060

VIII. Ostala imovina 49.316 5.302

IX. Novac i novčani ekvivalenti 34.725 14.577

B. Gubitak iznad visine kapitala 0 3.016

Ukupna aktiva 2.651.445 2.230.760

Tablica 20: Privremeni nerevidirani podaci za investicijska društva u Republici

Hrvatskoj, lipanj 2012. (u kn i %)

Naziv investicijskog društva Aktiva na

dan

30.06.2012.

Udio u

ukupnoj

aktivi

Promjena

aktive

Dobit ili

gubitak prije

oporezivanja

AGRAM BROKERI d.d. 21.443.369 5,1% -1,5% 845.380

AKTIV BROKER d.o.o. 1.655.929 0,4% -1,2% 19.976

ANTEA BROKERI d.o.o. 1.058.499 0,3% -9,7% -172.822

AUCTOR d.o.o. 250.601.492 60,1% 1,1% 1.564.240

CREDOS d.o.o. 1.183.051 0,3% 187,3% -584.302

EA SISTEM d.o.o. 2.087.305 0,5% -8,2% -162.368

FIMA VRIJEDNOSNICE d.o.o. 8.416.245 2,0% -0,2% 223.808

HITA VRIJEDNOSNICE d.d. 14.129.139 3,4% -12,5% -650.909

INTERKAPITAL VRIJEDNOSNI

PAPIRI d.o.o.

111.719.738 26,8% -30,0% 1.479.771

MOMENTUM BROKERI d.o.o. 1.444.764 0,3% -12,6% -173.460

RAST d.o.o. 933.463 0,2% -8,7% -275.012

UTILIS d.o.o. 2.062.661 0,5% -51,9% -300.453

UKUPNO 416.735.655 100,0% -10,7% 1.813.849


Uslijed pada burzovnih indeksa brokerske kuće pretrpjele su ogromne financijske gubitke, a

usklađivanje poslovanja s novim ZTK-om donosi dodatne organizacijske troškove39.

Od početka 2009. godine broj nezavisnih investicijskih društava koji pružaju usluge trgovanja

na Zagrebačkoj burzi do danas smanjen je za polovicu. Dio ih se pripojio nekoj od banaka

koje su im bile vlasnice, dio se spojio s drugom brokerskom kućom.

Problem s kojim su se brokerske kuće suočile bilo je smanjenje provizija. Budući da je

aktivnost na burzi mala, brokeri koji su se povukli iz članstva na to su se odlučili kako bi

smanjili troškove poslovanja, a lakše im je raditi jer su regulatorni zahtjevi manji.

Zakon o tržištu kapitala predviđa nove poslove za koje će investicijska društva biti registirana,

propisuje nove kriterije za visinu temeljnog kapitala te nove organizacijske uvjete. Veliki

naglasak stavlja se na zaštitu klijenata, odnosno ulagača te, s obzirom na to, primorava

investicijska društva na upravljenje rizicima i praćenje advekatnosti kapitala.

_______________________ 39Vlah, M. : Računovodstvo, revizija i financije, siječanj 2009., str.191.

54

Ulaskom u Europsku uniju inozemna društva moći će obavljati brokerske poslove u

Hrvatskoj što će biti negativno za društva koja danas posluju. No tu je i pozitivan aspekt jer će

jednostavnije moći trgovati u Europi, što će zasigurno omogućiti povećanje posla.

55

3.3. Nadzor i kontrola financijskih institucija

Dobar nadzor financijskih institucija iz čega proizlazi i stabilnost financijskog sustava, postao

je prioritet vlada mnogih zemalja. Zaštita korisnika financijskih usluga, očuvanje stabilnosti

financijskog sustava te sprečavanje prijevara uz izgradnju računovodstvenih standarda i

financijskog izvješćivanja pravi su izazov i za najrazvijenije zemlje.

3.3.1. Pojam, nastanak i razvoj Hrvatske agencije za nadzor financijskih

usluga (HANFE)

Zajednički problem bankovnog i nebankovnog financijskog sektora je model upravljanja

rizicima tj. nadzor poslovanja financijskih institucija. U svijetu postoje tri pristupa

organizaciji nadzora sudionika financijskog tržišta40: institucionalni nadzor koji je usmjeren

na tipove institucija; ciljno usmjereni nadzor je organiziran prema ciljevima nadzora;

funkcionalni nadzor je usmjeren na temeljne poslovne aktivnosti bez obzira koja ih institucija

obavlja. Sva tri modela zastupljena su u praksi, ali samo jedan ima sve veće značenje a to je

tzv. konsolidirani nadzor putem jedne institucije koja regulira i nadzire sve institucije

financijskog tržišta.

Spajanje bankarstva i tržišta vrijednosnih papira neminovno dovodi u pitanje regulativu koja

mora zaštititi korisnike univerzalnih usluga. Ovo podrazumjeva o ogromnu odgovornost

financijskih institucija zaduženih za nadzor davatelja financijskih usluga.

Zato je Hrvatski sabor još u srpnju 2002. godine donio Zaključak o potrebi objedinjavanja

nadzornih institucija nebankarskog sektora, a Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj

27. listopada 2004. godine donijela Odluku o pokretanju postupka objedinjavanja nadzornih

institucija nebankarskog financijskog sektora, zaključno sa 30. rujna 2005. godine.

_______________________ 40

http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4499

56

Spajanjem triju postojećih nadzornih institucija Komisije za vrijednosne papire, Agencije za

nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te Direkcije za nadzor društava za osiguranje je 01.

siječnja 2006. godine stupanjem na snagu Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih

usluga41, osnovana jedinstvena nadzorna institucija nebankarskog sektora - Hrvatska agencija

za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: Agencija).

Ovim zakonom nije obuhvaćena regulativa i nadzor banaka koje i dalje nadzire Hrvatska

narodna banka. Međutim, odredbama ovog Zakona utvrđuje se i obveza suradnje između

Agencije i Hrvatske narodne banke čiji će sektor bonitetne regulative i nadzora banaka biti

pripojen Agenciji u srednjoročnom razdoblju.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je nadzorno tijelo u čiji djelokrug i nadležnost

spada nadzor financijskih tržišta, financijskih usluga te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge

pružaju. Agencija provodi nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta, društava

ovlaštenih pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti, investicijskih

društava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih savjetnika, vezanih

zastupnika, središnjeg klirinškog depozitarnog društva, društava za osiguranje i reosiguranje,

zastupnika i posrednika u osiguranju i reosiguranju, društava za upravljanje investicijskim i

mirovinskim fondovima, mirovinskih osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih

fondova, Središnjeg registra osiguranika, Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i

članova njihovih obitelji, Umirovljeničkog fonda i pravnih osoba koje se bave poslovima

leasinga i faktoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar svoje registrirane djelatnosti.

_______________________ 41

Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, Narodne novine, br.140/05.

57

3.3.2. Osnovna načela i ciljevi Hrvatske Agencije za nadzor financijskih

institucija (HANFE)

Agencija se ustrojava kao samostalna, neovisna pravna osoba odgovorna Hrvatskom saboru.

Temeljni ciljevi agencije su promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava i nadzor

zakonitosti poslovanja subjekata nadzora. Uspostava jedinstvene institucije za nadzor

financijskih institucija nebankovnog sektora je nacionalni projekt upravljanja rizicima i

razvoja financijskog tržišta. Jedan od ciljeva Agencije jest stabilnost sustava i sprečavanje

mogućnosti da se specifični rizici institucija pretvore u sistemske rizike cijelog financijskog

sektora upravo novim pristupom regulacije i nadzora42.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga će upoznavati javnost o ulozi i načinu

funkcioniranja financijskog sustava, uključujući razvijanje svijesti o koristima i rizicima koji

su povezani s različitim vrstama ulaganja i financijskih poslova, osigurati će brz i ekonomičan

pristup svim vrstama informacija koji mogu biti od interesa korisnicima financijskih usluga,

investitorima i ostaloj javnosti, obavljat će poslove vodeći računa o visini troškova regulacije

subjekta nadzora.

U funkcioniranju Agencije uključen je i Savjet kao kao savjetodavno tijelo Agencije koje ima

devet članova, od kojih tri imenuje vlada Republike Hrvatske, a preostalih pet članova biraju

predstavnici udruga subjekata nadzora pri Hrvatskoj gospodarskoj komori dok je predsjednik

Uprave Agencije član Savjeta po službenoj dužnosti.

Agencija će se u ostvarivanju svojih ciljeva iz članka 13. Zakona o Hrvatskoj agenciji za

nadzor financijskih usluga, rukovoditi načelima transparentnosti, izgradnje povjerenja među

sudionicima financijskog tržišta i izvješćivanja potrošača.

___________________________ 42

http://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=230&LANG=HR&vijestid=934

58

3.3.3. Financiranje i izvješćivanje

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ima Upravu koja se sastoji od 5 članova od

kojih je jedan predsjednik. Predsjednika i članove Uprave imenuje i raspušta Hrvatski sabor

na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Uprave zastupa HANFA-u i rukovodi

njenim radom.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga se financira iz sredstava državnog proračuna,

iz naknade od imovine i prihoda subjekata nadzora, iz naknada za pružene usluge iz

nadležnosti djelokruga Agencije.

Za financiranje Agencije najviša naknada može iznositi 0,8 o/oo (tisućinki) s tim da će

Agencija posebnim pravilnikom za svaku godinu odrediti izračun i visinu naknade, način i

izvršenje naplate naknade. Naplaćene administrativne pristojbe od Agencije, uplaćuju se u

korist državnog proračuna Republike Hrvatske. Višak prihoda nad rashodima na kraju

proračunske godine uplaćuje se u državni proračun. U slučaju kad naplaćena naknada u

ukupnim prihodima nije dostatna za pokriće rashoda, manjak sredstva nadoknađuje se od

planiranih prihoda iz državnog proračuna.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je dužna jednom godišnje za proteklu

kalendarsku godinu podnijeti Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru izvješće o svom

radu i stanju financijskih institucija i tržišta koje ulaze u njen djelokrug i nadležnost.

U obavljanju svojih javnih ovlasti Agencija je ovlaštena:

1. donositi provedbene propise na temelju Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor

financijskih usluga, zakona koji uređuju tržište kapitala, investicijske i druge fondove,

preuzimanje dioničkih društava, mirovinska osiguravajuća društva, leasing društva,

osiguranje i reosiguranje te financijske usluge, kao i drugih zakona kada je to tim

zakonima ovlaštena,

59

2. obavljati nadzor poslovanja subjekata nadzora utvrđenih u propisima iz točke 1. te

pravnih osoba koje se bave poslovima faktoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar

svoje registrirane djelatnosti, te nalagati mjere za uklanjanje utvrđenih nezakonitosti i

nepravilnosti,

3. izdavati i oduzimati dozvole, odobrenja, licencije i suglasnosti za koje je ovlaštena na

temelju posebnih propisa iz točke 1.,

4. poticati, organizirati i nadgledati mjere za učinkovito funkcioniranje financijskih

tržišta,

5. voditi knjige, evidencije i registre u skladu s odredbama Zakona o Hrvatskoj agenciji

za nadzor financijskih usluga i posebnih propisa iz točke 1.,

6. predlagati inicijative za donošenje zakona i drugih propisa te informirati javnost o

načelima po kojima djeluju financijska tržišta,

7. donositi podzakonske akte radi propisivanja uvjeta, načina i postupaka za jedinstveno

obavljanje nadzora unutar svog djelokruga i nadležnosti te poduzimati druge mjere i

obavljati druge poslove u skladu sa zakonskim ovlaštenjima,

8. izvješćivati ostala nadzorna, upravna i pravosudna tijela o svim pitanjima koja se

neposredno ili posredno tiču njihove nadležnosti i djelokruga, povodom postupaka

koji se vode pred tim tijelima, a u vezi su s postupcima iz djelokruga i nadležnosti

Agencije,

9. davati mišljenja o provedbi Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga

i posebnih propisa iz točke 1. na zahtjev stranaka u postupku ili osoba koje dokažu

svoj pravni interes.

60

4. OČEKIVANA KRETANJA U NEDEPOZITNOM SEKTORU U REPUBLICI

HRVATSKOJ

U ovom poglavlju se detaljnije prikazuje perspektiva nedepozitnog sektora kroz tri poglavlja:

perspektiva investicijskih fondova, mirovinskih fondova te osiguravajućih društava u

Republici Hrvatskoj.

4.1. Perspektiva investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj

Od vremena kada su investicijski fondovi upravljali sa nešto više od 30 milijardi kuna

(listopad 2007.) puno toga se promijenilo. U prvoj polovici 2009. godine imovina fondova

pala na 8,5 milijardi kuna. Od tada ona polako raste i investicijski fondovi sada upravljaju sa

oko 11,5 milijardi kuna. No to je još uvijek nedovoljno za stvaranje osnova za pokretanje

domaćeg tržišta kapitala i za vraćanje investitora.

Imovina domaćih investicijskih fondova u ovoj je godini porasla za 665 milijuna kuna. Prema

najnovijim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, ukupna neto imovina

svih investicijskih fondova na kraju 2012. godine iznosila je 12,59 milijardi kuna. Početkom

godine, ta imovina iznosila je 11,92 milijarde kuna, što znači da je imovina porasla 5,5 %.

Daljnja perspektiva investicijskih fonodva uvelike će ovisiti o Novom zakonu o investicijskim

fondovima koji bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja 2013. godine. Taj bi zakon zamijenio

trenutno važeći Zakon o investicijskim fondovima koji je donijet početkom prosinca 2005.

godine i stupio je na snagu 1. siječnja 2006. godine.

Cilj donošenja novog zakona je osigurati visoku razinu zaštite ulagatelja utvrđivanjem

zajedničkog okvira za odobrenje za rad i nadzora društava za upravljanje investicijskim

fondovima. U bližoj budućnosti najveći izazov predstavlja transformacija tržišta nakon ulaska

Hrvatske u EU s obzirom na liberalizaciju tržišta, odnosno "otvaranje granica" za fondove

registrirane u inozemstvu

61

Novi Zakon o investicijskim fondovima, koji će stupiti na snagu ulaskom Hrvatske u

Europsku uniju, u potpunosti je usklađen s direktivama EU, ali dugoročno može dovesti do

gašenja fondovske industrije u Hrvatskoj koja trenutno upravlja imovinom od gotovo 13

milijardi kuna. Prema sadašnjem nacrtu Zakona, domaća fondovska industrija bila bi

regulatorno podjeljena na dvije sfere - UCITS fondovi, odnosno otvoreni investicijski fondovi

s javnom ponudom te alternativni fondovi, odnosno svi ostali od nekretninskih, zatvorenih i

hedge fondova.

No, najvažniji novitet je da će društva iz Europe moći obavljati djelatnosti u Hrvatskoj, ali i

obrnuto. Posljedica toga je da će se fondovi u Hrvatskoj moći spajati sa fondovima u Europi.

Velike banke moći će svojim velikim fondovima u EU jednostavno pripojiti fondove iz

Hrvatske budući da je njihova imovina znatno veća od one u Hrvatskoj.

Znači, broj domaćih fondova bi se mogao smanjiti prvo jer će doći konkurencija, a drugo jer

će se pripajati velikim fondovima u vlasništvu stranih banaka. U skladu s tim, broj ljudi u

društvima za upravljanje u Hrvatskoj posljedično će se smanjiti.

4.2. Perspektiva mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj

Ne postoji službeni podatak o tome koliko članova samo uplaćuje dobrovoljnu mirovinsku

štednju a u koliko slučajeva to čine njihovi poslodavci. U svakom slučaju trebalo bi povećati

porezne olakšice poslodavcima za uplate dobrovoljne štednje kao i državne poticaje

osiguranicima koji sami štede za mirovinu.

Od 2013. godine Vlada ima plan povećanja doprinosa za drugi mirovinski fond te jačanje

trećeg mirovinskog stupa, moguće kroz vraćanje poreznih olakšica za uplate dobrovoljne

mirovinske štednje. Ključni ciljevi su održivost mirovinskog sustava, sigurnost štednje za

mirovinu i primjerenost mirovinskih primanja40.

__________________________ 40

http://www.svijetosiguranja.eu/hr/novosti/vlada-jaca-treci-mirovinski-stup,13459.html

62

Cilj je osigurati da drugi stup bude efikasniji te da se u treći uključi veći broj građana.

Procjene pokazuju da taj sustav trenutno odgovara samo građanima s višim primanjima koji

mogu redovito izdvajati sredstva za štednju, a cilj štednje trebao bi biti da što širi krug ljudi

uspije osigurati dodatna primanja za starost.

Prve pune mirovine iz tog sustava očekuju se 2022. godine kada u mirovinu kreću oni koji su

u obveznom fondu štedjeli gotovo čitav radni vijek i procjene pokazuju da uz sadašnju stopu

izdvajanja ne mogu računati na bolje mirovine. Projekcije pokazuju da bi sustav dao puno

bolje rezultate kad bi se izdvajanja za drugi stup povećala sa sadašnjih 5 na 7 do 9% što ovisi i

o gospodarskoj situaciji41

.

4.3. Perspektiva osiguravajućih društava u Republici Hrvatskoj

Da bi se odgovorilo na pitanje koliko su hrvatski osiguratelji spremni za europske i domaće

izazove i što ih čeka u bližoj i daljoj budućnosti, treba prije svega sagledati situaciju u kojoj se

trenutačno nalazi osigurateljna industrija u Hrvatskoj.

Trenutno u Hrvatskoj djeluje 27 osiguravajućih društava, od kojih pet vodećih drži 68,31 %

premije. Čak 11 društava posluje s udjelom u ukupnoj premiji manjim od jedan posto i

zajedno drže samo 3,54 % udjela na tržištu, odnosno oko 450 milijuna kuna premije. Ovako

velik broj društava u Hrvatskoj je neodrživ i s primjenom Solventnosti II, morati će doći do

preuzimanja ili spajanja društava.

Posljednje tri godine obilježene su značajnim padom osigurateljne premije, točnije gubitkom

oko 550 milijuna kuna premijskog volumena. Istodobno broj osiguravajućih društava je u

stalnom porastu. Nepovoljne karakteristike osigurateljnog poslovanja u posljednje tri godine

su broj rizika, i broj šteta. Dok se kod neživotnih osiguranja bilježi pad šteta razmjerno padu

premije, rast šteta izrazit je kod životnih osiguranja prije svega zbog prijevremenog otkupa

polica.

_________________________________ 41

http://www.svijetosiguranja.eu/hr/novosti/vlada-jaca-treci-mirovinski-stup,13459.html

63

U 2011. godini razina šteta bila je ista kao i 2008. godine, samo što je u 2008. godini premiju

bila veća za 550 milijuna kuna. Od nepovoljnih trendova u osigurateljnom poslovanju

možemo izdvojiti i smanjenje udjela premije u domaćem bruto proizvodu i pad premije po

stanovniku. Trenutno po stanovniku premija iznosi oko 2100 kuna, od čega se 25 % odnosi na

životna osiguranja.

U Hrvatskoj postoji velik potencijal za rast osiguranja, posebno životnih, međutim za rast je

potreban novac kojeg u ovim kriznim vremenima ima sve manje.

64

5. ZAKLJUČAK

Financijski sustav je sa svojim tržištima i institucijama od neizmjerne važnosti za

funkcioniranje suvremenog gospodarstva. Tržišta novca i kapitala, kao dijelovi financijskog

sustava, predstavljaju mehanizme koji obavljaju konverziju štednje u investicije čime se

omogućuje rast privrede, stvaranje novih radnih mjesta i povećanje životnog standarda.

Financijski sustav je skup tržišta institucija, zakona, propisa i tehnika pomoću kojih se trguje

obveznicama, dionicama i drugim vrijednosnim papirima, određuje visina kamatne stope, i

kroz koje se proizvode i daju financijske usluge. Zadatak financijskog sustava je da osigura da

većina sredstava koja su ostavljena kao štednja bude usmjerena kroz financijska tržišta kako

bi podržala investicije koje poduzimaju pojedinci, poduzeća ili država.

Hrvatski visoko kapitalizirani bankovni sustav ostao je stabilan tijekom krize usprkos rizicima

i visokim rezervacijama. U usporedbi s bankama ostale financijske institucije teže podnose

krizu, neke prvenstveno zbog lošeg stanja na dioničkom tržištu, a svi zajedno zbog teške

gospodarske situacije, općeprisutnog neplaćanja i pada životnog standarda. Na financijskom

tržištu najviše je smanjen udjel investicijskih fondova koji su nakon ekspanzije od 2005.

godine do 2007. godine, u 2008. godini pali sa više od 6% na svega 2%, a krajem 2009.

godine imali su u ukupnoj financijskoj imovini 2,4 %.

Udjel banaka u ukupnoj imovini financijskog sustava, usprkos usporenom rastu kreditnog

porteflja zadržao se krajem 2009. godine na oko 75%. Ni leasing ni stambene štedionice nisu

se onda uspjeli nametnuti kao značajnija alternativa dugoročnim kreditima banaka, a kriza je

samo naglasila dominaciju banaka nad ostalima. Leasing društva su po imovini bila iza

banaka, zatim su slijedili obvezni mirovinski fondovi te društva za osiguranje.

Imovina obveznih mirovinskih fondova potkraj 2011. godine dosegnula je 41 milijardu kuna,

prema 36,3 milijardi u 2010. godini s povećanjem udjela u aktivi sektora sa 7 na 7,7 %. S

imovinom dobrovoljnih mirovinskih fondova krajem 2011. godine od 1,6 milijardi kuna i 327

milijuna kuna zatvorenih mirovinskih fondova, mirovinski fondovi raspolažu s ukupno 43

milijarde kuna, ili 8,1 % imovine financijskog sektora, te su najveći nebankarski segment.

65

Promatrajući 2012. godinu, kretanja u mirovinskom sustavu i proračunski prihodi od

doprinosa u konstantnom su padu od 2008. godine do danas. Prije četiri godine po osnovi

doprinosa u proračun je ušlo 20 milijardi i 155 milijuna kuna, i od tada iznos od 20 milijardi

više nije prebačen, nego se kreće oko 19 milijardi kuna. Manjak se krpa iz proračuna, pa je

tako 2008. godine za mirovine iz proračuna povučeno oko 13 milijardi, a već 2010. više od 16

milijardi kuna. Naravno da to nije dobro i održivo na dulji rok.

Hrvatska ima izrazito nepovoljne trendove, a korijeni tog problema leže u gospodarstvu, a ne

u mirovinskom sustavu, jer je sve manje radnih mjesta i plaća iz kojih se isplaćuju doprinosi.

Iako su posljednjih godina poduzete neke mjere kako bi se spriječilo daljnje narušavanje

mirovinskog sustava, poput povećanja starosne granice za odlazak u mirovinu za muškarce na

65, a za žene na 60 godina, očito je da će se mirovine još dugo moći isplaćivati samo uz

posezanje u proračun.

Imovina otvorenih investicijskih fondova, a posebno dioničkih i mješovitih, preživjela je

velike udare financijske krize, te je s 29 milijardi kuna u 2007. godini spala na 9,9 milijardi ili

samo 2,1 % aktive financijskog sektora u 2008. U idućim godinama ti iznosi malo su

povećani, ali i dalje kolebaju, pa je u 2011. imovina smanjena sa 13,7 na 11,9 milijardi kuna i

udio sa 2,7 na 2,2 %. Zatvoreni investicijski fondovi raspolagali su s 1,4 milijarde kuna na

kraju 2011. godine.

Imovina domaćih investicijskih fondova u ovoj je godini porasla za 665 milijuna kuna.

Ukupna neto imovina svih investicijskih fondova na kraju listopada iznosila je 12,59 milijardi

kuna. Da je riječ o koliko-toliko optimističnom kretanju u fondovnskoj industriji pokazuje

usporedba sa prošlom godinom.Tada je neto imovina investicijskih fondova zabilježila pad od

618 milijuna kuna.

Hrvatska osiguravajuća društva su zaradila 7,52 milijarde kuna u 2012. godini. Ukupna

zaračunata bruto premija 27 hrvatskih društava za osiguranje na kraju listopada ove godine

iznosila je 7,52 milijarde kuna, što je za 1,5 % manje u odnosu na 2011. godinu, a smanjenje

ukupne bruto premije rezultat je niže zaračunate bruto premije u neživotnim osiguranjima.

66

Premije osiguranja su lani niže jedan posto, ali imovina osiguranja povećana je na 32

milijarde kuna, odnosno na 33 s reosiguranjem ili za 6,5 %, brže od imovine cijelog sektora,

pa je i udio osiguranja porastao sa 6 na 6,2 %.

Leasing društva u Hrvatskoj u prvih su šest mjeseci 2012. ostvarila ukupno 224,9 milijuna

kuna dobiti nakon oporezivanja, što je više nego dvostruko u usporedbi sa 104,9 milijuna

kuna iz prvog polugodišta 2011 godine. No, istodobno je preneseni gubitak ovoga sektora

iznosi više od 2 milijarde kuna i u odnosu na prošlu godinu povećan je za 6,54 %. U istom je

razdoblju ukupna aktiva svih leasing društava smanjena 9,23 %, na 24,2 milijarde kuna.

Leasing kuće su prvo polugodište 2012. godine završile sa 3,9 % manjom vrijednošću

novozaključenih ugovora (ukupno 2,63 milijarde kuna), dok je njihov broj smanjen 4,4 % na

16.557.

Zemlje sa razvijenim financijskim institucijama i tržištima rastu brže, dok će one koje imaju

slabi kapacitet odnosno strukturu financijskog sektora vjerojatnije doživljavati financijske

krize s negativnim posljedicama na razvitak nacionalnog gospodarstva. Ovo se potvrđuje

činjenicom da brži gospodarski razvitak i viša razina dohotka potiču brži financijski razvitak,

dok brži financijski razvitak osigurava brži gospodarski razvitak. Nedavne regionalne

financijske krize pokazale su da je nužna široka kooperacija vlada i međunarodne

zajednice radi jačanja nacionalnih i međunarodnih financijskih sustava i bolje suradnje u

predviđanju i rješenju financijskih kriza.

67

LITERATURA

KNJIGE

1. Klačmer, Čalopa M.; Cingula M.: Financijske institucije i tržište kapitala, Fakultet

oragnizacije i informatike, Varaždin 2009.

2. Novak, B.: Financijska tržišta i institucije, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek 2002.

3. Veselica V.: Financijski sustav u ekonomiji, Inženjerski biro, Zagreb, 1995.

4. Saunders, A.; Cornett, M. M.: Financijska tržišta i institucije, II. izdanje, Masmedija,

Zagreb, 2006.

5. Miller, Leroy, M.; Vanhoose, D.D.: Moderni novac i bankarstvo, III. izdanje, Mate,

Zagreb, 1993.

6. Šutalo, I.; Leko, V.: Financijski management u praksi, Masmedia, Zagreb, 1994.

7. Šonje, V.: Veza koja nedostaje: kako povezati razvitak tržišta kapitala i gospodarski

rast, Arhivanalitika, Zagreb, 2005.

ČLANCI

8. Leko, V.: Financijske institucije i tržišta, pomoćni materijal za izučavanje str.15,

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2008.

9. Spasić, I.; Bejatović, M.; Dukić - Mijatović, M.: Faktoring – instrument financiranja u

poslovnoj praksi – nekoliko važnih pravnih aspekata, Ekonomska istraživanja, vol.25,

no.1, str.191.-211., Sveučilište Juraja Dobrile u Puli, Odjel za ekonomiju i turizam

„Dr. Mijo Mirković“, 2012.

10. Dalić, M.: Usporedna analiza hrvatskog financijskog sustava i financijskih sustava

naprednih tranzicijskih zemalja, Privredna kretanja i ekonomska politika, vol.12,

no.92, str.27.-52., Ekonomski institut Zagreb i Ministarstvo financija Republike

Hrvatske, 2002.

11. Bejaković, P.: Obilježja i učinci kapitalizirane obvezne i dobrovoljne mirovinske

štednje u Hrvatskoj, Rev. soc. polit., vol.19, no.2, str.219.-230., Pravni fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2012.

68

12. Bahovec, V.; Dumičić, K.; Žalac, A.: Trendovi u koncentraciji imovine mirovinskih

fondova u RH, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, vol.9, no.2, str.56.-57.,

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2011.

13. Jurić, D.: Perspektiva razvoja investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj,

Financijska teorija i praksa, vol.29, no.4, str.385.-398., Institut za javne financije,

Zagreb 2005.

14. Morić, Milovanović, B.; Galetić, F.: Otvoreni investicijski fondovi u Hrvatskoj,

Financijska teorija i praksa, vol.30, no.1, str.79.-91., Institut za javne financije 2006.

15. Čulinović-Herc, E.: Investicijski fondovi koji ulažu u nekretnine prema Zakonu o

investicijskim fondovima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.28, no.1,

str.75.-106., Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka 2007.

16. Vlah, M.: Računovodstvo, revizija i financije, siječanj 2009., str.191.

17. Olgić, Draženović, B.: Uloga i utjecaj institucionalnih investitora na tržištu kapitala

odabranih tranzicijskih zemalja i Republike Hrvatske, Ekonomski fakultet Sveučilišta

u Rijeci, doktorska disertacija, Rijeka 2012.

OSTALI IZVORI

18. Hanfa kvartalni bilten 1/2012.

19. Hanfa godišnje izvješće 2011.

20. Hrvatski ured za osiguranje, bilten 7/2012.

21. Zakon o osiguranju, Narodne novine, br.151/05.

22. Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Narodne novine, br.49/99,

63/00, 103/03, 177/04, 140/05, 71/07, 124/10, 114/11.

23. Zakon o investicijskim fondovima, Narodne novine, br.107/95, 150/05.

24. Zakon o privatizacijskim investicijskim fondovima, Narodne novine, br.109/97.

25. Zakon o leasingu, Narodne novine, br.135/06.

26. Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, Narodne novine, br.140/05.

69

WEB IZVORI

27. http://www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijska_sustav-1.htm (15.12.2011.)

28. http://www.ripe.hanfa.hr/hr/publiciranje/izvjesca/

29. http://www2.hgk.hr/en/depts/banks/Trziste_osiguranja_2009_web.pdf

30. http://www.rmf.hr/userdocsimages/Miro.reforma_Final%20NOVO_WEB.pdf

31. http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4499

32. http://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=230&LANG=HR&vijestid=934

33. http://www.svijetosiguranja.eu/hr/novosti/vlada-jaca-treci-mirovinski-stup,13459.html

(4.9.2012.)

70

POPIS TABLICA

Tablica 1: Grupe banaka i udio njihove imovine u imovini svih banaka u Republici Hrvatskoj

od 2008.-2010. godine, str.14.

Tablica 2: Relativna važnost financijskih posrednika u Republici Hrvatskoj od 2000.-2011.

godine (u % aktive), str.16.

Tablica 3: Udio zaračunate bruto premije osiguravajućih društava u BDP-u, u Republici

Hrvatskoj, od 2003.-2011. godine, u tis. kuna i %, str.21.

Tablica 4: Struktura ukupne premije osiguranja prema vrsti osiguranja u Republici Hrvatskoj,

od 2008.-2011. godine, u %, str.22.

Tablica 5: Struktura ukupne premije osiguranja po stanovniku u Republici Hrvatskoj, od

2002.-2011. godine, u tis. kuna, str.23.

Tablica 6: Struktura aktive društava za osiguranje i društava za reosiguranje u Republici

Hrvatskoj, od 2008. - 2011. godine, u tis. kuna, str.24.

Tablica 7: Struktura pasive društava za osiguranje i društava za reosiguranje u Republici

Hrvatskoj, od 2008. - 2011. godine, u tis. kuna, str.25.

Tablica 8: Članstvo u mirovinskim fondovima u Republici Hrvatskoj, u razdoblju od 2002.-

2011. godine, str.29.

Tablica 9: Neto imovina mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj, od 2002.-2011. godine,

u tis. kuna, str.30.

Tablica 10: Struktura ulaganja ukupne imovine obveznih mirovinskih fondova u Republici

Hrvatskoj od 2006.-2011. godine, u tis. kuna, str.32.

Tablica 11: Struktura ulaganja ukupne imovine otvorenih i zatvorenih dobrovoljnih

mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj od 2006.-2011. godine, u tis. kuna,

str.33.

Tablica 12: Broj otvorenih investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, od 2002.-2011.

godine, str.37.

Tablica 13: Struktura ulaganja imovine otvorenih investicijskih fondova u Republici

Hrvatskoj, od 2006.-2011. godine, u tis. kuna, str.40.

71

Tablica 14: Broj i neto imovina zatvorenih investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, od

2002.-2011. godine, u tis. kuna, str.42.

Tablica 15: Aktiva, vrijednost novozaključenih ugovora, vrijednost aktivnih ugovora i broj

zaposlenih u djelatnosti leasinga u Republici Hrvatskoj, od 31.12.2006.-

31.12.2011. godine, u mlrd. kuna., str.45.

Tablica 16: Usporedni prikaz broja novozaključenih ugovora djelatnosti leasinga prema

objektima leasinga u Republici Hrvatskoj, u 2010. i 2011. godini, u %, str.46.

Tablica 17: Usporedni prikaz vrijednosti novozaključenih ugovora djelatnosti leasinga prema

objektima leasinga u Republici Hrvatskoj, u 2010. i 2011. godini, u tis. kuna i %,

str.47.

Tablica 18: Broj factoring društava i aktiva ( u tis. kuna) u Republici Hrvatskoj, od 2007.-

2011. godine, str.49.

Tablica 19: Bilanca brokerskih društava u Republici Hrvatskoj, na dan 31.12.2007. i

31.12.2008. godine, u tis. kn, str.53.

Tablica 20: Privremeni nerevidirani podaci za investicijska društva u Republici Hrvatskoj,

lipanj 2012. (u kn i %), str.54.

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Broj društava za osiguranje i društava za reosiguranje u Republici Hrvatskoj, od

2002.- 2011.godine, str.20.

Grafikon 2: Broj mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj, u razdoblju od 2002.-2011.

godine, str.28.

Grafikon 3: Neto imovina otvorenih investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, od 2002.-

2011. godine, u tis. kuna, str.38.

Grafikon 4: Broj leasing društava u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2002.-2011. godine,

str.44.

Grafikon 5: Struktura aktive djelatnosti factoringa u Republici Hrvatskoj, na dan 31.12.2009.

godine, u %, str.49.

Grafikon 6: Struktura pasive djelatnosti factoring društava u Republici Hrvatskoj, na dan

31.12.2009. godine, u %, str.50.

72

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom NEDEPOZITNE FINANCIJSKE

INSTITUCIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr.

sc. Zdenka Prohaske, a pri izradi diplomskog rada pomagala mi je i asistentica dr. sc. Bojana

Olgić Draženović. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i

koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu

na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Jelena Dragičević

sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultetoliver.efri.hr/zavrsni/46.pdf · ugovorne institucije,...

Documents