TAJMAUT 2

TAJMAUT 2

ŠKOLA PRIMIJENJENE UMJETNOSTI I DIZAJNA TRG MARŠALA TITA 11, ZAGREB

IZLOŽBENI SALON IZIDOR KRŠNJAVI 13. 04. – 20. 04. 2010.

Skrećemo pažnju cijenjenim čitateljicama i čitateljima da naša ko-

šarkaško-umjetnička, radna, te promidžbena zajednica Tajmaut i

ovom prilikom nastavlja objavljivati priloge ne-europskih, štoviše

anti-europskih klasika estetičke misli. Zaista, u popratnom tekstu

našeg prvog izložbenog kataloga prezentirali smo način na koji

libijski vođa Muammar al Gaddafi sagledava vezu sporta i umjet-

nosti. Time smo hrvatskoj publici pružili mogućnost da se upo-

zna s radom jednog slobodnog mislioca i teoretičara koji dolazi

s nama manje poznatog, arapskog jezičnog područja, te koji je

(shodno temeljnim pretpostavkama matične kulture) u estetiku

uveo poimanje beduinizma.

Kako ne bismo željeli da cijenjena publika pomisli da preferira-

mo isključivo žive gigante s estetičarskim habitusom, u ovom

tekstu, drugom po redu, odlučili smo se za priloge velikog kine-

skog vođe Mao-Ce-Tunga. Zapadnjačka propaganda tvrdi kako

je Mao umro još 1976., dakle u doba osvita postmodernosti, ali

ovdje smo namjerno odlučili upoznati našu javnost s odlomcima

njegovih tekstova nastalih do kraja 1957. godine. Time želimo

dokazati kako se – ne samo kroz maksimu o cvjetanju tisuću cvje-tova – Mao zapravo zalagao za postmoderno slobodarstvo još

u vrijeme dok je zapadni svijet grcao pod diktaturom političke

i umjetničke modernosti. Nema sumnje, pažljivije će čitateljice i

čitatelji primijetiti da se Maove misli bez većih napora mogu pri-

mijeniti na našu suvremenost, što samo podcrtava činjenicu da

su umovi istinskih velikana uvijek aktualni, pa stoga na neki način

i nesposobni umrijeti.

Konačno, upravo na Maovom primjeru postaje razvidno da be-

smrtnici njegovog kalibra uvijek nalaze vezu između umjetnosti

i sporta. Mao je, naime, ponekad plivao, a uglavnom bjesomuč-

no plutao površinom svih dostupnih mu tekućih ili stajaćih voda

diljem Kine, te zdušno zagovarao aktivan odnos prema sportu,

vjerujući kako od svih sportova upravo plivanje-plutanje može

najbolje očeličiti stvaralački duh i tijelo kineskih građana. Vlasti-

tim je primjerom dokazivao opravdanost navedenih stavova jer

je plutajući uglavnom po rijekama i jezerima (a manje morima)

smišljao neobično upečatljive stihove o prolaznoj ljepoti prirode,

odnosno trajnom istrebljenju klasnih neprijatelja. Ovdje ćemo

čitateljice i čitatelje prepustiti plutanju kroz estetičarski svjetona-

zor Mao-Ce-Tunga, uz dodatak kratke, slobodno prevedene upu-

te koju je Veliki Vođa dao neplivačima u Politbirou svoje Partije:

Kad plutate, nemojte misliti o utapanju jer ćete se onda vjerojatno i utopiti. Uputa ponajprije vrijedi za sportska pregnuća, ali, ruku na

srce, ima li boljeg uvoda u postmodernističku estetiku?

Vladimir Rismondo ml.

U današnjem svijetu svaka kultura, svaka umjetnost pripada odre-

đenoj klasi, sluša određenu političku liniju. U zbilji nema umjetnosti

radi umjetnosti, umjetnosti koja bi stajala iznad klasa, umjetnosti

koja bi šetala pored politike ili bila od nje nezavisna...

Stvaraoci naše književnosti i umjetnosti moraju... promijeniti svoje

stajalište, oni postepeno moraju prijeći na stranu radnika, seljaka i

vojnika...

Moramo nastojati da se književnost i umjetnost kao integralni sa-

stavni dio dobro uključe... da postanu moćnim oruđem za okuplja-

nje i odgoj puka, za udarce protiv neprijatelja i njegovo uništenje, da

puku pomognu ujedinjenim snagama boriti se protiv neprijatelja.

U književnoj i umjetničkoj kritici postoje dva kriterija: politički i umjet-

nički... Kakav je pak odnos među njima? Između politike i umjetnosti

jednako se malo smije staviti znak jednakosti kao i između općega

svjetonazora i metoda umjetničkoga stvaranja i umjetničke kritike.

Ne samo što poričemo da postoji neki apstraktni, apsolutno ne-

promjenjivi politički kriterij, nego također poričemo da postoji neki

apstraktni, apsolutno nepromjenjivi umjetnički kriterij. U svakome...

društvu svaka klasa ima svoje vlastite političke i umjetničke kriterije.

Ali u svakome... društvu svaka klasa uvijek stavlja politički kriterij na

prvo, a umjetnički kriterij na drugo mjesto... Mi pak tražimo jedinstvo

politike i umjetnosti, jedinstvo sadržaja i oblika, jedinstvo revolucio-

narnog političkog sadržaja i što je moguće savršenijega umjetničkog

oblika. Umjetnička djela kojima nedostaje umjetnička vrijednost, ma

kako mogu biti politički napredna, nemaju snage. Stoga smo mi kako

protiv djela koja sadržavaju pogrešne političke nazore, tako i protiv

tendencije takozvanog »plakatskog i parolaškog stila« koji izražava

samo isprazne političke nazore, ali je umjetnički bez snage. U pitanji-

ma književnosti i umjetnosti moramo voditi borbu na dvije fronte.

Smjernica neka cvate stotinu cvjetova i neka se međusobno natječe stotinu škola mišljenja treba da služi procvatu umjetnosti i napret-

ku znanosti... Raznovrsni oblici i vrste stilova mogu se u umjetnosti

slobodno razvijati, i različite znanstvene škole mogu se slobodno

međusobno natjecati. Po našem mišljenju bilo bi štetno za razvitak

umjetnosti i znanosti ako bi se pomoću administrativnoga pritiska

promicao neki određeni umjetnički stil ili stanovita škola, dok bi se

drugi zabranili. Što je u umjetnosti i znanosti ispravno ili pogrešno

treba da se odluči slobodnom diskusijom među umjetnicima i znan-

stvenicima, te u umjetničkom i znanstvenom radu. Ne smije se to

rješavati na jednostavan način.

Vojska bez kulture je neuka vojska, a neuka vojska ne može po-

raziti neprijatelja. 1

1 Vidi: Danilo Pejović: Nova filozofija umjetnosti, NZMH, Zagreb, 1972., str. 571-572.

RIJEČ UMJESTO PREDGOVORA KULTURA I UMJETNOST • Mao-Ce-Tung

01 ZORAN JURIĆ

HANIBAL, 2010., polikromna terakotaGANIMED, 2010., polikromna terakota

TARZAN, 2010., polikromna terakota

ROMUL I REM, 2010., polikromna terakota

CRVENA SÂNJA, 2009., terakota

DRAŽEN PETROVIĆ, 2007., patinirani gips

Rođen 1962. (Drijenča, BiH). Godine 1987. di plo mirao

na ALU u Zagrebu, na kiparskom odsjeku. Predaje mo-

deliranje (Ško la za tekstil, kožu i dizajn). Živi, radi i igra

košarku u Za gre bu.

Selska 92, mob. 091/53 50 007, zoran.juric3@zg.t-com.hr

02 ANTE ČULO

KRIVOLAV, 2010., kombinirana tehnika, 53 × 63 cmZIJEV ZVIJERI 2010., akril, 50 × 70 cm

BIK, 2010, akril, 51 × 65 cm

MAČAK SE PROTEŽE, 2010., kombinirana tehnika, 51 × 65 cm

GLAVA KONJA, 2010., akril, 40 × 40 cm

Rođen je 7. listopada 1965. godine u Bukovoj Gori u općini Tomislav Grad. Školu Primijenjenih umjetnosti završio je u Splitu. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na odjelu slikarstva diplomirao je 1990. u kla-si prof. Zlatka Kauzlarića – Atača. Od 2000. god. član je HDLU-a. Od 1998. radi u Restauratorskom zavodu Hr-vatske. Igra košarku u Zagrebu.

Strma ulica 7, mob. 098/625 668, antculo@gmail.com

03 ROBERT BUDOR

CRTEŽ I 2009 tuš 70 × 100 cmCRTEŽ II 2009 tuš 70 × 100 cm

CRTEŽ III 2009 tuš 70 × 100 cm

Rođen 1954. u Zagrebu. Godine 1979. di plomirao na

ALU u Zagrebu, na slikarskom odsjeku, u klasi prof.

Šime Perića. Živi, radi i igra košarku u Zagrebu.

Martićeva 8, mob. 098/97 93 586

04 JAGOR BUČAN

TRI EVINA LICA (I, II, III), 2010., akril na platnu, 130 × 100 cm

Rođen 1968. u Zagrebu. Godine 1992. diplomirao na

ALU u Zagrebu na slikarskom od sje ku. Docent je na

ALU. Živi, radi i igra košarku u Za gre bu.

Grada Mainza 17, mob. 091/91 00 802, jbucan@alu.hr

05 IGOR MODRIĆ

MUČALJIVA I, 2010., akvarel 66 × 75 cmMUČALJIVA II, 2010., akvarel 66 × 75 cm

BIJELOG GLEDAJ , 2010., akril na platnu 100 × 120 cm

Rođen 1959. u Zagrebu. Godine 1984. diplomirao na

ALU u Zagrebu, na slikar skom odsjeku, u klasi prof. Gol-

do nija. 1984./85. suradnik Majstorske radionice pro f.

Ivančića i Reisera. Predaje crtanje i slikanje u Školi pri-

mijenjene umjetnosti i dizajna. Živi, radi i igra ko šarku

u Zagrebu.

Atelje: Deželićeva 47, mob. 098/33 58 37, igor.modric@gmail.com

06 VLADIMIR RISMONDO

PRED ZIDOM I, II, III (triptih) 2010., kombinirana tehnika 100 × 210 cm

Vladimir Rismondo rođen je 9. 1. 1966. u Zagrebu. Studirao je slikarstvo, a diplomirao povijest umjetnosti i povijest na Filozof-skom fakultetu u Zagrebu. Radi kao predavač teorijskih i povi-jesnoumjetničkih kolegija na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, ali živi u Zagrebu. Aktivno promovira gerijatrijski svjetonazor, no u pauzama se bavi mačevanjem i košarkom. Suprug Kristine, otac Barbare i Mihovila, te skrbnik slijepe mačke Huseina, koji je usprkos imenu ženka. Sve u svemu, kontradiktorna osoba.

Trg senjskih uskoka 5, mob. 091/52 41 948, vladimir.rismondo@zg.t-com.hr

07 MARIJAN RICHTER

SLIKA I 2009. ulje na platnu 155 × 185 cmSLIKA II

SLIKA III

Rođen 1957. u Zagrebu. Na Akademiji likovnih umjetno-

sti diplomirao je 1983. u klasi prof. Raoula Gol do nija. Na

drugoj je godini poslijediplomskog doktorskog studija

na ALU u Zagrebu. Ži vi, radi i igra košarku u Zagrebu.

Badalićeva 7a, mob. 091/55 47 864, marijanrichter@gmail.com

08 DARKO BAKLIŽA

3/001 2010 fotografija 100 × 70 cm3/002 2010 fotografija 100 × 70 cm

3/003 2010 fotografija 100 × 70 cm

Rođen 1958. u Krapini. Od 1973. do 1981. trenirao ko-

šarku. Polomio što se polomiti dalo. I naučio sve o ljud-

skoj anatomiji. Danas predaje istu na ALU (uz crtanje

akta i još ponešto). U međuvremenu je diplomirao sli-

karstvo. Živi, radi štošta, igra košarku i pazi da se opet

ne polomi.

Atelje: Ilica 116, mob. 098/25 05 93, darko.bakliza@zg.t-com.hr

09 FRANJO KIŠ

IZBOR RADOVA (grafičko oblikovanje i likovna oprema)

Rođen 1950. u Čelarevu, Vojvodina. Manje ili više stu­dirao teologiju, matematiku, jugoslavistiku, a di plo mirao sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1975. Suosnivač ArTresora 1987. Dizajnira od studentskih dana a od 1990. član ZUH­a kao grafički dizajner. Živi i radi u Zagrebu. I, naravno, oduvijek voli igrati košarku.

Šulekova 4a, mob. 098/ 45 42 63, franjo.kis@artresor.hr

Zbor

nik

Da n

â Cv

i ta

Fis k

o vi}

a

2

RENESANSA I RENESANSE U UMJETNOSTI HRVATSKE

REN

ESAN

SA I

REN

ESAN

SE

U U

MJE

TNO

STI

HRV

ATSK

E

ISBN 978-953-6106-75-2

9 7 8 9 5 3 6 1 0 6 7 5 2

Kopenhagen

KOPENHAGEN

Michael Frayn

ELIZABETINSKA SLIKA SVIJETA

14

ELIZAB

ETIN

SKA

SLIKA

SVIJET

A

•

ARTRESORNAKLADA

1. MIROSLAV BEKER • KRATKA POVIJEST ANTI^KE RETORIKE

2. DEMETRIJE • / O STILU

3. GAJO PELE[ • TUMA^ENJE ROMANA

4. JASMINA LELAS • TEORIJE RAZVOJA ZNANOSTI

5. NIELS BOHR • ATOMNA TEORIJA I OPIS PRIRODE

6. NIKOLA ZOVKO • PROSTOR VRIJEME TVAR

7. KRUNOSLAV PRANJI] • O KRLE@INU STILU & KOJE O ^EM JO[

8. MA^EK • PÁLSSON • SIMEK • STARONORDIJSKA MITOLOGIJA

I KNJI@EVNOST

9. MIRO MAROTTI • NOVOSTVORENA GLUMA^KA OSOBNOST

10. JULIEN OFFRAY DE LA METTRIE • ^OVJEK STROJ • RASPRAVA

O DU[I • ^OVJEK BILJKA

11. MIRKO DRA@EN GRMEK • MEDEJIN KOTAO

12. DARKO POL[EK • SUDBINA ODABRANIH

13. MORANA ^ALE • OKO

14. EUSTACE M. W. TILLYARD • ELIZABETINSKA SLIKA SVIJETA

ISBN 953-6522-32-2

9 789536 5 2 2 3 2 3

Kraljica Elizabeta I.

LARA HÖLBLING MATKOVI] ro-|ena je godine 1968. u Londonu. Klasi~nu gimnaziju i studij na Filozofskome fakultetu zavr{ila je u Zagrebu. Knji`evna je prevoditelji-ca s engleskoga i s njema~koga jezika, ~lanica je Dru{tva hrvatskih knji`evnih prevodilaca od 1997. i Hrvatskoga dru{tva znanstvenih i tehni~kih prevoditelja od 2001. Prevodi knji-`evnu teoriju, `ensku i dje~ju knji`evnost, popularno-znanstvenu literaturu te brojne drame izvo|ene u kazali{tima i na radiju. Va`niji prijevodi proze: M. Carlson,

, I. i II.; A. Tyler, ; C. P. Estés, ;

K. DiCamillo, . Redaktorica je prijevoda u nizu

i autorica knjige (nagrada »Kiklop«

za najbolju dje~ju knjigu 2005.). Bavi se or-ganizacijom kazali{nih i knji`evnih festivala (Mlije~ni zub, Zagreba~ki knji`evni razgovori, Me|unarodni pjesni~ki festival), a odnedavna prevodi i crtane filmove za sinkronizaciju.

P U T O K A Z I

»Posrijedi je zgusnut, ali izvanredno jasan i precizan tekst, koji po svome sadr`aju pripada anglistici, ali je od koristi svim humanisti~kim disciplinama koje zahva}aju u podru~je rene-sanse. Autor, poznat znanstvenik i profesor velikoga ugleda na sveu~ili{tu Cambridge, pisao ga je namjeravaju}i prikazati intelektual-ne pretpostavke razumijevanja Shakespearea, kakve mo`emo o~ekivati od suvremenika velikoga pjesnika i dramati~ara. [...] Autor predo~ava svoje shva}anje elizabetinske slike svijeta, koja nigdje u naslije|enoj suvremenoj literaturi nije bila cjelovito opisana, velikim nizom citata (i komentara) iz suvremenih tekstova, pjesni~kih, teolo{kih, kozmolo{kih i filozofskih, koji u svome slijedu pro{iruju dominantne ideje u strukturu podudarnoga, iako ne homogenoga razmi{ljanja o naravi stvari {to sa~injavaju svijet. [...]«

Ivo Vidan

»Ovo se iznimno utjecajno djelo bavi analizom predod`be Šsvemirskoga reda’, jed-ne od Šizvornih vladaju}ih ideja’ elizabetin-skoga doba. Iznimno detaljna i strukturirana hijerarhija odnosa, poznata kao Šveliki lanac bi}a’, naslije|ena iz srednjovjekovne teologi-je, presudno je, prema Tillyardu, odre|ivala dru{tvene i politi~ke odnose. Taj jedinstveni slo`eni proces koji upravlja kulturom i politi-kom ranoga novovjekovlja pridaju}i smisao kontingentnim zbivanjima, istodobno potvr-|uje i opravdava elizabetinsko dru{tveno-poli-ti~ko ure|enje. [...] U svojoj se analizi Tillyard primarno bavi klju~nim djelima engleske knji`evnosti 16. i 17. stolje}a, smje{taju}i ih u kontekst juridi~kih, teolo{kih, povijesnih i didakti~kih tekstova toga doba i pokazuju}i zajedni~ku temeljenu ideolo{ku matricu, ali i ukazuju}i istodobno na produktivnu ulogu knji`evnih tekstova u oblikovanju i disemina-ciji te matrice. [...]«

Tomislav Brlek

Elizabetinska slika svijeta-nasl1 1 27.11.2006 13:35:25

Oblikovanje: Franjo Kiš, ArTresor naklada, Zagreb

prosinac 2008. / siječanj 2009.

Galerija likovnih umjetnosti, OsijekEuropska avenija 9

slikarstvo kiparstvo gra�ka multimedija primijenjena umjetnost

21. s

lavo

nski

biennale

ISBN 978-953-6695-49-2

30,00 kn

9 7 8 9 5 3 6 6 9 5 4 9 2

slikarstvo kiparstvo grafika multimedija primijenjena umjetnost

slav

onsk

i21.

biennale

Galerija likovnih umjetnosti, Osijek

21. s

lavo

nski

bie

nnal

e

21. 2. – 18. 5. 2008.

SENSERPAULUS

ANTONIUS

(1716.–1758.)

Prvi barokni slikar u Osijeku

Galerija likovnih umjetnosti, OsijekEuropska avenija 9

Oblikovanje: Franjo Kiš, ArTresor naklada, Zagreb

Monique L

aRue K

asiodorova slava

ISBN 978-953-6522-58-3

9 7 8 9 5 3 6 5 2 2 5 8 3

KASIODOROVA SLAVA

Monique LaRue

MONIQUE LARUE rođena je 1948. g. u Mont réa lu. Stu di-ra la je fi lo zo fi ju i do kto ri ra la pod men tor stvom Ro lan da Barthe sa. Pre da je knji žev-nost na ko le džu Édouard--Mon pe tit u Mont ré alu. Ob -javi la je broj ne ro ma ne, član ke i ese je. Za ro man Ka sio do ro va

sla va do bi la je 2002. g. jed nu od naj ugled ni jih ka nad skih knji že vnih na gra da, »Prix du Gou ver-neur gé né ral«.

Kasiodorova slava zanimljiv je prikaz koledža i da-našnjega svijeta književnosti, moralna i intelektualna slika onoga što bismo mogli nazvati »suvremenim me-težom« no, prije svega, to je velik roman. Čvrste kon-strukcije, roman vrvi likovima i zapletima, prožet je autoričinom opčinjenošću praktičnim životom, propiti-vanjima, suzdržanošću i njenim odbijanjem da donosi sudove. Elegantnim spojem ironije i suosjećanja Mo-nique LaRue nam pruža jedinstven romaneskni po-gled na smisao književnosti i naobrazbe u današnjem svijetu.

149,00 kn

Naslovnica-Kasiodorova slava.ind1 1 15.3.2007 16:27:08

Zbor

nik

Da n

â Cv

i ta

Fis k

o vi}

a

OD SLIKE DO IGRE

15

OD

SLIKE D

O IG

RE

ARTRESORNAKLADA

1. MIROSLAV BEKER KRATKA POVIJEST ANTI^KE RETORIKE

2. DEMETRIJE / O STILU

3. GAJO PELE[ TUMA^ENJE ROMANA

4. JASMINA LELAS TEORIJE RAZVOJA ZNANOSTI

5. NIELS BOHR ATOMNA TEORIJA I OPIS PRIRODE

6. NIKOLA ZOVKO PROSTOR VRIJEME TVAR

7. KRUNOSLAV PRANJI] O KRLE@INU STILU & KOJE O ^EM JO[

8. MA^EK ÁLSSON IMEK STARONORDIJSKA MITOLOGIJA

I KNJI@EVNOST

9. MIRO MAROTTI NOVOSTVORENA GLUMA^KA OSOBNOST

10. JULIEN OFFRAY DE LA METTRIE

11. MIRKO DRA@EN GRMEK MEDEJIN KOTAO

12. DARKO POL[EK SUDBINA ODABRANIH

13. MORANA ^ALE OKO

14. EUSTACE M. W. TILLYARD ELIZABETINSKA SLIKA SVIJETA

15. GORAN [VOB OD SLIKE DO IGRE

Dalibor Jelavić (Beograd, 1949.), Big Bang – The Space Theatre (2003.), akrilik, enkaustika, ulje/platno, 120 × 210 cm.

GO RAN ŠVOB ro đen je 1947. u Za gre-bu, gdje je zav r šio os nov nu ško lu i gimna zi ju. Na Fi lo zof skome fa kul te tu u Zag re bu di plo mi-rao je 1971. fi lo zo fi ju i an glis ti ku, a od je se ni is te go di ne za poslen je na Od sje ku za fi lo zo-fi ju kao asis te nt, do ce nt i iz van red ni pro fe sor. Ob ja vio je niz čla na ka u do ma ćim i stra nim fi lo zof skim ča so pi si ma te knji gu Fre ge: Poj-mov no pis mo. Kao poz va ni pre da vač gos to vao je na sveu či lišti ma u Aus tri ji (Beč), Nje mač koj (München), NR Ki ni (Bei ji ng, Tia njin i Ho ng Ko ng) te Ja pa nu (Kyo to, To kyo i Sap po ro). Pred stoj nik je ka ted re za lo gi ku na Od sje ku za fi lo zo fi ju Fi lo zof skoga fa kul te ta Sveučilišta u Zag re bu, gdje vo di re do vi te ko le gi je iz lo gi ke i fi lo zo fi je je zi ka.

P U T O K A Z I

ISBN 978-953-6522-63-7

9 7 8 9 5 3 6 5 2 2 6 3 7

280,

00 k

n

»Wittgensteinovim napuštanjem ideja iz Tractatusa i razvijanjem u Filozofskim is-tra živanjima teorije jezika kao svojevrsne igre determinirane pravilima, odbačena je ide ja pojmovnoga pisma kao savršenoga lo-gičkoga jezika, kakav je prvi formulirao Frege. Ujedno je odbačena i teza o strukturno me izomorfizmu jezika i realnosti, koja je prisutna u Fregeovu djelu, a sasvim eksplicirana u Trac-ta tusu. Po autorovu mišljenju ovaj obrat nije izvršen na temelju neke opsežne filozofske spekulacije o prirodi jezika ili stvarnosti, nego je rezultat niza problema koji su u Tractatus ušli izravno iz Fregeove logike i filozofije i svo-jevrsno su naslijeđe prvoga velikoga Fregeova djela Begriffsschrifta. U njemu je zasnovana suvremena logika, jer Fregeovo pojmovno pi smo nije samo nov način zapisa starih ide ja nego predstavlja novi aparat logičko-fi lozofijske analize, popraćen dalekosežnim objašnjenjima i teorijskom razradom.«

Zvonimir Šikić

»Jedan od vodećih hrvatskih logičara i fi lozofa matematike prof. dr. sc. Goran Švob te matizira u svojoj najnovijoj knjizi niz bitnih problema suvremene logike i filozo-fije jezika, uzimajući pri tome u obzir kako prijeporna pitanja o kojima se danas vode debate u međunarodnim logičkim i filozof-skim krugovima, tako i one aspekte baštine novovjekovne filozofije (u široku rasponu od Leibniza do Fregea) koji predstavljaju pod logu ili izvor aktualnih istraživanja u području logike, filozofije jezika, filozofije zna no sti, ontologije, kao i filozofije uzete u nje zinoj cjelovitosti. Autor pri tome iskazuje veoma visoku razinu originalnosti, što nije u kontradikciji s čitkošću njegova izričaja, koji utječe na to da je knjiga, zahvaljujući i lijepu stilu i jasnu te razgovijetnu načinu izlaganja, pristupačna i široj publici, a ne tek specijali-stima za logiku i srodna područja filozofije i matematike.«

Lino Veljak

SENSERPAULUS

ANTONIUS

(1716.–1758.)

Prvi barokni slikar u Osijeku

Galerija likovnih umjetnosti, Osijek

PAU

LUS

AN

TON

IUS

SE

NSE

R

ISBN 978-953-6695-43-0

9 7 8 9 5 3 6 6 9 5 4 3 0

80,00 kn

korice-Senser.indd 1

14.2.2008 0:43:21

SENSER

PAULUS ANTONIUS

(1716.–1758.)

Prvi barokni slikar u OsijekuGalerija likovnih umjetnosti, Osijek

2008.

495,00 kn

Oblaci, 2000. ulje na lesonitu, 36 cm

LASTA

ISBN 978-953-6522-66-8

290,

00 k

n

9 7 8 9 5 3 6 5 2 2 6 6 8

LastaBudor - ovitak.indd 1 4.11.2009 16:09:05

KIŠ RISMONDO MODRIĆ JURIĆ ČULO

BUDOR BAKLIŽA RICHTER BUČAN

Nakladnik: Tajmaut / Voditelj salona: Milica Ivanković / Fotografije: Ante Čulo, Goran Vranić, Vladimir Rismondo, Darko Bakliža, Franjo Kiš / Oblikovanje kataloga:

Jagor Bučan / Tekst predgovora: Vladimir Rismondo ml. i Mao­Ce­Tung / Grafička priprema: ArTresor naklada / Tisak: Skaner studio / Naklada: 500 primjeraka