tehni kog i informati koga podru ja kurikuluma filepred vama se nalazi prijedlog nacionalnog...

Tehni!kog iinformati!kogapodru!ja kurikuluma!"#$%&'()

!"#$%!"&!$'%()*+!,

*%'$

+,+

-./0

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0#1*#$' /% 2#&$%3 /%0'&+

Josipa Blagus, u4iteljica razredne nastave, Osnovna 5kola Bukovac, Zagreb

Predrag Bro6anac, dipl. ing., V. gimnazija, Zagreb

dr. sc. Goran Hajdin, Fakultet organizacije i informatike Sveu4ili5ta u Zagrebu, Vara7din

Zlatka Marku4i4, dipl.ing., XV. gimnazija, Zagreb (voditeljica)

doc. dr. sc. Sa5a Mladenovi8, Prirodoslovno-matemati4ki fakultet Sveu4ili5ta u Splitu, Split

Tomislav Ostoji8, prof., Gimnazija Dr. Ivana Kranj4evi8a, 9ur6evac

Damir Purkovi8, prof., Filozofski fakultet Sveu4ili5ta u Rijeci, Rijeka

mr. sc. Tamara Re6ep, I. osnovna 5kola, Vara7din

Silvana Svetli4i8, prof., Osnovna 5kola Ivana Cankara, Zagreb!"#$':, ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 2,-'$':, 0# ()*+!$+ ' #-3'$'()*#)'&$+ /%-*;.+

Antonela Czwyk Mari8, Agencija za odgoj i obrazovanje

Viktorija Hr7ica, Agencija za odgoj i obrazovanje),<$'!.# .%%*-'$#)%*':# S)*+!$, *#-$, (.+/'$,

Josipa Miketa, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta!"#$':# S)*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 E.(/,*)$, *#-$, (.+/'$,

Branka Vuk

,.(/,*)$# *#-$# (.+/'$#

Boris Joki8 (voditelj)

Branislava Baranovi8

Suzana Hitrec

Tomislav Re5kovac

Zrinka Risti8 Dedi8

Branka Vuk

Ru7ica Vuk

",.)+*#

Perina Vuk5a Nahod

&'0+#"$' '-,$)'),)

Karla Paliska

!"#$%!"&!$ '%()*+!,,+-!$.(%/ $ $!0%1*",$.(%/2%'1).3" ()1$()&)*"

Prijedlog!"#$%&% '()*.

Pred Vama se nalazi prijedlog Nacionalnog dokumenta tehni!kog i informati!koga podru!ja kuri-kuluma. Okvir nacionalnog kurikuluma ("#$) odre%uje sustav nacionalnih kurikulumskih doku-menata, kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o!ekiva-njima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici &.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sre-di'njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgoj-no-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o!eki-vanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu(e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radni-ka i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo'kih spoznaja i onih proiza'lih iz prakse.

"#$-om su odre%eni i odgojno-obrazovni ciklusi koji obuhva(aju nekoliko godina u!enja i pou!a-vanja, a uskla%eni su s ciljevima kurikuluma i razvojnom dobi djece i mladih osoba. Odre%ivanje odgojno-obrazovnih ciklusa omogu(uje cjelovitije zahva(anje razvoja u!enika, uva)avaju(i razli-ke u njihovim sposobnostima i razvojnim putovima. Posebno su va)ni u procesu kurikulumsko-ga planiranja i programiranja. Na Slici * prikazani su odgojno-obrazovni ciklusi u osnovno'kol-skom i srednjo'kolskom odgoju i obrazovanju.

Nacionalnim dokumentima podru!ja kurikuluma odre%uju se svrha, ciljevi, struktura i odgoj-no-obrazovna o!ekivanja povezana s u!enjem i pou!avanjem u 'irim odgojno-obrazovnim po-dru!jima. Dokumenti podru!ja kurikuluma izravno utje!u na izradu predmetnih i modularnih kurikuluma.

Odgojno-obrazovna o!ekivanja predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome 'to o!ekuje-mo od u!enika u odre%enoj cjelini podru!ja kurikuluma na kraju odre%enoga odgojno-obrazov-nog ciklusa.

Odgojno-obrazovna o!ekivanja odre%ena su kao po)eljne razine znanja, vje'tina i stavova koje se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu uslo)njavaju i vode ve(oj kompetentnosti u podru!ju kurikuluma i povezivanju s drugim podru!jima u!enja.

UPUTE ZA +ITANJE

Slika ". Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra#enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

Slika $. Odgojno-obrazovni ciklusi u postoje%oj strukturi do visoko&kolskoga odgoja i obrazovanja ('(), *+,-.) okviru Cjelovite kurikularne reforme

!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'

-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

u9e

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

u9en

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nu:a

u9e

nika

sa

te;k

o:am

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

u9en

ja i

vred

nova

nje

post

igni

:a d

arov

itih

u9e

nika

.

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja

!. "#$%&'

()*+,$-%.

)./# # ()*+,$-%'$#-+0-1 # -2).3-4./1*

5 6 7 8 9 : ; < 5

5

6

-'/-4/-,$-%'$# -+0-1 # -2).3-4./1*

')*+/1-,$-%'$#-+0-1 # -2).3-4./1*

6

= >

=

?. "#$%&' @. "#$%&' 8. "#$%&' 9. "#$%&'

,-./-0"1"234#5-

.0"1"234#5-

— TEHNI!KO I INFORMATI!KO PODRU!JE KURIKULUMA SADR"AJSADR"AJSADR"AJSADR"AJ::::

A. Opis tehni#kog i informati#kog podru#ja kurikuluma, 4

B. Odgojno-obrazovni ciljevi u#enja tehni#kog i informati#kog podru#ja kurikuluma, 5

C. Klju#ne domene u organizaciji tehni#kog i informati#kog podru#ja kurikuluma, 5

D. Odgojno-obrazovna o#ekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i klju#nim domenama, 8

E. Povezivanje s ostalim podru#jima kurikuluma i me$upredmetnim temama, 13

— TEHNI!KO I INFORMATI!KO PODRU!JE KURIKULUMA

————4

A. OPIS TEHNI!KOG I A. OPIS TEHNI!KOG I A. OPIS TEHNI!KOG I A. OPIS TEHNI!KOG I INFORMATI!KOG PODRU!INFORMATI!KOG PODRU!INFORMATI!KOG PODRU!INFORMATI!KOG PODRU!JA KURIKULUMAJA KURIKULUMAJA KURIKULUMAJA KURIKULUMA

Tehni!ko i informati!ko podru!je obuhva"a spoznaje o tehnici, tehnologiji i informatici. Ovo je podru!je sas-tavni dio civilizacije te njegov razvoj i primjena imaju va#an utjecaj na sada$nji i budu"i #ivot. Nadalje, izrazito je bitno za svakodnevno ljudsko djelovanje, za egzistenciju i napredak pojedinca i !ovje!anstva.

Tehni!ko podru!je obuhva"a spoznaje o tehni!kim konceptima, sustavima, normama, procedurama, materija-lima, sredstvima i tehnologiji iz #ivotnog i gospodarskog okru#enja te njihovu primjenu.

Informati!ko podru!je obuhva"a osnovne ra!unalne koncepte, digitalnu pismenost, svrsishodno, eti!ko i dru$-tveno odgovorno kori$tenje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, rje$avanje problema i programi-ranje.

U ovom "e podru!ju u!enik ste"i znanja, razviti vje$tine rada i umije"a uporabe tehni!kih i informati!kih proi-zvoda u svakodnevnom #ivotu, radu i u!enju te razviti spoznaje o gospodarskim i eti!kim vrijednostima ljuds-koga rada. U!enik "e se svrsishodno i odgovorno koristiti tehni!kim i informati!kim rje$enjima kako bi postao uspje$an pojedinac, prilagodljiv brzim promjenama u dru$tvu, znanosti i tehnologiji. Razvit "e sposobnost samostalnog u!enja uporabom tehnologije i doprinositi osobnom razvoju. U!enik "e razviti svijest o mogu"no-stima, ograni!enjima, prednostima te nedostatcima tehni!kih, tehnolo$kih i informati!kih postignu"a.

Va#nost ovog podru!ja o!ituje se u mogu"nostima osobnog i profesionalnog razvoja u suvremenom tehnolo$-kom i informati!kom dru$tvu. Posebno je va#no da u!enik stekne znanja o na!elima djelovanja tehni!kih sus-tava te da tehniku shvati kao skup znanja i procesa kojima se stvaraju nove (materijalne i nematerijalne) vrije-dnosti, zasnovane na poznavanju prirodoslovlja i matematike te po$tovanju dru$tvenih, ekolo$kih, estetskih i eti!kih na!ela. Posebno je va#no razumijevanje pojma in#enjerstva kao procesa stvaranja proizvoda ili usluga te shva"anje da se pritom odre%eni problem mo#e rije$iti na vi$e na!ina koje treba vrednovati u odnosu na zada-ne uvjete, imaju"i na umu da ne postoje idealna nego optimalna rje$enja.

Razvoj tehni!kih i informati!kih kompetencija omogu"uje u!eniku razumijevanje i kriti!ko promi$ljanje vlasti-toga #ivotnog okru#enja s aspekta tehnike, tehnologije i informatike te pru#a mogu"nost za samospoznaju i samoostvarenje. Izrazito je va#no i razvijanje svijesti o brizi o vlastitome #ivotnom okru#enju i razvoju poje-dinca kao aktivnog i odgovornog !imbenika u osobnom i dru$tvenom okru#enju. Spoznaje iz ovog podru!ja osigurat "e tehni!ke, tehnolo$ke i informati!ke osnove za snala#enje, prilagodbu i razvoj u skladu sa zahtjevima tr#i$nog gospodarstva. U!enik "e razvijati samostalnost, samopouzdanje, poduzetnost, kreativnost, inovativ-nost i demokrati!nost te vje$tine potrebne za suradni!ko i cjelo#ivotno u!enje. Sadr#aji ovog podru!ja pou!avaju se kroz sve obrazovne cikluse:

TEHNI!KI DIO PODRU!JA INFORMATI!KI DIO PODRU!JA

1.1.1.1. CIKLUSCIKLUSCIKLUSCIKLUS priroda i dru%tvo izborni predmet Informatika

2.2.2.2. CIKLUSCIKLUSCIKLUSCIKLUS

Priroda i dru%tvo izborni predmet Informatika

Tehni#ka kultura izborni predmet Informatika

3.3.3.3. CIKLUSCIKLUSCIKLUSCIKLUS Tehni#ka kultura izborni predmet Informatika

4.4.4.4. CIKLUSCIKLUSCIKLUSCIKLUS svi predmeti i me$upredmetne teme

Informatika

5.5.5.5.CIKLUSCIKLUSCIKLUSCIKLUS svi predmeti i me$upredmetne teme

Informatika - Prirodoslovno-matemati#ka gimnazija; ostali programi - izborni predmet Informatika

Znanja, vje$tine i umije"a iz tehni!kog i informati!kog podru!ja primjenjuju se u svim me%upredmetnim te-mama.


————5

B. ODGOJNOB. ODGOJNOB. ODGOJNOB. ODGOJNO----OBRAZOVNI CILJEVI U!OBRAZOVNI CILJEVI U!OBRAZOVNI CILJEVI U!OBRAZOVNI CILJEVI U!ENJA TEHNI!KOG I INFENJA TEHNI!KOG I INFENJA TEHNI!KOG I INFENJA TEHNI!KOG I INFORMATI!KOG PODRU!JA ORMATI!KOG PODRU!JA ORMATI!KOG PODRU!JA ORMATI!KOG PODRU!JA KURIKULUMAKURIKULUMAKURIKULUMAKURIKULUMA

U!enik "e:

1. razumjeti ustroj i funkcioniranje tehni!kih i informati!kih koncepata i sustava. Razviti svijest o odr#i-vosti materijalnih i energetskih resursa te spoznati njihovu ulogu i utjecaj na osobni i dru$tveni razvoj. Odgovornom i svrsishodnom primjenom tehnike i informatike rje$avat "e postavljene probleme.

2. usvojiti znanja, razviti vje$tine i izgraditi stavove potrebne za prihvatljivu, sigurnu i svrsishodnu upo-rabu i materijalizaciju tehni!kih i informati!kih postignu"a te se pripremati za izazove i promjene dru-$tva. Vode"i ra!una o eti!kim vrijednostima te privatnosti, ste"i "e vje$tinu uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije kojom se oblikuju, spremaju, pretra#uju i prenose razli!iti sadr#aji.

3. razvijati sistemski pristup pri rje$avanju problema i algoritamski na!in razmi$ljanja koji omogu"uju razumijevanje, analizu i rje$avanje problema odabirom odgovaraju"ih strategija i/ili programskih rje-$enja uz primjenu u raznim podru!jima #ivota i rada.

4. razvijati kompetentno, kreativno i kriti!ko prosu%ivanje kvalitete i svojstava tehni!kih i informati!kih sustava i proizvoda. Iskori$tavati prilike za osobno izra#avanje i samoostvarenje u tehni!kom i infor-mati!kom okru#enju radi poticanja inovativnosti, izvrsnosti i stvaranja novih materijalnih i nemateri-jalnih vrijednosti.

5. razvijati pozitivne vrijednosti i stavove prema radu i vlastitim aktivnostima uz primjenu tehni!kih i informati!kih dostignu"a, uva#avaju"i eti!ke vrijednosti dru$tva, s ciljem prepoznavanja i razumijeva-nja mogu"nosti i prilika za osobni i profesionalni razvoj.

U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba u!enika s te$ko"ama, kurikulum se prilago%ava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava u!enja te vrednovanje postignu"a djece i u!enika s te#ko"ama.

U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih u!enika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava u!enja i vrednovanje postignu"a darovite djece i u!enika.

C. KLJU!NE DOMENE U C. KLJU!NE DOMENE U C. KLJU!NE DOMENE U C. KLJU!NE DOMENE U ORGANIZACIJI TEHNI!KORGANIZACIJI TEHNI!KORGANIZACIJI TEHNI!KORGANIZACIJI TEHNI!KOG I INFORMATI!KOG POG I INFORMATI!KOG POG I INFORMATI!KOG POG I INFORMATI!KOG PODRU!JA KODRU!JA KODRU!JA KODRU!JA KU-U-U-U-RIKULUMARIKULUMARIKULUMARIKULUMA

Tehni!ko i informati!ko podru!je ujedinjuje tehniku, tehnologiju i informatiku. U skladu s tim definirane su jedinstvene domene kurikuluma koje proizlaze iz aspekata tehnike i tehnologije te podru!ja konceptualizacije tehnologije i informatike.

Neki od osnovnih aspekata tehnike, tehnologije i informatike su:

• intelektualni (ideje, stvarala$tvo i kreativnost) • djelatni (materijalizacija zamisli, izrada tvorevina, izrada aplikacija, kori$tenje i primjena gotovih rje-

$enja, uporaba alata, naprava, sustava itd.) • estetski (dizajn – do#ivljajni u!inak) • humani (me%uodnosi ljudi, dru$tva i tehnologije, prirode i tehnologije te zdravlja).

U tom smislu podru!ja interesa tehnike i tehnologije, !ija ishodi$ta proizlaze iz filozofije tehnike i tehnologije, a primjenjiva su u odgojno-obrazovnom procesu uklju!uju: konceptualizaciju tehnike kroz tvorevine, znanja, aktivnosti i kroz humani aspekt tehnike i tehnologije. S druge strane podru!ja interesa informatike !ija ishodi-$ta proizlaze iz ra!unalnih znanosti i informacijske tehnologije, a primjenjuju se u svim djelatnostima, primje-njiva su u odgojno-obrazovnom procesu koji uklju!uje: rje$avanje problema programiranjem, ra!unalno razmi-$ljanje, poznavanje digitalne tehnologije, komunikaciju putem mre#a i kriti!ko promi$ljanje o dostupnim in-formacijama te odgovorno i eti!ko pona$anje u informati!koj zajednici.

Sintezom znanstveno-teorijskih pristupa tehni!ko i informati!ko podru!je mogu"e je konceptualizirati kroz pet domena:

• tehnologija i tehni!ki sustavi te tvorevine • tehni!ki dizajn i materijalizacija zamisli • informacijska i komunikacijska tehnologija • rje$avanje problema i programiranje • zna!enje tehnike i informatike za pojedinca i zajednicu.


————6

Navedene domene u odgojno-obrazovnom procesu ovise jedna o drugoj i pri realizaciji nastavnih aktivnosti u me%usobnoj su interakciji.

Tijekom obrazovnih ciklusa odre%eni sadr#aji pojedine domene realizirat "e se kroz zasebne predmete iz pod-ru!ja tehnike i informatike, dok "e se neki sadr#aji obra%ivati i usvajati kao dijelovi ostalih predmeta.

AAAA.... TEHNOLOGIJA TEHNOLOGIJA TEHNOLOGIJA TEHNOLOGIJA I TEHNI!KI SUSTAVI TI TEHNI!KI SUSTAVI TI TEHNI!KI SUSTAVI TI TEHNI!KI SUSTAVI TE TVOREVINEE TVOREVINEE TVOREVINEE TVOREVINE

Domena treba u!enicima pru#iti znanja o tehni!kim konceptima i sustavima. Pritom se posebice misli na us-vajanje znanja specifi!nih za ovo podru!je, poput znanja o materijalima, sredstvima, konceptima, sustavima, normama, procedurama, tehnologijama, ra!unalnoj tehnici te informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. Va#no je razumijevanje fizi!ke i funkcionalne prirode:

• objekata (ure%aji, naprave, strojevi, alati, instrumenti...) • ra!unalnih aplikacija (aplikacije na osobnom ra!unalu, mobilnom ure%aju, web-aplikacije, aplikacije u

„oblaku”...) • sustava (promet, transport, prijenos i proizvodnja energije, proizvodnja hrane...)

iz svakodnevnog okru#enja te njihove prihvatljive i sigurne uporabe koja utje!e na znanstveni, gospodarski i kulturni razvoj. Potrebno je razviti vje$tine rukovanja i upravljanja raznim sredstvima i sustavima, kao i svijest o va#nosti kori$tenja dokumentacijom i uva#avanja sigurnosnih uvjeta pri njihovu kori$tenju.

BBBB.... TEHNI!KI TEHNI!KI TEHNI!KI TEHNI!KI DIZAJN I MDIZAJN I MDIZAJN I MDIZAJN I MATERIJALIZACIJA ZAMIATERIJALIZACIJA ZAMIATERIJALIZACIJA ZAMIATERIJALIZACIJA ZAMISLI SLI SLI SLI

Domena se odnosi na aktivnosti i razvoj kriti!kog promi$ljanja, idejnog osmi$ljavanja, dizajniranja (oblikova-nja), istra#ivanja i rje$avanja tehni!kih i/ili informati!kih problema te sistemskog pristupa radi izrade (materi-jalizacije) tehni!kih tvorevina, programskih aplikacija i razvoja procesa, tehnologija ili postupaka upravljanja sredstvima i sustavima. Da bi se neka zamisao materijalizirala, nu#no je ste"i znanja i vje$tine potrebne za izbor odgovaraju"ih materijala, sredstava i metoda rada te razviti vje$tine uporabe razli!itih tehni!kih naprava i sredstava. Va#no je usvojiti osnove uporabe i izrade tehni!ke dokumentacije. Materijalizacijom ideja u pojedi-na!nom i timskom radu poti!u se stvarala!ke i estetske sposobnosti oblikovanja, ali i razvoj svijesti o planira-nju, o sigurnosti na radu, aktivnosti kriti!kog, tehni!kog, estetskog i eti!kog vrednovanja vlastitog rada te pro-jekcija poduzetni!kih mogu"nosti.

CCCC.... INFORMACIJSKA I KOMUINFORMACIJSKA I KOMUINFORMACIJSKA I KOMUINFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGINIKACIJSKA TEHNOLOGINIKACIJSKA TEHNOLOGINIKACIJSKA TEHNOLOGIJAJAJAJA

Informacijska i komunikacijska tehnologija obuhva"a poznavanje i primjenu (umre#enih) ra!unalnih sustava, njihovu gra%u i djelovanje, tehnologiju te na!ela i vje$tine koje su osnova pretra#ivanja, prikupljanja, vredno-vanja, organizacije, obrade, pohranjivanja, dijeljenja, kreiranja i prikaza razli!itih vrsta podataka. U!enje sadr#a-ja iz ove domene u!eniku omogu"uje razumijevanje informatike te kriti!ku, eti!ku i inovativnu primjenu in-formati!kih i komunikacijskih dostignu"a u rje$avanju svakodnevnih problema koji potje!u iz razli!itih podru-!ja ljudskog djelovanja. Va#an je dio ove domene svrhovita uporaba programskih rje$enja za stvaranje i obradu digitalnih sadr#aja kao $to su npr. multimedijski sadr#aji te informati!ka sigurnost.

DDDD.... RJE&AVANJE PROBLEMA RJE&AVANJE PROBLEMA RJE&AVANJE PROBLEMA RJE&AVANJE PROBLEMA I PROGRAMIRANJEI PROGRAMIRANJEI PROGRAMIRANJEI PROGRAMIRANJE

Ova domena obuhva"a razvoj vje$tina, sposobnosti i usvajanje znanja potrebnih za razvijanje algoritamskog na!ina razmi$ljanja te primjenu u razli!itim problemskim situacijama. Algoritamski se na!in razmi$ljanja u prvome redu razvija rje$avanjem razli!itih problema koji odra#avaju stvarne probleme, a u kojima je nu#na primjena znanja iz drugih podru!ja, posebice prirodoslovlja, matematike i logi!kih disciplina. Pritom su prepo-znatljivi sljede"i koraci: definiranje, analiza i odabir postupaka za rje$avanje problema, planiranje, pripremanje i realizacija rje$enja, ispitivanje i uporaba programa ili realiziranog rje$enja. Da bi u!enik mogao realizirati i provjeriti ispravnost programskih rje$enja, nu#na je uporaba nekog od programskih jezika koji ne optere"uje u!enika sintaksom nego mu ponajprije omogu"uje stjecanje kompetencija u rje$avanju problema programira-njem. Za rje$avanje tehni!kog problema nu#no je uklju!ivanje spoznaja iz raznih domena, argumentacija mo-gu"ih rje$enja te predstavljanje vlastitog rje$enja i refleksija provedenih aktivnosti na u!enika.


————7

EEEE.... ZNA!ENJE TEHNIKE I IZNA!ENJE TEHNIKE I IZNA!ENJE TEHNIKE I IZNA!ENJE TEHNIKE I INFORMATIKE ZA POJEDINFORMATIKE ZA POJEDINFORMATIKE ZA POJEDINFORMATIKE ZA POJEDINCA I ZAJEDNICUNCA I ZAJEDNICUNCA I ZAJEDNICUNCA I ZAJEDNICU

U ovoj se domeni razvija svijest i stavovi o va#nosti tehnike i informatike u svakodnevnom #ivotu u svim obli-cima aktivnosti koji utje!u na okolinu, uz po$tovanje sigurnosnih, eti!kih, gospodarskih, ekolo$kih i kulturnih na!ela. Podru!je uklju!uje razvoj spoznaja i stavova o:

• va#nosti o!uvanja okoli$a • racionalnoj uporabi energije za !ovjekov svakodnevni #ivot i rad • nu#nosti uporabe obnovljivih izvora energije • primjerenom zbrinjavanju otpada • iskori$tenju (recikliranju) dotrajalih proizvoda radi stvaranja novih • utjecaju tehnike, tehnologije i informati!kih rje$enja na zdravlje pojedinca.

Uklju!uje i razvoj svijesti o tom kako tehnika, tehnologija i informatika oblikuju ljudsko dru$tvo i pojedinca. Va#an je razvoj pozitivnog stava o odr#ivom razvoju, o interakciji !ovjeka i tehnologije te kriti!ko vrednovanje tehnike, tehnologije i informatike s obzirom na utjecaj na osobni i profesionalni razvoj, dru$tvo i okoli$. Pose-bice je va#no prihvatljivo i sigurno kori$tenje tehnikom i tehnologijom, za$tita vlastitih i tu%ih osobnih podata-ka te po$tovanje autorskih prava i prihva"enih eti!kih vrijednosti.


————8

D. ODGOJNOD. ODGOJNOD. ODGOJNOD. ODGOJNO----OBRAZOVNA O!EKIVANJAOBRAZOVNA O!EKIVANJAOBRAZOVNA O!EKIVANJAOBRAZOVNA O!EKIVANJA PO ODGOJNOPO ODGOJNOPO ODGOJNOPO ODGOJNO----OBRAZOVNIM CIKLUSIMAOBRAZOVNIM CIKLUSIMAOBRAZOVNIM CIKLUSIMAOBRAZOVNIM CIKLUSIMA I I I I KLJU!NIM DOMENAMAKLJU!NIM DOMENAMAKLJU!NIM DOMENAMAKLJU!NIM DOMENAMA

DOMENA ADOMENA ADOMENA ADOMENA A.... Tehnologija i tehni#ki sustavi te tvorevine


AAAA.1.1..1.1..1.1..1.1. U#enik razlikuje tehni#ke ure$aje, materijale i sredstva koji se upotrebljavaju u ku'anstvu i %koli te se nekima od njih koristi uz pridr(avanje sigurnosnih uputa. A.1.2.A.1.2.A.1.2.A.1.2. U#enik primjenjuje osnovna pravila pona%anja u prometu te razlikuje putni#ka prijevozna sredstva.


A.2.1.A.2.1.A.2.1.A.2.1. U#enik razlikuje i opisuje osnovne dijelove ra#unalnog sustava. A.2.2.A.2.2.A.2.2.A.2.2. U#enik po%tuje osnovne prometne znakove i pravila te razlikuje razli#ite vrste prometa. A.2.3.A.2.3.A.2.3.A.2.3. U#enik imenuje osnovne materijale za izradu predmeta, razlikuje i opisuje uporabu alata, pribora i strojeva iz %kolskog i ku'nog okru(enja. A.2.4.A.2.4.A.2.4.A.2.4. U#enik razlikuje izvore energije, opisuje njezin utjecaj na (ivot i rad ljudi i dru%tva te njihov utjecaj na okoli% primjenjuju'i pravila sigurne uporabe energije.


A.3.1.A.3.1.A.3.1.A.3.1. U#enik razlikuje tehnologiju proizvodnje, materijale te njihova svojstva i primjenu u razli#itim grana-ma privrede. A.3.2.A.3.2.A.3.2.A.3.2. U#enik razlikuje vrste prijenosa i pretvorbe energije od proizvo$a#a do krajnjeg potro%a#a. A.3.3.A.3.3.A.3.3.A.3.3. U#enik se koristi ra#unalom i ostalom tehnologijom kao alatom za bolju produktivnost, rje%avanje problema u trenuta#nom podru#ju interesa. A.3.4.A.3.4.A.3.4.A.3.4. U#enik pokazuje sposobnost samostalne uporabe tehnologije, alata i primjerenih strojeva uz neposre-dan nadzor u#itelja.


A.4.1.A.4.1.A.4.1.A.4.1. U#enik vrednuje i uspore$uje svojstva razli#itih tehnolo%kih rje%enja, raznih materijala i strojeva. A.4.2.A.4.2.A.4.2.A.4.2. U#enik se samostalno koristi alatima (kako programskim tako i tehni#kim) za izradu maketa, modela, simulacija, prikaz rezultata rada, prora#una, programskih rje%enja i sli#no. A.4.3.A.4.3.A.4.3.A.4.3. U#enik se koristi tehnolo%kim resursima za planiranje, koordiniranje i realizaciju u#eni#kih projekata.


A.5.1.A.5.1.A.5.1.A.5.1. U#enik se samostalno i svrsishodno koristi dostupnim ure$ajima, sklopovljem i programskom podr%-kom. A.5.2.A.5.2.A.5.2.A.5.2. U#enik oblikuje i vrednuje tvorevinu te opisuje kori%tenu tehniku i tehnologiju. Upotrebljava alate i programe povezane s podru#jem interesa. A.5.3.A.5.3.A.5.3.A.5.3. U#enik odabire i primjenjuje strategiju za rje%avanje problema u tehni#kim sustavima izvan %kolskog okru(enja.


————9

DOMENA BDOMENA BDOMENA BDOMENA B.... Tehni#ki dizajn i materijalizacija zamisliTehni#ki dizajn i materijalizacija zamisliTehni#ki dizajn i materijalizacija zamisliTehni#ki dizajn i materijalizacija zamisli


B.1.1.B.1.1.B.1.1.B.1.1. U#enik osmi%ljava, skicira, planira postupak i realizira jednostavan uradak koriste'i se osnovnim materija-lima, sredstvima i ra#unalnom tehnologijom. Predstavlja vlastiti te vrednuje svoj i tu$i uradak. B.1.2.B.1.2.B.1.2.B.1.2. U#enik priprema materijale i sredstva za izradu svojeg uratka te ure$uje radno mjesto. B.1.3.B.1.3.B.1.3.B.1.3. U#enik osmi%ljava kako svoje uratke prikazati u %koli i/ili lokalnoj zajednici.


B.2.1.B.2.1.B.2.1.B.2.1. U#enik tehni#ki dokumentira prostor i predmete u svojoj okolini. B.2.2.B.2.2.B.2.2.B.2.2. U#enik osmi%ljava uporabni predmet ili model, prire$uje jednostavni tehni#ki crte(, planira i opisuje korake izrade te ga realizira koriste'i se dostupnim materijalima, sredstvima i alatima. B.2.3.B.2.3.B.2.3.B.2.3. U#enik uz pomo' u#itelja procjenjuje vrijednost svojih uradaka i osmi%ljava kako svoje uratke predstaviti u %koli i/ili lokalnoj zajednici.


B.3.1.B.3.1.B.3.1.B.3.1. U#enik uo#ava potrebe za proizvodima, tehnologijom i tehnolo%kim rje%enjima na razini lokalne zajednice te osmi%ljava, prire$uje cjelovit tehni#ki crte(, planira i opisuje korake izrade te realizira zamisao koriste'i se dostupnim materijalima, alatima i strojevima. B.3.2.B.3.2.B.3.2.B.3.2. U#enik realizira postupke za svrhovito sastavljanje i upravljanje manjim automatskim, mehatroni#kim i/ili robotskim sustavima. B.3.3.B.3.3.B.3.3.B.3.3. U#enik planira i analizira tro%kove materijala, sredstava i energije te procjenjuje vrijednost i osmi%ljava na#in plasiranja svojeg uratka kao proizvoda.

4.4.4.4. CIKLUSCIKLUSCIKLUSCIKLUS B.4.1.B.4.1.B.4.1.B.4.1. U#enik analizira postoje'i proizvod, tehnologiju ili tehnolo%ko rje%enje, nudi ideju za njihovo pobolj%anje, obrazla(e ekonomske, estetske i druge dobrobiti te dokumentira i predstavlja svoju ideju.

5.5.5.5. CIKLUSCIKLUSCIKLUSCIKLUS B.5.1.B.5.1.B.5.1.B.5.1. U#enik realizira projekt koji zahtijeva istra(ivanje potreba, razradu ideje, izradu tro%kovnika te izra$uje i/ili predstavlja ideju proizvoda ili tehnolo%ko rje%enje.


————10

DOMENA CDOMENA CDOMENA CDOMENA C.... Informacijska i komunikacijska tehnologijaInformacijska i komunikacijska tehnologijaInformacijska i komunikacijska tehnologijaInformacijska i komunikacijska tehnologija


C.1.1.C.1.1.C.1.1.C.1.1. U#enik se koristi informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za pomo' pri u#enju i igri. C.1.2.C.1.2.C.1.2.C.1.2. U#enik primjenjuje informacijsku i komunikacijsku tehnologiju vode'i ra#una o sigurnost i za%titi privat-nosti vlastitih sadr(aja.


C.2.1.C.2.1.C.2.1.C.2.1. U#enik svrhovito sura$uje, komunicira i razmjenjuje podatke uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije oblikuju'i vlastite digitalne sadr(aje. C.2.2.C.2.2.C.2.2.C.2.2. U#enik se koristi tehni#ko-informati#kim rje%enjima za pretra(ivanje, izradu i pohranjivanje sadr(aja. C.2.3.C.2.3.C.2.3.C.2.3. U#enik se koristi informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za sigurnu razmjenu sadr(aja vode'i ra#una o privatnosti osobnih podataka.


C.3.1.C.3.1.C.3.1.C.3.1. U#enik se koristi informacijskom i komunikacijskom tehnologijom radi razmjene i pretra(ivanja podataka, kriti#ki procjenjuje informacije dobivene pretra(ivanjem te samostalno oblikuje vlastite sadr(aje radi digi-talnog predo#avanja. C.3.2.C.3.2.C.3.2.C.3.2. U#enik opisuje i vrednuje (umre(ene) ra#unalne sustave, njihovu gra$u i djelovanje. C.3.3.C.3.3.C.3.3.C.3.3. U#enik samostalno kreira i pohranjuje vlastite sadr(aje koje sigurno razmjenjuje radi realizacije aktivnosti u u#enju i pou#avanju. C.3.4.C.3.4.C.3.4.C.3.4. U#enik se koristi sigurnosnim alatima radi za%tite vlastite privatnosti i sigurne uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije.


C.4.1.C.4.1.C.4.1.C.4.1. U#enik se koristi raznim programskim alatima za pretra(ivanje i razmjenu informacija te komunikaciju i suradnju. C.4.2.C.4.2.C.4.2.C.4.2. U#enik svrhovito i sigurno prilago$uje i rabi operacijski sustav, (umre(ene) ra#unalne sustave te organizira, pohranjuje i pretra(uje podatke. C.4.3.C.4.3.C.4.3.C.4.3. U#enik analizira razli#ite na#ine prikaza podataka u ra#unalu. C.4.4.C.4.4.C.4.4.C.4.4. U#enik kreira, klasificira i vrednuje vlastite sadr(aje koriste'i se informacijskom i komunikacijskom tehno-logijom.


C.5.1.C.5.1.C.5.1.C.5.1. U#enik se koristi raznim informacijskim i komunikacijskim okru(enjima za svrhovitu suradnju, komunikaci-ju, pretra(ivanje i razmjenu informacija. C.5.2.C.5.2.C.5.2.C.5.2. U#enik samostalno i suradni#ki kreira, klasificira i vrednuje razli#ite sadr(aje radi razvoja vlastitih sadr(aja. C.5.3.C.5.3.C.5.3.C.5.3. U#enik primjenjuje sigurnosne mehanizme i zakone te mo(e obrazlo(iti i vrednovati njihovu uporabu u privatnom i poslovnom smislu.


————11

DOMENA DDOMENA DDOMENA DDOMENA D.... Rje%avanje problema i programiranjeRje%avanje problema i programiranjeRje%avanje problema i programiranjeRje%avanje problema i programiranje


D.1.1.D.1.1.D.1.1.D.1.1. U#enik opisuje zadani jednostavni problem, nabraja mogu'a rje%enja i ostvaruje odabrano rje%enje. D.1.2.D.1.2.D.1.2.D.1.2. U#enik opisuje korake za rje%avanje jednostavnog problema.


D.2.1.D.2.1.D.2.1.D.2.1. U#enik uo#ava, demonstrira i obrazla(e mogu'e rje%enje problema. D.2.2.D.2.2.D.2.2.D.2.2. U#enik prepoznaje logiku programiranja (ulaz, obrada i izlaz). D.2.3.D.2.3.D.2.3.D.2.3. U#enik prepoznaje da se sustav sastoji od vi%e me$usobno povezanih elemenata. D.2.4.D.2.4.D.2.4.D.2.4. U#enik primjenjuje algoritamski na#in razmi%ljanja u svakodnevnim (ivotnim situacijama.


D.3.1.D.3.1.D.3.1.D.3.1. U#enik analizira prihvatljivost rje%enja i mogu'nost njegove optimizacije. D.3.2.D.3.2.D.3.2.D.3.2. U#enik primjenjuje uvjetne naredbe i petlje s pomo'u programskog jezika i upotrebljava jednostavne tipo-ve podataka i jednodimenzijske strukture podataka. D.3.3.D.3.3.D.3.3.D.3.3. U#enik ra%#lanjuje probleme na manje cjeline. Pronalazi vlastita i gotova rje%enja za probleme u pojedinim cjelinama te ih na kraju povezuje u jedinstveno rje%enje. D.3.4.D.3.4.D.3.4.D.3.4. U#enik primjenjuje ste#eno znanje iz algoritamskog rje%avanja problema iz drugih podru#ja.


D.4.1.D.4.1.D.4.1.D.4.1. U#enik argumentira u#inkovitost razli#itih rje%enja istog problema te odabire optimalno rje%enje. D.4.2.D.4.2.D.4.2.D.4.2. Upotrebljava jednodimenzijske strukture podataka i primjerene algoritme za rje%avanja problema. D.4.3.D.4.3.D.4.3.D.4.3. U#enik ra%#lanjuje slo(enije probleme na manje nezavisne dijelove koje zasebno samostalno rje%ava i na kraju povezuje u funkcionalnu cjelinu. D.4.4.D.4.4.D.4.4.D.4.4. U#enik upotrebljava znanja iz drugih predmeta za modeliranje i rje%avanje problema.


D.5.1.D.5.1.D.5.1.D.5.1. U#enik uo#ava problemsku situaciju iz stvarnoga (ivota, kreira rje%enje problema koriste'i se primjerenim programskim paradigmama te ga predstavlja. D.5.2.D.5.2.D.5.2.D.5.2. U#enik primjenjuje apstraktne strukture podataka te se koristi bazama podataka. D.5.3.D.5.3.D.5.3.D.5.3. U#enik primjenjuje odgovaraju'e postupke nakon uo#avanja sigurnosnih problema pri uporabi informati#-kih rje%enja i tehnologije. D.5.4.D.5.4.D.5.4.D.5.4. U#enik se koristi razvojnim alatima za svrhovitu prilagodbu i razvoj aplikacija.


————12

DOMENA EDOMENA EDOMENA EDOMENA E.... Zna#enje tehnike i informatike zaZna#enje tehnike i informatike zaZna#enje tehnike i informatike zaZna#enje tehnike i informatike za pojedinca i zajednicupojedinca i zajednicupojedinca i zajednicupojedinca i zajednicu


E.1.1.E.1.1.E.1.1.E.1.1. U#enik prikuplja i razvrstava tehnolo%ki otpad u u(oj okolini. E.1.2.E.1.2.E.1.2.E.1.2. U#enik se koristi resursima tehnike i tehnologije te informati#kim rje%enjima na siguran i prihvatljiv na#in, uzimaju'i u obzir i njihov utjecaj na zdravlje pojedinca. E.1.3.E.1.3.E.1.3.E.1.3. U#enik se primjereno pona%a u komunikaciji i suradnji pri realizaciji prakti#nih aktivnosti. E.1.4.E.1.4.E.1.4.E.1.4. U#enik prepoznaje zanimanja i poslove kod kojih se rabe ra#unala i tehni#ki sustavi.


E.2.1.E.2.1.E.2.1.E.2.1. U#enik se racionalno koristi materijalom i energijom u svojim aktivnostima, koriste'i se pritom i tehnolo%kim otpadom iz u(e okoline. E.2.2.E.2.2.E.2.2.E.2.2. U#enik primjenjuje pravila za%tite osobnih podataka, autorskih prava i za%tite na radu. E.2.3.E.2.3.E.2.3.E.2.3. U#enik se koristi alatima za suradni#ko u#enje te primjenjuje pravila pona%anja na ra#unalnoj mre(i. E.2.4.E.2.4.E.2.4.E.2.4. U#enik razlikuje i izgra$uje vrijednosne odnose prema radu i stvaranju te iznosi vlastito mi%ljenje o utjecaju koji 'e ti stavovi imati na razvoj okoline.


E.3.1.E.3.1.E.3.1.E.3.1. U#enik sigurno, promi%ljeno, ekonomi#no i eti#ki rabi primjerene i dostupne materijale, energetske resurse i tehnologiju, pri #emu primjenjuje i razli#ite postupke zbrinjavanja otpada u lokalnoj zajednici. E.3.2.E.3.2.E.3.2.E.3.2. U#enik opisuje uvjete rada i suradni#ki povezuje rezultate rada. E.3.3.E.3.3.E.3.3.E.3.3. U#enik primjenjuje pravila i norme te kriti#ki analizira vlastitu aktivnost u podru#ju tehnike, tehnologije i informatike. E.3.4.E.3.4.E.3.4.E.3.4. U#enik opisuje utjecaj tehnike, tehnologije i informatike na osobni i profesionalni razvoj te na u(e okru(enje.


E.4.1.E.4.1.E.4.1.E.4.1. U#enik analizira i primjenjuje eti#ka, kulturna te na#ela odr(ivog razvoja i ekologije povezana s tehnikom, tehnologijom i informatikom. E.4.2.E.4.2.E.4.2.E.4.2. U#enik nabraja i izabire prikladna pravila i norme sigurne uporabe tehnike, tehnologije i informatike te primjenjuje pravila za%tite autorskih prava i osobnih podataka. E.4.3.E.4.3.E.4.3.E.4.3. U#enik organizira vlastiti rad u skladu s dobrom praksom i vrijednosnim odnosima prema radu i stvaranju. E.4.4.E.4.4.E.4.4.E.4.4. U#enik uspore$uje i povezuje sadr(aje i aktivnosti tehnike, tehnologije i informatike s utjecajem na osobni i profesionalni razvoj i okru(enje.


E.5.1.E.5.1.E.5.1.E.5.1. U#enik promi%lja o tehnici i tehnologiji s dru%tvenog i humanisti#kog aspekta. E.5.2.E.5.2.E.5.2.E.5.2. U#enik primjenjuje informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u komunikaciji s globalnom zajednicom i planira vlastite uvjete rada i stvaranja. E.5.3.E.5.3.E.5.3.E.5.3. U#enik opisuje i predvi$a utjecaj tehnike, tehnologije i informatike na osobni razvoj, karijeru te na razvoj zajednice. E.5.4.E.5.4.E.5.4.E.5.4. U#enik analizira odgojno-obrazovne, socijalne i eti#ke elemente povezane s nagla%enim oslanjanjem na informatiku i tehnologiju op'enito.


————13

E. POVEZIVANJE S OSTE. POVEZIVANJE S OSTE. POVEZIVANJE S OSTE. POVEZIVANJE S OSTALIM PODRU!JIMA ALIM PODRU!JIMA ALIM PODRU!JIMA ALIM PODRU!JIMA KURIKULUMA I ME)UPREKURIKULUMA I ME)UPREKURIKULUMA I ME)UPREKURIKULUMA I ME)UPREDMETNIM TDMETNIM TDMETNIM TDMETNIM TE-E-E-E-MAMAMAMAMAMAMAMA

Tehni!ko i informati!ko podru!je kurikuluma zbog svoje je integrativne uloge i aplikativne prirode povezano sa svim podru!jima kurikuluma tako da kakvo"a spoznaja iz tih podru!ja izravno utje!e i na kakvo"u aktivnosti u!enika koji te spoznaje primjenjuju. Razvoj spoznaja iz prirodoslovnog i matemati!kog podru!ja te svih me-%upredmetnih tema, da bi bio potpun, treba biti pro#et i primjenjivim znanjima iz tehni!kog i informati!kog podru!ja.

Za stjecanje kompetencija iz tehni!kog i informati!kog podru!ja nu#no je stjecanje spoznaja iz prirodoslovlja u dijelu u kojem su za razumijevanje tehni!kih koncepata i sustava nu#ne spoznaje o njihovim fizikalnim, kemij-skim i biolo$kim osnovama procesa koji se pritom odvijaju. Izrazitu va#nost za razvoj i primjenu spoznaja o informati!kim konceptima, algoritamskom na!inu razmi$ljanja te programiranju imaju spoznaje iz matemati!-kog podru!ja. U dijelu razvoja pozitivnih odnosa prema radu i vlastitim aktivnostima, razvoju svijesti o utjeca-ju i va#nosti tehnike, tehnologije i informatike za osobni i dru$tveni razvoj te odgovornoj i svrsishodnoj prim-jeni informati!kih i tehni!kih rje$enja, ovo je podru!je povezano i s dru$tveno-humanisti!kim podru!jem te je izvor spoznaja za me%upredmetne teme: Poduzetni$tvo, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Odr#ivi razvoj te Gra%anski odgoj i obrazovanje. Zbog posebnog na!ina na koji se spoznaje u ovom podru!ju primarno stje!u, odnosno iskustvenog u!enja koje daje priliku svakom u!e-niku za postizanje prihvatljive razine postignu"a, tehni!ko i informati!ko podru!je va#an je izvor spoznaja za me%upredmetnu temu U!iti kako u!iti. Ovo je podru!je povezano i s jezi!no-komunikacijskim podru!jem koje je bitno za komunikaciju i suradnju u!enika te za predstavljanje vlastitog rada i za pro$irivanje njihova rje!nika tehni!kom i informati!kom terminologijom. Isto tako, ne treba zanemariti poveznice s umjetni!kim podru!-jem, posebice u dijelu estetskog oblikovanja zamisli te s tjelesnim i zdravstvenim podru!jem u dijelu razvoja motorike, ali i dobrobit tehnike i informatike u obradi i prikazu podataka u ovom podru!ju.

Slika 1. Grafi#ki prikaz poveznica s podru#jima i me$upredmetnim temama kurikuluma


————14

Popis literature uz Popis literature uz Popis literature uz Popis literature uz kurikulum Tehni#kog i informati#kog podru#jakurikulum Tehni#kog i informati#kog podru#jakurikulum Tehni#kog i informati#kog podru#jakurikulum Tehni#kog i informati#kog podru#ja

1. ASOO. 2013. Obrazovni programi u strukovnom obrazovanju. http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1345 (pristupljeno 16. velja!e 2015.).

2. ASOO. 2013. Strukovni kurikulumi u eksperimentalnoj provedbi od 2013./14. http://www.asoo.hr/default.aspx?ID=1374 (pristupljeno 16. velja!e 2015.).

3. Barr, Valerie; Stephenson, Chris. 2011. Bringing Computational Thinking to K-12: What is Involved and What is the Role of the Computer Science Education Community? https://www.iste.org/docs/nets-refresh-toolkit/bringing-ct-to-k-12.pdf?sfvrsn=2%2018 (pristupljeno 23. rujna 2015.).

4. Bates, Tony A. W. 2015. Teaching in a Digital Age. http://www.tonybates.ca/ teaching-in-a-digital-age/ (pristupljeno 12. studenog 2015.).

5. Bezjak, Jo#ica. 2009b. Project learning of model PUD – BJ- from idea to the product. LVM. Klagenfurt. 6. Bjeki", Dragana i dr. 2008. Razvijanje tehni!ke kompetentnosti. Pedagogija 63/1. 50–60. 7. Bloom, Benjamin Samuel. 1956. Taxonomy of educational objectives: The classification of educational goals:

Handbook I, Cognitive domain. Longmans, Green. New York – Toronto. 8. Bognar, Branko. 2010. &kola koja razvija kreativnost.

http://kreativnost.pedagogija.net/mod/resource/view.php?id=4 (pristupljeno 24. kolovoza 2015.). 9. Borani", Borko. 1980. Osnove za organizaciju odgojno-obrazovnog procesa u radno-tehni!kom

odgojno-obrazovnom podru!ju. Obrazovanje i rad 3 (14), 8. 72–78. 10. Brooks, Jacqueline Grennon; Brooks, Martin G. 1993. In search of understanding: The case for constructivist

classrooms. Association for Supervision and Curriculum Development. Alexandria, Virginia. 11. Brown, John Seely; Collins, Allan; Duguid, Paul. 1989. Situated cognition and the culture of learning.

Educational Researcher 18. 32–42. 12. Bruner, Jerome. 1996. Culture of Education. Harvard University Press. Cambridge. 13. Crawford, Michael L. 2001. Teaching contextually: Research, rationale, and techniques for improving student

motivation and achievement in mathematics and science. CCI Publishing, Inc. Waco, Texas. 14. de Vries, Marc. J. 2005. Teaching about technology: An introduction to the philosophy of technology for

nonphilosophers. Springer. Dordrecht. 15. Doolittle, Peter E.; Camp, William G. 1999. Constructivism: The career and technical education

perspective. Journal of Vocational and Technical Education 16/1. 23–46. 16. Europska komisija. 2006. Recommendation 2006/962/EC of the European Parliament and of the

Council of 18 December 2006 on key competences for lifelong learning. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ :L:2006:394:0010: 0018:en:PDF (pristupljeno 16. velja!e 2011.).

17. Ferrari, Anusca. 2013. DIGCOMP: A Framework for Developing and Understanding Digital Competence in Europe, Luxembourg: Publications Office of the European Union. http://ftp.jrc.es/EURdoc/JRC83167.pdf (pristupljeno 7. studenog 2015.).

18. Gardner, Howard. 1993. Educating for understanding. The American School Board Journal 80/7. 20–24. 19. Gordon, Julie 1996. Tracks for learning. Metacognition and learning technologies. Australian Journal of

Educational technology 12/1. 46–55. 20. HKSAR. 2002. Technology education: Key Learning Area Curriculum Guide (Primary1 – Secondary2).

http://www.edb.gov.hk/attachment/en/curriculum-development/kla/technology-edu/curriculum-doc/technology%20ed%20guide%20engl ish.pdf (pristupljeno 12. rujna 2015.).

21. Hrvatski sabor. 2013. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_02_22_359.html (pristupljeno 23. prosinca 2014.).

22. Hrvatski sabor. 2014. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html (pristupljeno 5. prosinca 2014.).

23. Hudson, Clemente Charles; Whisler, Vesta R. 2008. Contextual Teaching and Learning for Practitioners. Journal of Systemics, Cybernetics and Informatics 6/4, 54–58.

24. Hutchinson, John P. 2002. Children Design & Engineering: Contextual Learning Units in Primary Design and Technology. Journal of Industrial Teacher Education 39/3. 122–145

25. Jones, Alister; Buntting, Cathy; de Vries, Marc J. 2013. The developing field of technology education: a review to look forward. International Journal of Technology and Design Education 23. 191–212.

26. Kelley, Todd; Kellam, Nadia 2009. A Theoretical Framework to Guide the Re-Engineering of Technology Education. Journal of Technology Education 20/2. 37–49.

27. Kolb, David A. 1984. Experiential Learning: Experience as the Source of Learning and Development. Prentice Hall. Englewood Cliffs, NJ.

28. Kova!evi", Stjepan. 2012. Kurikulumska matrica tehni!kih kompetencija u odgoju i op"em obrazovanju. Doktorski rad. Filozofski fakultet Sveu!ili$ta u Zagrebu. Zagreb.


————15

29. Lau, Jasús. 2012. Smjernice za informacijsku pismenost u cjelo#ivotnom u!enju. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55/2. 171–178.

30. Lau, Jasús. 2015. IFLA Guidelines On Information Literacy For Lifelong Learning. http://www.ifla.org/publications/guidelines-on-information-literacy-for-lifelong-learning (pristupljeno 23. prosinca 2015.).

31. Malinar, Josip Boris. 2008. Nastava tehni!ke kulture u osnovnim $kolama Hrvatske. 40 godina zajedno: i pola stolje"a nastave tehni!ke kulture u na#im osnovnim #kolama. Ur. Laba$, Drago 59–86. Hrvatski savez pedagoga tehni!ke kulture. Zagreb.

32. Milat, Josip. 1993. Metodi!ki aspekti procesa osamostaljivanja u!enika u radno-tehni!kom odgojno-obrazovnom podru!ju. $kolski vjesnik 39/1–2. 65–73.

33. Ministarstvo kulture i prosvjete Republike Hrvatske. 1994. Nastavni program za gimnazije. Informatika. 169–173. http://dokumenti.ncvvo.hr /Nastavni_plan/gimnazije/obvezni/informatika.pdf (pristupljeno 12. sije!nja 2013.).

34. MZOS. 2006. Nastavni plan i program za osnovnu $kolu. http://public.mzos.hr (pristupljeno 23. studenoga 2011.).

35. MZOS. 2011. Nacionalni okvirni kurikulum za pred$kolsko obrazovanje te op"e obvezno i srednjo$kolsko obrazovanje. 160–170. http://public.mzos.hr (pristupljeno 23. studenoga 2011.).

36. MZOS. 2013. Nastavni plan i program za osnovnu $kolu. http://public.mzos.hr (pristupljeno 23. studenoga 2011.).

37. MZOS. 2015. Nastavni plan i program izborne nastave iz nastavnog predmeta Informatika u II., III. i IV. razredu obrazovnog programa Op"a gimnazije. http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3489 (pristupljeno 21. prosinca 2015.).

38. NCVVO. 2015. Ispitni katalog za dr#avnu maturu u $kolskoj godini 2015./16. Informatika. http://dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_15-16/Hrvatski /INF_IK_16.pdf (pristupljeno 14. sije!nja 2016.).

39. Petrina, Stipe. 2007. Advanced Teaching Methods for the Technology Classroom, Information Science Publishing. Hershey – London – Melbourne – Singapore.

40. Purkovi", Damir. 2013. Konstruktivisti!ki pristup operacionalizaciji kurikuluma tehni!ke kulture, Pedagogijska istra%ivanja 10/1. 49–64.

41. Purkovi". Damir. 2015. Realiteti tehni!ke kulture. Filozofski fakultet u Rijeci. Rijeka. 42. Purkovi", Damir; Bezjak, Jo#ica. 2015. Kontekstualni pristup u!enju i pou!avanju u nastavi temeljnog

tehni!kog odgoja i obrazovanja. $kolski vjesnik 64/1. 131–152. 43. Putnam, A. R. 2000. Contextual teaching and learning in technology education. Association for Technical and

Career Education. San Diego, CA. 44. The Scottish Government. 2008. Curriculum for exellence, a framework for learning and teaching.

https://www.educationscotland.gov.uk/Images/building_ the_curriculum_3_jms3_tcm4-489454.pdf (pristupljeno 14. kolovoza 2015.).

45. UNESCO. 2004. Learning for Work, Citizenship and Sustainability (The Bonn Declaration). http://www.unevoc.unesco.org/fileadmin/user_upload/pubs/ SD_BonnDeclaration_e.pdf (pristupljeno 23. o#ujka 2012.).

46. UNESCO. 2013. Media and Information Literacy: Policy and Strategy Guidelines, Paris. http://milunesco.unaoc.org/wp-content/uploads/2012/05/mil-policyguidelines.pdf (pristupljeno 14. svibnja 2014.).

47. Vukasovi", Ante. 2010. Odgojna preobrazba u teleologijskom i aksiologijskom ozra!ju. Odgojne znanosti 12/1. 97–117.

48. Vygotsky, Lev Semenovich 1998. Child psychology: The collected works of L.S. Vygotsky (Vol. 5). Ur. Rieber, Robert W. Plenum. New York.

49. Wankat, Phillip C. 2002. Improving engineering and technology education by applying what is known about how people learn. Journal of SMET Education 3/1 i 2. 3–8.

50. Williams, Phillip J. 2000. Design: The Only Methodology of Technology. Journal of Technology Education 11/2. 48–60.

Ostali internetski izvori:Ostali internetski izvori:Ostali internetski izvori:Ostali internetski izvori:

1. Australian and New Zealand Institute for Information Literacy. 2004. Australian and New Zealand Information Literacy Framework Principles, standards and practice, Adelaide. http://www.caul.edu.au/content/upload/files/info-literacy/InfoLiteracyFrame work.pdf


————16

2. American Association of School Libraries. 2007. Standards for the 21st Century Learner. http://www.ala.org/aasl/sites/ala.org.aasl/files/content/guidelinesandstandards/learningstandards/AASL_LearningStandards.pdf

3. Bixler, Brett The ABCDs of Writing Instructional Objectives. http://www.personal. psu.edu/bxb11/Objectives/ActionVerbsforObjectives.pdf

4. Computer Science Curricula. 2013. Curriculum Guidelines for Undergraduate Degree Programs in Computer Science, Computing Curricula Association for Computing Machinery (ACM) IEEE Computer Society, 2013. http://www.acm.org/education/CS2013-final-report.pdf

5. Computing our future: Computer programming and coding - Priorities, school curricula and initiatives across Europe. http://www.eun.org/publications/detail?publication ID=661

6. CSTA K–12 Computer Science Standards, revised 2011. The CSTA Standards Task Force. https://csta.acm.org/Curriculum/sub/CurrFiles/CSTA_K-12_CSS.pdf

7. Digital Competences in the Digital Agenda, Scoreboard. 2012. https://drive.google.com/drive/folders/0B6MCuwUnPDNxfmM5N2p3TzlIa1d0UDFhT1dJQXJkdkRKMG80VGhUdVRETVd2VGpES0hpMUE

8. Digital and Information Literacy Framework. http://www.open.ac.uk/libraryservices/ pages/dilframework/

9. EU Kids Online. 2014. Findings, methods, recommendations, http://lsedesignunit. com/EUKidsOnline/index.html?r=64

10. Interdisciplinary Computational Thinking. http://teachinglondoncomputing.org /interdisciary-compplinutational-thinking/

11. Izvje$"e o okruglom stolu Nastava informatike u hrvatskom obrazovnom sustavu, svibanj, 2015. http://www.fer.unizg.hr/download/repository/Preporuke_okruglog_stola_o_inormatici_od_14_04_15.pdf

12. Kurikulum Australije. http://www.australiancurriculum.edu.au/overview/structure 13. Kurikulum Republike Irske. http://www.curriculumonline.ie/ 14. Kurikulum Republike Ma%arske. http://www.nefmi.gov.hu/english/hungarian-national-core 15. Preporuke za preobrazbu nastave informatike u hrvatskom obrazovnom sustavu sa okruglog stola

odr#anog na 37. me%unarodnom skupu MIPRO 2014., Opatija 2014. http://www.ieee.hr/_download/repository/MIPRO_IEEE_ACM_HDPIO_preporuke_20140715.pdf

16. The Open University: Digital and Information Literacy Framework. http://www.open.ac.uk/libraryservices/subsites/dilframework/index

17. Western Australian Curriculum. http://k10outline.scsa.wa.edu.au/home/p-10-curriculum/curriculum-browser

tehni kog i informati koga podru ja kurikuluma filepred vama se nalazi prijedlog nacionalnog...

Documents