tema broja 15 godina fsc certifikata u hrvatskim šumamacasopis.hrsume.hr/pdf/251.pdf · će...

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 251 | Godina XXI. | Zagreb, studeni 2017. | ISSN 1330–6480

15 godina FSC certifikata u Hrvatskim šumama

Tema broja

Izdvajamo. . .

Kongres pilanara119. godina Šumarskog fakulteta Katastar zelenila Grada Zagreb

Gljivarijada na Muljavi Kestenijada u Kostajnici Jesen u Lici

2 HRVATSKE ŠUME BROJ 251 | STUDENI 2017.

Mjesečnik “Hrvatske šume” | Izdavač: “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Boje jeseni, Marinko Bošnjaković | Zadnja stranica: Obrisi, Marinko BošnjakovićGrafičko oblikovanje: Darko Gržin Lektura i tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o. | Naklada: 6200 kom |CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.|

sadržaj 3 Kolika je odgovornost novinara u izvještavanju?4 Kulture kratkih ophodnji brže obrću kapital u

šumarstvu 6 Trošenje sredstava OKFŠ-a pod strogim je nadzorom8 Hrvatske šume dobile novi FSC certifikat do 2022.

godine9 Obećana pomoć oko pronalaska 600 mil. eura za

razminiranje10 Opskrba sirovinom nije preduvjet za ulaganja12 Poboljšanje komunikacije s javnošću bit će u fokusu

već od iduće godine14 Pogled u prošlost, sadašnjost i budućnost velike

institucije u Hrvatskoj16 Uskoro kreće edukacija17 Zahvala i pohvala zagrebačkim šumarima za

održavanje Medvednice

18 Ovogodišnje Svijetle pruge posvećene profesoru Drinkoviću

20 Svi hrvatski determinatori ispit su položili na Muljavi23 Na štandu HŠ-a jedna od najstarijih karata vegetacije

u svijetu24 Kostajnička kestenijada proslavila jubilarnih 20 godina26 Sve u znaku kestena29 Najdetaljnija javno dostupna karta zelenila na svijetu 32 Zalog kvalitete našeg šumskog drveća34 Gotovo izumrla voćkarica36 Povijest Daruvara odredit će pristup gospodarenju

Rimskom šumom38 Crnogorci uvode tržište drvnih sortimenata, šume

Republike Srpske u kompenzaciji za razminiranje39 Tražiti mlade primjerke u podnožju hrastova40 Cijenjeni lijek i dekorativan grm42 Dječji kutak

HRVATSKE ŠUME BROJ 250 | STUDENI 2017. 3

Komentar

Početkom listopada u uredu mi je zazvonio telefon. Na-zvao je kolega novinar Sanjin Bojić s portala ePodravina koji je tražio podatke o dozvolama za skupljanje žireva. Objasnio sam mu da je dobio časopis te da je glasnogo-

vornica službeno odsutna ali da sam mu voljan izaći u susret kao kolegi novinaru te da pošalje upit na [email protected] a ja ću ga proslijediti u UŠP Vinkovce gdje će u najkraćem roku dobiti odgovor na čemu mi se zahvalio. Nije bilo nikakvih potpitanja ili nešto slično. Nadao sam se da sam kolegi izašao u susret.

Treba naglasiti kako kolega nije poslao nikakav upit na spo-menutu adresu.

Na moju žalost, kolega Sanjin Bojić je idućeg tjedna na spo-menutom portalu objavio članak u kojem je između ostaloga napisao:

„Treba imati na umu da je za skupljanje žireva potrebna i dozvola, koja se plaća u Hrvatskim šumama. No, pokušavajući saznati kako se do nje dolazi i kolika joj je cijena, našli smo se u specifičnoj situaciji.

Naime, u koprivničkim Hrvatskim šumama tu nam informa-ciju nisu mogli/znali reći, pa su nas uputili na zagrebačke Hrvat-ske šume kako bi nas o tome informirala glasnogovornica. Tamo nas je službenik trebao spojiti sa spomenutom glasnogovorni-com, no spojio nas je s uredništvom časopisa. Tamo smo konač-no saznali da je glasnogovornica službeno nedostupna, a oni ne znaju odgovor na pitanje o dozvoli. Ono što bismo mogli učiniti je poslati e-mail njima, a zatim će oni to proslijediti u Vinkovce. Kada i ako u Vinkovcima odgovore, poslat će mail u Zagreb, a oni će zatim to proslijediti nama. Tako da će znatiželjni čitatelji ipak to morati saznati sami.“

Nemalo sam ostao šokiran ovakvim napisom.Kolega Bojić bi, da je htio izvijestiti javnost, mogao dobiti to-

čan odgovor već isti dan, no on se odlučio na ovakav sramotan tekst koji prvenstveno nije istinit a kao drugo, za posljedicu ima isključivo nanijeti štetu tvrtki Hrvatske šume. Čemu sve to?

ZLOnaMJernO nOVInarSTVO

Kolika je odgovornost novinara u izvještavanju?

Tekst: Goran Vincenc

Slično je bilo i ovoga ljeta dok su požari harali Dalmaci-jom, a pojedini predstavnici medija su započeli hajku na alep-ski bor. Iako je struka nebrojeno puno puta istupila i nebrojeno puta objasnila zašto moramo imati alepski bor, medijima iz samo njima znanog razloga nije bilo u interesu prenositi glas struke, već su se koncentrirali na potpune laike te su prenosili njihovo mišljenje o alepskome boru, koje je, naravno, prethod-no kompromitirano djelovanjem drugih novinara istog medija, koji su po terenu huškali stanovništvo da priča protiv alepskoga bora te su to prenosili kao javno mijenje.

Tu se postavlja pitanje odgovornosti novinara prilikom izvještavanja. U zakonu o medijima navodi se kako nakladnik ne odgovara za štetu ukoliko je informacija kojom je šteta učinjena „proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je informacija dana u dobroj vjeri“.

Drugim riječima, pojeo vuk magare!Nikoga, ama baš nikoga tko pročita sporni tekst neće biti

briga što urednik časopisa nije zadužen za prosljeđivanje in-formacija drugim medijima. Nikoga neće biti briga što je taj urednik unatoč tome, htio izaći u susret kolegi iz dugog medija. Nikoga nije briga što je novinar, unatoč svemu, mogao dobiti informaciju za dva sata. Ostaje samo žal urednika što je uopće htio pomoći nekome tko nema dobre namjere ni prema njemu niti prema subjektu u kojem je zaposlen.

novinar Bojić može napisati što god hoće i kad god hoće i reći kako je to napisao i objavio „u dobroj namjeri“ jer, eto, za-konski gledano, nije lagao. Napisao je kako je i bilo.

U praksi, riječ je o zlonamjernome tekstu koji (doduše kap u moru zlonamjernih tekstova našeg medijskog prostora) čini izravnu štetu jednoj firmi, daje krivu sliku o njoj, a načinio je i štetu drugim novinarima kojima bi urednik u bliskoj budućnosti htio pomoći i koji zaista pišu „u dobroj namjeri“.

Uostalom, dovoljno je vidjeti razmjere štete koju su novinari napravili pišući o alepskome boru bez da su uopće pitali struku za mišljenje.

Takvo pisanje ide na štetu cijele države. ■

Što se dogodilo s novinskim izvještavanjem „u dobroj namjeri“ kako piše čak i u Zakonu o medijima? Gdje je nestao pošteni novinarski pristup i koliki utjecaj zlonamjerno izvještavanje ima na cijelo društvo?


Značaj drvenastih kultura kratkih ophodnji prepoznale su mnoge svjetske zemlje. Osim što su se pokazale po-godnima za revitalizaciju zemljišta zagađenog dušič-nim spojevima, te brzorastuće vrste drveća uzgajaju se

i radi dobivanja visokih prinosa drvne biomase kao obnovljivog izvora energije. U tu svrhu u Europi se najčešće sade vrba i to-pola, a pogodne su i neke vrste duda, joha, javor, jasen, bagrem, paulovnija, eukaliptus i australska akacija. No, unatoč poten-cijalu, uzgoj takvih kultura u Hrvatskoj još uvijek nije zakonski reguliran. Tijekom 2015. i 2016. godine izrađen je Prijedlog Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji s namjerom propisivanja vrsta pogodnih za uzgoj, površina te evidentiranja njihovih uzgajivača. Međutim, 2016. godine, Sabor nije usvojio Prijedlog Zakona. Dorađeni Prijedlog ponovno se našao na sa-borskom dnevnom redu u rujnu ove godine. Radi kritika u vezi s (ne)realnim ograničenjima s obzirom na površinu uzgoja i vrstu zemljišta, javna rasprava ovaj put pobudila je i veću medijsku pozornost.

Uvidjevši marginalizaciju ekonomskog potencijala dr-venastih kultura kratkih ophodnji, mag. ing. silv. Marko Tomić u svojem stručnom radu po završetku pripravničkog staža u šu-mariji Mrkopalj izložio je ekonomsku profitabilnost ovih kultura. Pod mentorstvom revirnika dipl. ing. šum. Marka Perkovića, na primjeru uzgoja plantaže topole, analizirao je kalkulaciju troškova i dobit od proizvodnje biomase brzorastućih nasada.

- Prema procjenama iz 2011. godine brzorastuće nasade mogu ostvariti 3,26 milijuna tona suhe tvari godišnje. To znači da bi u Hrvatskoj intenziviranje uzgoja takvih kultura u funkciju stavilo više od 46.000 hektara šumskog i oko 235.000 hektara poljoprivrednog zemljišta manje kvalitete tla – kazao je Marko Tomić.

Simulacija plantažnog uzgoja topole provedena je u gospo-darskoj jedinici Sungerski lug, na 1 hektaru u odjelu 11b. Radi suzbijanja žarišta Smrekova potkornjaka (lat. Ips typographus) u tom su dijelu posječena sva stabla smreke što je dovelo do degradacije tla. Stoga je zemljište potrebno ponovno staviti u funkciju bilo revitalizacijom šumske vegetacije bilo osnivanjem novih nasada.

Drvenaste kulture kratkih ophodnji otporne su na hladnoću pa podnose široki raspon klimatskih uvjeta. Prema mišljenju ne-kih stručnjaka, gnojidba nema velik utjecaj na povećanje prino-sa. Kontrolu korova potrebno je provoditi prije sadnje i tijekom prve godine rasta, kada njegovo suzbijanje uvelike utječe na pri-

nos biomase. Stoga se može reći da su zahtjevi za gnojidbom i sredstvima za zaštitu bilja - minimalni. Prema riječima Marka Perkovića, jedini preduvjet za uspješno osnivanje takvih planta-ža zapravo je kvaliteta tla jer kulture zahtijevaju dobro prozračna tla s mogućnošću zadržavanja vlage.

- Troškovi podizanja energetskih nasada za proizvodnju drv-ne biomase, i kasnija sječa, najznačajnije su financijske stavke. Ujedno su i razlozi skeptičnosti s obzirom na ekonomski poten-cijal plantaža jer se dobit ostvaruje tek nakon nekoliko godina – istaknuo je Marko Tomić.

Prema njegovim riječima, da bi plantaža bila ekonomski isplativa njezina površina može iznositi svega 2 – 5 hektara. Radi dobivanja visokih prinosa biomase primjenjuje se jednoredni ili dvoredni gusti raspored sadnje; između 5000 – 20.000 bilja-ka po hektaru. Pri tome je troškove osnivanja plantaže mogu-će smanjiti ako se umjesto sadnica koriste reznice, a sadnja se obavlja ručno kada su zemljišne čestice male ili kada su troškovi nadnica niži od troškova strojne sadnje. Marko Perković dodao je da smanjenju troškova pogoduje i stvaranje izbojaka nakon sječe pa ponovna sadnja nije potrebna.

Ciklus sječe (ophodnja) još je jedna od značajki prinosa, a ona ovisi o namjeni plantaže. Dok se industrijski nasadi, primje-rice, uzgajaju zbog proizvodnje papira, iz neindustrijskih nasada dobiva se ogrjevno drvo (cjepanice, peleti, drvne sječke). Stoga se ophodnja, ovisno o konačnom proizvodu, obavlja u intervali-ma 1 – 8 godina, s mogućnošću produženja na 20 godina. Na-kon toga, brzorastuće kulture ponovno se sade ili se zamjenjuju drugim usjevima.

- U novije vrijeme ophodnja se produžuje na 30 godina pa se javlja bojazan da drvenaste kulture kratkih ophodnji degradira-ju poljoprivredna zemljišta. To nije točno. Upravo je mogućnost brzog vraćanja zemljišta u prvobitno stanje glavna odlika kultura kratkih ophodnji. Budući da je korijenje relativno plitko, unatoč broju godina od zasade, panjevi se mogu iščupati i tlo je opet spremno za korištenje. Primjerice, za prenamjenu zemljišta u pašnjak dovoljna je jednostavna obrada i sadnja trave – objasnio je Marko Perković.

Kako navodi Marko Tomić, troškove je moguće smanjiti i kod same sječe. Ako je prostorni raspored sadnje dvoredan, jed-nim prolaskom stroja sijeku se oba reda istovremeno. Nadalje, troškovi variraju ovisno je li nasad posječen i usitnjen u jednom zahvatu ili su provedena tri vremenski odvojena zahvata: sječa, sušenje i usitnjavanje.

Aktualno

UZGaJanJe ŠUMa

Kulture kratkih ophodnji brže obrću kapital u šumarstvu

Degradirana šumska staništa ili zemljišta na kojima proizvodnja hrane nije moguća potrebno je staviti u namjenu. Drvenaste kulture kratkih ophodnji iznalaze se kao pogodno rješenje jer bi se, osim dobrobiti za okoliš, bržim obrtajem kapitala pokrenula troma šumarska ekonomija u Hrvatskoj.

Tekst/foto: Dorotea Krivić


Aktualno

Tablica: Proizvodnja biomase interameričkog klona (Populus trichocarpa x Populus deltoides) za ophod-nju od 8 godina, na 1 ha u odjelu 11b, GJ Sungerski lug

Kategorija Troškovi Prihodi Komentar

Priprema terena za sadnju 2500 kn -

Žetva korova 2300 kn -

Reznice 2500 kn -

Sadnja :2x2 m

2500 sadnica/ha

Jedinična cijena reznice: 1 kn

Sadnja i osnivanje 2376 kn - Norma: 600 reznica/dan

Sječa 5850 kn -Sjekač i logistika prijevoza: 58,50

kn/t

Prodaja drvne sječke - 23 590 knProdajna cijena drvne sječke:

235,93 kn/t

Bilanca 15 526 kn 23 590 kn 8064 kn

Izvor: Marko Tomić i Marko Perković

Marko Perković (lijevo) i Marko Tomić (desno)


Aktualno

na temelju analize kalkulacije troškova za osnivanje plantaže topole na jednom hektaru degradiranog šumskog zemljišta, za ophodnju od 8 godina, Tomić je istaknuo kako je financijski rezultat pozitivan, no uzgoj brzorastućih kultura kao primarni izvor prihoda nije isplativ. Međutim, kao dodatni izvor prihoda, osnivanje ovakvih plantaža, čak i na malim površinama, ekonomski je učinkovito.

- Ako financijski rezultat za 1 hektar pomnožimo s 10 dobili bismo dobit za površinu uzgoja predviđenu u Prijedlogu Zako-na. U usporedbi s običnom smrekom koja ima ophodnju od 80 godina, drvenaste kulture kratkih ophodnji obrću kapital deset puta brže. Stoga treba uzeti u obzir ovaj jednostavniji i jeftini-ji način gospodarenja, gdje je to moguće – zaključio je Marko Tomić.

Slijedom navedenog, proizvodnja novog oblika energije i u Hrvatskoj bi mogla potaknuti veći trend u podizanju nasada dr-venastih kultura kratke ophodnje. Celulozni etanol ili bioetanol smatra se drugom generacijom biogoriva. Njegova proizvodnja do sada se temeljila na jednostavnim šećerima ili škrobu. Te si-rovine koriste se u ljudskoj prehrani i hranidbi životinja pa potre-be za proizvodnju biogoriva nisu zadovoljive. Alternativno, sve više se koristi lignocelulozna biomasa. Uzevši vrbu za primjer, Perković je prikazao značaj brzorastućih kultura u proizvodnji biogoriva. Vrba godišnje naraste do 2 metra. To znači da nakon 3 godine dostiže optimalnu visinu za sječu. Jedan hektar plantaže zasađene vrbe u prosjeku proizvodi 10 tona piljevine što je do-statno za proizvodnju 1 kW energije.

Jasno je da umjetno osnovani nasadi šumskog drveća ne mogu zamijeniti one prirodne. No, Tomić smatra da bi u Hr-vatskoj cilj uzgoja brzorastućih kultura trebalo biti rješavanje problema pola milijuna hektara zapuštenog zemljišta. Osniva-njem plantaža kratkoročno bi se sanirala degradirana šumska staništa, a ostala zemljišta, na kojima proizvodnja hrane nije moguća, dobila bi namjenu. Time bi se neposredno učinila do-brobit za okoliš što bi se posredno odrazilo na život u ruralnim područjima. Uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji omogu-ćio bi brži obrtaj kapitala u šumarstvu i spriječio još jedan mogu-ći hrvatski apsurd – uvoz biomase. ■

Intenziviranje uzgoja KKO u funkciju bi stavilo više od 46.000 hektara šumskog zemljišta

Tekst : Irena DevčićFoto: arhiva

OČUVanJe KrŠKIH ŠUMa

Trošenje sredstava OKFŠ-a pod strogim je nadzorom

Šume Mediterana od neprocjenjivog su značaja za unapređivanje čovjekovog okoliša i održavanja biološke raznolikosti. To nisu gospodarske šume i ne donose izravan profit od drvne mase, no njihov doprinos je gotovo još i veći. Šumari se ovdje ne bave sječom, doznakom i izvlačenjem radi prodaje visoko kvalitetnih i vrijednih trupaca. Njihova uloga ovdje je drugačija.

Krajem rujna u šumariji Zadar izvršen je nadzor trošenja sredstava općekorisnih funkcija šuma. Redovan je to postupak koji provodi povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede u sklopu svojih dužnosti i ovlasti kada je OKFŠ u pitanju. Naime, iako se u javnosti često nalazi na udaru kritika, postupak za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkci-ja šuma za izvršene radove u šumama kao i kontrola trošenja istih strogo je kontrolirana. Sredstva naknade za OKFŠ koriste se za gospodarenje i obnovu šuma na kršu, zaštitu šuma, sanaci-ju šuma zahvaćenih šumskim požarima ili odumiranjem sta-bala i drugim nepogodama, izgradnju šumskih protupožarnih

Sredstva OKFŠ-a koriste se za sanaciju šuma zahvaćenih šumskim požarima


Aktualnoprometnica, razminiranje šuma, financiranje izrade programa gospodarenja za šume šumoposjednika, očuvanje genofonda te za istraživanja u šumarstvu. Prema Pravilniku iz veljače 2015.godine, nadležno ministarstvo raspoređuje sredstva razmjerno udjelu u površini šuma i šumskih zemljišta i za znanstvene ra-dove (u iznosu od 5 posto), za razminiranje šuma (13 posto) i za vatrogasnu zajednicu (također 5 posto). Od ukupne površine 2.688.687 ha šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj gotovo 1.143.250 ha ili 43 % zauzimaju degradirane šume na kršu za koje je karakteristično da imaju značajne općekorisne funkcije, a vrlo malu gotovo beznačajnu vrijednost i upotreblji-vost drvne mase. Gospodarenje tim šumama rezultira značaj-nim rashodima i zanemarivim prihodima.

Prije uvođenja OKFŠ-a na području krša bilo je izgrađe-no svega 58 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta. Zaključno s 2016. godinom na području Uprave šuma po-družnice Split izgrađeno je 1.753,68 km protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste te 16 hektara protupožarnih pro-sjeka. Šume Mediterana od neprocjenjivog su značaja za una-pređivanje čovjekovog okoliša i održavanja biološke raznolikosti. To nisu gospodarske šume i ne donose izravan profit od drvne mase, no njihov doprinos je gotovo još i veći. Šumari se ovdje ne bave sječom, doznakom i izvlačenjem radi prodaje visoko kvalitetnih i vrijednih trupaca. Njihova uloga ovdje je drugači-ja. Održavanje i čišćenje šume, pomlađivanje i pošumljavanje. Izvođenje protupožarnih prosjeka i protupožarnih promatrač-nica. Organiziranje i provođenje protupožarne zaštite u ljetnim mjesecima. Nadziranje, čuvanje i briga da mediteranske šume ostanu sačuvane za nas ali i našu djecu. Kako je netko pametan ovoga ljeta rekao, OKFŠ se ne smije doživljavati kao parafiskalni namet već kao fond solidarnosti. I to fond u koji najviše izdva-jaju upravo oni koji imaju najviše. Naknada iznosi 0,0265 % od ukupnog prihoda za poslovne subjekte. Nekada su tvrtke koje ostvare prihod od milijun kuna plaćale godišnje 265 kuna u tri rate, a danas je to 210 kuna. Prema novom Zakonu o šumama koji se nalazi u pripremi, namjerava se ukinuti ova obveza za sve one čiji prihod je manji od milijun kuna. Sredstva se uplaćuju u Državni proračun, a raspoređuju temeljem Pravilnika o postup-ku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje op-ćekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama. Pravo

na sredstva ostvaruju Trgovačko društvo, Savjetodavna služba te Javna ustanova iz članka 17. stavka 3. Zakona o šumama.

Trgovačko društvo ostvaruje pravo na sredstva OKFŠ-a ako je izvršilo propisane radove koji se financiraju iz sredstava OKFŠ-a, a nadzor trošenja provodi Povjerenstvo sastavljeno po odluci ministra poljoprivrede. Jedan takav nadzor izvršen je na području šumarije Zadar, 27.rujna ove godine. Članovi povje-renstva zajedno s djelatnicima Hrvatskih šuma, obišli su po-dručje gospodarske jedinice Nin-Kožino i Ražanac-Vrsi. U GJ Nin-Kožino, odsjek 35a, površine 14,06 hektara, uređajni razred kultura alepskog bora starosti 28 godina, po propisu programa gospodarenja nisu bili propisani radovi, ali je 2015.godine od-sjek bio opožaren. U proljeće 2017. godine od radova financi-ranih sredstvima OKFŠ-a provedena je sanacija opožarene po-vršine i to pripremni radovi na 5 hektara površine. Posječena drvna masa odvezena je te je izvršen šumski red. Dio odsjeka koji još nije saniran planiran je za 2018.godinu. U gospodarskoj jedinici Ražanac-Vrsi, odsjek 51d površine 4,26 hektara, uređajni razred alepskog bora starosti 15 godina, po propisu programa gospodarenja bilo je propisano čišćenje sastojine. Od radova fi-nanciranih sredstvima OKFŠ-a provedeno je čišćenje na čitavoj površini odsjeka, a uklonjena su negativna, potisnuta, rašljava, kržljava stabla te nepoželjne vrste. Orezane su postrane grane do ukupno 1/5 visine stabla, a u pojasu širine 25 metara od pu-teva, otpadni materijal je uhrpan i usitnjen iveranjem. Prema propisu šumskogospodarskih planova za gospodarske jedinice Nin-Kožino i Ražanac-Vrsite Operativnom godišnjem planu za 2017.godinu izvršeni su propisi uzgojnih radova koji se financi-raju sredstvima OKFŠ-a.

Povjerenstvo imenovano od strane Ministarstva po-ljoprivrede terenski je obišlo navedene odsjeke zajedno s dje-latnicima Hrvatskih šuma, te su utvrdili kako su radovi stvarno izvršeni te da za njih šumarija posjeduje izvedbene elaborate i kolaudacijske zapisnike kojima se jamči pregled i kvaliteta obav-ljenih radova biološke produkcije šuma. OKFŠ je iznimno bitan za kvalitetno funkcioniranje šumarstva na kršu. To su strogo namjenska sredstva iz kojih se financira između ostalog rad va-trogasnih zajednica na kršu, protupožarna zaštita šuma, razmi-niranje te gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na 910 tisuća hektara krškog područja, a njihova namjena se itekako kontrolira. ■

Za očuvanje genofonda potrebne su nam zdrave klimatogene šumeSredstva se uplaćuju u Državni proračun, a raspoređuju temeljem Pravilnika o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama.

To su strogo namjenska sredstva iz kojih se financira između ostalog rad vatrogasnih za-jednica na kršu, protupožarna zaštita šuma, razminiranje te gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na 910 tisuća hektara krškog područja, a njihova namjena se iteka-ko kontrolira.


AktualnoPeTnaeST GODIna FSC CerTIFIKaTa

Hrvatske šume dobile novi FSC certifikat do 2022. godine

Ispravljene su sve nepravilnosti od prošle godine što je izvrsno jer s novim certifikatom koji traje do 2022. godine krećemo bez primjedbi, neopterećeni.

U Zagrebu je u zgradi Direkcije Hrvatskih šuma održan sastanak regionalnih koordinatora FSC-a na kojem je bilo govora o Aktualnostima iz područja certifikacije šuma. Ratko Matošević, direktor HŠ Consulta podnio

je izvješće o posljednjem inspekcijskom pregledu tvrtke Wood-mark koji je prošao jako dobro. Nakon obavljenih inspekcijskih pregleda, ustanovljeno je da su Hrvatske šume d.o.o. zadovoljile zadane uvjete i stekle pravo da i sljedećih pet godina svoje proi-zvode deklariraju kao FSC certificirane.

Ispravljene su sve nepravilnosti od prošle godine što je iz-vrsno jer s novim certifikatom koji traje do 2022. godine kreće-

mo bez primjedbi, neopterećeni. Ipak treba imati na umu kako novi certifikat nosi i veliku odgovornost te da idući pregled treba dočekati spreman. Ovo je četvrti FSC certifikat, što znači da je cjelokupna površina šuma već petnaest godina uključena u ovaj sustav.

Sam recertifikacijski audit je obavljen na području UŠP Naši-ce (šumarije Koška, Slatina i Donji Miholjac), UŠP Požega (šuma-rije Požega, Velika i rasadnik Hajderovac) te UŠP Nova Gradiška (šumarije Nova Kapela i Nova Gradiška, a obavili su ga auditori Soil Association Certification, Milan Reška (Češka) i Cristina Laza (Rumunjska). Završni sastanak održan je u Planinarskom domu

Jankovac na Papuku.Kao naglasak za buduće djelovanje treba istaknu-

ti kartiranje i monitoring HCFV-a i kartiranje zaštiće-nih vrsta i staništa. Tu je i pitanje upotrebe pesticida u uvjetima pojave novih štetnika, a ne treba zabora-viti niti stari problem uporabe rodenticida vezano za koje su HŠ uputile zahtjev za izuzećem od zabrane korištenja aktivne tvari cink fosfida. Govora je bilo i insekticidnim mrežama za koje je napomenuto kako nije potrebno izuzeće za njihovo korištenje. Dobra vijest je i što je ublažena upotreba pesticida za ra-sadnike.

Na sastanku su raspravljene sve primjedbe koje su stigle od zainteresiranih strana i opći je zaključak kako je većina primjedbi stigla jer zainteresirane strane nisu dovoljno dobro informirane. Kako bi se riješio taj problem, dogovoreno je kako se mora po-boljšati komunikacija između zainteresiranih strana (mediji, građanstvo, institucije).

Na sastanku je također istaknuto kako su imeno-vani novi koordinatori za podružnice Osijek, Karlovac i Zagreb.

Okvirni idući interni pregledi mogu se očekivati za UŠP Karlovac i UŠP Osijek u listopadu; UŠP Ogulin, UŠP Sisak i UŠP Delnice u studenom te UŠP Buzet i UŠP Senj u prosincu.

Ovim auditom, važenje FSC certifikata je produ-ljeno za sljedećih pet godina, što je priznanje Hrvat-skim šumama d.o.o., ali i sigurnost i za preko 300 hrvatskih drvoprerađivača čiji izvozni poslovi ovise o visokokvalitetnoj i certificiranoj sirovini koja dolazi iz Hrvatskih šuma. Djelatnici HŠ Consulta zahvaljuju se svim regionalnim koordinatorima na odličnoj pripre-mi i izvrsno obavljenom poslu. ■

Tekst: Goran Vincenc


Događaji

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakup-čić i direktorica Sektora komercijalnih poslova Ivana Mezak sudjelovali su u srijedu, 20. rujna, na radnom ručku na kojem je Hrvatski drvni klaster ugostio de-

legaciju Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. Delegaciju je predvodio predsjednik Odbo-ra Cezslaw Siekierski. Među važnim temama bili su položaj i promocija biobaziranog sektora, ali i vrlo konkretan pro-blem razminiranja šuma i poljoprivrednog zemljišta u Hr-vatskoj i regiji, te depopulacija i s njom povezane posljedice. Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran u govoru dobrodošlice istaknuo je da biobazirane industrije u EU postaju sektor budućnosti i uloga europskih šuma i na šumi baziranih sektora postaje presudna, posebno zbog niskougljičnih učinaka i ponora ugljika. Europski parlament može dodatno unaprijediti perspektive i izglede sektora u Hrvatskoj te stvoriti poticajan za-konski okvir koji će pomoći Hrvatskoj u njezinoj čim bržoj integra-ciji, jer neki procesi još nisu završeni. Zastupnica Marijana Pe-tir, na čiju je inicijativu organiziran posjet, govorila je o LULUCF izvješću o raspolaganju zemljištem o kojem se nedavno rasprav-ljalo u Parlamentu, pri čemu je prihvaćen njezin prijedlog izuze-ća za Hrvatsku prilikom određivanja referentne razine za šume u novom razdoblju te su tako uzete u obzir specifične okolnosti za Hrvatsku koja od 1991. - 1998. godine zbog okupacije dijela teritorija, Domovinskog rata te procesa mirne reintegracije nije mogla u potpunosti upravljati svojim šumama. Također, govorila

je o novom energetskom paketu zakona, temi o kojoj se upravo raspravlja u Europskom parlamentu te posebno značajnoj Direk-tivi o obnovljivim izvorima energije. Predsjednik Odbora, poljski zastupnik Cezslaw Siekierski istaknuo je kako, unatoč neposto-janju zajedničke šumarske politike, Europska unija neizravno na mnoge načine brine o šumama. Kroz zajedničku poljoprivrednu politiku dajemo podršku ruralnom razvoju i podržavamo odr-živo gospodarenje šumama te brinemo o radnim mjestima. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslav Ja-kupčić izvijestio je Odbor o stanju u šumarstvu u Hrvatskoj, koje ima dugogodišnju tradiciju održivog gospodarenja, odnosno preko 250 godina organiziranog upravljanja šumama.

- Gospodarimo s 1,7 mil. ha šuma i šumskog zemljišta, a naš je cilj da šume sutra vrijede više nego danas. Hrvat-skoj će trebati novi kadrovi u zelenim poslovima, - rekao je Jakupčić te pozvao zastupnike na bolju suradnju oko mobil-nosti stručnjaka. Predložio je da se zajednički osmisli plat-forma za razmjenu najboljih šumarskih praksi i stručnjaka. Silvija Zec, tajnica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drv-ne tehnologije izjavila je da su šume pluća planeta te moraju biti u fokusu brige EU i država članica. S obzirom da ne postoji zajednički financijski okvir, potrebni su učinkoviti modeli za fi-nanciranje povezanih aktivnosti u šumarstvu, odnosno biouslu-ga, poput protupožarne zaštite ili razminiranja. Hrvatska ima naknadu za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), koja pokriva na-vedene aktivnosti, čiji bi trošak inače pao na teret jedinica lokal-

ne samouprave ili države. Važan je doprinos ovog zelenog poreza za ukla-njanje mina, ali i za gos-podarenje privatnim šumama, stoga ga treba zadržati, istaknula je Zec. Dijana Vuletić iz Hr-vatskog šumarskog instituta iznijela je pred-

eUrOParLaMenTarCI raZGOVaraLI S BIOSeKTOrOM

Obećana pomoć oko pronalaska 600 mil. eura za razminiranje

Mi kao Odbor trebamo poduzeti odlučne mjere i jednom trajno riješiti ovaj problem koji nije samo hrvat-sko, nego prvorazredno europsko pitanje. Možda možemo predložiti izmjene programa Ruralnog razvoja i jednokratno namaknuti sredstva za rješavanje ovog važnog izazova. S druge strane, Hrvatska treba početi smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima te potaknuti brži razvoj lokalnih zajednica i otvaranj¬e zelenih rad-nih mjesta, zaključeno je na skupu.

Tekst: ana Juričić – MusaFoto: Hrvatski drvni klaster

Predstavnici hrvatskih šuma na sastanku s europarlamentarcima


Događaji

8. KOnGreS PILanara U SLaVOnSKOM BrODU

Opskrba sirovinom nije preduvjet za ulaganja

Zanimljivo je i ove godine bilo na Kongresu pilanara koji se u organizaciji Drvnog klastera tradicionalno održava u Slavonskom Brodu. Paneli u kojima su sudjelovale i Hrvatske šume za temelj su imali zani-mljive rasprave što i ne čudi s obzirom da je najveći izazov cijelog sektora kako izraditi model kupopro-daje tako da sve zainteresirane strane budu zado-voljne.

stavnicima Odbora brojne istraživačke aktivnosti In- stituta te je pozvala EU tijela na uvažavanje lokalnih posebno-sti prilikom kreiranja programa za EU financiranje, obzirom da su se do sada rijetko otvarali programi u kojima su naši subjekti mogli imati ulogu vodećih partnera. Hrvatska znanstveno-istra-živačka zajednica prati svjetska događanja na području R&D-a, ali nam je potrebno dodatno iskustvo i izvori financiranja, za-ključila je Vuletić. O problemu mina rijetko se govori na razini Europske unije, a zaboravlja se da je danas, u 21. stoljeću, u središtu Europske unije u ovom slučaju u Hrvatskoj, zbog za-gađenosti minama još uvijek ograničena sloboda kretanja i da bilježimo mnogobrojna smrtna stradanja stanovništva, rekla je na početku svog obraćanja Ivana Mezak, direktorica Sek-tora komercijalnih poslova Hrvatskih šuma. Samo u Hrvatskoj je 38.000 ha šuma pod minama. Proces razminiranja je spor i skup. Potrebno je 600 mil. eura za potpuno uklanjanje mina, rekla je Mezak, te zatražila potporu EU administracije oko rje-šavanja ovog gospodarskog i socijalnog problema o čemu su Hrvatske šume već govorile u Bruxellesu u srpnju ove godine. Prisutni eurozastupnici su pohvalili aktivan i otvoren pristup predstavnika na šumi baziranog sektora od kojih su na ovom sa-stanku saznali vrijedne informacije. Postoji mogućnost da se raz-miniranje potakne kroz razne EU programe solidarnosti, rekao je slovenski zastupnik Franc Bogovič. Mi smo na vašoj strani, doda-la je njemačka zastupnica Ulrike Müller naglasivši i sve aktualniji problem oko odredbi programa NATURA 2000, s napomenom kako Hrvatska treba čim više koristiti programe poput ERASMUS +. Belgijski zastupnik Marc Tarabella šokiran je činjenicom da se u srcu Europe nalaze ovako velike površine pod minama, jer je prethodnih godina bio u posjetima izvan europskih zemalja po-put Vijetnama i Lagosa, gdje se uvjerio u strašne posljedice na miniranim područjima. Mi kao Odbor trebamo poduzeti odlučne mjere i jednom trajno riješiti ovaj problem koji nije samo hrvatsko, nego prvorazredno europsko pitanje. Možda možemo predloži-ti izmjene programa Ruralnog razvoja i jednokratno namaknuti sredstva za rješavanje ovog važnog izazova, zaključio je Tarabella. Podrška hrvatskim biobaziranim sektorima nastavit će se u Bruxellesu, jer nema sumnje kako upravo biobazirani sektori mogu dodatno ojačati ulogu prirodnih resursa te znanstve-no-istraživačke zajednice i uspješno promovirati proizvodnju biopolimera, biolijekova, biogoriva ili biohrane. Također treba istaknuti nezanemariv utjecaj na razvoj ruralnih područja i za-državanje stanovništva. S druge strane, Hrvatska treba početi smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima te potaknuti brži razvoj lokalnih zajednica i otvaranje zelenih radnih mjesta, zaključeno je na skupu. ■

Sudionici skupa organiziranog od strane Marijane Petir

Predsjednik Uprave HŠ d.o.o. Krunoslav Jakupčić otvorio je 8. Kongres pilanara Jugoistočne Europe u ime Predsjed-nice Republike Hrvatske, gđe Kolinde Grabar-Kitarović. Osmi po redu kongres pilanara održan je 28. rujna u

Slavonskom Brodu u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera. Uz predsjednika Uprave, koji je ovaj put bio izaslanik Predsjednice RH i ministra poljoprivrede, na kongresu je Hrvatske šume d.o.o. predstavljao i stručni suradnik za iskorištavanje šuma Mirko Gereci. Kongres je inače obilježio izvrstan odaziv realnog sek-tora kao i potpora institucija, te su s njegova otvaranja odaslane brojne pozitivne poruke, što potvrđuje kako je sektor primarne prerade drva važan dio gospodarstva ne samo Hrvatske nego i zemalja u regiji. Dobra sirovinska osnova i tradicija održivog gospodarenja ide tome u prilog.

- Hrvatska je poznata po svojim ljepotama koje su prerasle u brendove, no jedan drevni resurs je u našoj javnosti ostao

Tekst: ana Juričić – MusaFoto: Hrvatski drvni klaster

Predsjednik Uprave HŠ Krunoslav Jakupčić


Događajineprepoznat iako ga diljem svi-jeta posebno cijene, a riječ je o slavonskom hrastu, - izjavio je na otvaranju izaslanik predsjednice Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., koje su i partner konferencije.

- U inozemstvu se ovaj resurs smatra brendom, a mi ga zovemo trupcem, građom i slično. Krajnji je čas da taj brend stavimo na mjesto koje mu pripada te da ga cijenimo u skladu s njegovom vrijednošću te mu vratimo staru slavu, - rekao je Jakupčić te izrazio nadu da će u suradnji s tvrtkama i nadležnim ministarstvom pronaći rješenje za raspodjelu sirovine u 2018. godini.

Uz brojna informativna izla-ganja, dva su panela ipak bila po-praćena s najviše zanimanja. Prvi panel bio je na temu „Proce-dura i postupaka tijekom uvođenja EU normi za oblo drvo“, a na njemu su sudjelovali Mirko Gereci iz HŠ d.o.o., Elmor Baraković iz DC Glina te Goran Jakovac iz Euroinspekt -Drvokontrole d.o.o. Gereci je istaknuo da su HŠ d.o.o. nekoliko puta krenule u pri-premu uvođenja EU normi, no bezuspješno jer kupci nisu bili spremni kupovati drvo po takvim normama. Kao važnu razliku u sustavima normiranja istaknuo je različito razvrstavanje, koje u HR normama ide prema namjeni (furnirski, pilanski itd.), a u EU normama po kvaliteti. Iz tog razloga kupci nisu bili spremni prijeći na EU norme – naprosto nisu mogli prepoznati robu koja bi bila njima namijenjena. Baraković je ustvrdio da veći drvopre-rađivači s EU normama nemaju toliko problema, a Jakovac je do-dao da male pilane moraju početi gledati što se događa oko njih i educirati se o tržišnim zbivanjima i kretanjima.

Drugi panel održao se pod nazivom „Sirovina i drugi pre-duvjeti za ulaganje u preradu drva“, a sudjelovali su predstav-nici Grada Vukovara, Agencije za investicije i konkurentnost, te predstavnici ulagača Bauwerk-Boen d.o.o. Đurđevac i Florian Grupe. Dario Kobešćak iz Agencije za investicije i konkurentnost izjavio je da se primjećuje pojačan interes ulagača za ulaganje u drvoprerađivački sektor. Predstavnica Grada Vukovara izjavila je da su otvoreni za sve vrste ulaganja, no ulaganje u drvopre-rađivačku industriju je radno intenzivno te su stoga vrlo rado

- U inozemstvu se ovaj resurs smatra brendom, a mi ga zovemo trupcem, građom i slično. Krajnji je čas da taj brend stavimo

na mjesto koje mu pripada, - izjavio je predsjednik Uprave HŠ,

Krunoslav Jakupčić

prihvatili pismo namjere Florian Grupe. Mario Vučko iz Florian Grupe istaknuo je da je Vukovar vrlo pogodan za investicije zbog blizine sirovinske baze, luke na Dunavu te položajne rente. Nije se složio s izjavama koje su se mogle čuti u javnosti da sirovine nema dovoljno, a Kobešćak je izjavio da se opskrba sirovinom u propisima ne spominje kao preduvjet za ulaganja. Isto je po-tvrdio Franjo Barkić iz Bauwerk-Boena d.o.o. Đurđevac, koji je otkupio nekadašnji pogon i ugovorne količine Haas-a i nastavio s radom bez količinskog povećanja sirovine. Panel je izazvao brojne reakcije sudionika što i ne čudi s obzirom da je najveći izazov cijelog sektora kako izraditi model kupoprodaje tako da sve zainteresirane strane budu zadovoljne. ■

Panel rasprava o eU normama

Detalj s kongresa

rekordan odaziv sudionika i sponzora


DogađajiU SaBOrU ODrŽan OKrUGLI STOL na TeMU POŽara

Poboljšanje komunikacije s javnošću bit će u fokusu već od iduće godine

U organizaciji ureda pučke pravobraniteljice Lore Vidović, u Hrvatskom Saboru održan je u utorak 26. rujna okrugli stol pod nazivom „Ljudska prava, vatrogastvo i civilna zaštita: Što smo naučili u požarnoj sezoni.“ Okruglom stolu odazvali su se predstavnici svih relevantnih institucija kao i predstavnici javnih udruga gra-đana, sve u svrhu bolje pripreme iduće protupožarne sezone

Tekst/foto : Goran Vincenc

Krizne situacije poput požara, poplava i potresa mogu imati ozbiljne posljedice na ljudski život, imovinu, zdrav-lje, okoliš i prirodu. Te posljedice se u velikoj mjeri mogu izbjeći ako javne politike daju najbolji mogući odgovor

na krizne situacije što je bio jedan od ciljeva okrugloga stola pod nazivom „Ljudska prava, vatrogastvo i civilna zaštita – što smo naučili u požarnoj sezoni?“

Kako smo mogli saznati, ovogodišnja sezona požara je po mnogočemu bila specifična. Opožarena je tri puta veća površina nego prijašnjih godina, a da nam i iduće godine ne bi bile poput ove, potrebno je djelovati već sada. Ono što nam je sezona po-kazala jest požrtvovnost i motiviranost vatrogasnih snaga RH ali

i građana, vojske i mnogih drugih koji su zajedničkim snagama spriječili znatno teže posljedice požara koji su ove godine divljali našom obalom. Iskustva iz ove sezone bit će korištena za analizu sustava vatrogastva i kao izvor ideja za unaprjeđenje sustava ci-vilne zaštite o kojoj se puno govorilo na okruglome stolu.

Cilj okruglog stola bio je dati konstruktivan doprinos najav-ljenoj analizi okupljanjem nadležnih tijela i svih ostalih uključe-nih u međusobno ovisne sustave vatrogastva i civilne zaštite.

Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici svih relevan-tnih institucija koji su iskoristili priliku te raspravljali o učinkovi-tosti i usklađenosti sustava na zakonodavnoj i operativnoj razini, opremljenosti vatrogasnih postrojbi, informiranju građana o

Pravobraniteljica Lora Vidović sazvala je okrugli stol


Događajipotencijalnim opasnostima i uputama za postupanje te drugim stručnim temama.

U uvodnom obraćanju, Tomislav Ivić državni tajnik mi-nistarstva obrane iznio je podatke o ovogodišnjoj protupožarnoj sezoni istaknuvši kako se oružane snage mogu koristiti kao po-moć civilnim tijelima na zahtjev DUZS-a. Ivić je naveo kako su zračne snage obavile više od 17 tisuća sati leta te da su gaseći vatrene stihije potrošili preko 80.000 tona vode što je tri puta više nego lanjske godine. MORH prosječno osigura 80 milijuna kuna za svaku požarnu sezonu no ove godine će taj iznos biti veći, a koliko će točno iznositi, znat ćemo krajem godine. Zaklju-čio je kako su unatoč teškoj sezoni, pripadnici MORH-a zadatke izvršili na najvišoj mogućoj razini.

Zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednika Željko Sutlar prisutnima je iznio podatke o posebnosti ovogodišnje požarne sezone istaknuvši kako je u priobalju buknulo 3.700 požara na otvorenom prostoru koji su opožarili preko 85.000 ha. Kada se tome pridoda kontinent, brojka opožarene površine prelazi pre-ko 100.000 ha. Usporedbe radi, u teškim požarnim sezonama izgori oko 35.000 ha.

Najgore je u tri dalmatinske županije: Zadarskoj, Šibensko- kninkoj te Splitsko – dalmatinskoj, no polako im se približava i Ličko – senjska što je prije 10 godina bilo nezamislivo.

Predsjednik vatrogasne zajednice Ante Sanader izjavio je kako mu je drago da se ovim okruglim stolom počelo razmišljati o idućoj protupožarnoj sezoni jer je trenutno stanje neprihvat-ljivo. Građani konstantno podcjenjuju opasnost dok god su po-ljoprivredne površine neočišćene, divlji deponiji neriješeni i sl. Zbog takve situacije, u godini klimatskih ekstrema poput ove i najmanji požar potpomognut burom pretvara se u katastrofalni.

- Svi nabadaju Hrvatske šume zbog protupožarnih putova, a kada put treba ići kroz privatnu parcelu, vlasnici traže milijune kuna kao naknadu, - napomenuo je Sanader.

Generalni stav društva prema zaštiti od požara je podcjenji-vački, smatramo kako je to nešto bez veze i kako o tome drugi moraju voditi računa. Protupožarne vježbe nitko ne doživljava dok ne dođe do katastrofe, a tada je kasno.

Također je istaknuo stvaranje panike te pozivanje civila u ga-šenju požara, što je krajnje neodgovorno. Postavio je pitanje tko bi odgovarao da je netko stradao.

Ove riječi potvrdio je i Filip Butorović, pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje Grada Splita koji je na-pomenuo kako se mora mijenjati Zakon o ustroju civilne zaštite.

U ime Hrvatskih šuma, na okruglom stolu sudjelovao je i Krešimir Žagar direktor Sektora za šumarstvo koji je tom pri-likom iznio brojke koje Hrvatske šume ulažu u protupožarnu preventivu.

- Unatoč 69,5 milijuna kuna izdvojenih sredstava za protu-požarnu namjenu ove godine te izgrađenih više od 5.500 km protupožarnih cesta i 35.000 ha protupožarnih prosjeka ali i 320 dodatno zaposlenih motritelja uz naših 101 čuvara šume i 64 potpisana ugovora s DVD-ima, stalne su prozivke u medijima gdje se spominje odgovornost i Hrvatskih šuma. Javnost često miješa privatne zarasle poljoprivredne površine s državnim šu-mama i šumskim zemljištem koje je u nadležnosti HŠ, što ćemo morati popraviti u komunikaciji s javnošću. Tim povodom, Hr-vatske šume planiraju organizirati zaseban okrugli stol kako bi se mogle raspraviti sve teme koje su u medijima predstavljene kao problemi, - istaknuo je tom prilikom Žagar.

Okrugli stol iznjedrio je krajnje zaključke kako bi trebalo in-stitucionalizirati vatrogastvo na nivou cijele države te poraditi na zakonodavstvu civilne zaštite a nakon toga poraditi na eventual-noj reorganizaciji cijeloga sustava. Također je potrebno uložiti više sredstava u prevenciju, vatrogasce, vatrogasnu opremu, edukaciju i komunikaciju kako bi se vratilo povjerenje građana u

sustav zaštite. Upravo je komunika-cija s građanstvom bila kamen spo-ticanja, složili su se na skupu jer su pojedini mediji, što zbog nesnala-ženja a što iz pukog senzacionaliz-ma, pridonijeli atmosferi histerije.

Na komunikaciji s građanima radit će i Hrvatske šume. U do-govoru s udrugama prisutnim na okruglom stolu, Hrvatske šume će organizirati obilazak opožarenog terena u okolici grada Splita kako bi na primjeru pojasnili i objasnili sve radnje koje će se provesti tijekom sanacije te će tom prigodom odgo-voriti na sve neopravdane prozivke koje su se ovoga ljeta mogle naći u medijima. ■

Ispred Hrvatskih šuma sudjelovao je Krešimir Žagar

rasprava


Događaji119. GODIna ŠUMarSKOG FaKULTeTa Tekst/foto : Goran Vincenc

Pogled u prošlost, sadašnjost i budućnost velike institucije u Hrvatskoj

Šumarski fakultet ove je godine obilježio 119 godina postojanja. Na svečanoj proslavi održanoj 20. listopa-da u velikoj dvorani fakulteta, nakon dugo vremena okupio se veliki broj uzvanika. Pogotovo veseli povratak šumara i šumarskih stručnjaka kojima su proteklih godina stručna druženja bila sustavno onemogućavano.

Svečano je bilo 20. listopada na Danu šumarskog fakulte-ta u Zagrebu. Naime, ova ugledna institucija proslavila je 119. godina postojanja čime se može podičiti malo koja visokoobrazovana ustanova u Hrvatskoj. Tradicija

je to koja se ističe s ponosom ali i obavezuje, istaknuo je prili-kom pozdravnog govora dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Vladimir Jambreković pozdravivši pri tome uglednike i dekane drugih fakulteta koji su se odazvali na svečanu proslavu.

Rektor zagrebačkog sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras na-pomenuo je kako je Šumarski fakultet uspio svojim programima postati jedan od najboljih fakulteta na sveučilištu. Napomenuo je da svaki euro uložen u visoko obrazovanje direktno donosi 6,5 eura društvu, dok indirektno još i više. Ipak, ulaganja u znanost u Hrvatskoj su slaba no unatoč tome, Šumarski fakultet uspio je održati kvalitetu i izvrsnost programa te je i dalje prepoznatljiva obrazovna institucija u ovom dijelu Europe čime radi dobrobit

ne samo Sveučilištu u Zagrebu već i promovira grad Zagreb ali i Republiku Hrvatsku.

Prisutnima se obratio i akademik prof. dr. sc. Slavko Matić prof. dr. sc. kao izaslanik predsjednika HAZU-a istaknuvši bogatu povijest Šumarskog fakulteta kao četvrtog po starosti u sklopu Zagrebačkog sveučilišta no isto tako izrazio je zabrinutost u po-gledu budućnosti hrvatskog šumarstva.

Krunoslav Jakupčić dipl. ing. šum., predsjednik Uprave Hrvatskih šuma čestitao je svim prisutnima obljetnicu Dana Šumarskog fakulteta istaknuvši pri tome kako Hrvatske šume u suradnji s fakultetom rade na realizaciji šest projekata dok je sedmi pred potpisivanjem. Izrazio je zadovoljstvo prisutnošću predstavnika drvoprerađivača te je još jednom iskoristio priliku i pozvao ih da zajedno radimo na očuvanju hrvatskoga zelenog blaga

Puna svečana dvorana nakon dugo vremena


- Jedan resurs, odavno priznat izvan granica naše države prodajemo po cijeni ogrjevnoga drveta u Italiji. Naravno riječ je o hrastu lužnjaku. Mi ga zovemo sortimentom umanjujući mu na taj način vrijednost i važnost, a dužnost nam je staviti ga uz bok jednom Jadranskom moru, Dubrovniku ili Sinjskoj alci, - re-kao je tom prigodom Jakupčić.

O sadašnjosti i budućnosti govorio je dekan Jambreković isti-čući kvalitetu i visokotehnološku razvijenost laboratorija Šumar-skog fakulteta. Istaknuo je kako je fakultet pokrenuo inicijativu za otkup poljoprivrednog zemljišta koje bi služilo za proizvodnju hrane za divljač.

U suradnji s Agronomskim fakultetom završava se student-ski restoran koji bi trebao proraditi kroz 6 mjeseci. Kroz među-narodne programe poput Erasmusa, studentima je omogućena veća mobilnost a istaknuo je i četiri časopisa od kojih CROJFE spada među 5 znanstvenih časopisa s najvišim koeficijentima u Hrvatskoj. Također je napomenuo kako su nova strategija i statut u pripremi kao i nova sistematizacija. U najavama, dekan ističe i uređenje Nastavno-pokusnog šumskog objekta Rab, uvođenje sustava grijanja na pelete kao i uređenje parka oko nove zgrade.

Dekan Jambreković istaknuo je i izvrsnu suradnju koju fakultet ima s Hrvatskim šumama na brojnim znanstvenim pro-jektima.

Cijeli događaj izvrsno je moderirala dr. sc. Jelena Kranjec, a prisutni su mogli uživati u izvedbama mlade harfistice Nives Rački. Ono što je ovogodišnje Dane Šumarskog fakulteta izdva-jalo od prethodnih je očito povećanje broja gostiju i uzvanika što je za svaku pohvalu. Nakon što su bilo kakva stručna druženja prethodnih godina sustavno onemogućavana, šumarska struka konačno je dočekala proslavu Dana svoje Alma mater bez stra-ha, što je i bio glavni razlog izostanka ljudi prošlih godina. ■

naGrađenI:

Jubilarne nagrade Prof. dr. sc. Vlatka Jirouš Rajković (30) Prof. dr. sc. Tomislav Grladinović (35) Prof. dr. sc. Stjepan Risović (30) Prof. dr. sc. Marijan Grubešić (30) Prof. dr. sc. Tomislav Sinković (30) Nekoksa Snježana (30) Mihetec Vladimir (30)

Nagrade umirovljenicima Prof. dr. sc. Dubravko Horvat Vlasta Dvoršćak, voditeljica Studentske referade

Nagrade studentimanagrada akademik Dušan Klepac za izvrstan uspjeh postignut u akad. god. 2016./2017.: Filip Padovan, diplomski studij Oblikovanje proizvoda od drva Juraj Stanešić, diplomski studij Drvnotehnološki procesi Dejan-Josip Tretinjak, preddiplomski studij Drvna tehnologija Katarina Tumpa, diplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša Antonio Vidaković, diplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša

Dekanova nagrada za zapažen uspjeh postignut u akad. god. 2016./2017.: Ivana Brlek, preddiplomski studij Šumarstvo Marko Bačurin, diplomski studij Šumarstvo, smjer Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem Antonio Copak, diplomski studij Drvnotehnološki procesi Milan Čop, diplomski studij šumarstvo, smjer Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem Juraj Jovanović, diplomski studij Drvnotehnološki procesi Martina Kičić, diplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša Sanja Končar, diplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša Vid Kvakan, preddiplomski studij Drvna tehnologija Marija Maras, diplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša Helena Nosek, diplomski studij Šumarstvo, smjer Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem Josipa Petrak, diplomski studij Drvnotehnološki procesi Jurica Tadić, diplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša Branko Ursić, preddiplomski studij Šumarstvo Filip Veselčić, diplomski studij Drvnotehnološki procesi Franka Zagoranski, diplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša

nagrada akademik Milan anić za izvrstan uspjeh postignut po zavr-šetku diplomskog studija: Mario Komarčević, diplomski studij Šumarstvo, smjer Uzgajanje i uređi-vanje šuma s lovnim gospodarenjem Petra Lulić, diplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša Valentino Slivar, diplomski studij Oblikovanje proizvoda od drva

Povelja zaslužnim vanjskim dionicima

Pojedinci Povelje Šumarskog fakulteta zaslužnim pojedincima iz gospodarstva, za osobit doprinos razvoju šumarske i drvnotehnološke struke te suradnju sa Šumarskim fakultetom. Mr. sc. Zdenko Bogović, dipl. ing. šumarstva Marko Vasić, dipl. ing. drvne tehnologije

Tvrtke i institucije BERNARDA d.o.o. University of Natural Resources and Life Sciences, Vienna

Dekan prof. dr.sc. Vladimir Jambreković

Predsjednik Uprave HŠ Krunoslav Jakupčić


DogađajiPrOJeKT FOreSTFLOw

Uskoro kreće edukacija

U velikoj dvorani za sastanke UŠP Vinkovci održan je krajem rujna koordinacijski sastanak projektnih timova projekta Forestflow na kojem je riječi bilo o do sada izvršenim aktivnostima te su dogovoreni detalji o pla-niranim akcijama u budućnosti.

Tekst/foto : Goran Vincenc

Kako smo već pisali u prošlome broju, projekt ForestFlow ušao je u fazu izvedbe terenskih radova, gdje se na ve-liko radi na rekonstrukciji cesta koje će omogućiti bolju komunikaciju i odvodnih kanala koji će preuzeti višak

vode u slučaju novih nepogodaTim povodom, Vinkovci su bili domaćin radnih skupina pro-

jektnih timova koji su raspravljali o do sada odrađenim stavkama te o onome što ih čeka u bliskoj budućnosti. Na početku sastanka sve nazočne pozdravio je voditelj Uprave šuma Vinkovci Damir Dekanić koji je istaknuo kako radovi idu prema planu, te je svi-ma zaželio uspješan rad. Nazočne je pozdravio voditelj projekta Blaž Štefanek nakon čega ih je izvijestio u kojoj fazi je projekt. Nazočnima se obratila i rukovoditeljica Službe za razvoj i uprav-ljanje organizacijskim promjenama Jelica Jurendić, poželjevši im uspješan radni dan.

Uslijedila su izvješća u kojima smo mogli saznati kako su Hr-vatske šume i Hrvatske vode odradile velike nabave (rekonstruk-cija kanala Jasenova i Žestilovac, rekonstrukcija ceste u dužini od 2 km, nabava jelenske divljači). Jelenska divljač bit će reintrodu-cirana između 15. veljače i 15. ožujka u prihvatilišta koja će biti izgrađena u sklopu projekta.

Slavko Đurčinović izvijestio je o stanju ceste gdje je napo-menuo kako strojevi rade već peti radni dan na rekonstrukciji poljskog puta. Na 500 m je odrađen donji ustroj, te je okamenjen i kontrolira se u cijelosti stoga predviđa kako će svi poslovi biti na vrijeme gotovi. Materijal je u potpunosti nabavljen i deponiran, a strojevi su u funkciji ovisno o vremenskim uvjetima.

Milan Bićanić izvijestio je nazočne o nabavi jelena i teleme-trijskih ogrlica. Objavljena je javna nabava za telemetrijske ogrli-ce, a nakon toga će ići objava za prihvatilišta i bunare sa solarnim pumpama. Nabava za jelene je završena.

Vojvodina šume izvijestile su da do kraja godine kreće evidencija kretanja jelenske divljači. Preostale su dvije manje javne nabave vezane za promatračnice, što će biti odrađeno u idućih mjesec i pol dana.

Bojan Tubić iz Vojvodina šuma izvijestio je kako je javna na-bava za putove i kanale pokrenuta te da je ugovor potpisan prije mjesec dana, a da su radovi u tijeku. Kontrola iz delegacije Eu-ropske unije je bila na terenu i zaključila je kako sve ide prema planiranoj dinamici.

Robert Oreški iz Hrvatskih voda izvijestio je da su provedene dvije nabave sukladno planu prema kojem su radovi na kanali-ma započeli 21. kolovoza i trebali bi biti završeni u roku. Dinami-ka radova je zadovoljavajuća i sve je sukladno troškovniku. Do kraja godine bit će postavljene kilometarske oznake na projek-tnom području na Savskom nasipu.

Projekt će popratiti i izrada kratkog dokumentarnog filma na temu poplava i obrane od istih. Film će se koristiti za edukaciju školske djece planirano projektom u obje države. ■

Pozdravne riječi Dekanić, Štefanek i

Jurendić

Zajednička fotografija ispred LD Kunjevci


DogađajiUŠP ZaGreB naSTaVLJa S aKTIVnOSTIMa IZVJeŠTaVanJa JaVnOSTI

Zahvala i pohvala zagrebačkim šumarima za održavanje Medvednice

U prostorijama Pilane Bliznec, podno zagrebačke Medvednice, Uprava šuma podružnica Zagreb održala je prezentaciju šumarskih radova za III. i IV. kvartal. Dobra je ovo praksa koja se provodi u zagrebačkoj upravi, a kojoj je za cilj upoznati zainteresiranu javnost s radovima koji će se provoditi na području Medvednice.

Tekst: Irena Devčić ■ Foto: Tanja đuričić Kuric

Omiljeno izletište Zagrepčana, brojnih planinara i izlet-nika pod posebnim je povećalom kada su šumarski radovi u pitanju. Česte kritike i nezadovoljstvo javno-sti zbog zahvata koji se provode na području Med-

vednice ponukale su voditelja Damira Miškulina da organizira prezentaciju radova koji se izvode na ovom području, a pozivu su se odazvale brojne zainteresirane strane ali i najžešći kritičari šumara – planinarski savezi.

- Prije četiri mjeseca Uprava šuma Zagreb započela je s re-dovnom prezentacijom radova na području Medvednice. Često smo bili na udaru kritika zbog radova koji se ovdje izvršavaju, a u biti mi radimo po pravilima, zakonima i propisima. Problem je što šira javnost koja koristi ovaj prostor ne poznaje biologiju šume, a niti vrste radova koji se ovdje izvode, a koji idu u prav-cu biološke obnove i pomlađivanja sastojine, stoga smo odlučili svaki kvartal odvojiti vremena kako bi korisnicima ovog prostora podrobno objasnili što se radi na njihovoj Medvednici te na te-renu pokazali zašto se radi to što se radi, - rekao je voditelj UŠP Zagreb Damir Miškulin na početku sastanka.

Ivica Dugački, upravitelj šumarije Zagreb prezentirao je radove koji su se odvijali u proteklom razdoblju. Šumarija Za-greb jedna je od 12 šumarija u sklopu UŠP Zagreb. Površine je 6.799 hektara, a raspoređena je na 4 gospodarske jedinice: Lim-buš – Sava, Bistranska gora, Markuševačka gora i Sljeme – Med-vedgradske šume. U sklopu Parka prirode Medvednica šumarija Zagreb gospodari s gospodarskim jedinicama: Bistranska gora, Markuševačka gora i Sljeme – Medvedgradske šume površinom od 6234 ha. Šumarija Zagreb gospodari sa sedam rezervata po-sebne šumske vegetacije koji se prostiru na 928 ha. Otvorenost šuma iznosi 20,5 km/1000 ha, a od ukupne površine, 29 % povr-šine šuma otpada na preborne sastojine te 71 % na jednodobne sastojine. Svi radovi koji se odvijaju u šumama kojima gospodari šumarija Zagreb u skladu su s važećim Programima gospoda-renja za gospodarske jedinice (2008. – 2017.) i raspoređeni su po godinama, pojasnio je prisutnima Dugački. Za 2017. godinu planirano je izvršiti sječu od 39.420 m3. Prema rebalansu plana masa za sječu smanjena je na iznos 33.266 m3. Za 2017. godinu u šumariji Zagreb na području Medvednice planirana vrijednost

uzgojnih radova je 2.878.561,00 kn sa 5365 radniko dana. U razdoblju od svibnja do rujna ove godine na području GJ Sljeme – Medvedgradske šume obavljeni su uzgojni radovi njege mla-dih sastojina i čišćenja sastojina na površini od 134,8 ha te sječa 3.410 m³. Radovima uzgajanja polako prelazimo s jednodobnog na preborno i raznodobno gospodarenje upravo kako bi izbjegli sječu čitave površine. Takvi prizori redovno uzbunjuju javnost koja smatra da se vrši nekontrolirana sječa šume. No, realno radi se o prezrelim stablima, bukvama često starim i 150 godina koje su trebale biti zamijenjene još prije 50 ili 60 godina, objašnjava prisutnima upravitelj šumarije Zagreb.

U narednom razdoblju planira se sanacija i održavanje šumskih putova sa čišćenjem odvodnih jaraka; ugradnjom, rav-nanjem i valjanjem cca 1.500 m3 kamenog materijala. Šumarija sudjeluje i na sanaciji klizišta na cesti Bistra-Crveni spust, a izvršit će se pokusna ugradnja preljevnih kanalica. Prve dvije mogle su se isti dan pogledati u terenskom obilasku. U planu je i rekon-strukcija dvije šumske ceste: Risnjak-Mikulići i Bidrovec-Križni hrast. Šumarija će u narednom razdoblju skupljati sjeme bukve za potrebe uzgoja sadnica. Ostale aktivnosti koje su planirane

Ivica Dugački, upravitelj šumarije Zagreb prezentira prisutnima radove na Medvednici


Događaji

na području Medvednice jesu vođenje ekskurzije finskih šuma-ra, suradnja s biciklističkim klubom Opušteno oko organizacije utrke na području GJ Markuševačka gora te suradnja s osnovnim školama na projektu Škola u šumi, šuma u školi. Nastavlja se i su-radnja sa Vatrogasnom školom oko izvođenja praktične nastave iz programa osposobljavanja za rukovoditelja motornom pilom u vatrogastvu te suradnja sa Drvodjelskom školom Zagreb oko izvođenja praktične nastave.

nakon prezentacije Ivice Dugačkog riječ je preuzeo upravitelj Radne jedinice Hortikultura Damir Dramalija. Uslije-dila su i pitanja sudionika koje su zanimali radovi na određenim predjelima, kakvi su planovi s izgradnjom sljemenske žičare, ali i zašto se pri podizanju sastojina unose sadnice trešnje. Umje-sto kritika sudionici su razumno raspravljali o svemu onome što godinama promatraju u svome prostoru, a nisu znali ili nisu imali kome postaviti pitanja. Dobru suradnju naglasila je i rav-nateljica PP Medvednica Snježana Malić Limari, a prezentaciju je poslušao i voditelj Službe za zaštićena područja Ministarstva zaštite okoliša, Danijel Springer. U kratkom vremenu i na najbolji mogući način UŠP Zagreb je pokazala kako komunicirati sa za-interesiranom javnosti i korisnicima šumskog prostora, te umje-sto sukoba uspostaviti pozitivan dijalog i suradnju. Dobar je ovo smjer kojim je krenula Uprava šuma Zagreb, a morao bi biti pokazatelj i svim ostalim Upravama šuma podružnicama kako komunicirati s javnosti. „Izgubljeni dan“ kako bi mnogi možda komentirali bio je sve samo ne izgubljen jer lakše je jedan dan utrošiti na prezentaciju radova i strpljivo objašnjavanje osnovnih postavki šumarstva nego danima, tjednima ili mjesecima gasiti vatru najčešće potpaljenu u medijima. ■

Obilazak terena sa zainteresinranim stranama

PeTnaeST GODIna STUDenTSKe KIParSKe KOLOnIJe

Ovogodišnje Svijetle pruge posvećene profesoru Drinkoviću

Druženje u šumskom okruženju, učvršćivanje prija-teljskih veza među kolegama, stjecanje novog isku-stva koje će biti potrebno tijekom radnog vijeka, susret s drugom strukom od koje se može naučiti nešto novo i drukčije - sve je to namijenjeno stu-dentima završnih Odjela kiparstva Akademije likov-nih umjetnosti u Zagrebu. Ideja je to preminulog profesora Slavomira Drinkovića, a zaživjela je prije petnaest godina. Svake godine po jedna genera-cija proboravi desetak dana u lugarnici Rogvić kut šumarije Bjelovar pa tako galerija na otvorenome pomalo raste.

Većina hrastova nakon što biva posječena obrađuje se i od njih nastaje namještaj. Nekoliko posebno odabra-nih hrastova doživi sasvim osobit preobražaj. Radnici šumarije Bjelovar, sastavnice Uprave šuma Podružni-

ce Bjelovar svake godine dobiju zadatak odabrati najljepša sta-bla koja potom bivaju pretvorena u prava umjetnička djela. To je tradicija koja traje već petnaest godina koliko se druže kipari i šumari.

Ideja o kiparskoj koloniji u šumskom, prirodnom okruženju zaživjela je 2002. godine u umu profesora kiparstva Slavomira Drinkovića, a šumari u UŠP Bjelovar su je rado prihvatili i odlu-čili podržati. Profesor Drinković uvrstio se među najpoznatije hrvatske suvremene umjetnike, a ostaje najpoznatiji po spo-men-obilježjima posvećenima Domovinskom ratu, od kojih je jedno ono na Ovčari posvećeno pogubljenim Vukovarčanima. Preminuo je 6. prosinca prošle godine, a njegovi kolege odlučili

Tekst: Marija GlavašFoto: Marija Glavaš, noa Geras


Događaji

su ovogodišnje radove posvetiti njemu, program ovogodišnje radionice nazvan je U sjećanje.

U kiparskoj radionici Svijetle pruge sudjelovalo je troje pro-fesora i sedam studenata završnih godina Kiparskog odjela ALU. Svi studenti u klasi su red. prof. art. Petra Barišića koji je najpo-znatiji po svojem djelu - spomen-obilježju Slomljeni pejzaž koje je posvećeno novinaru Gordanu Ledereru. Uz njega je, također u svojstvu voditelja projekta uz studente svih devet dana, odnosno u razdoblju od 1. do 10. rujna boravio doc. art. Neven Bilić. Uz njih je studentima svesrdnu pomoć svojim znanjem, odnosno praktičnim savjetima davao gostujući profesor Krešimir Rod koji je i sam sudjelovao u izradi skulpture. Kao i prethodnih genera-cija pomoć su imali i od strane šumskog sjekača opremljenog motornom pilom čiji je zadatak bio prema njihovim uputama prerezati drvo. UŠP Bjelovar im je pomogla i posredno tako što su koristili usluge obližnje pilane i neposredno na način da ih je svakoga dana došao posjetiti netko od šumara, pružiti im potporu kako bi se osjećali ugodno. Bjelovarsko-bi-logorska županija pobrinula se da studenti i profesori svaki dan imaju osigurane obroke. Studenti su doista i potvrdili da im prijateljsko okruže-nje i šuma daju posebnu energiju potrebnu za izradu velikih, masivnih skulptura. Tijekom zahtjevnog fizič-kog rada koriste lemilice, bušilice, brusilice, sjekire i razne druge opasne strojeve i alate za rad s kojima pret-hodno, pojasnio je profesor Barišić, prođu dobru obuku.

Samoj radionici, pojasnili su sudionici, prethode detaljni dogo-vori, detaljno crtanje skica, prijedlozi i rasprave.

Četiri skulpture koje su postav-ljene među dosadašnja djela mladih

umjetnika imaju osobito značenje jer je svaka svojevrsni spomenik do-brom duhu profesora Drinkovića. Prema skici studenti četvrte godine Helena Rubčić i Matej Vuković izradili su najprije malenu drvenu maketu i potom skulpturu Plamen, jednostav-ne linearne strukture u jarkocrvenoj boji koja predstavlja žar umjetničkog stvaralaštva koji je profesor Drinković pokrenuo na Bilogori. Studenti pete godine Katarina Pucko i Nino Hiveš odlučili su izraditi skulpturu Uzdizanje u profesorovom stilu koji podrazumi-jeva uspravnu formu, a utjelovljen je u liku dviju divovskih ljubičastih ruku koje streme u nebo. Studenti pete godine Lucija Jelić i Matija Filo odlučili su izraditi crno – bijelu skulpturu koja predstavlja sjećanje, odnosno promi-šljanje o prolaznosti, a nazvali su je

Raskol. Studentica četvrte godine Noa Geras utjelovila je lik bika Aurocha koji simbolizira veličinu, snagu i tvrdoglavost, a kako je pojasnila autorica, stoji na visokim nogama jer na ljudski rod gle-da sa žaljenjem. Zapravo, radi se o izumrlom govedu tur prema kojem je naša pokrajina Turopolje dobila ime. Time su studenti izrazili zahvalnost za sve što ih je profesor naučio, a da posje-duju potrebna znanja i da imaju talent i osjećaj za likovni izričaj dokazali su odavno. Svijetlim prugama dodijeljena je Rektorova nagrada za projekt Neobični svjetovi realiziran 2010. godine i zatim 2013. godine za projekt Znakovi upozorenja. Ova je veli-ka izložba skulptura na otvorenom odavno uvrštena u turističku ponudu Grada Bjelovara. Biciklisti i izletnici već dugo običavaju zastati kako bi bolje promotrili skulpture, poneki se i fotografi-raju uz njih, a radnici zaposleni u UŠP Bjelovar ne skrivaju svoje zadovoljstvo što aktivno podupiru mlade stvaratelje. ■

Helena i Matej pored makete Plamen

noin auroch od granja savršeno uklopljen u prirodu


DogađajiGLJIVarIJaDa

Svi hrvatski determinatori ispit su položili na Muljavi

Gljivarsko društvo Karlovac u suradnji s Hrvatskim šumama, UŠP Karlovac, organiziralo je 32. po redu Glji-varski tjedan koji se već osam godina održava na Petrovoj gori, točnije u Lovačkom domu Muljava. Prilika je to za brojne susrete i obljetnice, kao i za pokazivanje umijeća prepoznavanja gljiva, kuhanja delicija a nadasve druženja ljubitelja gljiva iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja.

Tekst / Foto: Goran Vincenc

Obilje gljiva na Muljavi

Svaka prva subota u listopadu rezervirana je za tradicio-nalno druženje gljivara na Muljavi u organizaciji Gljivar-skog društva Karlovac. Prilika je to za susrete ljubitelja gljiva iz cijele Hrvatske da se uz druženje i ukusan zalo-

gaj razmijene iskustva i „gljivarske priče“.Gljivarsko društvo Karlovac izlet na Muljavu organizira od

1999. godine, a ova godina bila je i više nego izvrsna jer je nakon kišovitoga rujna zasjalo sunce u listopadu što je stvorilo idealne uvjete skupljačima gljiva koji su tih dana na Petrovoj gori bili pri-sutni u velikom broju

- Petrova gora je prepuna vrganja koji se smatraju najkva-litetnijim gljivama. No osim vrganja, ovdje nalazimo oko 150

različitih vrsta gljiva tako da je prostor Petrove gore pravi raj za gljivare. Naravno nisu sve jestive, ali to nije niti važno. Bitna je raznolikost, - kaže Dragutin Vahtarić Cico predsjednik Hrvatskog gljivarskog društva.

Te subote na Muljavi je bilo vrlo živo. Autobusi su se slijevali iz svih kutaka Lijepe naše a brojni gljivari su se brzo razmilili po šumi u potrazi za što ljepšom gljivom.

Za to vrijeme, učenici ugostiteljske škole Karlovac – kuharski smjer pripremali su gljivarski gulaš za okrepu. Mirisi su se širili svuda okolo Muljave i zvali na degustaciju.

Ipak, najvrsniji gljivari nisu bili u šumi već su u Sali za sastan-ke LD Muljava polagali determinatorski ispit kojim će dobiti cer-


Događajitifikat da su stručnjaci u svome području. Zanimljivo je da od kad je Hrvatsko gljivarsko društvo ušlo u svjetsku organizaciju, svi ispiti za determinatora položeni su upravo na Muljavi. Samim time, LD Muljava svojevrsna je „prijestolnica“ hrvatskih gljivara što nam svakako služi na čast.

Gljivari su pod nadstrešnicom izložili jutrošnji ulov pa su zainteresirani laici mogli uživo vidjeti neke od najpoznatijih, ali i najotrovnijih gljiva koje rastu u našim šumama poput zelene pupavke ili muhare.

Gljivarski vikend odlučili su iskoristiti za druženje i iza-slanstva četiriju hrvatskih Novigrada, gradova s istim imenom koji se raspoznaju po regijama u kojima se nalaze: dalmatinski, istarski, podravski te Novigrad na Dobri koji je ujedno bio i do-maćin. Predstavnike četiriju Novigrada na Muljavi je dočekao predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vlainić te im je pokazao ljepote Petrove gore uz obavezno predavanje o povi-jesti šumarstva jer je dobro poznata činjenica kako je još daleke 1765. godine na Petrovoj gori osnovana jedna od tri prve šuma-rije u Hrvatskoj.

Među brojnim posjetiteljima Gljivarskog tjedna bio je i le-genda hrvatske meteorologije Milan Sijekrović, koji je čest gost na Muljavi. I ove godine bio je izuzetno zadovoljan gljivarskim posjetom šumi.

Ove godine, broj događaja na Muljavi je itekako narastao što je odmah vidljivo i po broju posjetitelja, ali i po zaradi. Ipak, kako nam priča Boris Jarmek, upravitelj RJ Turizam i ugostiteljstvo UŠP Karlovac i voditelj LD Muljava, potrebno je još uložiti u pojedi-ne stavke kako bi ponuda bila još kvalitetnija a gost zadovoljniji. Prema njegovim riječima, prostora za napredak ima mnogo.

- Događaji poput Gljivarskog tjedna dokaz su kako za objekte Hrvatskih šuma vlada veliki interes, samo je potrebno pogoditi pravu tržišnu nišu. Bitno je da se prepoznaju mogućnosti te da se radi na njihovom ostvarenju, - rekao nam je Jarmek.

Gljivarski kotlić za sve

Polaganje ispita za determinatore

Voditelj LD Muljava u društvu Milana Sijerkovića

Korpa puna gljiva

Gradonačelnici četiriju novigrada u društvu saborskog zastupnika Mladena Madjera


Događaji19. JeSen U LICI

na štandu HŠ-a jedna od najstarijih karata vegetacije u svijetu

Na štandu Hrvatskih šuma bile su izložene sadnice ukrasnog bilja koje su se naknadno mogle kupiti u šu-mariji, fotografije šumara nastale uz svakodnevno obavljanje svojih radnih zadataka, a pažnju je privukla i izložena Šumarska karta ličke pukovnije u boji iz 1765.

Tekst/foto: Mandica Dasović

Pod visokim pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske na glavnom gospićkom trgu od 31. rujna do 1. listopada održana je 19. po redu sajamsko-izložbena manifestaci-ja „Jesen u Lici“. Na gotovo 5.000 m² izložbenog prosto-

ra, osim brojnih OPG-ova iz Hrvatske, Slovenije, Vojvodine i BiH, škola, vrtića i udruga, svoj štand imale su i Hrvatske šume Uprava šuma Podružnica Gospić.

Manifestaciju „Jesen u Lici“ otvorio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković istaknuvši kako je ovo postala najve-ća izložba ove vrste u Hrvatskoj te kako se upravo ovakvim zbi-vanjima podiže svijest o našem autohtonom bogatstvu i potrebi da se one s ponosom promoviraju.

Hrvatske šume Uprava šuma Podružnica Gospić od samih početaka, od prve „Jeseni u Lici“ sudjeluje u organizaciji ove ma-nifestacije. Tako je i ove godine sa svojim štandom na otvore-nom (na oko 300 m2) privukla znatan broj posjetitelja, naročito

Štand Hrvatskih šuma

Hrvatske šume sudjeluju od prve manifestacije

Šumarska karta ličke pukovnije iz 1765. godine

Sadnice su se prethodno mogle kupiti u šumariji


Događajišumara, koji su nakon obilaska ostalih štandova upravo tu našli mjesto za odmor i druženje. Na štandu su bile izložene sadnice ukrasnog bilja koje su se naknadno mogle kupiti u šumariji, foto-grafije šumara nastale uz svakodnevno obavljanje svojih radnih zadataka, a pažnju je privukla i izložena Šumarska karta ličke pu-kovnije u boji iz 1765. godine, koja s prikazom velebitskih šuma po prof. Bertoviću, predstavlja, jednu od najstarijih karata vege-tacije u svijetu.

Uz zvuke tamburice-dangubice, izvornih narodnih pjesama i plesova ličkog kraja, posjetitelji iz svih krajeva Hrvatske, mogli su kušati razne domaće proizvode, koji se trudom vrijednih ličkih ruku žele otrgnuti od zaborava. Bilo je tu neizostavne domaće ličke šljivovice, sira škripavca, base, pršuta, meda u saću, uštipa-ka, slanine, pekmeza, plodova domaćih sorti voća, a moglo se vidjeti i kako se izrađuju proizvodi od drveta i vune.

Od brojnih kulturnih događanja kojih je bilo tih dana u Gos-piću, treba istaknuti predstavljanje knjige prof.dr.sc. Josipa Fajdi-ća “Posebnosti Like: priroda, povijest, kultura, istaknute osobe“, kao i prikazivanje promidžbenog filma u kojem su prikazane ljepote Gospića i Like, od Visočice, preko šuma rijeka i jezera pa do urbanih područja, čiju je promociju likom i glazbom uveličala violončelistica Ana Rucner.

Veliko zanimanje posjetitelja privukla je osma po redu izlož-ba ovaca pasmine lička pramenka i druga po redu izložba au-tohtone ličke buše koja se sve više uzgaja u Lici.

U želji da se i dalje radi na očuvanju bogatstva i skrivene lje-pote ličkog kraja najavljena je i jubilarna dvadeseta manifestaci-ja „Jeseni u Lici“ sljedeće godine. ■

Posjetitelji su mogli kušati razne domaće proizvode

KeSTenIJaDa

Kostajnička kestenijada proslavila jubilarnih 20 godina

Jubilarna 20. Kestenijada u Hrvatskoj Kostajnici održana je od 6. do 8. listopada. Turistička zajedni-ca na taj dan u suradnji s Hrvatskim šumama omo-gućuje svim građanima skupljanje kestena, šumske slastice po kojoj je ovaj kraj poznat i izvan države.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Zrinski Grad


DogađajiKestenijada je udarna turistička manifestacija grada Hrvat-

ske Kostajnice kao i cijeloga Pounja. Grad tom prigodom posje-ti više od 10.000 izletnika koji u Kostajnicu stižu iz svih krajeva države a nadasve poznatim Kesten cugom, vlakom koji vozi od Zagreba do odredišta i nazad. Poseban je događaj kada vlak s izletnicima stigne u Kostajnicu gdje turiste dočeka limena glaz-ba i mažoretkinje, što posebno razveseli izletnike.

Iako joj zadnje tri godine vrijeme nije bilo naklonjeno, kostaj-nička Kestenijada i ove godine je ispunila sva očekivanja. Keste-nijadu organizira turistička zajednica u suradnji sa šumarijom Hrvatska Kostajnica koja kroz tri dana koliko traje manifestacija otvara rampe u šumi za izletnike koji organizirano dolaze na sakupljanje kestenja. Na organizirane grupe cijelo vrijeme pazi lugar, a šumarija je uredila pristupne ceste kako bi do šume lak-še došle grupe s autobusima. Za vrijeme trajanja manifestacije, građani mogu skupiti kestenja koliko im srce poželi, a u šumu se organizirano ide autobusima kao i biciklima, što je posebni i sve popularniji način skupljanja kestenja. Upitali smo upravite-lja šumarije Ivana Jurića kako su organizirane dozvole za branje kestenja za vrijeme Kestenijade o kojima je ovih dana bilo jako puno govora u medijskom prostoru te ima li problema s osoba-ma koje skupljaju kestenje bez dozvole.

- Nije problem sama manifestacija jer sve radimo u dogo-voru s Turističkim uredom, no problemi se javljaju prije i poslije manifestacije kada pojedinci skupljaju kestenje i prodaju ga na veliko bez ikakve kontrole. Svrha naplaćivanja dozvole nije za-rada već edukacija i stoga je važno da se prije skupljanja ishodi dozvola. To još više dolazi do izražaja kod branja gljiva jer poje-

dinci zbog nestručnog branja uništavaju staništa čupajući gljive zajedno s korijenom, - govori nam Jurić.

Ipak, nešto drugo ga smeta kod izletnika na Kestenijadi.- Nakon Kestenijade u šumi ostaju gomila smeća. Kako znam

da je riječ o izletnicima a ne lokalnom stanovništvu?, Pa jedno-stavno, u krugu od 100 km ne postoji niti jedan McDonalds na čije ambalaže nailazimo s razbacanim smećem po šumi. Šuma je divljina, nije park stoga nema niti kanti za smeće i zbog toga bi izletnici trebali svoje smeće ponijeti sa sobom a ne baciti ga u šumi,- govori nam Jurić.

Kestenijada je manifestacija pod visokim pokrovitelj-stvom Sabora i predsjednice Republike Hrvatske koja barem na-kratko vrati ovome kraju nadu da nije zaboravljen te da će mož-da jednoga dana ipak biti bolje. Jer činjenica jest kako privrednih subjekata uopće nema, u gradu rade policija, šumarija, pošta i još poneka institucija državne i lokalne uprave. Ne postoji gos-podarska djelatnost koja bi potaknula ekonomski rast ovoga kra-ja, unatoč činjenici što je riječ o prekrasnom dijelu Lijepe naše kojim dominira zelena rijeka Una, koji je okružen netaknutom prirodom i ima bogatstvo izvora pitke vode i grad kojim domini-ra 7 stoljeća stara utvrda Zrinski Grad. Na brdu Čukur nedaleko od grada nalazi se spomen-područje stradalom reporteru Gor-danu Ledereru do kojeg vode dvije biciklističke staze. Srpanj je opet rezerviran za Venecijansku noć, reviju ukrašenih i osvjetlje-nih unskih čamaca te Međunarodnu Una regatu.

Sve to, uz Kestenijadu predstavlja temelj za dobru turističku priču, no kako bi se kotač zakotrljao potrebni su ljudi. A njih je sve manje… ■

Peć za kestenje - legendarna hrvatska urbana naprava


Šumska razglednica

ŠUMarIJa HrVaTSKa KOSTaJnICa, UŠP SISaK



Šumarija Hrvatska Kostajnica nalazi se u istočnome dijelu Uprave šuma podružnice Sisak. Njezinu južnu granicu čini prekrasna rijeka Una koja je ujedno i državna gra-nica s Bosnom i Hercegovinom, jugozapadno je šuma-

rija Dvor, zapadno i sjeverno nalazi se šumarija Petrinja, sjeve-roistočno je šumarija Sunja dok je na krajnjem istoku šumarija Hrvatska Dubica. Kraj je to bogat kvalitetnim i vrlo očuvanim šu-mama čemu je doprinijelo lokalno stanovništvo koje je naučilo na život s prirodom.

Šumarija Kostajnica spada u red manjih šumarija. Sastoji se od jedne gospodarske jedinice, Šamarice 1 ukupne površine 6.102 ha. Obraslo šumsko zemljište čini preko 6.000 ha ove gos-podarske jedinice dok je ostatak neplodan. Ukupna drvna zaliha iznosi 1,446 tisuća kubika s godišnjim prirastom od 38.408 m³ dok desetgodišnji etat iznosi 249.562 m³. U šumariji je zaposle-no svega 9 ljudi, a gotovo sve radove uzgajanja i iskorištavanja obavljaju kooperanti jer u šumariji nema zaposlenih sjekača niti uzgojnih radnika. Pojedine poslove obavljaju radnici susjednih šumarija prilikom preraspodjele poslova.

Prostor je to bogat kvalitetnim šumama, nadasve šumskom zajednicom bukve s lazarkinjom koja tvori 72 % svih površina. Od ostalih zajednica značajne površine zauzima kitnjak s grabom te kitnjak s pitomim kestenom koji je na neki način zaštitni znak ove šumarije. Gotovo sve šume nastale su iz sjemena, tek mali dio spada među panjače i to uglavnom kestenove šume koje se kvalitetnim gospodarenjem pokušavaju prevesti u viši uzgojni oblik.

O stanju i očuvanosti šuma razgovarali smo s upraviteljem šumarije Ivanom Jurićem:

- Teren je poprilično nepristupačan. Velika je razlika u visina-ma na malome području koje obiluje kanjončićima i jarugama. Do 2005.-2006. godine ovdje su radile isključivo samarice, nije bilo nikakve mehanizacije. Tek posljednjih 10-ak godina počinje otvaranje šuma i veća uporaba mehanizacije. To je jedan od glavnih razloga što je zdravstveno stanje šuma na području šu-marije izvrsno. Bukve su na ovom području fantastične kvalitete bez tehničkih grešaka koje nalazimo u drugim dijelovima Hrvat-ske – priča nam Jurić.

Sve u znaku kestena

Kostajnica je ime dobila prema kestenu, kojeg u okolici ima u velikim količinama. Ovo je kraj bogat šumama i dugom šumarskom tradicijom, a bukve koje rastu na području šumarije Kostajnica su među najzdraviji-ma u državi. Ipak, depopulacija ostavlja traga i sve je manje ljudi zainteresirano za šumarsku djelatnost.

Upravitelj šumarije Ivan Jurić


Šumska razglednica

1- Zgrada šumarije Kostajnica

2- Kvaliteta bukve je među boljima u državi

3- Lugarnica Plavičevica

4- Kestenove sastojine po kojima je Kostajnica poznata

1 2

3

4


Šumska razglednicaŠumarija ima izvrsnu komunikaciju s lokalnom samoupra-

vom i udrugama. Lokalna srednja škola obrazuje i šumarski ka-dar koji praksu odrađuje u suradnji sa šumarijom.

Udruga branitelja domovinskog rata zakupila je lovište što je bio izvrstan potez jer lovci dodatno paze na šume čime se uma-njila šteta od šumokradica koji u pojedinim predjelima Banovine rade poprilične štete.

Iako je bukva glavna vrsta, kesten je taj koji je obilježio povijest ovoga kraja. Po njemu je grad Kostajnica dobila ime, postala poznata u Hrvatskoj a on je i temelj najpoznatije gradske manifestacije - Kestenijade. Kesten privlači i brojne proizvođače meda koji u vrijeme cvatnje dolaze sa svojim košnicama iz cijele Hrvatske kako bi proizveli vrhunski i vrlo cijenjeni kestenov med.

Na žalost, kestenove sastojine poprilično su stradale prote-klih godina od poznate bolesti raka kestenove kore. Ipak šumari se trude pravilnim gospodarenjem i stvaranjem mješovitih sa-stojina stvoriti što je moguće stabilniji sustav kako bi kesten bio kvalitetniji i zdraviji.

Prije nekoliko godina, klimatski ekstremi doveli su do ekspan-zije gubara koji je napravio poprilične štete na bukvi na području šumarije. Bukvu su na kraju morali spašavati aviotretiranjem.

Manjih problema ima i sa sušenjem alohtonih četinjača. Naime, šezdesetih godina prošlog stoljeća na području šuma-rije osnivane su pokusne plohe smreke, bijelog i crnog bora, borovca, duglazije, ariša i ostale crnogorice. Kulture su sađene u slivovima potoka na mjestima gdje se šuma otvarala pomoću komunikacija i gdje je rađeno intenzivnije gospodarenje. Una-zad dvije godine dolazi do sušenja upravo tih sastojina, a prva je nastradala smreka. Da ne pomisli netko krivo, ovo sušenje nema veze sa sušenjem smreke u Gorskom kotaru kojemu je uzrok potkornjak. U Kostajnici se smreka suši jer joj tamo nije mjesto i ne odgovara joj vodni režim kapilara u tlu.

Kako bi se riješio problem, šumari će ići u reviziju gospodar-ske osnove te će na mjestu umjetnih sastojina četinjača saditi autohtonu vegetaciju.

U sklopu šumarije nalazi se i jedan zaštićeni objekt, a riječ je o park-šumi Brdo Djed površine 13,25 ha koja se nalazi odmah iznad grada Kostajnice. Danas je park-šuma uređena kao izleti-šte s restoranom i vidikovcem s kojeg puca prekrasan pogled na grad i rijeku Unu. Park-šuma proglašena je 2002. godine zašti-ćenom šumom s posebnom namjenom, a svrha zaštite je zašti-ta od erozije kako bi se spriječila pojava klizišta. Samim time, na području Brda Djed nije propisana sječa.

Na području šumarije nalazi se i lugarnica Plavičevica koju su šumari zainteresirani staviti u komercijalne svrhe. S obzirom

da se nalazi na zanimljivom mjestu gdje se spajaju dva potoka te da je u svijetu sve veća zainteresiranost za robinzonski turizam, lugarnica koja ima potencijalni kapacitet smještaja 4-6 osoba bi sigurno imala svoju klijentelu. Uz dodatna ulaganja mogao bi to biti reprezentativni objekt robinzonskog turizma.

Postoje i zanimljivosti u gospodarenju. Naime prve šumske komunikacije rađene su tek nakon II. svjetskog rata a do tada šuma se iskorištavala isključivo za ogrjev i građevni materijal. Te potrebe zadovoljene su uglavnom prebiranjem starih sastojina ili iz vjetroizvala. Redovne su sječe bile rijetke i one su se uglav-nom provodile uz komunikacije, a sječe su se provodile nesis-tematski po principu da bi se napravio naplodni sijek dok bi se na dovršni sijek zaboravilo. Kao rezultat i danas postoje predjeli gdje je pomladak urastao u staru sastojinu što se očituje u buko-vim stablima impozantnih dimenzija. Intenzivnija eksploatacija započeta je tek izgradnjom pruge u slivu potoka Sunja do pilane u Majuru koja je započela 1940., a završena 1945. godine.

U prošlosti je posjed gospodarske jedinice Šamarica 1 bio pod upravom države, banske imovne općine te zemljišnih zajednica okolnih sela i malim dijelom privatne šume. Godine 1871. dolazi do razvojačivanja Vojne krajine gdje su pravo uživa-nja šumskih proizvoda imali krajiški stanovnici. Nakon razlučiva-nja šuma na državne i ovlašteničke 1872. godine, najkvalitetnije šume i dalje ostaju u posjedu države a manje kvalitetne pripa-daju banskoj imovnoj općini u Petrinji. Godine 1873. donesen je Zakon o imovnim općinama prema kojem mjesne općine na području jedne pukovnije sačinjavaju jednu imovnu općinu. Vr-hovno pravo nadzora imala je država, a vršilo ga je glavno zapo-vjedništvo.

Prvi Zakon o uređenju zemljišnih zajednica donesen je 1894. godine prema kojem su zajednice bile autonomne u upravi i raspolaganju prihodima u granicama zakona.

Poslije I. svjetskog rata i osnutka Kraljevine SHS donosi se Uredba kojom stručne Uprave preuzimaju upravljanje imovnim općinama.

Proglašenjem NDH, na snagu stupa odredba o ukidanju kra-jiških imovnih općina a sva pokretna i nepokretna imovina pre-lazi u vlasništvo države.

Poslije II. svjetskog rata, državno vlasništvo proglašava se Općenarodnom imovinom. Prema općim uputstvima za ure-đivanje šuma iz 1946. godine dolazi do formiranja nove šum-sko-gospodarske podjele na šumsko-privatne oblasti i šum-sko-privredna područja te se formiraju gospodarske jedinice za sva područja Općenarodne imovine. GJ Šamarica smještena je u šumskogospodarsko podruje „Zrinska gora“

Zakon o šumama stupa na snagu 1961. godine gdje se dr-žavne šume daju na upravljanje šumskim organizacijama.

Tako je bilo sve od osnutka Republike Hrvatske kada općena-rodna imovina prelazi u državno vlasništvo a šumama od onda gospodari poduzeće Hrvatske šume, šumarija Hrvatska Kostaj-nica koja posluje u sklopu UŠP Sisak.

Iako je riječ o simpatičnom malom gradiću okruženom pre-krasnom prirodom i čistom zelenom rijekom Unom, depopula-cija opasno ugrožava ovaj kraj. Upravitelj Jurić, rođeni Petrinjac, prva je osoba u zadnje tri godine koja je doselila u Kostajnicu što dovoljno govori samo po sebi. Ukoliko se nešto brzo ne promije-ni, kestenje u šumi uskoro neće imati tko skupljati. ■Park-šuma Djed Brdo


Urbano šumarstvoKaTaSTar ZeLenILa GraDa ZaGreBa

najdetaljnija javno dostupna karta zelenila na svijetu

Zamislite sljedeću situaciju, silno vas zanima kako se naziva stablo pored vaše zgrade jer vam je lijepo i ne-obično. Otvorite www.gis.zrinjevac.hr na računalu ili mobilnom uređaju, potražite svoju ulicu, svoju zgradu i stabla pored nje ili samo kliknete ikonu kompasa koja vas odmah pozicionira na mjesto na kojem se na-lazite. Zamislite da je to stablo prikazano kao ikona na koju kliknete ili je pritisnete prstom. Odmah zatim otvori se kartica s narodnim i znanstvenim nazivom i čak dimenzijama stabla koje vas zanima. Grad Zagreb ima kartiran upravo takav plan i naziva se Katastar zelenila Grada Zagreba. Idejni začetnik i pokretač ovog projekta,jedinstvenog u svijetu je šumarski stručnjak Josip Perić, zaposlenik Zagrebačkog holdinga d.o.o. podružnice Zrinjevac.

Tekst: Marija Glavaš ■ Foto: Josip Perić, Marija Glavaš

Ideja o projektu kojim bi se evidentiralo svako stablo u gradu Zagrebu rođena je još devedesetih godina prošloga stoljeća. Šumarski stručnjak Josip Perić u to je vrijeme vodio sekciju Njega i zaštita bilja koja brine o stablima grada. Želio je znati

koliko zelenila ima u gradu Zagrebu, a pogotovo ga je zanimalo koliko ima stabala. Ideju kako to ostvariti dobio je tijekom posje-ta Njemačkoj, odnosno uvida u tamošnji katastar stabala (Bau-me katastar - Stuttgart).

Kako tada u Republici Hrvatskoj nije još nastupilo digitalno doba, počeo je zelene površine i pripadajuće drvenaste vrste ručno ucrtavati u karte. Tako je radio sve do kraja 1996. godine. Početkom iduće godine Perić je s timom pokušao raditi pomoću programa koji uključuje satelitske snimke, ali isti nije zadovo-ljavao jer su sjene zgrada ometale jasan uvid u raspored i vrste zelenila. To je bio razlog privremene stagnacije projekta. Dio

Katastra zelenila kakav je danas dostupan građanima Zagreba, počeo se ozbiljnije ažurirati zahvaljujući tehnici i tehnologiji, od svibnja 2002. godine. Gradski ured za zelenilo i grad Zagreb pre-poznao je izvrsnu ideju i pružio Službi Katastar za zelene površi-ne financijsku i moralnu potporu za pilot projekt Katastar zele-nila. U to vrijeme počeli su kao podlogu koristiti Digitalni model katastra Zagreba i digitalni ortofoto.

Prve korake koje je omogućilo moderno doba načinili su ge-odeti čiji je zadatak bio uz pomoć karata označiti svako stablo, svaki rubnjak i druge točke na karti. Terenska izmjera nazvana primarni unos koja je uključivala unos svih sadržaja na zele-nim površinama trajala je od 2003. do prosinca 2008. godine. Prvo stablo zavedeno je pod brojem 1 15. ožujka 2003. godine pod nazivom crna joha (Alnus glutinosa) na Jarunu (srušeno). Za svako su stablo dane dimenzije za promjer debla, promjer

Prikaz plana grada kakav vide korisnici


Urbano šumarstvo

krošnje i visinu (ukupno 23 atributa). Te se dimenzije ažuriraju prema mogućnostima i raspoloživom vremenu, odnosno koliko obaveze dozvoljavaju, a želja Službe je da to bude svakih dvije do pet godina. Pravi katastar zelenila sa svim sadržajima o ze-lenim površinama nalazi se u Službi na serverima i ima sve po-datke za stabla, grmlje, živice, cvjetnjake, urbanu opremu, staze, igrališta, podloge igrališta i travnjake.

Danas je u službi zaposleno devet inženjera od kojih je većina šumarske i zatim agronomske struke te jedan tehničar. U službi je zaposlen geodet zahvaljujući kojem se novouneseni podaci učitavaju geodetskom točnošću. Današnji izgled tj. cijeli sustav koji je dostupan i javnosti na internetskoj stranici i putem

aplikacije za mobitele osmislio je informatičar Ivan Belcar. Nje-mu pripadaju zasluge za viso-ku funkcionalnost interaktivne karte i cjelokupnog programa Jump. Perić ističe kako je Belcar zapravo vrlo brzo shvatio što od njega traže stručnjaci čija je uska specijalnost hortikultura.

Djelatnici koji su radili i rade na projektu su: Vedrana Milinko-vić, Marija Ramić, Dijana Varga, Ana Paić - Veselinović, Željka Perković, Ivan Belcar, Stipe Ža-per, Robert Habeković, Davor Kokotović, Josip Perić, Nikola Samardžija, Danijel Krstonošić, Dino Križnjak, Alen Bačurin i Ivan Knežević. Valja napomenuti da su i druge kolegice i kolege, djelatnici Zagrebačkog holdinga

d.o.o. podružnice Zrinjevac također znatno doprinijeli realizaciji ovog projekta na čelu sa direktorom Igorom Toljanom. Zaposle-nici bioloških struka teritorijalno su podijeljeni na gradske če-tvrti i opremljeni tabletima. Tableti im omogućavaju unošenje većine promjena na terenu, odnosno na licu mjesta. Promje-ne se događaju dnevno, a primjer je zamjena bolesnog stabla zdravom sadnicom. Stablo se upisuje u osnovnu kartu nazvanu Baza 1, a računalo mu pridružuje redni broj po principu sljedeći slobodni. Primjerice, stablo označeno brojem 1001 zamijenit će stablo broj 1050 što znači da je u međuvremenu zamijenjeno 49 stabala. Osim toga, ne samo da se svaka vrsta vodi pod odre-đenom brojčanom šifrom, nego i svaki tip oštećenja. To omo-gućava jedinstvene i vrlo brze uvide u podatke. Moguće je na primjer u vrlo kratkom vremenu doći do podatka koliko stabala ima suhu krošnju i zatim koliko od njih pripada određenoj vrsti.

- Mogućnosti su neslućene! – zaključuje Perić. Označite li na karti npr. golove smještene južno od ulice

Trnjanski nasip doznat ćete da su za posljednjeg pregleda, toč-nije 18. rujna 2017. godine, evidentirani kao oprema za sportske aktivnosti u dobrom stanju. Podaci o zelenilu i urbanoj opremi odnose se isključivo na javne zelene površine koje uređuje Zri-njevac. Riječ je o ukupnoj površini oko 1.200 ha zelenila na odr-žavanju i uređivanju.Isključene su površine o kojima skrbi Radna jedinica Hortikultura, a koja je sastavnica Uprave šuma Podruž-nice Zagreb, Botanički vrt za čije je održavanje zadužen Priro-doslovno – matematički fakultet i dr. To je razlog što na javnoj karti nema oznaka zelenila ni objekata na tim područjima.

Josip Perić svakako je ostvario svoj cilj budući da sada ima uvid u brojnost i raspored zagrebačkog zelenila. Na upit uvi-đa li koliko je zahvaljujući ovoj karti građanstvu olakšano učenje determinacije drvenastih vrsta, Perić otkriva kako sadašnjim po-dacima, koji podrazumijevaju domaći i znanstveni naziv i trima dimenzijama za svako stablo, planira dodati po još pet karakteri-stika i k tome po nekoliko fotografija. Tvrdi kako se formula od po osam osnovnih karakteristika pokazala učinkovitim sredstvom učenja širokom krugu ljudi, dakle i osobama kojima botanika nije struka. Što se tiče fotografija, upravo zahvaljujući njemu, tvrtka Zrinjevac može se pohvaliti ogromnom digitalnom zbir-kom snimaka na kojima su dobro vidljive osnovne karakteristike drvenastih biljaka. Onima koji žele saznati kako se naziva poje-

Prikaz atributa za pojedino stablo


Urbano šumarstvodino stablo ili grm i onima koji su dužni naučiti prepoznavati drvenaste vrste, karta sa simpatičnim zelenim ikonama stabala i svjetloljubičasto ili svjetloplavo označenim pozicijama grmlja već je od velike koristi. Determinaciju dodatno olakšava ikona u obliku kompasa koja se na karti nalazi u gornjem lijevom kutu. Pritisne li se ista dugmetom miša ili prstom, odvest će korisnika točno na mjesto na kojem se u tom trenutku nalazi. Ponuđena je i mogućnost ucrtavanja poligona na kartu uz pomoć ikone prikazane velikim upitnikom. Nakon što se klikanjem ili prstom odredi željeno područje, program će dati podatke koje se vrste unutar njega nalaze i koliko koje ima.

Svima koji žele naučiti nešto o dendrologiji će od velike koristi biti i knjiga Zelenilo urbanih sredina–Grad Zagreb izdana 2015. godine koja je predstavljena u sklopu 50. jubilarnog Flo-raarta. Autori su, uz Perića, još dvojica šumarskih stručnjaka Igor Toljan i Jure Leko, a statistički podaci u knjizi nastali su upravo temeljem izmjera rađenih za potrebe izrade Katastra zelenila. U analizu je bio uključen dr. sc. Milan Glavaš umirovljeni profesor Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu. Utvrdio je kako na površinama na kojima su vršene evidencije, obitavaju 93 drve-naste vrste, jedna podvrsta i šest križanaca. Među njima je oko 50.500 drvorednih stabala i ona čine 250 km drvoreda. Postoji nešto više od 150 km živica. Na dječjim je igralištima posađeno nešto manje od 1.000 stabala. Među evidentiranim vrstama da-leko su brojnije jednosupnice, 35 posađenih vrsta prirodno dola-zi na europskom kontinentu, a 30 na drugima. Josip Perić anali-zom je utvrdio da na navedenim površinama očito prevladavaju listače, budući da se omjer listače: četinjače kreće 85 %:15 %.

Na temelju podataka koji se nalaze u bazi po određenim kri-terijima su izrađeni dijagrami koji prikazuju rasprostiranje deset najbrojnijih vrsta.

- Urbano zelenilo iznimno je važno - pojasnio je Perić, jer osigurava zaštitu biotipova, reducira zagađenje zraka, buku,po-zitivno se odražava na ekonomiku, jer stvara nova radna mjesta, povećava broj investitora, turističku ponudu i podiže cijene ne-kretnina. Uz to, doprinosi društvenom životu i identitetu grada -.

- Ako ćemo voditi računa o svakoj zelenoj površini, jer nam ona daje zdraviji i bolji život, ako joj osiguramo bolje uvjete rasta i razvoja one će nam to višestruko vratiti – zaključuje.

Katastar zelenila Grada Zagreba koji je idejno zaživio 1990. godine danas je potpuno funkcionalan i dalje će se usavršavati. ■


Uzgajanje šumaZnaČaJ KLOnSKIH SJeMenSKIH PLanTaŽa Tekst/foto: Marija Glavaš

Krajem rujna dr. sc. Tibor Littvay, umirovljeni, uvaženi znanstvenik Hrvatskog šumarskog instituta (HŠI), bivši rukovoditelj Zavoda za genetiku, oplemenjivanje šum-skog drveća i sjemenarstvo, održao je predavanje koje

je organiziralo Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Zagreb u suradnji sa Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Kao stručnjak specijaliziran za područje šumarske genetike predavanje je održao na temu, Značaj klonskih sje-menskih plantaža (KSP) i nove tehnologije očuvanja kvalitete šumskog sjemena, i mogućnosti njegovog izvoza.

Dr. sc. Littvay najprije je podsjetio prisutne na, kako je kazao, odavno poznatu činjenicu kako kvalitetna biljka može izrasti samo iz kvalitetnog sjemena i time već na početku dao odgo-vor na pitanje značaja klonskih sjemenskih plantaža. Pri tome je istaknuo izniman doprinos akademika prof. dr. sc. Mirka Vi-dakovića, znanstvenika svjetskog glasa, utemeljitelja genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća na Šumarskom fakultetu Sve-učilišta u Zagrebu, i osnivača prvih KSP-a u Republici Hrvatskoj. Njegov veliki značaj u očuvanju šumskog geofonda je i osnutak prvog arhiva klonova hrasta lužnjaka, u rasadniku Gajić zajedno s kolegama šumarima 1996. godine na području Uprave šuma Podružnice Našice.

Na početku izlaganja dr.sc. Littvay je podsjetio na osnovne pojmove u genetici, najprije na formulu F = G + E, prema kojoj je vanjski izgled, odnosno fenotip zbroj genotipa i utjecaja okoline. Prema definiciji akademika dr. sc. Mirka Vidakovića, i prof. dr. sc. Ante Krstinića sjemenska plantaža je nasad superiornih jedinki, osnovana od odabranih klonova (KSP) ili od kvalitetnih potoma-

ka (generativna sjemenska plantaža) koja je izolirana ili kojom se upravlja tako da se izbjegne ili smanji oprašivanje iz vanjskih izvora, a služi za proizvodnju čestog i obilnog uroda genetski poboljšanog sjemena. Littvay predviđa kako će se u bliskoj bu-dućnosti osnivati generativne sjemenske plantaže koje će imati omogućen uvid u genotipove stabala.

Naveo je činjenicu kako KSP čine jezgru očuvanja genofon-da jer je odnos između veličine populacije i postotka očuvane heterozigotnosti u njima sveden na minimalan gubitak ukupne aditivne genetske varijabilnosti. Pojednostavljeno, KSP nosi u sebi sve karakteristike kvalitetne buduće šume.

Dodatne izazove u sjemenarstvu i gospodarenju šuma-ma donose učestale klimatske promjene i novi stanišni uvjeti. To dalje utječe na njihovu ekonomsku i socijalnu korisnost te na biološku raznolikost šumskih ekosustava i zbog toga je nužno misliti sto godina unaprijed i na vrijeme prilagoditi stabla budu-ćim vremenskim uvjetima.

Plus stabla predstavljaju ona koja su u nekoj sastojini feno-tipski superiorna za promatrana svojstva u odnosu na ostala sta-bla iste vrste i koja su približno jednake dobi. Akademik Vidako-vić uveo je u kriterije selekcije, jedan ha -jedno plus stablo. To je potrebno kako bi se sa sigurnošću znalo da potomci odabranog majčinskog stabla (ortete) nisu u srodstvu s ostalim majčinskim stablima. Tako kasnije proizvedene ramete (klonovi) neće biti u srodstvu i bit će ih moguće slobodno dalje križati s potomstvom drugih plus stabala u KSP-u.

Prisutnima je prikazan popis KSP-a osnovanih u razdoblju od 1965. do 1997. godine gdje je svakom pridružena uzgaja-na vrsta, kao i broj klonova, lokacija, površina te točna godina osnutka. Prvi KSP osnovan je u Klokočevcu na području Bjelova-ra i unutar nje je uzgajan europski ariš. Zatim je prikazan popis KSP-a osnovanih u razdoblju od 1998. do 2009. godine gdje su uz gore navedene podatke navedeni i razmaci sadnji.

U tom je razdoblju, točnije 1992. godine provedeno prvo strojno cijepljenje, a to je omogućilo osnivanje KSP-a hrasta lu-žnjaka, hrasta kitnjaka, jasena i voćkarica (divlje trešnje). Izvede-no je u šumariji Čazma, gdje je mehaničar gospodin Ivo Car pre-ma uputama Littvaya u tu svrhu konstruirao stroj za cijepljenje. Prva cijepljenja, ručna i strojna u svrhu daljnjeg uzgoja izvedena su u rasadniku Gajić UŠP Našice, i rasadniku Hajderovac UŠP Požega. Cijepljenja i osnivanja prvih KSP-a vođena su od strane Akademika Vidakovića. Prvo je utemeljena arhiva klonova i po-čeli su se osnivati KSP-i diljem Hrvatske.

Littvay je pojasnio kako na KSP treba gledati kao na voćnjak za pridobivanje kvalitetnog šumskog sjemena, u kojem

Zalog kvalitete našeg šumskog drveća

Prisutnima je prikazan popis KSP-a osnovanih u razdoblju od 1965. do 1997. godine gdje je svakoj pridru-žena uzgajana vrsta, kao i broj klonova, lokacija, površina te točna godina osnutka. Prvi KSP osnovan je u Klokočevcu na području Bjelovara i unutar nje je uzgajan europski ariš.

dr sc Tibor Littvay


Uzgajanje šuma

možemo kontrolirati urod. Pri tome je nužno imati osigurana novčana sredstva kako bi se stablima osiguralo navodnjavanje, prihrana, zaštita i druge agrotehničke mjere. Sve te radnje re-dovito se moraju provoditi u KSP-u budući da je svako stablo u KSP-u nositelj genotipa plus stabla sa kojeg potječe plemka.

Budući da je genetski kvalitetnije sjeme i sadni materijal je-dan od ključnih preduvjeta za osiguravanje i povećanje kvalitete i stabilnosti sastojina, HŠI je uložio napore kako bi dobili akredi-taciju od strane Hrvatske akreditacijske agencije (HAA). Akredi-tacija je dobivena 2007. godine i zavedena pod brojem HRN EN ISO/EC 1702:2007. Uz to, HŠI je član Međunarodnog udruženja za ispitivanje sjemena (International seed testing Association).

Postupak ocjenjivanja potencijalnog šumskog sjemenskog objekta se provodi prema Pravilniku o provođenju ocjenjivanja

potencijalnih šumskih sjemenskih objekata i stručnog nadzora NN 4/11. Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo zadužen je kao ovlaštena institucija i Službeno tijelo OECDA za Šumski reprodukcijski materijal (ŠRM). Littvay je ukazao na velik broj dokumenata koje je potrebno ishoditi da bi certifikat bio odobren. Svi radovi regulirani su putem Zako-na o šumskom reprodukcijskom materijalu koji su zajednički prethodno pomno promišljali kolege iz Hrvatskog Šumarskog Instituta, Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskih šuma d.o.o. i Ministarstva poljoprivrede.

Naglasio je problem neredovitog periodiciteta uroda sjeme-na koji se javlja proteklih desetljeća, a osim toga sve se više pro-dužuje ili smanjuje vrijeme između razdoblja obilnijeg ili punog uroda. S time u vezi javljaju se problemi prirodne obnove za ve-

žKlonske sjemenske plantaže osnovane od 1965 -1997 godineKlonske sjemenske plantaže osnovane od 1965.-1997. godinej p g

L k ij V lièi B j G diLokacija Velièina Broj GodinaLokacija Velièina Broj Godina

ŠVrsta uža Šumarija klono osnivaVrsta uža Šumarija klono osnivaj(ha) va nja(ha) va nja( ) j

M l li li Ri č Ot k 0 72 13 1972Malolisna lipa Ripača Otok 0 72 13 1972Malolisna lipa Ripača Otok 0.72 13 1972.Crna joha Smetinski kut Ðurðevac 0 90 31 1976Crna joha Smetinski kut Ðurðevac 0.90 31 1976.jCrna joha Rasadnik Gaj Kutina 0 80 30 1978Crna joha Rasadnik Gaj Kutina 0.80 30 1978.j jE ki iš Kl k č Bj l 2 00 28 1965Europski ariš Klokočevac Bjelovar 2.00 28 1965.Europski ariš Klokočevac Bjelovar 2.00 28 1965.J ki ki iš P č 2 30 47 1997Japanski europski ariš Poreč 2 30 47 1997Japanski europski ariš Poreč 2.30 47 1997.

č žAmerički borovac Gložak Slavonski Brod 1 50 27 1966Američki borovac Gložak Slavonski Brod 1.50 27 1966.Američki borovac Oštarije Ogulin 1 00 32 1972Američki borovac Oštarije Ogulin 1.00 32 1972.j gA ički b P j i K l 3 70 32 1968Američki borovac Perjasica Karlovac 3.70 32 1968.Američki borovac Perjasica Karlovac 3.70 32 1968.A ički b Kl k č Bj l 1 00 28 1966Američki borovac Klokočevac Bjelovar 1 00 28 1966Američki borovac Klokočevac Bjelovar 1.00 28 1966.Obični bor Prkos Gospić 1 50 30 1966Obični bor Prkos Gospić 1.50 30 1966pObični bor Gložak Slavonski Brod 1 50 34 1966Obični bor Gložak Slavonski Brod 1.50 34 1966.C i b P k G ić 1 50 41 1969Crni bor Prkos Gospić 1.50 41 1969.Crni bor Prkos Gospić 1.50 41 1969.Z l d l ij P j i K l 2 00 26 1966Zelena duglazija Perjasica Karlovac 2 00 26 1966Zelena duglazija Perjasica Karlovac 2.00 26 1966.

žKlonske sjemenske plantaže osnovane od 1998 -2009 godineKlonske sjemenske plantaže osnovane od 1998.-2009. godinej p g

R d U š G di B j R kRed Uprava šuma Godina Broj Razmak V t Sj k ij

pd ž i Š ij i j

jkl d j P ši. Vrsta Sjemenska regija podružnica Šumarija osnivanja klono sadnje Površi.

bVrsta

S iSjemenska regija

S d ipodružnica

FŠumarija

Fosnivanja Y f

klono sadnje S i

Površibr. Species Seed region Forest range Forest range Year of va Spacing nabr. Species Seed region Forest range Forest range Year of va Spacing na No district office establishme No of (m) AreaNo. district office establishme No. of (m) Area

nt clones (ha) nt clones (ha) 1 Quercus robur 1 1 2 srednje Podravine Našice Orahovica 1996 40 10 × 8 16 01. Quercus robur 1.1.2. srednje Podravine Našice Orahovica 1996 40 10 × 8 16,0 Q j2 Q b 1 2 1 d j P i Vi k i Ot k 2000 57 10 × 8 25 02. Quercus robur 1.2.1. donje Posavine Vinkovci Otok 2000 57 10 × 8 25,0 Q j ,3 Q b 1 2 3 P k lj diš j3. Quercus robur 1.2.3. Pokuplja, središnje3. Quercus robur 1.2.3. Pokuplja, središnje

k i j

j l Č

Hrvatske i gornje Bjelovar Čazma 2001 53 10 × 8 26 0Hrvatske i gornje Bjelovar Čazma 2001 53 10 × 8 26,0 PosavinePosavine

4 Quercus petraea 2 1 1 srednja Hrvatska4. Quercus petraea 2.1.1. srednja Hrvatska Q p jPožega Požega 2008 52 4 × 4 7 0 Požega Požega 2008 52 4 × 4 7,0 g g ,

F i 1 2 2 d j P i N N 2005 56 4 × 4 3 5 Fraxinus 1.2.2. srednje Posavine Nova Nova 2005 56 4 × 4 3,5 5

axinusif li

. . . s ed je osav e NovaG dišk

NovaG dišk

005 56 3,55. angustifolia Gradiška Gradiška5. angustifolia Gradiška Gradiška

1 2 3 gornje Posavine 1.2.3. gornje Posavine, Č

6 Fraxinus srednje Hrvatske i Bjelovar Čazma 2007 45 5 × 5 6 06. Fraxinus srednje Hrvatske i Bjelovar Čazma 2007 45 5 × 5 6,0

angustifolia Pokuplja)angustifolia Pokuplja) g f p j )7 P i Z b K ti 2002 26 6 × 3 3 07. Prunus avium - Zagreb Kutina 2002 26 6 × 3 3,0 g ,8 Pi i 3 3 1 t ij k S j K k 2006 32 10 5 2 08. Pinus nigra 3.3.1. austrijskog crnog Senj Krk 2006 32 10 × 5 2,08. Pinus nigra 3.3.1. austrijskog crnog

bSenj Krk 2006 32 10 5 2,0

borabora

( b č ć Š Ž l )(Kajba D Katičić I Šumanovac I Žgela M 2009)(Kajba, D., Katičić, I., Šumanovac, I. Žgela, M., 2009)

KSP-i osnovani u razdoblju od 1965. do 1997. godine

KSP-i osnovani u razdoblju od 1998. do 2009. godine


Mala enciklopedija šumarstvaOSKOrUŠa

Gotovo izumrla voćkarica

Po naredbi carice Marije Terezije, svako seosko dvorište na području Austro-Ugarske moralo je imati bar jedno stablo oskoruše, zbog sprečavanja gladi i zdravije ishrane djece. U to vrijeme, ljekovi-ta svojstva oskoruše, posebno sušene, bila su opće poznata, a mljevena oskoruša se u vrijeme gladnih godina dodavala u pšenično brašno, radi kvalitete i kvantitete. Danas, mnoga djeca ne znaju što je oskoruša jer je ova voćka skoro izumrla u Hrvatskoj.

ćinu gospodarski važnih vrsta šumskog drveća, kao i popunjava-nja djelomično prirodno obnovljenih površina te pošumljavanja čistina. Svi uzgajivači i svi koji se bave selekcijom moraju zato pridavati veliku pažnju svim stavkama tijekom uzgojnog proce-sa. Kolege je uputio neka slijede primjer stručnjaka za sjemenar-stvo, tehničara Martina Sučića iz Vinkovaca koji je svakodnevno, 40 godina vodio šumsku kroniku. To je vrlo važno, pojasnio je dalje, zbog generacija stručnjaka koji dolaze, kako bi znali što se dešavalo od početka pa do kraja procesa obnove odnosno kako bi mogli ispravno postupati u budućnosti. Bitno je ustaliti rado-ve, a to je iznimno zahtjevno, budući da je šuma živi organizam i da se neprestano mijenjaju vremenski uvjeti. To se postiže u KSP-u – i to je još jedna uloga koja potkrepljuje njihov značaj. Littvay je ovdje podsjetio na razliku u plodonošenju stabala če-tinjača i listača i broja sjemenki u jednom kilogramu, vezano s time potrebu pohrane krupnog sjemena kako bi ono bilo raspo-loživo u vrijeme slabog uroda.

Ukratko je obradio problematiku punog uroda žira hrasta lu-žnjaka, vrste koja prema podatku mr. sc. Ivice Milkovića pokriva 9 % ili oko 210.000 ha u Republici Hrvatskoj.

Izrazito se negativno izjasnio o metodi podsijavanja, odno-sno razbacivanja žira lopatama iz pokretnih traktorskih prikolica. Naveo je i pozitivan primjer postupka kakav je provodio kolega Đuro Kauzlarić u šumariji Vrbovec, a odnosi se na prethodnu pripremu. Riječ je o metodi flotacije, tj. izdvajanja nevaljanog sjemena na način da se ukupna količina potopi u vodu pa šuplje sjemenke isplivaju na površinu.

Kao najnoviju metodu koja se koristi u Hrvatskoj, naveo je termoterapiju žira koja se provodi u laboratoriju za sjeme-narstvo u HŠI. Vrlo je učinkovita jer produžuje kvalitetu žira za godinu ili godinu i pol dana, a posade li se biljke u rasadniku očuvanje genofonda se dodatno produžuje za dvije ili tri godi-ne. Postupak uključuje zagrijavanje do određene temperature uz upotrebu preparata koji uništavaju mikroorganizme. Uz to, institut je opremljen laboratorijem za analizu DNK što za svrhu ima uvid u genotip svakog pojedinačnog stabla. Pojasnio je kako su se na tržištu Njemačke već pojavili kupci koji žele znati točnu genetsku strukturu stabala kako bi mogli podići šumu pozna-tog genetskog porijekla. Podsjetio je na definicije poznatog po-rijekla, selekcioniranog, kvalificiranog porijekla kao i testiranog šumskog sjemena.

Obzirom na članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) otvorene su nove mogućnosti koje se pružaju hrvatskom šumarstvu pri trgovanju šumskim reprodukcijskim materijalom. Littvay je dodatno pojasnio kako organizacija za-pravo služi kako bi provela pripremu svih zakona koje donosi EU te kako članstvo u OECD–u pruža velike, ali do sada posve neiskorištene mogućnosti za šumarstvo. Naglasio je kako po pi-tanju trgovanja ŠRM–om unutar EU vlada pravilo da viša katego-rija garantira veći stupanj kvalitete, a time se postiže viša cijena.

Na kraju izlaganja prisutne je upoznao s djelovanjem nor-veškog znanstvenika Tore Skrøppa koji je predložio osnivanje Centra za očuvanje genofonda sjemena. Centar se nalazi na norveškom otoku Svalbardu i za sada je u njemu pohranjen is-ključivo norveški biljni genofond. Time je dr. sc. Littvay još jed-nom naglasio važnost sustava obnavljanja zaliha, odnosno ču-vanja šumskog genofonda.

Završio je zaključkom kako je naš vlastiti genofond šumskog drveća još uvijek očuvan, vidljiv i vrijedan divljenja te kako ga tre-ba sačuvati. ■

Upravo oko oskoruše posvadili su se naši veliki glazbe-nici Arsen Dedić i Mišo Kovač. Naime, od pet skladbi koje je za Mišu napisao Arsen, Mišo je posebno zapeo za lokalpatriotsku „Djevojka iz moga kraja”, u kojoj je

Arsen na sjajan način opjevao putovanja dalmatinskih studenata na studij u Zagreb. No, Mišo je tražio od Arsena da promijeni riječ oskoruša u dijelu stihova, koji govore “na usnama njenih kušah okus prvih oskoruša”.

– Arsene, ni u Dalmaciji ne znaju svi što je oskoruša! A ja pje-vam i u Kumanovu, i Budvi, i Novom Sadu… Kako ću im pjevati riječi koje ne razumiju – tražio je Mišo da Arsen izbaci riječ osko-ruša. Slijedila je žestoka svađa dvojice Šibenčana iz Tesline ulice, s Arsenovim konačnim zaključkom:

– Neću izmijeniti riječ oskoruša i nećeš dobiti ni jednu moju pjesmu!

I tako oskoruša polako izumire u pjesmama ali i u našim vr-tovima. S druge strane u mnogim europskim zemljama osko-ruši se i dalje pridaje velika pažnja te se na primjer u Francuskoj i Velikoj Britaniji uzgaja zbog proizvodnje kompota i rakija od oskoruše koji su tamo iznimno popularni. Stanovnici Finske i Švedske u prošlosti su preživljavali duge zime zahvaljujući zali-hama sušene oskoruše.

Posvađala ih oskoruša


Tekst: Irena DevčićFoto: Šibenski portal/rTL, arhiv

Oskoruša je najdugovječnije listopadno stablo i glasi za jednu od najotpornijih vrsta na zagađenje zraka. Njen rod ne na-pada nijedan nametnik, pa stoga ne zahtijeva nekakvu posebnu zaštitu. Oskoruša je rasprostranjenija u hladnijim predjelima, mada je otporna na sušu i vrućinu. Nema posebne zahtjeve u pogledu zemljišta, ali najbolje uspijeva na dubokom i plodnom tlu. Dobro podnosi sušu, a zimi izdrži temperaturu do minus 30 stupnjeva. Jedino joj je potrebno dovoljno svjetla. S obzirom na njegu i uzgoj, oskoruša je vrlo skromna biljka, obrezivanje se vrši samo ako je nužno. Plodovi oskoruše se jedu kad postanu natru-li. Svojim sastavom blagotvorno djeluje na procese u stanicama, na žuč, jetru, stanice mozga te cjelokupan živčani sustav. Plod ove voćke bez bojazni mogu jesti dijabetičari zbog minimalne zastupljenosti saharoze. Plodovi oskoruša su višenamjenski, ko-riste se sušeni, za pravljenje kompota, proizvodnju rakije, a kod spravljanja žestokog pića daju jako kvalitetan liker. U filmovima o malom čarobnjaku Harryu Potteru, natprirodna svojstva drve-ta oskoruše (Rowan Tree) posuđena su iz keltske mitologije. Kelti i ostali narodi Britanskog otoka vjerovali su da oskoruša štiti od zle magije. To je jedan od razloga zašto je zovu „vještičje drvo“. Drugi razlog je što plod oskoruše, kao i kod muš-mule, ima završetak u obliku pentagrama koji je čest simbol u poganstvu. Tradicionalna škotska narodna pjesma „Oh, RoWanTree“ koristi drvo kao simbol doma i udobnosti.

Deblo oskoruše je ravno i prekriveno tan-kom sivo-smeđom korom koja je raspucana i vrlo slična deblu kruške. Krošnja oskoruše je okrugla-sta ili piramidalna oblika, razgranata, glavne gra-ne su snažno uspravne, a sa strane na krajevima su više vodoravne. Listovi su neparni (pernati) i sastavljeni od 13 do 21 streličastih dlakavih listića. Pupovi i cvjetni i lisni su poludugi, zašiljeni, ljeplji-

vi, te pokriveni s nježnim dlačicama, lišće i stablo je lijepo i de-korativno i može nam služiti kao voćno i ukrasnu drvo. Oskoruša cvjeta u svibnju ili lipnju, cvjetovi su bijeli, skupljeni u skupinu cvjetova. Plodovi su jabukolikog ili kruškolikog oblika, više je obli-ka (tipova, vrsta); debeli su od 2-5 cm, U jednom skupu plodova može ih biti preko 10, ali i manje, što ovisi od oprašivanja, od sorte, tla ali i međusobne udaljenosti. Plodovi na drvetu su blije-do-zelene boje, na sunčanoj strani malo crvenkasti. Kad dozrije-vaju u rujnu ili listopadu, tada požute i počinju postupno padati s drveta. Možemo ih otresti, ali moramo pričekati da plodovi po-smeđe i da odstoje. Meso je isprva tvrdo i jako trpko, a plodovi postanu ukusni tek nakon kraćeg ili dužeg vremena stajanja. Nekada su oskoruše spremane u slami ili sijenu na sjenicama, gdje je temperatura bila viša. Plodovi oskoruša su višenamjen-ski, koristimo ih ušećerene, sušimo ih, radimo iz njih kompote, namačemo ih u rakiju, a kod kuhanja žestokog pića daju jako kvalitetan liker. ■

Plodovi postanu ukusni nakon što odstoje

Drvo oskoruše


PovijestDarUVar – CarSKI GraD

Povijest Daruvara odredit će pristup gospodarenju rimskom šumom

Može li istodobno biti grad u šumi i šuma u gradu? Ako mislite da je ovo trik-pitanje dostojno nekog kviza, budite uvjereni da tome nije tako. Riječ je, naime, o konkretnoj situaciji, vrlo rijetkoj na našim prostorima, da se pod šumom nalazi čitavi grad te da se ta šuma danas nalazi u naselju, koje je nasljednik tih prohujalih vremena. Možda ste pogodili, govorimo o Daruvaru, gradu bogate prošlosti, i Rimskoj šumi, koja se prostire na padinama Starog Slavika iznad Daruvarskih toplica.

Tekst/foto: dr. sc. Goran Jakovljević

Iako se povijest današnjeg Daruvara vezuje gotovo isključivo uz grofove Jankoviće, koji su mu dali prepoznatljivi arhitek-tonski i kulturni pečat (tu možemo pribrojiti i priču o nastan-ku današnjeg Daruvara od četiri samostalna srednjovjekovna

naselja – Podborja, Dimičkovine, Četvrtkovca i Toplica), ono što je bilo prije toga povijesno je puno značajnije. Naime, Daruvar je izrastao na rimskim temeljima, a povijesna konstanta i uzrok svemu može se sažeti u jednu jedinu riječ – voda.

Vode, izvora života i uzroka mnogih ratova, ovdje ima u izo-bilju. To su prepoznali i prastanovnici Daruvara, oni koje su Ri-mljani zatekli na ovim prostorima kada su njihove legije ognjem i mačem gradile veličinu i slavu svog Carstva. Riječ je o Jasima, ilirskom plemenu, koje je živjelo uz rijeku Dravu na području od Varaždinskih Toplica do Daruvara i čije je sâmo ime znakovito jer ga se može prevesti kao Topličani ili Iscjelitelji. Kao i mnoge druge narode, Jase su Rimljani pokorili nakon sloma poznatog ustanka panonskih plemena pod vodstvom jednog od Batona (6.-9. godine), ali su kasnije vjerojatno postali rimski saveznici jer su od njih dobili plemensku samoupravu, Res Publica Iasorum. Jasi su dali i ime naselju – Aquae Balissae (Vrlo jaka sveta vrela op.a.) – a termalno lječilište s tradicionalnim liječenjem ženskih bolesti i steriliteta uzrokovao je i gospodarski razvoj polučen do-

seljavanjem rimskih građana, tako da je car Hadrijan 124. godi-ne naselju dodijelio prestižan status municipija.

U okviru Rimskog Carstva, te jaške toplice u provinciji Gornjoj Panoniji bile su vrlo poznate: prema sačuvanim natpisima mogli su ih posjetiti carevi Hadrijan, Marko Aurelije, Komod, Septimije Sever i Konstantin I. Veliki, ali o samom naselju kao arhitekton-skoj cjelini zna se vrlo malo budući da do prije tri godine (što je vrlo začuđujuće) nije bilo sustavnih arheoloških istraživanja na području grada.

Slučajni, vrlo vrijedni arheološki nalazi (najvećim dije-lom iz 19. st.) pokazali su da je rimski grad bio sastavljen od tri vrlo jasno odijeljene cjeline: na padinama Starog Slavika smje-stilo se civilno naselje gdje je još početkom 20. st. Gjuro Szabo vidio ostatke rimske arhitekture (najznačajniji nalaz mrežastog dietretskog pehara danas izloženog u bečkom Kunsthistoris-che Museumu), termalni dio s hramom posvećenom Silvanu i nimfama na mjestu današnjeg lječilišnog kompleksa (njihovi žrtvenici danas se čuvaju u prostoru Dvorca Janković) te gradski forum ukrašen brončanim kipovima careva i njihovim konjanič-kim statuama (sačuvan dio konjaničke statue cara Gordijana III.), Jupiterovim hramom i javnim zgradama. Ne isključuje se i postojanje manjeg amfiteatra.

Jako je puno trebalo da građani Daruvara postanu svjesni ko-lika je povijesna i civilizacijska važnost grada u kojem žive. Isti-na, na to ih nije potakla 1974. godine velika gradnja obiteljskih kuća nekadašnjeg poduzeća „Dalit“ na Starom Slaviku, kojom prigodom su nađeni temelji rimskih zgrada, novčići, kerami-ka i sl., ali je prije tri godine, pod vodstvom Gradskog muzeja Bjelovar, krenula koordinirana akcija istraživanja platoa Starog Slavika kraj židovskog groblja (taj bi spomenik kulture zaslužio osvrt u zasebnoj priči), temeljem morfologije terena za koju je još Gjuro Szabo pretpostavio da pod sobom krije ostatke rimske utvrde, koja je štitila cijelo naselje. Vrijednost akcije shvatili su daruvarska gradska uprava potpomognuta Ministarstvom kultu-re, šumarija Daruvar, daruvarski „Darkom“ i mnogi drugi, a takav pristup morao je dati odgovarajuće rezultate.

Oni bi se mogli sažeti u trenutno dvije važne komponente: na sjevernoj strani platoa, između današnje vodospreme i židov-skog groblja, otkriveni su ostaci masivne rimske arhitekture, koja Detalj arhitekture s apsidom


je građena bar u dvije građevinske faze: prvu čini masivni zid od veli-kih komada klesanog i lomljenog kamena pješčenjaka sredine ispu-njene sitnim kamenom, na koju je prislonjena polukružna apsida jed-nakog načina gradnje, a za koju je još nemoguće reći kakva joj je bila funkcija (jedna od mogućnosti je da je riječ o polukružnoj obrambe-noj kuli). Obadvije faze su – sudeći po nađenim ulomcima keramike – nastale u rimsko doba, a toj da-taciji pridružuju se i vrsta žbuke od kojih su zidovi građeni (bijela tvrda žbuka) te komadići rimske cigle u njenom sastavu, koji su mogli biti ili pojačivač veziva ili dio nadze-mne gradnje od tog materijala. Važan građevinski materijal čine i velike riječne valutice, koje su os-nova svih temelja arhitekture, ali i popločenje dosta velike površine, koja bi mogla biti hodna povr-šina nekog dvorišta. No, kada ćemo donositi konačne zaključke o starosti tog dijela Slavika, morat ćemo svakako uzeti u obzir i nalaz brončanodobne keramike, kao i dosta keramike srednjo-vjekovne provenijencije.

Drugu pak komponentu čini nalaz debelog zida građenog od istovrsnog materijala i registriranog južno od židovskog gro-blja, koji je predstavljao obrambeni zid oko čitavog naselja ra-sprostrtog na padinama Rimske šume. Zid je pratio morfologiju terena i možemo ga vidjeti čak i na ulazu u Rimsku šumu.

Istraživanja će se svakako nastaviti, ali ona nisu sama sebi svrha. Ona će dati mnoge odgovore u rasvjetljavanju tog dijela daruvarske prošlosti, no to nije sve: otkrivena arhitektura kon-

zerviranjem i restauriranjem pripremit će se za javnu trajnu prezentaciju u vidu arheološkog parka, a ideja je također da se na tom području oformi svojevrsni edukacijsko-interpretacijski centar, koji će zainteresiranim posjetiteljima pružiti sve moguće informacije o tom segmentu daruvarske povijesti, a tu bi mogla naći mjesto i svojevrsna postava svih do sada relevantnih rim-skih spomenika nađenih u Daruvaru. Takav zahvat podrazumi-jeva i potpuno novi pristup kultiviranju i gospodarenju Rimskom šumom s novim pješačkim stazama, infrastrukturom i sl., gdje će svakako važnu ulogu imati i Hrvatske šume. Ta nova vizura tog dijela Daruvara postat će vrlo važna točka u ukupnoj turi-stičkoj ponudi Daruvara te ga izdići iz dosadašnje percepcije kao isključivo lječilišnog centra. ■

Pogled na otkrivenu rimsku arhitekturu

Skica rimske arhitekture Gjure Szabe iz 1930. godine

Povijest


Europsko šumarstvoaKTIVnOSTI U SUSJeDSTVU

Crnogorci uvode tržište drvnih sortimenata, šume republike Srpske u kompenzaciji za razminiranje

Zbog iznimno slabih rezultata, vlada crne Gore ukida koncesije na šume i uvodi tržište drvnih sortimenata. U Šumama Republike Srpske razmatraju mogućnost kompenzacije poslova razminiranja s drvnom masom.


Proteklog mjeseca bilo je živo u šumarskom sektoru u na-šem susjedstvu. Početkom listopada vlada Crne Gore je odlučila ukinuti koncesije na šume i uvesti tržište drvnih sortimenata, a kao razlog navode loše financijske rezultate. Država je prošle go-dine od koncesija na šume prihodovala svega 4,7 milijuna eura a usprkos golemoj sječi šumskog bogatstva, nije došlo do razvoja drvoprerađivačke industrije. Naprotiv, većina sirovine izvezla se u susjednu Albaniju koja je opet prošle godine proglasila dese-togodišnju zabranu sječa jer su devastacije prijetile uništenju ekosustava. U Crnoj Gori izvoz sirovine smatraju katastrofom stoga Vlada predlaže reorganizaciju koncepta koncesionarskog korištenja šuma uvođenjem sustava prodaje drvnih sortimenata na šumarskim stovarištima uz angažiranje privatnog sektora na izvršavanju poslova sječe, izrade i izvoza na stovarišta (Faza I. i Faza II.)

U Vladi Crne Gore smatraju kako će formiranje tržišta drvnih sortimenata imati višestruku korist prvenstveno za drvoprera-đivače koji nisu specijalizirani za iskorištavanje šuma. Smatraju kako će drvoprerađivači dobiti sirovinu za polufinalnu i finalnu preradu drveta tražene kvalitete i što je još važnije iz prve ruke što će omogućiti veću dostupnost drvnih sortimenata tvrtkama koje započinju poslovati obzirom na već postojeće kojima ne mogu konkurirati u sustavu unaprijed osigurane sirovine putem koncesija.

U samoj reorganizaciji predlaže se održavanje modela pro-daje drveta na panju, na godišnjem nivou, na postignutom ni-vou (uz daljnji napredak uvjeta i kriterija vrednovanja ponuda) koji će se postupno smanjivati kako se budu razvijali kapaciteti države za prodaju drvnih sortimenata u vlastitoj režiji.

Kroz sustav koncesija koji je započeo u 2007. godini pa do kraja 2016. ugovorena je sječa u iznosu od 3.617.700 kubika bruto mase. Izvršena sječa iznosila je 2.747.860 neto drvne mase, a naplaćeni prihodi po osnovi naknada za koncesiju za korištenje šuma iznosili su 35.967.084 eura.

Željena razina prihoda nije se ostvarila niti jedne godine od početka primjene koncesionarskog modela. S druge strane, koncesionari koji su realizirali ugovore uglavnom nisu postigli svrhu zbog koje su dobili koncesiju a to je ubrzan razvoj drvne industrije postizanjem što većeg stupnja finalizacije proizvoda. Kao dodatni problem javio se prekomjeran izvoz sirovine u ze-mlje u okruženju, posebice Albaniju.

Drukčiji problem imaju šumari u Republici Srpskoj u susjed-noj BiH. Naime, šumsko bogatstvo u vlasništvu RS u vrijednosti od 4,2 mlrd. kuna ne može se eksploatirati jer se nalazi u mi-niranom području. Prema službenim podacima Šume Srpske, 28.290 ha pod visokim šumama s prirodnom obnovom nalazi se u minama zagađenom zemljištu zbog čega je gospodarenje onemogućeno. Šumari ističu kako na jednom hektaru viso-ke šume s prirodnom obnovom raste 350 prostornih metara drvnih sortimenata s prosječnom cijenom jednog prostornog metra od 320 kn. Kako bi se taj prostor razminirao, potrebno je izdvojiti oko 480 milijuna kuna. No kako piše portal Capital.ba a prenosi Poslovni dnevnik, u BiH postoje organizacije i tvrtke za razminiranje koje su spremne na kompenzaciju, odnosno koje su spremne usluge razminiranja naplatiti drvno-šumskim sor-timentima u vrijednosti izvedenih radova. Time bi se minirano šumsko područje razminiralo bez ulaganja tvrtke Šume Srpske ili vlade RS. ■


Gljive naših krajevaLJeKOVITa ZeC GLJIVa Tekst/foto: Marija Glavaš

Tražiti mlade primjerke u podnožju hrastova

Zec gljiva, zečarka ili meitake, lat. Grifola frondosa (Dicks.) Gray, u Japanu je poznata pod imenom maitake što znači plešuća gljiva no razlog se ne odnosi na izgled. To joj je ime nadjenuto u feudalnom Japanu, u vrijeme kada su se sakupljene, tada vrlo rijetke gljive, mogle zamijeniti za novac. Kada su pronašli zec gljive Japanci su zaplesali od sreće.

Zec gljive ili meitake nisu rijetka vrsta kao što je to bilo nekoć, a za to su najzaslužniji Japanci koji su ih počeli uzgajati sredinom osamdesetih godina prošloga stolje-ća. Razlog tako kasnog početka uzgoja leži u činjenici

da zec gljiva raste iz središta debla ili velikog trulećeg korijenja, a ne iz panja. Masovni uzgoj započeo je korištenjem piljevine u plastičnim vrećama.

rasprostiranje i stanište: Rasprostranjena je po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Raste uz stare hrastove i lipe, rjeđe ja-vore, a nađe se i uz bukve i kestene. Često se pojavljuju na istim mjestima u narednim godinama, obično na bazi hrasta gdje uzrokuju truljenje, odnosno na tvrdim listačama djeluju kao sla-bi paraziti, a ponekad i na četinjačama. Također dolazi kao sapro-fit na trulom drvetu gdje uzrokuje bijelu trulež.

Opis: plodna tijela su promjera od 60 do 80 cm, a masa kla-stera doseže četiri kg, katkada i više. Klaster se sastoji iz većeg

broja plosnatih, tankih klobuka koji se nalaze jedni iznad drugih. Svaki je promjera od 0,5 do 10 cm, polukružnog su oblika, ta-mniji u središtu, svjetliji na naboranim rubovima i sjede na stap-ci bjeličaste boje. Boja klobuka je promjenjiva od sivozelene do sivosmeđaste, što ovisi o mjestu rasta. Donji dio klobuka i gornji dio stručka prekriveni su malenim cjevčicama koje nose oval-ne i glatke spore. Otisak spora je bijele boje. Meso je bijele boje, prilično lomljivo, mirisa po brašnu i s okusom po koštunjavom voću.

Vrijeme branja: kasno ljeto i rana jesen.Ljekovita svojstva:Tijekom pokusa provedenog 2009. go-

dine od strane Memorial Sloan–Kettering centra pokazalo se da zec gljiva može stimulirati imunosustav kod pacijentica obolje-lih od raka dojke. Korisne su kod sindroma kroničnog umora, hepatitisa, povišene temperature, povišenog krvnog tlaka, regu-lacije razine kolesterola, snižavanja razine šećera u krvi, gubitka

Uzrokuje bijelu trulež


Ljekovito bilje

PaSJI Trn – PrIJaTeLJ IZ DaVnIna

Cijenjeni lijek i dekorativan grm

Pasji trn, lat. Hippophae rhamnoides L. cvatući je grm iz porodice Elaeagnaceae, odnosno reda Rosa-les. Unutar vrste razlikujemo osam podvrsta koje se razlikuju po veličini, obliku, broju lateralnih žilica na listu i boji radijalnih (koje se zrakasto šire) dlačica. Isto tako, razlikuju se po području rasprostiranja i specifičnim načinima korištenja. Kao učinkoviti li-jek koristio se još od vremena antike što je poznato jer ga spominju još starogrčki pisci i učenjaci.

ili kontrole tjelesne mase i neplodnosti uslijed sindroma polici-stičnih jajnika te raznih infekcija.

Američki nacionalni institut za borbu protiv raka još 1992. godine potvrdio je aktivnost ekstrakta zec gljive protiv virusa HIV–a. Zec gljiva štiti zdrave stanice od tumora, inhibira rast tumorskih stanica, prevenira stvaranje metastaza, umanjuje po-pratne pojave kemoterapije poput gubitka kose, bola i mučnine. Zec gljiva je sposobna inhibirati ciklooksigenazu, a što se odnosi na aktivnost enzima odgovornog za formiranje važnih bioloških posrednika zvanih prostanoidi, a to utječe na smanjenje simp-toma upale i boli.Preporučuje se i osobama koje pate od artero-skleroze i hepatitisa tipa B i C.

Na internetskoj stranici Dr.Myko San - Zdravlje iz gljiva stoji da su Hrvati prvi dokazali da tretman kombinacijom ekstrakta gljive shiitake (Lentinus edodes) i zec gljive značajno smanjuje gubitak koštane mase u najvažnijem trabekularnom dijelu kra-lješnice.

Osnovnu aktivnu tvar ove gljive predstavljaju polisaharidi, a nositelji potencijalnog imunoregulatornog djelovanja su beta – glukan, heteropolisaharid i proteoglikan.

Jestivost: uvjetno je jestiva gljiva što znači da je nužna ter-mička obrada. Treba jesti isključivo mlade gljive koje još nisu potamnjele. Najčešće se kuhaju ili prže kao prilog glavnom jelu, mogu se marinirati, a također se od njih rade juhe i umaci. Mogu se sušiti i potom mljeti u prah koji čini odličan dodatak ribama, mesu ili salatama.

Napomena: kod nekih ljudi izazivaju alergijsku reakciju. Slične gljive: na internetskoj stranici Društva gljivara Bujšti-

ne Boletus od sličnih gljiva navode orijašku zrašćenku Meripilus giganteus (Pers.) P. Karst. koja je znatno veća i kojoj meso na pre-sjeku potamnni i gljivu vrste Grifola umbellata (Pers.) Pilat koja ima manje klobučiće na manjim razmacima i koji su centralno postavljeni na stručak, a ne postrance kao kod zec gljive. ■

Klaster ima nekoliko kilograma

Uzgoj uz pomoć vreća piljevine

Ime roda Hippophae dolazi od starogrčke riječi hippo što zna-či konj i phaos što znači sjaj, a zajedno se odnose na činjenicu da su stari Grci hranili konje pasjim trnom kako bi ih i liječili, a osim što bi se oporavili konji su dobivali sjajnu dlaku. Naziv vr-

ste upućuje da je ovaj rod sličan predstavnicima roda Rhamnus. Danas se koristi u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, u tradi-cionalnoj medicini, za krmivo i u ekološke svrhe.

rasprostiranje i stanište: prirodno dolazi u hladno umje-renim dijelovima Europe i Azije. Odnedavno se sadi po Kanadi, SAD– u, Boliviji, Čileu, Južnoj Koreji i Japanu. U svijetu zauzima površinu od tri mil. ha u što su uračunati grmovi iz uzgoja. Od toga se 2,5 mil. ha nalazi u Kini gdje se svake godine posadi oko 4.050 ha. Sadi se i po vrtovima i parkovima kao dekorativni grm.

Preferira rahla tla s bogatim sadržajem organskih tvari i fos-forom, dok na vlažnim tlima istrune. Voli svjetlo i otporan je na mraz. Sposoban je podnijeti temperature niže od 45 ºC.

Opis: dvodomni, listopadni grm čija visina doseže od 1 do 3 m, a ponekad i do 6, a rijetko i 15 m. Razvijenog je korijenovog sustava koji ne prodire dublje od 40 cm. Kratkorasti izbojci nose brojno dugo trnje. Kora je gruba, smeđe ili gotovo crne boje. Krošnja je gusta, listovi su nasuprotni, uski, kopljasti i sivkasto-zelene boje na gornjoj strani i bjeličaste na donjoj. Spol stabla se može odrediti tek nakon što grm po prvi puta procvate, a cvje-tovi se najčešće pojavljuju nakon tri godine. Muška stabla nose cvatove od četiri do šest žutih cvjetova bez peteljki, a ženski cvat se redovito sastoji od samo jednoga zelenog cvijeta bez peteljke koji nosi ovarij i jaje. Oprašuje se uz pomoć vjetra. Plodovi rastu u kompaktnim grozdovima, ovalni su ili pomalo oblika kugle, a boja im varira od svjetložute do tamnonarančaste. Grm se brzo vegetativno razmnožava uz pomoć korjenjaka.

Kemijski sastav: svaki plod zasebno ima masu između 270 i 480 mg i sadrži visok udio vitamina C i E i velike količine vita-mina B12 koji je zastupljeniji nego u voću koje se redovito kon-zumira. U njima ima i flavonoida i fenilkarbonskih kiselina kao

Tekst: Marija Glavaš ■ Foto: arhiva


Ljekovito bilje

što su galna, kavena, kumarna, ferulna i klorogenska. Vrste koje pripadaju rodu Hippophae akumuliraju ulje u mekanim dijelo-vima i sjemenkama. Plod pasijeg trna u mesnatom dijelu sadrži puno nezasićenih masnih kiselina, uglavnom linolensku, linolnu i oleinsku. Od minerala sadrže bakar, željezo, selen i mangan i zatim šećere i antocijane. Također, plodovi su bogati vlaknima.

Ljekoviti dijelovi i upotreba: koriste se lišće, cvijeće i plo-dovi. Lišće i cvijeće se koriste za tretiranje artritisa, čireva probav-nog trakta, gihta i osipa kože uzrokovanog zarazama kao što su ospice. Bobice pasjeg trna se koriste za prevenciju infekcija, po-boljšanje vida i usporavanje starenja. Ulje pridobiveno iz bobica ili sjemena koristi se kao ekspektorans, odnosno za izbacivanje bronhalne sluzi, kod tretiranja astme, nepravilnosti rada srca, što uključuje bol izazvanu anginom pektoris i kod povišene razine kolesterola, za prevenciju bolesti krvnih žila i kao antioksidans. Ono smanjuje simptome uzrokovane rakom i smanjuje toksič-nost koja se javlja tijekom kemoterapije, uravnotežuje imuno sustav. Koristi se kod želučanih i crijevnih bolesti što uključuje čireve i gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB). Korisno je i u slučaju suhih očiju.

Upozorenje:ne preporučuje se osobama koje uzimaju lije-kove protiv zgrušavanja krvi, trudnicama, dojiljama i djeci mla-đoj od 12 godina kao niti nakon operacija. ■

raste kao grm

Muški primjerak u cvatu

Izbojak sa ženskim cvjetovima


DJeČJI KUTaK

DV “POTOČIć”, rakov PotokOdgojiteljice: Nikolina Makarun i Gordana V. Lawanyanacrtala: Diya Lawanya, 6,5god.

DV BUKOVaC Odgojiteljice: Iva Sliško, Štefanija Bobićnacrtala: Zvonimir Gačić 6,3 godinaKomentar: „Medo si u jesen napravi brlog i tamo spava preko zime zimski san.“

Tko će s nama u šumicuPriredila: Ljiljana Ivković

MeDVJeđaUSPaVanKa

Ljuljam svoga sinka vrlog:

Uvuci se sav u brlog,

nek ti viri samo njuška,

Upala ti u nju kruška!

Spavaj, bumbo, već je red,

Pojeo ti čvorak med!

Tvoja će te gunđa-mati

Svega lišćem zatrpati,

Jesenji je zadnji dan,

Spavaj slatko zimski san.


DV „GUSTaV KrKLeC” KrapinaOdgojiteljice: Zorka Klobučar i Božena Šimunićnacrtao: Vida Orehovec 6,3 godinaKomentar: „Približava se zima pa mama medvjedica pripre-ma postelju za svog malog medvjedića.“

DV BaJKaOdgojiteljice: Maca Metelko i Senka Kneževićnacrtala: Dora Domjanić 6,5 god.

DV PLOČeOdgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić Burićnacrtao: Luca ZmijarevićKomentar: “Sviđa mi se kako se mama medvjedica brine o svom sinu, malom medvjediću.”

DV ZaPrUđeOdgojiteljice: Dubravka Orešić i Vesna Štefančićnacrtala: Hana Mihaljević, 6,1.g.Komentar: Mia Domjančić,6,2g.“Sviđa mi se kad mu mama kaže Nek ti viri samo njuška, upala ti u nju kruška!”

DV „ZLaTna rIBICa” KostrenaOdgojiteljice: Tina Jagičić i Andrea Kovačnacrtala: Astrid Palajs, 6.god.Komentar: „Medvjed ide spavati zimski san.“

DV “VeDrI DanI”, ZagrebOdgojiteljice: Iva Antolović Golenja i Ivana Cvitković Lisjaknacrtao: Petar Švigir,6,4 god.Komentar: “Volim jesen i šumu kad šuška lišće. Volim kad me mama mazi u krevetu kao što medvjedica stavlja svog medvjedića u krevet”

tema broja 15 godina fsc certifikata u hrvatskim šumamacasopis.hrsume.hr/pdf/251.pdf · će...

Documents