OPENITO O TUNELU Cestovni tunel Mali Prolog nalazi se na Autocesti A1, Zagreb Split Dubrovnik, dionica: Rava Vrgorac Ploe, pod dionica: Vrgorac Ploe, Spojna cesta vor Ploe - CP Karamatii (0+000) i dio spojne ceste od km 0+000 (102+500) do km 1+200 (103+700). Tunel Mali Prolog izvodi se sa dvije tunelske cijevi, na meusobnom razmaku osi cijevi od minimalno 25 m, te je predvieno istovremeno izvoenje dvije cijevi, dakle za puni profil spojne ceste. Trasa spojne ceste na navedenoj poddionici prolazi brdskim terenom, to uvjetuje i duinu samog tunela. Predviene duine podzemnog iskopa tunela su: desna cijev: L= 1074,00 m lijeva cijev: L= 1011,00 m

Graevinskim projektom prikazano je graevinsko rjeenje konane obloge tunela, potrebnih nia, hidroizolacije, te rjeenje odvodnje brdskih voda i tekuina sa kolnika, dok su tlocrtni elementi ceste i elementi uzdunog profila preuzeti iz Glavnog projekta Autoceste Zagreb Split- Dubrovnik, dionica Rava Vrgorac Ploe1 (Karamatii).

TLOCRTNI I VISINSKI ELEMENTI TUNELA Lijevi i desni kolnik tunela meusobno odmaknuti i to tako da na poetku i na kraju tunela razmak osi tunelskih cijevi bude min. 25,0 m. Zbog tih horizontalnih odmaka trase, nivelete kolnika spojne ceste tunela "Mali Prolog" vode se neovisno jedna o drugoj. Obje tunelske cijevi nalaze se u jednostrenom uzdunom nagibu. Tunelske osi (osi poprenog presjeka tunelskih cijevi) obiju tunelskih cijevi postavljene su u osi kolnika (u sredini kolnika), po kojima se vode i nivelete kolnika u tunelu. a) Desna tunelska cijev Duljina podzemnog iskopa tunela je 1074,00 m. Poetak podzemnog iskopa predvia se od stacionae km 4+308,00 desne osi, a zavretak je u stacionai 5+382.00 desne osi. Duljina desne tunelske cijevi je 1092,00 m. Poetak tunela, odnosno ulazne portalne graevine desne tunelske cijevi predvien je u stacionai km 4+296,00 desne osi, a kraj tunela, odnosno izlazne portalne graevine je u km 5+388,00 desne osi. Predviena duljina ulazne portalne graevine je 12,00 m (nia stacionaa tunelske osi), a izlazne (nia stacionaa tunelske osi) portalne graevine je 6,00 m. Tunelska cijev tlocrtno se nalazi u desnom zavoju (kruna krivina R=750,00 m, prijelaznica A = 335,410 m) i pravcu. Niveleta se nalazi u vertikalnoj konveksnoj krivini R=13000 m, te potom u pravcu konstantnog nagiba pada od 2,99%. Najvia toka nivelete (sljeme) se nalazi u stac. km 4+158.77 (izvan tunela) desne osi gdje je kota nivelete 93.36. Kota nivelete na ulazu tunelske cijevi u stacionai 4+296,00 je 92.63, dok je na izlaznom portalu u km 5+388.00 kota nivelete 62.59. b) Lijeva tunelska cijev Duljina podzemnog iskopa tunela je 1011,00 m. Poetak podzemnog iskopa predvia se od stacionae km 4+407,35 lijeve osi a zavretak je u stacionai 5+418.35 lijeve osi.

Duljina lijeve tunelske cijevi je 1029,00 m. Poetak tunela, odnosno ulazne portalne graevine desne tunelske cijevi predvien je u stacionai km 4+395,35 lijeve osi, a kraj tunela, odnosno izlazne portalne graevine je u km 5+424.35 lijeve osi. Predviena duljina ulazne portalne graevine je 12,00 m (nia stacionaa tunelske osi), a izlazne (nia stacionaa tunelske osi) portalne graevine je 6,00 m. Tunelska cijev tlocrtno se nalazi u desnom zavoju (kruna krivina R=750,00 m, prijelaznica A = 335,410 m), te nakon toke vitoperenja u km 5+132,327 mijenja popreni nagib na lijevu stranu i potom prelazi u pravac. Niveleta se nalazi u vertikalnoj konveksnoj krivini R=13000 m, te potom u pravcu konstantnog nagiba pada od 2,99%. Najvia toka nivelete (sljeme) se nalazi u stac. km 4+189.20 desne osi gdje je kota nivelete 93.53. Kota nivelete na ulazu tunelske cijevi u stacionai 4+395,35 je 91.89, dok je na izlaznom portalu u km 5+424.35 kota nivelete 62.41.

POPRENI PRESJEK TUNELSKE CIJEVI Geometrija intradosa poprenog presjeka prilagoena je gabaritu slobodnog profila za max. doputeni popreni nagib kolnika u tunelu i rotira se oko osi kolnika (odn. od osi tunela) za vrijednost poprenog nagiba kolnika. Popreni presjek tunela svijetlog je otvora 56,16 m2 te zadovoljava zahtjeve za slobodni profil definiran Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledita sigurnosti prometa, te zahtjevima za slobodni profil definiran prema austrijskim smjernicama RVS. Takoer, navedeni popreni presjek omoguava smjetaj svih potrebnih ureaja i opreme, te omoguava provjetravanje uzdunom ventilacijom. Popreni presjek je odabran za brzinu od 100 km/h. Zbog rampi vora Ploe, prometnim projektom potrebno je predvidjeti ogranienje brzine u tunelu na 80 km/h. Tehniki podaci poprenog profila: - broj i irina voznih trakova - broj i irina rubnih trakova - irina kolnika - broj i irina revizijskih staza - visina uzdignutog rubnjaka - slobodna visina u sredini kolnika

2x3,50 = 7,00 m 2x0,35 = 0,70 m 7,70 m 2x0.85 = 1,70 m 0,15 m 6,85 m

U prilogu 1. na kraju ovog saetka nalazi se skica poprenog presjeka tunela Revizione staze predviene su sa svake strane irine min. 85 cm i uzdignute su od prometne povrine tunela za 15 cm. Ispod revizionih staza smjeteni su kanali instalacija za potrebnu opremu tunela. Raspored voenja pojedinih instalacija i pripadajuih kablova prikazani su u projektima kabelskih kanalizacija pojedinih instalacija.

Iskop tunela vri se prema postavkama NATM (Nova austrijska tunelska metoda). Pri tome treba vriti sva potrebna geotehnika opaanja i mjerenja. Popreni profil tunela projektiran je dijelom s podnonim svodom (u podruju gdje je teren V. kategorije), a dijelom bez podnonog svoda. iako se nigdje prilikom iskopa nije nailo na materijal

V kategorije, na ulaznim i izlaznim portalima tunela primjenjuje se podgradni sklopa za V kategoriju Obloga tunela izvodi se od betona klase C25/30, odnosno C 30/37, minimalne debljine 30 cm. Kod portalnih graevina debljina betonske obloge je 60 cm. Primarna obloga je definirana u geotehnikom i debljina joj se krae od 5 do 20 cm, zavisno o kategoriji stijenske mase. Izmeu obloge tunela i primarne podgrade predvien je sloj hidroizolacije od PVC folije zatiene geotekstilom Predvia se PVC folija sa signalnim slojem, izraena u jednom komadu, debljine 2 mm. Izolacija se postavlja na sloj netkanog geoktestila minimalne teine 500 g/m2. Podloga je od sloja mlaznog betona optimalne debljine i vrstoe. Podloga od mlaznog betona mora biti suha prije izvedbe hidroizolacijskog sloja. Ravnost podloge od mlaznog betona mora biti takva, da se trake termoplastine PVC folije mogu nesmetano meusobno spojiti i dodatno je definirana OTU-om iz 2001 (Opi tehniki uvjeti za radove na cestama, izdani od HRVATSKE CESTE - HRVATSKE AUTOCESTE, knjiga 5, strana 8-76). Zbog mogueg oteenja folije na izvedenoj povrini mlaznog betona ne smije biti ostataka armature, sidara, elinih lukova, ice i sl. Izolacija tunela predviena je na cijeloj duini po cijelom opsegu iskopa, a izvesti e se nakon iskopa i izvedenog primarnog osiguranja tunela, te nakon smirivanja eventualnih pomaka u primarnoj oblozi tunelske cijevi (prilikom izvedbe radova nisu primijeeni nikakvi nepredvieni pomaci stijenske mase). Bez obzira to je predviena izolacija cijele duine tunela, na spojnicama izmeu kampada treba izvesti bentonitne trake. Radi bolje vidljivosti u tunelu potrebno je zidove tunela, do visine od 4,5 m, obojiti bijelom bojom za betonom na bazi epoksija. Boja je definirana u prometnom projektu. (moda vam je najblie po sluaju bojanja tunela Mala Kapela i Sveti Rok) Kolnika konstrukcija u tunelu definirana u mapi C- 40 - DIMENZIONIRANJE KOLNIKE KONSTRUKCIJE: - Habajui sloj, d = 3,5 cm, splitmastiksasfalt SMA 11, PmB 50/70-65; - Vezni sloj, d = 7,0 cm, VS 22, cestograevni bitumen 35/50; - Bitumenizirani nosivi sloj, d = 9,0 cm, BNS 32sA, cestograevni bitumen 35/50; - Nosivi sloj - MSNS, drobljena kamena sitne, CBR = min. 80%, d = 35,0 cm; - Posteljica, mijeani ili kameni materijal, CBR 7%. Sve navedene radove treba izvoditi u skladu s vaeim propisima i Opim tehnikim uvjetima za radove na cestama. ODVODNJA Odvodnja tunela predviena je kanalizacijskom od tvrdih PVC cijevi promjera 400 mm,nosivosti SN 8, poloenom u betonskoj oblozi (beton C25/30, min debljine 20 cm, sloj betona iznad tjemena mora se armirati konstruktivno armaturnom mreom Q-131) na udaljenosti 1,80 m od osi kolnika prema nioj strani tunela (u sredini nie prometne trake). Odvodnja kolnika vri se sistemom upljeg rubnjaka (uplji rubnjak s kontinuiranim horizontalnim otvorom, to se pokazalo kao rjeenje koje najbre odvodi tekuinu s kolnika) koji skuplja vodu s povrine kolnika i preko sifonskih ispusta (sifonski ispusti se rade sa potopljenom pregradom kako bi se sprijeilo irenje vatre kanalizacijom) pomou poprenih PVC cijevi promjera 200 mm odvodi ju dalje do revizijskih okana kanalizacije. Na bokovima tunela predviena je drenana (tip kao RAUDRIL) cijev promjera 160 mm za prikupljanje brdskih voda i njihovo odvoenje u centralnu kanalizaciju, a za reviziju i dostup do bonih drenanih cijevi predviene su nie u kojima e se smjestiti reviziona okna za drenau. Raspored okana dan je u situaciji odvodnje. Iz navedenih revizionih okna radi se ispust u reviziono

okno kanalizacije PVC cijevima promjera 160 mm. Maksimalni projektirani razmak izmeu revizijskih okana je 50 metara. Ukoliko se tijekom iskopa pojavi vea koliina koncentriranih dotoka vode, iste je potrebno kaptirati te na taj nain prikupljenu vodu ispustiti na prigodno mjesto unutar tunela (pilja ili slino) ili je posebnim cjevovodom izvesti izvan tunela te ispustiti u okolni teren vodei rauna o mjestu isputanja. Nain kaptiranja kao i nain isputanja tako prikupljene vode potrebno je definirati u izvedbenom projektu , a nakon to se nakon iskopa ustanove stvarne koliini dotoka. Manje koliina dotoka vode se kaptiraju i sprovode u drenau u bokovima tunela. Predvieni razmak sifonskih ispusta je cca. 120 metara na mjestima gdje je uzduni nagib nivelete 2,99 %, dok je za manje uzdune padove predviena ugradnja sifonskog ispusta na svakih cca. 90 metara. Raspored sifonskih ispusta prikazan je u situaciji odvodnje. Revizijska okna u rasporeena su na max. udaljenosti od 50 m i izvode se kao monolitne graevine od armiranog betona C 25/30, sa armiranobetonskom montanom ploom i lijevano eljeznim poklopcem promjera 600 mm, nosivosti 400 kN. Poklopac mora imati mogunost fiksiranje. Glavna kanalizacija i reviziona okna trebaju se izvesti nepropusno, to se kontrolira u skladu s normom HRN EN 1610 od strane ovlatenog laboratorija. INENJERSKO GEOLOKE KARAKTERISTIKE TERENA U TUNELU Za potrebe projektiranja trase i samog tunela, vrena su geoloka i geomehanika istraivanja. U sklopu terenskih istraivanja izvreno je inenjerskogeoloko kartiranje, geofiziki istrani radovi, istrana buenja i laboratorijsko ispitivanje uzoraka stijenskog materijala. Analiza raspoloivih podataka dobivenih terenskim i laboratorijskim ispitivanjima prikazani su u zasebnim projektima, Mapa G-16 GEOTEHNIKI ISTRANI RADOVI - PREGLED GEOTEHNIKIH ISTRANIH RADOVA ZA TUNELE NA GLAVNOJ TRASI i mapa G-29-1 GEOTEHNIKI PROJEKT TUNEL MALI PROLOG. U prilozima 2. Do 6. Prikazani su tipovi podgrada koje je projektant predvidio u tunelu

OPREMA TUNELA Tunel je opremljen potrebnom signalizacijom i opremom za sigurno odvijanje prometa. U tunelu je predviena prisilna uzduna reverzibilna ventilacija, koja je definirana posebnim projektom. Rasvjeta tunela, sa svim potrebnim napajanjima je predviena i rijeena u posebnim projektima. Posebnim prometnim projektom rijeena je signalizacija u tunelu. Vatrodojava i vatrozatita tunela rijeena je posebnim projektima. Popreni prolazi U tunelu Mali Prolog predviena su 2 poprena prolaza, rasporeenih na svakih cca. 370 m duljine tunela. Od navedena 2 prolaza, prvi je prolaz za interventna vozila, a drugi je prolaz za vozila s zaustavnim niama. 1.) Popreni prolaz za interventna vozila U tunelu Mali Prolog predvien je 1 popreni prolaz koji omoguava prolaz interventnih vozila, kao i evakuaciju pjeaka iz jedne u drugu tunelsku cijev. Navedeni prolaz nalazi se u km 4+658,00 desne tunelske cijevi, odn. 4+681,00 lijeve tunelske cijevi. Projektirani prolaz za interventna vozila

omoguava smjetanje slobodnog profila irine 380 i visine 370 cm. Popreni presjek prolaza je iz tehnolokih razloga odabran istovjetno glavnim tunelskim cijevima. Na sredini prolaza nalazi se vatrootporna pregrada sa ugraenim vratima ijim se otvaranjem ostvaruje zahtijevani svijetli profil za prolaz interventnih vozila od 360 x 350 cm. Sa svake strane velikih vrata predviena su zaokretna vrata za evakuaciju pjeaka za svaki smjer posebno i ugrauju se radi mogunosti evakuacije iz jedne cijevi u drugu cijev. Vrata treba izvesti prema detaljima proizvoaa vrata uz uvjete koji su navedeni dalje u projektu. 2.) Popreni prolaz za vozila s zaustavnom niom U tunelu Mali Prolog predvien je 1 popreni prolaz koji omoguava prolaz vozila, kao i evakuaciju pjeaka iz jedne u drugu tunelsku cijev. Navedeni prolaz nalazi se u km 5+025,00 desne tunelske cijevi, odn. 5+060,572 lijeve tunelske cijevi. Nasuprot poprenom prolazu za vozila projektirana je i zaustavna nia koja je dimenzija definiranih austrijskim smjernicama RVS, koje su: irina nie 3,0 m, duljina nie 40,0 m. Projektirani prolaz za vozila omoguava smjetanje slobodnog profila irine 520 i visine 460 cm. Na sredini prolaza nalazi se vatrootporna pregrada sa ugraenim vratima ijim se otvaranjem ostvaruje zahtijevani svijetli profil za prolaz interventnih vozila od 500 x 450 cm. Sa svake stranu velikih vrata predviena su zaokretna vrata za evakuaciju pjeaka za svaki smjer posebno i ugrauju se radi mogunosti evakuacije iz jedne cijevi u drugu cijev. Za oba prolaza, svi elementi moraju zadovoljavati po pitanju zahtijevane poarne otpornosti 90 minuta, kao i otpornosti na boni udar nastao uslijed prolaza vozila kroz vozni prostor glavne cijevi. Pjeaka vrata obojiti u zelenu boju na strani smjera evakuacije.

PORTALNA GRAEVINA I ZATITA PREDUSIJEKA Portali svojim rjeenjem udovoljavaju terenskim uvjetima, estetskim zahtjevima, kao i zahtjevu minimalne devastacije terena uz to bolje uklapanje u okoli. Takvo kompleksno sagledavanje problema daje raznolikost u pristupu rjeavanja i mogunostima oblikovanja portala i portalnih zona. Predviena duljina ulaznih portalnih graevina je 12,0 m, a izlaznih portalnih graevina je 6,0 m. Portalnu graevinu treba izvesti u skladu s nacrtima, kao izvuenu graevinu iz tunelske cijevi. Zatita ela predusjeka i mjere stabilizacije ela dane su u Geotehnikom projektu trase. Portalna graevina se izvodi od armiranog betona C 30/37. Debljina obloge iznosi min. 60 cm. Potrebna armatura prikazana je u statikom proraunu koji je dio graevinskog projekta. Hidroizolaciju portalne graevine potrebno je izvesti na mjestu gdje se cijev djelomino prekriva kamenim eonim zidom. Iznad oba ulazna (juna) predusjeka predvien je zatitni jarak duljine 220 m koji titi navedene predusjeke od tetnog djelovanja oborinskih voda i njima uzrokovane erozije okolnog tla. ela predusjeka portala obraena su izvedbom eonog zida lica obraenog grubo lomljenim kamenom poloenim u beton C25/30 (suhozid). Zid je lagano armiranim sa Q 196. Visina zida je cca. 4,50 metra od kalote portala, odn. 12,0 m od nivelete kolnika i izvodi na ve osigurano elo predusjeka. U zidu je potrebno je izvesti procjednice od plastinih cijevi ND 100 mm, na mjestima prema projektu ili po uputi nadzornog inenjera, ali ne na veem razmaku od 2 m. pri tome treba paziti da ne doe do oteenja istih, naroito u vrijeme ugradbe betona, kako bi ostale neoteene i potpuna iste. Potrebno je izvesti armirani nadvoj iznad portalne graevine.

BETONSKA KONSTRUKCIJA TUNELA Razrede tlane vrstoe, kao i razrede izloenosti pojedinih konstruktivnih elemenata odredio je projektant u skladu s vaeim normama i pravilnicima. Obloga tunela se izvodi od betona C 25/30 minimalne debljine 30 cm i u pravilu je ne armirana, osim na mjestima nia i podruja tunela u V kategoriji gdje je potrebno ugraditi konstruktivnu armaturu. Koliinu armature odrediti e se nakon iskopa i postavljanja primarne podgrade prema stvarnom stanju. Takoer, potrebno je armirati portalne kampade u duini od minimalno dvije kampade od 12 metara te se iste izvode betonom C 30/37. Ulazne dijelove tunela potrebno je armirati u duini dok visina nadsloja ne prijee 10 metara, te e se te zone odrediti po iskopu portalnih zona tunela. Kampade tunela u V kategoriji stijenske mase izvode se od betona C 30/37. Nadalje, potrebno je armirati kampade unutar kojih se nalaze spojevi sa poprenim prolazima. Popreni prolazi se armiraju u podruju spoja sa glavnom cijevi u duljini minimalno 3 metara, a koji se izvode kao jedna kampada. Obloga tunela u zaustavnim niama je minimalne debljine 40 cm i izvodi se betonom C 30/37 te ju je potrebno armirati. Potrebno je armirati konstruktivnom armaturom nie za smjetaj revizionih okana bonih drenaa, te tunelsku oblogu oko istih konstruktivnom armaturom minimalno 1,5 metra u podruju oko otvora nie. Nie za smjetaj ureaja elektroinstalacija, SOS nie, hidrantske nie te vatrodojavnu niu potrebno je armirati konstruktivnom armaturom. Ukoliko se prilikom iskopa tunela pojave vee odvale, pilje, dimnjaci ili slini objekti, u tim zonama potrebno je ugraditi armaturu u sekundarnu oblogu. Koliinu i poziciju ugradnje armature usuglasiti s projektantom, a na temelju realnog stanja zateenog po sanaciji takve situacije. Kod dijelova unutar tunela armiranih konstruktivnom armaturom predvien je zatitni sloj armature od 5 cm. Pri postavljanju armature nije dozvoljeno probijanje i oteivanje sloja hidroizolacije. Iako je Analiza i dimenzioniranje konane obloge je pokazala da beton C 25/30 zadovoljava uvjete mehanike otpornosti i stabilnosti, odreeni dijelovi tunela se izvode iz betona C 30/37 zbog trajnosti betonske konstrukcije.

Prema Tehnikom opisu koji je sastavni dio graevinskog projekta, a koji je napisao mr.sc. Ivan Mustapi, dipl. ing. gra., saeo i prilagodio Darko Badovinac, mag.ing.aedif.

PRILOG 1.

PRILOG 2.

PRILOG 3.

PRILOG 4.

PRILOG 5.

PRILOG 6.