EKONOMSKI FAKULTET ZENICAMASTER STUDIJMENADMENT PODUZEA

PREDMET: PODUZETNIKI MENADMENT

TEMA: ULOGA I ZNAAJ MALIH I SREDNJIH PODUZEA U BiH

Mentor : Rifet ogiStudent: Ivan ZirdumIndeks II-204/14

Zenica, februar 2015.

7

SADRAJ:

UVOD:21.DEFINICIJA MALIH I SREDNJIH PODUZEA32. MALA I SREDNJA PODUZEA U ZEMLJAMA U RAZVOJU53. MALA I SREDNJA PODUZEA U BOSNI I HERCEGOVINI94. ZAKLJUAK:155. LITERATURA:166. TABELE, SLIKE i GRAFICI17

UVOD:

Nae drutvo je suoeno sa mnogim problemima koje je mogue podijeliti u sljedee grupe: Posljedice ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini Funkcionisanje drave i njenih entiteta Uspjeno integrisanje u novi globalizovani svijet Dinamiziranje privrednog razvojaPrema visini nacionalnog dohotka po stanovniku, nae drutvo se nalazi na predposljednjem mjestu u grupi zemalja u tranziciji. Siromatvo i izraena nezaposlenost sami po sebi ine ogroman problem koji oteava rjeavanje i svih ostalih problema u privredi i drutvu. U aktivnostima na rjeavanju prisutnih problema u privredi i drutvu dominantna je afirmacija: Privatnog sektora Poduzetnitva Malih i srednjih poduzea (MSP)Danas su veoma prisutna miljenja da su poduzetnitvo i mala i srednja poduzea osnovni i najznaajniji faktor rjeavanja brojnih problema. Poduzetnitvo i MSP imaju veliki znaaj za rjeavanje problema nezaposlenosti, uspjenosti poslovanja i privredni razvoj drutva. Sve ovo upuuje na potrebu kljunih faktora i subjekata razvoja nae ekonomije i mjesta poduzetnitva te malih i srednjih poduzea u razvoju nacionalne ekonomije.

1.DEFINICIJA MALIH I SREDNJIH PODUZEA

Postoje razliite definicije malih i srednjih poduzea. U Velikoj britaniji mala poduzea se definiu kao subjekti koji imaju do 200 zaposlenih. U Francuskoj mala poduzea zapoljavaju od 6 do 50 radnika, odnosno do 100 ili 200 zaposlenih, dok srednja poduzea zapoljavaju od 50 do 500 radnika. U Njemakoj se kod ove, pored broja zaposlenih, u obzir uzima i visina godinjeg prihoda poduzea.Prema odredbama Europske unije, mala i srednja poduzea imaju manje od 250 zaposlenih, godinji promet manji od 40 miliona EURA i upravljaki su nezavisna. Mala i srednja poduzea, prema definiciji OECD a, imaju manje od 500 zaposlenih ali se u svakoj zemlji ostavlja prostor da se ovaj broj povea ili smanji, zavisno od specifinosti privredne strukture ali i razvijenosti zemlje. Prema definiciji ove organizacije mikropreduzea imaju od 1do 4 zaposlena, vrlo mala preduzea zapoljavaju od 5 do 19 radnika, mala imaju 20 do 99 zaposlenih, dok srednja poduzea zapoljavaju od 99 do 500 radnika.Ameriki komitet za privredni razvoj definisao je etiri uslova za pripadnost MSP sektoru: [footnoteRef:2] [2: Sheedy E.:Start and Run Home Based Business, self. Council LtD., 2001, str. 32]

Vlasnitvo i kontrola nad poduzeem nalazi se u rukama vlasnika Kapital pribavlja pojedinac ili grupa ljudi Poslovi poduzea su lokalni i ne dominiraju Po obimu prodaje poduzee mora da bude malo u poreenju s najveim poduzeima u istoj oblasti poslovanjaTakoder postoje i problemi kod definisanja malih i srednjih posuzea. Pozitivna legislativa Bosne i Hercegovine ne sadri definiciju malih i srednjih poduzea na dravnom nivou. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je krajem 2004. Pokrenulo inicijativu za definiranje koncepta MSP na nivou drave, vjerovatno u formi okvirnog zakona koji bi regulirao ovu oblast. [footnoteRef:3] [3: Analiza intervencija i nedostataka SME u BiH, USAID, 2004,]

Meutim na niim nivoima administracije ( entiteti, Distrikt Brko, kantoni i optine ) u upotrebi su razliite definicije MSP sektora.Preciznije odreivanje MSP-a se pojavljuje nakon 2001. Godine kao razultat pomjeranja fokusa donatorske zajednice na probleme ekonomskog razvoja u vezi intervencije Kancelarije Visokog predstavnika u oblasti ekonomije. [footnoteRef:4] [4: Slubeni glasnik, BiH, 1999-2004,]

U Federaciji Bosne i Hercegovine je u opticaju prednacrt Zakon o podsticaju razvoja male privrede koji uvaava preporuke Europske komisije o definiciji mikro, malih i srednjih poduzea. [footnoteRef:5] [5: Slubene novine Federation BiH, 1999-2004,]

U Republici Srpskoj je od 2002. Godine na snazi Zakon o podsticanju razvoja malih i srednjih poduzea koji slijedi definicije iz Euroske komisije, mjeren brojem zaposlenih i veliine poduzea mjeren godinjim prihodom. U okolnostima nedovrene privatizacije bie teko u praksi primijeniti kriterij neovisnosti poduzea. [footnoteRef:6] [6: Slubeni glasnik, Republika Srpska, 1999-2004]

Inicijativa Europske unije za kreiranje poslova pod nazivom Sredstva brzog djelovanja definira korisnike kao: Mala i srednja poduzea koja su ve uspostavljena i imaju manje od 20 zaposlenih Poslovni ljudi koji razmatraju pokretanje biznisaKorisnici nepovratnih sredstava moraju imati kapacitete da uposle izmeu 4 i 20 radnika, a da u isto vrijeme zadre postojee. Novoformirana poduzea uspostavljena uz podrku nepovratnih sredstava i tehnike pomoi imaju obavezu da prime minimalno 4 a najvie 20 novih uposlenika.U okolnostima privatizacije kakva trenutno postoji u praksi u bosni i Hercegovini, logino je da se poduzea koja nisu potpuno privatizovana izuzmu iz kategorije MSP. Ne bi bilo logino da politika razvoja i podsticaja malih i srednjih poduzea bude usmjerena prema privrednim subjektima u kojima drava ima udio u vlasnitvu.

2. MALA I SREDNJA PODUZEA U ZEMLJAMA U RAZVOJU

Drave, u kojima se sprovodi transformacija drutva prema trinoj ekonomiji nazivaju se zemljama u razvoju. Tu se nalazi 27 zemalja: Albanija, Jermenija, Azerbejdan, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, eka Republika, Estonija, Gruzija, Maarska, Kazahstan, kirgigstan, Letonija, Litvanija, Poljska, Moldavija, Rumunija, Ruska Federacija, Srbija, Crna Gora, Slovaka, Slovenija, Tadikistan, Makedonija, Turkmenistan, Ukrajina i Uzbekistan. [footnoteRef:7] [7: Small and medium sized enterprises in countries in transition, United nations economic commission for Europe, 2006.]

Politika i ekonomska transformacija bilo koje zemlje u razvoju jeste kreiranje privatnog sektora, razvoja poduzetnitva i kreiranje malih i srednjih poduzea. MSP stimulie transformaciju drutvenog i dravnog u privatno vlasnitvo, budui da mala i srednja poduzea u privatnom vlasnitvu fleksibilnija i mogu se bre prilagoditi promijenama na tritu.Ona generiu zaposlenost, utiu na razvoj i poveanje izvoza i trgovine. Takoder MSP zauzimaju znaajno mjesto u inovacijama, kao i poslova visokih tehnologija. Zahvaljujui njihovoj fleksibilnosti inovativnosti mnoga postaju velika poduzea.Strateka vanost MSP ogleda se u sljedeem: Razvoj MSP a pomae u restrukturiranju velikih neefikasnih poduzea MSP ublaavaju monopolski uticaj velikih poduzea i kompanija nudei konkurentnu robu i usluge Osnovna karakteristika malih poduzea je da proizvode za domae triteRazvoj poduzetnitva u zemljama u tranziciji moe se klasifikovati u tri glavne grupe: [footnoteRef:8] [8: Antal Szabo, The development of the SME sector in the countries in transition and emerging market economies in the UNECE region]

Drave brzog rasta, koje ukljuuje 8 zemalja koje su od 01.05.2004. lanovi EU, ukljuujui eku, Poljsku, Slovali i Maarsku, Sloveniju i 3 baltike zemlje Estoniju, Litvaniju i Letoniju i Hrvatsku.

Drave srednjeg nivoa tranzicije koje ukljuuju Bugarsku i Rumuniju, kao i Kirgistan, Uzbekistan i Rusku Federaciju.

Drave sporog razvoja, sa najmanjim djelovanjem njihovih vlada na razvoj MSP sektora i poduzetnitva. To su: Bosna i Hercegovina, Albanija, Azerbejdan, makedonija, Jermenija, Srbija, Crna Gora.

Vlade mnogih ovih zemalja su se na poetku i u procesu razvoja suoile sa socijalnim problemom rasta nezaposlenosti. Mnoge zemlje u razvoju, pogotovo zemlje centralne Europe prepoznale su znaaj MSP a.Dosadanja iskustva tih zemalja pokazala su sljedee: [footnoteRef:9] [9: uri Z., Menadment malih i srednjih preduzea, Ekonomski fakultet, Pritina, 2004.]

MSP su generatori ekonomskog razvoja Mnoge zemlje u tranziciji smatraju da je razvoj MSP vaan element u procesu reformi, vlade se radije bave pitanjem privatizacije u odnosu na poduzetnitvo i MSP. Postoji opasnost da se privatizacija vidi kao cilj ekonomske transformacije, umjesto da to samo bude instrument da bi ekonomija bila mnogo efikasnija kroz privatno vlasnitvo Zemlje u razvoju nemaju rijeenu zakonsku regulativu, imaju pgranieno razumijevanje poduzetnitva, manjak finansijskih mogunosti. to predstavlja veliki problem u formulisanju prihvatljive politike za MSP Za razliku od veine zemalja u razvoju u jugoistonoj Europi tek slijedi da se osmisli politika za razvoj MSP a ( Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija )

Moemo navesti deset podruja znaajnih za poboljanje poslovnog okruenja za vlade zemalja u razvoju, a to su: Struno obrazovanje i obuka zaposlenika Povoljniji i bre zapoinjanje biznisa Efikasnije zakonodavstvo i propisi Raspoloive sposobnosti Poreski sistem i finansijska pitanja Jaanje tehnolokih kapaciteta u malim poduzeima Modeli uspjenog tehnolokog poslovanja Razvoj jaeg i efikasnijeg predstavljanja interesa MSP na nacionalnom nivou

U tabeli emo prikazati trajanje registracije poduzea u zemljama u razvoju: [footnoteRef:10] [10: FBiH - Federalni zavod za statistiku / FBiH Federal Offi ce of Statistics (2012).]

Redni brojDravaBroj procesaTrajanje ( dana )

1Rumunija528

2Estonija672

3Maarska652

4Litvanija718

5Jermenija1025

6Bugarska1032

7eka Republika1040

8Makedonija1348

9Azebejdan14123

10Ukrajina1534

11Bjelorusija1679

Tabela 1: Trajanje registracije poduzea u zemljama u tranziciji

Kao jednu od znaajnih prepreka za poslovanje i uspjeh malih i srednjih poduzea u veini zemalja u razvoju, poduzetnici obino identifikuju visoka porezna optereenja. Iz tih razloga veina poduzetnika djelimino prelazi u sivu ekonomiju koja je u zemljama u razvoju zastupljena sa 20% do 40% u BDP. Osnovne prepreke breg razvoja MSP sektora moemo svrstati u est glavnih oblasti: Finansijske prepreke Institucionalne prepreke Prepreke konkurentnog trita Prepreke vezane za unutranju organizaciju i rasurse Drutvene prepreke Stepen povjerenja meu poduzeimaIskustva pokazuju da je najbolji nain da se razviju poduzetnitvo i MSP u zemljama u razvoju kada se aktivnosti i pomo integriu na tri hijerarhijska nivoa[footnoteRef:11] [11: Small and medium sized enterprises in countries in transition, United nations economic commission for Europe, 2006.]

Slika 1. Piramida razvoja MSP - a

3. MALA I SREDNJA PODUZEA U BOSNI I HERCEGOVINI

U vlasnikoj strukturi i u strukturi stvaranja drutvenog bruto proizvoda kod oba entiteta uee privatnog sektora ( oko 50% ) nedopustivo je malo u poreenju sa drugim zemljama u razvoju u regionu ( oko 80% u Maarskoj, ekoj, Slovakoj i drugim zemljama ). Drava je jo uvijek najvei poslodavac.Evidentan je dinamian rast broja novonastalih poduzea kod oba entiteta.Poveavanje zaposlenosti u entitetima vezuje se za novoosnovana poduzea. Privatizovana poduzea iz grupe malih i srednjih biljee smanivanje broja zaposlenih.Preko 85% malih i srednjih poduzea u BiH u poreenju sa drugim zemljama u regionu biljei najniu stopu mikropoduzea per capita. Ovdje postoji samo sedam malih i srednjih poduzea na hiljadu stanovnika, dok se taj broj u drugim zemljama kree na nivou od vie desetina.

ABCDE

Albanija18,152,117,812,517,6

BiH7,045,012,027,016,0

Bugarska27,650,828,918,02,3

Hrvatska13,735,07,028,830,0

Rumunija27,463,016,014,96,1

SCG7,847,55,325,821,4

eka85,135,019,923,921,2

Maarska58,926,050,219,93,9

Poljska87,035,825,634,24,4

Slovaka67,743,929,820,65,7

LEGENDA: [footnoteRef:12] [12: Studija dravnih vlasti EBRD-a/EBDR survey of national authorities, EUROPSKA komisija i UN/ECE, 2003.]

A broj MSP na 100 stanovnika B uee MSP u trgovini C uee MSP u uslugama D uee MSP u proizvodnji E uee MSP u drugim aktivnostimaAnaliza pokazuje da je u BiH u poreenju sa drugim privredama u razvoju nedopustivo veliko uee tzv. Neformalnog sektora.Uee neformalnog sektora u drutvenom bruto proizvodu u BiH iznosi preko 34%, dok se u drugim privredama kree oko 30%.Analiza odnosa dobiti i ukupnog prometa pokazuju da oni kod novih poduzea iznose oko 6%, kod privatizovanih oko 20%, kod dravnih poduzea oko 18%, to ukazuje na efikasnost poslovanja privatnog sektora. Sprovedena analiza na temu gubitaa pokazuje da je njihovo uee od 20% ukupnog broja poduzea gotovo isto u svim sektorima vlasnitva.Potrebno je i istai i rezultate analize produktivnosti poduzea po pojedinim kategorijama. Novoosnovana i privatizovana poduzea ostvaruju dvostruko veu produktivnost kapitala u odnisu na dravna.Postoji mnogo slabosti u BiH koje se odnose najvie na pravno okruenje, na institucionalni okvir, kako za razvoj MSP tako i za dobivanje statistikih podataka o MSP u BiH.Vanjske barijere na strani MSP su: [footnoteRef:13] [13: D.Hasi., potencijali malih i srednjih poduzea: izvor ekonomskog progresa bosne i Hercegovine str. 245 - 246]

Postojei pravni okvir nije povoljan za MSP Ne postoji konzistentan zakonski okvir za MSP Trenutno ne postoji nikakva definicija MSP koja je priznata u bilo kojem pravnom okviru u BiH Informacijska tehnologija ne primjenjuje se u administrativnim procedurama Vladine institucije na nivou BiH nemaju jasno odreenu niti definiranu ulogu prema sektoru poduzetnitva i razvoja MSP, a ni ulogu odnosa i naina aktivnosti podrke MSP izmeu nacionalnih i entitetskih ili regionalnih razina Monetarna, kreditna i fiskalna politika jo uvijek je neizgraena i tek su u fazi stvaranja strategija priloagoavanja potrebama i afirmaciji poslovnih subjekata Na razini BiH ne postoji institucionalni okvir za podrku MSP a i na razini entiteta ili distrikta Brko postojee institucije ne zadovoljavaju potrebe i oekivanja MSP.

Sada emo prikazati strukturu MSP u BiH: [footnoteRef:14] [14: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine / Agency for statistics of Bosniaand Herzegovina. ( 2012)]

Broj uposlenihUkupan broj poduzetnika i pravnih lica% u ukupnom broju

1-588.60085,4%

6-106.0505,6%

11-506.9576,7%

51-2502.4372,3%

UKUPNO104.044100%

Tabela 2. Struktura MSP u BiH

Iz podataka se vidi da je u Bosni i Hercegovini najvei broj uposlenih do 5, to ini 85,4%. To je grupa kojoj je potrebna podrka na svim podrujima i na svim razinama.Siva ekonomija predstavlja poseban problem i obuhvata oko 36% ukupne ekonomije u zemlji.Imajui u vidu veliinu stanovnitva i gradova, postoji vie kafia i trgovina nego u veini drugih zemalja u svijetu. Ove se djelatnosti suoavaju sa jakom i mnogobrojnom konkurencijom s niskom marom, tako da veina jedva opstaje i nestaje za nekoliko mjeseci. Dominantni su trgovinski sektori maloprodaje i veleprodaje, pored trgovine moemo navesti preraivake industrije kao to su prehrambene i drvna industrija.Veina preferira trgovine i uslune djelatnosti jer u procesu osnivanja je potrebno manje kapitala za pokretanje biznisa, potrebe za procesima i standardima poslovanja nisu toliko izraene kao u sluaju proizvodnje. Proizvodnja trai vei stepen kvalifikovanog kadra, konkurentnu tehnologiju i opremu a to sve poveava potrebna ulaganja. Zbog nedostatka kapitala i visoke cijene manji je broje preduzea koji se bave proizvodnjom.Ovaj problem e se poeti rjeavati kada drava uspostavi strategiju intenzivnog koritenja resursa kojima raspolae BiH kao to su: energija, ume, voda, poljoprivreda itd ... ovakva bi strategija dovela do poveanja broja MSP u proizvodnji. U BiH postoji razlika izmeu aktivnih i registrovanih poduzea. Poznato je da je registracija poduzea u nekim periodima bila bezuspjena, zato to su mnoga od njih nisu postala samoodriva ili to su propala zbog poslovnog neuspjeha.Najvei uzorci propadanja malih i srednjih poduzea u biH su zbog neizgraenosti poslovne klime i pravnih okvira, nedostatla podrke drave, nedostatak kapitala i nelojalna konkurencija. Takoer razlog propadanja veine novoosnovanih poduzea moe biti i to da su ih osnovali nedovoljno kompetentni strunjaci ili menaderi koji se nisu pripremili ili obuili za voenje vlastitog biznisa. Poduzetniko obrazovanje je veoma bitno, kako na nivou kolovanja, tako i na nivou seminara i slinih vidova edukacije.Posljedice su pojave velikog broja neformalnih biznisa i biznisa sive ekonomije i zapoljavanja na crno. Zbog toga je strategijski pristup veoma bitan jer olakava da biznisi uu u formalnu ekonomiju zato to posjeduju iskustvo i kapital. Reforme u mnogim oblastima su u toku, ali je potrebno uloiti jo mnogo napora da bi se postigla stvarna poboljanja.Grafici koji slijede pokazuju najznaajnije indikatore razvitka okruenja MSP u usporedbi sa drugim zemljama u regiji. [footnoteRef:15] [15: Izvor. World Bank Doing Business in BiH, profil zemlje 2010.]

Grafikon 1: Broj poduzea u Jugoistinoj Europi na 1000 stanovnika

Grafikon 2. Trokovi osnivanja poduzea u % dohotka po stanovniku

Grafikon 3. Vrijeme potrebno za registraciju

4. ZAKLJUAK:

U odnosu na prethodne godine doli je do primijetnog poboljanja u BiH u uklanjanju administrativnih prepreka. Unapreivanje poslovne klime pomjerit e se uklanjanjem barijera za stvaranje bolje konkurentnosti domae ekonomije, smanjenje poreskih stopa i jaanja gospodarskog menadmenta, to e dovesti do razvoja malih i srednji poduzea u BiH.Potrebno je privui vie stranih investitora zbog nedostatka domaeg kapitala, ali i zbog brojnih drugih efekata kao to su poveanje zaposlenosti, nove tehnologije, nova trita i poveanje izvoza.Iskustva u upravljanju razvojem MSP-a, njihov broj, pozitivan uticaj na rast drutvenog proizvoda i nacionalnog dohotka, visoko relativno uee zaposlenih MSP u ukupnom broju zaposlenih u visokorazvijenim zemljama, na jednoj strani, i nedostatak finansijskih sredstava i vremena kao najvanijih resursa u naoj zemlji, na drugoj strani, ukazuju da strateki cilj Bosne i Hercegovine treba da bude upravljanje razvojem MSP-a. Drava direktnim i indirektnim mjerama podrke treba da pozitivno utie na okruenje MSP-a, kako bi se obezbijedilo ispunjenje naprijed definisanog stratekog cilja. Okruenje za MSP predstavlja: drava-vlada, lokalna uprava, privredne komore, univerziteti, instituti, razne asocijacije i firme koje se bave konsaltigom, edukacijom i pruanjem drugih vidova pomoi. Mala i srednja preduzea treba da se udruuju u asocijacije i formiraju svoje klubove.Na kraju, moemo rei da je potrebno vie koordinacije izmeu svih institucija i projekata da bi se poveala efikasnost institucija u budunosti, i da bi se maksimizirala saradnja u raznim oblastima u kojima se intervenie ili se pokreu nove inicijative.

5. LITERATURA:

1. Sheedy E.:Start and Run Home Based Business, self. Council LtD., 2001, str. 322. Analiza intervencija i nedostataka SME u BiH, USAID, 2004,3. Slubeni glasnik, BiH, 1999-2004,4. Slubene novine Federation BiH, 1999-2004,5. Slubeni glasnik, Republika Srpska, 1999-20046. Small and medium sized enterprises in countries in transition, United nations economic commission for Europe, 2006.7. Antal Szabo, The development of the SME sector in the countries in transition and emerging market economies in the UNECE region8. uri Z., Menadment malih i srednjih preduzea, Ekonomski fakultet, Pritina, 2004.9. FBiH - Federalni zavod za statistiku / FBiH Federal Offi ce of Statistics (2012).10. Small and medium sized enterprises in countries in transition, United nations economic commission for Europe, 2006.11. Studija dravnih vlasti EBRD-a/EBDR survey of national authorities, EUROPSKA komisija i UN/ECE, 2003.12. D.Hasi., potencijali malih i srednjih poduzea: izvor ekonomskog progresa bosne i Hercegovine str. 245 24613. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine / Agency for statistics of Bosnia and Herzegovina. ( 2012)14. Izvor. World Bank Doing Business in BiH, profil zemlje 2010.

6. TABELE, SLIKE i GRAFICI

1. Tabela 1. Trajanje registracije poduzea u zemljama u tranziciji2. Slika 1. Piramida razvoja MSP - a3. Tabela 2. Struktura MSP u BiH4. Grafikon 1: Broj poduzea u Jugoistinoj Europi na 1000 stanovnika5. Grafikon 2. Trokovi osnivanja poduzea u % dohotka po stanovniku6. Grafikon 3. Vrijeme potrebno za registraciju