uloga principa energetske efikasnosti -...
TRANSCRIPT
ULOGA PRINCIPA
ENERGETSKE EFIKASNOSTI
U SAVREMENOM DRUŠTVU
M.Sc. Ivana Jelić
Ekonomsko poslovni forum Evropskog pokreta u Srbiji
27. novembar 2015.
Energetska efikasnost (EE)
Energetska efikasnost podrazumeva niz mera koje se preduzimaju u cilju smanjenja potrošnje energije, a koje pri tome ne narušavaju uslove komfora rada i života
Energetska efikasnost nije jednostavna mera štednje energije, jer štednja uvek podrazumeva određena odricanja, dok efikasna upotreba energije nikada ne narušava uslove komfora
Princip energetske efikasnosnosi bazira se na dva moguća značenja: uvećanje korisnog dejstva uređaja ili procesa
određene mere i ponašanja
Najčešće mere koje se preduzimaju u cilju smanjenja gubitaka energije i povećanja eneregetske efikasnosti su: zamena neobnovljivih izvora energije obnovljivim,
zamene energetski neefikasnih potrošača efikasnijim,
izolacija prostora koji se greje ili hladi i zamena stolarije,
ugradnja mernih i regulacionih uređaja i sl.
Zašto EE – smanjivanje količine
fosilnih goriva Danas je nemoguće zamisliti svet bez struje, grejanja, automobila,
drumskog i avio-transporta... ono što im je zajedničko su fosilna goriva – ugalj i nafta, odnosno naftni derivati mazut, benzin, dizel, kerozin itd.
Glavni izvori primarne energije do 2013. god. su praktično fosilna foriva
Zašto EE – povećanje potrošnje
energije Zanimljivo je da su najveći potrošači, respektivno, visokogradnja,
pa saobraćaj i transport i, tek na kraju, industrija
Zašto EE – klimatske promene
Klimatske promene – uvećanje srednje temperature svih sfera na planeti (prvenstveno atmosfere, pa hidrosfere i litosfere)
Zašto EE – „Efekat staklene bašte“
Efekat staklene bašte predstavlja povećanje srednje temperature zemljine i vodenih površina, kao i prosečne temperature vazduha
To je posledica poremećaja energetske ravnoteže između količine sunčevog zračenja koje ove površine i atmosfera prime i onog koji u vidu infracrvenog zračenja (toplote) emituju nazad u svemir
Ovoj pojavi najviše doprinose tzv. gasovi staklene bašte (ugljen-dioksid, metan, azot-dioksid i sl.), jer njihovi molekuli apsorbuju ovo zračenje i praktično zarobljavaju toplotu u atmosferi
Pretpostavlja se da bi udvostručavanje koncentracije samo ugljen-dioksida moglo da podigne srednju dnevnu temperaturu čak za 3°C
Negativna posledica ovog efekta je direktan uticaj na živi svet na planeti, kroz:
promenu klime,
podizanje nivoa mora,
smanjivanje ledenog pokrivača,
učestalije šumske požare i
razne ekonomske posledice
Gasovi staklene bašte
Carbon Footprint
Carbon Footprint - Neto iznos emisije gasova sa efektom staklene bašte izražen po ekvivalentu CO2
Podatak da sagorevanje samo jednog kilograma najprostijeg
ugljovodonika, metana, po stehiometrijskoj jednačini:
CH4 + 2O2 → CO2 + 2H2O + Qo
stvara, pored vodene pare, čak 2,75kg ugljen-dioksida, i to
najzastupljenijeg gasa staklene bašte, koji čak nije ni otrovan,
sasvim je dovoljan za ilustraciju ozbiljnosti situacije
Neophodno je napomenuti da je prirodni efekat staklene bašte bitan
za održanje života na Zemlji, jer bi bez njega prosečna temperatura
na bila -19°C, a ovako je oko 15°C
Međutim, u sadašnjem svetu ravnotežni proces je poremećen i
proces se daleko više odvija u jednom smeru – pristizanje i ostanak
toplote u atmosferi
Drugačije teorije i predikcije
Prema nekim studijama, bez obzira na to koliko zaliha fosilnih goriva na planeti Zemlji postoji, i pre nego što se potroše (do ¼ zaliha), dostići će se limit podizanja srednje temperature atmosfere od oko 5°C nakon čega nema povratka - promene su ireverzibilne i život kakav poznajemo u takvim uslovima neće biti moguć
S druge strane, postoji određeni broj naučnika koji osporavaju teoriju globalnog zagrevanja kao posledicu emisije gasova staklene bašte i nude alternativna objašnjenja, bilo u obliku promena sunčeve aktivnosti, prirodnih procesa na Zemlji ili procesa u svemiru - ledena doba
Teorija Milutina Milankovića
Najpotpuniju teoriju, koja poslednjih godina dobija sve snažniju podršku u merenjima izotopskog sastava geološkog materijala izložio je Milutin Milanković 1920. god.
Prema ovoj teoriji do pojave ledenih doba dolazi zbog precesije Zemlje zbog čega se ugao ose rotacije Zemlje neznatno menja u odnosu na ravan njene orbite oko Sunca
Zbog male promene ugla menja se i osunčanost Zemljine površine, te leta postaju malo hladnija, za stepen-dva, a zime isto toliko toplije
Na geografskoj širini od 60 stepeni to je dovoljno da se zimski snegovi preko leta potpuno ne istope, a isto tako da u neznatno toplijim zimama bude više padavina
Ukupni efekat je da se snegovi sa planina polako spuštaju u doline i vremenom potpuno pokriju veći deo umerenog klimatskog pojasa
Pojava je mnogo složenija, jer se istovremeno sa precesijom Zemlje neznatno menja i njena orbita oko Sunca, pa opažena periodičnost pojave ledenih doba nije tako jednostavna
Veličina „Milankovićevog efekta“ zavisi i od razlike između najvećeg i najmanjeg rastojanja Zemlje od Sunca
Godine 1999. pokazano je da varijacija izotopskog sastava kiseonika u sedimentima na dnu okeana zaista sledi Milankovićeva predviđanja
Energetska efikasnost kao
preventivna mera Energetska efikasnost se može shvatiti i kao preventivna mera
Obnovljivi i nekonvencionalni izvori energije još uvek imaju visoke cene samih tehnologija, pa i visoke cene proizvedene električne energije iz istih
Još uvek, osim hidroenergije, nisu u mogućnosti da ispune sve veće potrebe za električnom energijom u svetu Npr., u narednih 25 godina sa ovakvim tempom razvoja tehnologije, Kini će biti potrebno
5 puta više energije nego celom svetu zajedno!
Energetska efikasnost –
potreba i obaveza današnjice
Evropska komisija usvojila je tzv. 20/20/20 ciljeve, (European 20-20-20 Targets) koji predstavljaju energetske ciljeve za 2020. god., a to su: smanjenje emisije CO2 za 20% (ili čak 30%) u odnosu na nivo iz
1990. god.,
20% uvećanja korišćenja energije, na osnovu potrošnje, iz obnovljivih izvora i
povećanje od 20% energetske efikasnosti
Republika Srbija, takođe, se obavezala navedenim ciljevima
Ono što jeste ispunjeno je korišćenje obnovljivih izvora energije, s obzirom da skoro 30% el. energije Republika Srbija proizvodi u, pretežno, hidroelektranama
Energetska efikasnost ili
čekanje predikcija naučne elite? Kako je energetska efikasnost u Srbiji i okolnim zemljama mala u odnosu
na razvijene zemlje zapadne Evrope, važno je istaći da se sa svakim korakom ka rešavanju ovog problema može učiniti mnogo
Primena ovog principa moguća je na skoro svim poljima, od proizvodnje električne energije, preko drugih industrijskih grana, građevinskih objekata do samih krajnjih korisnika – domaćinstava
Ono što je svakako važna odlika je i ušteda, posebno ukoliko se na početku izrade nekog projekta princip EE ukalkuliše u troškove
Povećanje stepana iskorišćenja bilo kog termodinamičkog procesa, zapravo je povećanje energetske efikasnosti
Kao pozitivni primeri mogu da posluže: razvoj toplotnih pumpi za grejanje/hlađenje koje troše mnogo manje energije
nego što je proizvode koristeći toplotu spoljnog vazduha, vode ili zemlje,
upotreba savremene izolacije i zaprivanje prostorija (uz adekvatnu ventilaciju),
upotreba principa eksergetske efikasnosti postrojenja, posebno na zastarelim TE, odnosno u delu postrojenja parnih kotlova gde su gubici najveći, a istovremeno i emisija otpadne toplote