umjetniČke slike iz stare crkve marijina · pdf file281 širokom brijegu sto godina...

281

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

UMJETNIČKE SLIKE IZ STARE CRKVE MARIJINA

UZNESENJA NA ŠIROKOM BRIJEGU

Zelenika, A.Sažetak: Autor obrađuje umjetničke slike iz stare crkve Marijina uznesenja na Širokom Brijegu koje su se sačuvale do našeg vremena. Na temelju dosadašnjih rezultata istraživa-nja, sačuvane dokumentacije, stručne literature i usmene predaje sačuvane desetljećima iz stare crkve do sada su sačuvane: dvije veće oltarske slike i dvije manje. Rađene su u tehnici ulja na platnu. Slike potječu iz Italije a vremenski su nastale od XVII. do sredine XIX. stoljeća. Slike se sada nalaze izložene u Riznici Franjevačke galerije Široki Brijeg.

Ključne riječi: slike, prva crkva, Široki Brijeg.

Podatci o autoru: mr. sc. Zelenika, A.[nđelko], viši stručni suradnik, Ive Zelenike 15, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina

Anđelko Zelenika

282 POVIJEST UMJETNOSTI

THE PAINTINGS FROM THE OLD CHURCH OF THE

ASSUMPTION OF BLESSED VIRGIN MARY

IN ŠIROKI BRIJEG

Zelenika, A.

Abstract: In this article, the author treats paintings from the old church of Assumption of Virgin Mary in Široki Brijeg that have been saved up to this date. On the basis of former research results, existing documents, expert literature and oral tradition kept for decades, two larger altar paintings and two smaller ones from the old church have been saved up to now. They were made with the technique of oil on canvas. The paintings come from It-aly, and temporally they were created between the 17th and the middle of the 19th century. The paintings are now exhibited in the treasury of the Franciscan Gallery in Široki Brijeg.

Key words: paintings, the fi rst church, Široki Brijeg.

Author’s data: M. Sc. Zelenika, A.[nđelko], senior expert associate, Ive Zelenike 15, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina

283


UvodTijekom svog dugog postojanja na ovim našim nemirnim prostorima i vrlo bur-nim povijesnim vremenima uvjeti živo-ta hrvatskog naroda i njegove Katoličke Crkve - lučonoše vjere, nacionalne misli i kulture - bili su vrlo teški. Kršćanskom puku zapadne Hercegovine, i ne samo njemu, u dugom osmanskom razdoblju bilo je teško živjeti i uopće opstati, dok je njihovim dušobrižnicima stoljećima bilo još i teže jer su “svoju glavu nosili u torbi”.

I pored svih nedaća i poteškoća kon-tinuitet suradnje, potpore i utjecaja sre-dišnje matice kršćanskog Rima prema Katoličkoj Crkvi na našim prostorima nikada nije prekidan. U tome je bilo uvijek čvrste vjere, snage, nadahnuća i nade da će jednoga dana našu Crkvu i njen narod obasjati svjetlo slobode i is-povijedanja kršćanske vjere.

Nakon dugog vremena, tek od sre-dine XIX. stoljeća uvjeti za podizanje katoličkih crkava u Hercegovini bili su nešto povoljniji. Na temelju odo-brenja Sv. Stolice iz Rima (6. II. 1844.) za gradnju crkve i samostana na Širo-kom Brijegu, turskog fermana izda-tog u Carigradu (između 13. i 20. X. 1845.), te bujruntije i murasele izdatih od turskih vlasti u Mostaru (5. i 13. I.

1846.) otpočela je gradnja crkvenih objekata.1

Prema odobrenju turskih vlasti i sa-čuvanom tehničkom planu tlocrta, sta-ra crkva Marijina uznesenja na Širokom Brijegu bila je jednobrodna građevina s polukružnim svetištem ukupne dužine 19,88 m i širine 10,20 m.2

Nabava crkvenih umjetnina

U tijeku gradnje crkve u širem okruže-nju Hercegovine teško se moglo nabavi-ti prijeko potrebne umjetnine za funk-cioniranje budućeg sakralnog objekta. Nadležne crkvene vlasti i graditelji crkve već tada su tražili najpogodniji način da ovaj problem uspješno riješe. Zbog znatnih fi nancijskih troškova ve-zanih za gradnju crkve i samostana na Širokom Brijegu, skromnijih materi-jalnih mogućnosti franjevaca u Herce-govini te općeg siromaštva katoličkog življa sredinom XIX. st. jedini način za dobijanje pomoći bio je odlazak u Ita-liju i zapadne katoličke zemlje u cilju prikupljanja milodara. Jedino se tako u ono doba moglo doći do novčane i druge pomoći kao i crkvenih predmeta i drugih umjetnina.

Početkom godine 1846. hercegovački franjevac fra Filip Ćorić odlazi u zapad-

1 Nikić, A., Crkva na Širokom Brijegu, Saraje-vo, 1976., str. 4.

2 Isto, str. 29.

Anđelko Zelenika


Gospa pri molitvi

Sv. Franjo u zanosu

Gospa žalosna

Gospa sa sv. Ivanom od Križa i sv. Terezijom

285


noeuropske zemlje prikupljati pomoć i milodare za potrebe hercegovačke fra-njevačke misije. Njega su u istoj misiji slijedili i drugi franjevci koji su na du-gim putovanjima nailazili na razne po-teškoće, ali i velikodušnost pojedinaca i samostanskih zajednica.

Nakon dogovora s našim crkvenim predstavnicima zajednica Kapucina iz Italije poslala je svog člana Mattea Lorenzonija, arhitekta koji je bio anga-žiran od 1863. do 1867. g. na izradi cr-kvenih planova i projekata na Širokom Brijegu i Mostaru kao i izgradnji dvaju mostova na rijeci Lištici i Mladima u Ljubuškom kraju.3

Umjetničke slike iz stare širokobriješke crkve

Zbog specifi čne teme ovoga priloga koji se objavljuje u povodu 100. obljet-nice nove crkve, pokušat ću širu kul-turnu javnost upoznati sa sačuvanim umjetninama iz stare crkve uznesenja bl. Djevice Marije na Širokom Brijegu.

Na osnovi dosadašnjih stručnih istraživanja, sačuvane dokumentacije,

3 Isto, str. 5. Prema podatcima Đure Baslera, na molbu fra Petra Bakule “kapucini šalju Mattea Lorenzonija iz Vicenze u Hercego-vinu da pomogne novoosnovanoj franjevač-koj Kustodiji”. Đ. Basler, Matteo Lorenzoni (1804.-1880.) graditelj franjevačke crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru. Slavische Philologie der Universitat, Bamberg, 1988, str. 370.

Anđelko Zelenika

Christoferus Tasca Bergomen F(ecit)/1706

Bezgrješna Marija i sveci


potpisa autora pojedinih umjetnina, kazivanja starijih svećenika i onih koji su bili aktivno uključeni na zaštiti i pre-zentaciji kulturno-umjetničkog blaga do našeg vremena sačuvao se relativno malen broj vrjednijih umjetnina religij-skog sadržaja, starog crkvenog namje-štaja i najvjerojatnije nekoliko primjera starih kaleža.

Navedena umjetnička ostavština sa-stoji se od sljedećih predmeta:- “Sv Franjo u zanosu”, oltarska slika

neznanog talijanskog majstora iz XVII. st.

- “Gospa sa sv. Ivanom od križa i sv. Terezijom”, oltarska slika talijanskog majstora iz Bergama u sjevernoj Italiji, s potpisom autora iz godine 1717.

- “Gospa žalosna”, slika neznanog tali-janskog slikara iz XVIII. stoljeća.

- “Gospa pri molitvi” slika neznanog talijanskog slikara iz godine 1848. Sve četiri navedene slike sada se na-laze izložene u Riznici Franjevačke galerije Široki Brijeg.

Umjetničke slike

Sveti Franjo u zanosu, XVII. st., tali-janski majstor, ulje na platnu, 196x123 cm, bez signature.4

4 Katalog izložbe Blago franjevačkih samo-stana Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1988, str. 31, 69.

Na ovoj oltarskoj slici kao glavni mo-tiv predstavljen je sv. Franjo u zanosu kojeg pridržava anđeo velikih krila. Dok je svečev pogled uperen prema nebu, anđelov je okrenut prema sv. Franji ko-jeg je obgrlio objema rukama. Iznad fi -gura u središnjem dijelu slike lebde dva mala anđela. U donjem desnom kutu umjetnik ovog djela naslikao je knjigu zatvorenih korica.

Koloristički najsvjetliji dio slike je gornji dio obnaženog tijela anđela i noga, te glava sv. Fanje i anđeli u gor-njem dijelu slike. Dok je sv. Franjo obu-čen u tamnosmeđi habit, veliki anđeo obučen je u ogrtač ljubičaste boje, a lebdeći mali anđeli obasjani su svijetlo-žutom zlatnom bojom.

Gledano iz retrospektive vremena kada je ova slika nabavljena, najvje-rojatnije poklonjena hercegovačkim franjevcima sredinom XIX. st., ovo sli-karsko djelo onodobno je predstavljalo jednu novinu naročito za puk koji se po prvi put u svojoj sredini i svojoj kršćan-skoj bogomolji susreo s jednom zani-mljivom slikanom religijskom temom. Gledano sa stručnog stajališta općih li-kovnih vrijednosti ovog slikarskog dje-la latinske ikonografi je, može se reći da je ono osrednji produkt majstora svoga vremena i umjetnika koji su zadovolja-vali naručitelje skromnijih kupovnih mogućnosti.

287


Prema sadašnjim saznanjima još uvi-jek nemamo pouzdanih podataka kako je i na koji način nabavljena ova slika za staru širokobriješku crkvu. Na temelju stručne analize ovog likovnog djela iz-vršene 1987. godine u tijeku pripremnih radova za izložbu Blago franjevačkih sa-mostana u Bosni i Hercegovini, ova slika sv. Franjo u zanosu datirana je u XVII. st. i atribuirana talijanskoj slikarskoj školi.

Slika je najvjerojatnije poklonjena hercegovačkim franjevcima koji su u tijeku gradnje crkve i samostana na Širokom Brijegu prikupljali pomoć i milodare u Italiji i drugim europskim zemljama. Ovo možemo potkrijepiti i činjenicom što je na poleđini jedne dru-ge slike, također iz stare crkve, sačuvan natpis iz kojeg se vidi da je poklonjena fra Filipu Ćoriću u Rimu godine 1848.

Prošlo je više od jednog i pol stolje-ća od poklona ove slike, njenog dugog transporta iz Italije do Hercegovine u kojoj je s ljubavlju čuvana za dva svjet-ska rata u kojima se nemilosrdno rušilo i ginulo ali je slika nadživjela sva ta ne-mila događanja.

Poslije dužeg vremena napokon je i ovom umjetničkom djelu poklonje-na dužna pažnja. Zbog ograničenih mogućnosti da se na našem području stručno zaštiti ova oltarska slika, za-hvaljujući osoblju Provincijalata herce-govačkih franjevaca, početkom osam-

desetih godina XX. st. slika Sv. Franjo u zanosu kvalitetno je restaurirao u Spli-tu Filip Dobrošević, slikar konzervator.

Ova slika već duže vremena pred-stavlja vrijedan primjer u fundusu sta-rijih djela latinske ikonografi je u riznici Franjevačke galerije Široki Brijeg.

Gospa sa sv. Ivanom od Križa i sv. Terezijom, talijanski majstor Christo-foro Tasca, Bergamo, 1717., ulje na plat-nu, 203,5×98 cm.5

Među umjetničkim slikama starih majstora koje su se svojevremeno nala-zile u staroj širokobriješkoj crkvi, sada u riznici Franjevačke galerije, posebnu pozornost posjetitelja privlači oltar-ska slika Gospa sa sv. Ivanom od Kri-ža i sv. Terezijom. Značaj ove slike je naročito u tome što se ona nalazila na glavnom oltaru crkve i što je njen au-tor talijanski slikar, za razliku od većine nepoznatih autora, ostavio svoj potpis i godinu kada je nastalo ovo djelo. Sli-ka je većih dimenzija, s gornje strane ovalno završena. Kompozicijski, autor je sliku podijelio u dva dijela. Gornji s dominantnom temom lebdeće Gospe koju pridržavaju dva anđela sa stra-na. U donjoj polovini slike nalazi se u

5 Zelenika, A., Problem konzervacije barokne slike sa Širokoga Brijega, Naše starine, Sara-jevo, 1959, str. 265-268., Katalog izložbe Bla-go franjevačkih samostana BiH, str. 44, 69.

Anđelko Zelenika


sjedećem položaju starac sv. Ivan od Križa, s perom u ruci i knjigom, koji svojim pogledom prati uznesenje Ma-rijino. Pored sv. Ivana nalazi se sv. Te-rezija u stojećem položaju s križem u desnoj ruci i pogledom prema lebdećoj fi guri Marije. Ova redovnica obučena u tamnomodru mantiju osvijetljena je ja-kom svjetlošću svijetlosmeđeg okera na licu, rukama i bijelom okovratniku.

Na četvrtastom postolju u desnom donjem kutu nalazi se slabo vidljiv pot-pis autora slike: Christof Tasca P. 1717. I pored toga što je navedeni potpis ti-jekom vremena osvježavan, vidljive su konture izvorne boje. Na temelju ove signature na slici mogli smo stručnim istraživanjem doći do podatka o pori-jeklu umjetnika, slikarskoj školi kojoj je pripadao kao i vremenu nastanka slike. Prije nepunih pedeset godina, kada sam vršio stručnu analizu ove slike i pripre-me za njenu zaštitu i restauraciju, te konzultaciju s uglednim znanstvenikom dr. Krunom Prijateljem, tada direktorom Galerije starih majstora u Splitu, dobio sam osnovne podatke o talijanskom sli-karu Christoforu Tasci. On potječe iz sjeverne Italije, iz grada Bergama neda-leko Milana. Prema ocjeni navedenog stručnjaka autor slike je osrednji tali-janski majstor. Zanimljivo je da se četiri uljane slike ovog istog autora nalaze u katedrali na Krku, koje tematski prika-

zuju: Posljednju večeru, Krist hrani pet tisuća ljudi, Žrtvu Abrahamovu i Kišu mane.

Na kompoziciji Posljednje večere na-lazi se također slikarev potpis: Christo-fus Tasca Bergamen P. 1706.6

Vrijeme i način nabave slike Gospa sa sv. Ivanom od Križa i sv. Terezijom Ch. Tasce na Širokom Brijegu, kako iz arhiv-skih podataka tako i usmene predaje, još uvijek ostaje nepoznat. Ovo umjetničko djelo nabavljeno je najvjerojatnije oko 1848. godine u tijeku radova na izgradnji crkve i samostan na Širokom Brijegu.

Najviše zasluga za to imao je fra Fi-lip Ćorić, predstavnik hercegovačkih franjevaca, koji je: “Cijele dvije godine obilazio Italiju da sakupi što više bilo crkvenog ruha, bilo novčane pomoći”, 7 ili fra Petar Bakula, graditelj samostana i crkve, koji je tada povremeno također boravio u Italiji.8

Slika je početkom XX. stoljeća prene-sena u samostan kada je na mjestu stare počela gradnja nove crkve.

6 Podatke od dr. Krune Prijatelja iz Splita o sli-karu Ch. Tasci i župnika Grškovića iz Krka o slikama ovog autora čija se djela nalaze u ka-tedrali u Krku dobio sam pismenim putem 1958. godine.

7 Glavaš, fra R., Spomenica 50-godišnjice her-cegovačke franjevačke redodržave, Mostar, 1897., str. 45.

8 Bakula, fra P., Šematizam, prijevod, Mostar, 1970., str. 5o.

289


Prema stručnoj analizi autora ovog pri-loga, koju je objavio prije nepunih pedeset godina pod nazivom Problem konzer-vacije barokne slike sa Širokoga Brijega,9

tadašnje stanje ovog likovnog djela bilo je priličito loše. Na slici je bilo više mehanič-kih oštećenja, dok je njena površina zbog prljavštine i čađe bila potamnjela, a njen pigment oguljen. Na poticaj također au-tora ovoga priloga godine 1960. izvršena je preventivna zaštita, konzervacija i re-stauracija ove slike u Republičkom zavo-du za zaštitu spomenika kulture i prirode u Sarajevu. Zbog ograničenih stručnih i tehničkih mogućnosti kojima je u ono doba raspolagala navedena konzervator-ska radionica, ova slika je ponovo također preventivno konzervirana u tijeku pripre-mnih radova za izložbu Blago franjevačkih samostana u Bosni i Hercegovini održane 1988. g. u Sarajevu i 1988.-1989. u Zagre-bu. Međutim unatoč dvama dosadašnjim opsežnim konzervatorsko-zaštitnim za-hvatima, prijeko je potrebno sliku ponov-no restaurirati u radionici i instituciji koja ima višegodišnje stručno iskustvo u ovoj specifi čnoj vrsti djelatnosti.

Gospa žalosna, talijanski slikar, XVIII. st., ulje na platnu, 50,5 × 41 cm.

Budući da je stara franjevačka cr-kva na Širokom Brijegu bila posvećena

9 Vidi bilješku broj 5.

Anđelko Zelenika

uznesenju Marijinu, i sačuvane umjet-ničke slike koje su se nalazile u toj cr-kvi tematski su vezane za motiv Majke Božje. Portret Madone predstavljen je u liku mlade žene s pogledom prema nebu i bodežom u grudima, simbolom Gospe žalosne. Slikar, kao dobar poznavatelj svoga umijeća, slikarski je motiv riješio znalački. Na tamnoj pozadini slike ističe se lik žene svijetlog inkarnata lica, vrata i skrštenih ruku. Rubac boje staroga zlata prekriva glavu slikane fi gure i izdvaja je iz tamne pozadine slike. Madona je za-ogrnuta plaštem ultramarin boje ispod kojeg se nazire tamnocrvena haljina obrubljena smeđom bojom.

Na temelju likovne analize ovog sli-karskog djela može se zaključiti da je njen neznani autor umjetnik koji je u svoje doba u XVIII. st. bio nešto kvali-tetniji slikar serijske proizvodnje umjet-nina koji su zadovoljavali potrebe crkve kao i jednog dijela vjernika.

I ova uljana slika, kao i ostale tri koje su se svojevremeno nalazile u staroj širo-kobriješkoj crkvi a sada Riznici Franje-vačke galerije Široki Brijeg, nabavljena je na sličan način, u misijskom pohodu franjevaca koji su sakupljali milodare u zapadnoeuropskim zemljama sredinom XIX. st. U Drugom svjetskom ratu ova je slika u manjoj mjeri bila oštećena, točni-je, partizani su je na više mjesta proboli šiljatim predmetom.


U povoljnijim uvjetima druge polovi-ne XX. st. kada se počela voditi sustavna briga o kulturno-povijesnom naslijeđu, sliku Gospe žalosne restaurirao je tako-đer splitski restaurator Filip Dobrošević početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća.10

Gospa pri molitvi, talijanski majstor, 1848., ulje na platnu, 46 × 36,5 cm. Zapis na poleđini: “Le monache Barberine al Padre Fillippo Chiorich Roma 1848.”11

Na slici je predstavljena Madona u liku izuzetno mlade i lijepe žene u skru-šenom činu molitve. Na tamnosmeđoj pozadini slike dominira svijetli inkarnat lica, vrata i ruku slikane žene. Svijetli ru-bac na glavi i gornji dio naborane haljine uokviruju lijepo modeliran portret Ma-done. Kosa je slikana smeđom bojom, haljina intenzivno crvenom. Ova je sli-ka novijeg datuma od ostale tri slike iz stare crkve koje se sada nalaze u Riznici galerije na Širokom Brijegu. Gore nave-deni zapis na poleđini slike najbolji je dokument da su ovu sliku sestre Barbe-rine iz Rima godine 1848. poklonile fra

10 Nuić, fra Viktor, tajnik Provincijalata herce-govačkih franjevaca tada je bio angažiran da se oštećene umjetničke slike starih majstora zaštite i restauriraju. Kao predstavnik službe zaštite spomenika kulture Zavoda u Mosta-ru surađivao sam s predstavnicima Franje-vačkog samostana u Mostaru.

11 Katalog izložbe Blago franjevačkih samosta-na u BiH, Sarajevo, 1988., str. 53 i 71., Katalog izložbe Vetera et sacra, Mostar, 2004, str. 23.

Filipu Ćoriću koji je tada sakupljao mi-lodare za franjevačku crkvu i samostan na Širokom Brijegu. Vjerojatno je ova slika tada i nabavljena u nekoj od rim-skih radionica umjetnina.

Sve četiri umjetničke slike navedene u ovom prilogu po prvi put su bile izlo-žene izvan crkvenih prostora na izložbi Blago franjevačkih samostana Bosne i Hercegovine priređenoj u Sarajevu 1988. i Zagrebu 1988./89. godine.

* * *U tijeku pripreme ovoga zbornika

objavljeni su dosad nepoznati podatci o baroknom slikaru Cristoforu Tasci, čije se slike nalaze na Krku i Trsatu a jedna i na Širokom Brijegu. U stručnoj publi-kaciji pod naslovom Crkveno slikarstvo na otoku Krku,12 tiskanoj 2006. godine, njezin autor Igor Žic, na temelju doku-mentacije i umjetničkih djela u katedra-li na Krku i franjevačkom samostanu na Trsatu, pored ostalog, analizirao je i djelomično vrednovao slikarsko djelo talijanskog baroknog slikara Cristofora Tasce koji je dao svoj prinos baroknoj umjetnosti u Hrvatskoj. Umjetnik je rođen u Bergamu nedaleko Milana 1667., a umro u Veneciji 1737. Pripadao je venecijanskom slikarskom krugu.

12 Žic, L, Crkveno slikarstvo na otoku Krku, Ri-jeka, 2006., str. 148-158.

291


Prema podatcima iz navedene publi-kacije prvo Tascino djelo na području Kvarnera potječe iz god. 1693. i pred-stavlja Grb austrijske kraljevske krune. Samostanu na Trsatu poklonio ga je au-strijski car Leopold I. Fra Petar Francetić, dugogodišnji gvardijan franjevačkog sa-mostana i promicatelj kulta Gospe Trsat-ske, kako sam navodi, doveo je na Trsat „slavnog venecijanskog slikara Cristofora Tascu“.13 Po narudžbi Francetića, rođenog u Rijeci i izuzteno obrazovanog u Ljublja-ni, Milanu, Rimu i Veneciji, C. Tasca je na stropu ljetne blagovaonice trsatskog sa-mostana naslikao niz slikarskih kompo-zicija. Ovaj opsežni ciklus slika tematski se sastojao od više radova, i to: Sv. Franjo i sv. Ante klanjaju se Mariji, impozantne veličine (520x270 cm), Umnažanje kruha (210x700 cm), Kiša mane (210x500 cm), Sv. Bernardin Sijenski (210x180 cm), Sv. Bonaventura (210x180 cm), Grb austrij-ske kraljevske krune (145x145 cm), Grb kneza Martina Frankopana (145x145 cm) i Bogorodica s Kristom (90x90 cm).

Prema ocjeni autora navedene publi-kacije “ovaj zadivljujući trsatski ciklus C. Tasce slikarski je izveden na prilično dojmljiv način”.14

Nakon završetka opsežnih slikarskih radova na Trsatu ovaj talijanski majstor prešao je na Krk, vjerojatno na poziv

13 Isto, str. 150.14 Isto, str. 151.

krčkog biskupa Baltazara Nosaldina koji je pokazao velik mar u uređenju svoga biskupskog sjedišta. Tasca, koji se već ranije dokazao svojim slikarskim rado-vima na Trsatu, za katedralu u Krku na-slikao je pet većih slika koje se nalaze na bočnim zidovima oltarskog prostora a tematski predstavljaju: Umnoženje kru-ha, Abrahamova žrtva, Posljednja veče-ra i Bezgrješna Marija i sveci. Slike su di-menzija 190x300 cm i imaju signaturu: Cristoferus Tasca Bergomen F/1706.15 Iz navedene publikacije Crkveno slikarstvo na otoku Krku došli smo do podatka daje fra Marin Senjanin god. 1712. donio jedno veliko slikarsko platno Cristofora Tasce koje predstavlja Posljednju večeru u tek utemeljeni samostan u Karlobagu, gdje se i sada nalazi.16

Opsežni slikarski opus ovog talijan-skog umjetnika morao je na Kvarneru izazvati veliku pozornost, jer je 1714. dobio novu narudžbu da uoči značajne crkvene manifestacije Krunjenja slike Gospe Trsatske izvede dekoraciju ogro-mnih dimenzija 780x250 cm u luneti iznad trijumfalog luka ispred glavnog oltara. Na slici je predstavljeno Navje-štenje s prijenosom Nazaretske kućice iz Nazareta na Trsat, a potom u Loreto kraj Ancone u Italiji.17

15 Isto, str. 153, 155.16 Isto, str. 155.17 Isto, str. 155.

Anđelko Zelenika


U cilju da se Trsat uzdigne u važno marijansko svetište, proslava Krunjenja Gospe Trstatske obavljena je na svečan način 1715. godine. Posljednje slikarsko djelo, koje se na Trsatu povezuje s C. Tascom, jest oltarska slika Svetog Ante Padovanskoga. Posljednji precizniji po-datak o C. Tasci zabilježio je Brandolese u knjizi Pittura di Padova god. 1795. na-vodeći dvije njegove slike u Crkvi sv. Fra-nje Paulskog u Padovi iz 1720. godine.18

Na temelju podataka koje sam šez-desetih godina prošloga stoljeća dao K. Prijatelju o oltarskoj slici Bogorodica sa svecima C. Tasce iz god. 1717. koja se nalazi u franjevačkom samostanu na Širokom Brijegu ovo bi bilo najkasnije slikarevo djelo u našim krajevima. Su-protstavljajući se ocjeni slikarskoga djela C. Tasce u našim krajevima koju je već davno izrekao K. Prijatelj, I. Žic konsta-tira da “s velikim trsatskim i krčkim dje-lima C. Tasca ulazi u sam vrh baroknog slikarstva u Hrvatskoj”.19

I pored toga što navedena najnovija stručna publikacija otkriva niz nepo-znanica o Cristoforu Tasci, baroknom talijanskom slikaru koji je pripadao ve-necijanskom slikarskom krugu, ostalo je još uvijek niz nejasnoća koje će budući istraživači trebati rasvijetliti.

18 Isto, str. 158.19 Isto, str. 158.

ZaključakNa temelju dosadašnjih istraživanja, po-stojeće dokumentacije i usmene predaje, iz stare crkve uznesenja Marijina na Širo-kom Brijegu do našeg vremena sačuvao se jedan broj umjetnina. Među njima umjetnički su najvrjednije četiri slike, ulja na platnu starijih majstora koje su nabav-ljene u Italiji sredinom XIX. st., a nastale su u razdoblju od XVII. do sredine XIX. stoljeća. Ove slike predstavljaju prve pri-mjere ove vrste sakralnih djela naše kul-turne baštine na području zapadne Her-cegovine i danas su sastavni dio Riznice Franjevačke galerije Široki Brijeg.

Literatura

Bakula, P., Šematizam, prijevod, Mo-star, 1970., str. 5o.

Katalog izložbe Blago franjevačkih sa-mostana Bosne i Hercegovine, Sara-jevo, 1988., str. 31, 69.

Katalog izložbe Blago franjevačkih sa-mostana u BiH, Sarajevo, 1988., str. 53 i 71., Katalog izložbe Vetera et sacra, Mostar, 2004., str. 23.

Nikić, A., Crkva na Širokom Brijegu, Sarajevo, 1976., str. 4.

Zelenika, A., Problem konzervacije ba-rokne slike sa Širokoga Brijega, Naše starine, Sarajevo, 1959., str. 265-268.

Glavaš, R., Spomenica 50-godišnjice hercegovačke franjevačke redodrža-ve, Mostar, 1897., str. 45.

Znanstveno-stručni skup / The scientifi c-expert symposiumSto godina nove crkve na Širokom Brijegu / One hundred years of the new church in Široki Brijeg20. lipnja 1905. - 20. lipnja 2005. / 20 June 1905 - 20 June 2005

Zbornik radova / Proceedings

Nakladnik / Published byFranjevački samostan Široki BrijegTh e Franciscan Monastery Široki Brijeg

Za nakladnika / For the publisherfra Branimir Musa

Uredništvo / Editorial boarddr. Ivo Čolakfra Vendelin Karačićdr. Antun Karaman

Urednik / Editordr. Ivo Čolak

Fotografije / PhotosKruno Hrkać i drugi

Lektor / Language editorfra Vendelin Karačić

Prijevod na engleski / English translationGoran ŠamoDanijela KožulIvana Medić

Raunalna obrada i prijelom / Computer processing and layoutDamir ZadroBožo Penavić, prof.

Tisak / Printed byFram-Ziral, Mostar

Naklada / Edition1500 primjeraka / 1500 copies

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

726.54(497.6 Široki Brijeg)”1905/2005”(091)

ZNANSTVENO-stručni skup Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu (2005) Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu : 1905.-2005. / Znanstveno-stručni skup Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 20 lipnja 2005 ; [prijevod na engleski, English translation Goran Šamo, Danijela Kožul, Ivana Medić ; fotografi je, photos Kruno Hrkać i drugi]. - Široki Brijeg : Franjevački samostan ; Mostar : Građevinski fakultet Sveučilišta, 2006. - 555 str. : ilustr.

Tekst na uporedo hrv. i engl. jeziku. - “... skup, koji je održan ... 20. lipnja 2005. ...” -> Proslov. - Bibliografi ja i bilješke uz tekst

ISBN 9958-9170-4-1

COBISS.BH-ID 15229702

umjetniČke slike iz stare crkve marijina · pdf file281 širokom brijegu sto godina...

Documents