0

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCH

MREŽA

PRAVDE

GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

1

GENERALNI CILJ:

Podići opći nivo znanja iz kulture kod

građana, posebno kod mladih ljudi, i

afirmirati ideju Sarajeva kao glavnog

grada BiH i sjecišta kulturnih različitosti

SPECIFIČNI CILJEVI:

Predstaviti Kanton Sarajevo kao

eminentnu kulturnu sredinu

Prezentirati kulturu Sarajeva mladima

iz cijele BiH Potaći inovativan pristup

prezentiranju kulture BiH među

mladima iz različitih lokalnih zajednica

PROJEKT:

,,KULTURNO NASLIJEĐE ČUVAJU

MLADI”

SADRŽAJ:

naslov: str.

O PROJEKTU 1

UVOD 2

KULTURA – OGLEDALO ČOVJEKA

3

PODRUČJE STARGO MOSTA STAROG GRADA

MOSTARA

4

MOST MEHMED PAŠE-SOKOLOVIĆA U

VIŠEGRADU

9

MOJA PRIČA O KULTURNOM NASLIJEĐU

11

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLIJEĐE

12

STRIPOM DA TI KAŽEM 19

PJESMOM DA TI KAŽEM 23

KVISKOTEKA 24

DEBATOLOGIJA 25

DEBATOLOGIJA -KOMENTARI

26

MEDIJI KAŽU 27

UMJESTO KRAJA 28

2

Dragi čitatelji,

prije svega vam želimo zahvaliti na brojnim

porukama koje smo od vas dobili. Sretni smo

što smo u vama potakli interes za kulturu i naše

kulturno nasljeđe. BiH je prelijepa zemlja, sa

puno prirodnih ljepota i onih koje nosi kroz

stoljeća, a koje su njeni mimari izgradili. Hvala

vam i za vaše pjesme. Sve ćemo punog srca

objaviti. Najljepše saznanje je znati da si u

nekome pobudio potrebu da piše o kulturi

svoje zemlje. U prošlom broju smo objavili vaše

priloge i pjesme, a na narednim stranicama

ćemo nove. O kulturi se kroz naše debate

mnogo govori i zasigurno će i kad naš projekt

završi, pa sve do narednog i kroz naredni.

Pedeset škola našeg programa da je i pedeset

novih razloga zašto da zajedno pišemo o

kulturi. Ponovimo kroz ovaj uvod zajedno:

“Kultura je cjelokupno društveno nasljeđe

grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja

osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili

društva, kao i izrazitih obrazaca u materijalnim

objektima.” U kulturu spadaju: Obrasci

ponašanja, oruđa, tehnike, vrijednosti, novine,

pisani i nepisani sadržaji, spomenici... Kroz ovaj

broj debatnih novosti proći ćemo zajedno kroz

temeljne pojmove kulture i doprinijeti njenom

poštivanju i promociji u BiH.

UVOD

Upoznaj

domovinu da

bi je više volio

Vrelo Bosne

Vodopadi Kravice

Nacionalni park Sutjeska

Nacionalni park Una

Travnik – stari grad

3

Rekli su o kulturi…

"Dobrobit ljudi sastoji se u

njihovom uspjehu u

vrijednim odnosima i

aktivnostima. Njihove

društvene i druge vještine

da se uključe u aktivnosti i

da slijede odnose izvode se

iz njihovih sopstvenih

kultura, i njihov osjećaj za

sopstveno dostojanstvo

povezan je sa njihovim

osjećajem za njih same kao

članove određenih kultura.

Do određene tačke ljudi

mogu zadržati i zadobiti

vještine koje im trebaju da

omoguće život u drugoj

kulturi.”

Joseph Raz

"Danas se sve češće

događa da se ideja o

uvažavanju kulturnih razlika

koristi da bi se legitimirao

kulturni fundamentalizam,

odnosno prikriveni rasizam. I

kad je riječ o etno-muzici,

slavljenje identiteta,

korijena i izvora često

poprima manje-više

otvoreni rasistički smisao.

Kulturni fundamentalisti

govore o pravu na razliku,

ali sve se svodi na to da je

za svaku kulturu najbolje da

živi za svoj groš, to jest na

svom prostoru.„

Ivan Čolović

Kultura je sastavni dio

ljudskih života. Onog

trenutka kada je u

kamen uklesao prvi

crteže njegov život se

promijenio. Malo

pomalo, čovjek je

počeo stvara kulturu u

kojoj se osjećao toplo i

prisno. Uz ljude su

počele da se vezuju određene “nima bliske”

kulture. I tako, danas nema ni jednog naroda bez

svoje kulture koja je odraz vrijednosti, vjerovanja,

nisam nepisanih izraza mišljenja tih naroda.

Narodi, nacije pa tako i države se praktično

počinju utrkivati koja će više koja će bolje.

BiH nije zemlja koju je kulturni identitet zaobišao,

ali jeste zemlja čiji se kulturni identitet gotovo

nikako ne čuva, ne obnavlja, ne cijeni. Ko ga ne

cijeni? Sami građani BiH? Muzeji ne rade ili jedva

rade, spomenici kulture ne čuvaju, djeca ne

obilaze spomenike kulture u BiH, malo se o njima

govori u školama. U medijima još manje. Da bismo

znali cijeniti i čuvati tuđe kulture, moramo prvo

cijeniti svoju kulturu. I to ne djelimično. Bošnjaci

bošnjačku, Hrvati hrvatsku, Srbi srpsku. Nego

kulturu države BiH čine ove nabrojane ali i druge

kulture koje čini cjelinu kultura međunarodno

priznate BiH. Stoga, recimo, Stari most je spomenik

kulture i svih građana bih a ne samo jednih ili

drugih. Jedni i drugi treba da brinu o njemu,

čuvaju ga i promoviraju svoje kulturno blago. Na

kraju da podsjetimo koji su to vrijedni spomenici

kulture pod zaštitom UNESCO u BiH:

http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/D

efault.aspx?id=14230

KULTURA – OGLEDALO ČOVJEKA

4

Riječi u slici...

Mostar najveći grad Hercegovine ime je dobio po

„mostarima“ – čuvarima mosta. Prvi put se

spominje 1474. godine.

Uz obje obale rijeke Neretve, za vrijeme

Otomanskog carstva, nastao je grad, koji se

dvadesetih godina šesnaestog stoljeća

transformira u utvrđeno naselje. U središtu grada

se nalazi Stari most koji je izgrađen na mjestu

nekadašnjeg srednjovjekovnog mosta. Ostaci

ovog mosta su pronađeni tijekom obnove Starog

Mosta u 2004. godini.

PODRUČJE STAROG MOSTA STAROG GRADA

MOSTARA

5

Riječi u slici...

Karađoz-begova džamija

Mostar

Čaršija, dio Mostara u kojem su bili smješteni

različiti dućani, je formirana uz obje obale rijeke

Neretve: na desnoj obali od Starog Mosta do

Tabačice džamije, a na lijevoj obali od kula na

jugu do Sinan-pašine džamije. Mahale su se

razvijale uz pritoku rijeke Neretve Radobolju.

Postoji jasna razlika u urbanoj strukturi između

čaršije i mahale, čime se naglašava odvojenost

funkcije stanovanja u mahalama od funkcije

poslovanja u čaršiji.

Mostar je krajem XV vijeka postao sjedište kadiluk

ubrzano prerasta u privredni, kulturni, vojni, a

kasnije i politički centar Hercegovine.

Najznačajniji period u razvoju Mostara bio je u

toku druge polovine XVI i prvim decenijama XVII

vijeka, kada se grade najreprezentativniji objekti

iz osmanskog perioda (džamije, medresa, most i

hamam).

PODRUČJE STAROG MOSTA STAROG GRADA

MOSTARA

6

Riječi u slici...

Stara pravoslavna crkva

Mostar

Trg Rondo

U XIX stoljeću su u Mostaru izgrađeni važni objekti

hrišćanskih vjerskih zajednica. Godine 1833. je

sagrađena Stara pravoslavna crkva, a do nje i

škola. Tu se nalazi i pravoslavno groblje. 1866.

godine u Podhumu je izgrađena katolička crkva,

a uz koju je kasnije sagrađen i kompleks

Franjevačkog samostana.

Glavna gradska ulica, urbano definisana u XVII

vijeku, zadržana je i obogaćena novim

sadržajima. Mostar se povezuje cestovnom i

željezničkom komunikacijom sa Sarajevom i

Jadranskim morem. U strukturu grada unosi se

značajan element zelenila i trgom "Rondo" u

kojem se sustiču radijalni pravci - aleje, sa

koncentričnim ulicama i kružno smještenim

parkovskim površinama.

PODRUČJE STAROG MOSTA STAROG GRADA

MOSTARA

7

Riječi u slici...

Hotel „Neretva”, Mostar

Carinski most, Mostar

Najznačajniji objekti iz austrougarskog perioda

nalaze se u glavnoj ulici: zgrada Vojne komande,

objekat Filijale Zemaljske banke, stambeno-

poslovni objekat Mujage Komadine, Narodna

osnovna škola, zgrada Više djevojačke škole,

hotel "Neretva", zgrada medrese (neposredno

ispod Starog mosta), Zgrada Magistrata i policije,

Carinski most....

Specifičnost gradnje u Mostaru jeste da su

graditelji orjentalne uticaje uspjeli uobličiti i

prilagoditi području koje je bogato vodom,

zelenilom i blagom klimom.

PODRUČJE STAROG MOSTA STAROG GRADA

MOSTARA

8

Riječi u slici...

Koski Mehmed-pašina

džamija, Mostar

Rozanmedžijina džamija,

Mostar

Obale Mostara povezuje Stari Most sa

srednjevjekovnim kulama Ćelovinom

(Halebinovkom) na desnoj i Tarom (Hercegušom)

na lijevoj obali Neretve. U kompleksu se ističu

Karađozbegova džamija sa medresom, Koski

Mehmed-pašina džamija, Roznamedžijina

džamija sa medresom i Tabačica džamija.

Graditelj mosta mimar Hajrudin je oblikovao most

u harmoniji sa okolišem. Gradnja mosta završena

1566. i predstavlja jedinstven spomenik svjetske

baštine.

Most je artiljerijskim pogocima srušen 1993.

godine, a nakon obnove ponovo je svečano

otvoren 2004. Dana 17.07.2005. područje Starog

mosta Starog grada Mostara je upisano na Listu

svjetske baštine UNESCO-a.

PODRUČJE STAROG MOSTA STAROG GRADA

MOSTARA

9

Na Drini ćuprija

"Većim delom svoga toka

reka Drina protiče kroz

tesne gudure između strmih

planina ili kroz duboke

kanjone okomito odsečenih

obala. Samo na nekoliko

mesta rečnog toka njene se

obale proširuju u otvorene

doline i stvaraju, bilo na

jednoj bilo na obe strane

reke, župne, delimično

ravne, delimično talasaste

predele, podesne za

obrađivanje i naselja. Takvo

jedno proširenje nastaje i

ovde, kod Višegrada, na

mestu gde Drina izbija u

naglom zavoju iz dubokog i

uskog tesnaca koji stvaraju

Butkove Stijene i Uzavničke

planine. Zaokret koji tu pravi

Drina neobično je oštar, a

planine sa obe strane tako

su strme i toliko ublizu da

izgledaju kao zatvoren

masiv iz koga reka izvire

pravo, kao iz mrkog zida.

Ali, tu se planine odjednom

razmiču u nepravilan

amfiteatar čiji promer na

najširem mestu nije veći od

petnaestak kilometara

vazdušne linije...

Most preko Drine u Višegradu predstavlja remek

djelo mostogradnje. Sagrađen je u vremenu od

1571. do 1577. godine po želji i naredbi Mehmed-

paše Sokolovića. Bio je veliki vezir od 1565.-1579.

Uticao je na odluku otomanskih vlasti da se 1557.

godine obnovi Pećka patrijaršija, na čijem čelu je

bio vezirov rođak patrijarh Makarije Sokolović, i na

taj način Srpska pravoslavna crkva ponovo

stekne samostalnost.

Izgradnja mosta povjerena je Kodža Mimar

Sinanu jednom od najvećih arhitekata svog

vremena poznatog i kao "veliki arhitekta Sinan".

Arhitekta je oko 360 različitih građevina; 84

džamije, 51 mesdžida, preko 40 hamama, 8

mostova, 17 javnih kuhinja (imareta), 35 palata, 3

bolnice...

Most Mehmed Paše Sokolovića je upisan na

UNESCO Listu svjetske baštine na 31. sjednici

Komiteta za svjetsku baštinu, održanoj od 23. juna

do 2. jula 2007 u Christchurchu, Novi Zeland.

MOST MEHMED-PAŠE SOKOLOVIĆA U

VIŠEGRADU

10

Na Drini ćuprija

...Na tom mestu gde Drina

izbija celom težinom svoje

vodene mase, zelene i

zapenjene, iz prividno

zatvorenog sklopa crnih i

strmih planina, stoji veliki,

skladno srezani most od

kamena, sa jedanaest

lukova širokog raspona. Od

tog mosta, kao od

osnovice, širi se lepezasto

cela valovita dolina, sa

višegradskom kasabom i

njenom okolinom, sa

zaseocima poleglim u

prevoje brežuljaka,

prekrivena njivama,

ispašama i šljivicima,

izukrštana međama i

plotovima i poškropljena

šumarcima i retkim

skupovima crnogorice.

Tako, posmatrano sa dna

vidika, izgleda kao da iz

širokih lukova belog mosta

teče i razliva se ne samo

zelena Drina, nego i ceo taj

župni i pitomi prostor, sa

svim što je na njemu i južnim

nebom nad njim.“

Ivo Andrić

Poseban značaj mosta je u tome što svjedoči o

usvajanju i prilagođavanju tehnika tokom dugog

istorijskog procesa. On takođe svjedoči o važnim

kulturnim razmjenama između različitih civilizacija.

Njegova simbolična uloga je značajna u

istorijskom smislu, posebno s aspekta različitih

konflikata koji su se dešavali tokom 20. vijeka.

MOST MEHMED-PAŠE SOKOLOVIĆA U

VIŠEGRADU

11

BOSNA ŽUBORI

Bosna žubori; nad pitomim

krajem

Anđeo mira širi laka krila -

I lahor pirka, ko da sitnom

cvijeću

Mistične priče šapće večer

mila.

Bosna žubori i ko rujne usne

Cvijetne tiho obalice ljubi,

Pa tamo negdje, poput

moje misli,

Kraj tvog se dvora u daljini

gubi.

Bosna žubori, a s barčicom

mojom

Nestašno sitni igraju se vali;

Ah, čini mi se, moj anđele,

tako

Da ljubav tvoja srcem mi se

šali.

Musa Ćazim Ćatić

Prije svega želim da se upoznamo sa samim

terminom kulturnog naslijeđa. Kulturno naslijeđe

predstavlja jedinstvenu i nezamjenljivu kulturnu

vrijednost jednog naroda, jer, stvarano

generacijama, direktno ukazuje na društveni ali i

obrazovni, kulturni pa i civilizacijski nivo razvoja.

Zastrašujuće je to što najmanje od svega

posšujemo svoju tradiciju, običaje, nešto zbog

čega imamo pravo da budemo itekako ponosni.

Ako uzmemo u obzir da su stećci uvršteni na listu

Svjetske kulturne baštine,možemo biti itekako

ponosni. Stećci su jedinstven duhovni, umjetnički i

kulturni fenomen, svojstven samo području

zemalja Bosne i Hercegovine i njenog okruženja.

Ali, nažalost, susrećemo se i sa činjenicom da je

kulturno naslijeđe u BiH potpuno ugroženo.

Nekropola stećaka u Starom selu u blizini Donjeg

Vakufa sve više propada. Nekropola danas ima

skoro 80 stećaka, od kojih je šest s uklesanim

simbolima. Međutim, iz godine u godinu

nekropola je u sve lošijem stanju i postoji

mogućnost da dio stećaka skroz propadne, što bi

bila velika šteta. Također i Stari most u Mostaru

sklon je sve češćem vandalizmu.

MOJA PRIČA O KULTURNOM NASLIJEĐU

12

ZANIMLJIVOSTI O

KULTURNOM

NASLIJEĐU BiH

U svom vandalskom pohodu koji su snimile

nadzorne kamere ugostiteljskih objekata u užem

jezgru starog dijela grada, osobe za kojima

policija traga nisu birale sredstva niti način na koji

će oskrnaviti zaštitni simbol Mostara i Bosne i

Hercegovine.

Ministar prostornog uređenja Federacije BiH Josip

Martić smatra da su najugroženiji nacionalni

spomenici u Federaciji Zgrada Crvenog križa u

Sarajevu, Graditeljska cjelina Jajce, Kasarna u

Sarajevu, Stara vojna bolnica (Hastahana) u

Sarajevu, Stari grad Kamengrad u Sanskom

Mostu, Arheološko područje i ostaci stare tvrđave

Prozor u Prozoru, Povijesno gradsko područje

Jajce, Starog željezničkog kolodvora Ilidža te

brojni drugi zbog čega će to ministarstvo uraditi

program prioriteta zaštite svih ugroženih

nacionalnih spomenika.

Međutim, s obzirom na veliki broj ugroženih

spomenika neophodna su velika financijska

sredstva za njihovu obnovu. Iz svega možemo

zaključiti da se kulturno naslijeđe ne poštuje i da

država nema dovoljno sredstava da ulaže u

obnove. Velika je šteta ukoliko se ništa ne učini

povodom toga, ali smatram da se mogu

organizovati razne akcije čišćenja i uvesti strožije

kazne za one koji narušavaju izgled spomenika.

Trebamo biti ponosni čime raspolažemo, ali truditi

se da to sačuvamo i ponosno predstavimo

brojnim turistima koji dolaze u našu malu zemlju.

Edna Basara, Donji Vakuf,

najbolji online debatant za

avgust 2017.

MOJA PRIČA O KULTURNOM NASLIJEĐU

13

ZANIMLJIVOSTI O

BIH

Debata je formalizirana rasprava u kojoj

afirmirajuća ekipa brani (zastupa), a negirajuća

ekipa osporava (pobija) unaprijed zadanu tezu.

Pred vama je uvodno (prvo) izlaganje za debatu

formata Karl Popper, kao i prvo unakrsno

ispitivanje, za debatu iz 2003. godine.

Pročitajte i analizirajte prve govore i prva unakrsna

ispitivanja o jednoj zanimljivoj tezi:

Afirmacija: Gimnazija, Bugojno

Negacija: Gimnazija, Zenica

A1: Dakle, danas

se A tim zalaže za

tezu, odnosno,

naš prvi

argument, da je

stanje u umjetnosti

je odraz društva.

Sada ćemo vidjeti

na video prilogu

na koji način je

umjetnost društvo

utiče na umjetnost. Molim režiju da pusti video

prilog. Dakle, vidjeli smo putem video priloga na

koji je način spoznaja o beskonačnosti uticala na

umjetnost toga perioda, što je naš prvi argument,

dakle uticaj društva na umjetnost. Smatramo da

društveno-historijski razvoj, općenito društvene

karakteristike utiču na stanje u umjetnosti, odnosno

navodimo primjer iz knjige Arnolda Hauzera

Socijalna historija umjetnosti 62. godine gdje su u

18. stoljeću umjetnici, prvenstveno muzičari stvarali

prema naredbi vladajuće klase, dakle tadašnjih

feudalaca, odnosno crkve. Znači svoje notne

zapise su prilagođavali zahtjevima društva,

odnosno vladajuće klase, iz čega vidimo na koji

način je klasni karakter društva uticao na stvaranje

umjetnosti.

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLJEĐE

14

Riječi u slici....

Navest ćemo jedan primjer iz današnjice, gdje

imamo kolekciju Ars Aevi u Bosni i Hercegovini,

dakle moderna kolekcija umjetnosti koja je

zatvorena zbog nesporazuma između Ministarstva

kulture i Direkcije muzeja oko izdavanja prostora.

Dakle, vidimo na koji način je društvo uticalo da se

umjetnost zatvori, u ovom slučaju imamo jednu

kolekciju, dakle vidimo na koji način društvo ima

uticaj na umjetnost. Naš drugi argument glasi:

Položaj umjetnika. Smatramo da opći status koji

umjetnik ima, okolnosti u kojima stvara, svakako

ima uticaja na njega. Navodimo primjer na koji

društvo utiče na njegov položaj. U Dnevnom avazu

iz 2002. godine stoji da je jednom umjetniku

potrebno 10.000,00 KM da bi on održao jednu

samostalnu izložbu. Dakle, vidimo ovdje na koji

način umjetnost utiče na umjetnika, odnosno kako

je društvo odredilo standarde po kojima će on

stvarati, odnosno kako će izlagati tu svoju

umjetnost. Znači, društvo konkretno je uticalo na

samu umjetnost. Hvala.

CX:N3-A1

N3: Da li je talent preduslov za stvaranje

umjetničkog djela?

A1: Može biti.

N3: Znači, da. Da li se talent može stvoriti novcem?

A1: Talent se ne može stvoriti novcem, ali se zato

može unaprijediti, jer ako se ne ulaže u njega, on

će zamrijeti.

N3: Znači, ne može se stvoriti novcem?

A1: Ne može.

N3: Da li je talent nešto s čime se rađamo?

A1: Da.

N3: Da li je talent dio umjetnika?

A1: Zavisi sve, talent ne mora biti dio umjetnika,

neko ko nema talenta može stvarati umjetnička

djela, da ga razvije.

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLJEĐE

15

BOSNA

N3: Da li je talent ključni preduslov za stvaranje

umjetničkog djela?

A1: Pa jeste neki preduslov, ali ne mora biti

ključni…

N3: Da li je moguće odvojiti talent od umjetnika?

A1: Kako mislite odvojiti od umjetnika?

N3: Pa odvojiti od umjetnika da se neko drugi služi

njegovim talentom.

A1: Mislim da ovdje moramo razlikovati pojmove

autora od umjetnika. Ima autor, ima umjetnik,

neko može naslikati djelo i on je autor, a neko

recimo može stvoriti djelo, da ga neko drugi

doradi…

N3: Znači, ipak imamo nekog ko je stvorio

umjetničko djelo.

A1: Ja sam rekla da talent ne mora biti ključni

element za stvaranje.

N3: Da li umjetnik jedini može koristiti svoj talent, da

li neko drugi može razvijati njegov talent?

A1: Pa organizacije, akademije…

N3: Da li umjetnik koji ne stvara umjetnička djela,

koji ne vježba redovno može razviti svoj talent?

A1: Da, ali ga uvijek neko treba upućivati.

N3: Znači na njemu je da li će crtati, na primjer ili

pisati?

A1: Pa, dobro…

N3: Da li on to čini svojom voljom?

A1: Pa zavisi, u srednjem vijeku nije bilo tako.

N3: Da li je moguće čovjeku ograničiti misli?

A1: Mislim kad ovako govorimo ograničiti misli nije

moguće, ali imamo tzv. ispiranje mozga.

N3: Hvala.

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLJEĐE

Bosna, to je jedna dobra

zemlja.

Kad plače klobučaju

kiseljaci.

Sagni se i pij, niko se ne

ljuti.

U Bosni ima jedna tišina.

U tišini jedna njiva.

U toj njivi obeharalo stablo.

Zimi Bosna po svu noć

srebrom zvoni.

Bosna ima Bosanaca.

Kad Bosanac liježe na

počinak

On polako glavu spušta na

zemlju

Da zemlju ne povrijedi.

Bosna ima majku.

Majka se popne na brdo

iznad pruge

Pa mahne mašinovođi.

Majka mahne masinovođi,

a lokomotiva vrisne.

Bosna ima kuću

U kući živi starica

Njen smjeh je ajet o

džennetu.

Skloni obuću kad prelazis

Unu, Savu, Drinu

Operi noge u rijekama

Bosna je ćilimom zastrta.

Nedžad Ibrišimović

16

SARAJEVO

Sarajevo, kristalna sećanja

Sarajevo, od blata i snega

otari mi inje sa očiju i čela

izađi iz mene, izađi iz mene

Pusti oči da vide, još ovaj put

pusti uši da čuju, još ovaj put

Sarajevo

Sarajevo, kristalna sećanja

Sarajevo, od blata i snega

otari mi inje sa očiju i čela

izađi iz mene, izađi iz mene

Ekaterina Velika

N1

Ja ću odmah pobijati argumentacijsku liniju

oponentskog tima. Vaš prvi argument je bio uticaj

društva na umjetnost. Vaš prilog govorio je o

astrologiji, odnosno kako spoznaja o beskonačnosti

utiče na slikarstvo toga doba. Ja moram reći da se

ne možemo ograničiti samo na jedan period.

Uzmimo primjer romantizma. Romantičari su stvarali

u 18. vijeku dok su još trajali Napoleonovi ratovi,

govorili su o romantičnim stvarima, pisali su

romantičnim stilom. Ako društvo ima uticaja na

umjetnički stil i na stvaranje umjetnika, onda to

sigurno nije tako, jer bi u tom periodu bile ratne

teme prije svega. Vaš drugi argument je položaj

umjetnika u društvu. Vi ste rekli da je umjetniku

potrebno 10.000,00 KM da bi umjetnik održao u

galeriji jednu izložbu, da bi prodao svoje djelo.

Međutim, šta je sa gospodinom Tanovićem?

Gospodinu Tanoviću je bio potreban samo talent,

što ste vi i potvrdili u unakrsnom ispitivanju, da je

talent potreban za ostvarenje umjetničkog djela.

Tanović se potrudio sam za kreiranje svog djela.

Potražio je izvore na nekom drugom mjestu. Znači

bitna je volja i talent. Vi kažete da društvo upravo

ima presudan utjecaj na umjetnost. Ako se vratimo

u doba srednjeg vijeka, kada su umjetnici bili

sputani i trebali da stvaraju samo po crkvenim

dogmama.

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLJEĐE

17

NOBELOVAC IVO

ANDRIĆ O

MOSTARU

Međutim, da su umjetnici pristali da stvaraju tako,

mi bismo još uvijek živjeli u srednjem vijeku, a

umjetnici bi stvarali po crkvenim dogmama.

Jednostavno, oni su se izborili svojim talentom i

željom za stvaranjem i krenuli ka daljem. Zbog toga

imamo danas modernu umjetnost. Sada ću

zamoliti režiju za prilog da bih nastavila sa svojim

izlaganjem. Upravo iz ovog priloga smo vidjeli da je

najbitnija volja umjetnika i njegov talent. Stoga ja

uvodim argumentacijsku liniju N tima. Prije svega,

naš prvi argument glasi: Umjetnikova sloboda.

Sloboda je jedini način na koji umjetnik može da se

izbori. Jer čovjek ne živi izolovano, a umjetnik je

čovjek, on je dio tog društva u kome treba da se

bori, a presudna je njegova volja i talent. I on

svojom voljom i talentom može da stvara

umjetničko djelo neovisno od stanja u društvu. Naš

drugi argument je… Hvala.

CX: A3-N1

A3: Da li ste spremni za unakrsno ispitivanje?

N1: Da.

A3: Da li je čovjek svjesno društveno biće?

N1: Da, čovjek je svjesno društveno biće.

A3: Da li je čovjek socijalno biće, da li pripada

društvu?

N1: Da, ne živi izolirano, ali isto tako ima određene

slobode,

A3: Da, ali živi u zajednici.

N1: Da li društvo vrši uticaj na čovjeka?

A3: Ne mora.

N1: Ne mora, ali može.

A3: Znači postoji mogućnost da društvo vrši uticaj

na čovjeka?

N1: To zavisi od individue.

A3: Dobro, da li vam je poznato po psihologiji, šta

utiče na razvoj čovjeka?

N1: Pa mnogo toga.

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLJEĐE

„Kad čovjek prenoći u Mostaru, nije zvuk ono sto ga

probudi ujutro, nego svetlost. To znam iz iskustva. Svetlost

me je dočekala pri dolasku u Mostar, pratila za vreme mog

boravka od jutra do večeri, a docnije, po odlasku, ostajala

u meni kao glavna karakteristika moga sećanja

na Mostar. Uvek mi se činilo da je to sto sija nad ovim od

prirode povlaštenim gradom, i sto se prožima sve u njemu,

neka naročita svetlost, izuzetna po jačini i kakvoći.

Uvek sam mislio da sa njom mora da ulaze u čoveka

ljubav za život, hrabrost i vedrina, smisao za meru i

stvaralački rad. Nikad se dovoljno nisam mogao

nagledati te svetlosti, iako sam je sretao svuda. Nje ima

u smehu ovih ljudi i jasnim samoglasnicima njihovog

govora, na licima mladica i devojaka u pred večernjoj

šetnji. Ona se prelama kao zlatan, nemiran odblesak u

čaši mostarske žilavke, živi kao sabijena snaga i slast u ovim

breskvama i trešnjama. Ona se krije u senovitoj, hladnoj

vodi Radobolje. Po njoj je Neretva najsvetlija naša reka,

po njoj i sam goli krš okolnih brda ima neku stihijnu veličini.

Po toj svetlosti ja se najbolje sećam Mostara.”

Ivo Andrić

18

Riječi u slici....

Muzej književnosti i pozorišne

umjetnosti BiH, Sarajevo

Akademija likovnih

umjetnosti, Sarajevo

Umjetnička galerija Bosne i

Hercegovine, Sarajevo

A3: Možete li reći šta?

N1: Pa mnogi faktori, recimo genetsko nasljeđe

prije svega, odgoj roditelja, dalje, obrazovanje…

A3: Možete li nam reći glavne osobine, šta utiče na

razvoj čovjeka?

N1: Pa sad sam navela.

A3: Možete li reći koje?

N1: Pa genetsko nasljeđe prije svega, odgoj

roditelja, dalje obrazovanje..

A3: I okolina?

N1: Pa ne mora biti da je to okolina.

A3: To je jedna od tih glavnih karakteristika. Da li je

umjetnik čovjek?

N1: Za Boga miloga, jeste!?

A3: Da li umjetnik stvara umjetnost?

nN1: Da.

A3: Znači, umjetnost je neka ljudska djelatnost?

N1: Pa za jednog talentiranog pojedinca ili više

njih, da.

A3: Dobro, hvala. Da li je umjetnost dio društva?

N1: Da li je umjetnost dio društva? Pa na neki

način, da.

A3: Šta motiviše umjetnika da stvara?

N1: Njegova osjećanja, emotivna stanja, njegova

prošlost, njegove vizije, njegova želja…

A3: Da li osjećaji tog umjetnika moraju biti upućeni

prema nekoj drugoj osobi?

N1: Pa, ako je ljubav mogu, zavisi kako ko

doživljava osjećaje, mi smo svi različiti.

A3: Vi ste spomenuli talent, da li je čovjeku

potrebna inspiracija, umjetniku, njegovi inspirativni

momenti, može li talent iskoristiti bilo kada?

N1: Pa, talentirani ljudi obično da.

A3: A ne treba im inspiracija?

N1: Pa zavisi kako shvatate inspiraciju. Navedite mi

primjer inspiracije.

A3: Ja vas pitam za inspiraciju uopće. Romantizam

ste spomenuli kao…

(Nastavite i vi sa pobijanjem i opovrgavanjem ove

teze)

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLJEĐE

19

REKLI SU O

BOSNI

STRIPOM DA TI KAŽEM

Bosna nije razorena

mržnjom – kako je

mnogima zgodno

pretpostavljati – već

raširenim

nepoznavanjem

mržnje.

Abdulah Sidran

Bosna je zemlja

prepuna čari,

Trepeta šuma i

bljeska vode,

Brda joj kite gradovi

stari,

Nad njima sinji

oblaci brode. Čini

se, to je začaran

kraj

Kroz koji vilu progoni

zmaj.

Branko Ćopić

Bosna, da prostiš,

jedna zemlja imade

i posna i bosa, da

prostiš, i hladna i

gladna, i k tomu još,

da prostiš, prkosna

od sna.

Mak Dizdar

Sve moje je iz

Bosne.

Ivo Andrić

20

GREŠIO SAM

MNOGO

Grešio sam mnogo, i

sad mi je žao

i što nisam više, i što

nisam luđe

jer, samo će gresi,

kada budem pao

biti samo moji - sve je

drugo tuđe.

Grešio sam mnogo,

učio da stradam

leteo sam iznad vaše

mere stroge

grešio sam, jesam, i

još ću, bar se nadam

svojim divnim

greškom da usrećim

mnoge.

Grešio sam,

priznajem, nisam bio

cveće

grešio i za vas, koji

niste smeli,

pa sad deo moga

greha niko neće

a ne bih ga dao - ni

kad biste hteli.

Duško Trifunović

STRIPOM DA TI KAŽEM

21

ZIMSKE

OLIMPIJSKE

IGRE U

SARAJEVU

STRIPOM DA TI KAŽEM

Sarajevo je od 08.

do 19. februara

1984. godine bio

domaćin XIV Zimskih

olimpijskih igara.

Taj festival mladosti i

sporta ušao je u

istoriju olimpijskog

pokreta ne samo

po mnogim

rekordima koji su

zabilježeni na

takmičenjima, već i

po onima koji su

postignuti mnogo

prije istinskog

početka prvih

zimskih olimpijskih

igara održanih u

ovom dijelu Evrope.

godinu dana prije

svečanog otvorenja

XIV ZOI izgrađeni su

svi potrebni objekti

za njihovo

održavanje, što

znači da je ukupno

realizovano 167

glavnih i više od 400

pomoćnih

projekata.

IZVOR:

http://www.okbih.b

a/new/text.php?id=

4

22

STRIPOM DA TI KAŽEM

23

ako da počnem priču o lijepom,

o tebi i meni koji mislimo lijepo

koliko želiš i ti početi priču istu sjeti se samo

koliko radosti možeš vidjeti u jednom

rumenom listu

ijepo je duši dati radost stvaranja novog,

nešto što daje krila za život, rasplamsaj u duši

čovjeka svakog

ebi ću danas pokloniti pjesmu ovu, da

zajedno počnemo graditi kulturu

lijepe riječi sad

mjesto rušenja, paljenja, bacanja i lomljenja

neka ruke naše lijepopisne budu

motiv za pokoljenja

aduj se zato redovima ovim, mane im ne

traži odmah, nego dopiši redak koji ja

propustih i ne znah.

kad se redovi naši spoje, bit će to priča za

sve nas jer kultura se graditi mora

svaki čas

PJESMOM DA TI KAŽEM

K

U

L

T

U

R

A

"(...) kultura, onakva

kakvu je opisuje

historičar, ni u kom

slučaju nije neka čista

vrijednost, nego,

naprotiv, smjesa

humanosti i

barbarstva, ukusa i

neukusa, istine i

zablude, ali je u svim

svojim pojavama, kao

sputavanje vrijednosti i

kao unaprijeđivanje

vrijednosti, kao

promašaj vrijednosti i

kao ostvarenje

vrijednosti, uvijek

zamišljena kao

povezana s

vrijednošću: kultura,

doduše, nije

ostvarenje vrijednosti,

ali je kultura datost

koja ima značenje,

smisao, da ostvaruje

vrijednost, ili, da se

poslužimo Štamlerovim

riječima, 'težnja za

ispravnim'."

(Gustav Radbruch,

Filozofija prava)

Mudre misli o

kulturi

24

OPIS KVISKOTEKE

Prije čitanja

odgovora

pokušajte sami

istražiti teme koje

smo postavili

pred vas.

1. (Maglić)

2. (51,197)

3. (Park prirode)

4. (Drina)

5.(Sarajevo)

6. (79)

7. (Bijeljina)

8. (Predsjedništva

BiH)

9. (Mostar)

10. (Mostar)

11. (Višegrad)

12. (Mostar)

13. (1984.)

14. (Sarajevo film

festival)

15. (Banja Luka)

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA

1. Koja je najviša planina u BiH?

2. Koja je površina BiH?

3. Šta je Hutovo blato?

4. Koja je najduža rijeka u BiH?

5.U kojem gradu su bile Zimske olimpijske igre 1984.

godine?

6. Na koliko Općina su podijeljeni kantoni u FBiH?

7. Koji grad u BiH ima 10 ekonomskih fakulteta?

8. Vanjska politika je u nadležnosti…?

9. Koji je najveći grad u Hercegovini?

10. Gdje se nalazi Karađoz-begova džamija?

11. Gdje se nalazi Most Mehmed-paše Sokolovića?

12. Da li je Međugorje bliže Mostaru ili Sarajevu?

13.Koje godine su održane Zimske olimpijske igre u

Sarajevu?

14. Koji je najpoznatiji filmski festival u BiH?

15.Gdje se nalazi tvrđava Kastel?

25

Riječi u slici....

Vijećnica, Sarajevo

Zemaljski muzej, Sarajevo

Atik džamija, Ćive

U septembru smo debatirali o kulturnoj baštini. Svaka debatna teza

postavljena je prema tekstovima do kojih smo u medijima dolazili. Nastojat

ćemo zajedno da promoviramo Kulturnu Baštinu BiH i ljepote kroz naše Debatne novosti, našu Debatologiju,

naša videa.

• BiH ima sve preduslove da postane popularna turistička destinacija?

• Kulturno naslijeđe svih dijelova BiH treba biti promovirano

podjednako?• Sarajevo treba biti uvršteno na

UNESCO-ovu listu Svjetske kulturne baštine?

• U BiH treba organizirati više kulturnih događaja kojima se promovira kultura nacionalnih manjina?

DEBATOLOGIJA

26

Sjećaš li se Sarajeva?

Svaki put kad jorgovani

osvoje naš grad

ko u juriš našem mjestu, ja

poletim tad

sve u nadi da ću tebe tamo

vidjeti

da ću ti se kao nekad opet

svidjeti

a ti, a ti, sjećaš li se sarajeva

dal s njim dal snjim, plače ti

se ili pjeva

ja znam, ja znam da je prava

ljubav jedna

svaka druga lutko moja ni

spomena nije vrijedna

svaki put kad jorgovani

osvoje naš grad

srca putem uspomena

povede me tad

ko slučajno, al s namjerom

tebi lutko pođem

gdje su srca ostala

uvijek rado dođem

a ti, a ti, sjećaš li se sarajeva

dal s njim dal snjim, plače ti

se ili pjeva

ja znam, ja znam da je prava

ljubav jedna

svaka druga lutko moja ni

spomena nije vrijedna

Avdo Huseinović

A za vas izdvajamo neke komentare debatanata:

BiH ima sve preduslove da postane popularna turistička destinacija?

Ednaa: Branim afirmacijski stav. Kriterij: očuvanje i

promocija prirodnih ljepota. Argument: BiH bogataprirodnim ljepotama. Postoji mnogo fascinantnih

destinacija u cijeloj Bosni i Hercegovini podesnih zasve vrste turista. Ovdje se dobije ono najbolje od

svega. Najinteresantnija i najatraktivnija mjesta uBosni i Hercegovini predstavljaju čudesan spoj

kulturnog i prirodnog naslijeđa. Skoro je nemogućerazdvojiti ih, jer su kultura i tradicija ove zemlje

procvjetale upravo iz predivne i netaknute prirode.

U BiH treba organizirati više kulturnih događaja

kojima se promovira kultura nacionalnih manjinaFriedrichNietzche: Na temu U BiH treba organizovativiše kulturnih događaja kojima se promoviše kultura

nacionalnih manjina zauzimam afirmacijski stav. Bezsvih nacionalnosti koje žive u BiH naša država ne bi

bila ono što jeste. Kao jednonacionalna država bilibismo poput bilo koje druge države siromašni u tom

smislu. Raznolikost koju posjedujemo jeste nešto čimese razlikujemo od drugih i zbog čega smo bogatiji,

zbog toga je moj kriterij “Očuvanje raznolikosti”.Argument kojim ću pokušati dokazati tezu za koju se

zalažem glasi “Bogatstvo u različitosti”. BiH je u ovomsmislu definitivno veoma bogata zemlja. Govorimo

više jezika imamo sve najzastupljenije religije, mnogorazličitih kultura koje se nadopunjuju i sve to čini našu

BiH onim što jeste. Potpredsjednik Federacije BiHMilan Dunović na poziv Svjetske mirovne konferencije

(Universal Peace Federation) prisustvovao jegodišnjem samitu u Seulu u Koreji gdje je u svom

obraćanju između ostalog dodao da je u Bosni iHercegovini žive ljudi različitih religijskih, nacionalnih i

kulturoloških uvjerenja. Naglasio je da se upravo u tojrazličitosti krije svo bogatstvo i ljepota Bosne i

Hercegovine i ta različitost ne treba da nas razdvaja,nego da je slavimo i veličamo.

DEBATOLOGIJA - KOMENTARI

27

Riječi u slici....

IZVOR: https://www.nacional.hr/foto-svecano-

otvoren-sesti-po-redu-ja-bih-festival/

MEDIJI KAŽU

28

Završavamo još jedno izdanje Debatnih novosti kojim

smo nastojali vama, dragi čitatelji, barem malo

približiti kulturno naslijeđe BiH. Kroz naša istraživanja

smo i mi mnogo toga novog saznali. Naša je

domovina zaista magična i može ponuditi mnogo

sadržaja. Ukoliko zajedno pokušamo, smatramo da

možemo učiniti BiH atraktivnijom turističkom

destinacijom. Čini vam se nemogućim? Nije

nemoguće, samo zvuči tako. No, ako bi svako vodio

računa o naslijeđu onda ne bismo imali zapuštene i

prljave spomenike. Imali bismo turističke destinacije

koje pozivaju turiste da ih psojete.

Nadamo se da ste u ovim debatnim novostima

naučili neke nove stvari. Možda će vam se učiniti da

neke lokalne zajednice nismo dobro predstavili ili da

smo neke predstavili previše. Ukoliko mislite tako,

pišite nam o vašoj lokalnoj zajednici. Čekamo vaše

radove i jedva čekamo da ih objavimo. Pišite nam

na: izvjestaji.ckd@gmail.com.

UMJESTO KRAJA

29

Debatne novosti, br. 9Septembar 2017. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina+387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiHizvjestaji.ckd@gmail.com

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina

Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTPAnesa Vilić

WEB INFONadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts