0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

Debata je

super!

Općina Centar

1

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

POZNATI O JEDNAKOSTI

"Kod jednakosti je

loše to što se

želimo izjednačiti

samo sa onima koji

su iznad nas.”

Henry François

Becque

"Gdje nema

jednakosti, nema ni

kreposti."

Niccoló Tommaseo

"Kad je neki

Perzijanac upitao

Lisandra koji

državni oblik najviše

odobrava, on je

odgovorio: Onaj u

kojem se poštenima

i nevaljalima sudi

prema zaslugama."

Plutarh

"Kada jedni moraju

slušati naredbe

drugih, tada nema

govora o

jednakosti."

William Schwenck

Gilbert

UJEDINJENI U RAZLIKAMA

Centar za kulturu dijaloga je u junu započeo implementaciju

projekta „Svi različiti svi jednaki” čiji je temeljni cilj: Upoznati

najširu javnost sa Zakonom o zabrani diskriminacije BiH (23. Juli

2009. godine). i unaprijediti toleranciju i međusobno

razumijevanje među građanima poštujući i promovirajući etničke,

spolne, religijske kulturne i jezičke različitosti, doprinoseći

interkulturnom dijalogu kao temeljnoj odrednici demokracije.

Građani BiH se gotovo pa svakodnevno suočavaju sa različitim

oblicima diskriminacije. Jedan od osnovnih razloga zbog kojih

veliki dio slučajeva diskriminacije ostane neprijavljen jeste

nepoznavanje zakonskih mehanizama koje građani mogu

upotrijebiti kako bi se zaštitili.

Zbog toga je CKD odlučio, prije svega educirati srednjoškolce

(kao uskoro punoljetne građane koji treba da poznaju svoja prava

i obaveze) i srednjoškolske profesore (kao osobe direktno

odgovorne za edukaciju budućih naraštaja) upoznati sa osnovnim

odredbama Zakona.

Tokom juna u svijetu i BiH zabilježeni su brojni događaji koji

ukazuju da se ljudska prava skoro pa nigdje u svijetu ne poštuju

dovoljno, da oni koji se bore protiv diskriminacije vrlo često bivaju

izloženi nasilju i da još uvijek postoje najrazličitiji oblici

diskriminiranja.

Da bi problem bio riješen na svjetskom nivou, potrebna je daleko

veća akcija, ali lokalnim djelovanjem u smislu podizanja svijesti

građana, povećava se broj pojedinaca koji znaju prepoznati

diskriminaciju i ne oklijevaju boriti se protiv ovog problema.

Povećavanje broja lokalnih zajednica u kojima je smanjena

diskriminacija direktno utiče i na smanjenje kršenja ljudskih prava

na svjetskom nivou. Zbog toga vjerujemo da lokalnom akcijom

možemo djelovati na globalno unapređenje poštivanja ljudskih

prava.

Općina Centar

2

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

POZNATI O OBRAZOVANJU

"Niko nije sasvim

obrazovan prije

nego što nauči

šutjeti.”

Arne Garborg

"Mozak budale

pretvara filozofiju u

ludoriju, nauku u

praznovjericu i

umjetnost u

pedanteriju. Otuda

univerzitetsko

obrazovanje."

Bernard Shaw

"Odgoj je važniji od

obrazovanja,

odgajati... ni suca ni

vojnika, nego

čovjeka!"

Jean-Jacques

Rousseau

Feuerbach

"Niko ne sudi oštrije

od neobrazovanog

čovjeka. On ne

poznaje ni razloge

ni protivrazloge,

misli da uvijek ima

pravo."

Ludwig Andreas

MEDIJI O SLUČAJEVIMA DISKRIMINACIJE I KRŠENJA

LJUDSKIH PRAVA

02.06.2014. – „Homofobi glume humanitarce: Urbana desnica

opet poziva na bojkot splitskog Pridea”

(http://www.index.hr/vijesti/clanak/homofobi-glume-humanitarce-

urbana-desnica-opet-poziva-na-bojkot-splitskog-

pridea/750997.aspx)

04.06.2014. – „HDZ protiv splitskog Pridea: "Silujete grad, a

sami ste si krivi što ste neravnopravni”

(http://www.index.hr/vijesti/clanak/hdz-protiv-splitskog-pridea-

silujete-grad-a-sami-ste-si-krivi-sto-ste-

neravnopravni/751352.aspx)

11.06.2014. – „Srna-Bajramović: Nedopustiva diskriminacija

porodilja”

(http://tvsa.ba/news/view/ba/srna-

bajramovic_nedopustiva_diskriminacija__porodilja)

12.06.2014. – „Danska prva evropska zemlja koja omogućuje

pravnu promenu oznake roda bez kliničke dijagnoze”

(http://transserbia.org/vesti/664-danska-je-postala-prva-evropska-

zemlja-koja-omogucuje-pravnu-promenu-oznake-roda-bez-

klinicke-dijagnoze)

17.06.2014. – „Ekonomska diskriminacija”

(http://www.strijela.info/ekonomska-diskriminacija/)

19.06.2014. – „15 odsto dece napušta školu pre vremena”

(http://www.svevesti.com/a269050-15-odsto-dece-

napu%C5%A1ta-%C5%A1kolu-pre-vremena)

23.06.2014 – „Upitan kvalitet obrazovanja: Diskriminacija i

podjela učenika i dalje veliki problem u BiH”

(http://www.klix.ba/vijesti/eu-integracije/upitan-kvalitet-

obrazovanja-diskriminacija-i-podjela-ucenika-i-dalje-veliki-

problem-u-bih/140623136)

25.06.2014. – „Diskriminacija zbog nacionalne pripadnosti”

(http://www.privrednik.net/index.php/pravnik/353-diskriminacija-

zbog-nacionalne-pripadnosti)

28.06.2014. – „U Libiji ubijena aktivistkinja za ljudska prava”

(http://www.libela.org/vijesti/5185-u-libiji-ubijena-aktivistkinja-za-

ljudska-prava/)

Općina Centar

3

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

ŠTA JE DISKRIMINACIJA

Zakon o zabrani

diskriminacije BiH:

„Diskriminacijom, u

smislu ovog zakona,

smatraće se svako

različito postupanje,

uključujući svako

isključivanje,

ograničavanje ili

davanje prednosti

utemeljeno na

stvarnim ili

pretpostavljenim

osnovama prema bilo

kojem licu ili

grupi lica na osnovu

njihove rase, boje

kože, jezika, vjere,

etničke pripadnosti,

nacionalnog ili

socijalnog porijekla,

veze

s nacionalnom

manjinom, političkog ili

drugog uvjerenja,

imovnog stanja,

članstva u sindikatu ili

drugom udruženju,

obrazovanja,

društvenog položaja i

pola, polnog

izražavanja ili

orijentacije, kao i

svaka druga okolnost

koja ima za

svrhu ili posljedicu da

bilo kojem licu

onemogući ili ugrožava

priznavanje, uživanje

ili ostvarivanje na

ravnopravnoj

osnovi prava i sloboda

u svim oblastima

javnog života.

ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE BIH

Građani BiH vrlo malo poznaju Zakon o zabrani diskriminacije

BiH. Prema istraživanju koje je implementirao OSCE, samo jedna

od tri osobe u BiH zna da Zakon postoji, premda je usvojen još u

julu 2009. godine. Osim toga, samo u Kantonu Sarajevo preko

90% direktora osnovnih i srednjih škola kao i školskih odbora

sastavljeni od većinskog naroda i da se ne poštuje ni minimalna

kvota ostalih dovoljno govori o statusu manjina (poseban akcent

je na konstitutivnim manjinama). Nažalost, u BiH su brojni

slučajevi kršenja ljudskih prava, i zbog toga CKD implementira niz

aktivnosti koje imaju za cilj upoznati najširu javnost sa Zakonom o

zabrani diskriminacije BiH (23. Juli 2009. godine) i unaprijediti

toleranciju i međusobno razumijevanje među građanima poštujući

i promovirajući etničke, spolne, religijske kulturne i jezičke

različitosti, doprinoseći interkulturnom dijalogu kao temeljnoj

odrednici demokracije. Kroz različite aktivnosti CKD nastoji, prije

svih, građanima Općine Centar (na čijem području se

implementiraju akivnosti koje se ne realiziraju online) ali i cijele

BiH, omogućiti interakciju i učešće u gradnji evropskih principa

demokracije koji su okrenuti ka poznavanju i poštivanju temeljnih

odrednica zaštite ljudskih prava u Evropi i svijetu, ujedinjeni i

obogaćeni kroz kulturne različitosti, istovremeno razvijajući ideju

građanina Evrope. Vrlo je važno građanima omogućiti uvid u

debatu i kritičko mišljenje obrazujući ih o Zakonu o zabrani

diskriminacije u BiH, mehanizmima zaštite ljudskih prava kao i o

mogućim aktivnostima kojima će promovirati Zakon. Jedna od

prvih aktivnosti jeste pokretanje FB grupe „Debatom protiv

diskriminacije” u kojoj su već objavljeni sljedeći dokumenti

namijenjeni za diskusiju. Tekst zakona:

http://www.vladars.net/sr-SP-

Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/media/vijesti/Documents/Zakon

%20o%20zabrani%20diskriminacije%20SlGlasnik%20BiH%20bro

j%2059-09.pdf

Vodič za zaštitu od diskriminacije:

http://www.rightsforall.ba/publikacije-bs/docs-

bs/vodic_zastita_od_diskriminacije_kroz_zakon_i_institucije.pdf

A na debatologiji su već pokrenute online debate s ciljem

upoznavanja srednjoškolaca i studenata sa slučajevima kršenja

ljudskih prava.

Općina Centar

4

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

POZNATI O ŽENAMA

"Muškarci

priželjkuju sve ono

što nemaju, a žene

samo ono što imaju

druge žene."

Bernard Shaw

"Kad su sa svojim

ženama, muškarci

imaju rasijan pogled

kao da su na

groblju." (Atlantida)

Borislav Pekić

"Žena, sreća i vjetar

kratko traju."

Buda

"Svaka žena je

bespomoćna dok joj

se ne osuši lak na

noktima.”

Burt Reynolds

"Prava nevolja sa

ženama jeste što

one same stalno

pokušavaju da se

prilagode muškim

teorijama o

ženama."

Erica Jong

Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena

Odobrena i predložena za potpis, ratifikaciju i pristupanje

Rezolucijom Generalne skupštine

34/180 od 18. decembra 1979.

STUPILA NA SNAGU: 3. septembra 1981. u skladu sa članom

27 (1)

U nastavku donosimo dijelove iz konvencije:

Član 1.

Za svrhe ove konvencije, izraz "diskriminacija žena" označava

svaku razliku, isključenje ili ograničenje u pogledu spola, što ima

za posljedicu ili cilj da ugrozi ili onemogući priznanje, ostvarenje ili

vršenje od strane žena, ljudskih prava i osnovnih sloboda na

političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili

drugom polju, bez obzira na njihovo bračno stanje, na osnovu

ravnopravnosti muškaraca i žena.

Član 2.

Države članice osuđuju diskriminaciju žena u svim vidovima,

saglasne su da provode svim odgovarajućim sredstvima koja im

stoje na raspolaganju i bez odlaganja, politiku otklanjanja

diskriminacije žena i radi toga se obavezuju:

(a) da unesu princip ravnopravnosti muškaraca i žena u svoje

nacionalne ustave ili odgovarajuće zakone, ako to već nisu

učinile, kao i da osiguraju, zakonskim ili drugim odgovarajućim

mjerama, praktičnu primjenu tog principa;

(b) da usvoje odgovarajuće zakonske i druge mjere, uključujući i

sankcije kada je potrebno, kojima se zabranjuju svi vidovi

diskriminacije žena;

(c) da uvedu pravnu zaštitu prava žena na ravnopravnoj osnovi s

muškarcima i da preko nadležnih nacionalnih sudova i drugih

javnih institucija osiguraju efikasnu zaštitu žena od svakog

postupka kojim se vrši diskriminacija;

(d) da se uzdrže od svakog postupka ili prakse diskriminacije

žena i da osiguraju da javni organi i institucije postupaju u skladu

s ovom obavezom;

(e) da poduzmu sve potrebne mjere za otklanjanje diskriminacije

žena od strane bilo kog lica, organizacije ili preduzeća;

Općina Centar

5

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

POZNATI O ŽENAMA

"Žena je jedino

stvorenje koje može

plakati ili se smijati

zbog istog razloga,

a često i u isto

vrijeme!"

Jean-Baptiste

Poquelin Molière

"Visina kulture

određuje se po

odnosu prema

ženi."

Jean de La Bruyère

"Učena je žena

pravi bič za svoga

muža, za svoju

djecu, svoje

prijatelje, svoju

poslugu i za čitav

svijet.”

Jean-Jacques

Rousseau

"Čovjek se zaljubi

gledajući ženu, a

žena se najčešće

zaljubi slušajući

čovjeka."

Ksenofont

Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena

Odobrena i predložena za potpis, ratifikaciju i pristupanje

Rezolucijom Generalne skupštine

34/180 od 18. decembra 1979.

STUPILA NA SNAGU: 3. septembra 1981. u skladu sa članom

27 (1)

Član 3.

Države članice poduzimaju u svim oblastima, posebno političkoj,

društvenoj, ekonomskoj i kulturnoj, sve prikladne mjere,

uključujući zakonodavne, da bi osigurale potpun

razvoj i napredak žena, kako bi im se garantiralo ostvarivanje i

uživanje prava čovjeka i osnovnih sloboda, ravnopravno s

muškarcima.

Član 4.

1. Usvajanje posebnih privremenih mjera od strane države

članice, čiji je cilj da se ubrza ostvarenje ravnopravnosti

muškaraca i žena de facto, ne smatra se diskriminacijom kako

je definirana u ovoj konvenciji, ali ne smije ni na koji način imati za

posljedicu nejednaka ili različita mjerila; a ove mjere će prestati da

važe kada se ostvari cilj da se svima pruže jednake mogućnosti i

tretman.

2. Usvajanje posebnih mjera od strane država članica, uključujući

i mjere sadržane u ovoj konvenciji čiji je cilj zaštita materinstva,

ne smatra se diskriminacijom.

Član 5.

Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere:

(a) radi izmjene društvenih i kulturnih običaja u pogledu

ponašanja muškaraca i žena da bi se otklonile predrasude, kao i

uobičajena i svaka druga praksa zasnovana na shvatanju o

inferiornosti ili superiornosti jednog ili drugog spola ili

tradicionalnoj ulozi muškaraca, odnosno žena;

(b) da obiteljsko odgajanje obuhvati i pravilno shvatanje

materinstva kao društvene funkcije i priznanje zajedničke

odgovornosti muškaraca i žena u podizanju i razvoju djece,

podrazumijevajući da se u svim slučajevima mora, prije svega,

voditi računa o interesima djeteta.

Općina Centar

6

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

POZNATI O POLITICI

"Moj politički ideal je

demokracija.

Poštujmo svakog

čovjeka kao biće i

ne pravimo ni od

koga idola."

Albert Einstein

"U politici se riskira

smrt zbog predugog

pamćenja."

Alexis de

Tocqueville

"Politika je kao

sfinga iz basne:

proždire sve one

koji ne riješe njene

zagonetke."

Antoine de Rivarol

"Ko je protiv politike,

ustvari je za politiku

koja se provodi nad

njim."

Bertolt Brecht

"Istina u politici

mora čekati dok

nekome ne postane

potrebna."

Bjørnstjerne

Bjørnson

Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena

Odobrena i predložena za potpis, ratifikaciju i pristupanje

Rezolucijom Generalne skupštine

34/180 od 18. decembra 1979.

STUPILA NA SNAGU: 3. septembra 1981. u skladu sa članom

27 (1)

Član 7.

Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere za otklanjanje

diskriminacije žena u političkom i javnom životu zemlje, a

posebno su dužne da osiguraju, pod jednakim uvjetima kao i

muškarcima, prava žena da:

(a) glasaju na svim izborima i javnim referendumima i da budu

birane u sva tijela koja se biraju putem javnih izbora;

(b) učestvuju u kreiranju i provođenju vladine politike i da

zauzimaju rukovodeće položaje i obavljaju sve javne funkcije na

svim nivoima vlasti;

(c) učestvuju u radu nevladinih organizacija i udruženja koja se

bave javnim i političkim životom u zemlji.

Član 9.

1. Države članice priznaju ženama jednaka prava kao i

muškarcima da steknu, promijene ili zadrže svoje državljanstvo.

One se posebno staraju da sklapanje braka sa stranim

državljaninom ili promjene državljanstva muža za vrijeme trajanja

braka nema automatski za posljedicu promjenu državljanstva

žene, niti da ona postane osoba bez državljanstva,

odnosno da bude prisiljena da uzme državljanstvo muža.

2. Države članice osiguravaju ženama jednaka prava kao i

muškarcima u pogledu državljanstva djece.

Općina Centar

7

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

POZNATI O POLITICI

"Umjetnost

ratovanja je

umjetnost

uništavanja ljudi, a

politika je umjetnost

zavaravanja."

Mahatma Gandhi

"U politici, ako

hoćeš da se nesto

kaže, pitaj muškog.

Ako hoćeš da se

nešto napravi, pitaj

ženu."

Margaret Thatcher

"Ko se ne bavi

politikom, a već je u

političkom članstvu

partije, što ne čini

tako rado, on služi

vladajućoj partiji.”

Max Frisch

"Iz čega si nastao

zavisi od genetike -

u šta ćeš se

pretvoriti, od

politike."

Stanisław Jerzy Lec

"Nije li politika

zapravo samo

vještina da se laže u

pravi čas.”

Voltaire

Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena

Odobrena i predložena za potpis, ratifikaciju i pristupanje

Rezolucijom Generalne skupštine

34/180 od 18. decembra 1979.

STUPILA NA SNAGU: 3. septembra 1981. u skladu sa članom

27 (1) Član 10.

Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere radi otklanjanja

diskriminacije žena da bi im osigurale jednaka prava kao i muškarcima

u pogledu obrazovanja, a posebno da bi na osnovi ravnopravnosti

muškaraca i žena osigurale:

(a) jednake uvjete u pogledu karijere i profesionalnog usmjeravanje, u

pogledu mogućnosti za učenje i sticanje diploma u obrazovnim

ustanovama svih kategorija, kako u seoskim tako i u gradskim

sredinama; ova ravnopravnost se osigurava u pogledu predškolskog,

općeg, tehničkog i stručnog obrazovanja, kao i višeg tehničkog

obrazovanja i svih vrsta profesionalnog usmjeravanja;

(b) dostupnost jednakih nastavnih programa, jednakih ispita i nastavnog

osoblja koje ima kvalifikacije istog nivoa, kao i školskih prostorija i

opreme istog kvaliteta;

(c) otklanjanje tradicionalnog shvaćanja o ulogama muškaraca i žena

na svim stepenima i u svim oblicima obrazovanja podsticanjem

stvaranja mješovitih odjeljenja i drugih vrsta obrazovanja koji mogu

doprinijeti postizanju tog cilja, posebno revizijom udžbenika i školskih

programa i prilagođavanjem nastavnih metoda;

(d) jednake mogućnosti korištenja stipendija i drugih vrsta bespovratne

pomoći za studije;

(e) jednake mogućnosti pristupa programima permanentnog

obrazovanja, uključujući programe za obrazovanje odraslih i

funkcionalne programe za opismenjavanje,

posebno one čiji je cilj da se u što je moguće kraćem vremenu smanji

jaz u stepenu obrazovanja između muškaraca i žena;

(f) smanjenje stope napuštanja škole od strane ženske omladine i

organizacija programa za djevojke i žene koje su prerano napustile

školu;

(g) jednake mogućnosti aktivnog bavljenja sportom i fizičkog odgoja;

(h) dostupnosti posebnih informacija iz oblasti obrazovanja radi

pružanja pomoći u osiguranju zdravlja i blagostanja obitelji, uključujući

informacije i savjete o planiranju obitelji. OSTATAK KONVENCIJE POTRAŽITE NA:

http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/05bosniak/BConE

liminationDiscriminationWomen.pdf

Općina Centar

8

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

POZITIVNA DISKRIMINACIJA

Pozitivna

diskriminacija,

obrnuta

diskriminacija

ili afirmativna

akcija je niz mjera

kojima se

smanjuju

postojeće

nejednakosti

u društvu

nastale

diskriminacijom i

(ili) drugim

oblicima nasilja.

Pozitivna

diskriminacija

nastala je u

SAD‐u pod

inicijativom

američkih

predsjednika

Kennedyja

i Johnsona, te

predsjednika

Nixona.

Razvila se tijekom

60’tih i 70’tih

godina

prošlog

stoljeća.

RADIONICE – ZAJEDNO PROTIV DISKRIMINACIJE

Radionica „Tri istine i jedna laž”.

Predavač učesnicima iznosi četiri

tvrdnje o različitim religijskim, rasnim i

etničkim skupinama. Od četiri tvrdnje

tri su istinite, a jedna nije. Učesnici

treba da prepoznaju onu koja nije

istinita. Cilj ove radionice je ukazati na

najčešće oblike diskriminacije u društvu, te kako ih prepoznati i

efikasno boriti protiv njih.

Radionica „Zakon postoji i kaže” je

radionica u kojoj predavač učesnicima

prezentira sažetak Zakona o zabrani

diskriminacije u BiH. Zatim učesnike

dijeli u dvije različite skupine. Objema

skupinama je predstavljen mogući

slučaj diskriminacije. Jedna skupina

ima zadatak da na osnovu zakona ukaže o kojoj vrsti

diskriminacije se radi, dok druga skupina ima zadatak da na

osnovu zakona pokuša dokazati da se ne radi o diskriminaciji.

Radionica „A stolica za mene?” je

radionica kojom se nastoji potaknuti suosjećanje

kod drugih i razumijevanje. Radionicu

je poželjno implementirati na

otvorenom. Potrebno je i obezbijediti

dovoljan broj stolica. (Ukupan broj

učesnika minus jedna stolica).

Učesnici trče jednu minutu i zatm brzo

zauzimaju stolice i sjedaju. Onaj ko nije zauzeo stolicu nastavlja

stajati na jednoj nozi. Za to vrijeme facilitator „skreće” pažnju

učesnika sa osobe koja stoji. (Moguće je uvesti mini zanimljive

igre kako bi se u potpunosti postiglo ignoriranje osobe koja stoji

na jednoj nozi). Osoba treba stajati na jednoj nozi sve dok neko

od učesnika koji sjede ne ponudi svoje mjesto.

Općina Centar

9

AKTUELNI PROJEKT:

„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”

10

Plan aktivnosti za juni SRETAN

ZAVRŠETAK ŠKOLSKE GODINE

Školska 2013./2014. godina je i oficijelno

završena u cijeloj Bosni i Hercegovini. CKD

svim svojim članovima, profesorima i

debatantima želi ugodan raspust i

mnogo lijepih događaja. CKD i tijekom raspusta organizira brojne

online aktivnosti u kojima debatanti mogu

osvojiti brojne nagrade. Otvorene su

nove FB stranice u kojima se nalaze detalji kako doći do nagrade i

kako učestvovati u aktivnostima koje će

biti povezane sa takmičenjima u

narednoj školskoj godini. Očekujemo da

nam se priključe i debatanti iz Regiona i zajedno ćemo se boriti protiv diskriminacije i

za toleranciju. Dobrodošli su svi

kojima je debata jedna od najdražih vannastavnih

aktivnosti. Nama sigurno jeste!

JUNI

ŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Klupske aktivnosti u BiH

Internet debatiranje – Debatologija

Pokretanje FB stranice „Debatom protiv

diskriminacije”

Pokretanje FB stranice „Stop netoleranciji u BiH”

Priprema i štampanje mjesečnog magazina za

debatu „Debatne novosti“

Dan otvorenih vrata „Debata od srednje škole do

univerziteta i nakon njega“

Suradnja sa idebate.org – Internet debatiranje i

pisanje tekstova o debati

Evaluacija rada debatnih klubova za prethodnu

školsku godinu

STUDENTSKE AKTIVNOSTI

Debate na fakultetima

Javna debata Sarajevo School of Science and

Technology

Apliciranje na regionalna internacionalna natjecanja

11

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, Predsjednik Skupštine

CKD

Zoran Marčeta,

finansijski asistent

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program

administrator

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, PR, koordinator za online i studentsku

debate

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Mirzet Hamzić

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Žarko Brkanlić

SRBAC

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Peta gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Fra Grga Martić

Mostar Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar Koledž

Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Srednja tekstilna i

poljoprivredna škola Mostar

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Mješovita srednja

škola Čelić Behram-begova medresa Tuzla MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

REGIONALNI KOORDINATORI

Tijana Ljuboje

SARAJEVO

Prirodno-matematički fakultet Banja Luka

Ekonomski fakultet Brčko Univerzitet Džemal Bijedić

Mostar Pravni fakultet Kiseljak Pravni fakultet Istočno

Sarajevo Pale Pravni fakultet Istočno

Sarajevo/Bijeljina Ekonomski fakultet

Sarajevo Elektrotehnički fakultet

Sarajevo Pravni fakultet Sarajevo

International Burch University Sarajevo

Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo Fakultet političkih nauka

Sarajevo Pravni fakultet Tuzla

Filozofski fakultet Tuzla Fakultet informacijskih

tehnologija Mostar

Abdulah Bećirović

BRČKO

Ekonomska škola Brčko

12

IME I PREZIME

KAPITENA ŠKOLA

GRAD

Adalisa Tabaković KŠC – Srednja medicinska škola Sarajevo

Ajša Rahmanović Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amina Avdić Srednja škola Konjic Konjic

Ana Pavlović Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Anđela Knežević Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Antonio Topalović MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Benjamin Fajić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Boris Bjelica Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Dragana Vučić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Edin Halilčević Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Helena Brkanlić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Ismail Ćidić Behram-begova medresa Tuzla

Klara Galić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Meliha Balihodžić MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf

Nejra Mujkanović Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Aleksandra Mihajlović Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zvornik

Nikolina Begović SŠC Pale Pale

Rijad Milić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo

Selma Nukić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Srđan Barašin Gimnazija Banja Luka Banja Luka

Viktor Nešovski Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Zerina Kučinar SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

13

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Mostar

Ana Marija Ivanković Gimnazija Fra Grga Martić Mostar

Anisa Viteškić Peta gimnazija Sarajevo

Anton Šarac Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Greg Campbell Koledž Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Mostar

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik. Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Mirzet Hamzić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Muhedin Lemeš MSŠ Kakanj Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo I. Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vesna Milavić/Seima Husković Srednja medicinska škola Mostar

Zoran Jozić Elektrotehnička škola Tuzla Tuzla

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

FAKULTETI

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

14

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Nadina Balagić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, Juni, 2014. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668 +387 33 208 370

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

izvjestaji.ckd@gmail.com www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

Općina Centar