Županijski centar za gospodarenje otpadom … · 2010-06-18 · na okoliš i zahtijevanog programa...

ŽUPANIJSKI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM MARIŠĆINA

SAŽETI IZVJEŠTAJ

O PROVEDENOM POSTUPKU PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

Siječanj 2010

Pripremio Ekoplus d.o.o., Rijeka

PUO – Sažetak provedene procedure – ŽCGO MARIŠĆINA

Siječanj 2010. Stranica 2 od 42

SADRŽAJ

POPIS KORIŠTENIH KRATICA .............................................................................................................. 3

1 UVOD ................................................................................................................................................... 4

2 OPIS PROJEKTA ............................................................................................................................... 4

3 ANALIZA OPCIJA ........................................................................................................................... 20

4 PROCES PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ......................................................................... 29

5 OPIS POSTOJEČEG STANJA OKOLIŠA .................................................................................... 30

6 OPIS OKOLIŠA NA KOJI BI PROJEKT MOGAO IMATI UTJECAJ .................................... 33

7 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA ......................................................................................................... 36

8 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ............................................................................. 39



POPIS KORIŠTENIH KRATICA

CGO – centar za gospodarenje otpadom

GIO – gorivo iz otpada

MBO – mehaničko biološka obrada

NN – narodne novine

PGŽ – primorsko goranska županija

PS – pretovarna stanica

PUO – procjena utjecaja na okoliš

ŽCGO – županijski centar za gospodarenje otpadom



1 UVOD

Ovaj dokument predstavlja sažetak provedene procjene utjecaja na okoliš projekta županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina, Primorsko –goranska županija (PGŽ), kao i generalni prikaz projekta, propisane mjere smanjenja utjecaja na okoliš i zahtijevanog programa praćenja utjecaja na okoliš.

Projekt Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina

Sektor Gospodarenje otpadom

Područje projekta

Zemlja Republika Hrvatska

Županija: Primorsko -goranska Županija

Broj stanovnika: 305.505 (2001)

2 OPIS PROJEKTA

Gospodarenje komunalnim otpadom u Hrvatskoj u posljednjih par godina prolazi kroz značajne promjene, s postupka decentraliziranog odlaganja neobrađenog otpada na brojnim lokalnim županijskim odlagalištima koje ne zadovoljavaju potrebne standarde, na centralizirano gospodarenje otpada preko Centara gospodarenja otpadom (CGO) koji zadovoljavaju potrebe jedne (ili, u nekim slučajevima, više) županija. CGO pristup je usvojila Hrvatska vlada u svojem nacionalnom planu gospodarenja otpadom (Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za

razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07).

Na području PGŽ-a prikupljanje i odlaganje komunalnog otpada obavlja 9 komunalnih tvrtki, te ga odlaže na 10 službenih odlagališta.

PGŽ je također definirala svoju strategiju uspostavljanja integralnog sustava gospodarenja otpadom (Slika 3) u kojem izgradnja ŽCGO-a Marišćina predstavlja

glavni cilj.

PGŽ je odabrala lokaciju Marišćina na području Općine Viškovo (Slika 1 i 2) kao najpovoljniju lokaciju za budući ŽCGO. Konačna Studija procjene na okoliš je završena 2001. godine. Temeljem provedene procjene utjecaja na okoliš (PUO), lokacija Marišćina, kao najpovoljnija lokacija za budući ŽCGO je i određena Prostornim planom Županije, kao i Planom gospodarenja otpadom Primorsko goranske županije. 2001. godine osnovana je županijska komunalna tvrtka Ekoplus d.o.o. za gospodarenje komunalnim otpadom na području čitave Županije. Od toga vremena



izrađena je brojna tehnička dokumentacija (Molimo pogledati poglavlje 2.1). Otkup

zemljišta je proveden, od strane tvrtke Ekoplus d.o.o.

Slika 1. Pozicija ŽCGO-a Marišćina unutar Primorsko-goranske županije



Slika 2. Pozicija ŽCGO-a Marišćina unutar Općine Viškovo

ŽCGO Marišćina će prihvaćati komunalni otpad, neopasan proizvodni otpad, i

reciklažni otpadni materijal.

Tvrtke zadužene za prikupljanje komunalnog otpada (postojeće) će organizirano prikupljati ostatak miješanog komunalnog otpada i prevoziti ga u PS ili direktno u ŽCGO. Neopasni proizvodni otpad će se nakon obrade (ako je potrebna) prikupljati izdvojeno od komunalnog otpada pomoću organiziranog sustava ovlaštenih sakupljača i prevoziti direktno u ŽCGO. Prikupljeni otpad pogodan za reciklažu iz

neposredne blizine ŽCGO-a će se također zaprimati u reciklažnom dvorištu ŽCGO.

Novi sustav gospodarenja otpadom je prikazan na Slici br.3.



Slika 3. Shematski prikaz gospodarenja komunalnim i nepasnim proizvodnim

otpadom na području PGŽ-a

(Izvor: Plan gospodarenja otpadom RH)

Komunalni otpad će se prije odlaganja obrađivati u postrojenju za mehaničko-biološku obradu (MBO). Izlazni produkti postrojenja za MBO su ponovno iskoristive frakcije: metali, gorivo iz otpada (GIO), i stabilizirana otpadna frakcija (tzv. metanogena frakcija). Gorivo iz otpada se otprema na daljnju obradu van ŽCGO-a, a stabilizirana frakcija se odlaže na prikladnoj kontroliranoj bioreaktivnoj plohi gdje pod određenim uvjetima nastaje bioplin pogodan za daljnje energetsko iskorištavanje (proizvodnju električne energije). Neopasni industrijski otpad će se odlagati na prikladne plohe. Otpadni materijali pogodni za reciklažu će se otpremati na obradu van centra.

2.1 Tehnički opis ŽCGO-a Marišćina

ŽCGO će se sastojati od nekoliko tehničko-tehnoloških cjelina, i općenito se može podijeliti na: ulazno - izlaznu zonu, zonu za odlaganje otpada i radnu zonu. Pokriva površinu od oko 42,5 ha od kojih je radna zona površine od oko 5,5 ha, zona za odlaganje otpada 21ha, 1,5 ha zaštitni zeleni pojas, 2,4 ha interne i obodne prometnice i 2,1 ha zaštitni protupožarni pojas. Ukupni kapacitet tijela odlagališta zadovoljava potrebe za odlaganje PGŽ- a do 2040. godine.



Slika 4. Shematski prikaz ŽCGO-a Marišćina

ŽCGO Marišćina će prihvaćati prethodno obrađen neopasan industrijski otpad, te će se prihvaćati i obrađivati komunalni otpad. Obzirom na to definirani su tokovi otpada unutar ŽCGO-a (Slika 5).

Slika 5. Tok otpada unutar ŽCGO-a Marišćina



2.1.1 Tok komunalnog otpada

Nakon prihvata, pregleda, vaganja i registracije komunalnog otpada na ulazu u ŽCGO, otpad će biti prevezen do postrojenja za mehaničko biološku obradu (MBO)

komunalnog otpada.

Unutar postrojenja biti će obrađen u sljedećim fazama:

− prihvat komunalnog otpada

Komunalni otpad se istovaruje u jamu za prihvat otpada kroz vrata hale, koja se otvaraju i zatvaraju velikom brzinom samo prilikom istovara otpada. Otpad se kranovima, potpuno automatizirano i nadzirano iz kontrolne sobe postrojenja transportira iz prihvatne jame na daljnju obradu.

− Mehanička pred-obrada otpada – prosijavanje i trganje vrećica za otpad

Iz prihvatne jame komunalni se otpad pomoću automatski upravljanog krana transportira prema dijelu postrojenja za predobradu u kojem se vrši otvaranje vrećica pomoću specijalnih noževa, te nakon toga na odvajanje različitih frakcija otpada prema veličini pomoću rotacijskog sita. Frakcije se nakon toga transportiraju u odgovarajuće prihvatne jame za daljnju obradu.

− Bio –sušenje otpada

Nakon mehaničke predobrade komunalnog otpada transportira se u prostor za biološku obradu otpada – biosušenje. Otpad se ovdje slaže u naslagane visine od 5 do 6 m zavisno od sadržaja otpada. Organska komponenta komunalnog otpada je u prisustvu vode, ugljika i dušika nestabilna, i može se razgraditi aerobno ili anaerobno. U procesu biosušenja sva lako razgradiva frakcija aerobno oksidira, te se sva oslobođena energija (u vidu topline) koristi za sušenje tzv. gorive frakcije, kao i za termičko higijeniziranje kompletnog otpada. Toplinska energija (50-60°C) oslobođena biološkim procesom razgradnje organske tvari, koristi se za inertizaciju i higijenizaciju biorazgradivih organskih tvari sadržanih u komunalnom otpadu, te smanjivanje sadržaja vlage u otpadu, čime se povećava njegova kalorijska vrijednost, te povećava učinkovitost i kvaliteta daljnje obrade. Tijekom procesa biostabilizacije gubi se 25 - 30 % ulazne mase otpada u vidu isparene vode. Taj statički proces traje između 12 i 15 dana.

Pod dijela postrojenja za biološku obradu je perforiran i podijeljen na sekcije ( ukupno 24 sekcije dimenzija 3,75 m x 24 m ). Svaka sekcija kontrolirana je ponaosob i svakoj sekciji pripada poseban ventilator. Prostor ispod perforiranog poda izgrađen je tako da omogući ujednačen protok zraka kroz cijelu gomilu navezenog otpada, a izvedbom ventilacijskog sustava omogućuje se, po potrebi, upuhivanje ili odsisavanje zraka, kojime se željeni

postupak pospješuje.



− Mehanička rafinacija (proizvodnja goriva iz otpada (GIO))

Nakon procesa biosušenja, otpad se kranom odnosi u izlazni lijevak dijela postrojenja za biološku obradu odnosno u dio postrojenja za daljnju mehaničku obradu (rafinaciju), gdje se pomoću niza uređaja/strojeva iz njega odvajaju različite frakcije kao što su GIO, metali, plastika, teška frakcija

i tzv. metanogena frakcija pogodna za proizvodnju bioplina.

Linija mehaničke rafinacije se sastoji između ostalog od:

Primarni usitnjivač - Osnovna uloga primarnog usitnjavača je da otpad dimenzija > 200 mm predusitni na dimenzije pogodne za što jednostavniju i

efikasniju obradu u postrojenju za rafinaciju.

Sito - Iz predusitnjenog otpada iz primarnog usitnjavača i bioosušenog otpada se na situ odvaja fina bioosušena biološka frakcija (uobičajeno dimenzija 20 – 50 mm) dok se krupnija frakcija (20 – 300 mm) pomoću transportnih traka odvozi na daljnju obradu. Sitnija se frakcija, koja je sastavni dio biološki obrađene frakcije, transportnom trakom odvozi u

kontejner te kamionima na odlagalište.

Zračni separator - Zadaća zračnog separatora je da odvoji „tešku frakciju“ (inertni materijal većih dimenzija, biološki dio većih dimenzija…) od „lake frakcije“ iz koje se proizvodi GIO, te da zaštiti finalni usitnjavač od materijala koji bi mogli spriječiti njegov ispravan rad. Zračni separator radi na principu zračnog strujanja koje odvaja materijale različite specifične težine. Moguće ga je podešavati na različite načine te tako direktno utjecati na sadržaj odnosno kvalitetu „lake frakcije“, te samim tim na kvalitetu GIO. „Teška frakcija“ je sastavni dio biološki obrađene frakcije koja se kontejnerima odvozi na odlagalište.

Finalni usitnjivač - Finalni usitnjavač usitnjava laku frakciju nakon zračnog separatora kako bi se postigla konačna veličina čestica između 20 i 100 mm. Ovako proizvedeno gorivo iz otpada transportira se pokretnim trakama u poluprikolice nakon čega se odvozi na iskorištavanje van ŽCGO, bez međuskladištenja u sklopu postrojenja za MBO.

Magnetski separator - Pomoću magneta se iz otpada izdvajaju magnetski materijali kao što je npr. željezo koji se nakon odvajanja kontejnerima

odvoze na materijalnu oporabu.

− Gorivo iz otpada (GIO)

GIO dobiven ovim procesom ima garantiranu minimalnu kalorijsku

vrijednost 16 – 18 MJ/kg. GIO će se odvoziti na dalju obradu izvan ŽCGO-a.



− Bioreaktorska odlagališna ploha – odlaganje i daljnja obrada metanogene

frakcije komunalnog otpada

Tehnologija bioreaktorskog odlagališta temelji se na ubrzanju anaerobne razgradnje metanogene frakcije otpada, što vodi do njegove mineralizacije. Ova tehnologija je razvijena zbog specifičnih karakteristika metanogene frakcije komunalnog otpada - visoki potencijal za proizvodnju metana, ali samo s dodavanjem određene količine vode.

Ova frakcija ne sadrži lako razgradivu komponentu otpada (uslijed prethodnog procesa bio-sušenja), te je suha i djelomično stabilizirana, što znači da je za vrijeme odlaganja otpada proizvodnja plinova i procjednih voda minimalna, kao što su eliminirani smrad i životinje na odlagalištu. Nakon zatvaranja pojedine plohe proces razgradnje i proizvodnje metana će započeti s kontroliranim dodavanjem tekućine u zatvoreno odlagalište

pomoću sustava horizontalnih cijevi ugrađenih u tijelo otpada.

Tekućina koja je predviđena za dodavanje u tijelo bioreaktorskog odlagališta je pročišćena voda na UOPV-U. Cijeli proces proizvodnje i prikupljanja metana će biti pod kontrolom i nadzorom. Obzirom da ova tehnologija osigurava visoke stope proizvodnje metana predviđena je proizvodnja

električne energije iz odlagališnih plinova.

Bioraktorsko odlagalište će biti podijeljeno u odlagališne plohe svaka

kapaciteta za 5 godina odlaganja.

Temeljni brtveni sustav će sadržavati sljedeće slojeve:

- izravnavajući sloj 50cm

- geosintetički glineni sloj

- HDPE geomebrana 2,5mm

- zaštitni geotekstil 1.200 g/cm2

- drenažni sloj 50 cm

- geomreža

Sustav odvodnje procjedne vode će biti izveden pomoću perforiranih

polietilenskih cijevi položenih u drenažni sloj. Odvodnja od odlagališnih

ploha do uređaja za pročišćavanje je također riješena pomoću polietilenski

cijevi, procjedne vode se pomoću pumi transportiraju iz prihvatnog bazena

na sami uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Sve odlagališne plohe biti će prekrivene pokrovnim brtvenim slojem kako

slijedi:



- plinodrenažni sloj (30 cm)

- geosintetički glineni sloj

- geodren

- pokrovni zemljani sloj (100cm)

- trava

2.1.2 Tok neopasnog proizvodnog otpada

Nakon prihvata, pregleda, vaganja i registracije neopasan proizvodni otpad će se prevesti do odlagališne plohe za neopasan proizvodni otpad. Na samom ŽCGO-u nije predviđena dodatna obrada NPO- a obzirom da on mora biti obrađen prije dolaska u ŽCGO (mora zadovoljiti propisane kriterije za odlaganje na odlagalištima za neopasan otpad propisane Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07)).

Ove odlagališne plohe će imati jednak temeljni brtveni sustav, sustav odvodnje procjednig voda i pokrovni brtveni sustav kao i bioreaktorske odlagališne plohe

(opisano u poglavlju 2.1.2).

2.1.3 Zajednička infrastruktura ŽCGO-a Marišćina

Za normalno funkcioniranje ŽCGO će sadržavati također sljedeće:

− Sustav za prikupljanje i obradu odlagališnih plinova

Dva tipa otplinjavanje je predviđena za ŽCGO Marišćina: sustav prikupljanja plina iz bioreaktorske odlagališne plohe - aktivno otplinjavanje i prikupljanje

plina iz plohe za neopasan proizvodni otpad - pasivno otplinjavanje

Zdenci za izdvajanje plina će se postaviti na svakih 50m udaljenosti.

Plin prikupljen na bioraktorskom odlagalištu će se spaljivati na baklji (aktivno otplinjavanje) do zatvaranja prve plohe bioreaktorskog odlagališta, nakon toga prikupljeni plin će se koristiti za proizvodnju zelene električne

energije.

− Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV)

Uređaj za čišćenje otpadnih voda je predviđen za čišćenje sljedećih otpadnih voda: procjedne vode s odlagališta, kondenzat nastao prilikom obrade odlagališnih plinova, otpadne vode korištene za pranja u radnoj zoni centra, otpadne vode s biofiltera, otpadne vode nastale pri pranju prometnica, sanitarne otpadne vode, vode nastale prilikom pranja kotača i podvozja vozila, otpadne vode iz postrojenja za MBO i otpadne vode iz servisnog centra. UPOV će otpadne vode tretirati do nivoa kvalitete da se proizvedeni efluent može ispuštati u prirodni recipijent kako je propisano Pravilnikom o



graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN

94/08).

− Ostale građevine ŽCGO-a

Potrebno je izgraditi također sljedeće građevine: obodnu ogradu, unutarnje prometnice centra i parkirna mjesta, čuvarsku kućicu na ulazu u centar, vage, uređaj za pranje podvozja vozila, upravnu zgradu, servisni centar i reciklažno dvorište itd.

− Monitoring

Da bi se omogućila praćenje utjecaja na okoliš propisana Rješenjem o procjeni utjecaja na okoliš potrebno je izgraditi monitoring uređaje i

bušotine (kako je opisano u poglavlju 8.)

2.2 Pretovarne stanice

Pretovarne stanice su također jedan od osnovnih dijelova novog sustava. Za PGŽ je predviđena izgradnja 5 pretovarnih stanica (Delnice, Novi Vinodolski, Krk, Cres i Rab). Pretovarna stanica ima namjenu prihvatiti otpad iz okolnih naselja, otpad se pretovaruje u specijalna vozila za prijevoz otpada na dužim relacijama (od

pretovarnih stanica do ŽCGO-a).

Slika 6. Lokacije pretovarnih stanica



2.3 Bazni dokumenti projekta ŽCGO Marišćina

Priprema projekta ŽCGO Marišćina je počela 1995. godine od tada pa do danas je pripremljen veliki broj studija i ostale tehničke dokumentacije na temu gospodarenja otpadom i ŽCGO-a Marišćina. U međuvremenu, tehnologija zbrinjavanja otpada je unaprijeđena i Hrvatska je usvojila novu legislativu na području zaštite okoliša usljed usklađivanja zakona s Europskim.

Kao jedan od prvih sumarnih dokumenata koji navodi principe gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji je studija pod nazivom "Sustav gospodarenja otpadom u kvarnerskom i istarskom području" (Ramboll,

Hannemann & Hojlund A/S, 1996.) u okviru METAP programa Europske investicijske banke iz Luxemburga. Studija je cjelovito obradila potrebu uspostave integralnog sustava gospodarenja otpada za obje županije, predviđajući dva sanitarna odlagališta, ali dajući prednost termičkoj obradi otpada (spalionici) što je naknadno odbačeno. Unatoč tome, ovaj se materijal može smatrati temeljni za razvoj novog sustava gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom na području Primorsko goranske županije.

U 1995. godini IGH – Zagreb, izrađuje "Izvješće o rezultatima istraživanja nove lokacije odlagališta komunalnog otpada I. faza", kojom se tretiraju potencijalne lokacije Rojno, Draga, Dolčina i Laze kao moguća rješenja smještaja odlagališta

otpada.

Godine 1997. IGH – Zagreb izrađuje "Idejno rješenje odlagališta komunalnog otpada Dolčina i Nova", koji pretpostavlja izgradnju sanitarnih odlagališta bez drugih infrastrukturnih objekata cjelovitog gospodarenja otpadom. U 1998. godine, IGH – Zagreb provodi istraživanje lokacija Rojno, Dolčina, Nova i Marišćina, pri čemu

lokacije Dolčina i Laze otpadaju zbog rezultata dodatnih hidrogeoloških istraživanja.

U 2001. godini izrađena je "Konačna studija o utjecaju na okoliš građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnoga i neopasnog tehnološkog otpada s područja Primorsko-goranske županije" (Ekonerg Holding d.o.o. Zagreb, ožujak 2001. god.) Ovim dokumentom je potvrđena odluka da lokacija Marišćina bude

lokacija budućeg regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

"Bazni projekt Centralne zone za gospodarenje otpadom „Marišćina“, (ECOINA d.o.o. za zaštitu okoliša Zagreb, svibanj 2003. god.). Ovaj dokument je projekt čiji sadržaj, opseg i stupanj razrade nije definiran domaćim zakonima i propisima, a potreba izrade istog proizašla je zbog objedinjavanja podataka i razrade osnovnih postavki iz "Konačne studije...) s elementima idejnog projekta i tehnološkog projekta lokacije. Razrađene su specifičnosti lokacije u funkcionalnom smislu odnosno

prostorni, tehnički, tehnološki, prometni i drugi čimbenici.

"Stručna podloga za ishođenje lokacijske dozvole Centralne zone za gospodarenje otpadom „Marišćina“ (ECOINA d.o.o. za zaštitu okoliša Zagreb, srpanj 2003. god.)



Stručna podloga predstavlja temelj za izdavanje lokacijske dozvole i sadrži sve osnovne elemente utvrđene zakonom i posebnim propisima, obzirom da je lokacijska

dozvola izdana temeljem odredbi Prostornog plana PGŽ.

"Elaborat Utvrđivanje morfoloških te drugih fizikalnih i kemijskih struktura komunalnog otpada Primorsko-goranske županije" (ECOINA d.o.o. za zaštitu okoliša Zagreb, listopad 2003. god.) Provedena su četiri godišnja ciklusa mjerenja analize strukture svježeg i neobrađenog otpada čime su dobiveni neophodni ulazni parametri za koncipiranje kapaciteta i sadržaja CZGO "Marišćina“.

"Idejni projekt za ishođenje načelne dozvole za CZGO "Marišćina“, (ECOINA d.o.o. za zaštitu okoliša Zagreb, svibanj 2004. god.) Idejni projekt je sačinjen temeljem

prethodno izrađene dokumentacije kao podloga za izdavanje načelne dozvole.

"Tehno-ekonomska analiza Centralne zone za gospodarenje otpadom "Marišćina“, (Građevinski fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rujan 2005. god.) U tehno-ekonomskoj analizi prikazana je tehnološko-tehnička analiza rada Centra s rekapitulacijom postojećeg stanja postupanja s komunalnim otpadom u Primorsko-goranskoj županiji te opis odabranog procesa prihvata, obrade, rekuperacije i odlaganja komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada, izvršena je analiza svih sumarnih troškova i dobiti rada CZGO-a, analizirani su mogući izvori financiranja te je

predložen model financiranja.

“Glavni projekt zabilazne ceste Marčelji – Studena” (Rijeka projekt d.o.o., Rijeka) je završen u prosincu 2005. godine, na osnovi kojeg se ishodovala građevinsk dozvola i

započeti su građevinski radovi.

„Tehno-ekonomski koncept uspostave cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom u Primorsko-Goranskoj Županiji“ (HIDROPLAN d.o.o., Zagreb) je završena u prosincu 2006. godine.

“ Izvedbeni projekt prve faze izgradnje Centralne zone za gospodarenje otpadom "Marišćina“, (Rijekaprojekt d.o.o. Rijeka, prosinac 2005. god.) Izvedbeni projekt predstavlja podlogu za izdavanje građevinske dozvole i izvođenje radova.

"Glavni projekt druge i treće faze izgradnje Centralne zone za gospodarenje otpadom "Marišćina“ (ECOINA d.o.o. za zaštitu okoliša Zagreb, lipanj 2006. god.) Izrađeni su glavni projekti druge i treće faze izgradnje CZGO "Marišćine" kao osnova

za izdavanje građevinskih dozvola.

Priprema dokumentacije za prijavu projekta Europskoj komisiji za sufinanciranje projekta iz IPA predpristupne pomoći (Studija izvodljivosti, Zahtjev za veliki project s propisanim popratnim dokumentima. (Hidroplan d.o.o./Sl Consult Ltd) dovršeno u rujnu 2008. godine.



Stručna podloga za izradu idejnih projekata pretovarnih stanica za nesortirani komunalni otpad na području Primorsko-goranske županije (Dvokut - ecro d.o.o.

Zagreb, studeni 2008.god.),

Natječajna dokumentacija za građenje druge i treće faze CZGO „Marišćina“ PGŽ

(Hidroplan d.o.o. Zagreb, ožujak 2008. god.),

Idejno rješenje postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada županijskog centra za gospodarenje otpadom „Marišćina“ (Hidroplan d.o.o. Zagreb, srpanj

2008. god.).

Geodetska podloga lokacije u 3-D modelu, M 1:500 (1:200) u Autocad formatu

izrađivača Topoing d.o.o. Rijeka – studeni 2005. i veljača 2006. god.

Tijekom pripreme dokumentacije za predaju Zahtjeva za sufinanciranje velikog projekta DEK-u projekt je bio revidiran, nadopunjen i promjenjen u skladu s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, novom legislativom i na kraju s novim dostupnim tehnologijama, sve u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na okoliš.

Uz sve gore navedene dokumente, također su izrađeni brojni drugi dokumenti, usko vezani za usposatvu sustava gospodarenja otpadom na području PGŽ-a i na sanaciju i

zatvaranje postojećih službenih odlagališta u Županiji.

2.4 Strateški dokumenti

Projekt je u skladu sa sljedećim dokumentima:

– Prostorni plan PGŽ-a (Srpanj, 2000.)

– Plan gospodarenja otpadom Primorsko goranske županije za razdoblje od 2007 – 2015 (travanj, 2007.)

– Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (srpanj, 2007.)

– Regionalni operativni program (ROP) PGŽ-a za period od 2008. – 2013. godine

2.5 Popis ishođenih pravnih akata

Temeljem izrađene dokumentacije u proteklom periodu ishođene su potrebne dozvole, suglasnosti i uvjeti te rješenja i odluke resornog Ministarstva i drugih tijela

državne uprave, poglavito sljedeće:

– Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od 31.03.2003.god.,

broj Klasa: UPI-351-02/00-06/31; Urbroj: 531-05/03-10 (pravomoćno),

– Lokacijska dozvola izdana od Ureda državne uprave u primorsko-goranskoj županiji dana 23.07.2003.god. broj Klasa: UPI-350-05/03-01/00076,



Urbroj:2170-77-01-00-03-28/MK (pravomoćna),konačna od 11.02.2004.god,

a pravomoćna od 05.07.2007.godine.

– Načelna dozvola izdana od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dana 17.12.2004.god. broj Klasa:UPI/I-361-03/04-01/261,

Urbroj:431-08/2-1-1-372-04-15 (pravomoćna),

– Građevinska dozvola za izgradnju faze 1 CZGO „Marišćina“ izdana od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dana 13.09.2007. god. broj Klasa: UP/I-361-03/07-01/4, Ur.br: 531-10-2-1-1-372-07-21 (pravomoćna),

– Građevinska dozvola za izgradnju faze 2 ŽCGO „Marišćina“ izdana od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dana 09.11.2007. god. broj Klasa: UP/I-361-03/07-01/7, Ur.br: 531-10-2-1-1-372-

07-19 (pravomoćna),

– Građevinska dozvola za izgradnju faze 3 CZGO „Marišćina“ izdana od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dana 09.11.2007. god. broj Klasa: UP/I-361-03/07-01/8, Ur.br: 531-10-2-1-1-372-07-18 (pravomoćna).

– Građevinska dozvola za izgradnju privremenog priključka faze 1 CZGO „Marišćina“ izdana od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dana 12.02.2009. god. broj Klasa: UP/I-361-03/07-01/250, Ur.br: 531-10-2-1-1-372-09-8 (pravomoćna).

Osim gore navedenog, izrađena je dokumentacija i ishođene odgovarajuće dozvole za građevine i zahvate vezane za izgradnju ŽCGO „Marišćina“ i to za automatsku mjernu postaju za kontrolu onečišćenja zraka i meteoroloških pokazatelja (izgrađena, u tijeku probni rad) te za izgradnju vodoopskrbnog cjevovoda i vodospreme , te za prelaganje

elektroinstalacija (u tijeku priprema za raspis natječaja za izvođenje radova).

2.6 Druge relevantne aktivnosti provedene do sada

– osnivanje županijske komunalne tvrtke EKOPLUS d.o.o. od strane PGŽ-a, Grada Rijeke i komunalne tvrtke Čistoća Rijeka (veljača, 2001.);

– potpisan je ugovor o međusobnim odnosima u integralnom sustavu gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom u PGŽ-u između PGŽ-a i svih jedinica lokalne samouprave;

– 2008. godine je započela izgradnja obilazne ceste Marčelji – Studena;

– Faza I. projekta ŽCGO Marišćina (odlagalište i odgovarajuća infrastruktura) je odobrena za sufinanciranje od strane EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) u travnju 2009. Daljnje izvori financiranja su



dijelom proizlaze iz nacionalnih sredstava (Sredstva iz FZOEU i sredstva

regionalne i lokalne samouprave);

– U godini 2008. Ekoplus d.o.o. je započeo pregovore s Europskom bankom za obnovu i razvoj o zajmu kako bi se osigurala sredstva za financiranje izgradnje

postrojenja za MBO;

– Obzirom da je idejno rješenje za pripremu SUO izrađeno u 2001. godini, postoje neke razlike između predloženih rješenja u ovom konceptu Centra zbog poboljšanja tehnologije i novo usvojenih propisa. Glavna razlika se odnosi na obradu komunalnog otpada, sada se koristi poboljšana tehnologija s ciljem korištenja najbolje raspoložive tehnologije u odnosu na troškove i ekološku prihvatljivost Sve glavne pretpostavke u provedenoj PUO (kao što su lokacija, godine rada, veličina zahvata, mjere praćenje, mjere sprječavanja) se i novim rješenjem poštuju. Zbog toga je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) zatražilo izradu dokumentaciju koja će usporditi novo tehničko rješenje s onim obrađenim u konačnoj studiji utjecaja na okoliš (SUO). Svrha tog dokumenta je utvrditi i ocijeniti promjene utjecaja na okoliš, te će on biti baza za nadopunu postojećeg PUO Riješena iz ožujka 2003. godine. Elaborat je izrađen u rujnu 2009. godine;

– Nadopunjeno PUO Rješenje se očekuje da će biti ubrzo izdano od strane

MZOPUG.

2.7 Provedba projekta ŽCGO Marišćina

Uspostava integriranog sustava gospodarenja otpadom s izgradnjom ŽCGO-a Marišćina je dug, zahtjevan i skup zadatak, da bi se obavio sljedeće grupe aktivnosti se moraju provesti:

− Faza 0 – pripremne aktivnosti: otkup zemljišta, priprema projektne dokumentacije, idejni projekt i dozvole, izgradnja zaobilazne prometnice, izgradnja monitoring stanice, premještanje postojećih instalacija električne

energije unutar lokacije

− Faza 1 – izgradnja odlagališta: uključuje izgradnju radne zone i zone za odlaganje obrađenog komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada, nabava opreme potrebe za rad odlagališta i vozila za transport otpada od pretovarnih stanica do ŽCGO-a. U ovoj fazi je predviđena tehnička pomoć koja će pomoći

Ekoplus d.o.o-u u uspostavi sustava i odnosima s javnošću.

− Faza 2 – Izgradnja postrojenja za MBO

− Faza 3 – Izgradnja pretovarnih stanica

− Faza 4 – Operativna faza ŽCGO-a Marišćina



2.8 Zakonski okvir

Posljednjih godina usvojena je brojna nova ili nadopunjena postojeća legislativa na

području gospodarenja otpadom, u sklopu usklađivanja zakonodavstva s EU.

Trenutno su na snazi sljedeći propisi koji reguliraju gospodarenje otpadom:

Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09), Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09), Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (NN 155/05, 24/06, 28/06), Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09); Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 51/06); Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06); Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u energetske svrhe u 2006. godini (NN 64/06); Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom (NN 69/06, 17/07, 39/09); Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09); Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09), Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09, 156/09); Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07); Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u energetske svrhe u 2007. godini (NN 36/07); Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07); Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07); Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07); Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09); Odluka o Nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalaže u 2008. godini (NN 82/07); Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07); Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07); Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08); Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08); Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 70/08); Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08); Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN105/08); Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN

128/08).



3 ANALIZA OPCIJA

3.1 Analiza lokacije

Priprema preliminarne Studije utjecaja o okolišu (Ekonerg Holding d.o.o., Zagreb, lipanj 1999.) „Građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnoga i neopasnog tehnološkog otpada s Kvarnerskog područja“ je početak procesa izdavanja dozvola za projekt.

Prema zakonodavstvenim postupcima u to vrijeme, preliminarna Studija je trebala biti pripremljena ako lokacija nije određena, ili ako nije detaljno određena u dokumentima za prostorno planiranje. Naime, preliminarna inačica Prostornog plana Primorsko-goranske županije (2000.) ne navodi točnu lokaciju za projekt, nego prema prethodnim studijama određuje šire područje, tj. makrolokaciju. Na temelju prethodnih istraživanja, određeno su i proučene četiri potencijalne mikrolokacije: Dolčina, Nova i Rojno u općini Klana i Marišćina u općini Viškovo („Izvješće o rezultatima istraživanja nove lokacije odlagališta komunalnog otpada I. faza“,

IGH – Zagreb 1995.).

Prilikom završetka procjene utjecaja na okoliš i, odlukom od strane Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, projektu je dana pozitivna ocjena. Županija je, uz slaganje

jedinica lokalne samouprave, donio konačnu odluku o najprikladnijoj lokaciji (1999.).

Preliminarna studija se temelji na brojnim preliminarnim istraživanjima za potrebe prostornog plana županije, konceptu sustava gospodarenja otpadom, i posebnim istraživanjima kojima je cilj bio naći prikladnu lokaciju za projekt. U skladu s izvršnom odredbom, preliminarna studija sadržava analizu i procjenu ekoloških, prostornih i socioloških čimbenika utjecaja na okoliš svake potencijalne lokacije, i daje usporedbu troškova projekta. S obzirom na moguće utjecaje na okoliš tijekom izgradnje, radnog vijeka i nakon prestanka uporabe projekta, određeni su kriteriji na temelju kojih se mogu utvrditi razlike među lokacijama i omogućiti njihova

ravnopravna usporedba.

Kriteriji su obuhvatili slijedeće parametre, koji su razmotreni i odgovarajuće ocijenjeni (1 je najniža ocjena a 5 najviša) za svaku potencijalnu lokaciju, na temelju postojećih podataka i informacija:

– Gustoća naseljenosti / naseljenost područja koje okružuje potencijalne lokacije;

– Naseljenost duž cesta predviđenih za prijevoz otpada do lokacije;

– Zahvati na prirodnom terenu i promjene krajobraza;

– Utjecaj na prvotnu namjenu područja;



– Prirodne značajke lokacije (geološke, seizmičke, hidrogeološke itd.);

– Biološke i ekološke značajke lokacije i okolnog područja (tri odvojena

kriterija);

– Emisije plinova i buke, te njihova distribucija u okolni prostor pod utjecajem

meteoroloških sila.

Za usporedbu lokacija na temelju njihovog ukupnog utjecaja na okoliš, primijenjen je višekriterijski model analize, uz određivanje težine faktora kao mjeru za procjenu međusobne važnosti pojedinih kriterija u procesu usporedbe i izabiranja najbolje lokacije, te izračuna ukupne ocjene svake lokacije sumiranjem rezultata pojedinih

procjena uz primjenu kriterija i prikladno određene težine faktora.

Primijenjene težine faktora su rezultat sporazuma unutar radne skupine za preliminarnu studiju, s time da su u obzir uzeti znanje i iskustva članova radne skupine, kao i prethodni radovi na tom području, te stajališta prethodnih radnih skupina o međusobnoj važnosti određenih kriterija.

Za preliminarnu studiju utjecaja na okoliš, primjenjene su samo dostupne informacije i nisu vršena dodatna mjerenja. Rezultati usporedbe lokacija po grupi kriterija

utjecaja na okoliš su dani u tablici ispod.

Usporedba potencijalnih lokacija prema ekološkim kriterijima

EKOLOŠKI, PROSTORNI I SOCIOLOŠKI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE

EPS-1 EPS-2 EPS-3 EPS-4 EPS-5 EPS-6a EPS-6b EPS-6c EPS-7

Pot

enci

jaln

a lo

kaci

ja

Gu

stoć

a n

asel

jen

osti

Utj

ecaj

pri

jevo

za o

tpad

a

Pro

stor

ni z

ahva

ti p

otre

bni

za

izgr

adn

ju

Kor

ište

nje

i na

mje

na

pro

stor

a

Geo

lošk

i kri

teri

ji

Fito

cen

olog

ija

Zooc

enol

ogija

Bio

ceno

za

Met

eoro

lošk

i kri

teri

ji

Uku

pn

a oc

jena

a - Marišćina 3 4 4 4 3 2 3 3 3 3,35

b - Dolčina 3 5 4 3 4 1 2 1 1 3,00

c - Nova 4 4 4 4 2 2 2 2 5 3,40

d - Rojno 3 4 4 3 2 4 2 3 3 3,10

15% 15% 10% 15% 15% 5% 5% 10% 10%

TEŽINE FAKTORA

Prilikom procjene potencijalnih lokacija, u obzir je uzeta samo okvirna procjena troškova. U tu svrhu, izrađeno je idejno rješenje s tehničkim i ekološkim kriterijima,



koje obuhvaća troškove ulaganja za izgradnju planiranog projekta, njegov rad (t.j. radne troškove i troškove održavanja) te troškove prijevoza do svake lokacije. Pojedinačni i ukupni troškovi, kao pokazatelji relativne tehničke i ekonomske

prikladnosti projekta, su dani u tablici ispod.

Usporedba potencijalnih lokacija prema okvirnim projektnim troškovima kroz

razdoblje od 15 godina

Potencijalna lokacija

TEC-1 Stvarni troškovi

ulaganja i rada EUR

TEC-2 Stvari troškovi

prijevoza iz dva

referentna odlagališta

EUR

Ukupni stvarni

troškovi EUR

Razlika u usporedbi s

najpovoljnijom lokacijom

EUR

a – Marišćina 37,7 7,1 44,8 1,5

b – Dolčina 39,0 4,2 43,3 0,0

c – Nova 37,9 6,4 44,3 1,0

d - Rojno 38,4 3,4 47,8 4,5

Prema okvirnim troškovima projekta, najprikladnija lokacija je Dolčina, a slijede je

lokacije Nova i Marišćina.

Prikladnost lokacije Dolčina je rezultat njenog vrlo povoljnog položaja s obzirom na

predviđene prometne pravce za prijevoz otpada iz raznih dijelova županije.

Tablica ispod prikazuje usporedbu lokacija, uključujući ekološke i ekonomske

kriterije, gdje ekološki kriteriji imaju faktor težine 0,9 a ekonomski 0,1.

Usporedba lokacija s pomoću ekoloških i ekonomskih kriterija

Marišćin

a Dolčina Nova Rojno

Ekološki kriteriji 3,35 3.00 3.40 3.10

Faktor težine 0,90 0,90 0,90 0,90

Ekonomski kriteriji 3.55 5.00 3.95 1.75

Faktor težine 0,10 0,10 0,10 0,10

Ukupna ocjena 3.37 3.20 3.44 2.97

Rang 2 3 1 4

Kao krajnji rezultat analize i usporedbe unutar procesa odabira najbolje lokacije za preliminarnu studiju, doneseni su slijedeći zaključci:

– Sve razmotrene lokacije ispunjavaju eliminacijske kriterije i stoga su pogodne za projekt;

– Razlike među lokacijama nisu značajne, što je razumljivo jer su geografski

smještene blizu;



– Primjenom kriterija usporedve i vrednovanja potencijalnih lokacija, mogu se svrstati u dvije grupe: Dolčina i Rojno kao manje podobne i Nova i Marišćina kao više podobne. Lokacija Rojno je, u usporedbi s Dolčinom, više podobna zbog izraženijih antropogenih utjecaja. Lokacija Nova je, u usporedbi s Marišćinom, dobila veću ukupnu ocjenu, no meteoroloških kriteriji sačinjavaju veći udio njene ocjene, a meteorološka istraživanja su ocijenjena kao

nekvalitetna.

Preliminarna studija utjecaja na okoliš je napravljena na temelju raspoloživih podataka i rezultata prethodnih istraživanja. Može se reći da su dostupne informacije bile dovoljne za izradu preliminarne studije. Kako je glavna tema preliminarne studije bila predlaganje najprikladnije lokacije za projekt, nije moguće niti opravdano

provoditi daljnja terenska istraživanja u tu svrhu na svim potencijalnim lokacijama.

Osnovni razlog odabira lokacije Marišćina za lokaciju budućeg ŽCGO-a je njena udaljenost od grada Rijeke od samo 10 km gdje se generira najveća količina otpada u –Županiji (oko 72%).

Javnost je tijekom procesa procjene utjecaja na okoliš bila uključena dva puta (kao što je objašnjeno u Poglavlju 4 ovog dokumenta), a javnost je drugi put uključena i tijekom usvajanja prostornog plana Primorsko-goranske županije i Općine Viškovo. U oba procesa svi nositelji interesa su mogli dostaviti mišljenje ili pitanje o izabranoj

lokaciji i tehnologiji.

Izabrana lokacija ŽCGO „Marišćina“ je također u slaganju s NPGO, gdje je definirano

19 lokacija CGO u Republici Hrvatskoj.

Prema NPGO, sve županije u Republici Hrvatskoj su obvezne pripremiti planove gospodarenja otpadom koji će definirati sustav gospodarenja otpadom, sa ne više od jednog CGO u svakoj županiji.

Predložena su dva koncepta gospodarenja neopasnim (komunalnim i industrijskim)

otpadom:

– Županijski koncept – jedan CGO u svakoj županiji;

– Regionalni koncept – osam regionalnih i pet županijskih CGO.

Bez obzira na izabrani koncept, potencijalne lokacije CGO, kao i kriteriji i smjernice za

njihovu izgradnju, moraju biti uključene u prostornim planovima županija.

Lokacija Marišćina je kao buduća lokacija ŽCGO definirana u Prostornom planu PGŽ u

lipnju 2000.



3.2 Analiza opcija tehnologije obrade komunalnog otpada

Analiza opcija tehnologije mehaničko biološke obrade otpada je izrađena u sklopu Studije izvodivosti (Hidroplan d.o.o./Sl Consult Ltd, 2008). U nastavku je dan prikaz

analize:

Predobrada otpada je jedan od preduvjeta za odlaganje komunalnog otpada koji je dovezen u postrojenje za MBO. Da bi se utvrdilo koja metoda najbolje odgovara potrebama PGŽ-a, promatrane su tri različite varijante mehaničko-biološke obrade otpada:

- Postrojenje za MBO s aerobnom obradom biorazgradivog dijela otpada, tj.

kompostiranje;

- Postrojenje za MBO s anaerobnom obradom biorazgradivog dijela otpada,

tj. anaerobna razgradnja;

- Postrojenje za MBO s biosušenjem i daljnjom obradom biorazgradivog

dijela otpada u kontroliranim bioreaktivnim odlagališnim plohama.

3.2.1 Varijanta 1: postrojenje za MBO s aerobnom obradom biorazgradivog dijela otpada, tj. kompostiranje

Slika 7. Postrojenje za MBO s aerobnom obradom biorazgradivog dijela otpada

Prvi korak u ovom procesu je odvajanje zapaljivog dijela otpada iz biorazgradivog dijela (s pomoću usitnjavanja, prositnjavanja, i odvajanja metala). Nakon toga,

biorazgradivi dio se aerobno obrađuje, tj. kompostira.

Jedan od nedostataka ove metode je malena količina dobivenog goriva iz otpada (GIO), čemu je razlog predobrada otpada. Naime, za odvajanje suhog dijela iz biorazgradivog dijela otpada, otpad mora biti vrlo usitnjen. Gorivi dio postaje vlažan



(kalorična vrijednost < 15.000 MJ/kg, vlažnost > 30%), a za korištenje u tvornicama cementa kalorična vrijednost mora biti veća od 18.000 a vlažnost manja od 15%, zbog

čega je otpad potrebno dodatno sušiti, što je vrlo skup i zahtjevan proces.

S obzirom na porijeklo otpada, kompost koji nastaje biološkom obradom ne zadovoljava zahtjeve za korištenje u poljoprivredi, zbog čega se u sličnim

postrojenjima najčešće koristi kao gornji pokrov odlagališnih ploha.

3.2.2 Varijanta 2: postrojenje za MBO s anaerobnom obradom biorazgradivog dijela otpada, tj. anaerobna razgradnja

Slika 8. Postrojenje za MBO s anaerobnom obradom biorazgradivog dijela otpada

U ovom slučaju, obrada otpada počinje kao i u prethodnome, sa mehaničkom obradom i odvajanjem gorive frakcije iz biorazgradivog dijela otpada. Drugi korak je anaerobna obrada biorazgradivog dijela otpada u reaktorima, gdje se proizvodi bioplin koji se dalje koristi kao izvor električne energije.

Gorivo dobiveno iz ovako obrađenog otpada ima kaloričnu vrijednost manju od 18.000 MJ/kg. Ovaj proces pokazuje neke određene prednosti, prije svega mogućnost proizvodnje velike količine energije, no njeni glavni nedostaci su visoka cijena obrade, i visok trošak uloga.



3.2.3 Varijanta 3: postrojenje za MBO s biosušenjem i daljnjom obradom biorazgradivog dijela otpada u kontroliranim bioreaktivnim odlagališnim plohama

Slika 9. Postrojenje za MBO s biosušenjem i daljnjom obradom biorazgradivog

dijela otpada u kontroliranim bioreaktivnim odlagališnim plohama

U ovoj vrsti obrade, prvi korak je biosušenje, koje predstavlja biološki dio obrade, a slijedi mehanička obrada. Ova metoda daje dva završna produkta, od kojih je jedan gorivo iz otpada, a drugi je biorazgradivi dio otpada koji se sakuplja u posebnim odlagališnim plohama gdje se vrši daljnja anaerobna obrada. Završni produkt bioreaktivnih odlagališnih ploha su bioplinovi koji se koriste za proizvodnju električne energije.

Prednosti ove metode su, prvenstveno visoka kalorična vrijednost goriva iz otpada, koja je veća od 18.000 MJ/kg, zbog biosušenja u procesu biostabilizacije. Ostatak obrađenog otpada je biorazgradiv, i može se dalje obrađivati u bioreaktivnim odlagališnim plohama, gdje je produkt bioplin koji se pretvara u električnu energiju.



3.2.4 Analiza varijanti

VARIJANTA 1 VARIJANTA 2 VARIJANTA 3

Kriterij

Postrojenje za MBO s aerobnom

obradom biorazgradivog

dijela otpada

Postrojenje za MBO s anaerobnom

obradom biorazgradivog

dijela otpada

Postrojenje za MBO s biosušenjem i

daljnjom obradom biorazgradivog

dijela otpada

Troškovi ulaganja 20 M EUR 25 M EUR 18,9 M EUR

Ocjena 2 3 1 Ukupni operativni troškovi postrojenja

35 EUR/t 50 EUR/t 19 EUR/t

Ocjena 2 3 1 Mogući prihodi od:

Metali Metali, Bioplin Metali

Ocjena 3 1 2

Ukupna količina otpada za odlaganje

30% (uz kompost za pokrivanje odlagališta)

uz preusmjeravanje GIO

30% (uz kompost za pokrivanje odlagališta)

uz odvoz GIOa 35% uz odvoz GIOa

Ocjena 1 1 2 Samanjenje biorazgradive komponente otpada

80% uz Odvoz GIO

85% uz Odvoz GIO

72% uz Odvoz GIO

Ocjena 2 1 3 Kvaliteta GIO (kalorična vrijednost, vlažnost)

niska niska niska

Ocjena 2 2 1 Usklađenost s NPGO

da da da

Ocjena 1 1 1 Usklađenost s EU zakonodavstvom

da da da

Ocjena 1 1 1

Zbroj ocjena 15 14 11

KONAČNA OCJENA

2 3 1

1 – najbolja ocjena, 3 – najgora ocjena



3.2.5 Zaključak

Metoda opisana kao Varijanta 3, Postrojenje za MBO s biosušenjem i daljnjom obradom biorazgradivog dijela otpada u bioreaktorskim odlagališnim plohama, je

dobilo najveću ocjenu.

Ovakav izbor podupiru slijedeći faktori:

− Jedan od produkata je alternativno gorivo visoke kvalitete (visoke kalorične vrijednosti i niske vlažnosti), koje je dobro za uporabu u tvornicama cementa;

− Proizvodnja električne energije iz odlagališnih plinova (prodaja po posebnoj tarifi);

− Prihvatljiva vrijednost početnog uloga u postrojenje;

− Prihvatljiva cijena obrade komunalnog otpada.

Ako usporedimo cijene sve tri varijante obrade, vidljivo je da Varijanta 1 daje vrlo malen povrat na trošak obrade (kompost je vrlo niske kvalitete), a Varijanta 2 ima

visok početni ulog i visoku cijenu obrade otpada.

Bitno je spomenuti da je jedan od ciljeva NPGO proizvodnja GIO i njegovog korištenja kao alternativnog goriva. Izabrana metoda proizvodi GIO najveće kvalitete (u usporedbi s ostalim metodama), a pregovori sa mogućim korisnicima goriva su već u tijeku.



4 PROCES PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

Primorsko – goranska županija je 20-tog ožujka 2003. godine podnijela MZOPUG zahtjev za provedbu procjene utjecaja na okoliš namjeravanog zahvata građevne za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s područja PGŽ-a na lokaciji Marišćina.

Odgovarajuća studija uz zahtjev za provođenje procjene utjecaja na okoliš namjeravanog zahvata koji se vrednuje i procjenjuje prije pokretanja postupka izdavanja Lokacijske dozvole je Konačna studija o utjecaju na okoliš građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s područja Primorsko-goranske županije, na lokaciji Marišćina, Općina Viškovo. Ona kao stručna podloga obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku, te prijedloge ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša. Studiju je izradio Ekonerg Holding d.o.o. iz Zagreba, pravna osoba koja ima suglasnost MZOPUG za obavljanje stručnih poslova pripreme i izrade studije utjecaja na okoliš. Predmet studije je utjecaj namjeravanog zahvata na lokaciji Marišćina koja je odabrana na sjednici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije održanoj 3. lipnja 1999. godine prema prethodnoj studiji.

Predmetni utjecaj namjeravanog zahvata, njegovo vrednovanje i prihvatljivost ocijenila je Komisija za procjenu utjecaja na okoliš, imenovana od MZOPUG.

Na prvoj sjednici Komisije održanoj 1. rujna 2000. godine procijenjeno je da Studija sadrži bitne elemente za donošenje ocjene o prihvatljivosti zahvata, ali da je treba nekim dijelovima ispraviti ili nadopuniti, posebno u svezo granica četvrte vodozaštitne zone, jer se buduće odlagalište manjim dijelom nalazi u toj zoni. Sukladno tome za potrebe izrade Studije istražene se inženjersko-geološke značajke terena.

Na sjednici Komisije dana 24. listopada 2000., utvrđeno je da a nije u svemu udovoljeno zahtjevu Komisije u svezi zatraženih dopuna i ispravaka Studije, te je zatraženo da se to učini u roku od 30 dana. Na sjednici 17. siječnja 2001. konstatirano je da je udovoljeno zahtjevima Komisije u svezi dopuna i ispravaka Studije te je

donošena odluka da se Studija uputi na Javni uvid.

Javni uvid proveden je od 1. do 15. veljače 2001. godine. Javna rasprava je održana 8.

veljače 2001. godine u Domu kulture u Viškovu i u Klani.

Na javnom uvidu i javnoj raspravi istaknute su brojne primjedbe na stručni dio Studije i postupak provođenja procjene utjecaja na okoliš. Primjedbe su dali: majke i žene Općine Viškovo, Općinsko poglavarstvo Općine Viškovo, društvo ‘Mažuran’, klub vijećnika SDP-a Općine Viškovo, klub vijećnika PGS-LSH-a Općine Viškovo, Radovan Brnelić (HSS), Odbor za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Općinskog Vijeća



Općine Viškovo, prof. Josip Crnić predsjednik ‘Lijepe naše’ – ogranka Viškovo, Zoran

Katić, Eduard Zoretić, Mjesni odbor Studene i Mjesni odbor Škalnice.

Na sjednici održanoj 26. ožujka 2001 nakon provedenog javnog uvida i javne rasprave, izrađivač Studije i članovi Komisije su raspravili i odgovorili na primjedbe s javnog uvida, te je istovremeno donesen zaključak Komisije o prihvatljivosti zahvata, u kojem su predložene mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Odgovori na pitanja s javnog uvida, nakon navedenog postupka, upućeni su u pisanom obliku podnositeljima tih pitanja.

MZOPUG je u ispitnom postupku, što je prevedeno nakon dostavljene cjelokupne dokumentacije Komisije koja je provela ocjenu Studije, ponovno razmotrilo primjedbe s javnog uvida. Slijedom navedenog, MZOUP je ocijenilo da predložene mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša za predmetni zahvat proizlaze iz zakona, drugih propisa, standarda i mjera koje nepovoljni utjecaj svode na

najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša.

Republika Hrvatska, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je izdalo Rješenje o prihvatljivosti zahvata izgradnje ŽCGO ‘Marišćina’ Klasa UP/I-351-02/00-06/31 dana 31.. ožujka 2003. MZOPUG, Uprava za upravno – pravne poslove, povodom zahtjeva Primorsko goranske županije zastupane po županu Zlatku Komadidni, u predmetu procjene utjecaja na okoliš namjeravanog zahvata građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s područja Primorsko goranske županije, temeljem članka 30. Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i članka 62Zakona o upravnim sporovima (NN 53/91) donijelo je Rješenje da je namjeravani zahvat građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s područja Primorsko –goranske županije na lokaciji Marišćina u Općini Viškovo prihvatljiv je za okoliš uz primjenu

mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša.

5 OPIS POSTOJEČEG STANJA OKOLIŠA

Predložena lokacija ŽCGO-a Marišćina se nalazi u sjevernom dijelu Općine Viškova, otprilike 10km udaljeno od Grada Rijeke. Lokacija se nalazi na nadmorskoj visini između 463 i 515 mnm, u blizini ceste Ž 5017 Marčelji – Klana i Ž 5023 Marčelji – studena. Između ceste i same lokacije je zaštitni pojas u širini od 50 m.

Ukupna površina koju će pokrivati ŽCGO Marišćina je 42,5 ha.

Lokacija nije naseljena. Najbliže naselje Studena se nalazi 750m sjeverno od lokacije,

Klana 2200m sjeverno-zapadno, Marčelji 800m južno i Brnčići 2100m jugo-zapadno.

Područje pripada mediteranskom i planinskom predjelu i stoga je ovo područje šumovito, posebno s drvećem "medunac" hrasta i crnog graba.



5.1 Klima

Lokacija Sjeverni predio Općine Viškovo Visina 463 - 515 mnm Geomorfologija Dobro razvijen krški teren

Hidrogeologija Potpuno propusne stijene Potpuno nepropusne stijene Stijene promjenjive propusnosti

Seizmika 7 i 8 MCS Klima Mediteranska/planinska Prosječna godišnja temperatura (Rijeka)

13,6°C

Procijenjena godišnja prosječna temperatura

12°C

Prosječna mjesečna temperatura – siječanj

5,3°C

Prosječna mjesečna temperatura – srpanj

22,8°C

Prosječne godišnje padaline

2152 mm

Minimalne godišnje padaline

1414 mm

Maksimalne godišnje padaline

2777 mm

Maksimalno zabilježene 24-h padaline

241,9 mm

Mjeseci s najučestalijim padalinama

Listopad, studeni

Broj dana s padalinama ≥ 20 mm

30 dana

Broj dana s padalinama ≥ 50 mm

10 dana

Smjer vjetra sjeverni, sjeverno-zapadni Opterećenje snijegom 0,35 kN/m2

Od meterloloških podataka su promatrani temperatura i padaline karakteristične za ovo područje. Podaci su preuzeti od meteorološke stanice Rijeka. Prema meteorološkoj studiji iz 1992 godine, prosječna temperatura za Marčelji lokaciju je bila 12°C. Prosječna temperatura za grad Rijeku je 13,6°C. Prosječna temperatura za siječanj je 5,3°C, dok je najtoplije u srpnju 22,8°C. Prosječna količina padalina je promatrana od 1961 do 1990 i iznosi 778 mm.



5.2 Geologija i geomorfologija

Geološke značajka terena na lokaciji CWMC "Marišćina" je tipična krško području (dolomiti i vapnenci). Kako cijela Primorsko-goranska županija pripada području Dinarskog krša, krš kao lokacija za odlagalište se ne može izbjeći. Tijekom analize sve 4 lokacije moguće za budući ŽCGO, lokacija Marišćina je u pogledu geoloških uvjeta su ocjenjena kao druga najpovoljnija. Zbog krškog područja dodatne zaštiti izravnavajući sloj u debljini od 50cm ispod nepropusnog bentonitnog tepiha će biti postavljen na

dnu odlagališta.

Geo-morfološke značajke terena su depresije i ponikve.

5.3 Izvori pitke vode

Na osnovi provedenih istražnih radova (Institut za geološka istraživanja, Zagreb) izrađena je nova karat vodozaštitnih područja Grada Rijeke, prema kojoj se lokacija

Marišćina nalazi izvan 4. sanitarne zone zaštite.

Rezultati hidrogeoloških istraživanja su pokazali da lokacija nije povezana s izvorima

pitke vode (Zvir 1. Zvir 2, Martinščica) koji opskrbljuju Rijeku s pitkom vodom.

5.4 Biološki i ekološki resursi

Postoji nekoliko prirodnih dobara oko predložene lokacije. Udaljenost između zaštićenog krajolika Lisina od budućeg ŽCGO-a je cca. 20 km. Dok su Lužina i kanjon Rječine nešto bliže, ca. 5 km i 2,5 km. Lužina je predložena kao šumski rezervat i

kanjon Rječine je zaštićen kao geomorfološki rezervat.

5.5 Flora i fauna

Zahvaljujući različitim ekološkim uvjetima u široj okolini lokacije, raznovrsna flora i fauna se može pronaći. Područje pripada mediteranskom i planinskom predjelu. Može

se karakterizirati kao šumovito (posebno šume hrasta medunaca i crnog graba).

Životinjski svijet je također vrlo različit, mogu se naći: sisavci, ptice, gmazovi i insekti.

Ne postoji određena zaštićena vrsta na lokaciji.

5.6 Kulturne i prirodne baštine

Na lokaciji nema zaštićene urbane, ruralne i kulturno-povijesne baštine na koju bi mogla negativno utjecati izgradnja i korištenje ŽCGO-a.

5.7 Kvaliteta zraka

Rezultati mjerenja parametra onečišćenja i kakvoće zraka, koji su uključivali mjerenje sadržaja sumpora, dušika, ugljik-hidroksid, ozona, ugljični-monoksid, ugljik-dioksid i plutajućih čestice su pokazali da su postojale određene razlike od preporučenih



vrijednosti i ograničenja u vrijeme 30 dana mjerenja (u skladu s Uredbom o

preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka NN 101/96 )

5.8 Korištenje zemljišta

Predložena lokacija ŽCGO-a se ne koristi u komercijalne svrhe. Područje nije pogodno za poljoprivredu. Potencijalno je moguć razvoj šumarstva, stočarstva i eksploatacije kamena, no u blizini se nalaze znatno veća područja s istim potencijalima.

6 OPIS OKOLIŠA NA KOJI BI PROJEKT MOGAO IMATI UTJECAJ

Izgradnja ŽCGO-a bi trebala riješiti problem gospodarenja otpadom što će spriječiti nekontrolirane utjecaje na okoliš na području PGŽ-a. Sva ostala mala odlagališta u Županiji će biti zatvorena te potom sanirana nakon što ŽCGO počne s radom. Izgradnja ŽCGO će minimalizirati nekontrolirano ispuštanje u okoliš te tako smanjiti buduće nastajanje stakleničkih plinova. Također izgradnjom modernog odlagališta s brtvenim sustavima spriječit će se nekontrolirano otjecanje procjednih voda s odlagališta u podzemlje. S ovakvim modernim sustavom unaprijedit će se životni standard stanovnika PGŽ-a.

ŽCGO Marišćina je projektiran u skladu s Integrated Pollution Prevention and Control

(IPPC) Directive (96/62/EC), zbog činjenice da ŽCGO, uključujući postrojenje za MBO,

mora ishoditi okolišnu dozvolu (IPPC dozvola) za rad u skladu s hrvatskim propisima.

Obzirom na to zahtjevi za opremu i tehnologiju korištenu unutar ŽCGO-a moraju biti u skaldu s najbolje dostupnim tehnologijama za obradu otpada (IPPC Best Available

Techniques Reference Document (BREF) for Waste Treatments)

Odvojeno skupljanje otpada će se dodatno pojačati, dok će ŽCGO pomoći oporaviti korisne materijale iz otpada prije konačnog zbrinjavanja ostatka u zatvorenom odlagalištu. Konačno ovaj moderni sustav gospodarenja otpadom osigurat će čist i

zaštićen okoliš omogućujući daljnji razvoj održivog turizma.

Predloženi projekt izgradnje ŽCGO-a projektiran je i biti će izgrađen u skladu s hrvatskim i EU standardima i propisima. Potencijalni mogući utjecaji na okoliš, sociološki utjecaj, zdravstveni i sigurnosni utjecaj za vrijeme izgradnje i korištenja

centra su:

– emisije plina i buka

– zagađenje tla, površinskih i podzemnih voda

– flora i fauna

– krajolik



– utjecaj za zdravlje zajednice i sociološki aspekti

– utjecaj na sigurnost

Za vrijeme izgradnje centra koristiti će se uobičajena građevinska mehanizacija koja proizvodi buku razine od 95 - 85 dB (A). Uz mehanizaciju dodatnu buku mogu proizvesti transportna vozila i ljudske aktivnosti. Sva oprema se mora redovito kontrolirati,

Povišena razina buke na gradilištu je neizbježne, ali to su privremeni i kratkotrajni utjecaji, dok su stanovnici u najbližim naseljima neće biti pogođeni ovim utjecajem.

Kako je već spomenuto u prošlom odlomku predložena lokacija ŽCGO-a se ne koristi u komercijalne svrhe. Područje nije pogodno za poljoprivredu. Potencijalno je moguć razvoj šumarstva, stočarstva i eksploatacije kamena, no u blizini se nalaze znatno

veća područja s istim potencijalima.

Područje je nenaseljeno. Udaljenost od najbližih naselja je sljedeća:

– Studena 750 m sjeverno

– Klana 2200 m sjeverno zapadno

– Marčelji 800 m i Kosi 1700 m južno

– Brnčići 2100 m sjeverno

Pretvaranje područja u ŽCGO će rezultirati s gubitkom prirodnih staništa U POVRŠINI OD 42,5 ha. Sastav i funkcija staništa će se promijeniti. Modifikacija površine, prisustvo ljudi, povećana frekvencija vozila na cestama i zagađenja su osnovne promjene koje će imati utjecaj na okoliš.

Utjecaj ovog zahvata na biološku raznolikost je zanemariva obzirom na veličinu površine zahvata.

Stoga aspekt okoliša, na koji će utjecati na predloženi zahvat se odnosi na zrak, vode, tla i biološke i ekološke značajke. Obzirom na to, provedena su nekoliko istraživanja: hidrogeoloških i geoloških s ciljem procjene utjecaja na resurse pitke vode, meteoroloških parametara kao što je mjerenje smjera i brzine vjetra, temperature,

relativne vlage zraka, tlak zraka i kakvoća zraka.

Kako nema zaštićenih prirodnih, urbanih, ruralnih, kulturnih i povijesnih baština u

blizini lokacije, zahvat ne bi mogao imati utjecaj na navedeno.

Projekt ŽCGO Marišćina će imati pozitivan utjecaj na cjelokupnu zajednicu zdravstvene i socijalne aspekte na području cijele Županije zbog činjenice da će se sva postojeća odlagališta zatvoriti i sanirati.



Zemljište je osigurano i nema komercijalnu vrijednost, stoga kupovanja zemljišta i gospodarskih deplasman ovog područja neće imati dodatni negativni društveno-

ekonomski utjecaj.

Predviđeno je zapošljavanje 39 osoba u ŽCGO-u, što će također imati dobar socijalno-

ekonomski utjecaj projekta.

Pitanje zdravlja i sigurnosti u ŽCGO-u Marišćina bit će razrađene u Planu sigurnosti i zdravstvene zaštite, koji je potrebno izraditi prije početka izgaranje centra. Plan mora razraditi sigurnosne procedure na ŽCGO-u i za vrijeme izgradnje i za vrijeme rada centra. Potencijalno su prisutne sljedeće opasnosti: opasnosti od pada zbog neravnog tla, pada u drenažne kanale i sl, opasnosti od zapaljivih, eksplozivnih i otrovnih

plinova i para, pada materijala, kretanja strojeva itd.

6.1 Utjecaj transporta otpada

Obzirom da će se povećati frekventnost transporta za vrijeme izgradnje ŽCGO-a, te nakon izgradnje dovozom otpada

Da bi se smanjio taj utjecaj PUO Rješenje uvjetuje izgradnju ceste GMC 103 prije puštanja u rad ŽCGO-a. Tom će se prometnicom zaštititi postojeća pristupna prometnica od velikog broja vozila. Prometnica GMC 103 je planirana u sklopu općeg razvoja Općine Viškovo i rasterećenja postojećih prometnica. U tijeku je izrada prometne studije, koja će odrediti najpovoljnije prometne pravce do ŽCGO-a prije nego što se izgradi prometnica GMC 103.

Izgradnja prometnice GMC 103 je predviđena u tri faze. Izgradnja faze 1 je u tijeku, za fazu je pripremljena tehnička dokumentacija potrebna za izgradnju a za fazu 3 je u

tijeku priprema tehničke dokumentacije.

Slika 10. Ruta buduće prometnice GMC 103



7 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Upravitelj odlagališta Ekoplus d.o.o. je dužan osigurati provedbu mjera zaštita okoliša i program praćenja utjecaja na okoliš propisan PUO Rješenjem kao i one propisane

važećom legislativom.

Mjere zaštite i smanjenja utjecaja na okoliš koje se trebaju provoditi tijekom

projektiranja, izgradnje, rada i održavanja ŽCGO-a su sljedeće:

7.1 Mjere zaštite okoliša koje je potrebno provoditi tijekom izgradnje ŽCGO-a

– Prije puštanja u rad odlagališta izgraditi cestu koja je u županijskom planu označena kao GMC 103;

– Materijal iz iskopa odložiti na pogodno mjesto kako bi se mogao na najbolji način iskoristiti u izradi prometnica i drugih infrastrukturnih objekata te za dnevno prekrivanje otpada, za privremene i trajne nasipe i pojedine dijelove

temeljnog i prekrivnog sloja;

– temeljni i prekrivni brtveni sloj i bokovi odlagališta otpada moraju se zaštititi nepropusnim slojem mineralnog materijala, s propusnošću jednakom ili manjom od one koju ima sloj prirodnog materijala debljine 1 metar i koeficijenta propusnosti 10-9 m/s. Debljina tako stvorenog sloja ne smije biti

manja od 0,5 metra;

– oko cijelog odlagališta izgraditi obodni kanal za skupljanje slijevnih

površinskih voda i voda sa zatvorenih odlagališta;

– odlagalište otpada ograditi ogradom visine najmanje 2 metra;

– oko ograde odlagališta izgraditi protupožarni pojas širine 4-6m, a oko protupožarnog pojasa zasaditi visoko atohtono raslinje ili zadržati postojeću vegetaciju;

– na odlagalištu postaviti uređaje i opremu za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara;

– na odlagalištu osigurati čuvarsku službu;

– odlagalište otpada mora biti opremljeno strojevima za zbijanje i prekrivanje

odloženog otpada.



7.2 Mjere zaštite okoliša koje potrebno provoditi tijekom korištenja ŽCGO-a

Opće mjere

– kontrolirati otpad koji se dovozi na odlagalište. moguće je skladištenje,

prerada i odlaganje samo komunalnog i tehnološkog neopasnog otpada;

– prati kotače vozila koje izlaze iz područja aktivne zone odlagališta;

– svakodnevno prekrivati dovezeni otpad slojem zemlje ili vatrooptornom

folijom;

– neugodni se mirisi ne smiju osjetiti na udaljenosti većoj od 100m od ograde

odlagališta;

– deratizaciju i dezinfekciju trebaju provoditi za to ovlaštene ustanove;

– za sanaciju pojedinih dijelova odlagališta koristiti autohtone vrste, s korijenskim sustavom koji neće narušiti kompaktnost donjih slojeva gornjeg

brtvenog sloja odlagališta;

– ako bi se tijekom obrađivanja komunalnog ili tehnološkog neopasnog otpada pojavili sastojci koji se mogu karakterizirati kao opasne tvari ili kao opasni otpad (npr. otpadna ulja ili sl. iz odbačenih automobila i kućanskih aparata), privremeno ih skladištiti na lokaciji na posebnom skladištu koje se mora tako projektirati da se eliminira mogućnost curenja, odnošenja vjetrom ili rasipanja tvari u okoliš.

Vode

– procjedne vode odvoditi u sabirne bazene te nakon toga u uređaj za pročišćavanje;

– vode od pranja vozila i opreme obraditi na separatoru ulja i taložniku, a nakon toga odvoditi ih u sabirni bazne;

– otpadne vode, koje nastaju pri sortiranju i kompostiranju, odvoziti u sabirne bazene;

– voda iz sabirnih bazena smije se koristiti za prskanje otpada u sušnom razdoblju radi boljeg zbijanja otpada, za vrijeme ekstremnih oborina i u svim izvanrednim situacijama kada se time sprječava ispuštanje nedovoljno pročišćenih otpadnih voda u okoliš;

– voda koja se ispušta u okoliš mora zadovoljiti kriterije kvalitete kao da se ispušta u prirodni prijemnik prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08), standardi propisani

ovim pravilnikom su u skladu s standardima EU;



– sanitarne otpadne vode odvoditi na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda;

– analizirati mulj nastao u procesu pročišćavanja otpadnih voda, te ga ako je odgovarajućeg sastava –kompostirati, a ako nije odgovarajućeg sastava

odlagati na odlagalištu.

Zrak

– skupljati i obrađivati odlagališne plinove;

– sustav za skupljanje odlagališnih plinova izvesti tako da se omogući mjerenje emisija plinova u okoliš;

– prikupljeni odlagališni plin spaljivati na baklji zatvorenog tipa najmanje visine

10m s temperaturom od 850°C, u trajanju od barem 0,6 sekundi;

– otpad sortirati i kompostirati u zatvorenom prostoru. Zrak iz tih prostora pročišćavati od mehaničkih nečistoća u vodenoj zavjesi s pomoću biofiltra, koko bi se emisija neugodnih mirisa smanjila na manje od 1.000 OU/m3;

– na odgovarajućem mjestu instalirati opremu za kontinuirano mjerenje glavnih meteoroloških pokazatelja i pokazatelja kakvoća zraka.

Buka

– tijekom građenja i korištenja izmjeriti intenzitet buke na kritičnim mjestima u okolici odlagališta za vrijeme rada drobilice i ostalih strojeva;

– na granici najbližeg građevinskog područja dopuštena razina buke može biti

40 dBA noću i 50 dBA danju.

7.3 Mjere zaštite okoliša od mogućih ekoloških nesreća

– izraditi operativni plan intervencija u zaštiti okoliša prije puštanja odlagališta

u rad;

– na odlagalištu, centru za sortiranje otpada i kompostani na uočljivom mjestu

istaknuti plan djelovanja u slučaju izvanrednog događaja.

7.4 Mjere zaštite okoliša nakon prestanka korištenja

– nakon zatvaranja odlagališta ostaju na snazi sve mjere vezane za prikupljanje i

obradu odlagališnog plina i procjedne vode;

– sustav pročišćavanja otpadnih voda će se rekonstruirati nakon prestanka

korištenja odlagališta u skladu s tada važećim propisima.



8 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Zahtijevani program praćenja propisan je osim važećom legislativom i PUO Rješenjem. Prema kojima je upravitelj odlagališta Ekoplus d.o.o. odgovoran za provedbu programa praćenja. Kriteriji mjerenja definirat će se prema trenutno važećoj legislativi, kao i postupci ukoliko neka od mjerenja pokažu vrijednosti veće od

dozvoljenih.

Obvezni1 program praćenja treba obuhvatiti sljedeća mjerenja:

8.1 Kontrola meteoroloških parametara na odlagalištu

– mjerenja meteoroloških parametara obuhvaćaju dnevno mjerenja količine

oborina, temperature zraka, brzine i smjera vjetra, vlage zraka i isparavanja;

– nakon zatvaranja odlagališta mjerenja se provode jednom mjesečno u idućih 5 godina;

– meteorološki parametri mogu se prikupljati s najbliže meteorološke stanice državne meteorološke mreže;

– meteorološke parametre potrebno je početi mjeriti 6 mjeseci prije početka

građevinskih radova na lokaciji.

8.2 Kontrola emisija tvari u zrak iz odlagališta

– svaka tri mjeseca utvrđivati sastav odlagališnog plina mjereći: količinu plina,

sadržaj vlage, čestice, metan, ugljikov dioksid, sumporovodik, vodik i kisik;

– Mjesečna mjerenja koncentracije CH4, CO2 i O2 u odlagališnom plinu za vrijeme rada odlagališta, a nakon zatvaranja svakih 6 mjeseci,

– jednom godišnje u plinu utvrditi količine ugljikova monoksida, dušika, PCb-A, halogeniranih ugljikovodika, ukupnog sumpora, alkohola i BTX-a (benzen, toluen, ksilen);

– svakih šest mjeseci u prvih 5 godina rada odlagališta na baklji za izgaranje odlagališnog plina mjeriti emisije krutih čestica, organske tvari u obliku pare ili plina (izraženih kao ukupni ugljik), klorovodika, fluorovodika, sumporova dioksida, dušikovog dioksida i dušikovog monoksida (izraženi kao NO2) i ugljikova monoksida. Nakon pet godina utvrditi daljnji program praćenja

sukladno rezultatima prethodnih mjerenja;

1 Note: Monitoring program shall also include proscribed monitoring required by the legislation in force.



– meteorološke pokazatelje – smjer i brzinu vjetra, tlak i temperaturu zraka, ukupno zračenje i intenzitet oborina – pratiti trajno na automatskom sustavu

za kontinuirana mjerenja visine 10 metara;

– trajno mjeriti sljedeće pokazatelje kakvoće zraka: NO, NO2, NOX, O3, SO2, ukupne lebdeće čestic, ukupnu taložnu tvar, količinu netopive tvari, količinu i sadržaja Pb, Cd i Tl, topivu tvar, količinu i sadržaj Ca++, Cl-, SO4i kemijski sastav oborina;

– s praćenjem kakvoće zraka započeti godinu dana prije početka izgradnje odlagališta. Analizirati 24- satne uzorke (mjesečni uzorak za ukupnu taložnu tvar). Vrijeme uprosječivanja je jedan sat ili 24 sata, osim za ukupne lebdeće čestice (isključivo 24 sata), a za ukupnu taložnu tvar predviđen mjesečni

uzorak;

– Mjerenje ostalih odlagališnih plinova (H2S i H2) provodi se ovisno o sastavu odloženog otpada ili ako je to propisano u dozvoli za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada;

– Mjerenje se mora provesti na reprezentativnom broju uzoraka;

– Učinkovitost sustava za skupljanje odlagališnog plina mora se redovito

provjeravati;

– Ako se rezultati mjerenja sastava i koncentracije odlagališnog plina ponavljaju, vrijeme između dvaju uzastopnih mjerenja može se produžiti, ali ne smije biti

duže od šest mjeseci;

– Mjerenje koncentracije odlagališnih plinova se mjeri svakih šest mjeseci nakon

zatvaranja odlagališta.

8.3 Kontrola emisija tvari u procjedne i oborinske vode na odlagalištu

– Mjerenje parametara procjedne vode provodi se svaka tri mjeseca i obuhvaća količinu i sastav procjedne vode za vrijeme rada odlagališta, a nakon

zatvaranja svakih šest mjeseci,

– Opseg mjerenja parametara procjedne vode određuje se vodopravnom dozvolom prema posebnom propisu o zaštiti voda i/ili u postupku procjene utjecaja na okoliš;

– U sklopu mjerenja sastava procjedne vode mora se mjeriti i vodljivost;

– Parametri za koje se provodi mjerenje moraju odražavati svojstva procjedne

vode;

– Mjerenje se mora provesti na reprezentativnom broju uzoraka;



– Opseg mjerenja parametara oborinske vode iz nadstrešnice, manipulativnih površina ili prekrivenih površina odlagališta određuje se vodopravnom

dozvolom prema posebnom propisu o zaštiti voda.

8.4 Kontrola podzemne vode na odlagalištu

– Opseg mjerenja parametara podzemne vode određuje se u vodopravnoj dozvoli prema posebnom propisu o zaštiti voda i/ili u propisanom postupku

procjene utjecaja na okoliš.

– Mjerenja parametara podzemne vode obuhvaćaju mjerenja visine razine podzemne vode i parametara onečišćenja podzemne vode prema posebnom

propisu

– U prvoj godini rada odlagališta mjerenja treba provoditi jednom mjesečno. Ako se vrijednosti mjerenih parametara ne promijene, u nastavku rada odlagališta mjerenja tih parametara mogu su izvoditi jednom u 3 mjeseca, a nakon zatvaranja odlagališta svakih 6 mjeseci.

– Parametri onečišćenja podzemne vode moraju se mjeriti na jednom mjernom mjestu uzvodno i na najmanje 2 mjerna mjesta nizvodno od područja utjecaja

odlagališta.

– kontrolirati kakvoću vode na ulazu i izlazu uređaja za pročišćavanje

– kako je smjer podzemnih voda generalno u kršu nepoznat u sklopu istražnih radova se utvrdio smjer podzemnih voda prema izvorima Cerovice i Pod Jelšuna, obzirom na to ta su dva izvora odabrana kao točke pračenja kvalitete

podzemne vode;

– na navedenim mjestima, četiri puta godišnje, kontrolirati sve pokazatelje navedene u tablici 1 Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih

i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99)

– dva puta mjesečno kontrolirati ph, boju, miris, ukupnu suspendiranu tvar, KPK, BPK-5, amonij, fenole, ukupni organski ugljik, kritične teške metale i flouride.

– dnevno kontrolirat ph, boju i miris

– svake dvije godine analizirati pokazatelje kakvoće vode iz prethodnog razdoblja, te na temelju toga prilagoditi listu pokazatelja koji se trebaju dalje pratiti.

8.5 Topografija odlagališta

– u fazi rada odlagališta potrebno je pratiti visinu i sastav tijela otpada (veličinu površine pod površine pod otpadom, volumen i sastav otpada, metode



odlaganja, proračune preostalog volumena). Mjerenje topografije potrebno je vršiti najmanje jedanput godišnje za vrijeme rada odlagališta i nakon njegovog

zatvaranja.

Županijski centar za gospodarenje otpadom … · 2010-06-18 · na okoliš i zahtijevanog programa...

Documents