upp materijal sa prezentacija

8/16/2019 Upp Materijal Sa Prezentacija

http://slidepdf.com/reader/full/upp-materijal-sa-prezentacija 1/288

UGOVORNO POSLOVNO PRAVO

Ugovor o prodaji

Pojam i zaključivanje ugovoraBitni i nebitni elementi

!Pojam ugovora o prodaji

Različitost svojinskih prava koja se pojavljuju u prometu, veliki broj vrsta subjekata,te nejednakost objekata, ciljeva i obilježja razmjene doveli su do pojave tri osnovnatipa ugovora o prodaji. To su prodaja građanskog, poslovnog i međunarodnog poslovnog rava.Subjekti građanske prodaje su domaća i strana izička i pravna lica građanskog prava,te subjekti poslovnog ili trgovinskog prava i to kada oba sudjeluju izvan

registrovanog predmeta svoga poslovanja.!rađanska prodaja se stoga zaključuje sporadično i neproesionalno, a njen osnovnicilj jeste sticanje upotrebnih vrijednosti objekta. "redmet ove prodaje mogu biti inepokretne stvari.Subjekti privredne prodaje su subjekti poslovnog, odnosno trgovinskog prava.#a biugovor o prodaji zaključen između navedenih subjekata i bio posao domaćeg poslovnog prava, on mora da ispuni dva uslova$ prvi, da je zaključen u okviruregistrovane djelatnosti bar jednog od njih i drugi, da je do sklapanja ugovora do%lona području &i'. "oslovnopravna prodaja se zaključuje masovno, trajno i proesionalno, a njen osnovni cilj jeste sticanje prometnih vrijednosti stvari idobiti.(bog toga je u njoj podjednaka pažnja posvećena i prelasku svojinskih prava i

prelasku rizika. "redmet prodaje poslovnog prava može biti samo pokretna stvar."rema pravnotehničkim osobinama i osobenostima koje pokazuju u odnosu na op%ta pravila, ugovori o prodaji se mogu svrstati u vi%e posebnih poslova. )ajče%ći inajvažniji su$ iksna prodaja, speciikaciona prodaja, prodaja po uzorku ili modelu,ugovor o isporuci, ugovor o isporuci investicione opreme, prodaja s obročnimotplatama cijene i berzanski poslovi. * novije vrijeme ugovori o prodaji poslovnog prava se klasiikuju i prema uticaju koji na sadržaj posla i odnose stranaka vr%eupotrijebljene transportne klauzule.



"! O#obine i dej#tvo ugovora o prodaji

"!! O#obine ugovora

*govor o prodaji je teretan, dvostrano obavezan i komutativan. Teretnost se kod

privredne prodaje pretpostavlja, tako da ugovor postoji i kad cijena nije određenasporazumom stranaka + č l. -, stav (//0.1omutativnost označava uzajamnu podudarnost obaveza i prava stranaka$ ono %to jeobaveza jedne, pravo je druge stranke. )o, treba imati u vidu da se ova osobina jačeispoljava kod osnovnih, nego kod prava i obaveza koja ih prate.*govor se zaključuje sporazumom stranaka i konsenzualan je. (a njegov nastanak ilidejstvo nije potrebna predaja stvari koja je predmet ugovora.Sporazum stranaka se, unačelu, postiže u bilo kojoj ormi. 2zuzetno, zakon zapojedine vrste prodaje propisuje pisanu ormu ugovora. 3orma tada dobija svojstvo bitnog elementa. )a%e pravo ne poznaje dokaznu ormu +ad solemnitatem0.

"!"! $ej#tvo ugovora#ejstvom ugovora nazivamo pravne posljedice koje on proizvodi. Te posljedice mogu biti prelazak svojine sa prodavca na kupca ili nastanak obavezena isporuku stvari.*govor o prodaji može, dakle, imati stvarnopravna i obligacionopravna dejstva. *istom pravnom sistemu eekti ugovora mogu biti različiti za generičke iindividualizirane stvari. "rema dejstvu ugovora sve pravne sisteme dijelimo na$tradicione, translativne i mje%ovite. /va podjela je uslovna, obzirom na činjenicu da utranslativnim sistemima postoje brojna speciična rje%enja koja ih približavaju pravima tradicione grupe.

%% &A'L(U)%VAN(* UGOVORA

"rimjena op%tih pravila istorijski posmatrano, većina op%tih pravila ugovornogobligacionog pravanastala je generalizacijom rje%enja koja su se ormirala u oblastiugovora o prodaji. To važi i za pravila o zaključivanju ugovora.

(bog toga se generalne odredbe (akona o obligacionim odnosima, koje važe za ovumateriju primjenjuju i nasklapanje ugovora o prodaji. "rincipi kojih se stranke moraju pridržavati pri zaključenju ugovora o prodaji sadržani su u /snovnim načelima

(akona o obligacionim odnosima. To su naročito$ autonomija volje stranaka +4l. 560,savjesno i po%teno postupanje +čl. 50 izabrana stvaranja i iskori%tavanjamonopolskog položaja +čl. 0.



Po#tupak zaključivanja ugovora

Savremeno pravo pod pritiskom potreba prakse i pod uticajem teorije prevazilazikoncept zaključivanja ugovora o prodaji i drugih ugovora koji ovaj proces ograničavasamo na radnje ponude i prihvata. "ravno za%tićeni pregovori predstavljaju posljednji

legislativni izraz pro%irivanja postupka zaključivanja posla+ čl. 76 (//0.#anas ono obuhvata sljedeće etape$ eventualne aze, nužne aze,perekciju ugovora iintervenciju države u domenu nastanka pojedinih ugovora.* eventualne aze zaključivanja ugovora ubrajamo najprije, preliminarne kontakte. Tosu jednostrane aktičke, komercijalne radnje kojima jedno lice poziva drugo na pregovaranje ili traži inormacije radi dono%enja odluke o otpočinjanju pregovora.#rugu etapu predstavljaju pregovori kao dvostrani kontakti stranaka sa jasnoizraženim ciljem da se otpočne proces utvrđivanja namjere učesnika u pogledu budućeg ugovora."ismeno iksirana saglasnost strana do koje se dođe u toku pregovora, a koja se tiče pojedinih dijelova ugovora, naziva se punktacija+punktacije0. (avr%nu, treću

etapu,čini tzv. pripremni ugovor. /n predstavlja projekat ugovora do koga se do%lo pregovorima. "ripremni ugovor daje osnovu zaupućivanje 8čvrste ponude9. )užne aze zaključivanja ugovora su davanje ponude i prihvata. /bje etape susložene i međusobno povezane. )jihovu uslovljenost najbolje ilustruje institutkontraponude +čl. 5. (//0."o svojoj pravnoj prirodi ponuda je jednostrani građansko pravni posao:nastajeizjavom samo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega. 3aza predstavlja pravilo kod međunarodnih prodaja. "onudioca se sastoji u tome da se unutar periodaoznačenog u ponudi ili, ako toga nema, u dispozitivnom propisu ostane pri ponudi. Taobaveza u izjavi o ponudi može biti izričito isključena. 2sključenje je moguće i naosnovu okolnosti posla +čl.7-. (//0. "o%to ponuda u načelu stvara strogu obavezu za ponudioca, razvili su se posebni postupci kojima se lice koje je ponudilac uekonomskom smislu stavlja u pravnu poziciju ponuđenog.Ti posebni postupci su$ oertalne licitacije, licitacije o podobnosti i prikupljanje ponuda. Sva tri postupka se kod složenijih ugovora i podugovora veće vrijednostiobavljaju na osnovu prethodno izrađenog tendera. Tender izrađuje ili pribavlja licekoje je ponudilac u ekonomskom smislu, a ponuđeni upravnom značenju riječi.Tender predstavlja veoma detaljno sačinjen i obavezan obrazac ponude u kome susadržani svi elementi koje ona mora da ima, osim cijene."rihvat je izjava ili pona%anje ponuđenog koje nesumnjivo ukazuje na saglasnost ponuđenog sa ponudom. *zansa navodi neke primjere zaključivanja ugovora o prodaji konkludentnim radnjama$ raspolaganje primaoca robom u svoje ime i za svojračun, ukoliko on ne zna da je roba poslana u druge svrhe: prijem dokumenata naosnovu kojih se može raspolagati robom, ako primalac ne zna da su mu dokumenta predata u drugu svrhu: propu%tanje kupca da robu predatu 8na ogled9, 8na probu9,vrati po isteku roka u kome je trebalo da da izjavu o tome da li želi ili ne želizaključenje ugovora. "od uslovima predviđenim u (akonu o obligacionim odnosima +čl. 0 ugovor o prodaji može biti zaključen i %utnjom."o%to %utnja predstavlja potpuno pasivno držanje ponuđenog, ona se može smatrati prihvatom samo ako postoje sljedeće pretpostavke$ stalna poslovna veza ponudioca i ponuđenog i to u



pogledu određene, a ne bilo koje robe, i propu%tanje ponuđenog da se u ostavljenomroku ili odmah izjavi da ponudu odbija."od perekcijom ugovora o prodaji podrazumijevaju se pravila koja određuju mjesto ivrijeme njegovog nastanka./na se razlikuju prema tome da li su stranke bile prisutne, ili su pak, bile odsutne

kada je saglasnost postignuta. Tehnike komuniciranja kod kojih su stranke uneposrednoj vezi, iako su prostorno udaljene +teleon, teleprinter, televizuelne veze0kombinuju primjenu normi koje važe među odsutnim +za mjesto zaključenja0 i među prisutnim +za vrijeme nastanka ugovora0.

+!Po#ebne te,nike zaključivanja ugovora

+!!Standardni ugovori

"oslovnopravna prodaja se uvijek obavlja proesionalno, a njen najče%ći predmet su pokretne stvari određene po rodu. /ve osobine, u uslovima masovnog prometa, po pravilu, dovode do tipizacije pojedinih elemenata i rje%enja ugovorima iste vrste. )atoj osnovi nastaje veliki broj tipskih i ormularnih obrazaca i op%tih uslova poslovanja, koji se po tendenciji primjenjuju jednako na sve učesnike u poslu. (ato senazivaju standardnim ugovorima. * njima su naprijed dati tipizirani nebitni elementiugovora. &itni elementi se određuju u mjeri u kojoj je to moguće. )ajče%će se posebno sporazumijeva o količini kao odrednici predmeta i o iznosu cijene.

7..(aključnica

(aključnica je pismena potvrda o usmeno zaključenom ugovoru. #aje se naunaprijedutvrđenom i od%tampanom ormularu ili na ad hoc sastavljenom obrascu. "o%tozaključnica ne predstavlja pismenu ormu ugovora, on je punovažan i kadazaključnica nije izdata, odnosno potpisana.

(aključnici može biti pridodato svojstvo obavezne ugovorne orme pravnog posla prodaje, samo nesumnjivim sporazumom stranaka.

* sadržaj zaključnice uvijek ulaze bitni elementi ugovora bez obzira na to da li su oniodređeni zakonom, sporazumom stranaka ili prirodom posla. "itanje jekonkretnihokolnosti i stepena standardizacije posla u kojoj mjeriće nebitni sastojci ugovora bitinavedeni u zaključnici.

(aključnice veoma često sadrže izvode izop%tih uslova poslovanja ili klauzulu kojomih stranke uključuju u svoj ugovor. Sve %to se nalazi iznad potpisa stranaka, bilo utekstu, bilo na margini, obavezuje stranke. Sadržaj zaključnice u svemu mora8odgovarati usmeno zaključenom ugovoru9 +uz. 5-0.



;ko druga strana neće da potpi%e ili vrati zaključnicu, spor će se najprijerje%avati8mirnim putem9, razgovorom stranaka.

*koliko on ne da rezultate, strana koja je sastavila i potpisala zaključnicu može

tužbom tražiti od suda da utvrdi postojanje ugovora i njegov sadržaj.

Sud u parničnom postupku, dakle uz izja%njavanje druge strane, rje%ava spor. ;kousvoji tužbene zahtjeve donijeće deklaratornu presudu kojom konstatuje da je ugovor zaključen i %ta je njegov sadržaj. /vakva presuda, u svim slučajevima, predstavljaizuzetno jako dokazno sredstvo. "aralelno sa zahtjevom za utvrđivanje ili nakondobijanja povoljne presude, strana koja je potpisala zaključnicu može od druge stranetražiti naknadu %tete koju je pretrpjela zato %to nije imala zaključnicu.

7.7."orudžbina

"orudžbina9 je poslovni naziv za komercijalni dokument sa različitim položajem iunkcijama u postupku zaključivanja i dokazivanja ugovora. Te činjenice opredjeljujunjegovu pravnu kvaliikaciju.

"orudžbina predstavlja ponudu kada kupac na osnovu prethodno pribavljenihinormacija njome izražava ozbiljnu namjeru da zaključi određeni, u dokumentudeinisani ugovor. ;ko kupac %alje porudžbinu na osnovu već primljene ponude prodavca, tada ona ima pravni karakter prihvata.

Takva porudžbina mora u svemu biti saglasna sa ponudom. "ostoje li u porudžbinirazlike u odnosu na ponudu, ona ima pravna svojstva kontraponude. )apokon, kada je ugovor već sklopljen,porudžbina ima svojstvo dokaznog sredstva iknjigovodstvenog dokumenta.



222 < &2T)2 =>=?=)T2 *!/@/R; / "R/#;A2

5."ojam i vrste bitnih elemenata

&itni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednogdeinisanog tipa pravnog posla, bilo speciičan sadržaj i karakteristike kojiodgovaraju zajedničkoj namjeri stranaka. &itni elementi ugovora o prodaji dijele sena$ propisane, utanačene sporazumom stranaka i one koji u ugovor ulaze na osnovunjegove ekonomske su%tine < po prirodi posla.1od prodaje poslovnog prava to je uvijek predmet, stvar. 1oličina i cijena imaju ovosvojstvo pod određenim uslovima.

."redmet

1arakterističan predmet trgovačke prodaje su pokretne stvari. To mogu biti$roba,

energije i hartije od vrijednosti. "osebni pravni režimi predviđeni su za prodajuenergija. "rodaja hartija od vrijednosti vr%i se prema pravilima predviđenim za pojedine vrste. )jihovu osnovu predstavljaju režimi mjeničnog iakcijskog+dioničarskog0prava.

.5.Stvar kao predmet prodaje

/graničeni dio prirode koji se može staviti pod ljudsku kontrolu i vlast predstavljat ćei predmet poslovnopravne prodaje ukoliko je aktički i pravno pokretan. /staleosobine stvari kao objekta imovinskog prava nisu relevantne za kvaliikaciju stvarikao predmeta prodaje, ali mogu značajno da utiču na pojedina pravna rje%enja u

ugovoru.#a bi stvar bila predmet prodaje mora se nalaziti u pravnom prometu+incommercio0. "romet može biti neograničen ili ograničen. /graničenja prometamogu biti trajna ili privremena."rivremena ograničenja mogu se uspostaviti posebnim zakonima ili odlukamanadležnih organa zasnovanim na zakonu. 2sti pravni režim važi i za zabranu prometa./graničenja i zabrane prometa predstavljaju za stranke u ugovoru vi%u silu ukoliko suispunjeni zakonski uslovi za takvo dejstvo ovih činjenica +čl. 5BB (//0."remakriteriju egzistencije, predmet prodaje može biti propala, postojeća i buduća stvar.Shodno članu CD (// 8*govor o prodaji nema pravno dejstvo, ako je u časunjegovog zaključenja stvar o kojoj je ugovor bila propala9.Stvar može biti određena po rodu +generičke stvari0 ili po svojim sopstvenim jedinstvenim osobinama +individualizirane stvari0. !eneričko deinisanje predstavljaujedno i minimalno kvalitativno određivanje stvari. * količnskom smislu, stvar može biti precizno određena ili odrediva.* ugovoru stvar koja je predmet prodaje mora biti opisana barem do mjere koja ječini odredivom."redmetom prodaje može biti vlastita ili tuđa stvar. Situacija kojanastaje prodajom tuđe stvari slična je onoj kod ugovora čiji je predmet buduća stvar.



"rodavac preuzima na sebe obavezu da, do vremena isporuke, pribavi svojinsko pravo i da ga prenese na kupca. )e uspije li u tome, odgovara za docnju, odnosnoraskid ugovora. )o, savjestan kupac, onaj koji nije, niti je morao znati da kupuje stvar



od nevlasnika, može raskinuti ugovor i tražiti naknadu %tete ako zbog pravnognedostatka nije u stanju da ostvari svrhu ugovora. Treba istaći da način privrednog poslovanja olak%ava kupcu dokazivanje savjesnosti. Time se pojačava za%tita od pravnih nedostataka, za%tita od evikcije.

..1oličina

1oličina predstavlja izičko, prostorno i kvantitativno određivanje stvari koja je predmet prodaje. 1oličina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje. )jena pravnakvaliikacija zavisi od značaja količine za ostvarivanje svrhe posla i od posljedicakoje proizvodi neuredno ispunjenje ugovora u pogledu količine. 1oličina je bitanelement ugovora ako je tako izričito ugovoreno, ako na to upućuje priroda stvari ikada to zahtijevaju speciične okolnosti konkretnog posla.* svim ostalim slučajevima, količina je nebitan element ugovora. &ez obziranapravnu kvaliikaciju, količina se uvijek određuje ugovorom. "rinudnih ilidispozitivnih propisa koji bi mogli da zamijene sporazum stranaka nema.

1oličina najprije može biti određena ugovorom. /dređivanje se vr%i nesumnjivimdeinisanjem u okviru usvojenog sistema mjera. To može, ali i ne mora da budemetarsko<decimalni sistem. )a osnovu uzanse 55B i zakonodavstva kojim se uređuje sistem mjera, metarsko<decimalni sistem se pretpostavlja, ukoliko stranke nisu izričito navele neki drugisistem."rvi način određivanja količine jeste njeno numeričko preciziranje. ;ko količina nije bitan element posla ili ako se ne utvrđuje prema broju komada, odstupanje isporučeneod ugovorene količine za E smatra se urednom isporukom +uz. 550."recizno određivanje količine može se postići i upotrebom tehničkih termina. "remauzansi 55F, izraz 8vagon9, bezbližeg označenja, znači deset hiljada kilograma bruto, a

8cisterna9 deset hiljada kilograma neto težine. #rugi način svodi se na približnoodređivanje količine.;ko je uz naznaku količine naveden izraz 8circa9 ili sličan, tolerancija u količiniiznosi CE. )avođenje količine u rasponu, upotrebom izraza 8od ... do9 ili8najmanje ...najvi%e9, znač i da je predmet ugovora bilo koja količina unutar datihgranica +uz.55D0.Treći metod sastoji se u upotrebi izraza 8 đuture9, 8kako padne9, 8viđeno<odobreno9ili njima sličnih. )jima se kao ugovorna količina određuje ona koja se dobija uvidomu robu na određenom lokalitetu.



7.Gijena

7.5."ojam, struktura i način određivanja cijene

=konomski posmatrano, cijena je vrijednosna naknada za ustupljenu stvar i preneseno

svojinsko pravo na njoj.

* pravnom smislu, cijena je bitan elementu govora koji predstavlja pretežno novčanu protuvrijednost predmeta prodaje i svojinskog prava na njemu. * građanskoj prodajicijena može biti izražena većim dijelom u novcu, a manjim u stvarima. ;ko se cijenaiskazuje isključivo u stvarima,postoji poseban ugovor o razmjeni, trampi.

(a prodaju poslovnog prava karakteristično je iskazivanje cijene isključivo u novcu.

Struktura cijene veoma je složena. / toj činjenici treba voditi računa i prilikomkalkulacije i kod ugovornog određivanja cijene. * cijenu, najprije, ulazi novčana

protuvrijednost neto težine robe, ukoliko ugovorom nije izričito predviđeno da onaobuhvata i težinu ambalaže +8bruto za neto90."o%to je prema dispozitivnim pravilima pribavljanje ambalaže obaveza prodavca, totro%kovi koje ona izaziva,također, moraju biti uključeni u cijenu. /vo pravilo se neće primijeniti, ako postoji izričit suprotan sporazum stranaka ili kada to zahtijevajuosobine ambalaže.Tro%kovi robnog prometa u užem smislu$ porezi, takse, vozarine, izdaci povodom pripreme za isporuku ili uskladi%tenje itd., po pravilu, ulazeu cijenu u iznosima koje prodavac mora da snosi do mjesta i vremena isporuke./stali 8zavisni tro%kovi9uključuju se u cijenu prema istom kriteriju. )o, postoje i pravila za pojedine među njima, koja odvajaju obavezu izvr%avanja određenih radnji

od sno%enja tro%kova koje te radnje izazivaju. "rema uzansi 5-6. to je slučaj sa pribavljanjem uvjerenja oporijeklu robe i sa njegovim legalizovanjem. ;ko se prodavac pojavljuje kao izvoznik, on u cijenu mora da uključi izvozne carine zajednosa tro%kovima izvoznog carinjenja +uz. 5-C0. "rodavac koji je ujedno i uvoznik robe ucijenu mora da ukalkuli%e uvozne carine i tro%kove uvoznog carinjenja +uz. 5-0."ored toga, na njega padaju i druge uvozne dažbine, %to mora imati odraza u cijeni.Treba napomenuti da posebni propisi o porezima, carinama, te drugim proceduramavezanim za promet robom, mogu sadržavati rje%enja drukčija od do sada izloženih.* napomenama o bitnim elementima prodaje rečeno je da ovaj ugovor poslovnog prava postoji i onda kada u njemu nije određena cijena./na se tada u krajnjoj liniji konstatuje na osnovu pravila dispozitivnog karaktera.Gijena u ugovoru mora biti određena ili bar odrediva. )ačini na koje se cijenaodređuje su prinudni propis, ugovor i dispozitivni propis.

7../dređivanje cijene prinudnim aktom7.7./dređivanje cijene ugovorom7.. /dređivanje cijene dispozitivnim propisom7.C. "romjena cijene



2@ )=&2T)2 =>=?=)T2 *!/@/R; / "R/#;A25. "ojam i vrste. 1valitet.5. "ojam kvaliteta.. /dređivanje kvaliteta prinudnim propisom

.7. /dređivanje kvaliteta ugovorom.. /dređivanje kvaliteta dispozitivnim propisom7. ;mbalaža. Transportne klauzule

>iteratura

?ilo% Triković, ?ilić Simić, @eljko Trivun$ "oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije,=konomski akultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine,str.5<5.



.predavanje

*govor o prodaji

/baveze prodavca

2 < */"HT= / /&;@=(;?; "R/#;@G;

5. @rste obaveza/baveze prodavca su dužnosti izvr%avanja određenih radnji koje za njega proističu izugovora o prodaji. @ezanost pojedinih obaveza za ekonomsku su%tinu posla prodaje,njihova zastupljenost u dispozitivnom zakonodavstvu i značaj u praksi su mjerila prema kojima se dužnosti prodavca mogu podijeliti na osnovne i sporedne.* osnovne dužnosti ubrajaju se isporuka, garancija za materijalne nedostatke,garancija za pravne nedostatke i ispostavljanje akture. /ve obaveze biće predmet posebnog izlaganja.

Sporedne obaveze su vezane za izvr%avanje glavnih obaveza i za režim odgovornosti prodavca. "ostoje različite klasiikacije ove grupe obaveza, a potrebno je posebnoistaći dvije$ čuvanje stvari i obavje%tavanje./baveza čuvanja stvari je zajednička dužnost saugovaratelja +član C6 < C (//0./na leži na prodavcu onda kada je zbog kupčeve docnje sa prijemom isporuke rizik pre%ao na kupca, a državina +posjed0 stvari ostala kod prodavca +član C6, st. 5 (//0.#užnost obavje%tavanja kupca o svim momentima relevantnim za zaključenje iizvr%avanje ugovora kod nas predstavlja konkretizaciju načela po%tenja i savjesnosti.(bog toga se može smatrati da ona ima karakter op%te obaveze prodavca, iako jerelevantne zakonske odredbe o prodaji reguli%u samo sporadično. "ravni režim ovedvije vrste obaveza biće izložen u sklopu razmatranja odgovornosti stranaka zaneispunjenje ili neuredno ispunjenje ugovora./stale sporedne obaveze mogu biti undirane u dispozitivnim propisimaili naugovoru. 2spitaćemo ih na mjestima na kojima se to može učiniti povezano sa drugimsrodnim predmetima izlaganja.

. 1arakter obaveza prodavca

*govor o prodaji je sinalagmatičan. (bog toga su obaveze prodavca istovremeno i prava kupca. *korijenjenost prodaje u osnovni prometni odnos i bogatstvo veza krozkoje se zadovoljavaju različite potrebe stranaka, čine od obaveza prodavca izuzetnosložene pojave. Svaka od njih se sastoji od većeg broja relativno samostalnih radnji zakoje važe posebna pravila i za čije izvr%enje moraju biti ispunjene predviđene pretpostavke. )ačini izvr%avanja obaveza tipizirani su kroz njihove modalitete. /nioznačavaju vrste radnji koje treba preduzeti i način na koji to valja učiniti da bi sekonkretna dužnost smatrala uredno ispunjenom.



/baveze prodavca tijesno su povezane sa elementima ugovora. /snovne dužnostineposredno proističu iz bitnih sastojaka prodaje. "ored toga, dužnosti su povezane isa odgovorno%ću prodavca za neizvr%enje ili neuredno izvr%enje ugovora. *prkosovome, između elemenata, obaveza i odgovornosti postoje bitne pojmovne iunkcionalne razlike. (bog toga njihovo pravno regulisanje treba uvijek precizno

razgraničiti.

22 I 2S"/R*1;

5. "ojam isporuke82sporuka9 robe, 8predaja stvari9 +čl. -B. (//0 ili njeno uručenje kupcu odnosnokupčevom zastupniku, stavljanje robe na raspolaganje kupcu, osnovna je obaveza prodavca. /na je neraskidivo vezana sa prenosom rizika i prelaskom svojine, te zato predstavlja karakterističnu dužnost u ugovoru o prodaji. Razumljivo je, stoga, da jeisporuka postala 8centralna os cijelog sistema prava prodaje9.

"od 8isporukom9 podrazumijevamo sistem aktičkih i pravnih radnji koje prodavacmora da izvr%i prema svim relevantnim izvorima da bi kupac mogao steći posjedstvari i svojine na njoj. Složenost ove kategorije zahtijeva posebnu razradu njenihelemenata.2sporuka se mora sastojati barem iz jedne aktičke i jedne pravne radnje. 3aktičkimradnjama smatramo izička i materijalna činjenja ili nečinjenja čiji je ciljomogućavanje kupcu da stekne posjed na stvari koja je predmet prodaje. Radnjauručenja stvari je najče%ća i najtipičnija među njima. /na čini kičmu isporuke, ali secijela obaveza ne može na nju reducirati. To posebno nije moguće kod trgovačkih prodaja sa otpremom stvari ili sa prodajom u mjestu opredjeljenja, kada na prodavca pada i obaveza organizovanja ili omogućavanja prevoza. )ečinjenje ili propu%tanje

može, ali samo izuzetno da predstavlja radnju isporuke. To će biti slučaj kada se stvar, po nekom osnovu, već nalazi kod kupca +na primjer po osnovu posla lizinga0. /vakva predaja naziva se i iktivnom. "ravne radnje su izjave volje. /ne prate aktičkeradnje, i mogu se učiniti izričito ili prećutno. )jihov značaj je u tome %to jednumaterijalnu radnju koja može imati različita pravnaznačenja kvaliikuju upravo kaoradnju isporuke. (ahvaljujući tome %to isporuka uvijek predstavlja i akt volje, onamože biti određena i kao pomoćni pravni posao.1oje će materijalne i pravne radnje ulaziti u sistem isporuke zavisi od istih aktora odkojih zavisi i cijeli sistem obaveza prodavca. &itno je zapaziti da se pored izvora prava ovdje uključuju običaji i okolnosti konkretnog posla. To od isporuke čini iaktičko pitanje.

"rema članu -B, st. (// primarni je cilj isporuke uručenje stvari kupcu, a to znači prenos posjeda stvari na njega. *zansa B6 je o ovom pitanju sadržavala rje%enje koje je vi%e odgovaralo poslovnoj prodaji. "rema njoj, prodavac je morao da uradi ono %to je potrebno 8da bi kupac mogao primiti isporuku9. #akle, cilj isporuke nije bioaktualni prenos posjeda, nego stvaranje mogućnosti kupcu da posjed stekne. *pravo8takav pojam isporuke dopu%ta da se pitanje prelaska rizika za robu reguli%enezavisno od pitanja prelaska svojine sa prodavca na kupca9. "o%to ono ne isključuje



i mogućnost sticanja najjačeg stvarnog < svojinskog prava, razmatrano rje%enje smouvrstili u deiniciju isporuke.

. "redmet isporuke

8"redmet isporuke9 je %iri pojam od 8predmeta ugovora9. "redmet isporuke obuhvata predmet prodaje, ali i druge stvari koje određuju isporuku i na kojima se vr%e radnjeisporuke. To su, prema članu -F. (// pripaci i koristi od stvari +plodovi i zakupninanpr.0.4lan -F. (// zahtijeva da stvar bude predana u 8ispravnom stanju9. /vaormulacija podrazumijeva isporuku stvari koja je ugovorena, a ne neke druge stvari+aliud0 +član 76B, st. . (//0. 2 drugo, (// zahtijeva da stvar bude bez materijalnihnedostataka.

7. ?jesto isporuke

7.5. "ojam mjesta isporuke

?jesto isporuke je geograska lokacija ili lokalitet u kome sve, ili barem najvažnije,radnje isporuke moraju da budu zavr%ene. /dređivanje lokacije jeste utvrđivanjemjesta isporuke u %irem, a lokaliteta u užem smislu. (a mjesto isporuke se vezuju$razgraničenja dužnosti stranaka, prelazak tro%kova, prelazak rizika, prelazak svojinskih prava i neka dispozitivna pravila o načinu izvr%enja ugovora. /tuda jenjegov značaj veliki.?jesto isporuke može da posluži i kao kriterij za određivanje tipa ugovora o prodaji.

"rema njemu prodaje mogu biti$ 5 < prodaje u mjestu +nedistancione0 < kod njih prodavac i kupac, po pravilu, imaju sjedi%ta u istom mjestu: < prodaje sa otpremom+distancione0 < najče%će onda kada su sjedi%ta stranaka u raznim mjestima i 7 < prodaje u mjestu opredjeljenja +distancione0, kod kojih se mjesto isporuke nalazi umjestu opredjeljenja i koje takođe pretpostavljaju postojanje različitih sjedi%tastranaka.?jesto isporuke i u %irem i u užem smislu se određuje prvenstveno ugovorom.Sporazum stranaka o tome može biti izričit ili prećutan. 2zričito određivanje se u privrednoj prodaji najče%će vr%i transportnim klauzulama. ;ko u ugovoru nije ni%tarečeno, primijeniće se dispozitivna pravila. "o%to između člana B5. (// i uzansi B5< B ne postoji protivrječnost, izložićemo ih kao jedinstven sistem pravila. Taj sistem

nije suprotan op%tim rje%enjima o mjestu ispunjenja nenovčanih obaveza iz člana 75D.(//.



7.. ?jesto isporuke u %irem smislu

/dređivanje mjesta isporuke u %irem smislu, prema dispozitivnim normama, zavisi odvrste stvari koja je predmet ugovora. "ored toga, ono može zavisiti i od posebnihokolnosti konkretnog posla.

8;ko je prodavac zaključio ugovor u vr%enju svoje redovne privredne djelatnosti9, aradi se o robi određenoj po rodu, mjesto isporuke je sjedi%te prodavca. * kojemtrenutku < nije precizirano. *poredno pravo poznaje različita rje%enja. Smatramo dakod nas princip pravne sigurnosti zahtijeva da se mjesto isporuke određuje premasjedi%tu prodavca u vrijeme zaključenja ugovora. * slučaju da prodavac u trenutkuzaključenja ugovora ima vi%e poslovnih jedinica, mjestom isporuke smatraće se onoiz koga je poslana ponuda ili u kome je prodavac dao prihvat, zavisno od okolnostikonkretnog ugovora +uz. B5, st. 0. &ude li utanačeno da će se generičke stvari uzetisa određenog stovari%ta ili količine, mjesto isporuke biće ono u kome se u trenutkuzaključenja ugovora nalazilo stovari%te, odnosno roba +član B5, st. (//: uz. B, st.0.

(a individualizirane i buduće stvari postoji alternativno rje%enje. ;ko u vrijemezaključenja ugovora stranke znaju gdje se stvar nalazi, odnosno gdje će biti proizvedena, ta lokacija je i mjesto isporuke +član B, st. (//: uzansa B. st. 50. )e znaju li stranke gdje se stvar nalazi, odnosno gdje će se proizvesti, važe op%ta pravila.1ada na osnovu teksta ugovora postoji sumnja o tome da li su stranke željele damjesto isporuke bude mjesto otpreme ili opredjeljenja, uzanse se izja%njavaju zamjesto otpreme +uz. B. st. 50. ?jesto opredjeljenja se određuje po podacima ugovorao prevozu, ukoliko ne%to drugo iz ugovora izričito ne proizlazi +uz. B. st. 70.

7.7. ?jesto isporuke u užem smislu1od nedistancione prodaje, mjesto isporuke u užem smislu je skladi%te prodavca. ;ko prodavac ima vi%e skladi%ta u istom mjestu, on određuje sa kojega od njih će isporuka biti izvr%ena +uz. B5. st. 0.Rje%enja su složenija kod distancione prodaje. ;ko je transportni terminal+željeznička stanica, luka itd.0 udaljen od skladi%ta prodavca manje od desetkilometara, mjesto isporuke u užem smislu je transportni terminal. * suprotnom,mjesto isporuke je skladi%te prodavca +uz. B5. st. C0. "rodavac koji ima vi%e skladi%tau mjestu isporuke u %irem smislu, sam određuje sa koga će se izvr%iti isporuka.?jesto isporuke u užem smislu značajno utiče i na pravila o načinu isporuke (akona

o obligacionim odnosima o ispunjenju nenovčanih obaveza +član D-. i DF.naročito0.



. )ačin isporuke

.5. "ojam i vrste

8)ačin isporuke9 je pojam koji obuhvata sve vrste radnji +izdvajanje, pregled,

pakovanje, utovar i slično0 i modalitete obavljanja tih radnji +izdvajanje u skladi%tu uzodabir lo%ih komada npr.0 koje prodavac treba da izvr%i da bi predmet isporuke staviona raspolaganje kupcu i tako izvr%io svoju osnovnu obavezu. )ačin isporuke jeizuzetno složena kategorija. /n je uređen ugovorom, veoma ograničenodispozitivnim propisima, /p%tim uzansama, poslovnim običajima, prirodom robe iokolnostima posla. "ored toga, kao supsidijarna pravila primjenjuju se i norme"rema načinu na koji se predmet stavlja kupcu na raspolaganje, način isporuke, a timei sama isporuka, može biti$ simboličan, dokumentaran i realan +stvaran0. "odsimboličnom isporukom podrazumijeva se predaja manjeg dijela predmeta isporukeili neke druge stvari koja predstavlja ukupno ugovorenu cjelinu i koja je podobna damaniestuje stavljanje posjeda na raspolaganje kupcu, odnosno prenos posjeda sa

prodavca na kupca. 1ao primjeri mogu da posluže predaja ključeva automobila iliključeva skladi%ta u kome se nalazi predmet ugovora. #okumentarna isporuka je onakoja se vr%i predajom papira koji kupcu omogućavaju eektivno raspolaganje prodanim stvarima. #okumentarna isporuka se može izvr%iti prodajom bilo kojihrobnih hartija. /ne ne moraju da imaju svojstvo papira od vrijednosti, posebno, nestvarnopravnih. Tako će se isporukom smatrati i prenos skladi%nog lista, koji jelegitimacioni papir i skladi%nice, koja daje pravo svojine na robi. 2 transportnidokumenti mogu biti iskori%teni za dokumentarnu isporuku. )apokon, isporuka semože izvr%iti i uručenjem samih stvari koje su predmet ugovora. Sa uručenjem seizjednačava stavljanje stvari na raspolaganje kupcu. Takvu isporuku nazivamorealnom."o vremenu predaje cijele ugovorene količine način isporuke može biti kontinuelan isukcesivan. * prvom slučaju postoji jednokratna isporuka. /na se sastoji u stavljanjukupcu na raspolaganje cijele ugovorene količine odjednom ili unutar izvjesnog perioda, ali kontinuelno, tj. bez većih prekida. Sukcesivnom ili obročnom isporukomnazivamo onu isporuku kod koje se ugovorena količina stavlja na raspolaganje kupcuu manjim, relativno samostalnim dijelovima između čijeg uručenja postoji vremenskidiskontinuitet.

.. Realna jednokratna isporuka

)ačin stavljanja kupcu na raspolaganje stvari koja reprezentuje cijelu količinu zavisiod okolnosti konkretnog slučaja i od prirode robe. (ato za simboličku isporuku ne postoje posebna dispozitivna pravila. #okumentarna isporuka vr%i se uručenjemrobnih hartija ili prevoznih papira na način koji je za svaki od njih posebno predviđen. * takvim uslovima poseban supsidijarni pravni režim razvio se samo zarealnu isporuku. /n važi i za cijelu količinu i za obrok. "ravila se razlikuju zanedistancionu i za distancionu prodaju.



1od nedistancione prodaje postoje tri načina isporuke na skladi%tu prodavca. "rvi sesastoji u zajedničkom izboru i izdvajanju generičke robe radi njene otpreme. ;kteriodbira robe su prodavac i kupac +uz. B-, st. 5. i uz. BB0. #rugi način se realizuje akouredno pozvani kupac ne dođe radi odabira i izdvajanja robe. Tada prodavac overadnje može učiniti sam. 2 treće, ako uredno pozvani kupac nije do%ao, a prodavac ne

može bez njega da odabere i izdvoji robu, isporuka se sastoji u izvr%avanju onihradnji koje prodavac može da obavi sam. /vo rje%enje uzanse B, st. . je značajnozbog toga %to u trenutku izvr%enja posljednje radnje prodavca, rizik prelazi na kupca ionda kada stvar nije izdvojena iz mase, odnosno ako nije individualizirana.1od distancione prodaje način isporuke zavisi od toga da li je mjesto isporuketransportni terminal ili skladi%te prodavca. * prvom slučaju, pravila koja važe za predaju robe na prevoz ujedno su i pravila o načinu isporuke. )a primjer, kodkomadnih po%iljki koje se prevoze željeznicom način isporuke će se sastojati u predaji po%iljke sa popunjenim tovarnim listom u željezničkom magazinu. Situacija jesloženija kada se isporuka vr%i na skladi%tu prodavca. Tada se isporuka sastoji uutovaru robe na vozilo. Tek od tog trenutka rizik i tro%kovi prelaze na kupca +član

B. (//: uz. B-, st. 70. ;ko vozar ili %pediter zahtijevaju ne%to drugo, na primjer slaganje robe na utovarnoj rampi skladi%ta, isporuka će biti izvr%ena traženimradnjama +uz. B-, st. 50. &ude li ugovorom o distancionoj prodaji predviđena isporukau mjestu opredjeljenja, način isporuke biće identičan načinu uručenja robe primaocu.#a bi roba do%la do mjesta opredjeljenja prodavac mora 8na uobičajeni način i poduobičajenim uslovima9 sklopiti sve ugovore potrebne za izvr%avanje prevoza 8doodređenog mjesta9 +član B7. (//0.

C. @rijeme isporuke

C.5. "ojam@rijeme isporuke je trenutak ili period u kome sve radnje koje predstavljaju isporukutreba da budu zavr%ene. @rijeme isporuke određuje se ugovorom iJili dispozitivnim propisima. * praksi preovlađuju situacije u kojima se stranke sporazumijevaju ovremenu isporuke, a tačno utvrđivanje značenja njihovog sporazuma vr%i se premadispozitivnim propisima. 1od nas dolaze u obzir (akon o obligacionim odnosima+član 75C. < 75B. i -D. naročito0 i /p%te uzanse. 2nteresantno je da posljednji akt imadvostruku unkciju. /n postavlja i op%ta pravila o civilnom računanju rokova +uz. F-.0i posebna rje%enja, koja predstavljaju komercijalnu interpretaciju pojedinih izraza +uz.F, na primjer0.

Rok isporuke je u načelu nebitan element ugovora. )o, iz sporazuma stranaka ili izokolnosti posla može proizaći kvaliikacija roka kao bitnog elementa posla. /vačinjenica značajno utiče na niz drugih rje%enja, onih o odgovornosti posebno, pa seugovori sa rokom isporuke kao bitnim elementom smatraju posebnom vrstom posla <iksnom prodajom.



C.. @rijeme jednokratne isporuke

"rvi izvor prava za određivanje vremena jednokratne isporuke je ugovor. * njemu jeto moguće učiniti na tri načina$ označavanjem datuma, određivanjem perioda iupotrebom tehničkih termina. Tehnički termini se odnose na utvrđivanje perioda

isporuke."od datumom se podrazumijeva bilo koji mogući kalendarski datum. * slučajuugovaranja nemogućeg datuma, tumačenjem će se utvrditi prava volja stranaka. )aodređeni datum prodavac je dužan da izvr%i isporuku do kraja radnog vremena.#rukčije može biti izričito ugovoreno ili određeno na osnovu mjesnih običaja."eriod je protek vremena u kome sve radnje isporuke moraju biti zavr%ene. /dređujese$ danima, sedmicama, mjesecima, dijelovima godine, te godinama. (a svaki od njih postoji poseban način računanja +član BB. (//0. ;ko su oznake vremenaupotrijebljene kombinovano, računanje počinje od veće vremenske kategorije. Tri se pravna pitanja postavljaju pri ovakvom načinu određivanja vremena isporuke$ odkada teče rok, kada se rok zavr%ava i ko ima pravo da odredi stvarno vrijeme isporuke

kada je ono utvrđeno periodomK/snovno je pravilo da rok počinje teći od dana zaključenja ugovora. )o, ako jeizvr%enje isporuke vezano za neku radnju prodavca$ prethodnu isplatu cijene,otvaranje akreditiva ili slanje ambalaže, tada rok isporuke počinje teći prvog radnogdana po izvr%enju radnje kupca +uzanse D, D7. i D.0. &ude li u ugovor unesenaklauzula 8po otvaranju plovidbe9, 8po prestanku leta9 ili slična, rok isporuke počinjeda teče od dana službenog obavje%tenja da je plovni put otvoren, bez obzira na to da li je objava tačna ili ne +uz. FC.0.;ko je rok isporuke određen datumom, koji u mjestu isporuke pada u nedjelju ilidržavni praznik, isporuka se ima izvr%iti prvi naredni radni dan +uz. D6, st. 5.0. /vo pravilo ne vrijedi za rok određen periodom. *mjesto produženja vremena isporuke za jedan dan, ono se skraćuje. "rodavac mora sve radnje isporuke da zavr%i 8najdalje nadan koji neposredno prethodi nedjelji ili prazniku9 +uz. D6.0. (bog ovog rje%enja smo isamo vrijeme isporuke deinisali kao period do koga sve radnje isporuke moraju da budu zavr%ene. 1od distancione prodaje sa isporukom u mjestu opredjeljenja, vrijemeisporuke može biti produženo za vrijeme u kome traju saobraćajne smetnje koje prodavac nije sam prouzrokovao. / nastupanju i prestanku zapreka prevoza prodavacmora bez odlaganja obavijestiti kupca +uz. D5.0.1ada je vrijeme isporuke utvrđeno u rasponu, a nije ugovorom određeno ko ima pravo da ga konkretizuje, pravilo je da 8to pravo pripada prodavcu, osim kad izokolnosti slučaja proizlazi da je određivanje datuma predaje ostavljeno kupcu9 +član-D. (//0. )e odredi li ovla%tena strana datum isporuke, smatraće se da je to posljednji dan roka. 1od većih količina robe, koje ne mogu biti isporučene u jednomdanu, ovla%tena strana mora datum da odredi tako da se isporuka u cjelini možeizvr%iti do kraja predviđenih rokova +uz. FF, st. . i 7.0. 1raj roka treba shvatiti onakokako je to utvrđeno pri izlaganju rokova isporuke određenih periodom.Stranka koja ima pravo da odredi vrijeme isporuke, mora da izabere radni dan +uz.FB.0 i da o tome obavijesti drugu stranu. /bavje%tenje mora da sadrži označenje poslai preciziranje vremena isporuke. 2nteresantno je da se ovo obavje%tenje smatra



izvr%enim kada bude primljeno, a ne u trenutku otposlanja. Time su uzanse prihvatileza ovaj slučaj teoriju prijema +uz. FD.0."rvi tehnički termin koji uzanse preciziraju je 8odmah9 ili 8prompt9. /n označavaisporuku u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora +uz. F5.0. /vo rje%enje je bilo predviđeno i kao osnovno dispozitivno pravilo uzansi$ 8ako rok isporuke nije

određen ugovorom, smatra se da je ugovorena promptna isporuka9 +uz. F6.0.#rugagrupa tehničkih termina odnosi se na izvr%enje isporuke u toku kalendarskog mjeseca$ početkom, u prvoj polovini, sredinom, krajem i u drugoj polovini mjeseca. (načenjesvakog od ovih izraza je precizirano članom BB, st. . (// +uz. F.0. )apokon, trećugrupu čine izrazi koji pokazuju da je u trenutku zaključenja ugovora roba većutovarena. /voj grupi termina pripadali bi izrazi kao %to su$ 8plivajuća9, 8u vožnji9,8utovarena9 i slični. Tada se isporuka smatra izvr%enom onoga časa kada roba stigneu mjesto opredjeljenja: rok isporuke je, dakle, samoodrediv +uz. F7.0.#rugi izvor za određivanje vremena isporuke je dispozitivni propis. #anas se kod nas primjenjuje isključivo član B6. (//, budući da je rje%enje uzanse F6. o promptnojisporuci stavljeno van snage. #akle, ako vrijeme isporuke nije ugovoreno, prodavac

je dužan da je izvr%i 8u razumnom roku9. Razuman rok se određuje s obzirom na prirodu stvari i ostale okolnosti posla. /n je, dakle, pravni standard čiju sadržinutreba svaki put posebno utvrđivati. 2 razuman rok počinje teći od dana zaključenjaugovora. 1upac, dakle, može zahtijevati ispunjenje obaveze odmah, ali to prodavacne mora učiniti prije isteka roka koji se smatra 8razumnim9.

C.7. @rijeme sukcesivne isporuke

@rijeme isporuke pojedinog obroka unutar cijele ugovorene količine određuje se prema pravilima koja važe za jednokratnu isporuku. (bog toga je ovdje potrebno

utvrditi samo pravila o tome kada pojedini obroci dospijevaju za isporuku. ;kougovor o tome ni%ta ne govori, primjeniće se uzansa DC. /na sadrži norme za dvijesituacije.1ada je rok isporuke cijele količine dva mjeseca ili vi%e od toga, isporuka će seizvr%iti u približno jednakim obrocima svakoga mjeseca. "ri tome i razmak između pojedinih obroka treba da bude približno jednak. &ude li rok isporuke kraći od dvamjeseca, isporuka će se izvr%iti u dva približno jednaka obroka sredinom i krajemugovornog perioda. * oba slučaja rokovi za isporuku posljednjeg obroka moraju da budu postavljeni tako da se očuva i ukupno ugovoreni rok isporuke cijele količine.

C.. 2stovremenost isporuke i plaćanjaSva dosada%nja rje%enja o vremenu isporuke su uslovna. /na važe ako je ugovorenoili uobičajeno da prodavac mora izvr%iti isporuku i onda kada kupac ne plati cijenuistovremeno sa isporukom, odnosno kada ne pokaže svoju spremnost da plaćanjeizvr%i simultano sa isporukom. * suprotnom važi princip istovremenosti isporuke i plaćanja kao izraz maniestacije %ireg principa o istovremenom ispunjavanju obavezakod sinalgamatičkih ugovora +član 5. i 57. (//0. /vo načelo djeluje i u korist



kupca. /n ne mora platiti cijenu 8prije nego %to je imao mogućnost da pregleda stvar9+član BC. (//0.#ispozitivno je pravilo, dakle, da prodavac ne mora izvr%iti isporuku u određenomroku ako kupac istovremeno ne plati, ili nije spreman da plati ugovorenu cijenu. #a bise ono moglo primijeniti mora da bude ispunjeno nekoliko pretpostavki. "rvu smo

već spomenuli$ nepostojanje suprotnog ugovora ili običaja. #ruga pretpostavkaodnosi se na vrstu i modalitete prodaje: prodaje na kredit, prenumeracione+pretplatne0 prodaje i klirin%ke prodaje nisu pogodne za primjenu ovog instituta. )apokon, pojam 8istovremeno9 kod privrednih prodaja mora biti shvaćenkomercijalno, a ne doslovno. 2stovremenim plaćanjem smatra se ono koje je izvr%enou ugovorenom ili zakonskom roku po prijemu robe i akture. /vaj rok je neophodnoostaviti kupcu kako bi on mogao da provjeri da li mu je isporučeno ono %to jeugovoreno, te da li aktura odgovara isporučenoj robi. #a zaključimo$ u privrednom prometu praktični značaj pravila o istovremenosti isporuke i plaćanja postoji u onimsituacijama u kojima prodavac prije izvr%enja isporuke opravdano posumnja ukupčevu sposobnost da izmiri svoje novčane obaveze %to pokazuju i rje%enja (//

vezana za distancionu prodaju.

-. #ejstvo isporuke$ prelaz rizika

-.5. "ojmovna određenja

#ejstva isporuke su njene pravne posljedice. /na ulaze u modalitete isporuke zato %to je bitno obilježavaju u pravnom smislu. #ejstva isporuke zavise od koncepta ugovorao prodaji u svakom pravnom sistemu, odnosno od toga kako su određena dejstvasamog ugovora. * trgovačkoj, odnosno privrednopravnoj prodaji akcent je sa prenosa

svojine stavljen na prelazak rizika. (bog toga je moguće dejstva isporuke razmotritikroz ispitivanje prelaska rizika. )a% (// u podnaslovu 8Rizik9 predviđa da do predaje stvari kupcu 8rizik slučajne propasti ili o%tećenja stvari9 snosi prodavac. Gentralni problem koji ovdje postoji jeste$ %ta je 8slučajno9, odnosno kako shvatiti pravni pojam slučaja. Teoretičari koji se bave pravom prodaje vezuju slučaj, pa time i rizik, za neskrivljenu radnju jedneugovorne strane. ?i smatramo da 8slučaj9 i u pravu prodaje mora biti vezan za op%titeorijski pojam ovoga instituta i da, najkraće rečeno, predstavlja odsustvo krivice, tj.skrivljene %tetne radnje bilo kojega lica, a ne samo ugovornog partnera.

. !arancija za materijalne nedostatke.5. "ojam garancije

!arancija za materijalne nedostatke je jamčenje prodavca kupcu da prodata robanema nikakvih izičkih svojstava koja bi ometala urednu i nesmetanu, propisanu,uobičajenu ili ugovorenu upotrebu stvari. /na se može deinisati i kao jamčenje



prodavca kupcu da će isporučena roba biti saobrazna onome %to je predviđenougovorom."ravna kvaliikacija ove garancije nije sporna. /na je sastavni dio ugovora po prirodi posla. "ostoji u ugovoru o prodaji uvijek kada nije izričito isključena i u mjeri u kojojnije samim ugovorom ograničena. "ravni osnov garancije je bio sporan. (akon o

obligacionim odnosima stoji na pozicijama ugovornog osnova garancije. / tomesvjedoče, pored već navedenog rje%enja o mogućnosti ugovornog isključivanja iliograničavanja garancije, i rje%enja o uslovima potrebnim za postojanje ove obaveze.#rugi uslov za postojanje obaveze garancije jeste da u času zaključenja ugovoranedostaci nisu 8bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati9 +član F6, st.5.0. /vaj uslov savjesnosti kupca odnosi se samo na svojstva potrebna za redovnuupotrebu ili za promet robe, te na svojstva i odlike 8koje su izričito ili prećutnougovorene, odnosno propisane9. /n ne postoji kod subjektivnih mana i kod prodaja po uzorku ili modelu, budući da se smatra da je kupac morao da ih uoči, da je svojudužnost provjere obavio kako treba. * slučajevima za koje uslov savjesnosti kupcavaži, zakonodavac pojačava kriterije pažljivosti i po%tenja kod obje stranke. 8Smatra

se da nisu mogli ostati nepoznati kupcu oni nedostaci koje bi brižljivo lice sa prosječnim znanjem i iskustvom lica istog zanimanja i struke kao kupac moglo lakoopaziti pri uobičajenom pregledu stvari9. )o, prodavac će odgovarati i za ovenedostatke ako je u pogledu osobina stvari ili postojanja nedostataka obmanuo kupcasvojom izjavom da tražene odlike postoje, odnosno da uočenih ili indiciranihnedostataka nema +član F6, st. 7. (//0. &ude li ugovor zaključen sa klauzulom8viđeno<odobreno9, 8kakva < takva9 ili nekom sličnom, kupac se ne može pozivati nanedostatke stvari, osim u slučaju obmane od strane prodavca +uz. 5. i 5C.0. (nanjeili neznanje prodavca za postojanje nedostataka su pravno irelevantni: obavezagarancije za materijalne nedostatke postoji i kad je prodavac bio savjestan +član BF,st. 5. (//0. 2pak, nesavjesnost prodavca djeluje u seri odgovornosti za materijalnenedostatke./baveza garancije se može ugovorom sasvim isključiti ili samo ograničiti +član F-,st. 5. (//0. Stoga je nepostojanje ovakve klauzule treći uslov za egzistencijuobaveze garancije. /baveza garancije će postojati uprkos ovakvoj klauzuli, ako jenedostatak bio poznat prodavcu ili ako ju je nametnuo koristeći svoj 8posebanmonopolski položaj9 +član F-, st. . (//0. Razlog za to leži u ni%tavosti navedenihuglavaka.4etvrti uslov jeste da stvar nije prodata 8na prinudnoj prodaji9 +čl. FB (//0. Razloziza ovakvo rje%enje leže u mehanizmu prinudne javne prodaje koji isključuje pristanak i uče%će prodavca u zaključivanju ugovora. )apokon, peti uslov čini uredna reklamacija na materijalne nedostatke. Striktno posmatrano, reklamacija nije uslov za nastanak obaveze garancije, ali jesteneophodna pretpostavka za održavanje ove dužnosti prodavca na snazi. )aime, protekom prekluzivnih rokova za reklamiranje gasi se i sama obaveza garancije, pashodno tome i odgovornost prodavca po tom osnovu.



2@ < !;R;)G2A; (; "R;@)= )=#/ST;T1= +(;HT2T; /# =@21G2A=0

5. "ojam i vrste pravnih nedostataka

(aključenjem ugovora o prodaji kupac ne želi samo to da mu stvari budu stavljene na

raspolaganje. )jegovi ciljevi su složeniji. 1upac teži da stekne mirnu i nesmetanudržavinu i svojinu kao najjače stvarno pravo na predmetu prodaje. Aedino na taj načinon može u punom obimu da iskoristi upotrebne i prometnu vrijednost stvari i postigne jednakost davanja kao princip obligacionog prava +član 5C. (//0. *pravo zbogovoga pravo nekog lica, koje pod određenim uslovima isključuje ili ograničava bilomiran posjed, bilo nastanak, ili vr%enje najjačeg < svojinskog prava na predmetu prodaje, predstavlja pravni nedostatak ili pravnu manu."ravni nedostaci se, kao i materijalni, mogu podijeliti prema vi%e kriterija. "olazećiod titulara prava koje predstavlja nedostatak, oni se mogu svrstati u nedostatke čiji jesubjekat prodavac i one kod kojih je nosilac prava treće lice, tj. osoba van ugovornogodnosa. (akon o obligacionim odnosima insistira na pravu 8trećeg9 i time samo

drugu varijantu uključuje u krug pravnih mana +član C6F0. 2 dejstvo nedostatka može biti mjerilo za njihovu sistematizaciju. Shodno tome, nedostaci se dijele na one koji$isključuju, umanjuju ili ograničavaju kupčevo pravo +član C6F. (//0. "rema obimuuticaja na stvar i pravo svojine na njoj teorija dijeli pravne nedostatke na potpune idjelimične. "ravo koje sa stanovi%ta kupca predstavlja manu može biti javnopravne i privatnopravne prirode +član C5. (//0. /d privatnih, imovinskih prava najče%će sesreću stvarna prava +svojina, hipoteka, službenost0. * privrednim prodajama suizuzetno značajna ona koja imaju obligaciono porijeklo +zaloga0 ili potiču iz pravaintelektualne svojine +pravo na patent, model i uzorak, odnosno industrijski dizajn:žig0.(a postojanje mane je bitno da 8je uznemiravanje pravno9. /no može biti izvr%eno8putem tužbe i u vidu prigovora9, ali i isticanjem nekih prava trećeg lica neposredno. )apokon, pojedini nedostaci se mogu pojaviti samo kod nepokretnih stvari, služnostina primjer. ?i ćemo se zbog pojma trgovačke prodaje baviti samo pravnim manamakoje se mogu vezati za pokretne stvari.

. "ojam garancije za pravne nedostake i uslovi za njeno postojanje

!arancija za pravne nedostatke je jemčenje prodavca kupcu da preneseno pravo nemanikakvih nedostataka koji bi onemogućavali nastanak ili trajanje kupčevog svojinskog prava, odnosno koji bi umanjivali ili ograničavali upotrebu toga prava, a time i miran

posjed prodane stvari. ;nalogno garanciji za materijalne nedostatke, garancija za pravne nedostatke +za%tita od evikcije0 se može deinisati i kao jamčenje prodavcakupcu da je preneseno svojinsko pravo saglasno onome %to je predviđeno ugovorom."o svojoj pravnoj prirodi, garancija za pravne nedostatke je prirodan sastojak ugovora: postoji uvijek kada sporazumom stranaka nije izričito ili prećutnoisključena. "ravila (akona o obligacionim odnosima su i u pogledu ovoga institutadispozitivne prirode: 8odgovornost prodavca za pravne nedostatke može se ugovorom



ograničiti ili sasvim isključiti9 +član C57, st. 5. (//0. (bog toga za%tita od evikcije una%em sistemu ima ugovorni osnov.(a postojanje garancije za pravne nedostatke moraju biti kumulativno ispunjenizakonski uslovi. /ni imaju različit juridički karakter. * uporednom pravu su postavljeni na sličan način. (ato ćemo se zadržati samo na rje%enjima (akona o

obligacionim odnosima. )edostatak mora postojati u času prelaska svojinskog prava sa prodavca na kupca.8To znači, nužno je da je stvarno pravo trećeg nastalo jo% dok je stvar bila u državini prenosioca9. /vo je prvi uslov.#rugi uslov jeste da je kupac savjestan. /dređivanje savjesnosti je složeno. /nanajprije postoji ako kupac nije bio obavije%ten o postojanju pravnog nedostatka +članC6F, st. 5. (//0. #alje, smatraće se da je kupac savjestan ako u času sklapanjaugovora nije 8znao za mogućnost da mu stvar bude oduzeta, ili da njegovo pravo bude smanjeno ili ograničeno9 +član C56, st. .0. )apokon, kupac se smatra savjesnimi onda kada je znao za nedostatak, ali nije 8pristao da uzme stvar opterećenu tim pravom9 +član C6F, st. 5. (//0. * posljednjem slučaju radi se o situaciji u kojoj je

prodavac obmanuo kupca u pogledu karaktera prava trećeg ili u kojoj je kupcuobećao da će do preuzimanja stvari i prenosa svojine otkloniti nedostatak.Treći uslov jeste da garancija nije ugovorom isključena ili ograničena. #a bi ovajuslov postojao, potrebno je da prodavalac bude savjestan. Smatraće se da on nijesavjestan ako mu je nedostatak u vrijeme sklapanja ugovora 8bio poznat ili mu nijemogao ostati nepoznat9 +član C57. st. . (//0. * slučaju nesavjesnosti prodavca,klauzula o isključenju ili ograničenju odgovornosti za pravne nedostatke je ni%tava.4etvrti uslov je obavje%tavanje prodavca o nedostatku, tj. njegovo reklamiranje +članC6D. (//0. (a razliku od materijalnih nedostataka, reklamiranje pravnih mana nijeuvijek uslov za održavanje prodavčeve obaveze garancije na snazi. /baveza postoji ikad reklamacija nije izvr%ena i to u tri slučaja. 1upac, najprije, ne mora reklamirati pravne nedostatke koji su prodavcu već poznati +član C6D. (//0. Reklamacija, dalje,nije uslov za postojanje obaveze garancije ni onda kada se kupac upustio u sudskispor sa trećim licem i izgubio ga. "rodavac se tada može osloboditi odgovornosti nedokazom da njegova obaveza garancije ne postoji, jer nije izvr%eno obavje%tavanje,nego dokazom da je 8raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev treće osobe9 +članC55. (//0. 2 na kraju, reklamacija nije uslov ni za slučaj u kome je pravo trećeg8očito osnovano9 +član C50.

@ < 2S"/ST;@>A;)A= 3;1T*R=

5. "ojam akture i obaveza njenog ispostavljanja."ravno posmatrano, aktura se može deinisati kao izjava volje prodavca data u ormi pisanog dokumenta kojim on zahtijeva od kupca da mu isplati cijenu iz ugovora ieventualno ostale izdatke koje je učinio u vezi sa ugovorom. 3aktura, pored zahtjevaza plaćanjem, uvijek sadrži i neke elemente ugovora$ predmet, količinu, jediničnucijenu, transportnu klauzulu i ukupan iznos cijene. * praksi se sreću i obrasci akturačiji ih sadržaj približava zaključnici.



3aktura je materijalizacija pravno relevantne izjave volje usmjerene na plaćanjecijene. (bog toga se ona pravno kvaliikuje kao pomoćni pravni posao.3unkcije akture su brojne. /na, najprije, predstavlja zahtjev za isplatu cijene. To jenjen osnovni zadatak. 3aktura, dalje, jeste izuzetno važan knjigovodstveni dokument./na zbog toga mora biti uredna, vjerodostojna i dovoljna za knjiženje poslovne

promjene koju izaziva isplata ugovorne cijene. )adalje, aktura je izuzetno važnodokazno sredstvo. * tom svojstvu ona pokriva oblast od dokumentarnog akreditiva dosprečavanja zastarjelosti zahtjeva za plaćanjem ugovorne cijene. (avisno od aze pregovora ili ugovaranja, aktura može imati jo% dvije ukncije. /na može predstavljati ponudu za zaključenje ugovora ili prihvat ponude. "ravni režim cijeneomogućava jo% jedan način upotrebe akture. /na može biti sredstvo za oživljavanjeugovora preciziranjem cijene od strane prodavca. /vu ulogu imaće u slučaju u komeugovor ne važi bez određivanja cijene, a stranke se o cijeni nisu sporazumjele.3aktura je, napokon, podoban instrument za dopunu i preciziranje ugovora. /vo jerazumljivo, budući da je aktura 8obično prvi pismeni akt o ugovoru9.Sistemsko tumačenje izvora pokazuje da je i danas izdavanje akture obaveza

prodavca. Takav zaključak se može izvući iz /p%tih uzansi, naročito iz onih kojegovore o kupčevoj obavezi plaćanja.BD )a isti stav upućuju (akon o računovodstvu+član 7. i 560F6 i (akon o inansijskom poslovanju +član 7. naročito0./d akture treba razlikovati proakturu. "roaktura je pisani dokument I po sadržaju iobliku sličan akturi < kojim prodavac zahtijeva od kupca plaćanje prema prethodnomobračunu cijene. /na ima preliminarnu inansijsku, knjigovodstvenu i dokaznuunkciju. 1ada konačan obračun bude sačinjen, iznosi plaćeni po proakturi seodbijaju od iznosa akture. Rezultat može da bude$ ostatak duga kod kupca, potpunoizmirenje obaveze ili pojava potraživanja kupca za vraćanje vi%e plaćenog iznosa po proakturi.

7./baveznost jednostrano unesenih klauzula

3aktura se izdaje na osnovu ugovora, koji predstavlja rezultat sporazuma stranaka./na predstavlja značajno dokazno sredstvo o sadržaju toga sporazuma. (bog toga je pitanje klauzula koje prodavac jednostrano unese u akturu veoma složeno. 1od nas je ono rije%eno /p%tim uzansama./dredbe akture koje se ne nalaze u ugovoru, niti se iz njega mogu tumačenjemnesumnjivo konstruisati, u principu, ne obavezuju kupca. /vo pravilo važi i ondakada je kupac akturu primio bez prigovora. "olazi se od pretpostavke 8da se ne može jednostrano menjati ono %to su stranke ugovorile, odnosno ukoliko su u pitanju nove

klauzule da ne postoji obaveza da se na njih odgovori9.*slovi plaćanja i drugi uslovi koje prodavac jednostrano unese u akturu obavezujukupca ako su kumulativno ispunjene tri pretpostavke. Aednostrano unesene klauzulemoraju biti neophodne za izvr%enje ugovora. 8Hta je neophodno zavisi od konkretnihokolnosti svakog pojedinog slučaja9. #rugo, razmatrane klauzule moraju biti u skladusa ostalim odredbama ugovora. Ta činjenica će se utvrđivati primjenom pravila ointerpretaciji. )apokon, nužno je da kupac nije u kratkom roku po prijemu akture prigovorio jednostranim klauzulama. 1oji je rok 8kratak9, aktičko je pitanje +uz.



567. st. 0. 1ada kupac prigovori samo nekim stavkama akture, ne može odbitiisplatu iznosa na koje nije uložio prigovor +uz. 60.* praksi se ormiralo stanovi%te da jednostrano unesene klauzule obavezuju prodavcaukoliko otežavaju njegov položaj. /vo pravilo važi i onda kada ove odredbe prevazilaze okvire ugovora, odnosno kada nisu neophodne za njegovo izvr%avanje.

Smatra se da je tada prodavac želio da pruži pogodnosti kupcu. "o%to je u pitanju ponuda za naknadnu izmjenu ili dopunu posla, kupac ne mora prihvatiti kori%ćenje ponuđenim pogodnostima.

>iteratura

?ilo% Triković, ?ilić Simić, @eljko Trivun$ "oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije,=konomski akultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine,str.5<-.



7.predavanje

*govor o prodaji

/baveze kupca

2 < */"HT= / /&;@=(;?; 1*"G;

5.@rste obaveza

/baveze kupca su njegove dužnosti izvr%avanja radnji koje proističu iz ugovora o prodaji. /snov obaveza kupca i aktori koji uslovljavaju njihov pojedinačni izgled, unačelu, su isti kao i kod obaveza prodavca. ;li, postoji i jedan dodatni element, a to ječinjenica da je kupac povjerilac za karakterističnu obavezu isporuke i ujedno aktualniili potencijalni vlasnik stvari koja je predmet ugovora. *poredno posmatrano, ova

varijabla dovodi do različite kvaliikacije pojedinih radnji koje kupac kao poslovnisubjekt preduzima. )ajkarakterističniji primjeri su pregled robe i obavje%tavanje onedostacima: oni se u zakonodavstvu određuju ili kao obaveza ili kao pravo kupca./snovne obaveze kupca u na%em pravu su$ pregled robe +provjera da li roba imamaterijalnih nedostataka0, prijem isporuke, plaćanje cijene i obavje%tavanje omaterijalnom nedostatku +reklamacija0, ako on postoji. "osljednja obaveza jeuslovljena. "o%to se reklamacijom materijalnih nedostataka obezbjeđuje realizacijaobaveza prodavca po osnovu garancije, tj. njegova odgovornost, obavezareklamiranja ulazi u vanredan tok posla.Sporednih obaveza kupca takođe ima vi%e. /d onih koje su zasnovane nadispozitivnim odredbama (akona o obligacionim odnosima treba istaći obavezu

čuvanja stvari. /na leži na kupcu kada mu je stvar uručena, a on želi da je vrati prodavcu bilo zbog nedostataka, bilo zbog raskida ugovora +član C6. st. . (//0.Sadržaj obaveze je isti kao i kod prodavčeve istovrsne dužnosti. 2zložićemo ga usklopu odgovornosti prodavca. /d dužnosti zasnovanih na ugovoru ističu se$ slanjeambalaže i dostavljanje speciikacije. / režimu ovih radnji govorićemo prilikomraspravljanja o odgovornosti za docnju sa izvr%enjem posmatranih obaveza.

7.1arakter obaveza kupca/p%te karakteristike obaveza kupca iste su kao i osobine dužnosti prodavca. "oredtoga, postoje i obilježja koja su donekle speciična.

/baveze kupca su tijesno vezane za obaveze prodavca. /ne, prvo, predstavljajukomplementarne pojmove povezane i sadržinski +isporuka < prijem isporuke0 iunkcionalno +isporuka < plaćanje uz po%tovanje načela istovremenosti0. #rugo,sankcije za neizvr%enje osnovnih obaveza nisu uvijek precizirane. 4esto se sastoje ugubitku nekih kupčevih prava. )apokon, odgovornost za neizvr%enje sporednihobaveza je u velikoj mjeri izjednačena sa op%tim režimom odgovornosti zaneizvr%enje ili neuredno izvr%enje ugovora.



22 < "R=!>=# R/&=

5."ojam pregleda

5.5."ojam provjere materijalnih nedostataka

"ostupak provjere materijalnih nedostataka u zakonodavstvu se najče%će naziva8pregled9. * praksi se koriste i izrazi$ provjera, kontrola i 8kvalitativni9, odnosno8kvantitativni prijem9. "ravni pojam pregleda se u propisima ne određuje izričito,nego posredno < kroz opis načina na koji on treba da bude izvr%en. (bog togadeinicija pregleda mora da ima teorijski karakter. "regled robe radi provjere postojanja ili nepostojanja materijalnih nedostataka predstavlja sistem aktičkih i pravnih radnji, zajedno sa njihovim modalitetima, koje treba preduzeti da bi se do%lodo relativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tome da li isporučena roba posvojim osobinama odgovara onome %to je predviđeno ugovorom."rema članu F5. st. 5. (// 8kupac je dužan primljenu stvar na uobičajen način

pregledati ili je dati na pregled9. * na%em je pravu, dakle, provjera materijalnihnedostataka obaveza kupca. (a ovakvu pravnu kvaliikaciju pored uporedno<pravnihrazloga govore i argumenti komercijalne i juridičke prirode. Stranke mogu odmah darije%e sporove o činjenicama, da utvrde svoje ekonomske i pravne pozicije i izaberudalji način djelovanja. "regled robe sastoji se iz niza povezanih aktičkih radnji, koje prate izričite ili prećutne izjave volje vezane za izvr%avanje pojedinih postupaka iocjenu njihovih rezultata. (bog toga se pregled robe može kvaliikovati i kao pomoćni pravni posao.(načaj pregleda robe radi utvrđivanja +ne0postojanja materijalnih nedostataka jeogroman. * ekonomskom smislu njime kupac provjerava da li dobija ono %to premaugovoru treba da plati. "ravno gledano, pregled robe je nezamjenjivo sredstvovjerodostojnog konstatovanja činjenica vezanih za saobraznost isporuke robe premeuslovima iz ugovora, te za obezbjeđenje dokaza o tim aktima. Stoga on, zajedno sareklamacijom, predstavlja 8akte vigilancije9, budnosti kupca. "ostoje četiri osnovnamodaliteta pregleda.

5.."ojam provjere pravnih nedostataka

"rovjera pravnih nedostataka se može deinisati analogno provjeri materijalnihnedostataka kao sistem aktičkih i pravnih radnji, zajedno sa njihovim modalitetima,koje se preduzimaju radi toga da bi se do%lo do relativno sigurnog stava o tome da li

pravo koje se prenosi postoji i da li se može upotrebljavati na način predviđenugovorom. )o, u uporednom zakonodavstvu ova teorijska mogućnost nije posebnoregulisana."ostoji vi%e razloga zbog kojih se provjeri pravnih nedostataka ne posvećuje pažnjakoja bi odgovarala kontroli robe. )ajprije, u uporednom pravu je op%te prihvaćeno da prodavac mora obavijestiti kupca ukoliko zna za nedostatak. #rugo, ukoliko se pravninedostatak sastoji u pravu trećeg lica, onda je to treće lice dužno da dokaže postojanjesvojih ovla%tenja. )apokon, po%to se privredna prodaja obavlja na mjestima i između



lica za koje je to uobičajeno, kupac je po pretpostavci savjestan. ; to znači da može iod nevlasnika steći svojinu."riroda pravnih nedostataka dozvoljava da se oni valjano reklamiraju i kad nisu posebno provjeravane osobine prenesenog prava. (bog toga se na ovome pitanju vi%enećemo zadržavati.

.Subjekti pregleda robe

Subjekti pregleda su lica koja imaju obavezu i pravo da izvr%e uvid u stanje robe radikonstatovanja nepostojanja ili postojanja materijalnih nedostataka. To mogu bitisubjekti javne vlasti ili lica poslovnog prava.Subjekti javne vlasti su nadležni inspekcijski organi. 1ontrola koju oni vr%ezasnovana je na imperativnim normama i ima obavezan karakter. /va vrsta pregledarobe najče%će se sreće kod onih proizvoda kod kojih je propisan minimalni kvalitet.Sastoji se bilo u kontroli sirovina, bilo u pregledu gotovog proizvoda. "ored toga,

javnopravna kontrola je naročito česta u spoljnotrgovinskom poslovanju. Stranke uugovoru o prodaji mogu, ali ne moraju prihvatiti rezultate ove kontrole kao jedinomjerodavne za njihove međusobne odnose.>ica koja mogu izvr%iti kontrolu ima vi%e. /dređivanje subjekata pregleda ukonkretnom ugovoru zavisi prvenstveno od sporazuma stranaka. Tek ukoliko oneni%ta ne utanače, primijeniće se rje%enja dispozitivnog zakonodavstva."regled robe najprije može da izvr%i sam prodavac. /vo rje%enje karakteristično je za pravo S;#. * teoriji je ono sporno, budući da se prodavac već vezao ugovornomgarancijom da roba nema materijalnih nedostataka, 8mana9"regledu koji izvr%i sam prodavac pridaje se značaj jedino onda kada se druge kontrole ne vr%e. Aedan ovakavslučaj moguć je i na osnovu uzanse 5B. st. 5. ;ko je ugovorena 8otprema

željeznicom bez merenja9, tada je mjerodavna količina koju na svome skladi%tu utvrdisam prodavac, pod uslovom da uredno pozvani kupac nije do%ao da uzme uče%će u pregledu.#rugi subjekat je kupac. "rema kontinentalnim i na%em pravu pregled je njegovadužnost. /d uslova ugovora i okolnosti slučaja zavisi vjerodostojnost rezultata dokojih je on do%ao."otreba da rezultat pregleda bude tačan i upotrebljiv kako prema drugoj strani, tako i pred sudom, dovela je do toga da prodavac ili kupac rijetko potpuno sami vr%e pregled robe. /ni to čine ili zajedno sa nekim trećim licem < prevoznikom +vozarom0i %pediterom najče%će, ili sa komisijom. @ozar će, po pravilu, učestvovati uutvrđivanju količine robe koja je mjerodavna za ocjenu pravilnosti ispunjenja ugovora

o prodaji ako je u ugovoru unesena neka od sljedećih klauzula$ 8merenje na utovarnojstanici9, 8merenje na istovarnoj stanici9 i 8sre dnja mera utovara i istovara9 +uz. 5B.st. < 0. "regled najče%će zajednički vr%e prodavac i kupac. * interesu prometa ovo je najbolje rje%enje, jer je strankama omogućeno da odmah rije%e sva eventualnasporna pitanja vezana za svojstva i stanje robe. *pravo zbog toga se naziva i8kontradiktorni način9, odnosno kontradiktorni pregled.



Subjekat pregleda može biti i treće lice. /no to svojstvo stiče najprije na osnovusporazuma stranaka. Tada su moguće dvije situacije. *govorom može biti predviđenoda je nalaz trećeg isključivi i obavezan dokaz o stanju robe. Stranke se mogusporazumjeti i tako da pregled koji vr%i treći služi dobijanju robnog dokumenta pogodnog za dalju upotrebu, s tim da on ne sprečava dalje dokazivanje materijalnih

nedostataka. Smatramo da u slučaju nejasnog regulisanja položaja trećeg lica trebausvojiti drugo rje%enje. Treće lice može biti subjekt pregleda i na osnovu odluke jedneugovorne stranke. Tada njegovi nalazi mogu imati samo dokazno dejstvo. *pravozbog toga valja odabrati ono treće lice čija su stručnost i savjesnost neosporni. /vajzahtjev i pojava novog imenovanog ugovora o kontroli robe i usluga uslovili su u poslu prodaje jo% jedan novum < 8pregled od strane trećeg9.

7.?jesto pregleda robe

?jesto pregleda je geograska lokacija ili lokalitet na kome sve radnje pregleda

moraju biti zavr%ene. ?ože se, kao i mjesto isporuke, posmatrati u %irem i u užemsmislu. /dređivanje mjesta provjere materijalnih nedostataka vr%i se, najprije,ugovorom, a potom dispozitivnim propisima. (akonodavna rje%enja zavise dijelom odvrste robe +individualizirana ili generička0, a dijelom od tipa prodaje +nedistancionaili distanciona0./dređivanje mjesta provjere materijalnih nedostataka vr%i se u ugovoru izričito ilitransportnim klauzulama. &ez obzira kako mjesto provjere bilo ugovoreno, ono mora biti po%tovano. ?jerodavan je samo onaj nalaz o stanju robe koji je dobijen naugovorenom mjestu pregleda.(akon o obligacionim odnosima i /p%te uzanse, usvajajući %iroko prihvaćena rje%enjauporednog prava, mjesto pregleda vežu za mjesto izvr%enja isporuke kao primaran i

vrijeme pregleda kao sekundaran aktor. *pravo zbog toga postoji veliki broj solucija,a njihova primjena zavisi od aktičkih okolnosti svakog konkretnog posla. /vi činiocidovode do različitog tumačenja osnovne norme člana F5. st. 5. (// po kojoj jekupac 8dužan primljenu stvar na uobičajeni način pregledati ili je dati na pregled čim je to prema redovnom toku stvari moguće.;ko su obje stranke prisutne isporuci i ako je prilikom isporuke moguće izvr%iti i pregled, mjesto isporuke u %irem i užem smislu je ujedno i mjesto pregleda. /vo pravilo važi samo za vidljive nedostake. )e pozove li prodavac kupca da prisustvuje isporuci, kao i onda kada prisutne strankene mogu da izvr%e pregled prilikom isporuke bez svoje krivice, mjesto provjere je prvo mjesto u kome je to prema redovnom toku stvari moguće učiniti. 8Redovan tok

stvari9 je pravni standard koji se shvata objektivno, tj. nezavisno od individualnihosobina konkretnog kupca. Različiti aktički uslovi provjere količine i kvaliteta, po pravilu, će dovoditi do različitog određivanja mjesta provjere količine i kvaliteta pozivom na redovan tok stvari. 1oličina će se najče%će provjeravati u prvomusputnom mjestu koje raspolaže odgovarajućim mjernim instrumentima, a kvalitet uskladi%tu kupca.



/dređivanje mjesta provjere kod reekspedicije predstavlja poseban problem. #a bi8reekspedicija9 kao poseban institut postojala, prema uporednom i na%em pravu +članF5. st. 7. (//0 potrebno je da bude ispunjeno nekoliko uslova. )ajprije, mora postojati ugovor između kupca i njegovog kupca o prodaji iste robe. #rugo, potrebno je da kupac robu %alje u novo mjesto opredjeljenja bez pretovara. 2 treće, zahtijeva se

da je prodavcu 8pri sklapanju ugovora bila poznata ili morala biti poznata mogućnosttakve dalje otpreme9 +član F5. st. 7. (//0. &udu li ispunjeni ovi uslovi, mjesto provjere može biti i mjesto novog opredjeljenja. Razumije se da kupac ili kupčevkupac mogu kao mjesto provjere u %irem smislu odrediti i neko drugo usputno mjestokoje se nalazi između dva mjesta opredjeljenja.Sva do sada iznesena pravila o određivanju mjesta pregleda važila su za uobičajeni pregled kojim se mogu konstatovati vidljivi nedostaci. ?jesto utvrđivanja skrivenihnedostataka nije ničim određeno. /no zavisi ili od volje kupca ili od okolnostislučaja.

.@rijeme pregleda robe

@rijeme pregleda je trenutak ili vremenski period u kojemu sve radnje kojesačinjavaju pregled robe moraju biti izvr%ene. "ravno, ovo je najsloženiji modalitet postupka provjere +ne0postojanja materijalnih nedostataka. /dređuje se ugovorom naisti način kao i mjesto, te dispozitivnim propisima.Rje%enja dispozitivnih propisa uop%te, pa i na%eg (akona o obligacionim odnosimazavise od vrste robe, tipa prodaje i od usvojenih pravila o vremenu reklamacije. /nase mogu posmatrati prema tome da li je prodavac bio nesavjestan ili savjestan.;ko je 8nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije mogao ostati nepoznat9 +član FC.(//0, vrijeme reklamacije, pa prema tome i vrijeme utvrđivanja nedostataka nije

ničim ograničeno. /vo rje%enje potiče iz principa da se niko ne može pozivati nasopstvene nedopu%tene radnje +nemo turpitudi nemo suam allegans0. 1ada je prodavac bio savjestan, vrijeme pregleda zavisi od toga da li je nedostatak vidljiv iliskriven. "ravno<tehnička rje%enja su naročito u prvom slučaju veoma složena.;ko prodavac ne ispuni svoju obavezu pozivanja kupca da prisustvuje isporuci i pregledu, ili ako pregled ne bude moguće izvr%iti prilikom isporuke bez krivicestranaka, kupac ga mora obaviti 8čim je to prema redovnom toku stvari moguće9+član F5. st. 5. (//0. /vo znači da mora bez nepotrebnih odlaganja pristupiti pregledu i sam pregled zavr%iti u roku u kome bi to učinilo i drugo lice njegovog položaja djelujući pažnjom dobrog privrednika. 8Redovan tok stvari9 i ovdje seshvata objektivno. "ored poslovnih običaja i uslova posla, sadržaj navedenih pravnih

standarda zavisi naročito od vrste robe. 1onačni izgled relevantnog rje%enja u pogledu vremena provjere zavisiće i od toga da li je u pitanju provjera količine ilikvaliteta. Speciični zahtjevi provjere kvaliteta mogu da dovedu do toga da se izraz8čim9 interpretira tako da važi od momenta prispijeća robe u skladi%te kupca.1od distancione prodaje generičkih stvari princip je da se vrijeme pregleda veže zavrijeme isporuke. (bog toga je u uporednom pravu 8gotovo op%te prihvaćeno pravilo ... da se u ovakvim slučajevima kontrola robe vr%i pre predaje robe vozaru9.DD2sto



rje%enje postoji i u na%em sistemu. /no je potvrđeno i pravilima uzanse B. o mjestuisporuke u situaciji kada postoji dilema između mjesta otpreme i opredjeljenja.* slučaju reekspedicije, 8pregled stvari može biti odgođen do njezina prispijeća unovo odredi%no mjesto9 +član F5. st. 7. (//0. 1upac ili kupčev kupac imaju pravoda pregled izvr%e i ranije. )o, ukoliko to ne učine, dužni su da pregledu pristupe

8čim9 je roba prispjela u konačnu destinaciju. )avedeni rokovi za pregled mogu biti produženi u dva slučaja. "rvo, ako je zbog popravke ili isporuke druge stvari kupac bio prinuđen da ne koristi predmet prodaje,rokovi počinju teći 8od predaje popravljene stvari, predaje druge stvari, izvr%enezamjene dijelova i slično9 +član F7. (//0. 2 drugo, ako se pregled ne može izvr%iti, jer prodavac nije predao potrebna dokumenta, početak toka roka se odlaže do prijemadokumenata. "rema uzansi 57F. kupac tada treba da 8opomene prodavca da mu teisprave bez odlaganja dostavi9. /vo pravilo ne važi samo onda kada je u pitanjulakopokvarljiva roba.

C.)ačin pregleda robe

)ačin pregleda obuhvata sve vrste radnji i njihove modalitete koje subjekt pregledatreba da obavi da bi se do%lo do relativno sigurnog i pravno relevantnog stava o tomeda li materijalni nedostaci postoje ili ne. "rema cilju, način pregleda se dijeli na$ način pregleda koji teži utvrđivanju količine i način pregleda koji je usmjeren nakonstatovanje kvaliteta. "rema obimu, način kontrole može biti potpun ili djelimičan,8%to često ne zavisi od volje ugovornih strana, već od prirode robe u pitanju9. 1odsukcesivnih isporuka provjeru treba vr%iti za svaki obrok posebno. )ačin provjere jesložena pojava. /n se može posmatrati kao tehnolo%ki proces, komercijalna procedura ili pravni postupak. (adnja dva vida nazvaćemo dru%tvenom procedurom i

obraditi zajedno, budući da odvajanje ekonomskih i pravnih aspekata pri vr%enjukontrole nije moguće. 2zvori prava za način provjere veoma su brojni. )a prvommjestu se i ovdje pojavljuje ugovor. "otom dolaze dispozitivni propisi, /p%te uzanse, posebne uzanse i poslovni običaji.Tehnolo%ki postupci provjere treba da budu provedeni najprije onako kako je izričitougovoreno. Rezultati dobijeni na drugi način ne bi bili pravno relevantni, bez obzirana svoju uvjerljivost i vjerodostojnost. (akon o obligacionim odnosima, kao i drugizakonici i izvori uporednog prava, ni%ta ne govore o ovom aspektu provjere. )o, zatomu /p%te uzanse posvećuju značajnu pažnju."rema uzansi 55C. 8utvrđivanje količine robe vr%i se vaganjem, merenjem ili prebrojavanjem9. Razumije se da je za primjenu svakog od navedenih postupaka

potrebno da količina u ugovoru bude utvrđena na odgovarajući način. Su%tinskizahtjev uzansi u pogledu utvrđivanja kvaliteta jeste da primijenjeni način bude8vjerodostojan9 +uz. 5B0. Tehnolo%ki postupci koji ispunjavaju ovaj uslov sunavedeni primjera radi$ stručni pregled, upoređivanje sa uzorkom, hemijska analiza,izičko mjerenje, vađenje uzorka. ;ko se roba isporučuje u originalnom pakovanju,tehnolo%ki postupci se primjenjuju samo na konstatovanje stanja ambalaže +uz. 5F0."osebne uzanse za promet pojedinim vrstama robe, kao na primjer za žitarice, sadržei pravila o tehnolo%kim postupcima provjere koji moraju biti primijenjeni.



"rema članu F5. st. 5. (//, pregled se mora izvr%iti na 8uobičajeni način9.*običajeni način se određuje prema običajima u mjestu pregleda, poslovnimobičajima date trgovačke bran%e, prirodi robe i okolnostima provjere. #akle, ovaj pravni standard uvijek treba veoma pažljivo popunjavati elementima sadržaja kojiimaju aktičku prirodu. /p%te uzanse za promet robom kao vjerodostojan način

pregleda predviđaju komisijski pregled. *koliko je on uobičajen, dolazi u obzir i kaonačin provjere materijalnih nedostataka prema (akonu o obligacionim odnosima. )ačin provjere količine komisijskom procedurom /p%te uzanse predviđaju zasituacije u kojima između jedne ugovorne strane i vozara ili %peditera postoji spor u pogledu količine, kao i onda kada količinu provjerava jedna strana na svome skladi%tu bez prisustva drugog partnera +uz. 5F0. 1od provjere kvaliteta, komisijski postupak se a priori smatra vjerodostojnim +uz. 5B0. Sva ostala pitanja se u oba slučaja uređujukroz sadržinu komisijskog zapisnika.1omisiju ormira strana koja je subjekt pregleda. 1orisno je da to učini svojimrje%enjem. * pogledu članova komisije nema ograničenja, ali se njihova svojstva iodnosi sa ugovornim partnerima moraju naznačiti u zapisniku. "oželjno je da

komisiju sačinjavaju nepristrasna lica i da u nju po mogućnosti uđu sudski vje%taci."otom se pristupa identiikaciji robe, određivanju tehnolo%kih postupaka i njihovom provođenju. / svim radnjama vodi se zabilje%ka. (atim se utvrđuju rezultati pregleda. )a kraju se sastavlja komisijski zapisnik koji treba da potpi%u obje strane, odnosnonjihovi predstavnici, članovi komisije i eventualni svjedoci. *koliko članovi komisijenisu jednodu%ni o nekom pitanju, manjina može izdvojiti svoje mi%ljenje ili odbiti da potpi%e zapisnik. #okazna snaga ovakvog zapisnika je oslabljena.Sno%enje tro%kova provjere stranke mogu urediti ugovorom. )e bude li to učinjeno, primijeniće se pravila /p%tih uzansi predviđena za tro%kove utvrđivanja kvaliteta +uz.57D0. ;ko se provjera vr%i na skladi%tu prodavca, on je dužan da kupcu bez naknade,dakle o svom tro%ku, stavi na raspolaganje potrebnu radnu snagu i sredstva kojimaraspolaže. * svim drugim slučajevima tro%kove pregleda snosi kupac kao lice nakome leži obaveza da ga izvr%i. Aedan izuzetak, ipak, postoji. ;ko su pregledomkonstatovane mane za koje prodavac odgovara, tro%kove njihovog utvrđivanja kupacmože da regresira od prodavca.

222 < "R2A=? 2S"/R*1=

5."ojam

"rijem isporuke ili 8preuzimanje stvari9 je sistem aktičkih i pravnih radnji koje

kupac, prema ugovoru, mora da izvr%i da bi prodavac mogao isporučiti robu i prenijeti svojinsko pravo na njoj. 2sporuka i prijem isporuke su, dakle,8komplementarni pojmovi9, ali u praksi oni ne moraju biti uključeni u jedinstven proces primopredaje robe.1ao i isporuka i prijem se sastoji najmanje iz jedne aktičke i jedne pravne radnje.(bog toga može biti određen i kao pomoćni pravni posao. #a li izvr%enje radnji prijema predstavlja obavezu ili pravo sporno je i u zakonodavstvu i u teoriji. /p%te



uzanse i (akon o obligacionim odnosima su ovu dilemu rije%ili u korist stava da seradi o obavezi kupca +uz. B6, čl. C5D. (//0.

.Sadržaj obaveze prijema isporuke

/baveza prijema isporuke je složena. 8"reuzimanje stvari se sastoji u poduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila moguća, te u odno%enju stvari9 +član C5D. (//0.Sličnu deiniciju sadrži i uzansa B6. st. .1oje su radnje kupca potrebne da bi prodavac mogao da izvr%i isporuku zavisi od prinudnih propisa, ugovora, poslovnih običaja, prirode stvari i okolnosti konkretnog posla. (bog toga je broj činidbi kupca veći %to je posao prodaje komplikovaniji: bićeih vi%e kod distancione nego kod prodaje u mjestu: vi%e kod sukcesivne nego jednokratne isporuke.#rugu vrstu radnje kojom se izvr%ava obaveza prijema predstavlja 8odno%enje stvari9./vakvom stilizacijom zakonodavac je želio ne samo da rastereti prodavca brige oko

stvari nego i da jasno odredi momenat prijema. /dno%enje stvari neće značiti radnju prijema ako se stvar već nalazi kod kupca. ;nalogno iktivnoj isporuci ovdje ćemoimati iktivni prijem isporuke. "ri tome treba imati u vidu da %utnja kupca ne značiiktivni prijem. "otrebno je da on izričito izjavi da prima robu koja je kod njega ili da preuzme radnje iz kojih se može 8na siguran način utvrditi da je on robu hteo dazadrži9./baveza prijema isporuke postoji samo ako je roba isporučena saglasno ugovoru.Tada će prijem biti potpun. 1upčeva obaveza prijema je djelimična onda kada se vr%isukcesivna predaja pojedinih obroka i onda kada samo dio robe ima materijalnihnedostataka, a količina ne predstavlja bitan element ugovora.

2@ < ">;L;)A= G2A=)=

5."ojam obaveze plaćanja

5.5.#einicija i kvaliikacija obaveze

"laćanje ili isplata je osnovna555 i najvažnija55 obaveza kupca. )jeno izvr%enje predstavlja glavni razlog, kauzu zbog koje prodavac zaključuje ugovor. ;nalognoisporuci može se deinisati kao sistem aktičkih i pravnih radnji koje kupac mora daizvr%i prema svim relevantnim izvorima da bi prodavcu predao ugovorom određenu

količinu novca i prenio mu najjače, svojinsko pravo na njoj. 2ako se sastoji u predajinovca, dužnost plaćanja je složena. &roj radnji i pravnih izvora raste kada se sagrađanske pređe na poslovnu prodaju."laćanje cijene je, nesumnjivo, ugovorna obaveza kupca. "ored toga ona se s obziromna pravni režim cijene u prodaji poslovnog prava može odrediti i kao prirodansastojak ugovora. )apokon, značaj maniestacija volje kupca prilikom preduzimanja pojedinih akata isplate je toliki da se plaćanje dM kvaliikovati i kao pomoćni pravni posao.



2zvori prava kojima se uređuje obaveza plaćanja su brojni. )a prvom mjestu se nalaze prinudni propisi čiji su predmet regulisanja novčani, kreditni i devizni sistem. )adrugom mjestu se nalazi ugovor o prodaji. ;ko on ne reguli%e ovu dužnost, primijeniće se dispozitivni propisi. * na%oj zemlji to su$ (akon o obligacionimodnosima i /p%te uzanse, ukoliko nisu stavljene van snage kasnijom regulativom.

Rje%enja ugovora i dispozitivnih propisa dopunjavaju se prinudnim normama pojedinih specijalnih zakona. 2mperativne norme ovih akata imaju za osnov svoje primjene ono %to je ugovorom predviđeno izričito ili upućivanjem na važenjedispozitivnih normi.

5..Sadržaj obaveze plaćanja

Sadržaj, predmet obaveze plaćanja nije identičan sa cijenom. /baveza plaćanja, po pravilu, je veća od same cijene budući da u nju ulaze i drugi izdaci, prvenstvenorazličiti tro%kovi robnog prometa. Gijena je osnovni, ali ne i jedini element

kalkulacije. ;ko ni%ta nije ugovoreno i u uporednom pravu i kod nas se plaća za netotežinu robe bez skonta. #akle, ukoliko želi da se koristi skontom < odbitkom od cijenezbog njene isplate odmah i gotovinski < kupac mora to da ugovori ili da se osloni na poslovne običaje. 8Skonto se najče%će ugovara kod prodaje sa kratkoročnimkreditom9. *slovi pod kojim se ambalaža ne plaća već su izloženi. ;ko je, međutim uugovor unesena klauzula 8bruto za neto9, kupac plaća i ambalažu po cijeni robe +uz.5-50.Tro%kove robnog prometa nastale prije mjesta i vremena isporuke kupac plaća samoizuzetno. /vakva dužnost mora biti ugovorena ili predviđena u uzansama. Takokupac snosi uvozne carine, ostale uvozne dažbine i tro%kove carinjenja, bez obzira nato %to je mjesto isporuke eventualno u zemlji, a ne na samoj granici +uz. 5-0. 1upac,

dalje, snosi tro%kove pribavljanja i legalizovanja uvjerenja o porijeklu robe i ondakada je dužan da ih pribavi prodavac +uz. 5-D0. Sve ostale tro%kove prometa +8zavisnetro%kove90 kupac snosi od mjesta i vremena isporuke. ;ko eektivno plaćanje tihizdataka vr%i prodavac, potrebni iznosi moraju mu, na njegov zahtjev, biti predujmljeni +uz. 5B50.1upac snosi i tro%kove plaćanja. 2zuzeci od ovog pravila posebno su utvrđeni iodnose se na one tro%kove koji nastanu uslijed promjene mjesta plaćanja izazvane postupcima prodavca +čl. 76. st. 7. (//0. *z tro%ak, kupac snosi i rizik plaćanja.Smatramo da se taj rizik odnosi na sve slučajeve koji ometaju urednu isplatu, a nesamo na sigurnost novca.

5.7."rimjena op%tih pravila o novčanim obavezama

"laćanje cijene je, po svoj prirodi, novčana obaveza. (bog toga je ona u (akonu oobligacionim odnosima regulisana najprije op%tim pravilima o ovoj vrsti ugovornihdužnosti, a potom i speciičnim normama koje vrijede samo za ugovor o prodaji."o%to je posebnih rje%enja veoma malo, nužno je osvrnuti se i na op%ta pravila koja



ovdje važe neposredno. /vo utoliko prije %to je ista tehnika primjenjena i u drugimnacionalnim zakonodavstvima."laćanje cijene kod ugovora o prodaji je podvrgnuto principu monetarnognominalizma$ 8kada obaveza ima za predmet svotu novca, dužnik je dužan isplatitionaj broj novčanih jedinica na koje obaveza glasi, izuzev ako zakon naređuje %to

drugo9 +čl. 7D0. ; zakon to činiN 1lauzule o promjeni cijene već su izložene +kliznaskala, indeksna skala0. "ored njih postoje i drugi instrumenti kojima se cijena može prilagoditi realnoj vrijednosti. /d op%tih instituta tu ulazi klauzula o promjenjenimokolnostima +čl. 577<57-0, te prekomjerno o%tećenje +čl. 57D<56 (//0. )o, zlatne ivalutne klauzule, kao izraz principa valorizma nisu dopu%tene. /ne su ni%tave <smatra se da u ugovor nisu ni unesene. "rincip monetarnog nominalizma moženormalno unkcionisati samo u uslovima relativno niske inlacije.Sljedeća grupa op%tih pravila tiče se načina ispunjenja obaveza. /bavezu izvr%avakupac lično ili preko svoga zastupnika. "laćanje se vr%i prodavcu, licu koje on odrediili subjektu kojega odredi sud. @aljano je ispunjenje trećem licu koje nije prethodnoodređeno, ako prodavac to izričito ili prećutno odobri +čl. 76C (//0. /baveza

plaćanja izvr%ava se pažnjom dobrog privrednika +čl. 5F (//0 i u cjelini +čl. 7560. )o, po%to su novčane obaveze djeljive, prodavac je dužan da primi i djelimičnuisplatu +čl. 756 (//0. )aredna grupa pravila tiče se mjesta i vremena isplate. /na se primjenjujeneposredno na plaćanje kupovne cijene +čl. 76 i 75F (//0. (ato ćemo ih i izložiti usklopu odgovarajućih kupoprodajnih podinstituta. /vdje je potrebno istaći jo% jedno pravilo. 1upac svoje obaveze uvijek može izmiriti prije dospjelosti. Tada je ovla%tenda od svoga duga odbije eskontni iznos, ako to proizilazi iz ugovora ili običaja. "o%to posmatramo prodaju poslovnog prava, može se tvrditi da je kupac uvijek ovla%ten naeskont. /dredba kojom bi se unaprijed odrekao svoga prava na plaćanje prijedospjelosti je ni%tava +čl. 7DF (//0. )apokon, kada između istog podavca i kupca postoji vi%e ugovora i vi%e obaveza kojesu dospjele, a kupac ne može sve da ih izmiri, redoslijed namirenja zavisi, najprije, odsporazuma dužnika i povjerioca. *koliko on ne bude postignut, primijeniće sezakonski red uračunavanja +čl. 75 (//0. "ri tome treba voditi računa da je (akon oinansijskom poslovanju veoma strog prema nelikvidnom dužniku, ali i premanjegovim povjeriocima. "o%to potraživanja i dugovanja po osnovu ugovora o prodajispadaju u 8ostale obaveze9, namiruju se tek u četvrtom redu +čl. 5C (akona oinansijskom poslovanju0.

.)ačin plaćanja

.5.*op%te o načinu plaćanja

"od načinom plaćanja podrazumijevamo instrumente plaćanja i radnje koje se u vezisa njima preduzimaju, te ukupan sistem postupaka koje kupac mora da učini da bisvoju dužnost isplate izvr%io u skladu sa ugovorom i prinudnim inansijskim propisima. Sistem postupaka može se nazvati i modalitetima načina plaćanja.



/d načina plaćanja treba razlikovati obezbjeđenje plaćanja. /no se sastoji u davanju prodavcu inansijskih instrumenata podobnih za brzu i sigurnu naplatu ili u pružanjustvarnih +realnih0 obezbjeđenja sa istim svojstvima, iz kojih je prodavac ovla%ten dase namiri, ako obaveza plaćanja ne bude izvr%ena u skladu sa ugovorom. (akon oinansijskom poslovanju ugovaranje obezbjeđenja plaćanja prepu%ta sporazumu

stranaka i time vr%i radikalnu promjenu ranijeg stanja. /bezbjeđenje plaćanja može seizvr%iti predajom mjenice, čeka, bankarske garancije +član 5B (3"0, uručenjemakceptnog naloga sa upisanim datumom dospijeća +član 5F (3"0 ili na drugi način uskladu sa (akonom o obligacionim odnosima. ?jesto, vrijeme i način predajeinstrumenata plaćanja takođe se određuju ugovorom. /bezbjeđenje plaćanja može seizvr%iti i zalaganjem vrijednosnih papira +član 5B. (3"0. )ačin plaćanja i način obezbjeđenja plaćanja su, dakle, prepu%teni ugovoru. )o, kadase jednom stranke sporazumiju o njima, prodavac i kupac postaju vezani složenimsistemom prinudnih i dispozitivnih propisa. )ajvažniji među njima su$ (akon oinansijskom poslovanju, (akon o mjenici, (akon o čeku, (akon o hatrijama odvrijednosti, (akon o obligacionim odnosima i /p%te uzanse za promet robom.

..2nstrumenti plaćanja

2nstrumenti plaćanja su sredstva kojima se, u skladu sa propisima o plaćanju i poslovanju hartijama od vrijednosti, vr%i izmirenje novčanih obaveza. /siminstrumentima plaćanja, privredni subjekt može plaćati međusobne obaveze prebijanjem, cesijom i asignacijom u skladu sa zakonom kojim se uređuju ovi odnosi.(adržaćemo se na pojedinim instrumentima plaćanja u mjeri u kojoj je to potrebnoradi osvjetljavanja obaveze plaćanja kupovne cijene.*zansa 5FF. kao prvi način plaćanja predviđa polaganje 8novčanog iznosa na tekući

račun povjerioca kod banke koja je u zemlji9.* (akonu o inansijskom poslovanju, međutim, gotov novac nema položaj prvenstvenog instrumenta plaćanja, budući da su privredni subjekti dužni da obavljaju8novčani promet prekoračuna9 +član D. (3"0. "ored toga, odredbe o blagajničkommaksimumu čine od gotovog novca veoma nepodesan instrument plaćanja +član 55.(3"0. * prilog plaćanju gotovim novcem ne idu ni odredbe člana 56 (3", koje nalažu prodavcu da gotovinu primljenu 8po bilo kom osnovu uplati istog dana na svoj račun,a najkasnije narednog dana9.#rugu veliku grupu instrumenata plaćanja čine tzv. instrumenti doznake. (akon oinansijskom poslovanju na prvo mjesto stavlja nalog za prenos, kojim se bancinalaže da izvr%i doznaku računu prodavca +član 5. (3"0. /d ostalih, uzanse reguli%u

plaćanje obračunskim ili virmanskim čekom +8virmanski nalog90 i čekovnu uplatnicu+uz. 5FD i 5D-0. "redmet uređivanja je prvenstveno vrijeme kada se smatra da jeisplata izvr%ena, pa ćemo se na datim rje%enjima zadržati prilikom izlaganjaodgovarajućih dijelova ove materije. Treba dodati da se u ovu grupu instrumenatamože svrstati i po%tanska uplatnica.



Treću značajnu skupinu instrumenata plaćanja čine hartije od vrijednosti. *ređeni surokovi za plaćanje bilo kojom vrstom trgovačkog eekta +uz. 5D60 i bjanko mjenicom+uz. 5D50. Takse i tro%kove vezane za izdavanje hartija od vrijednosti kaoinstrumenata plaćanja ili obezbjeđenja plaćanja snosi kupac +uz. 5D0.4etvrto, plaćanje se može izvr%iti i akreditivom. ;kreditiv je apstraktan pravni posao

kojim se akreditivna banka na osnovu ugovora sa kupcem obavezuje da će korisniku,tj. prodavcu 8isplatiti određenu novčanu svotu ako do određenog vremena budeudovoljeno uvjetima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva9 +član 56B (//0.* vezi sa ovim instrumentom plaćanja treba zapaziti tri stvari$ kupac je dužan da sa bankom sklopi ugovor o otvaranju akreditiva prema uslovima iz ugovora o prodaji, banka preuzima jednostranim apstraktnim pravnim poslom obavezu prema prodavcu, prodavčevo pravo je uslovljeno ispunjavanjem uslova koji su navedeni u akreditivu,ne nužno i u ugovoru o prodaji. /dnosi banke i drugih lica u poslu akreditiva suuređeni Aednoobraznim pravilima i običajima za dokumentarne akreditive iz 5D77.godine, zadnja revizija 5DD7. /va pravila ?eđunarodne trgovačke komore u "arizuimaju univerzalnu primjenu, a banke ih se pridržavaju kao obaveznog propisa.

.7.Tipovi načina plaćanja

"rema različitim osobinama ugovora o prodaji i speciičnim obilježjima sameobaveze plaćanja mogu se utvrditi četiri karakteristična tipa ili modaliteta načina plaćanja. Razmotrićemo ih odvojeno. )ajprije, pravila o plaćanju i instrumenti kojima se ono vr%i prilagođeni su jednokratnoj isporuci, te potrebi isplate u cjelini i odjednom. "od uticajem načela jednovremenog izvr%avanja obaveza ovo pravilo se modiikuje kod predaje predmetaugovora u obrocima. ;ko ni%ta nije posebno ugovoreno ili ne proizlazi iz okolnosti

posla, 8u slučaju uzastopnih isporuka kupac je dužan isplatiti cijenu za svakuisporuku u času njezina preuzimanja9. +član C5F (//0. ;ko je u ovakvim ugovorimakupac dao prodavcu predujam, 8prve isporuke naplaćuju se iz predujma, ako ni%tanije ugovoreno9 +član C5F. st. . (//0. /vo rje%enje odstupa, najprije, od op%tihdispozitivnih principa o avansu, koji zahtijevaju da se iznos cijene dat kao predujamravnomjerno rasporedi na sve dijelove dužnikove obaveze. 2zloženo pravilo o predujmu kod sukcesivne isporuke jasno razlikuje ovaj modalitet plaćanja i od plaćanja rata kod ugovora o prodaji uz pretplatu.#rugo, iz pravila o jednovremenosti isporuke i plaćanja vidljivo je da je kupac dužan platiti cijenu tek po%to je imao mogućnost da pregleda stvar +član BC0. 2zuzetak odovog tipa plaćanja postoji ako je ugovoreno plaćanje uz predaju dokumenata +#J"0.

8"ri ovakvom plaćanju kupac je dužan da izvr%i svoju obavezu plaćanja cene čim sumu stavljena na raspolaganje dokumenta koja predstavljaju robu9, dakle i prije nego%to je imao mogućnost da isporučenu stvar pregleda. #vije su podvrste ovoga tipa plaćanja$ plaćanja uz dokumenta i dokumentarni akreditiv. 4esti su naročito umeđunarodnom prometu, ali im i /p%te uzanse posvećuju znatnu pažnju.



;ko dokumenti nisu u ugovoru naznačeni, 8prodavac mora prezentirati onadokumenta koja su prema prirodi ugovora uobičajena u takvom slučaju9 +uz. 5F0. )e postoji li odgovarajući običaj, dokumenti moraju biti takvi da dokazuju izvr%enjeobaveze isporuke i ujedno omogućavaju kupcu da odredi vrstu i količinu robe, te danjome raspolaže +uz. 5F0. 1ada je dokument uz koji se vr%i plaćanje vozarska

isprava, 8prodavac u tom slučaju jamči za kvalitet, težinu, meru i dimenziju robe kojisu označeni u akturi9 +uz. 5FC0. )a ovaj način su interesi kupca obezbjeđeni i u onimelementima ugovora koji nisu vidljivi iz prevoznih dokumenata. 2nteresi kupcaza%tićeni su i posebnim zahtjevima u pogledu teretnice +konosmana0. /na mora glasitina 8ukrcano9, biti 8čista9 i izdata po naredbi +uz. 5F-0.Treći tip načina plaćanja jeste ono koje se vr%i pouzećem. 1upac u svome sjedi%tu iliu mjestu isporuke stiče mogućnost da primi robu tek kada je po%ti ili prevozniku platio cijenu i tro%kove robnog prometa koje on sam snosi. * privredi dominira pouzeće koje je vezano za plaćanje prevozniku, pa su zloupotrebe ovoga modalitetamanje, nego kod građanske prodaje putem pouzeća preko po%te.4etvrti tip načina plaćanja postoji u slučaju spora o cijeni. 1upac koji ima prigovore

samo na neke stavke iz akture, mora platiti nesporne iznose. "rodavac ne možeodbiti prijem tih iznosa +uz. 60. ;ko je prodavac odbio prigovore na pojedinestavke ili cijeli iznos akture, kupac je ovla%ten da odmah po prijemu takvogobavje%tenja sporni iznos deponuje kod nadležnog suda +sudski depozit0. #epozittraje do rje%avanja spora, bez obzira na način na koji će to biti učinjeno. / izvr%enomdeponovanju kupac mora obavijestiti prodavca. #eponovanjem novca plaćanje sesmatra izvr%enim do visine položenog iznosa +uz. 6C0. (bog toga kupac za njega neduguje kamatu ni u slučaju da spor izgubi.

7.@rijeme izvr%enja isplate

7.5.@rijeme plaćanja

@rijeme plaćanja je trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje koje sačinjavajuobavezu plaćanja moraju biti zavr%ene. S obzirom na speciičnost novčanih obaveza, preovladava 8trenutak9, odnosno dan u kome plaćanje mora biti izvr%eno. *koliko seradi o 8periodu9 u pitanju je protek vremena od nastanka do dospjelosti obaveze plaćanja. 1od sukcesivnih isporuka, ova dospjelost se utvrđuje za svaki obrok posebno.* na%em pravu vrijeme plaćanja se određuje, najprije, ugovorom. ;ko je određenodatumom, plaćanje mora biti izvr%eno do kraja radnog dana institucije kod koje se

vr%i plaćanje. *koliko je određeno rokom, njegove granice utvrđuju se op%tim pravilima +član BB. (//0. Speciična pravila pojavljuju se onda kada se vrijeme plaćanja stavi u odnos sa vremenom isporuke. Razlikuju se situacije u kojim je plaćanje ugovoreno prije isporuke, istovremeno sa njom i nakon preuzimanja stvari."laćanje prije isporuke, unaprijed, po pravilu se ugovara izričito i precizno, budući da predstavlja odstupanje od načela istovremenosti izvr%enja ugovornih obaveza. ;korok isplate prije isporuke nije utanačen, plaćanje se ima izvr%iti najkasnije u roku odosam dana od dana zaključenja ugovora +uz. 5F0. 1ada je ugovoreno plaćanje prije



isporuke, ugovor o prodaji može, ali ne mora da ima obilježja prenumeracionog ili pretplatnog posla."o%to je istovremenost isporuke i plaćanja osnovno dispozitivno pravilo u ovojoblasti, ono se rijetko izričito ugovara. "oslovni običaji često vežu ova dva momentaonda kada je ugovoreno 8plaćanje uz akturu9. "ored toga, u praksi se sreće posredno

ugovaranje istovremenosti isporuke i plaćanja stipulisanjem dokumentarne isporuke."laćanje unazad je ono koje se, na osnovu izričitog ili prećutnog sporazuma stranaka,vr%i po%to je proteklo vrijeme koje kupcu stoji na raspolaganju za pregled robe. *ovom slučaju prodavac kreditira kupca. 1reditiranje se vr%i za ukupan iznos potraživanja. "o pravilu, prodavac traži obezbjeđenje ovakvih kredita, odnosnoobezbjeđenje plaćanja.;ko vrijeme plaćanja nije ugovoreno, ono se ravna prema dispozitivnim propisima.(a razliku od rje%enja u uporednom pravu, na% (akon o obligacionim odnosima predviđa da se plaćanje ima izvr%iti u roku koji je predviđen poslovnim običajima+član C5-. st. 0. *korijenjenost /p%tih uzansi u na%oj poslovnoj praksi i racionalnostuzanse 5BB. daju osnova za stav da u ovom slučaju plaćanje treba izvr%iti u roku od

osam dana od dana prijema robe, odnosno od prijema akture, ako je kupac robudobio prije akture. *koliko se ne prihvati gledi%te da je rje%enje /p%tih uzansi postalo poslovni običaj, onda važi dispozitivna norma po kojoj se cijena plaća 8u času... u kome se obavlja predaja stvari9 +član C5-. st. . (//0. /ba dispozitivna pravilasu uslovna. /na će se primijeniti ukoliko nije ugrožen princip jednovremenostiisporuke i plaćanja. &ude li to slučaj, kupac može odbiti ili odložiti isplatu +član BC.(//, uz. 5BB. st. 70. 2zuzetno, kupac nije ovla%ten da odloži plaćanje ni pozivom nadužnost iJili pravo pregleda robe, ako je isporuka izvr%ena uz predaju dokumenatakoja, pri tome, li%ava prodavca prava da raspolaže robom +uz. 5BB. st. 70.

7..@rijeme isplate@rijeme isplate je trenutak u kome se smatra da je plaćanje izvr%eno. /no zavisi odnačina plaćanja uop%te, a od instrumenata plaćanja posebno."laćanje gotovim novcem smatra se izvr%enim kada kupac dugovanu sumu uruči prodavcu ili je položi na njegov tekući račun. "olaganje se vr%i virmanom +uz. 5FF0.1ada se plaćanje vr%i instrumentima doznake preko banke +nalog za prenos iobračunski ček ili virman0 plaćanje se smatra izvr%enim onda kada su to strankedogovorile. * slučaju da sporazuma stranaka nema, dug je namiren kada banci ilidrugom subjektu kod koga se vodi račun prodavca 8stigne novčana doznaka u koristvjerovnika ili nalog +virman0 dužnikove banke, odnosno organizacije da odobri

računu vjerovnika iznos naznačen u nalogu9 +član 75F. st. 5. (//0.(// u članu 75F. st. . preuzima pravila uzanse 5F5. kada je u pitanju plaćanje preko po%te. ;ko je plaćanje preko po%te ugovoreno, obaveza se smatra izmirenom kadadužnik uplati iznos svoje obaveze po%ti. 1ad ovakav način plaćanja nije ugovoren,obaveza je isplaćena onda 8kad vjerovnik primi novčanu doznaku9 +član 75F. st. 0.#a kupac ne bi pao u docnju bez svoje krivice, smatramo da ovo pravilo trebatumačiti tako da je vrijeme isplate ono u kome po%ta prema redovnom toku stvari



ponudi prodavcu isplatu novca. 2sta rje%enja važe i za plaćanje čekovnom uplatnicom,s tim %to se kao prenosilac novca ne mora pojaviti po%ta +član 75F. st. 7. (//0."laćanje hartijama od vrijednosti smatra se uslovno izvr%enim onda kada one budu prenesene prodavcu na način koji je dogovoren i koji mora biti u skladu sa pravilima prenosa odgovarajućeg trgovačkog eekta. /baveza se konačno gasi kada prenesene

hartije budu honorisane. )e bude li dug predajom hartija izmiren u roku, a ni dvadana po prijemu prodavčeve opomene, prodavac može zahtijevati isplatu u gotovomuz priznavanje eskonta +uzansa 5D6.0."laćanje akreditivom se smatra izvr%enim kada je banka otvorila akreditiv u skladu sauslovima iz ugovora.@rijeme isplate kod izmirenja obaveza kompenzacijom, cesijom i asignacijomutvrđuje se prema pravilima obligacionog prava, koja važe za pomenute instrumente.Trenutak u kome je isplata izvr%ena je onaj u kome je prodavac postao povjerilac potražbini, odnosno onaj u kome je njegova obaveza prema kupcu prestala da postoji ilise smanjila.

.?jesto plaćanja

.5./dređivanje mjesta plaćanja

?jesto plaćanja je lokalitet na kome sve radnje koje ulaze u obavezu plaćanja moraju biti zavr%ene. ;nalogno mjestu isporuke ono se može posmatrati u užem i u %iremsmislu, ali kod ove obaveze ta podjela nema poseban pravni značaj. Tri principavladaju pravilima o određivanju mjesta plaćanja. "rvi je da su novčane obavezedonosive, tj. da se ispunjavaju u sjedi%tu povjerioca +član 76. st. 5. (//0. ;ko se plaćanje vr%i virmanom ili drugim obračunskim sredstvom, onda se ovaj princip

konkretizuje tako %to se kao mjesto plaćanja određuje 8sjedi%te organizacije kod kojese vode vjerovnikova novčana sredstva9 +član 76. st. 0. )a%e pravo slijedi kontinentalne sisteme. Gijena se najprije mora platiti u mjestu koje je određeno ugovorom +član C5-. st. 5 (//0. *koliko ugovor ni%ta ne govori o ovom pitanju, mjesto plaćanja se određuje prema poslovnim običajima +član C5-. st. .(//0. * nedostatku pravila običajnog porijekla, plaćanje se vr%i 8u mjestu u kome seobavlja predaja stvari9 +član C5-. st. (//0. )apokon, 8ako se cijena ne mora platitiu času predaje, plaćanje se obavlja u prebivali%tu, odnosno sjedi%tu prodavca9 +članC5-. st. 7. (//0. Time se specijalna pravila o plaćanju kupovne cijene vraćaju naop%ti pravni režim izmirenja novčanih obaveza. /p%te uzanse dalje razrađuju ovorje%enje. ;ko povjerilac ima vi%e sjedi%ta, tj. vi%e poslovnih jedinica, plaćanje se vr%i

u sjedi%tu one koja je poslala ponudu, odnosno izvr%ila prihvat. )o, ako se iz ugovoraili okolnosti posla vidi 8iz kojeg će se poveriočevog sedi%ta izvr%iti isporuka, plaćanjese vr%i u mestu tog sedi%ta9 +uz. 5B0.



.."romjena mjesta plaćanja

Stranke mogu uvijek sporazumno promijeniti mjesto plaćanja. )o, način plaćanjadozvoljava da se povjeriocu pruži ovla%tenje na jednostranu promjenu mjesta plaćanja. /dnosi koji tim povodom nastaju predmet su posebne pažnje zakonodavca.

Gilj usvojenih rje%enja jeste za%tita opravdanih interesa kupca.4lan 76. st. 7. (// je jasan. "ovjerilac može promijeniti svoje sjedi%te u perioduizmeđu zaključenja ugovora o prodaji i dospjelosti obaveze plaćanja. /n je daljeovla%ten da traži plaćanje u novom sjedi%tu. 2 napokon, povećanje tro%kova ispunjenja8pada na teret vjerovnika9, dakle prodavca. Smatramo da ova rje%enja analognovrijede i u situacijama u kojima je promijenjena institucija preko koje se vr%i plaćanje,odnosno u onima u kojima je prodavčeva banka promijenila svoje sjedi%te. )apokon,(// ne isključuje ni primjenu uz. 5BC. st. . po kojoj ovi principi vrijede i kad povjerilac naloži plaćanje na račun nekog trećeg lica. *%tede u tro%kovima idu ukorist prodavca.

Triković, Simić, Trivun$

"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.-7<F7.



.predavanje

"rigovori kod *govora o prodaji

2 < */"HT= / "R2!/@/R2?;

5."ojam prigovora

"rigovorima se, u naj%irem smislu, mogu smatrati izjave ugovornog povjerioca, kupcaili prodavca, kojima on ukazuje dužniku na činjenicu da ugovor ne smatra izvr%enim,odnosno da ga ne smatra uredno izvr%enim. "rigovori se i u na%em i u uporednom pravu nazivaju i reklamacijama, odnosno obavje%tenjima o nedostacima. "rigovori suusmjereni na$ vjerodostojno konstatovanje činjenica, poticanje dužnika da sam izvr%iobavezu ili da je izvr%i uredno, očuvanje prava na popravljanje %tete i na vansudskorje%avanje sporova. /d svih navedenih unkcija, očuvanje prava na naknadu jenajvažnija."ravna kvaliikacija prigovora je veoma složena i ne može se dati za sve vrste na istinačin. Tretman prigovora iste vrste je u uporednom pravu različit. (bog toga se ovdjemoramo zadovoljiti sa tri osnovne pravne kvaliikacije. "rvo, prigovori spadaju uop%tu obavezu obavje%tavanja o relevantnim činjenicama i stoga su zasnovani nanačelu po%tenja i savjesnosti +član 5. (//0. )o speciičan sadržaj, unkcije i pravnirežim doveli su do posebnih sankcija, različitih od op%te sankcije naknade %teteizazvane propu%tanjem generalne dužnosti obavje%tavanja +član -F. (//0. (bogtoga se može smatrati da oni predstavljaju samostalan, vi%i institut prava prodaje.#rugo, prigovori se ponekad kvaliikuju kao pravo, a ponekad kao obaveza. Sobzirom na ekonomsku poziciju povjerioca, logičnije je prvo rje%enje. )o, posljedice prigovora na oba učesnika u poslu i pogor%anje pravnog položaja povjerioca u slučaju propu%tanja ili docnje sa prigovorom dopu%taju da se on kvaliikuje i kao obaveza.Radi rje%avanja ove dileme na% (akon o obligacionim odnosima za najvažniji inajsloženiji prigovor < reklamaciju na materijalne nedostatke izričito kaže da predstavlja dužnost kupca +član F50. Treće, s obzirom da predstavlja izjavu volje saznačajnim juridičkim konsekvencama, svaki prigovor se može odrediti i kao pomoćni pravni posao.

.@rste prigovora

"rigovor neispunjenja ili neurednog ispunjenja se može staviti povodom povredesvake obaveze. "rigovarati mogu i kupac i prodavac. )o, značaj i kvaliikacija prigovora su različiti. Stoga se razlikuju kako iscrpnost pravnog režima, tako i posljedice. ?i ćemo se, stoga, posebno baviti samo najvažnijim, dok će ostali bitiizloženi uz odgovarajuće obaveze ili odgovornost za njihovo neizvr%enje. )ajznačajniji prigovori koje stavlja kupac su oni koji se daju zbog$ docnje saisporukom, nepo%tivanja garancije da stvar nema materijalnih nedostataka i prekr%aja



garancije da preneseno pravo nema pravnih nedostataka. )a strani prodavca jenajvažniji prigovor zbog docnje kupca sa plaćanjem cijene.

22 < R=1>;?;G2A; ); ?;T=R2A;>)= )=#/ST;T1=

5."ojam reklamacije

Reklamacija na materijalne nedostatke je pravna radnja, izjava kojom kupacobavje%tava prodavca da isporučena roba ima, po njegovim nalazima i mi%ljenju,konkretan materijalni nedostatak i kojom mu stavlja do znanja da ima namjeru da sekoristi nekim od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. #rugim riječima,reklamacija je obavje%tenje prodavcu o neizvr%enoj obavezi garancije da stvar nemamaterijalnih nedostataka.*vođenjem koncepta materijalnih nedostataka kao vi%eg instituta, te izričitimredigovanjem člana F5. (// dilema da li je reklamacija mana robe obaveza ili

pravo je prevaziđena. Reklamacija na materijalne nedostatke predstavlja obavezukupca. Reklamacija je tijesno vezana sa obavezom garancije da roba nemamaterijalnih nedostataka. "ored toga, ona predstavlja uslov za očuvanje prava nanaknadu %tete. (ato je logično da se davanje ovoga obavje%tenja kvaliikuje i kao prirodan sastojak ugovora. *koliko žele, stranke mogu dužnost reklamiranja izričitoili prećutno, ali nesumnjivo, isključiti iz ugovora, odnosno odrediti njene modalitete. )e učine li tako, davanje reklamacije postoji u ugovoru kao dužnost kupca i to uizgledu koji predviđa (akon o obligacionim odnosima. )apokon, reklamacija predstavlja pomoćni pravni posao. /na je akcesorna pravu kupca da zahtijevaobe%tećenje u slučaju postojanja materijalnih nedostataka.1omercijalni značaj reklamacije ogleda se prije svega u održavanju dobrih poslovnih

odnosa između partnera, te u mogućnosti rje%avanja sporova vansudskim putem, i bezintervencije trećih lica. "ravni značaj uredne reklamacije je u tome %to ona služiodržavanju kupčevog prava na popravljanje %tete na snazi.?odaliteti reklamacije i njenog davanja su brojni. 2spitaćemo ih kroz tri osnovna$način, mjesto i vrijeme.

.)ačin reklamiranja

Reklamaciju daje kupac neposredno ili preko svoga ovla%tenog punomoćnika. 1ao punomoćnici u privredi se, po pravilu, javljaju subjekti koji sa kupcem imaju ugovor

o obavljanju nekih poslova iz oblasti usluga u prometu robe +%pediter, vozar,trgovački zastupnik0. Reklamacija se upućuje prodavcu ili njegovompunomoćniku.>ica koja će biti ovla%tena da upute ili prime reklamaciju mogu se i posebno odreditiugovorom o prodaji.Sadržaj reklamacije veoma je složen. 4lan F. (// se poveo za poslovnom praksom i međunarodnom regulativom prije nego za uporednim zakonodavstvom.Stoga, on daje osnova da se svi elementi sadržaja reklamacije podijele na$ bitne i



nebitne. * reklamaciji 8kupac je dužan potanje opisati nedostatak i pozvati prodavcada pregleda stvar9 +član F (//0."rvi bitan element sadržaja jeste potanji opis nedostatka. To znači da opis nedostatkamora biti konkretan i jasan, dovoljno precizan da omogući prodavcu da ormira stav ovjerovatnoj osnovanosti i ozbiljnosti reklamacije. #o koje mjere će se ići u detaljno

navođenje nedostatka, stvar je konkretnih okolnosti$ od stručnosti kupca, preko prirode robe i nedostatka, do brzine kojom cijeli postupak mora biti obavljen.3unkcije reklamacije zahtijevaju da se u nju uvijek unese i ugovor povodom koga jesporna roba isporučena. *op%ten prigovor ne proizvodi pravne posljedice, po%tonjime ni jedan od ciljeva radi kojih je reklamacija uvedena ne bi mogao da budeostvaren. !eneralna izjava da roba ima materijalnih nedostataka kojoj bi se priznavalasvojstva reklamacije, vodila bi stavljanju prodavca u neravnopravan ekonomski i pravni položaj.#rugi element sadržaja bez koga reklamacija ne može da postoji je poziv prodavcu da pregleda stvar kako bi se uvjerio da je reklamacija zaista opravdana. /vaj sastojak diktiran je unkcijama prigovora. #a bi se one mogle ostvariti neophodno je da poziv

bude konkretan i učinjen u skladu sa poslovnim običajima. "rodavac može na pregleduputiti i svoga punomoćnika.Svi ostali elementi su nebitni. 2ako oni zavise od prirode i okolnosti posla, neki su,ipak, tipizirani. )ajprije, 8sudovi stoje na stanovi%tu da se iz reklamacije mora da vidida je kupac podnosi s namerom da se koristi jednim od prava koja mu se priznaju uvezi sa nesaobraznom robom9. Ta prava u na%em sistemu ne moraju da budu precizirana. )o, ako to kupac učini, onda je iskoristio opciju i ne može kasnije jednostrano da mijenja svoj od%tetni zahtjev. )apokon, u reklamaciji se, po pravilu,navode dokumenti i dokazi kojima kupac raspolaže. Reklamaciji nikada ne treba prilagati originale dokumenata.;ko je način slanja reklamacije određen ugovorom, vrijediće samo onaj prigovor koji je otpremljen u skladu sa ugovorom. (akon o obligacionim odnosima primjera radikao 8pouzdan način9 slanja reklamacija navodi preporučeno pismo i telegram.*koliko je on kori%ten 8smatra se da je kupac izvr%io svoju obavezu da obavijesti prodavca9 i kada on uop%te ne primi reklamaciju ili je dobije sa zaka%njenjem +članF. st. (//0. *z ovo rje%enje treba primijetiti dvije stvari. "rvo, kod reklamacijavaži teorija prijema, osim u slučaju slanja prigovora nasiguran način. )a tu situaciju je primijenjena teorija otposlanja. 2 drugo, uspostavljeni izuzetak je jedan od rijetkih primjera pozitivnih sankcija u na%em zakonodavstvu.

7.?jesto reklamiranja

?jesto u kome treba izvr%iti reklamaciju nije posebno regulisano u izvorima prava./no je, stoga, prepu%teno op%tim pravilima.;ko je mjesto u koje treba poslati reklamaciju posebno ugovoreno, biće pravovaljansamo onaj prigovor koji je u to mjesto i upućen. #ispozitivno rje%enje mora se izvućiiz op%tih pravila i iz regulative načina slanja reklamacije. "o%to je usvojena teorija prijema, jasno je da je sjedi%te prodavca ujedno i mjesto u koje treba uputitireklamaciju. ;ko on ima vi%e poslovnih jedinica, reklamacija se %alje u mjesto iz



koga se ugovor izvr%ava, a ako se to ne zna < u mjesto iz koga je učinjena bilo ponuda, bilo prihvat. 2zložena pravila o mjestu reklamiranja vrijede za slučaj da objestranke nisu prisustvovale pregledu i za slanje reklamacije 8na siguran način9. )o,ako su stranke učestvovale u pregledu i konstatovale vidljivi nedostatak, reklamacijakao neormalan pravni posao treba da se obavi u mjestu pregleda.

.@rijeme reklamiranja

@rijeme reklamiranja je trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje koje suvezane za obavje%tavanja prodavca o materijalnom nedostatku moraju biti zavr%ene."redstavlja veoma složen modalitet. )jegovo određivanje zavisi od$ savjesnosti prodavca, vrste materijalnog nedostatka i vremena kontrole urednosti ispunjenjaisporuke. &lagovremenost reklamacije je izuzetno važna. /čuvanju kupčevih prava po osnovu postojanja materijalnih nedostataka vodi samo onaj prigovor koji je blagovremen.

* na%em pravu stranke su slobodne da vrijeme prigovora utvrde sporazumno. )e bude li to učinjeno, važiće rje%enja (akona o obligacionim odnosima.;ko je prodavac bio nesavjestan, tj. ako je nedostatak 8bio poznat prodavaocu ili munije mogao ostati nepoznat9 +član FC (//0, kupcu stoji na raspolaganjuneograničeno vrijeme da izvr%i reklamaciju. /n to pravo ne gubi čak ni onda kada jesam propustio da izvr%i radnju pregleda bez odlaganja ili da reklamira na vrijeme. )i protek objektivnog roka od - mjeseci nakon isporuke na gasi kupčevo pravo u ovomslučaju.1ada je prodavac savjestan, vrijeme reklamiranja zavisi od toga da li je nedostatak vidljiv ili skriven. *nutar svakog od ta dva slučaja postoje speciična rje%enja.;ko su obje stranke prisustvovale isporuci i ako je pregled tada izvr%en 8kupac je

dužan svoje primjedbe zbog vidljivih nedostataka saopćiti prodavaocu odmah, inačegubi pravo koje mu po toj osnovi pripada9. 2zraz 8odmah9 je pravni standard, kojiupućuje na povećan stepen hitnosti. /n praktično znači da kupac mora prigovoritičim opazi nedostatak, a najkasnije razumno vrijeme po isteku vremena isporuke.Razumno vrijeme je ono koje je urednom kupcu potrebno i dovoljno da sačinireklamaciju +član F5. st. (//0. )e bude li pregled moguć pri isporuci ili kada prodavac ne pozove kupca da prisustvuje isporuci i pregledu, kupac je dužan da u privrednoj prodaji reklamacijuizvr%i 8bez odlaganja9, počev%i od trenutka kada je prema redovnom toku stvariutvrdio ili mogao da utvrdi postojanje materijalnih nedostataka. "očetak toka roka zareklamiranje veže se, dakle, za vrijeme provjere, a njegov kraj za period koji je

normalno potreban za sastavljanje uredne reklamacije +član F5. st. 5 (//0."oseban slučaj i ovdje predstavlja reekspedicija. "rema članu F5. st. 7. (// 8kupac je dužan prodavaoca obavijestiti o nedostacima čim je po redovnom toku stvarimogao za njih doznati od svojih klijenata9. "očetak toka roka za reklamiranje je uovom slučaju objektiviziran. *zima se u obzir objektivno mogući tok odnosa izmeđuklijenta +kupčevog kupca0 i kupca, a ne stvarno vrijeme u kome je kupac obavije%teno nedostatku. )a ovaj način je odgovornost za otezanje sa slanjem obavje%tenja odkrajnjeg prebačena na prvobitnog kupca, a ne na prodavca. Rje%enje je logično.



"rodavac mora znati da se radi o reekspediciji. )o, on ne bira konačnog kupca, ačesto i ne zna ko se javlja u toj ulozi.#obije li kupac stvari po osnovu odgovornosti prodavca za materijalne nedostatke,rokovi za reklamiranje počinju da teku od prijema nove stvari, odnosno od izvr%enezamjene ili popravke +član F70. Samo se na taj način može očuvati jednakost davanja

stranaka i u ovome poslu.@rijeme reklamiranja skrivenih nedostataka određeno je subjektivnim i objektivnimrokom. /ni moraju biti održani kumulativno. Subjektivni rok počinje teći od danaotkrivanja nedostatka. )jegova dužina je u ugovorima o prodaji poslovnog pravaodređena standardom 8bez odgađanja9. #an isporuke je ujedno i dan početka tokaobjektivnog roka od - mjeseci unutar koga se reklamacija prema savjesnom prodavcuuop%te može izvr%iti. /bjektivni rok je prekluzivan: njegovim istekom gasi se i pravokupca na popravljanje %tete, a ne samo procesna mogućnost ulaganja prigovora.*pravo zbog toga se %estomjesečni period ne može produžiti subjektivnim rokom ilinjegovim dijelom u slučaju kad je nedostatak otkriven u periodu prije istekaobjektivnog roka koji odgovara pravnom standardu 8bez odgađanja9. 2pak,

zakonodavac dopu%ta strankama da ugovaranjem dužeg objektivnog roka ugovor potpuno prilagode svojim speciičnim potrebama i uslovima +član F (//0.

222 < R=1>;?;G2A; ); "R;@)= )=#/ST;T1=

5."ojam reklamacije

Reklamacija na pravne nedostatke je izjava kojom kupac obavje%tava prodavca da preneseno pravo nije uop%te konstituisano ili nije konstituisano u obimu i na način predviđen ugovorom i kojom mu daje do znanja da ima namjeru da se koristi nekim

od prava koja mu po tom osnovu pripadaju. Reklamacijom na pravne nedostatkekupac opominje prodavca na neizvr%avanje obaveze garancije za osobine prenesenogsvojinskog prava.* principu, ovaj prigovor predstavlja obavezu kupca +član C56 i C6D (//0. Slučajeviu kojima kupac nije dužan da reklamira posebno su uređeni (akonom o obligacionimodnosima. ;ko se prigovor mora dati da bi kupac sačuvao svoja prava, reklamacija predstavlja i prirodan sastojak ugovora. "ored toga, ona ima i svojstva pomoćnog pravnog posla. "ravni značaj reklamacije oličen je u činjenici da se određeni vidovi%teta izazvanih postojanjem pravnih nedostataka mogu reparirati samo ako je kupacuredno obavijestio prodavca o postojanju pravnih mana.

.Speciičnosti režima reklamacije na pravne nedostatke

"rvo odstupanje režima reklamacije na pravne od pravila o prigovoru na materijalnenedostatke leži u sadržaju reklamacije. "riroda pravnih nedostataka je takva danjihovo dokazivanje redovno vr%i treći, onaj ko tvrdi da ima jače pravo na prodanojstvari nego kupac. (bog toga je dužnost kupca u pogledu preciziranja pravnihnedostatka strožija. 1upac mora da obavijesti prodavca barem o zahtjevu trećeg i to u



cjelini. Stilizacija člana C6D. (// je takva da dopu%ta jo% jednu osobenost$ kupac semora već u prigovoru opredijeliti za vid za%tite koji želi +oslobađanje stvari od pretenzije trećeg, isporuka nove stvari bez nedostatka0.#ruga karakteristika tiče se načina davanja reklamacije. "o%to u ovom slučaju nema posebnih pravila o načinu obavje%tavanja, treba uzeti da je reklamacija na pravne

nedostatke uvijek učinjena kada je poslata, a ne kada ju je prodavac primio. /vakvasolucija ne isključuje, nego povećava potrebu da kupac svoju izjavu uputi 8na sigurannačin9.@rijeme reklamacije može se odrediti ugovorom. ;ko to nije učinjeno, rokovi semoraju utvrditi tumačenjem pravila o prekluziji prava na naknadu %tete, budući da(akon o obligacionim odnosima nema posebnih pravila o ovom pitanju. To jetrećaosobenost ove reklamacije. * su%tini, krajnji rokovi za reklamaciju suizjednačeni sa rokovima za ostvarivanje prava na popravljanje %tete. ;ko je u pitanjuvansudska evikcija, krajnji rok za reklamaciju je godina dana od dana saznanja za pravo trećeg +član C5C. st. 5 (//0. ?omenat saznanja je aktičko pitanje i sud gacijeni od slučaja do slučaja. ;ko se ometanje prava maniestuje u pokretanju spora

+sudska evikcija0, kupac je pozvao prodavca da mu pomogne u parnici, krajnji rok zareklamaciju i za ostvarivanje prava prema prodavcu je %est mjeseci od 8pravomoćnookončanog spora9 +član C5C. st. (//0.


"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.F<FF.



C.predavanje

*govor o prodaji</dgovornost prodavca<

2 < /#!/@/R)/ST (; #/G)A* S; 2S"/R*1/?

5."ojam docnje i odgovornosti za docnju sa isporukom

5.5."ojam docnje sa isporukom

#ocnja prodavca sa isporukom je pojavni oblik docnje ugovornog dužnika. (bogtoga, za njeno određenje, u principu, važe op%ta pravila obligacionog prava. )o,činjenica da su se te norme ormirale pretežno na terenu ugovora o prodaji dozvoljavanjihovo zajedničko izlaganje.

8#užnik dolazi u zaka%njenje kad ne ispuni obavezu u roku određenom za ispunjenje9+član 7. st. 5 (//0. Shodno tome, docnja prodavca sa isporukom je činjenicaneizvr%avanja obaveze stavljanja stvari na raspolaganje kupcu u vrijeme koje jeutvrđeno ugovorom ili na osnovu ugovora. #ocnja sa isporukom se može pravnokvaliikovati kao %tetna radnja povrede ugovora. /na dovodi do ugovorneodgovornosti prodavca samo ako su ispunjene i druge pretpostavke +%teta, uzročnaveza i krivica0. *pravo zbog toga docnju sa isporukom ne treba mije%ati saodgovorno%ću za docnju sa isporukom. "ored odgovornosti, objektivni čin docnje saisporukom može kod iksnih poslova imati jo% jednu pravnu posljedicu < raskidugovora po samom zakonu.#ocnja sa isporukom može se svrstati u različite podvrste op%teg pojma docnje. )ekeod ovih kvaliikacija su jednostavne i nesporne. )esumnjivo je da docnja saisporukom spada u dužničku docnju i to sa neispunjenjem nenovčanih obaveza.(avisno od mjere neispunjenja isporuke, docnja prodavca u ovom slučaju može biti potpuna ili djelimična. #jelimična docnja je pravno relevantna ako se odnosi naznatniji dio obaveze. "ored toga, moraju biti primijenjeni i vrijednosni kriteriji. "remanjima se procjena posljedica djelimičnog ispunjenja vr%i shodno cilju radi kojeg jedruga strana zaključila ugovor +subjektivni kriterij0. )ajveći i za docnju sa isporukomnajvažniji problem predstavlja kvaliikacija docnje po njenom osnovu. "itanje je,naime, da li je prodavac kao dužnik u docnji, samim tim %to je do zaka%njenja saisporukom do%lo, +objektivna docnja0, ili samo onda ako je pao u zadocnjenje svojomkrivicom +subjektivna docnja0. #ilema nije samo akademska. 8"raktičan značajrazlike između objektivnog i subjektivnog shvatanja docnje naročito dolazi doizražaja pri prolaznoj nemogućnosti izvr%enja za koju prodavac nije kriv +npr. rat, požar, %trajk, zabrana izvoza i slično0. 2z deinicije dužnikove docnje u članu 7.(// i na osnovu pravila o raskidu ugovora zbog docnje +član 5 < 5- (//0osnovano se može zaključiti da domaće pravo prihvata objektivni koncept docnje8koji je karakterističan za ugovore u privredi9. &udući da je odgovornost za docnjusubjektivna i da se krivica dužnika pretpostavlja +član -7 (//0 8praktično se pitanjesvodi na teret dokazivanja9.



5.."ojam odgovornosti za docnju sa isporukom

/dgovornost za docnju sa isporukom je jednostrano obavezni obligacioni odnos čiji je predmet radnja popravljanja %tete u naturi ili novcu, u onoj mjeri u kojoj je %teta posljedica docnje. S obzirom da se krivica prodavca za docnju pretpostavlja +član -7

(//0, ova vrsta odgovornosti se može kvaliikovati kao subjektivna./dgovornost prodavca za docnju sa isporukom uređena je prvenstveno (akonom oobligacionim odnosima. 4etiri su grupe pravila koje su pri tome najvažnije. "rva setiče op%tih rje%enja o odgovornosti ugovornog dužnika +član 70. #rugu čine op%ta pravila o posljedicama neispunjenja ugovora +član - < -D (//0. Treća se odnosina raskid ugovora zbog neispunjenja +član 5 < 57 (//0, a četvrta na posebna pravila o naknadi %tete u slučaju raskida prodaje +član C7 < C- (//0. ?ogućnostugovornog uticaja na dispozitivne norme postoji, ali se mora kretati u granicama(akona +član - i -C (//0. "ored toga, stranke svojim sporazumom često utiču nadužinu primjerenog, tj. razumnog roka za naknadno uredno ispunjenje isporuke.(ajednička karakteristika izloženih izvora jeste u tome da se, osim kod iksnih

ugovora, insistira na održavanju ugovora na snazi i na njegovom realnom ispunjenju.(načaj naturalne restitucije u popravljanju %tete dovodi, dalje, do toga da u praksiodgovornost kao jednostrano obavezni obligacioni odnos postoji samo kao temeljsloženog sistema obaveza i prava u koje prodavac i kupac stupaju povodom popravljanja %tete izazvane docnjom. 1onkretan izgled toga sistema zavisi od vrsteisporuke. /n je različit kod dokumentarnih i kod realnih isporuka. *nutar realnihisporuka, odnos odgovornosti za docnju dalje se razlikuje prema tome da li je u pitanju jednokratna ili sukcesivna isporuka.Različite aktičke i pravne osobine jednokratne i sukcesivne isporuke utiču na režimodgovornosti za zadocnjenje. "ored toga, na pravila o odgovornosti djeluje i karakter roka. (bog toga je neophodno pravne posljedice zaka%njenja sa isporukom posmatratiodvojeno za iksne i neiksne poslove prodaje. )apokon, i zadocnjenje sadokumentarnom isporukom ima neke speciičnosti zbog kojih mora biti posebnoispitano.

./dgovornost za docnju sa jednokratnom realnom isporukom

.5./dgovornost kod neiksnih poslova

"ravo &i' predviđa dvije osnovne posljedice zadocnjenja prodavca sa izvr%enjemrealne jednokratne isporuke kod neiksnih poslova. "rva je održavanje ugovora na

snazi uz prodavčevu obavezu da naknadi %tetu izazvanu docnjom )ačelo realnogispunjenja ugovora i potrebe prometa navele su zakonodavca da ovu mogućnost pružiobjema strankama$ 8kad ispunjenje obaveze u određenom roku nije bitan sastojak ugovora, dužnik zadržava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obavezu, avjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje 8 +član 5-. st. 5 (//0. #ruga moguća posljedica jeste raskid ugovora uz postojanje obaveze prodavca da nadoknadi %tetuizazvanu raskidom +član 5 (//0.



"rodavac koji je u docnji može izvr%iti isporuku sve dok ne primi obavje%tenje kupcao tome da se ugovor raskida +član 5760. /vakvo či%ćenje od zadocnjenja +purgatiomorae0 djeluje samo na pravo kupca da ugovor raskine. /no ne oslobađa prodavcaobaveze da naknadi %tete izazvane zadocnjenjem +član -. st. 7 (//0.1upac koji želi da uprkos docnji prodavca sa isporukom održi ugovor na snazi ima tri

mogućnosti na raspolaganju. /n, najprije može da %uti, tj. da potpuno pasivno čeka dase prodavac samoinicijativno očisti od docnje. 1upac je, dalje, ovla%ten da zahtijevauredno ispunjenje bez davanja primjerenog roka u kome to treba učiniti. )apokon,kupac ima pravo da zahtijeva ispunjenje u skladu sa ugovorom uz davanje naknadnog primjerenog roka za ispunjenje +član -. st. 7 (//0. * sva tri slučaja imamogućnost da traži naknadu %tete prema op%tim pravilima. ; to znači da kupac možezahtijevati naknadu proste %tete i izgubljene dobiti koji su prouzrokovani docnjom."o%to kupac mora dokazati i umanjenje svoje postojeće imovine i sprečavanje njenogopravdano očekivanog povećanja, to je njegovo pravo na naknadu ograničeno nakonkretnu %tetu."ravo na raskid ugovora zbog zadocnjenja prodavca sa isporukom pripada samo

kupcu. )o, u ovom slučaju on kao povjerilac 8mora ostaviti dužniku primjerennaknadni rok za ispunjenje 8 +član 5-. st. (//0. Tek po njegovom bezuspje%nom proteku, ugovor prestaje da postoji, a na strani kupca nastaje pravo na popravljanje%tete. /va osnovna %ema je u pravno<tehničkom smislu veoma složena. )aknadni primjereni rok se daje samo za ispunjenje u skladu sa ugovorom. 1upac nemože u njemu jednostrano mijenjati modalitete isporuke zasnovane na sporazumustranaka. #užina naknadnog primjerenog roka može biti određena u izjavi kupca. )o,kupac nije pri tome potpuno slobodan. /n mora da vodi računa o prirodi stvari iokolnostima posla, te o načelima obligacionog prava, prvenstveno o onim koja susadržana u samom (akonu. ;ko naknadni primjereni rok nije određen ni ugovorom,ni izjavom kupca, njegova dužina će se utvrđivati prema aktičkim okolnostima, kao ikod drugih pravnih standarda. "o%to on ima karakter dopunskog roka, ne smije da predstavlja potpuno novi rok za isporuku. * načelu, naknadni rok treba da omogući prodavcu koji već ima pripremljenu robu da izvr%i njenu isporuku shodno ugovoru.#avanje naknadnog primjerenog roka ne utiče na kupčevo pravo na popravljanje %tete+član -. st. 7 (//0.#avanjem primjerenog roka, vrijeme isporuke se od nebitnog pretvara u bitanelement posla. )jegovim bezuspje%nim istekom ugovor se smatra raskinutim posamom zakonu +član 5-. st. 7 upućivanjem na član 5C (//0. (bog toga, premana%em pravu, posebna izjava kupca o raskidu ugovora nije potrebna. )o, po%to jekupac u ovom slučaju gospodar posla +dominus negotii0, on može 8održati ugovor nasnazi ako nakon isteka roka, bez odgađanja obavijesti dužnika da zahtijeva ispunjenjeugovora9 +član 5C. st. (//0. "ravo na davanje novih primjerenih rokova nijeničim ograničeno, osim izjavom prodavca da isporuku neće izvr%iti.1upac može raskinuti ugovor i bez davanja naknadnog primjerenog roka u trizakonom predviđena slučaja. To mu pravo pripada najprije onda kada 8iz dužnikovadržanja proizilazi da on svoju obavezu neće izvr%iti ni u naknadnom roku9 +član 5B(//0. "rodavčevo pona%anje se može maniestovati kao izjava volje ili kao činidbeiz kojih je stanje njegove svijesti vidljivo na nesumnjiv način +konkludentne radnje0.#rugi slučaj postoji ako je iz okolnosti posla vidljivo da dužnik ne može izvr%iti



isporuku ni u naknadnom primjerenom roku +član 5F (//0. )apokon, primjerenirok nije potreban ni kod iksne prodaje +član 5C (//0. * prva dva slučaja je kupacovla%ten 8raskinuti ugovor prostom izjavom9 +član 50, dok u trećem takva posljedica nastupa po samome zakonu +član 5C0. 1upac zadržava pravo na naknadu%tete, iako nije zahtijevao naknadno ispunjenje.

"osljedice raskida u promatranoj vrsti prodaje se ne ravnaju prema op%tim pravilima oučincima raskida +član 57 (//0. )a njih se primjenjuju posebna rje%enja o raskidu prodaje +član C7 < C- (//0. /na su zajednička za sve slučajeve raskida ugovorakrivicom dužnika. Speciične norme o kojima je riječ, dakle, važe bez obzira na vrstuobaveze zbog čije se povrede ugovor jednostrano raskida i bez obzira na to da li je povredu ugovora izvr%io prodavac ili kupac.1upac koji je zbog docnje prodavca raskinuo ugovor ima na raspolaganju tri načinaza svoje obe%tećenje. /ni su mu dati alternativno. Aednom izvr%en izbor obavezujekupca. "o%to je svaki od pravaca djelovanja kupca složen i po broju zahtjeva i premanjihovoj pravnoj prirodi, razmotrićemo ih posebno.#okazivanje %tete može biti veoma mukotrpno za kupca. "ored toga, prodaja u

privredi se prema deiniciji zaključuje radi dalje prodaje stvari u prerađenom ilineprerađenom stanju. (bog toga je, u slučaju da 8stvar ima tekuću cijenu9, kupacovla%ten 8zahtijevati razliku između cijene određene ugovorom i tekuće cijene na danraskida ugovora na trži%tu mjesta u kome je posao obavljen9 +član C. st. 5 (//0. Tomjesto teorija određuje kao mjesto isporuke i time usklađuje ovo rje%enje sazakonskom deinicijom 8tekuće cijene9 iz člana -. (//. ;ko u mjestu isporukenema tekuće cijene, mjerodavna je tekuća cijena na supstituirajućem trži%tu 8kojojtreba dodati razliku u tro%kovima prevoza9 +član C. st. (//0. Aasno je da će sekupac ovim načinom obe%tećenja koristiti samo ako je tekuća cijena bila ili je postalavi%om od ugovorne cijene. "o%to se u ovom slučaju veličina %tete koju je kupac pretrpio utvrđuje obračunskim putem, a ne konkretnim dokazivanjem, razmatrani vidobe%tećenja se naziva i naknadom apstraktne %tete. 1onkretna %teta može, međutim da bude veća. Razliku između nje i apstraktne %tete kupac može zahtijevati prema op%tim pravilima obligacionog prava +član C- (//0. 2zložena rje%enja, uzeta zajedno, predstavljaju drugo pravo kupca u slučaju raskida ugovora zbog docnje prodavca saisporukom.Treće pravo oličeno je u institutu kupovine radi pokrića +član CC. (//0. (a razlikuod prethodne dvije mogućnosti, u ovoj dominira naturalna, a ne novčana restitucija.(bog toga se ovaj način obe%tećenja može primijeniti samo onda kada su predmet prodaje stvari određene po rodu. "oložaj kupca ovdje karakteri%e postojanje ne samo prava nego i obaveza. /n je ovla%ten da robu koja je bila predmet ugovora kupi odtrećeg lica, te da zahtijeva razliku između ugovorne cijene i cijene po kojoj je robustvarno kupio. )aknadu eventualnih dodatnih tro%kova i druge konkretne %tete možezahtijevati prema op%tim pravilima +član C- (//0. 1upac je dužan da kupovinu radi pokrića izvr%i 8u razumnom roku i na razuman način9 +član CC. st. (//0. Sadržinaovih pravnih standarda određuje se prema okolnostima konkretnog slučaja i uz po%tovanje načela po%tenja i savjesnosti. "ored toga, o namjeravanoj kupovini radi pokrića kupac mora obavijestiti svoga prvobitnog prodavca +član CC. st. 70./bavje%tavanje, u ovom slučaju, predstavlja relativno samostalnu obavezu. (ato su posljedice propu%tanja obavje%tenja ograničene. "rodavac može odbiti da prizna onaj



dio razlike u cijeni i one tro%kove za koje dokaže da ne bi nastali da je on na vrijeme bio obavije%ten o namjeravanoj kupovini.

../dgovornost kod iksnih poslova

*govor o prodaji je iksan onda kada je rok isporuke bitan element posla. Ta činjenicai u uporednom i u na%em pravu opredjeljuje sva speciična rje%enja o odgovornosti prodavca u ovom slučaju. (ajednička im je karakteristika to da je 8dalja sudbinaugovora neposredno poslije proteka roka pre%la potpuno u ruke kupca9. "ravno<tehnička rje%enja se, međutim, razlikuju.;ko prodavac kod iksnih poslova ne izvr%i isporuku na vrijeme, 8ugovor se raskida po samom zakonu9 +član 5C. st. 5 (//0. )o, kupac može održati ugovor na snaziako nakon isteka roka 8bez odgađanja, obavijesti dužnika da zahtijeva ispunjenjeugovora9 +član 5C. st. (//0. #užina roka za obavje%tavanje je aktičko pitanje.Stilizacija zakonskog teksta upućuje na to da izjavu o ostanku pri ugovoru treba dati

veoma brzo. * suprotnom, ni kupac kao povjerilac ne može vi%e da utiče na sudbinu pravnog posla. 2sta pravila važe i onda kada su stranke predvidjele da će se ugovor smatrati raskinutim, ako isporuka ne bude izvr%ena u određenom roku +član 5C. st. (//0.Sistem prava kupca, kada je ugovor raskinut, isti je kao i kod neiksnih poslova.Aedan izuzetak u domenu pravno<tehničkih rje%enja, ipak, postoji. 8Razuman rok9 zaobavljanje kupovine radi pokrića će se zbog samih okolnosti iksne prodaje moratiodrediti kao kraći vremenski period nego kod neiksnih poslova. * suprotnom, to bi bilo priznanje da rok isporuke za stranke i nije bio bitan element ugovora.

7./dgovornost za docnju sa isporukom obroka

7.5.1oličina nije bitan element ugovora

;ko količina nije bitan element ugovora, zaka%njenje sa isporukom jednog obroka predstavlja djelimičnu docnju. /dgovornost prodavca veže se samo za neizvr%eni ilineuredno izvr%eni dio, a ne i za ugovor u cjelini. * uporednom pravu posljedicedocnje, u ovom slučaju, regulisane su op%tim pravilima. "ravni sistem &i' traži da sekombinuju generalne norme o raskidu ugovora s uzastopnim obavezama +član 5D,575 < 57 (//0 sa posebnim rje%enjima o raskidu prodaje +član C7 < C-0. Tim postupkom se dobijaju različita rje%enja za uredno isporučene obroke, za obrok sa

kojim je prodavac u docnji i za buduće obroke.1ada je količina nebitan element, kupac ima interesa i za djelimičnim urednimispunjenjem. (bog toga, u slučaju docnje sa jednim obrokom, kupac nema pravo daraskine ugovor i zahtijeva naknadu %tete za obroke koje je već primio bez prigovora.* tom slučaju duguje prodavcu i odgovarajući dio cijene.



* pogledu obroka sa kojim je prodavac u docnji, kupac ima ista prava koja mu stojena raspolaganju u slučaju zaka%njenja sa jednokratnom realnom isporukom. )jihovakonkretizacija zavisi od toga da li je rok isporuke za dati obrok bitan element ugovoraili nije. )o, budući da su problemi nastali samo u vezi sa jednim relativnosamostalnim dijelom ukupne količine, kupčeva prava su ograničena na taj dio

ugovora, tj. obrok. /n ne može naknadu %tete zbog zadocnjenja obračunati za cijeliugovor, niti može ugovor raskinuti u cjelini.(a obroke koji jo% nisu dospjeli, dužnik se ne nalazi u docnji. Stoga kupac u principunema nikakvih prava prema prodavcu. )o, radi za%tite kupca, zakon postavlja jedanizuzetak. 1upac može 8raskinuti ugovor u pogledu budućih obaveza, ako je iz danihokolnosti očito da ni one neće biti ispunjene9 +član 5D. st. 5 (//0. /vim pravomkupac se mora koristiti u 8razumnom roku9. Razuman rok se određuje premaokolnostima slučaja, vodeći računa o interesima prodavca. /n mora biti toliki da prodavac koji želi da ugovor održi na snazi ima mogućnost da 8dade odgovarajućeosiguranje9 +član 5D. st. 70 8/siguranje9 može biti realno +davanje stvari0,zasnovano na hartijama od vrijednosti +predaja bjanko mjenice0 ili na ugovornim

instrumentima obezbjeđenja +jemstvo0. "o isteku 8razumnog roka9 ugovor se neraskida automatski. Shodno članu 576. (// izjava o raskidu mora se saop%titi prodavcu bez odgađanja. Saop%tenje se smatra izvr%enim i proizvodi pravne posljedice danom prijema od strane prodavca +član 5760."rodavac može biti u docnji sa isporukom nekoliko obroka po osnovu istog ugovora o prodaji. (a svaki od njih kupac može koristiti različita prava.

7..1oličina je bitan element ugovora

1ada je količina bitan element ugovora, docnja sa isporukom obroka ima značenje

potpunog zaka%njenja. (bog toga se i odgovornost za docnju odnosi na cijeli ugovor,a ne samo na obrok koji nije na vrijeme isporučen. 1upac ima opciju$ ostati priugovoru u cjelini uz primjenu već izloženih rje%enja o popravljanju %tete i pribavljanju obezbjeđenja ili odustati od ugovora i zahtijevati naknadu prouzrokovanu raskidom. "ostupak raskida zavisi od toga da li je rok isporuke obrokai cijele količine neiksan ili iksan.(a razliku od situacije u kojoj količina nije bitan element, ugovor u kome je količina bitan sastojak se raskida u cjelini +član 5D. st. (//0. "rimljene obroke kupac moževratiti uz istovremeni zahtjev za vraćanjem plaćenih iznosa uvećanih za zateznukamatu +član 57. st. 7 (//0. * ovoj situaciji 8svaka strana duguje drugoj naknaduza koristi koju je u međuvremenu imala od onoga %to je dužna vratiti odnosno

nadoknaditi9 +član 57. st. (//0. /d budućih obroka kupac može odustati i bezdavanja razumnog roka u kome bi prodavac eventualno ponudio 8osiguranje9. 2akoovakvo rje%enje nije izričito sadržano u članu 5D. st. (//, ono, ipak, proizlazi iznjegove stilistike. /čito je, naime, da ispunjenje budućih obroka nije od interesa zakupca onda kada je količina bitan element ugovora, a jedan obrok već nije isporučen.



./dgovornost za docnju sa predajom dokumenata

/dgovornost za docnju sa predajom dokumenata zavisi od kvaliikacije isporuke.;ko je u pitanju dokumentarna isporuka, ona kod koje se prodavac predajom robnihdokumenata li%ava prava raspolaganja robom, posljedice docnje iste su kao i kod

realne isporuke +uz. F. st. 50. /vo pravilo važi i za jednokratno i za sukcesivnoispunjenje.1ada predaja dokumenata predstavlja sporednu obavezu prodavca, 8kupac može uslučaju docnje prodavca u pogledu predaje dokumenata zahtevati samo naknadu%tete9 +uz. F. st. 0. "o%to je prodavac obavezu isporuke izvr%io uredno, očito je da%tetnu radnju predstavlja samo neuručenje potrebnih papira. /dgovornost se, stoga,ograničava na %tete izazvane ovim propustom, a ne neizvr%enjem ugovora bilo ucjelini, bilo djelimično.

22 < /#!/@/R)/ST (; ?;T=R2A;>)= )=#/ST;T1=

5."ojam odgovornosti za materijalne nedostatke

/dgovornost za materijalne nedostatke je posljedica neizvr%enja ili neurednogizvr%enja prodavčeve obaveze garancije da stvar nema materijalnih nedostataka. /vaodgovornost se može deinisati kao jednostranoobavezni obligacioni odnos u komekupac ima pravo da od prodavca zahtijeva neku od zakonom predviđenih radnji popravljanja %tete izazvane postojanjem materijalnih nedostataka. #a bi ovaodgovornost postojala, %teta se mora maniestovati kao skriveni nedostatak. 1rivica prodavca nije uslov za nastanak odgovornosti, pa se ona kvaliikuje kao objektivna. )o, stanje svijesti prodavca nije potpuno pravno irelevantno. ;ko je prodavac znao za

nedostatak ili mu on nije mogao ostati nepoznat, kupčeva prava nastaju bez obzira nanjegove eventualne propuste u vezi sa pregledom robe i reklamiranjem, a traju inakon isteka prekluzivnih rokova garancije +član FC (//0."o%to je garancija za materijalne nedostatke prirodan sastojak ugovora, odgovornostza nepo%tovanje ove obaveze, ipak, ima dispozitivan karakter. 8*govaratelji moguograničiti ili sasvim isključiti prodavčevu odgovornost za materijalne nedostatkestvari9 +član F-. st. 50. /vakav uglavak je ni%tav, ako je prodavac prećutaonedostatke koji su mu bili poznati ili ako je takvu klauzulu nametnuo 8koristeći sesvojim posebnim monopolskim položajem9 +član F-. st. 0./dgovornost za materijalne nedostatke pokriva obavezu popravljanja %teta nastalih bilo kvalitativnim, bilo količinskim nedostacima. "ravni režim kojim je to učinjeno je

jedinstven. )o, aktičke razlike između dvije posmatrane vrste nedostataka mogu iovdje da dovedu do speciičnih rje%enja za pojedine slučajeve. )a izgled odgovornosti utiče i pravna kvaliikacija količine, odnosno kvaliteta kao bitnog ili nebitnog elementa konkretnog posla.* pogledu položaja kupca u odnosima odgovornosti (akon o obligacionim odnosimaima, uporedno posmatrano, nekoliko speciičnih rje%enja. )ajprije, ako ni%ta nije posebno ugovoreno, kupac mora da zahtijeva uredno ispunjenje ugovora, pa ako gane dobije, onda pod zakonskim uslovima ima pravo na raskid. 8"ribavilac, dakle, u



principu ne može odmah optirati za raskid ugovora9. #alje, prilikom raskida, položajkupca je isti kao i u svim drugim slučajevima prestanka posla jednostranom izjavomvolje povjerioca. #etaljna rje%enja već su iznesena kod izlaganja o odgovornosti zadocnju. )apokon, u sistemu naknade dominiraju ovla%tenja koja znače naturalnurestituciju. Sve ovo pokazuje da je i odgovornost za materijalne nedostatke potrebno

posmatrati kao složen sistem prava i obaveza stranaka, a ne samo kao pravni odnossačinjen od jednog ovla%tenja i jedne obaveze.

."rava kupca

.5.(ahtjev za urednim ispunjenjem ugovora

"rvo pravo koje kupac ima u slučaju isporuke robe sa materijalnim nedostacima jeste8zahtijevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar beznedostatka +ispunjenje ugovora09 +član FF. st. 5. tačka 50. /vakva ovla%tenja nisu

uobičajena, ali nisu ni nepoznata u uporednom pravu. /no %to je speciičnost (akonao obligacionim odnosima jeste konstituisanje ove mogućnosti kupca i kao prava i kaouslova za raskid ugovora. Tri su osnova za ovakvo rje%enje$ insistiranje na načelu pacta sunt servanda, preeriranje principa realnog ispunjenja ugovora i uvažavanje potrebe za uniikacijom domaćeg i međunarodnog prava.*z zahtjev za urednim ispunjenjem ugovora kupac mora prodavcu dati i naknadni primjereni rok u kome to mora biti učinjeno +član D6 (//0. "otrebno vrijemeodređuje sam kupac ili se ono utvrđuje prema okolnostima slučaja. &ezuspje%an protek primjerenog roka i ovdje dovodi do raskida ugovora po sili zakona, 8ali gakupac može održati, ako bez odgađanja izjavi prodavaocu da ugovor održava nasnazi9 +član D5 (//0. "ojam i dejstva primjerenog roka isti su, dakle, kao i kod

docnje.Stilizacija člana FF. st. 5. tačka 7 je takva da su moguća različita tumačenja u pogledu subjekta kome pripada pravo izbora između otklanjanja nedostataka izamjene stvari. ;ko su prema konkretnim aktičkim okolnostima slučaja moguća obazahtjeva, smatramo da pravo izbora pripada kupcu kao nevinoj strani. * teoriji postojii stav da bi prodavcu trebalo 8ostaviti mogućnost da prigovori i dokaže da izbor kupca u pogledu jednog oblika ispunjenja nije u skladu sa dobrim poslovnimobičajima ili da mu prouzrokuje veću %tetu ili tro%kove nego da je izabrao drugi oblik ispunjenja +umesto opravke predaja nove stvari i obrnuto09. &ez obzira za koje se pravo opredijelio, kupac je ovla%ten i na naknadu one %tete koja nije pokrivenaizabranim vidom naturalne restitucije. )aknadu ostale %tete može kupac zahtijevati u

skladu sa op%tim pravilima obligacionog prava.Tri su najvažnija aktička momenta koji uslovljavaju kupčevo pravo izbora između popravljanja nedostatka i isporuke nove stvari. "rvi je da se radi o generičkoj stvari.1od individualnih predmeta prodaje dolazi u obzir samo otklanjanje nedostataka.#rugi se tiče prirode nedostataka. ;ko su oni neotklonjivi, i aktički i pravno jemoguće tražiti samo zamjenu generičkih stvari. *koliko je predmet prodajeindividualiziran, kupac se mora odlučiti za neku od drugih mogućnosti otklanjanja%tete. 2 treće, potrebno je da nije istekao jednogodi%nji prekluzivni rok 8računajući od



dana oda%iljanja obavijesti prodavaocu9, izuzev u slučaju njegove prevare, u kome se pravo na uredno ispunjenje ugovora može zahtijevati +član C66. st. 5 (//0.

..(ahtjev za sniženjem cijene

(ahtjev za sniženjem cijene je samostalno pravo kupca. /no je op%te poznato ukontinentalnim sistemima rimske tradicije +actio Ouanti minoris0 i u međunarodnimreglemanima. /vaj zahtjev ima dvostruku pravnu prirodu. /n je, najprije, sredstvo zaobezbjeđenje jednakosti davanja kupca i prodavca. (bog toga ga kupac može koristitii kad nisu ispunjeni uslovi za odgovornost prodavca za materijalne nedostatke. "ored postizanja ekvivalencije prestacija, razmatranim ovla%tenjem mogu da se ostvare ireparatorni eekti. Stoga, kupac zahtjev za sniženjem može istaći bilo odmah poneurednom ispunjenju, bilo onda kada 8ne dobije zahtijevano ispunjenje ugovora urazumnom roku9 +član FD (//0. 1ada se koristi u ovom svojstvu, sniženje cijenemože biti praćeno i naknadom ostale %tete, shodno op%tim pravilima obligacionog

prava.2znos za koji se zbog postojanja materijalnog nedostatka cijena snižava izaziva u praksi najvi%e sporova između kupca i prodavca. #a bi se kriteriji za rje%avanje ovogsukoba interesa objektivizirali, u praksi su razvijena dva osnovna metoda$ apsolutni irelativni. "rema prvome se plaća razlika između vrijednosti stvari bez nedostatka ivrijednosti stvari sa nedostatkom. "o drugome se iznos sniženja ne dobija operacijomoduzimanja, nego procentualnim računom. )a% zakonodavac usvaja ovaj prvi način."rema članu DF. (//, 8cijena se snižava prema odnosu između vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari sa nedostatkom, u vrijeme sklapanja ugovora9./dluku o sniženju, u principu, donose stranke. )o, u slučaju spora, to će učiniti sud.&ez obzira ko vr%i obračun, njegova su%tina se ne mijenja. /na se sastoji u

uvažavanju ne samo trži%ne nego i cijene po kojoj je konkretni posao zaključen.Aednom utvrđeno sniženje ne mora biti deinitivno. ;ko se naknadno otkrije druginedostatak, kupac može i tada 8raskinuti ugovor ili zahtijevati novo sniženje cijene9+član DD (//0. ?etod obračuna ostaje isti.1oncipiranje sniženja cijene kao instrumenta za ostvarivanje jednakosti davanjastranaka uticalo je i na rokove za ostvarivanje prava. ;ko je kupac blagovremenoreklamirao nedostatak, a cijenu nije platio, zahtjev za sniženjem može istaći prilikom plaćanja ili kao prigovor bez ikakvih vremenskih ograničenja +član C66. st. (//0.

.7.(ahtjev za raskid ugovora

(ahtjev za raskid ugovora je treće samostalno pravo kupca u slučaju isporuke robe samaterijalnim nedostacima. * kontinentalnim sistemima se pojavljuje kao direktninasljednik rimske actio redhibitoria. * anglosaksonskim pravima je vezano zakvaliikaciju nedostatka kao bitne povrede ugovora. /riginalnost (akona oobligacionim odnosima sastoji se u tome %to je ovo pravo kupca uslovljeno. *slovi setiču bezuspje%nog proteka primjerenog roka za uredno, realno ispunjenje ugovora imogućnosti vraćanja stvari u načelno nepromijenjenom stanju. 1ada se ugovor o



prodaji raskine zbog materijalnih nedostataka, kupac stiče pravo na popravljanje %tete prema pravilima koja su speciična za ugovor o prodaji. Samo u vezi sa njima pravona raskid ima ekonomskog smisla. Sva tri podinstituta vezana za raskid ugovoraveoma su složena. )aknadni primjereni rok za uredno izvr%enje ugovora otklanjanjem materijalnih

nedostataka zasnovan je na pravilima koja važe za ugovor o prodaji, a ne, kao kododgovornosti za docnju, na op%tim pravilima obligacionog prava. 2 to je jedina razlika pravne prirode između primjerenog roka za uredno ispunjenje ugovora u slučaju kadase povreda sastoji u zadocnjenju i onda kada se ona maniestuje kao nesaobraznaisporuka. "ravno<tehnička rje%enja u pogledu svrhe roka, određivanja, trajanja,dejstva, održavanja ugovora na snazi i raskida ugovora bez davanja primjerenog rokaidentična su +član FD < D5 (//0. 3aktička razlika potiče iz karaktera povredeugovora. )aime, dužina primjerenog roka određivaće se prema mogućnosti prodavcada robu pripremljenu za isporuku dovede u stanje saobrazno ugovoru. #obijenirezultat ne mora biti identičan onome koji postoji kada je roba bez nedostataka već pripremljena za isporuku, ali nije isporučena. #avanje naknadnog primjerenog roka i

njegov bezuspje%an protek predstavljaju prvi uslov za raskid ugovora.#rugi uslov je speciičan za materijalne nedostatke. /n se sastoji u zahtjevu da jekupac sposoban da vrati stvari u načelno nepromijenjenom stanju +član DC (//0.*slov, koji predstavlja konkretizaciju op%teg pravila o restituciji kod raskidasinalagmatičnih ugovora, deinisan je uz ograde. Razlog za to leži u postojanju brojnih izuzetaka zakonskog karaktera. "rema članu DC. (//, kupac može raskinutiugovor i kad je stvar djelimično ili potpuno propala, odnosno ako je o%tećena, ukoliko je do toga do%lo zbog$ 8nedostatka koji opravdava raskid ugovora9, %tetnog događajaza koji ne odgovaraju ni kupac ni njegovi radnici, pregleda stvari, zbog redovneupotrebe stvari prije otkrivanja nedostatka i zbog toga %to su 8o%tećenja ili izmjena bez značaja9. 1upac koji ne može ni da vrati stvar u načelno nepromijenjenom stanju,niti da se pozove na neki od navedenih izuzetaka, nije ovla%ten da raskine ugovor. )o, budući da je on nevina strana, pravo ga ne ostavlja bez za%tite: kupac 8zadržava ostala prava koja mu daje zakon zbog postojanja nekog nedostatka9 +član D- (//0.&ude li ugovor o prodaji raskinut, kupac ima pravo na naknadu %tete zbog raskida, prema speciičnim pravilima koja važe za sve slučajeve odgovornosti dužnika čijom je krivicom ugovor prestao da postoji. Shodno članovima C7 < C- (//, kupacmože zahtijevati$ naknadu proste %tete i izgubljene dobiti, ili naknadu apstraktne %tetei ostale konkretne %tete ili kupovinu radi pokrića i naknadu ostale %tete. Režim ovihreparatornih zahtjeva izložen je kod odgovornosti prodavca za raskid ugovora zbogdocnje sa isporukom.

../bim vr%enja prava na popravljanje %tete

Tri, do sada, izložena prava kupca predstavljaju osnovu sistema odgovornosti prodavca za isporuku robe sa materijalnim nedostacima. )iz okolnosti vezanih zaosobine nedostataka, prirodu predmeta ugovora i pogođene interese kupca, zahtijevao je pro%irenje i dopunu osnovne %eme.



;ko je predana manja količina od ugovorene, ili ako samo dio robe ima materijalnenedostatke, položaj kupca zavisi od toga da li su količine iJili kvalitet nebitni ili bitnielementi ugovora. * prvom slučaju, kupac može raskinuti ugovor samo djelimično, tj.za neisporučenu količinu ili za dio robe koji ima kvalitativnih mana +član D (//0./stala ovla%tenja kupca nisu izričito spomenuta u (akonu o obligacionim odnosima,

budući da će se ona, već po načinu svoje primjene, ograničiti samo na dio koji imanedostatke. 2 naknada %tete zbog raskida se ograničava jedino na dio ugovora koji je prestao da postoji. * drugom slučaju, kupac je ovla%ten da ugovor raskine u cjelini."ravila o restituciji i popravljanju %tete tada se primjenjuju na cijeli predmet posla.(akon o obligacionim odnosima u članu D7. posebno reguli%e slučaj predaje većekoličine od ugovorene. Rje%enja se odnose samo na ugovore o prodaji poslovnog prava. 2nteresantna su zbog toga %to pokazuju uticaj aktičkih razlika između količinei kvaliteta na jedinstvenu pravnu kategoriju materijalnih nedostataka i %to predstavljaju izvjesno odstupanje od rje%enja op%te uzanse 577. ;ko ne želi da primiveću količinu, kupac mora da u razumnom roku izjavi da vi%ak odbija. * suprotnom,smatraće se da je primio cijelu isporučenu količinu i da to %to je primio mora da plati.

"laćanje se vr%i 8po istoj cijeni9, tj. po onoj koja je sporazumom izričito ili prećutno predviđena za cijelu ugovorenu količinu. ;ko kupac ne primi vi%ak, ima pravo nanaknadu %tete prema op%tim pravilima. 2nteresantno je da zakon ne predviđa rje%enjeza slučaj isporuke boljeg kvaliteta. (bog toga će se na ovu situaciju primjeniti pravilauzanse 5CB, ukoliko su to stranke izričito ugovorile ili ako se na mjerodavnom trži%tuormirao poslovni običaj o primjeni neukinutih pravila /p%tih uzansi.;ko je jedinim ugovorom za jednu cijenu prodano vi%e stvari, a samo neke od njihimaju nedostatke, položaj stranaka zavisi od toga da li te stvari čine ili ne čine jednucjelinu. ;ko razdvajanje stvari nije %tetno, tj. ako one ne čine cjelinu, kupac možeraskinuti ugovor samo u pogledu o%tećenih stvari, odnosno stvari sa materijalnimnedostacima. ;ko stvari čine cjelinu, kupac je ovla%ten da traži$ bilo raskid čitavogugovora i naknadu %tete u istom obimu, bilo samo djelimični raskid. "o%to se uslučaju izdvajanja nekih stvari iz cjeline može umanjiti vrijednost ostalih, 8prodavacsa svoje strane može raskinuti ugovor i u pogledu ostalih stvari9 +član D0. 4injenicada je prodavac djelimično raskinuo ugovor, zbog izbora koji je napravio kupac, neutiče na obim kupčevih prava na popravljanje %tete.Stvar sa nedostatkom može prouzrokovati %tetu i drugim dobrima kupca. "o%to je u pitanju %tetna radnja prodavca, zakonodavac kupcu daje pravo i na naknadu ovako prouzrokovanih %teta prema op%tim pravilima obligacionog prava +član FF (//0.

7./baveze kupca

2zbor i vr%enje pojedinih prava kupca značajno utiču ne samo na položaj prodavcanego i na stanje robnog prometa. (bog toga su za kupčeva ovla%tenja vezane i nekeobaveze. /ne zavise od toga za koje se od tri zakonske mogućnosti popravljanja %tetekupac opredijelio.#užnosti kupca su najsloženije kada zahtijeva uredno ispunjenje ugovora. /ne sekreću u dva pravca.



1upac najprije mora da čuva primljene stvari +član C6. st. (//0. /n to moraučiniti 8s pažnjom dobrog privrednika ... i u tu svrhu poduzeti potrebne mjere9 +članC6. st. 50. 2z zakonske stilizacije je očito da su u ovu obavezu uključene i pasivne iaktivne radnje staranja o primljenoj stvari koja ostaje u vlasni%tvu prodavca. 1ojeradnje i na koji način kupac mora da obavi, aktičko je pitanje. "ri tome on mora

postupati kao prosječan privrednik, ali ne i kao specijalista za čuvanje robe. * ovojsituaciji kupac ima i dvije vrste prava. "rvo se odnosi na 8naknadu tro%kova potrebnihradi očuvanja stvari9 +član C6. st. 70. #rugo pravo se tiče mogućnosti oslobađanjaobaveze čuvanja stvari."rema članu C. (//, kupac može, shodno op%tim pravilima, dugovanu stvar položiti kod suda, dati na čuvanje nekom trećem ili prodati za račun druge strane."olaganje se vr%i 8kod stvarno nadležnog suda u mjestu ispunjenja9, ako razloziekonomičnosti ili priroda stvari ne zahtijevaju da se ono izvr%i u mjestu u kome sestvar nalazi +član 7F0. ;lternativno određeni sud ne smije odbiti prijem stvari usudski depozit. (a poslovnopravne prodaje je značajno da se predaja stvari javnomskladi%tu izjednačuje sa sudskim depozitom +član 7D. st. (//0. ;ko se stvar ne

može čuvati kod suda i kad nema javnog skladi%ta u mjestu čuvanja, kupac možezahtijevati od suda da odredi lice koje će čuvati prodavčeve stvari +sekvestar0. )apokon, ako su ispunjeni uslovi iz člana 777. (//, kupac može, umjesto polaganja,stvar prodati na teret i rizik prodavca. "rodaju može izvr%iti putem suda +javna prodaja0, 8iz slobodne ruke9, tj. neposredno i na uobičajen trgovački način, te 8bezodgađanja i na najpogodniji način9, ako je roba pokvarljiva ili u kvaru +član 777(//0.#ruga obaveza kupca jeste stavljanje stvari na raspolaganje prodavcu. /vaj termin jeustanovljen i razrađen op%tom uzansom 5CF. (akon o obligacionim odnosima ga nekoristi, ali su rje%enja u pogledu čuvanja stvari za račun saugovarača +član C6 < C0i polaganju i prodaji dugovane stvari +član 7B < 77C0 takva da razlike sa ranijimsistemom stvarno ne postoje. "ored obaveze čuvanja ili davanja robe na čuvanje,stavljanje na raspolaganje podrazumijeva jo% neke radnje kupca. /n, najprije, moraobavijestiti prodavca da je robu stavio na raspolaganje +uz. 5CF, član 7D (//0."ored toga, kupac mora staviti prodavca u situaciju da aktički raspolaže robom, a toznači da mu mora predati bilo sudske, bilo komercijalne dokumente koji ga ovla%ćujuna sticanje posjeda na stvarima koje su predmet prodaje.1ada kupac izabere srazmjerno sniženje cijene, dužan je odmah platiti ono %to onsmatra da je cijena stvari sa nedostatkom. ;ko prodavac to odbija da primi, kupac ćeodređeni iznos deponovati kod suda. /d tog trenutka kupac se oslobađa posljedicadužničke docnje sa plaćanjem za deponovani iznos cijene./baveze kupca koji se opredijelio za raskid ugovora moraju se posmatrati odvojenoza sam raskid, a odvojeno za odnose koji nastaju u azi popravljanja %teta izazvanihraskidom. * prvom slučaju će se primijeniti op%ta pravila obligacionog prava. ; toznači da će restitucija primljenih stvari u naturi ili u novcu biti osnovna obavezakupca. * procesu popravljanja %tete, njegove obaveze, takođe, će zavisiti odizabranog prava.



222 < /#!/@/R)/ST (; "R;@)= )=#/ST;T1=

5."ojam odgovornosti za pravne nedostatke

/dgovornost za pravne nedostatke rezultat je neizvr%enja prodavčeve obaveze

garancije da preneseno pravo nema nedostataka. "o svojim obilježjima ona jeidentična odgovornosti za materijalne nedostatke$ objektivna je i dispozitivna. )o, priroda svojstva za koje se garantuje i speciičnost povreda, dovele su kododgovornosti za pravne nedostatke do nekih rje%enja koja se ne sreću u slučaju popravljanja %teta izazvanih materijalnim nedostacima.* na%em pravu je odgovornost prodavca za pravne nedostatke postavljena analognonjegovoj odgovornosti za materijalne nedostatke.

."rava kupca

.5.(ahtjev za urednim ispunjenjem ugovora

1ada se pravni nedostatak pojavi, kupcu, najprije, stoji na raspolaganju zahtjev zaurednim ispunjenjem ugovora. S obzirom na stilizaciju člana C6D. (// i na rje%enjačlana C56. o 8razumnom roku9, jasno je da je vr%enje ovog prava istovremeno i uslovza kori%ćenje drugih mogućnosti koje je zakonodavac predvidio za ovaj slučaj.*redno ispunjenje se može zahtijevati na dva načina$ oslobađanjem stvari 8od pravaili pretenzije trećeg9 ili isporukom druge stvari određene po rodu 8bez pravnognedostatka9 +član C6D (//0. "ravo izbora, smatramo, pripada kupcu. )o, ako seopredijelio za prvu varijantu, način oslobađanja stvari 8od prava ili pretenzije trećeg9određuje prodavac.

(a izvr%enje izabrane opcije kupac mora prodavcu ostaviti 8razuman rok9. )jegovadužina zavisi prvenstveno od su%tine zahtjeva, a potom i od okolnosti posla. /vihaktičkih mjerila mora se pridržavati i kupac kada u svom zahtjevu precizira trajanje primjerenog roka.4lan C6D. (// ne spominje pravo kupca na naknadu ostalih %teta, koje je pretrpiozbog pojave nedostatka. )o, ono mu pripada na osnovu op%tih pravila. 1oliki će bitizahtjev po ovom osnovu, najče%će se može utvrditi tek po isteku naknadnograzumnog roka za otklanjanje mane.?ogućnost da se putem suda zahtijeva uredno ispunjenje sa povezanim pravimazastarijeva za 8godinu dana od saznanja za postojanje prava trećeg9. Rok jesubjektivan i prekluzivan. /va rje%enja važe i u ostalim slučajevima, osim u onom u

kome je kupac tražio pomoć u parnici +član C5C (//0.

..(ahtjev za srazmjernim sniženjem cijene

"ravo kupca da zahtijeva srazmjerno sniženje cijene je, u odnosu na isto ovla%tenjekod materijalnih nedostataka, podvrgnuto nekim speciičnim rje%enjima. )ajprije,ovo pravo nije samostalno. /no se može zahtijevati tek ako prodavac u razumnom



roku ne otkloni nedostatak na traženi način, pa usljed toga kupčevo pravo budeumanjeno ili ograničeno +član C56. st. 50. * ovom slučaju, prema izričitoj odredbizakona, kupac ima pravo i na naknadu ostale pretrpljene %tete +član C56. st. 7 (//0."ravo na srazmjerno sniženje cijene pripada kupcu i onda kada je u času sklapanjaugovora znao da stvar može biti oduzeta ili pravo smanjeno, odnosno ograničeno

uslijed nedostataka. )o, tada kupac nema pravo na naknadu %tete budući da je onanastala uz njegov pristanak.

.7.Raskid ugovora

Raskid ugovora zbog pravnih nedostataka može da se desi po naređenju, zakonu i povolji kupca. *govor o prodaji prestaje da postoji 8po samom zakonu9 onda kada,zbog propusta kupca da otkloni pravne nedostatke u ostavljenom razumnom roku,stvar bude kupcu oduzeta +član C56. st. 5 (//0. 2zjavom kupca ugovor se raskidaonda kada se 8njegova svrha ne može ostvariti9 zbog toga %to prodavac u naknadnom

razumnom roku nije udovoljio zahtjevu za urednim ispunjenjem +član C56. st. (//0. /duzimanje stvari nije uslov za vr%enje ovoga prava.1ada ugovor bude raskinut svaka strana vraća ono %to je, po tom osnovu, primila."rodavac je dužan da vrati vrijednost, tj. cijenu koju je primio 8bez obzira na visinuvrednosti predate stvari koju ona ima u momentu evikcije9. * slučaju djelimičneevikcije, kupac mora vratiti onaj dio stvari koji je ostao u njegovom posjedu. "oredtoga, kupac ima pravo na naknadu %tete prema posebnim pravilima koja važe zaugovor o prodaji +član C7 < C- (//0.

.."omoć u parnici

(ahtjev za pomoć u parnici je pravo kupca koje postoji jedino kod odgovornosti za pravne nedostatke. #a bi se on mogao postaviti, potrebno je da uznemiravanje imakarakter tužbe +sudska evikcija0. 2z stilizacije člana C55. (// proizlazi da je kupacovla%ten da zatraži bilo koju vrstu pomoći u sporu sa trećim licem$ od obezbjeđivanjadokaza, preko prihvatanja svojstva umje%ača do potpunog preuzimanja spora."reciziranje zahtjeva kupca ne znači da je prodavac stavljen u pasivnu poziciju. /ntreba da upotrijebi sva sredstva kojima raspolaže da bi tuženi zahtjev bio odbijen.1upac je dužan da, sa stanovi%ta uspjeha u sporu, zahtjev postavi blagovremeno. )eblagovremeno postavljeni zahtjevi imaju isto dejstvo kao da nisu ni postavljeni.?ehanizam ostvarivanja ovog prava je speciičan. 1upac koji je izgubio parnicu

može se prodavcu i bez obavje%tavanja obratiti sa zahtjevom za popravljanje %tete. )o, prodavac koji tada dokaže da je 8raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev trećeosobe9 ima pravo da odbije i zahtjev za popravljanjem %tete.1ori%tenje ovog prava kupca utiče i na dužinu prekluzivnog roka u kome se pravo nanaknadu može ostvariti. "ravo kupca se u ovom slučaju gasi 8tek istekom %est mjesecinakon pravomoćno okončanog spora9 +član C5C. st. 0. /vaj rok je objektivan.



.C."riznavanje očito osnovanog prava trećeg lica

1ada je pravo trećeg lica očito osnovano, vođenje sudskog spora je besmisleno i%tetno, kako za kupca, tako i za prodavca. * poslovnom pravu će se smatrati da je pravo nesumnjivo onda kada je potkrijepljeno urednim robnim dokumentima

+skladi%ni list, varant, prenosivi tovarni list i slično0. )o, ni drugi dokazi nisuisključeni.#a bi se u izloženim uslovima na najekonomičniji način spriječila vansudska evikcija,član C5. (// dozvoljava kupcu da i bez obavje%tavanja prodavca prizna ovakvo pravo. *koliko se to priznanje maniestuje kao plaćanje određene svote novca8prodavac se može osloboditi svoje odgovornosti ako naknadi kupcu isplaćenu svotui pretrpljenu %tetu9 +član C5. st. 0.


"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.D5<56F.



-.predavanje

/dgovornost kupca<*govor o prodaji<

/#!/@/R)/ST 1*"G;

2 < /#!/@/R)/ST (; #/G)A* S; S>;)A=? ;?&;>;P=

5."ojam docnje kupca sa slanjem ambalaže i odgovornost kupca za nju

Slanje ambalaže je kupčeva obaveza samo ako je to bilo izričito, bilo prećutnonesumnjivo ugovoreno. &ude li to slučaj, dostavljanje odgovarajuće ambalaže prodavcu je, hronolo%ki posmatrano, prva obaveza kupca. )jen pravni režim utvrđen je op%tom uzansom D, a ne (akonom o obligacionim odnosima. /p%te uzanse će se primijeniti onda kada su to stranke izričito ili prećutno ugovorile, kao i u situacijamau kojima na to upućuje poslovni običaj.1upac pada u docnju kada ambalažu ne dostavi u ugovoreno vrijeme. ;ko rok za ovuradnju nije predviđen sporazumom stranaka, smatra se da je ambalaža blagovremenodostavljena 8ako je stigla prodavcu toliko vremena pre isteka roka za isporuku, koliko je prema okolnostima potrebno da bi prodavac mogao izvr%iti na vreme pakovanje iisporuku robe9 +uz. D. st. 0. )epo%tivanje ovih odredbi predstavlja docnju sadostavom ambalaže./dgovornost kupca za docnju sa slanjem ambalaže postoji ako su poredneblagovremenog slanja ispunjene i druge pretpostavke za nastanak odgovornosti,uključujući tu i krivicu. Sadržaj odnosa odgovornosti određen je dijelom /p%timuzansama, a dijelom op%tim i posebnim odredbama (akona o obligacionim odnosimao popravljanju %tete. /n se maniestuje kao sistem prava prodavca u ovom slučaju.

."rava prodavca

"rodavcu stoje na raspolaganju dvije osnovne mogućnosti$ održavanje ugovora nasnazi ili njegov raskid. * prvom slučaju ima i pravo na naknadu %tete za neurednoizvr%enje ugovora, a u drugom < zbog raskida ugovora o prodaji. )ačin održavanjaugovora na snazi i vid popravljanja %tete zavise od izbora prodavca. /dnos izmeđurealnog izvr%enja ugovora i njegovog raskida isti je kao i u ostalim slučajevimaodgovornosti dužnika iz ugovora o prodaji. "restanak ugovora voljom jedne stranke < prodavca moguć je tek po bezuspje%nom proteku naknadnog roka za urednoispunjenje./državanje ugovora na snazi prodavac može ostvariti na nekoliko načina. *kolikokonkretne okolnosti dozvoljavaju, prodavac najprije može izvr%iti isporuku predajomrobe na teret i rizik kupca u javno skladi%te. "o%to je u pitanju ugovor u privredi, ovajčin ima svojstvo polaganja kod suda.



/ tome kupac mora biti obavije%ten +član 7D. st. (//0. #rugo, prodavac može otro%ku kupca dati svoju ambalažu ili zakupiti ambalažu i izvr%iti ugovor onako kako je predviđeno. * tom slučaju pripada mu i pravo na produženje roka isporuke 8koliko je prema okolnostima potrebno za pribavljanje ambalaže9 +uz. D. st. 0. )apokon, prodavac može kupcu dati i naknadan primjeren rok za dostavu ambalaže. )jegova

dužina je aktičko pitanje. * svim ovim situacijama prodavcu pripada i naknada proste %tete i izgubljenog dobitka."rodavac može raskinuti ugovor ako mu kupac ni u naknadnom primjerenom roku nedostavi dugovanu ambalažu. #a bi do raskida do%lo, dovoljno je da prodavac, poisteku dodatnog perioda, %uti. Tada ima pravo na popravljanje %tete shodno posebnim pravilima o posljedicama raskida prodaje. ; to znači da prodavac može zahtijevatinaknadu konkretne %tete, popravljanje apstraktne %tete i naknadu ostale %tete, teizvr%enje prodaje radi pokrića. "osljednjim instrumentom će se koristiti samo akocijena robe pada.

22 < /#!/@/R)/ST (; #/G)A* S; "R2A=?/? 2S"/R*1=

5."ojam docnje sa prijemom isporuke i odgovornost za nju

"rijem isporuke je veoma složena obaveza kupca. (bog toga se i docnja, u ovomslučaju, mora deinisati kao neizvr%enje svih ili pojedinih radnji preuzimanja uredno ponuđene isporuke u vrijeme određeno ugovorom, poslovnim običajima ili redovnimtokom stvari. Taj tok utvrđuje se prvenstveno ugovornim režimom i aktičkimokolnostima izvr%enja konkretne isporuke."ojam i pretpostavke odgovornosti za docnju sa prijemom isporuke su isti kao i koddrugih slučajeva neurednog ispunjenja nenovčanih obaveza. (ato je moguće

odgovornost i u ovom slučaju izložiti kao sistem prava prodavca. )o, dva momentakomplikuju ovo jednostavno rje%enje. "rvo, pravna priroda obaveze prijema, pa iodgovornosti za docnju sa njom nije do kraja jasna. 2 drugo, vr%enje pojedinih prava prodavca vezano je za komplikovane komercijalne ili sudske procedure. /ne svakomod učesnika nameću složen sistem obaveza.&osanskohercegovačko pravo prijem isporuke izričito određuje kao obavezu kupca./tuda su posljedice docnje u principu iste kao i u drugim slučajevima dužničkeodgovornosti po ovom osnovu. )o, poslovni karakter ove obaveze i pravna tradicijadovode do rje%enja koja su bliska srednjoevropskim pravima, germanskim posebno./vo se ogleda naročito kod načina vr%enja pojedinih ovla%tenja prodavca. * tomdomenu pravila o prodaji upućuju na rje%enja o povjerilačkoj, a ne o dužničkoj docnji.

."redaja robe na čuvanje

"adom kupca u docnju sa prijemom isporuke prodavac postaje obavezan da robu čuva pažnjom dobrog privrednika na rizik i tro%ak kupca +član C6. st. 5. (//0. Te svojeobaveze prodavac ima pravo da se oslobodi predajom robe na čuvanje ili prodajom.



(a obje situacije su predviđeni posebni zakonski uslovi i postupci +član C0. (a predaju na čuvanje važe pravila o polaganju stvari kod suda +član 7B < 77 (//0."redaja na čuvanje u privrednim prodajama vr%i se najprije i najče%će uskladi%tenjemrobe u javnom skladi%tu. /vakav postupak 8ima učinak polaganja kod suda9 +član7D. st. (//0. 2ako nije u zakonu izričito rečeno, predaja se vr%i javnom skladi%tu u

mjestu isporuke. )e bude li to moguće, prodavac je ovla%ten da izabere skladi%te udrugom mjestu, ali tada duguje kupcu %tetu koju je on pretrpio zbog promjene mjestauskladi%tenja. #ejstvo polaganja identično je posljedicama uredne isporuke: rizik isvojina prelaze na kupca. / izvr%enom polaganju, prodavac mora obavijestiti kupca+član 7D. st. 70. #a li mu mora prenijeti dokumente koji omogućavaju podizanje robeili raspolaganje njome, nije u zakonu izričito rečeno. ?islimo da odgovor zavisi prvenstveno od toga da li je kupac platio ili nije platio cijenu. * prvoj varijanti,dužnost stavljanja dokumenata u posjed kupca postoji, u drugoj < ne.*koliko odgovarajuće javno skladi%te ne postoji, ili po svojoj sopstvenoj odluci, prodavac može izvr%iti deponovanje stvari kod suda. "olaganje se vr%i kod stvarnonadležnog suda u mjestu ispunjenja. "rodavac može izabrati i neki drugi stvarno

nadležni sud, ali tada kupcu duguje naknadu %tete izazvane promjenom suda +član7F0. Razumije se da je sud dužan prihvatiti depozit, ako je stvar podobna da budečuvana kod suda. / prispjelom depozitu sud obavje%tava kupca.;ko predmet isporuke nije podoban za sudski depozit, bilo po ocjeni prodavca, bilo po ocjeni suda, prodavac može tražiti da sud odredi lice koje će o tro%ku i za računkupca primiti stvar na čuvanje +član 7D. st. 5 (//0. / izvr%enom polaganju prodavac mora obavijestiti kupca."osljedice polaganja u sva tri slučaja su identične. "rodavac se najprije oslobađasvoje obaveze isporuke. ;ko je bio u zaka%njenju, ono prestaje +purgatio morae0. )apokon, rizik i svojina prelaze na kupca +član 775 (//0. Tro%kovi polaganja prelaze na kupca u onoj mjeri u kojoj su vi%i od tro%kova isporuke koje je trebalo dasnosi prodavac +član 77 (//0.

7."rodaja robe

"rodaja robe umjesto predaje na čuvanje je druga mogućnost koja prodavcu, naosnovu člana C. (//, stoji na raspolaganju. "od nazivom 8prodaja umjesto polaganja stvari9 uređena je članom 777. (//, a dopunjena pravilima o 8prodaji radi pokrića tro%kova čuvanja9 iz člana 77C. (//. ?ože se, zavisno od uslova, izvr%iti nanekoliko načina."rvi način je javna prodaja +član 777. st. 5 (//0. ;ko je stvar nepodesna za čuvanje

ili ako je njena vrijednost nesrazmjerno mala u odnosu na tro%kove čuvanja, prodavacmože zahtijevati od suda da se organizuje javna prodaja. /na treba da bude upriličenau mjestu određenom za isporuku, ali u interesu kupca prodavac može zahtijevati da to bude učinjeno u nekom drugom mjestu. /dluku o javnoj prodaji donosi sud. Sud je isubjekt koji vr%i javnu prodaju. )akon javnog obavje%tenja o predmetu, početnojcijeni, mjestu i vremenu održavanja javne prodaje, te o mjestu i vremenu u kojima sestvar može pregledati, sud prodaju vr%i javnim nadmetanjem. 1upac je onaj ko je ponudio najvi%i iznos. /d dobijenog iznosa se najprije odbijaju tro%kovi javne



prodaje, zatim prioritetna založna prava, potom cijena koju je sa prvobitnim kupcemugovorio prodavac. /statak se deponuje kod suda u korist kupca čija je roba izložena javnoj prodaji. / namjeravanoj prodaji i o njenim rezultatima prodavac moraobavijestiti kupca.#rugi način jeste prodaja 8iz slobodne ruke9. /na se može vr%iti$ ako stvar ima

tekuću cijenu, ili ako je njena vrijednost nesrazmjerno mala u odnosu na tro%kove javne prodaje. )a ovaj način se %tite opravdani interesi kupca u docnji. Subjekat ove prodaje je sam prodavac. )ačin prodaje zavisi prvenstveno od poslovnih običaja. *svakom slučaju, prodavac mora da vodi računa o interesima kupca u docnji čiju robu prodaje. /d dobijenog iznosa se najprije odbijaju tro%kovi prodaje, a zatim prodavčeva potraživanja. =ventualni ostatak se deponuje kod suda u korist prvobitnogkupca. / namjeravanoj prodaji iz slobodne ruke kupac u docnji mora biti obavije%ten8kad god je to moguće9 +član 777. st. (//0. &ez ikakvih uslova prodavac moraobavijestiti kupca o postignutoj cijeni i mjestu deponovanja eventualnog ostatka potraživanja.Treći modalitet 8prodaje umjesto polaganja stvari9 je prodaja 8na najpogodniji

način9. /na se može primijeniti kad je stvar pokvarljiva ili se nalazi u kvaru, tako 8damože brzo propasti ili se pokvariti9 +član 777. st. 7 (//0. )ačin prodaje određujesam prodavac rukovodeći se isključivo potrebom predupređivanja ili smanjivanja%tete. /bavje%tavanje kupca o namjeravanoj prodaji je potrebno, ako ne vodiugrožavanju predmeta prodaje. )o, o rezultatima i deponovanju ostatka iznosa prodavac mora obavijestiti prvobitnog kupca u docnji. )apokon, prodaji može pristupiti i lice koje čuva stvar za kupca u docnji. Razlog zaovu prodaju jeste neplaćanje tro%kova čuvanja u razumnom roku +član 77C0. /vaj postupak prodavac ne može provesti sam. "otrebno je da sud i odobri prodaju i odredinačin na koji će ona biti obavljena. /d dobijenog iznosa odbijaju se tro%kovi prodaje itro%kovi čuvanja, a ostatak se deponuje kod suda na ime kupca. "o%to sud odobrava prodaju, on i obavje%tava kupca o njoj.

.Raskid ugovora

2ako je prijem isporuke obaveza kupca, prodavčevo pravo na raskid ugovora, uslučaju docnje kupca sa prijemom nije rije%eno u skladu sa op%tim pravilima odužničkoj docnji. "rema članu C5D. st. . (// prodavac može odustati od ugovora8ako ima osnovanog razloga da posumnja da kupac neće isplatiti cijenu9. Treba prihvatiti tumačenje teorije po kome$ odbijanje prijema uredno ponuđene isporukekonstitui%e osnovanu sumnju u sposobnost kupca da plati cijenu. *govor se raskida

izjavom prodavca. (akon ne zahtjeva da joj prethodi davanje naknadnog primjerenogroka razumne dužine. *pravo zbog toga smo skloni ovu mogućnost raskida ugovoratumačiti kao pro%irenje op%tih pravila o raskidu ugovora u slučaju docnje dužnika, ane kao njihovu derogaciju."osljedice raskida zbog 8osnovane sumnje9 u kupčevu sposobnost plaćanja nisu posebno regulisane. (ato će se primijeniti pravila koja i inače važe za naknadu %tete uslučaju raskida prodaje +član C7 < C- (//0. ; to znači da će prodavac moći da biraizmeđu$ popravljanja konkretne %tete, naknade apstraktne %tete i drugih %teta i prodaje



radi pokrića. "osljednje dvije varijante mu mogu koristiti samo ako je cijena robe palau periodu između zaključenja ugovora i izvr%avanja prava po osnovu raskida.

222 < #/G)A; 1*"G; S; ">;L;)A=? G2A=)=

5."ojam docnje sa plaćanjem cijene i odgovornost kupca za nju

#ocnja sa plaćanjem cijene postoji onda kada kupac svoju obavezu isplate ne izvr%ina vrijeme. )eblagovremenost isplate cijeni se prema uslovima konkretnog ugovora iodredbama dispozitivnih izvora koje stranke svojim sporazumom nisu stavile vansnage. #ocnja može postojati bez obzira na to da li je u odnosu na isporuku plaćanje predviđeno kao prethodno, istovremeno ili naknadno. /dgovornost za docnju sa plaćanjem je objektivna. "ored toga, obaveza popravljanja %tete podvrgnuta je i nekimspeciičnim pravilima. /na se tiču prvenstveno zatezne kamate i prava prodavca naraskid ugovora zbog docnje kupca sa plaćanjem cijene.

(akon o obligacionim odnosima ni u op%tem, ni u posebnom dijelu nema posebnih pravila o raskidu ugovora zbog dužničke docnje +kupca0 sa plaćanjem cijene. (bogtoga se prava prodavca u ovom slučaju ravnaju prema op%tim pravilima član 5<57(// o ovom pitanju. /p%te uzanse su u uzansi 57. imale posebno rje%enje za slučajdocnje sa plaćanjem, ako se roba već nalazila u posjedu kupca. "rodavac tada nijemogao raskinuti ugovor. Razlozi vezani za važenje /p%tih uzansi, dejstva ugovora injegovog raskida i speciičnosti prodaje privrednog prava, zahtijevaju da se o stavu/p%tih uzansi i dalje vodi računa.

.#ocnja kupca sa plaćanjem cijene prije prijema isporuke

"oložaj prodavca koji kupcu u docnji sa plaćanjem nije isporučio stvar isti je kao položaj bilo kog povjerioca u slučaju dužničke docnje sa izvr%enjem novčanihobaveza. "ored op%tih pravila (akona o obligacionim odnosima o raskidu ugovora+član 5 < 570, ovdje se primjenjuju i odredbe o zateznoj kamati +član BB I BD0 inaknadi %tete zbog raskida prodaje +član C7 < C-0. 1ao izvor prava služi i (akon ovisini stope zatezne kamate."rvi zahtjev koji prodavcu stoji na raspolaganju jeste izvr%enje ugovora. /n je složen, pa ćemo ga ispitati prema pojedinim elementima.(a plaćanje cijene prodavac kupcu najprije mora dati naknadan, primjeren rok. ;konjegova dužina nije određena u izjavi prodavca, utvrđivaće se prema okolnostima

slučaja. "ri tome treba imati u vidu relativnu jednostavnost izvr%avanja novčanihobaveza. "rimjeren rok se ne mora dati kod iksnih poslova +član 5C (//0, ondakada iz kupčevog pona%anja proizlazi da neće izvr%iti svoju obavezu +član 5B0 i kada je 8očito9 da on to ne može izvr%iti +član 5F0.*z isplatu cijene, prodavcu pripada i zatezna kamata +član BB (//0. Stopa zateznekamate je određena zakonom. "laća se prema stopi koju utvrđuje @lada 3&i'. #ogodine dana zadocnjenja sa plaćanjem, njen obračun se vr%i mjesečno primjenomkonormne metode. ;ko je ovako utvrđena stopa zatezne kamate niža od stope



ugovorne kamate, primijeniće se ugovorna kamata +član BB. st. (//0. (ateznakamata se plaća bez obzira na to da li je prodavac %tetu pretrpio +član BF. st. 5 (//0.2z ovoga se može izvući zaključak o njenoj pravnoj prirodi. (atezna kamata jenaknada %tete za koju se pretpostavlja da ju je prodavac pretrpio zato %to dugovanusvotu nije, na vrijeme, imao na raspolaganju. &udući da se %teta ne dokazuje, zatezna

kamata ima i osobinu naknade apstraktne %tete. 1rivica kupca za docnju nije uslov zanastanak prodavčevog prava na iznos zatezne kamate. /dgovornost kupca zaneizvr%enje novčanih obaveza je do iznosa zatezne kamate objektivna. )a izloženoj pravnoj prirodi zatezne kamate počiva jo% jedno pravo prodavca. /nmože zahtijevati i naknadu one %tete koja prevazilazi iznos zateznih kamata. &udućida se ta %teta dokazuje, ona spada u konkretne %tete. Stoga odgovornost kupca zanjihovo naknađivanje ravna se po op%tim pravilima. (asniva se na krivici. * ovomdijelu, dakle, odgovornost kupca je subjektivna.#rugi generalni zahtjev koji prodavac ima jeste raskid ugovora. 2 on je složen.*slov za sticanje prava na raskid, osim u tri navedena slučaja, i ovdje je bezuspje%an protek naknadnog primjerenog roka za plaćanje cijene +član 5-. st. 7 (//0. "rava

koja prodavac tada stiče uređena su posebnim pravilima o naknadi %tete zbog raskida prodaje +član C7 < C- (//0. ; to znači da prodavac ima pravo na naknadu stvarne%tete i izgubljene dobiti, ili pravo na naknadu apstraktne %tete i ostale %tete, ili pravona prodaju radi pokrića. 2 ovdje će se posljednja dva ovla%tenja koristiti ako cijenarobe pada.

7.#ocnja kupca sa plaćanjem nakon prijema isporuke

(akon o obligacionim odnosima nema posebnih pravila o odgovornosti kupca zadocnju sa plaćanjem po%to je primio isporuku. Rje%enje postoji u uzansi 57. st. 5.

)jome je u ovoj situaciji prodavcu uskraćena mogućnost da ugovor raskine. /n možetražiti 8isplatu kupovne cene i kamatu zbog zadocnjenja9. ;ko je kupac bio8odgovoran9 +uz. 57. st. 0, tj. kriv, dugovao je i naknadu ostale %tete. @aže li ova pravila i danasK /dgovor zavisi od mogućnosti primjene /p%tih uzansi i od aktičkogstanja predmeta prodaje i vlasni%tva u konkretnom slučaju./dricanje prava prodavcu da raskine ugovor zbog docnje kupca sa plaćanjemsuprotno je već razmotrenim dispozitivnim normama (akona o obligacionimodnosima. Stoga smatramo da je pravilo iz uz. 57. st. 5. moguće primijeniti samo8ako su stranke izričito ugovorile primjenu uzanse9 +član 556B. st. 7 (//0.;ko primjena /p%tih uzansi nije izričito ugovorena, rje%enje uz. 57. st. 5. moževažiti na osnovu pravnog principa da se obligacija može zasnovati samo povodom

moguće radnje. * kom smisluK "osljedica raskida ugovora shodno članu 57. (// jerestitucija primljenog. Raskid ugovora za prodavca ima smisla samo ako možeisporučenu stvar dobiti natrag. *pravo to nije uvijek moguće. 2 to po dva osnova. "rvi je nastanak svojine kod savjesnog lica kome je kupac dalje prodao stvar. #rugi je prerada stvari od strane samog kupca. * ove dvije situacije, dakle, prodavac nema pravne mogućnosti da raskine ugovor, budući da takav postupak nameće nemogućeobaveze kupcu. )i pozivanje na novčanu restituciju ovdje ne daje nikakav eekat.



Rezultati koji bi se njome postigli mogu se jednostavnije ostvariti tužbom za isplatucijene.

>iteratura

Triković, Simić, Trivun$"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.56D<55C.



B.predavanje

Trgovinsko posredovanje

*!/@/R2 / *S>*!;?; * "R/?=T* R/&=GLAVA PRVA

TR!/@2)S1/ "/SR=#/@;)A= +?=H=T;R=)A=0

2 < "/A;? "/S>; 2 (;1>A*42@;)A= *!/@/R;

5."ojam posla

"osrednički posao sastoji se u tome %to neko lice, koje se naziva posrednikom

+me%etarem, maklerom, senzalom0, dovede u vezu dvije poslovne organizacije da bione sklopile neki pravni posao. Taj posao, za čije sklapanje posreduje posrednik,može biti svaki posao iz oblasti prometa robe i usluga, ali se najče%će posreduje prisklapanju ugovora o kupovini i prodaji robe i pri prevozu. "rema (akonu oobligacionim odnosima 8ugovorom o posredovanju obavezuje se posrednik da nastojinaći i dovesti u vezu s nalogodavcem osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanjuodređenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da mu isplati određenu naknadu, akotaj ugovor bude sklopljen9 +član F570."osredovanje je po svojoj pravnoj prirodi, 8ugovor o nalogu9, pa se na njega primjenjuju pravila (// koja govore o ovome ugovoru +član BD < BB60, akoodredbama o posredovanju ili samim ugovorom nije drukčije određeno. &ude liugovoreno da posrednik ima pravo na izvjesnu naknadu i kada njegovo nastojanjeostane bez rezultata, ovaj posao poprima obilježja ugovora o djelu. Tada se na njega,kao supsidijaran izvor, primjenjuju pravila člana -66 < -D (//."osredničkim poslovima se bave posebni subjekti kojima je to osnovna privrednadjelatnost < posrednička preduzeća i posrednički biroi < kao i trgovinske agencijekojima je posredovanje sporedna privredna djelatnost. "oslovne organizacije kojima je posredni%tvo glavna privredna djelatnost obično se jo% bave, kao dodatnomdjelatno%ću, i trgovinskim zastupanjem i pružanjem drugih trgovinskih usluga."osrednička organizacija prikuplja obavje%tenja o organizacijama koje obavljaju pojedine privredne djelatnosti, o njihovim mogućnostima i kapacitetima, kao i ostanju na trži%tu. * času kad joj se obrati neki komitent, posrednička organizacija pronalazi odgovarajućeg poslovnog partnera i dovodi ih u vezu, upućujući jednog nadrugog i obavje%tavajući ih o potrebama jednog i eventualnoj mogućnosti drugog."ored toga, posrednik može i da učestvuje u pregovorima, ali on ne zaključuje ugovor o tom poslu. "osrednik stvara samo komercijalnu vezu, a ne i pravnu."osredničke privredne organizacije mogu se baviti posredničkom djelatno%ću kojamože biti$ op%ta i posebna +specijalizovana0. /p%ta posrednička djelatnost obuhvata pružanje svih usluga i to u svim oblastima robnog prometa, dok specijalizovana posrednička djelatnost obuhvata samo određene poslove robnog prometa ili



posredovanje samo u jednoj ili u nekim određenim oblastima robnog prometa, npr.,samo u transportu, trgovini ili u osiguranju.

.(aključivanje ugovora

*govor je neormalan i konsenzualan. /bično se zaključuje na taj način %to neka poslovna organizacija izdaje nalog posredničkom birou da joj nađe saugovarača zaneki privredni posao. 1ad posrednik prihvati nalog, ugovor je zaključen. )o, kod posredovanja takođe važi pravilo o zaključivanju ugovora o uslugama robnog prometa %utnjom. Stoga, ako posrednik odmah ne odbije nalog, smatra se da je prihvatio i da je ugovor o posredovanju zaključen na dan prijema naloga. )alogodavac može opozvati nalog kad god hoće, ali pri tom ne smije postupitinesavjesno, jer bi odgovarao za %tetu koja bi uslijed toga nastala posredniku. )alogodavac čak nije ni dužan pristupiti pregovorima za zaključivanje ugovora sa preduzećem koje mu je na%ao posrednik. 2 kad je posredniku dao uslove pod kojima

bi zaključio ugovor i posrednik na%ao saugovarača koji će zaključiti ugovor pod timuslovima, nalogodavac nije dužan zaključiti ugovor. ;li ako je u tom slučaju postupao nesavjesno, odgovaraće za %tetu.

22 < &2T)2 =>=?=)T2

5.>ičnost posrednika

"o%to je posredovanje, po svojoj pravnoj prirodi ugovor o nalogu, posrednik 8jedužan izvr%iti nalog osobno9 +član BC (//0. To znači da je ličnost posrednika, u

principu, bitan elemenat posla. "osrednik može povjeriti izvr%enje naloga drugomesamo ako mu je to odobreno ili kada ga okolnosti tjeraju da tako postupi."ravila o odgovornosti nalogoprimca u slučaju davanja naloga na izvr%enje trećemlicu znatno ublažavaju strogost odredbi po kojima je ličnost posrednika bitanelemenat posla +član BC7. st. 0. 1ada posredovanje ima karakter ugovora o djelu,tada posrednik ne mora nalog izvr%iti lično +član -56 (//0. * tom slučaju ličnost posrednika ima obilježja nebitnog elementa posla.

."redmet ugovora

1arakteristična radnja i bitan elemenat ugovora je činidba nastojanja posrednika danađe i dovede u vezu sa nalogodavcem osobu 8koja bi sa njima pregovarala osklapanju određenog ugovora9 +član F57 (//0. "redmet ugovora je, dakle, pojedinačna aktička radnja dovođenja potencijalnih partnera u vezu radizaključivanja određenog ili određenih ugovora. Tu činidbu posrednik vr%i u svoje imei za svoj račun. "o%to posrednikovo djelovanje ne mora da dovede do rezultata, tj. do pregovora ili čak ugovora, jasno je da ugovorna obligacija glasi na rad, a ne narezultat.



Trajno nastojanje da treća lica sa konkretnim nalogodavcem sklapaju ugovore nije predmet ugovora o posredovanju, nego o trgovačkom zastupanju +agenciji0. "redmetugovora o posredovanju je, dakle, jednokratna činidba. )i ovla%tenje na zastupanje neulazi u sadržaj ovoga posla. "osrednik vr%i aktičke, a ne pravne radnje: on nastoji dastranke ostvare kontakt radi zaključenja ugovora, ali ne daje izjave volje u ime i za

račun svoga nalogodavca. To ovla%tenje nema ni u primanju ispunjenja ugovora koji je sklopljen njegovim djelovanjem +član F5C (//0. (a djelovanje u svojstvuzastupnika, posrednik mora imati posebnu pismenu punomoć. )o, tada on izlazi izokvira ovog posla i djeluje prema pravilima o punomoćstvu.

7.Gijena

Gijena je naknada posrednika za izvr%eni rad i za postignuti rezultat. * cijenu suuračunati redovni tro%kovi posrednika, tako da ih može posebno zaračunati samo kada je to izričito ugovoreno +član F (//0. Gijena se odnosi jedino na usluge koje ulaze

u predmet ugovora. Sporedne usluge, kao %to su davanje obavje%tenja o trži%tu,istraživanje trži%ta itd. posebno se naknađuju. "ravo na naknadu ima posrednik i kadto nije posebno ugovoreno.Gijena se određuje najprije tariom ili drugim op%tim aktom posrednika. /vo rje%enje je posljedica činjenice da, kao proesionalni vr%ilac usluga, posrednik najče%će radi na bazi op%tih uslova poslovanja. #rugi izvor prava za određivanje naknade je samugovor o posredovanju. /n će važiti kada op%ti uslovi, tj. tarie ne postoje, kao i ondakada se posebnim sporazumom oni mijenjaju. 1ada cijena nije ni u jednoj varijantiodređena ugovorom primjenjuje se običajna cijena < ona koja se redovno naplaćuje usjedi%tu posrednika u vrijeme zaključenja posla za ugovore sličnih osobina. 2zostane lii običaj, cijenu na zahtjev jedne od stranaka određuje sud 8prema posrednikovom

trudu i učinjenoj usluzi9 +član F (//0. )e bude li cijena isplaćena nakon sklapanja ugovora, nalogodavac može tražiti odsuda da je snizi, 8ako nađe da je pretjerano visoka s obzirom na posrednikov trud iučinjenu uslugu9 +član F. st. 7 (//0. /vo je jedan od slučajeva u (akonu oobligacionim odnosima, u kojima je izričito dozvoljeno sudu da jednostranointerveni%e u ugovor nastao sporazumom stranaka. Rje%enje utoliko vi%e začuđuje, %tonije predviđeno i kao mogućnost posrednika u slučajevima u kojima se može smatratida je provizija preniska u odnosu na zalaganje i rezultat posrednika.

222 < /&;@=(= STR;);1;

5./baveze posrednika

5.5.#ovođenje u vezu zainteresovanih strana

/snovna obaveza posrednika je da nastoji da nađe i da dovede u vezu snalogodavcem privrednu organizaciju koja bi s njegovim nalogodavcem stupila u pregovore radi sklapanja određenog ugovora. * tom cilju posrednik prikuplja



podatke, korespondira i vr%i različite poslove koji prethode sklapanju ugovora.1omitent u nalogu obično daje posredniku podatke o glavnim sastojcima ugovorakakav bi želio sklopiti."osrednik je obavezan da nastoji da nađe organizaciju koja će s njegovim komitentomsklopiti ugovor. 1ad je nađe, uputiće je na svoga nalogodavca radi zaključivanja

ugovora, a nalogodavca će o tome obavezno obavijestiti +član F5F0. "osrednik običnoi učestvuje u pregovorima. ?ože se posebno obavezati da učestvuje u pregovorima ida nastoji da dođe do ugovora +član F5F0. )o, ako i pored sveg nastojanja i potrebne brižljivosti ne uspije, ne odgovara za to. )ije posrednikova redovna obaveza da primi ispunjenje ugovora koji je sklopio zasvoga nalogodavca. #a bi mogao i to uraditi za nalogodavca, mora biti posebnoovla%ten. Tada djeluje kao punomoćnik +član F5C0.

5.."ostupanje po nalogu

"osrednik je dužan pridržavati se komitentovog naloga. Tražeći uslugu posrednika,komitent u nalogu može davati posredniku uputstva o tome kakav ugovor želi dasklopi, pod kojim uslovima, kao i kakvi bi trebalo da budu neki sastojci ugovora. )alozi mogu biti vi%e ili manje čvrsti, ili mogu biti samo instruktivni. 1omitent možedavati uputstva i naknadno. ;ko je prvobitni nalog nejasan, naknadnim uputstvom ćeotkloniti te nejasnoće. #esi li se ne%to novo uslijed čega se nalog ne bi mogao izvr%iti,ili bi se te%ko izvr%avao, nalogodavac daje naknadna uputstva. )alogodavac može opozvati nalog kad god želi. 2zuzeci od ovog principa sadržani suu članu F5-. (//. /n to ne može učiniti, ako se ove mogućnosti odrekao u ugovoru,kao ni onda kada bi opoziv bio protivan savjesnosti. /pozivom naloga prestaje iobaveza posrednika da dalje djeluje za komitenta.

5.7."ostupanje pažnjom dobrog privrednika I stručnjaka

"osrednik je dužan da postupa u poslu kao dobar stručnjak +član F5F0. 2z te obaveze proizlazi njegova dužnost da traži i da nađe najpovoljnijeg saugovarača. "o%to je posredovanje njegova privredna djelatnost, posrednik treba da raspolaže mno%tvom podataka o mogućim partnerima i o uslovima na trži%tu. )ije njegov zadatak dadovede u vezu komitenta s prvim subjektom kojim bi mogao sklopiti posao, nego sonim koji će najbolje moći zadovoljiti uslove naloga i ispuniti uputstva koja je daokomitent. 2 u pregovorima je dužan savjesno postupiti po uputstvima svog

nalogodavca."ostupanje posrednika uvećanom pažnjom dobrog stručnjaka vr%i se u interesunalogodavca. ;ko posrednik radi protivno interesima svoga komitenta, za drugustranku, gubi pravo i na naknadu i na tro%kove +član F- (//0. 2zuzetno, ako je predviđeno ugovorom, lica dovedena u vezu plaćaju proviziju po pola. Tada posrednik djeluje u interesu oba subjekta. 2dentično rje%enje vrijedi i onda kada je posrednik od dva lica dobio nalog za posredovanje u istom poslu.



5.."osrednički dnevnik

"osrednik je dužan da vodi knjigu o privrednim poslovima za koje je posredovao i okojima je sklopljen ugovor njegovim posredovanjem +član F5 (//0. To je posrednički ili me%etarski dnevnik. * taj dnevnik upisuje hronolo%kim redom stranke

i poslove u kojima je posredovao, te datum zaključenja ugovora. (akon određuje dase u dnevnik upisuju bitni sastojci i podaci o ugovoru koji je zaključen njegovim posredovanjem. * praksi je usvojeno da se u me%etarskom dnevniku vode naziviorganizacija koje su zaključile ugovor, bitni sastojci ugovora i neki drugi njegovivažniji sastojci, datum upisa u dnevnik i potpis radnika koji je to upisivao.

5.C."osrednički list

"osrednik je dužan da izda strankama zaključnicu o poslu koji su ugovorili+posrednički list, me%etarski list0, ili izvod iz posredničkog dnevnika sa podacima koji

su uvedeni u dnevnik +član F5 (//0. Ta posrednička zaključnica, odnosno posrednički list nije zaključnica stranaka o poslu, nije ni potvrda o zaključenomugovoru, jer je ne potpisuju stranke. /na je, u stvari, obavje%tenje o izvr%enom posredovanju. /va zaključnica, a i posrednički dnevnik mogu poslužiti pred sudomkao dokaz o sklopljenom poslu, odnosno o onome %to je upisano u njima. "osredničkilist potpisuje posrednik i podnosi ga na potpis strankama koje su zaključile posaonjegovim posredovanjem. Stranke nisu pravno obavezne da ga potpi%u, ali seodbijanje potpisivanja uzima kao neuredno poslovanje.

5.-.4uvanje poslovne tajne

"osrednik je dužan da čuva poslovnu tajnu. /n ne smije davati drugima obavje%tenjao poslovima za čije je sklapanje pregovarao, izuzev ako su mu stranke to dozvolile. /samom poslu za koji posreduje može davati obavje%tenja poslovnim partnerimaonoliko koliko je u tom slučaju ovla%ten. 4uvanje poslovne tajne je trajna obaveza./no se ne gasi ispunjenjem posrednikovih obaveza ili raskidom ugovora.

5.B./bavje%tavanje o stanju na trži%tu

;ko stranke zahtijevaju, posrednik je dužan davati obavje%tenja o stanju na trži%tu, o

potražnji ili ponudi robe i usluga, o cijenama itd., te o svim okolnostima koje su odznačaja za namjeravani posao. (ato %to u posrednikovu privrednu djelatnost spada i prikupljanje raznih obavje%tenja i podataka, on treba da poznaje prilike na trži%tu bolje od drugih privrednika. /baveza davanja obavje%tenja o okolnostima koje imajuznačaja za posao za koji posreduje, proizlazi iz naloga koji je dobio: obavje%tavanje jenužan sastavni dio njegovog rada na posredovanju."rivredna dru%tva, međutim, mogu tražiti obavje%tenja o konjunkturama, o stanju ponude i potražnje nekih roba i usluga, o cijenama i tariama, o trži%tu uop%te, kao i o



poslovnim partnerima, ne kao sastavni dio ugovora o posredovanju, nego kao osnovnii samostalni zahtjev. #avanje tih obavje%tenja spada, takođe, u privrednu djelatnost posredovanja i posrednici ih daju uz posebnu naknadu.

./baveza nalogodavca

.5."laćanje provizije

Gijena, provizija, se plaća prema uslovima ugovora. ;ko oni ne postoje, vrijededispozitivna pravila. "rvo među njima glasi da ova obaveza postoji i kada nije izričitougovorena +član F. st. 5 (//0. *koliko je obaveza plaćanja uslovljena, (// učlanu F7. i FC. sadrži dva rje%enja. "rvo, kada stranke sklope ugovor radi kojega je posredovano pod odložnim uslovom, obaveza plaćanja postoji tek kada se uslovispuni. #rugo, kod raskidnog uslova sadržanog u ugovoru između komitenta i trećeglica, posrednik ima odmah pravo na isplatu cijene svojih usluga. Treće, ispostavi li se

da je ugovor između stranaka nevažeći iz razloga za koje posrednik nije znao niti jemogao znati, on zadržava pravo na proviziju. )apokon, ukoliko se radnje posredovanja vr%e sukcesivno, posrednik ima pravo i na sukcesivnu naplatu svojih potraživanja +član -7 (//0.@rijeme u kome obaveza plaćanja dospijeva posebno je složeno. "ostoje tri različitami%ljenja o tome kada posrednik stiče pravo na proviziju. "o jednom mi%ljenju, posredniku pripada provizija čim je komitenta doveo u vezu s poslovnim partnerom,dakle, čim je na%ao drugu stranu s kojom bi njegov komitent mogao pregovarati izaključiti posao. "o drugom shvatanju, koje je prihvaćeno u nekim stranim zemljama, posrednik stiče pravo na proviziju tek kada druga strana iz ugovora, za čije jezaključivanje posredovao, izvr%i svoje obaveze iz ugovora.

"o trećem mi%ljenju, posredniku pripada provizija tek kada komitent sklopi ugovor strećim licem. /vdje se smatra da je posrednik dužan da dovede do ekonomskogeekta, a to je učinio kad stvori mogućnost za postizanje toga eekta sklapanjemugovora između njegovog komitenta i trećeg lica koje je na%ao. Realizacija ugovorase njega ne tiče, jer je to domen ugovornih strana.Sklapanje ugovora je, međutim, i njegova stvar, jer posrednik posreduje, tj. pomažeda se ugovor sklopi. "osredni%tvo se ne zavr%ava samim dovođenjem u vezu pregovarača, nego se posreduje, prenose obavje%tenja, obja%njava, i stručnim poznavanjem stanja na trži%tu utiče na pregovarače da sklope ugovor. @ećina pozitivnih prava stoje na ovom stanovi%tu. )a% (akon takođe. )alogodavac seobavezuje, po (akonu, da isplati posredniku određenu naknadu, ako taj ugovor bude

zaključen. "osrednik stiče pravo na naknadu u času zaključenja ugovora za koji je posredovao, ako drugačije nije ugovoreno +član F7 (//0.* odnosu na op%ta pravila o obavezi plaćanja cijene, postoje i neki posebno uređenislučajevi. Tako se može posebno ugovoriti da posredniku pripada naknada i ondakada njegovo djelovanje ne dovede do rezultata, tj. do zaključivanja ugovora izmeđukomitenta i trećeg lica +član -7 (//0. "osredovanje se tada ravna prema pravilima ougovoru o djelu. * ovoj situaciji naknadu plaća onaj ko je sa posrednikom sklopiougovor. *koliko posrednik dobije nalog od dva lica za zaključenje istog konkretnog



posla, obje stranke su dužne da plate proviziju, ali ne u cjelini, nego po pola. )aknadni sporazum između posrednika i komitenta da će pola provizije platiti trećinema ovo dejstvo. 1omitent tada jemči posredniku da će mu cijela provizija biti plaćena. )apokon, provizija za posebne usluge posebno se i plaća. /na pravno nijevezana za naknadu za izvr%eno posredovanje.

"osrednik nema pravo, a nalogodavac obavezu, na plaćanje provizije u tri slučaja.#va su već obrađena, pa ćemo ih ovdje samo navesti$ ugovor radi koga je posredovano nije zaključen: posrednik je na %tetu komitenta radio za drugu stranu."osebna situacija postoji onda kada komitent sa partnerom koga je posrednik na%aosklopi ne samo ugovor za koji je posredovano, nego i druge poslove. 2ako bi bilologično pretpostaviti da posredniku i za to pripada dio naknade, komitent ipak nemaobavezu da je isplati.

..)aknada tro%kova

1omitent je dužan naknaditi posredniku izuzetne tro%kove, ako ih je morao učinitiradi uspje%nog okončanja posredničke uloge. )ormalni, uobičajeni tro%kovi pokrivenisu provizijom. )a naknadu redovnih tro%kova učinjenih u izvr%enju naloga posrednik ima pravo samo ako je tako ugovorio. &ude li ugovorom priznato posredniku pravona naknadu tro%kova, oni mu pripadaju i kad, bez njegove krivice, nije do%lo dozaključenja ugovora između partnera koje je doveo u vezu..7. Trpljenje posrednikovih prava zaloge, pridržaja i prvenstva naplate/bezbjeđenju posrednikovih potraživanja prema komitentu služe njegova pravazaloge, pridržaja i prvenstvene naplate. /na služe ne samo naplati komitentovihobaveza nego i vr%enju zakonitog pritiska na komitenta da udovolji svojimobavezama plaćanja. "ravni režim ovih obaveza komitenta podvrgnut je op%tim

pravilima obligacionog prava.

2@ < /#!/@/R)/ST STR;);1;

5./dgovornost posrednika

;dministrativna i kazneno<pravna odgovornost posrednika određene su op%tim propisima. /ne se posebno konkretizuju za propuste u vođenju posredničke knjige.2movinsko<pravna odgovornost se, u principu, ravna prema op%tim pravilimaobligacionog prava. ; to znači da je odgovornost zasnovana na propu%tanju dužne

pažnje posrednika +subjektivna odgovornost0, dok se pravila o popravljanju %teteravnaju prema rje%enjima iz oblasti ugovorne odgovornosti. Supsidijarno važe i pravila o odgovornosti nalogoprimca +član BC- i BCB (//0. )eki posebni slučajeviimovinske odgovornosti, ipak, postoje. /ni su regulisani u članu F6. (//."osrednik, najprije odgovara za %tete koje je komitent pretrpio zato %to je doveden uvezu sa poslovno<nesposobnim licem, ukoliko je za to posrednik znao ili morao znati.2sključivanje ultra vires teorije iz na%eg prava znatno ublažava strogost ove odredbe. )adalje, odgovornost postoji kada posrednik poveže komitenta sa osobom 8za koju je



znao ili morao znati da neće moći izvr%iti obavezu iz ugovora9. 2 napokon, posrednik odgovara i za nepo%tovanje obaveze čuvanja poslovne tajne.

./dgovornost komitenta

1omitent odgovara za svoje obaveze prema op%tim pravilima o ugovornojodgovornosti i popravljanju %teta izazvanih neizvr%enjem, odnosno neurednimizvr%enjem ugovornih obaveza. Supsidijarno se primjenjuju i pravila o nalogu,odnosno o ugovoru o djelu. /dgovornost komitenta je subjektivna, u principu. )o,ukoliko se radi o neizvr%enju obaveze plaćanja provizije i tro%kova, odgovornost je,shodno op%tim pravilima, objektivna.

>iteratura


"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.55B<5.



F.predavanje

Trgovinsko zastupanje

TR!/@2)S1/ (;ST*")2HT@/2 < "/A;? 2 (;1>A*42@;)A= *!/@/R; / TR!/@2)S1/? (;ST*";)A*

5."ojam ugovora

* ekonomskom smislu posao trgovinskog zastupanja sastoji se u tome %tospecijalizovani subjekt, trgovinski zastupnik, trajno djelujući u interesu svoganalogodavca, komitenta, istražuje trži%te i nastoji obezbijediti poslovne partnere kojiće sa komitentom zaključivati ugovore. *koliko ima ovla%tenje komitenta, trgovinskizastupnik može i sam zaključivati ugovore u ime i za račun komitenta. Su%tinu

trgovinskog zastupstva, dakle, predstavlja trajno posredovanje za jednognalogodavca. Radnje zastupnika određuju se$ ugovorom, dispozitivnim propisima,op%tim uslovima poslovanja koje donose sami zastupnici ili njihove asocijacije, teuzansama i poslovnim običajima."ostoji veliki broj razlika između trgovinskog zastupanja i srodnih poslova pružanjausluga u prometu robe. Trgovinsko zastupstvo se od posredni%tva razlikuje u dva bitna momenta$ trajnosti djelovanja i mogućnosti da se punomoćstvo uključi u poslovni odnos kao njegov integralni dio. (a razliku od komisiona, trgovinskozastupstvo može postojati i bez davanja izjava volje za komitenta. )o, ukoliko su ione uključene u nalog zastupnika, onda ih zastupnik daje u ime i za račun komitenta.1omisionar izjave volje, međutim, uvijek čini u svoje ime, a za račun komitenta. 2sterazlike postoje i u odnosu na %pediciju.Trgovinsko zastupni%tvo kao samostalan posao ima svoje korijene uanglosaksonskom institutu 8agencQ9. /tuda se ovaj posao često naziva i 8agencijom9ili 8agenturom9. * kontinentalnim sistemima se dugo vremena ovaj posao obavljao u pravnom režimu naloga i punomoćstva. Sredinom pedesetih godina ovog vijeka ulazii u zakonodavstva velikih kontinentalnih sistema +)jemačka 5DC7, 3rancuska 5DCF0.* biv%oj S3RA trgovinsko zastupstvo je najprije bilo uređivano u propisima odomaćoj i vanjskoj trgovini. ?aterijalnopravnu regulativu ugovora o trgovinskomzastupanju donosi (akon o obligacionim odnosima 5DBF. godine.2storijsko nasljeđe određuje stanje izvora prava u &osni i 'ercegovini.@anjskotrgovinski režim trgovinskog zastupstva sadržan je u (akonu ovanjskotrgovinskom poslovanju i *redbi o zastupanju stranih lica u Republici &osni i'ercegovini. (akon o trgovini svrstava trgovinsko zastupanje u poslove trgovinskihusluga. #einicija u članu 5 ima komercijalni, a ne pravnikarakter$ 8*slugamazastupanja smatra se naročito obavljanje trgovinskih usluga u ime i za račun trgovca,kao i obavljanje servisne službe i drugih tehničkih usluga u vezi s održavanjem iopravkom proizvoda9. /vakvo rje%enje dozvoljava da se u daljim izlaganjimazadržimo samo na (akonu o obligacionim odnosima.



*govor o trgovinskom zastupanju deinisan je u članu BD6. (akona o obligacionimodnosima. "rema njemu, 8ugovorom o trgovinskom zastupanju obavezuje sezastupnik da se stalno stara da treća lica zaključuju ugovore sa njegovimnalogodavcem, i da u tom smislu posreduje između njih i nalogodavca, a ovaj seobavezuje da mu za svaki zaključeni ugovor isplati određenu naknadu +proviziju09.

)a ovaj ugovor se primjenjuju najprije odredbe članova BD6 < F5 (//. "o%totrgovinsko zastupanje spada u ugovore o nalogu i sadrži elemente punomoćstva, kaosupsidijarni izvori mogu se primijeniti i članovi BD < BB6, odnosno F < DF.1arakteristike ovog ugovora su$a0 trajno djelovanje za komitenta, b0 preduzimanje pravnih i aktičkih radnji,c0 djelovanje u tuđe ime i za tuđi račun, tj. u interesu komitenta,d0 ormalnost,e0 komutativnost,0 u principu se preuzima samo obaveza rada, ne i rezultata,g0 relativna samostalnost agenta u djelovanju: on nije službenik nalogodavca,

h0 postojanje posebnog odnosa povjerenja < iduciae, %to od ugovora čini posaointuitu personae.


(a razliku od ugovora o komisionu i posredovanju, ugovor o trgovinskom zastupanju je, po samome zakonu, ormalan. /n važi samo onda kada je 8sklopljen u pismenojormi9 +član BD5 (//0. (a način na koji će ova orma biti ostvarena, važe op%ta pravila obligacionog prava. Razlog za ovakvo rje%enje leži u činjenici da seugovorom o trgovinskom zastupanju stvara trajan poslovni i obligacioni odnos čije je

najvažnije elemente potrebno unaprijed i na siguran način utvrditi./kvirni karakter ugovora o trgovinskom zastupanju ne važi i za pojedinačne poslovekoji se na osnovu njega i u granicama, koje su unaprijed određene, zasnivaju. (bogtoga se pojedinačni poslovi između agenta i njegovog komitenta mogu sklapati bilo putem naloga, bilo konkludentnim radnjama. ;ko je pojedinačni nalog u skladu saugovorom o trgovinskom zastupanju, i %utnja agenta može se smatrati prihvatom.

22 < &2T)2 =>=?=)T2

5.>ičnost trgovinskog zastupnika

>ičnost trgovinskog zastupnika, kao nalogoprimca je bitan elemenat ugovora. "oredčlana BC7. (//, na ovakav stav upućuje karakter odnosa u koje stranke stupaju."oslovima trgovinskog zastupnika bave se, uglavnom, trgovinska zastupni%tva+trgovinske agencije, agenture0, dok se tim poslovima kao sporednom privrednomdjelatno%ću mogu baviti, kako posrednički biroi, tako i druge privredne organizacije.Trgovinska zastupni%tva se mogu baviti kao sporednom privrednom djelatno%ćutrgovinskim posredovanjem i davanjem obavje%tenja o stanju na trži%tu. "rema tome,



po kriteriju djelatnosti ne postoji bitna razlika između posredničkih preduzeća i posredničkih biroa i trgovinskih agencija. 2 jedni i drugi mogu se baviti istim poslovima.(astupni%tvo treba razlikovati od trgovinskog predstavni%tva, mada je sadržina poslovanja gotovo ista. Trgovinsko predstavni%tvo je organizaciona poslovna jedinica

preduzeća, dok se zastupničkim poslovima bave samostalne privredne organizacije,najče%će agencije. Razlika je i u tome %to zastupnik, ako drži robu zastupanog, čini tou režimu konsignacije, dok je roba koja se nalazi u predstavni%tvu roba preduzeća očijoj se organizacionoj jedinici radi.

."redmet ugovora

1arakteristična činidba kao bitan elemenat ugovora, je složena. "redmet ugovora sesastoji iz dvije osnovne komponente: iz trajnog nastojanja trgovinskog zastupnika da promovi%e interese svoga nalogodavca sa ciljem učestalog sklapanja ugovora, i iz

njegovog stalnog posredovanja za komitenta. "redmet ugovora su dakle, aktičke, ane pravne radnje. To znači da ugovor o trgovinskom zastupanju može postojati i bezdavanja izjava volje u ime i za račun nalogodavca. )eke aktičke radnje trgovinskizastupnik vr%i u svoje ime i za svoj račun. /ne ne moraju da dovedu do zaključivanjaugovora, niti do njegovog izvr%avanja. Stoga, trgovinski zastupnik preuzima obavezurada, a ne rezultata. "ravni režim obaveze na isplatu provizije, sadržan u (akonu oobligacionim odnosima, ne utiče na izloženo rje%enje./vla%tenje na zastupanje komitenta može, ali ne mora, biti predmet ugovora. 2ako je punomoćstvo u poslovnoj praksi uobičajeno, ono ulazi u predmet posla samo naosnovu posebnog i izričitog sporazuma stranaka. /no može biti dato kao posebno ilikao generalno ovla%tenje +član BD0. !eneralna punomoć se, najče%će, uključuje u

sam ugovor o trgovinskom zastupanju, dok se specijalna daje odvojeno. #o sadaizložena rje%enja odnose se na dvije situacije$ zaključivanja ugovora i primanjaispunjenja ugovora +član BD7 (//0.Tehnologija poslovanja zahtijevala je, međutim, da se i u samom (akonu predvideneke situacije u kojima je agent ovla%ten na vr%enje pravnih radnji, davanje izjavavolje koje obavezuju nalogodavca. 2 bez posebnog davanja ovla%tenja, trgovinskizastupnik mora prihvatiti izjave trećih lica sa kojima je komitent sklopio ugovor djelovanjem zastupnika, ukoliko se one tiču nedostataka predmeta ugovora ili drugihmomenata koji su relevantni za ostvarivanje ili očuvanje prava trećih lica premakomitentu +član BD (//0. 2 obrnuto, kada to zahtijevaju interesi nalogodavca,zastupnik je ovla%ten da i bez posebne punomoći daje izjave potrebne za očuvanje ili

osiguranje nalogodavčevih prava +član BDC i BD- (//0.



7.Gijena

Gijena poslova iz ugovora o trgovinskom zastupanju se sastoji iz naknade +provizije0 itro%kova. "ri tome je pravni režim tro%kova dvostruk.Gijena se, najprije, određuje ugovorom. * okvirnom i ormalnom ugovoru o

trgovinskom zastupanju mogu biti date pojedinačne cijene ili elementi za njihovoutvrđivanje. )ajče%će, to je određeni procenat od vrijednosti posla. /vi kriteriji sedeini%u bilo kao nepromjenjivi, bilo kao osnova koja se može korigovati shodnouslovima konkretnog naloga. *govorom može i taria agenta biti prihvaćena kaomjerodavan izvor za visinu cijene, proviziju. ;ko se provizija ne može utvrditi naosnovu ugovora ili taria, 8zastupnik ima pravo na uobičajenu naknadu9 +član F6-(//0. "oslovni običaj se određuje u sjedi%tu zastupnika, u vrijeme davanjakonkretnog naloga za izvr%enje posla. "osebna naknada pripada zastupniku za naplatukomitentovih potraživanja +član F6B (//0.1ao u ugovoru o komisionu i ovdje je moguća sudska intervencija u pogledu visine provizije. Sud će, na zahtjev nalogodavca, sniziti proviziju na pravičan iznos kada

utvrdi da je ona 8nerazmjerno velika prema učinjenoj usluzi9 +član F6- (//0. ;gentnema pravo na istu vrstu zahtjeva kada je provizija nesrazmjerno malena u odnosu naučinjenu uslugu.Redovni, iksni tro%kovi zastupnika uračunati su u proviziju. )jihovu posebnunaknadu može zastupnik zahtijevati samo kada je to izričito ugovorio. "osebnitro%kovi učinjeni na nalog ili u interesu nalogodavca odvojeno se namiruju u stvarnimiznosima +član F6F (//0.

222 < /&;@=(= 2 "R;@; STR;);1;

5./baveze agencije5.5.2znalaženje saugovarača

!lavna je obaveza agencije da se stara da se poslovanje njenog nalogodavca pro%iri,da istražuje i obrađuje trži%te i da %to vi%e zainteresuje potencijalne poslovne partnereza djelatnost svoga nalogodavca, kako bi s njim stupili u ugovorne odnose. * tomcilju agencija stalno posreduje između organizacija i svoga nalogodavca da dođe dozaključenja ugovora među njima./vla%ćenje, ni generalno ni posebno, za zaključenje ugovora u ime i za računnalogodavca ne uključuje ni pravo, ni obavezu zastupnika da zahtijeva od druge

strane ispunjenje ugovora, kao ni primanje ispunjenja. ;li ga nalogodavac možeovlastiti i na ove radnje +član BD7 (//0.

5..*čestvovanje u sklapanju poslova

3unkcija agencije se ne zavr%ava iznalaženjem eventualnog saugovaračanalogodavca. ;gent je dužan da po uputstvima nalogodavca učestvuje pri zaključenju



posla zastupajući interese nalogodavca i da nastoji da se sklopi povoljan ugovor. 1ad je ugovoreno i da sklapa ugovore, odnosno, kad ima generalno ovla%ćenje, onda jezastupnikova obaveza da ugovor sklopi za nalogodavca kao dobar stručnjak +član BDF(//0.

5.7.#avanje obavje%tenja

;gent je dužan davati nalogodavcu obavje%tenja o stanju na trži%tu, naročito osituaciji na trži%tu robe i usluga za čiji se plasman stara. "osebno je dužanobavje%tavati o prilikama i stanju koji su od značaja za konkretni posao, koji mu je povjeren +član BDB (//0.

5..@ođenje knjige ugovora

2 zastupnik je, kao i posrednik, dužan da vodi knjigu u koju, po redu sklapanja poslova, upisuje ugovore koje je zaključio u ime nalogodavca sa podacima o njihovojsadržini. 1ad ugovor zaključi, sastavlja o tome zaključnicu, koju potpisuje i podnosina potpis drugoj ugovornoj strani. "o jedan primjerak dobijaju nalogodavac i drugastrana, a jedan ostaje agenciji. "ravni značaj i knjige ugovora i zaključnice je u tome%to mogu poslužiti kao dokaz o sklopljenim ugovorima. (aključnica nije ni ugovor ni potvrda o zaključenom ugovoru. Stoga, na punovažnost ugovora nema uticaja njeno potpisivanje. 2 ako bi saugovarač odbio da potpi%e zaključnicu, ugovor važi.(astupnik takođe vodi i posrednički dnevnik za poslove u kojima samo posreduje.Tada izdaje i izvode iz dnevnika +posrednički list0.

5.C.Staranje o interesima nalogodavca

* svim poslovima koje preduzima za nalogodavca dužan je da nastoji da se ostvarirezultat %to je moguće povoljniji za nalogodavca, da posao obavlja brižljivo, sa pažnjom dobrog stručnjaka. 1ada mu je nalogodavac naredio kako će postupati,zastupnik je obavezan da se drži naloga i uputstava, ali uvijek vodeći računa ointeresima nalogodavca. ;ko smatra da su prilike na trži%tu takve da bi postupanje pouputstvima i%lo protiv nalogodavčevih interesa, dužan je da na to skrene pažnjunalogodavcu.* cilju za%tite interesa nalogodavca, agencija može zahtijevati preduzimanje

potrebnih mjera obezbjeđenja. /vo ovla%tenje je zasnovano na (akonu, pa se ne mora posebno ugovarati +član BD- (//0.



5.-."rimanje izjava od saugovarača

#ruga strana može izjave koje se tiču nedostataka predmeta ugovora, kao i drugeizjave u vezi s tim ugovorom, umjesto saugovaraču, činiti agenciji. Takve izjave, kojese tiču ugovora zaključenog posredstvom agencije ili ugovora koji je zaključila

agencija za nalogodavca, punovažne su. )jima je saugovarač sačuvao prava izugovora koja bi bila vezana za te izjave. ;gencija je obavezna da primi te izjave i da postupi kako je propisano ili ugovorom predviđeno.

5.B."oslovna tajna

Sve %to bude saznao u vezi s poslom koji mu je povjerio nalogodavac agent moračuvati kao poslovnu tajnu. ;gencija naročito odgovara ako ma kakve podatke dokojih je do%la radeći na povjerenom joj poslu otkrije trećem licu. Trgovinskizastupnik ne smije podatke koje je saznao u toku ugovora ni sam koristiti. /va

zabrana važi i poslije prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju. /na ima trajankarakter +član BDD (//0.

5.F.@raćanje stvari primljenih od komitenta

*govorom o trgovinskom zastupanju nastaje trajan i složen odnos između agenta inalogodavca. #a bi trgovinski zastupnik mogao uspje%no da promovi%e interese svog partnera, neophodno je da mu ovaj dostavi niz stvari potrebnih za navedenu svrhu. Tomogu biti uzorci, alati za servisiranje, tehnička uputstva, reklamni materijal,kancelarijska oprema i slično. "o prestanku ugovora, agent mora sve primljene stvari

vratiti u stanju u kome se one nalaze +član F66 (//0. Rok u kome to valja učiniti nije preciziran, pa ga treba utvrđivati prema prirodi stvari i okolnostima posla.

5.D."olaganje računa

/baveza polaganja računa zasnovana je na op%tim pravilima ugovora o nalogu +članBC (//0 i na prirodi posla. /na postoji kako za konkretan nalog, tako i za ugovor ucjelini. Razlikuje se samo vrijeme u kome se dužnost polaganja računa mora izvr%iti$ po zavr%etku konkretnog posla, periodično ili nakon prestanka ugovora u cjelini. *svakom slučaju, račun se mora položiti bez odugovlačenja. )alogodavac je gospodar

posla. (bog toga on može zahtijevati da mu trgovinski zastupnik podnese izvje%taj i položi račun i prije zavr%etka poslova po konkretnom nalogu, odnosno uvijek u tokutrajanja ugovora +član BCC0.



5.56.Trpljenje odbijanja posla

"o%to agencija radi za račun nalogodavca, jasno je da nalogodavac može pripremljeni posao sa trećim licem prihvatiti ili odbiti. )alogodavac je, međutim, dužan da osvojoj odluci bez odlaganja obavijesti trgovinskog zastupnika. /dbijanjem

prihvatanja pripremljenog posla od strane nalogodavca može trećim licima biti prouzrokovana %teta. /baveza njene naknade pada na nalogodavca. "retpostavka zato je da je agent djelovao dužnom pažnjom i da je treće lice bilo savjesno.

./baveze komitenta

.5."redaja materijala potrebnih agentu

=konomska su%tina zastupničkog posla, vidjeli smo, ponekad zahtijeva danalogodavac stavi agentu na raspolaganje određene stvari. ;ko je to slučaj, komitent,

već po zakonu, ima obavezu da zastupniku prenese posjed određenih predmeta +članF60. @rsta stvari, vrijeme i način predaje, te drugi modaliteti određuju se ili samimugovorom ili po prirodi stvari, odnosno prema logici poslovnog odnosa u koji strankestupaju.

../bavje%tavanje o relevantnim momentima

#užnost komitenta da o relevantnim momentima obavje%tava svoga agenta takođe proističe iz prirode njihovog odnosa i iz načela po%tenja i savjesnosti. (akon oobligacionim odnosima je u članu F67. posebno apostroirao dva slučaja$ odbijanje

prihvatanja pripremljenog posla i smanjenje obima poslovanja.#e%ava se da nalogodavac, iz raznih razloga, smanji proizvodnju robe za čiju se prodaju stara agencija, ili da se proizvedena roba mnogo traži pa je nema dovoljno za prodaju, ili da su kapaciteti za pružanje usluga prenapregnuto iskori%teni i da je,stoga, smanjena potreba za prodajom usluga i sl. Trebalo bi, stoga, da i agencijasmanji svoju preduzimljivost, jer nalogodavac neće moći da prihvati sve ponude zasklapanje ugovora, niti da ispuni ugovore koje agencija bude sklopila. )alogodavac je, u tom slučaju, dužan da blagovremeno obavijesti agenciju o potrebi da svede namanju mjeru svoje aktivnosti, da djeluje ispod nivoa koji je ona mogla osnovanoočekivati kad je sklapala ugovor o agenturi. ;ko to nalogodavac ne učini, odgovaraagenciji za pretrpljenu %tetu.

.7."laćanje cijene

"laćanje cijene je osnovna obaveza nalogodavca. *koliko nije ugovorom regulisano, primijeniće se dispozitivne odredbe člana F6C < F6F (//./baveza plaćanja postoji i onda kada nije izričito ugovorena. "rovizija, kao elemenatukupne cijene usluge, se plaća za$ ugovore sklopljene posredovanjem agenta, ugovore



koje je agent sklopio sa trećim licima +ukoliko je za to bio ovla%ten0, ugovore koje satrećim licem nađenim od agenta sklopi sam nalogodavac i ugovore koje bilo ko sklopisa bilo kojim trećim licem, ukoliko se radi o isključivoj agenciji. "ravo na posebnunaknadu od naplaćene svote ima agent koji ju je naplatio po ovla%tenju komitenta.@rijeme plaćanja posebno je regulisano. /baveza nalogodavca dospijeva 8kad ugovor

bude izvr%en9 +član F6C0. #akle, kao i kod posredovanja i ovdje je momenat sticanja prava nalogoprimca na naknadu pomjeren za jedan dalji korak u odnosu na izvr%enjenjegove osnovne obaveze$ dovođenje stranaka u vezu, odnosno zaključivanjeugovora. 2zloženo pojačavanje pozicije nalogodavca, ipak, trpi i neka zakonskaograničenja. )ajprije, agent ima pravo na proviziju iako ugovor nije izvr%en, 8ako jedo toga do%lo iz uzroka koji je na strani nalogodavca9 +član F6C (//0. 2 drugo, uslučaju neizvr%enja ugovora koji je sklopljen sa trećim licem, agent odgovara samoako je za to posebno jamčio +del credere zastupni%tvo0 +član F650. #akle, neizvr%enjeugovora od strane trećeg lica ne predstavlja ujedno i neizvr%enje ugovora otrgovinskom zastupanju od strane zastupnika.Tro%kovi koji nisu uračunati u proviziju posebno se plaćaju. /va obaveza izvr%ava se

shodno ugovoru ili prema op%tim pravilima o izmirenju novčanih dugova.

..Trpljenje agentovih prava zaloge, pridržaja i prvenstva naplate

Radi obezbjeđenja naplate svojih potraživanja koja su nastala u vezi s ugovorom ozastupanju, agencija ima pravo zaloge i pridržaja na svim nalogodavčevim stvarimakoje je u vezi s ugovorom primila od nalogodavca, kao i na onim stvarima koje je uvezi s tim ugovorom primila od nekog drugog. /no %to vrijedi za zalogu uop%te,vrijedi i za zalogu kod agencije. /na ima založno pravo na stvarima dok se nalazekod nje, ili kod nekog drugog ko ih drži za agenciju. 2ma založno pravo takođe i na

stvarima za koje ima u rukama dokument pomoću koga može raspolagati timstvarima +član F6D (//0.(a svoja dospjela potraživanja, koja su nastala u vezi s ugovorom, agencija ima pravozaloge i na novcu koji je naplatila za nalogodavca po njegovom ovla%tenju. 1ao iuvijek, pravo se može konstituisati na stvarima i na novcu samo ako se do njih dođelegalnim putem.

2@ < /#!/@/R)/ST STR;);1;

5./dgovornost trgovinskog zastupnika

/dgovornost trgovinskog zastupnika može, kao i kod ostalih vr%ilaca usluga naosnovu naloga, biti administrativna i kaznenopravna. 2movinska odgovornost se ravna prema op%tim pravilima. 2movinska odgovornost ugovornog je karaktera, subjektivnai podložena op%tim pravilima o popravljanju %tete za neizvr%enje nenovčanih obaveza.* (// postoje i dva posebno uređena slučaja."rvi se tiče otkrivanja poslovne tajne. Speciičnost postoji u pogledu trajanja obaveze,a ne s obzirom na pravila o odgovornosti i naknadi +član BDD (//0. #rugi je



8poseban slučaj odgovornosti9, tj. davanje posebnog pismenog jemstva komitentu daće treće lice ispuniti obaveze na osnovu ugovora koji bude sklopljen djelovanjemagenta +del credere trgovinsko zastupstvo0. Tada zastupnik odgovara solidarno satrećim licem. To znači da u slučaju neispunjenja ili neurednog ispunjenja ugovora odstrane trećeg, nalogodavac može da se obrati agentu odmah i da traži ispunjenje i

naknadu %tete ili, pod zakonskim uslovima, raskid ugovora. Samo se po sebi razumijeda agent tada nema pravo ni na proviziju.

./dgovornost nalogodavca

/dgovornost nalogodavca se ravna prema op%tim pravilima obligacionog prava. "ritome treba razlikovati slučajeve neizvr%enja novčanih od nenovčanih obaveza.

@ < "/S=&)= @RST= TR!/@2)S1/! (;ST*";)A;

5."odjela poslova

Trgovinsko zastupanje je pravna orma kroz koju se mogu zadovoljavati različitevrste poslovnih potreba. Ta činjenica dovodi do niza podjela od kojih nisu sve podjednako pravno interesantne./bim ovla%tenja je jedno od pravnih mjerila za podjelu ovih poslova. ;ko svogakomitenta mogu zastupati u svim njegovim aktivnostima, agenti se smatrajugeneralnim. *koliko je aktivnost ograničena na jednu ili vi%e određenih struka ilivrsta poslova, trgovinsko zastupstvo je specijalno. 2stovrsna podjela je moguća i prema obimu ovla%tenja na zastupanje.

"ravno su najinteresantnije podjele trgovinskog zastupstva po vezanosti iodgovornosti.

.)eisključiva i isključiva agencija )eisključiva agencija postoji onda kada bilo nalogodavac, bilo agent mogu na istom području za istu vrstu poslova imati vi%e poslovnih partnera. 2sključiva agencija postoji onda kada su oba ili jedan partner vezani samo za jednu osobu."reduzeću komitentu je stalo da ima %to veći promet robe i usluga. *pravo zbog toga(akon polazi od neisključive agencije kada je u pitanju nalogodavac. /n 8može imatina istom području za istu vrstu poslova vi%e zastupnika9 +član BD6. st. (//0.

Suprotno se može ugovoriti.1ada je u pitanju agent, važi zakonska pretpostavka isključive agencije. 8Aedanzastupnik ne može bez pristanka nalogodavca preuzeti obavezu da na istom područjui za istu vrstu poslova radi za drugog nalogodavca9 +član BD6. st. 7 (//0.



7.#el credere zastupstvo

(astupstvo sa jamstvom za ispunjenje obaveza trećeg lica ili del credere agencija postoji onda kada agent posebnim pismenim sporazumom preuzme obavezu jemčenja. * ovom slučaju, agent ima pravo i na veću proviziju +del credere provizija0.

"osebna naknada, koja se dodaje na redovni iznos provizije, služi, u stvari, kao premija za preuzeti rizik +ne0ispunjenja ugovora od strane trećeg lica."rije dono%enja (akona o obligacionim odnosima važio je i kod nas trgovački običajda se ugovaranje provizije dvostruko veće od uobičajene smatra ugovaranjem delcredere zastupstva. 2zričita odredba člana F65. st. 5 (// ukida ovo običajno pravilo.1od nas se, dakle, del credere zastupstvo mora posebno pismeno ugovoriti.

@2 < "R=ST;);1 *!/@/R;

5."restanak ugovora sklopljenih na određeno vrijeme

@rijeme trajanja ugovora može biti određeno izričito ili prećutno, po prirodi samog posla. * prvom slučaju ugovor prestaje kada istekne rok na koji je zaključen. *drugom je potrebno analizom sadržaja posla utvrditi da li je ugovor prestao ili nije.*govori sklopljeni na određeno vrijeme mogu se prećutno produžiti. To se čininastavljanjem ugovorenih radnji i nakon isteka roka njegovog važenja. * ovomslučaju se smatra da je novi ugovor sklopljen pod istim uslovima, ali na neodređenovrijeme. (a prestanak ovako produženog ugovora potreban je otkaz.

."restanak ugovora sklopljenih na neodređeno vrijeme

1ada je ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme, on može prestati sporazumomstranaka ili jednostranom izjavom, tj. otkazom bilo koje strane. *slovi pod kojima seotkaz može dati i način na koji to može biti učinjeno mogu se posebno ureditiugovorom. *koliko to nije slučaj, važiće dispozitivne odredbe (//. * njima su predviđene dvije osnovne situacije$ raskid ugovora sa otkaznim rokom i bez njega.*govor se može raskinuti krajem svakog kalendarskog tromjesečja, a ne kada to pojedina stranka želi. #užina otkaznog roka zavisi od vremena trajanja ugovornogodnosa. *koliko su stranke bile povezane ugovorom o trgovinskom zastupanju manjeod tri godine, otkaz se mora dati najmanje mjesec dana prije isteka kalendarskogtromjesečja. *koliko je odnos trajao vi%e od 7 godine, otkazni rok iznosi dva mjeseca.

2 ovdje se vrijeme računa unazad < od nastupanja tromjesečja sa čijim početkomugovor prestaje da postoji. /va rje%enja stranke mogu i izmijeniti svojimsporazumom, ali otkazni rok ne smije ni u kom slučaju biti kraći od mjesec dana +članF56 (//0.Svaka strana može raskinuti ugovor i onda kada za to ima ozbiljne razloge. *govor se, u tom slučaju, raskida bez otkaznog roka, ali je potrebno drugu stranu obavijestitio razlozima raskida. ;ko razlog raskida nije dovoljno ozbiljan, neće se uzeti da je toizjava o raskidu ugovora, nego će se smatrati izjavom o otkazivanju ugovora, pa je



potrebno da protekne redovni otkazni rok da bi ugovor prestao. Strana koja jeneosnovano dala otkaz, usljed koga je uslijedio raskid ugovora, obavezna je danaknadi %tetu drugoj strani. "ored toga, strana koja je primila neosnovani otkaz može,ukoliko želi, i sama raskinuti ugovor bez davanja otkaznog roka +član F55 (//0.

>iteraturaTriković, Simić, Trivun$

"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.5C<57C.



D.predavanje

1omision

1 / ? 2 S 2 / )2 < "/A;? 2 (;1>A*42@;)A= 1/?2S2/)/! "/S>;

5."ojam komisionog posla

1omision je takav privredni posao u kome se jedna strana obavezuje da će izvr%itineki privredni pravni posao u svoje ima a za račun druge strane, a druga će joj stranaza to platiti. 8*govorom o komisionu obavezuje se komisionar da za naknadu+proviziju0 obavi u svoje ime i za račun komitenta jedan ili vi%e poslova koje mu povjerava komitent9 +član BB5 (//0. Sličnu , mada užu, deiniciju sadrži i član 5C.

(akona o trgovini +Sl.n. 3&i', JDC0$ 8*govorom o komisionu smatra se naročito prodaja ili kupovina robe u svoje ime, a za račun komitenta9. "o svojoj pravnoj prirodi, ugovor o komisionu je ugovor o nalogu +član BB (//0. Stoga se na njega primjenjuju odredbe (// naloga +član BD < BB60, 8ako pravilima o komisionu nijedrugačije određeno9 +član BB (//0. "rema sistematizaciji (akona o trgovini,komision pripada trgovinskim uslugama +član 550.1omision su usvojila sva moderna prava. * savremenim sistemima ovaj posao imasličnu pravnu i ekonomsku izionomiju. "rava i dužnosti stranaka povodom ovoga posla su u kontinentalnim sistemima vi%e ili manje jednako regulisana. *anglosaksonskim porecima ovaj posao se pojavljuje u pravnom obliku prikriveneagencije +undisclosed agencQ0.Strane koje učestvuju u ugovoru o komisionu zovu se komitent i komisionar.1omitent je lice koje ovla%ćuje drugu stranu da za njegov račun izvr%i povjereni posao. 1omisionar je lice koje prima i izvr%ava komitentov nalog i s trećim licemzaključuje naređeni mu privredni posao u svoje ime, a za račun komitenta.1omisionim poslovima, pored privrednih subjekata kojima je to osnovna djelatnost,redovno se bave trgovinske organizacije. Sam posao koji komitent naređuje da budeobavljen, u stvari, privredni posao koji zaključuje komisionar s trećim licem, nazivase u poslovnom svijetu komisijom.(a komisione poslove karakteristično je %to ih komisionar obavlja u svoje ime. Tako,kod komisione prodaje komisionar prodaje stvar kao svoju: kad kupuje robu, kupuje je u vlastito ime, dakle, kao da je sebi kupuje, on plaća u svoje ime. * inkaso komisijise njemu vr%e uplate. 1omisionar obavlja povjereni mu posao kao svoj i radi uvlastito ime. "rema trećim licima s kojima sklapa povjereni mu posao, komisionar, iztog posla, stiče prava i obaveze. Treće lice kao stranka u komisiji zna samo za njega,on je ugovorna strana, njemu se izvr%ava obaveza i on odgovara za izvr%enje posla. (ato treće lice odnos između komisionara i komitenta je u principu irelevantan. (akomisione poslove je karakteristično i to %to ih komisionar obavlja za računkomitentov, %to rezultati komisije pripadaju komitentu.



2ako je komisija pravni posao komisionara sa trećim licem, jer on sklapa posao satrećim licem u svoje ime, sa poslovnog stanovi%ta to je posao komitenta: privrednirezultati posla su komitentovi, jer komisionar sklapa posao za njegov račun."rema dosad izloženome, komisioni posao se sastoji u ovome$ komitent zaključujeugovor sa komisionarom. Tim ugovorom mu daje nalog, povjerava komisionaru da za

njega obavi neki privredni posao, npr. prodaju ili kupovinu, odnosno neki drugi posaou zemljama gdje je to pravno moguće. 1omisionar izvr%ava taj nalog < obavlja povjereni mu posao i polaže o tome račun komitentu kao svome nalogodavcu, akomitent mu za tu uslugu isplaćuje proviziju. #akle, u ovom privrednom poslu postoje tri subjekta i dva ugovora. Aedan je ugovor između komitenta i komisionara, idrugi je ugovor između komisionara i trećeg lica, koji se sklapa u cilju izvr%enja prvog ugovora +naloga komitentovog0. Rezultati drugog ugovora pripadajukomitentu. "ostojanje tri subjekta znači mogućnost uspostavljanja tri grupe odnosa. )eposredan odnos između komitenta i trećeg lica nastaće onda kada komisionar nazahtjev komitenta +član BBD0 ili samostalno otkrije komitentu ličnost trećeg i prenesena prava koja prema trećem ima +član BFB0.

1ad se radi o međusobnim odnosima stranaka koje učestvuju u jednom komisionom poslu < komitent, komisionar, treće lice, onda je interesantno i od praktičnog značaja i pitanje svojine nad stvari koja je predmet komisione prodaje ili kupovine. 1odkomisione prodaje komitent ostaje vlasnik stvari sve do njene isporuke trećem licu.1od komisione kupovine pitanje je sporno$ po jednima, svojinu na kupljenoj stvarističe komisionar, jer on u poslu s trećim licem nastupa u svoje ime. 2zmeđu komitentai komisionara postoji u pogledu te stvari samo obligacioni odnos, u kome jekomisionar dužan da prenese svojinu na komitenta i da mu preda stvar. "o drugima,svojina odmah po prijemu isporuke prelazi na komitenta. * slučaju stečajakomisionara, po prvom shvatanju, stvar ulazi u stečajnu masu, po%to je u svojinikomisionarevoj. 1omitent bi ulazio u konkurenciju s ostalim povjeriocima. "odrugom gledi%tu komitent polaže izlučno pravo na stvar. (akon o obligacionimodnosima je prihvatio drugo gledi%te."ravo svojine na stvari koja je data u komision ostaje komitentovo, kao %to komitent ističe to pravo čim komisionar nabavi stvar za njega. Stoga, povjerioci komisionara nemogu, radi naplate svojih potraživanja, preduzimati mjere izvr%enja na pravima istvarima koje je komisionar stekao izvr%avajući nalog komitenta. Takve mjere nemogu preduzimati uop%te, pa ni u slučaju komisionarevog stečaja. )aime, jestekomisionar radio u svoje ime, ali nije radio za svoj račun, nego za račun komitenta, ato znači da su te stvari i prava komitentova. Stoga, u slučaju stečaja komisionara,komitent ima izlučno pravo iz stečajne mase stvari, kako onih koje je predaokomisionaru radi prodaje za njegov račun tako i onih koje je komisionar nabavio zanjega. 2z istih razloga komitent može zahtijevati od trećeg lica, kome je komisionar predao stvar, da cijenu plati njemu, a ne u stečajnu masu +član BFD (//0. )adalje, povjerioci komisionarevi ne mogu radi naplate svojih potraživanja preduzimati mjereizvr%enja na pravima i stvarima njegovihkomitenata. 2zuzetno, oni to mogu činiti akose potraživanje odnosi na posao sklopljen povodom tih stvari i prava. #akle, samoako su potraživanja nastala u vezi sa sticanjem tih prava i stvari +čl. BFF (//0.



(a praksu je značajno i pitanje ko je prodavacK Aer, prodavac odgovara ako na prodatoj stvari postoji neko pravo trećeg lica, uslijed koga se isključuje, ili ograničavaili umanjuje kupčevo pravo +pravni nedostatak0. )a%e pravo nema direktne odredbekoja bi ovaj slučaj rje%avala. Aasno je da odgovornost za pravne nedostatke treba daleži na komitentu, jer se komisionar ne upu%ta u ispitivanje svojine stvari koja mu se

predaje na prodaju. Stoga će komisionar, kada mu se kupac obrati tražeći njegovuza%titu protiv zahtjeva trećeg lica koje polaže pravo na stvar, pozvati komitenta daodnos ra%čisti i stvar oslobodi od prava ili ma kakvog zahtjeva trećeg lica, odnosnonaknadi %tetu.1od komisione prodaje sporno je pitanje odgovornosti za evikciju, ako je komisionar primio na prodaju stvar od nekoga ko nije njen sopstvenik i prodao je. 1ad se pojavisopstvenik stvari i po svom pravu svojine zahtijeva od kupca da mu stvar preda, hoćeli tom kupcu odgovarati komisionar od koga je stvar kupljena, ili komitent koji se pred komisionarom pojavio kao njen sopstvenikK (a pravne mane, znači za svojinustvari, odgovarao bi komitent. 1omisionar prodaje njegovu stvar, iako je prodaje usvoje ime. )asuprot takvom shvatanju stoji činjenica da se odnos komitenta i

komisionara ne tiče trećeg lica koje kupuje stvar od komisionara i s njim stupa u pravni odnos. "rema tome trećem licu bi za pravne mane odgovarao komisionar.Treba usvojiti prvo shvatanje. /no odražava aktičko stanje, vi%e odgovara zahtjevu pravičnosti i bolje je uklopljeno u rje%enje (// o odnosima povodom stečajakomisionara.*govor o komisionu može se sklopiti i na određeno vrijeme, odnosno nalogkomitentov može glasiti na određeni rok +8prodajte ili kupite robu do 5. decembrat.g.9: 8u roku od tri mjeseca od danas9 i sl.0. 1omisionar, takođe, može ugovoriti rok u svoju korist tako da komitent ne može povući stvar, ili ne može povući nalog zakupovinu, tj. ne može jednostrano raskinuti ugovor do određenog roka, po%to je, posvojoj prirodi, ovaj ugovor iducijaran. "osao se zasniva na povjerenju poslovnih partnera. 1omitent ima uvijek pravo da traži povraćaj stvari datih u komisionu prodaju < dok jo% nisu prodate, odnosno može tražiti povraćaj iznosa koji je dao zakupovinu < dok stvar nije kupljena. Stoji njegova obaveza da u tom slučajukomisionaru naknadi tro%kove.


*govor o komisionu je, po pravilu, konsenzualan i neormalan, pa za njegovozaključivanje važe sve op%te norme o ovakvim ugovorima. *govorni odnos može sezasnovati ponudom i prihvatom, nalogom i konkludentnim radnjama. ?eđu

privrednim organizacijama kojima komisioni posao ne spada u privrednu djelatnostnalog za komisiju se rjeđe upotrebljava. "osao se tada, obično sklapa individualnom ponudom i njenim prihvatom. )alogom se posao zaključuje sa komisionarom kome jetaj posao proesija, a ne i sa onim pravnim subjektom koji se komisionim poslom bavikao sporednom djelatno%ću. (a nalog se, u na%em pravu, ne traži određena orma. )alog se može dati$ pismeno, usmeno, telegramom, teleonom, na sve načine na kojese može sklapati neormalan ugovor. )alog se smatra prihvaćenim ako ga komisionar ne odbije 8odmah9 +član 7, st. 7 (//0, odnosno 8bez odgađanja9 +član BC6 (//0.



)avedeni izrazi predstavljaju pravne standarde, pa se njihovo značenje utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja. ;ko komisionar nalog ne odbije bezodlaganja, odgovara za %tetu koju potencijalni komitent trpi zbog ovog zadocnjenja+član BC6 (//0.* teoriji ne postoji jedinstveno shvatanje o tome da li je za zaključenje ugovora o

komisionoj prodaji potrebno da se preda stvar koju treba da proda komisionar. "o jednima je potrebna predaja stvari komisionaru, pa bi ovo bio realan ugovor. #rugo jemi%ljenje da je ugovor o komisionu uop%te, pa i ugovor o komisionoj prodajikonsenzualan. "redaja stvari koju treba prodati nije uslov za ugovor, nego obaveza izugovora. /vo je načelno stanovi%te i (akona o obligacionim odnosima. )o, pravnu prirodu radnji predaje i prijema treba cijeniti prema uslovima u kojima se vr%i. ;koizričita ponuda i prihvat nisu dati, ili ako im nalog ne prethodi, onda predaja i prijemstvari, odnosno novca dobijaju svojstva konkludentnih činidbi kojima se sklapaugovor o prodajnom, odnosno kupovnom komisionu.

22 < &2T)2 =>=?=)T2

5.>ičnost komisionara

2z načela samostalnosti proizlazi da poslovni subjekt, sam i slobodno, odlučuje da liće se baviti vr%enjem jedne ili vi%e usluga, u kom obimu, pod kojim će uslovima pružati svoje usluge i u kom će organizacijskom obliku poslovati. 2zloženo op%terje%enje važi i za komisionu djelatnost. /bavljanje privrednih poslova u svoje ime, aza tuđi račun, mora biti uneseno u sudski registar.2z izlaganja o pojmu posla vidljivo je da komitent prenosi na komisionara vi%e pravnih nego ekonomskih ovla%tenja. #avanje komisionaru i ovla%tenja da robu proda

kao svoju < u svoje ime, odnosno da tuđim novcem nabavi robu kao kupac, pokazujeda komitent ima posebno povjerenje u komisionara. To ugovorom o komisionu dajeosobine iducijarnog pravnog posla, a ličnosti komisionara svojstvo bitnog elementaugovora. *govor o komisionu je, dakle, posao intuitu personae. (ato komisionar mora nalog izvr%iti lično +član BC7 (//0.1omisionar igra ulogu ekonomskog posrednika u prometu robe. ?eđutim, on nije posrednik u pravno<tehničkom smislu. )e posreduje između stranaka da bi ih doveo uvezu da sklope posao, nego on sam zaključuje ugovor sa komitentom i drugi ugovor sa trećim licem, da bi izvr%io prvi ugovor sklopljen sa komitentom. 1omisionar neigra ulogu zastupnika. Sa trećim licem se pravno angažuje, kako je već rečeno, samokomisionar. "o%to on posao obavlja za račun komitenta, sav eekat koji se u

ekonomskom pogledu postigne tim poslom pripada komitentu. "ravna veza po tom poslu postoji samo između komisionara i trećeg lica i stoga se obaveze i pravazasnivaju samo između komisionara i trećih lica, a ne između komitenta i tih trećihlica. 1od zastupstva je obratno$ sva prava i obaveze iz posla koji zaključi zastupnik za zastupanog tiču se zastupanog nalogodavca i trećeg lica.



."redmet

"redmet ugovora je pravni posao koji jedna stranka +komitent0 povjerava drugoj+komisionaru0 da ga obavi za njen račun. "rivredni posao koji komisionar preuzimada zavr%i za račun komitenta može biti različit$ najče%će, to je prodaja neke

komitentove stvari, pa kupovina za račun komitenta, a može biti i plaćanje za računkomitenta, %pedicija, transport itd. "redmet komisiona može biti i izdavanje mjenice."redmet ugovora može se sastojati od jednog ili vi%e, bilo istorodnih, biloraznorodnih poslova. "oslovi mogu biti ograničeni rokom ili, pak, mogu biti trajni.&ez obzira na obilježja predmeta, komisionar mora naložene poslove da 8obavi9 +članBB50. /n, dakle, ugovorom preuzima na sebe obavezu rezultata.

7.Gijena

Treći bitni element ovoga ugovora je cijena. 1omisionar obavlja povjereni mu posao

uz naknadu koja se kod ovog posla naziva provizijom. "o%to je ovo privredni posao,komisionaru pripada provizija i kad je posebno ne ugovori +član BB5 (//0. To je iinače karakteristično za ugovore poslovnog prava.2znos provizije se obično ugovara, bilo procentualno prema vrijednosti posla, ili pau%alno, u jednom iznosu. ;ko iznos provizije nije ugovoren, u većini zemalja, plaćase prema običaju koji važi za tu granu u mjestu u kome je komisionarevo sjedi%te.(// je prihvatio drugačije rje%enje za ovaj slučaj. "o (akonu, ako iznos naknade nijeodređen ugovorom ili tariom, komisionaru pripada naknada prema obavljenom poslui poslovnom rezultatu +član BF70. 1ada je naknada komisionara pretjerano velika,kada nije srazmjerna obavljenom poslu i rezultatu, komitent može zahtijevati da sudsnizi naknadu na pravičan iznos. 1omisionar nema ovo pravo ako je ugovorena

naknada nesrazmjerno niska u odnosu na trud koji on mora da uloži pri izvr%avanjuugovora.

222 < /&;@=(= STR;);1;

5./baveze komisionara

5.5."ostupanje po nalogu

/snovna komisionareva obaveza je da zaključi posao s trećim licem u svoje ime, a za

račun komitenta, svoga nalogodavca: da postupi po nalogu. "od 8nalogom9 u ovomkontekstu podrazumijevamo sadržaj odnosa u koji stranke stupaju ugovorom. "o%to jeovaj odnos bitno određen karakterističnom obavezom komisionara, 8nalog9 označavai način na koji komisionar treba da u svoje ime, a za račun komitenta dM pravnorelevantnu izjavu volje. (avisno od okolnosti u kojima se pojavljuje, termin 8nalog9može imati i druga značenja. To su$ ponuda, prihvat i dokument koji se tičekomisionog posla.



)alog može biti op%tiji$ %iri, kada komitent ostavlja komisionaru veću slobodu izborai kretanja u pogledu ostvarivanja povjerenog mu posla +akultativni nalog0. /n, dalje,može biti i potpuno određen, kada komitent ne dozvoljava mogućnost slobodnogizbora i djelovanja komisionaru, kad komisionar valja da postupa onako kako glasinalog. Tada se mora pridržavati komitentovih uputstava i naređenja i nema

elastičnosti u ostvarenju povjerenog mu posla +imperativni, naređujući nalog0. )apokon, nalog može biti ne%to uop%teniji, može komitent dati uputstva kako ćekomisionar postupati, ali data uputstva nisu čvrsta i dozvoljavaju komisionaru da odnjih unekoliko odstupi, ako smatra da je to u interesu komitenta +demonstrativni iliindikativni nalog0. "onekad se iz sadržine naloga ne može sigurno i tačno zaključiti okakvoj se vrsti naloga radi, jer komitent nije precizan u izražavanju. "ravilo je da se uslučaju sumnje uzima da se radi o demonstrativnom nalogu, jer, kako se vidi, on predstavlja srednje rje%enje.1omitent može narediti da se stvar, odnosno usluga, proda ili kupi po tačno određenojcijeni, ili može dati gornju i donju granicu cijene, najnižu i najvi%u, ili samo najnižuili samo najvi%u cijenu. Takvi nalozi nazivaju se limitnim, limitiranim, limitativnim.

;ko komitent nije odredio nikakvu cijenu, smatra se da je prepustio komisionaru da proda, odnosno kupi robu po cijeni koju on nađe za shodno. )eki nazivaju iimperativni nalog limitiranim, jer komitent je ograničio komisionara, nije mu daoslobodu ne samo u pogledu cijene nego i u pogledu ostalih uslova. Razlikovanje u pogledu %irine ovla%ćenja koje komitent daje nalogom komisionaru ima značaj zaodgovornost komisionara.1od komisiona sa imperativnim nalogom, kao i kod limitativnih naloga, komitentmože ne priznati, odbiti posao, ako se komisionar nije držao naloga. "ored toga,komitent je ovla%ten na naknadu %tete. *slov za vr%enje ovih prava jesteobavje%tavanje o odbijanju prihvatanja sklopljenog posla, koje komitent mora dati8odmah9 +član BB70. 2pak, kod limitativnih naloga komisionar može ponuditi danaknadi razliku između limitirane i postignute cijene, a komitent je tada dužan prihvatiti rezultat posla +član BB70. )eka prava dozvoljavaju komisionaru dadokazuje, u slučaju kad proda robu po nižoj cijeni od limitirane, da robu nije mogao prodati po određenoj cijeni i da je cijena kakvu je postigao, ipak, u interesukomitenta. ;ko to dokaže, komitent je dužan prihvatiti rezultat posla.1od demonstrativnog naloga, komisionar može odstupati od datog mu naloga kadasmatra da je to u interesu komitenta. 4ak se smatra da je to njegova dužnost, jer mora%tititi interese komitenta. ;ko za to ima vremena, i kod limitiranog i koddemonstrativnog naloga, komisionar treba, najprije, da obavijesti komitenta o namjerii potrebi da odstupi od primljenih uputstava. Smisao akultativnog naloga je upravo utome da komisionar uradi kako smatra da je najbolje u interesu komitenta: tu stvarno inema uputstava i komisionar se nema čega pridržavati, osim onoga %to je kaonajvažnije sadržano u nalogu.1omisionar mora nalog, bez obzira na vrstu, izvr%iti lično, sam. "ovjeriti ispunjenjenaloga drugome, potkomisionaru, može ukoliko je to ugovoreno, kada komitentnaknadno da dozvolu, 8te ako je na to primoran okolnostima9 +član BC70. Smatraće seda je komisionar prisiljen da uzme potkomisionara bez odobrenja komitenta, ondakada ne može na drugi način da sačuva interese svoga nalogodavca. &ez obzira naokolnosti, odgovara za izbor zamjenika i uputstva koja mu je dao. (a rad



potkomisionara ne odgovara. "rilikom izvr%avanja naloga, komisionar mora djelovati po%teno i savjesno, pažnjom dobrog privrednika i uz stalno uvažavanje interesa svogakomitenta.

5../bavje%tavanje o poslu

1omisionar je obavezan da u toku posla obavje%tava komitenta na njegov zahtjev.;ko je potrebno, komisionar je dužan da obavje%tava komitenta o relevantnimmomentima posla i kad to komitent ne traži. )aročito kad se situacija na trži%tumijenja i kad je vjerovatno da bi uslijed drukčijih okolnosti i uslova komitent mogaoizmijeniti nalog. 1omisionar je dužan da ga obavijesti o takvoj situaciji. /vo je posebno važno kod trajnijeg poslovnog odnosa s obzirom da se cijene i drugi uslovimijenjaju."o na%em pravu, komisionar je dužan da daje podatke o tome s kim je zaključio posaoza račun komitenta +član BBD0. Teorijsko opravdanje na%lo se u činjenici da

komisionar kao nalogoprimac radi za račun komitenta. "raktično posmatrano, razloziza ovakav stav leže u poslovanju dokumentima iz kojih komitent prije ili kasnijemože utvrditi ličnost trećeg. )eka prava ne zauzimaju navedeno stanovi%te i nesmatraju obavezom komisionara da saop%tava komitentu s kim je sklopio posao.Razlog je u tome %to je komisionarova odgovornost vezana za izvr%enje posla povjerenog u nalogu +obaveza rezultata0, a s kim će stupiti u poslovnu vezu ne tiče sekomitenta. Takav stav je prihvaćen ne iz pravnih, nego iz poslovnih razloga.1omisionar, naime, djeluje proesionalno. /n stvara svoje poslovne veze, a upravomu %irina i rasprostranjenost tih veza omogućuju da zaključuje veći broj poslova, %toznači i veću proviziju i veći dobitak.;ko bi bio dužan da komitentu daje obavje%tenja o trećem licu s kojim je zaključio

posao, mogao bi biti komisionarov interes okrnjen. *buduće, povodom novih poslova, njegov dotada%nji komitent bi mogao sam stupiti u poslovni odnos sa poznatim trećim licem. Stoga, podaci o trećem licu u ovom konceptu imaju karakter poslovne tajne komisionara.;ko bi stvar koja mu je povjerena na prodaju mogla izgubiti od svoje vrijednosti, bilozbog svojih svojstava, bilo zbog uticaja spoljnih činilaca, ili ma iz kojih drugihuzroka, komisionar je dužan obavijestiti komitenta o tim promjenama na stvari itražiti uputstva. )e dobije li na vrijeme uputstva %ta će činiti sa stvari, a postojiopasnost da ona bude znatnije o%tećena, dužan je stvar prodati kao dobar privrednik na najpogodniji način +član BBF0. /baveza obavje%tavanja postoji i onda kadakomisionar prilikom preuzimanja robe koju mu je uputio komitent, utvrdi da je ona

o%tećena. Sadržaj ove dužnosti su dva podatka$ datum prispijeća i opis vidljivognedostatka ili manjka. 1omisionar odgovara za %tetu koja nastane neizvr%enjem ilineurednim izvr%enjem ove dužnosti +član BBB0.



5.7.(a%tita komitentovih interesa

"ored dužnosti obavje%tavanja o nedostacima, komisionar je obavezan na drugi način%tititi interese komitenta. 1ao privrednik, čiji je odnos prema komitentu zasnovan na povjerenju, a kome je zanimanje sklapanje poslova za račun svojih komitenata,

komisionar je dužan u svakom pogledu i u svakoj prilici čuvati interese svoganalogodavca. * praksi, ova obaveza ima vi%estruke pravne oblike. Tako je komisionar dužan preduzimati sve mjere radi očuvanja komitentovih prava prema %pediteru,vozaru i skladi%taru, i uop%te prema odgovornom licu. #užan je da utvrđuje kvalitet,količinu i stanje pakovanja. ?ora da preduzima mjere ako se pokažu mane na stvari,osigura dokaze o stanju stvari, uloži prigovore i slično.

5..4uvanje stvari

1omisionar je obavezan da brižljivo, pažnjom dobrog privrednika čuva stvar +član

BB-0. Stvar koja se nalazi kod njega, bilo %to mu je povjerena na prodaju, bilo %to je tustvar kupio za komitenta, komisionar je dužan čuvati i preduzimati sve mjere radinjene za%tite. Tu se podrazumijeva i obaveza da stvar osigura, ako je osiguravanjeobavezno, ako je tako naredio komitent, ako je takav običaj za tu vrstu stvari, ili ako je to uobičajeno u poslovnim odnosima komisionara sa komitentima.2z obaveze čuvanja povjerene stvari proističu odgovornosti komisionara za %tetu koja bi nastala na toj stvari. /dgovornosti se oslobađa samo ako dokaže da se ta %teta nijemogla otkloniti i pored njegove naročite pažnje. (nači, za ocjenu komisionareveodgovornosti uzima se u obzir posebna pažnja. ?eđutim, ako stvar nije osigurao, a bio je na to obavezan nalogom ili zakonom, odgovara i za slučajnu propast i slučajnoo%tećenje stvari +član BB-0.

5.C."redaja rezultata posla

1omisionar je obavezan da 8bez nepotrebnog odgađanja9 preda rezultat posla i položiračun o svome djelovanju +član BF60. 2spunjenjem ove obaveze upravo se postiže cilj posla. "osao je sklopljen za račun komitenta i ono %to je postignuto, ekonomskirezultat posla, pripada komitentu, pa mu je to komisionar dužan predati. Hta će to biti< zavisi od prirode posla i ugovora. Tako će komisionar predati komitentu iznos koji je primio na ime cijene za prodatu stvar, ako se radilo o komisionoj prodaji: prenijetina njega potraživanja prema trećem licu, ako je, npr., stvar prodata na kredit: predati

mu stvar koju je nabavio zajedno sa dokumentima uz stvar, itd.2nteresantno je pitanje kome pripada vi%ak rezultata posla ako komisionar u izvr%enjunaloga uspije da zavr%i posao uz povoljnije uslove, sa povoljnijim rezultatom nego %to je glasila dispozicija +npr.$ proda stvar skuplje, kupi je jetinije, proda je uz nekedruge povoljnije uslove i sl.0. 1ako se posao izvr%ava za račun komitenta, sve koristiiz posla pripadaju komitentu. Stoga je komisionar dužan predati i vi%ak iznad cijeneili stvari, ili bolju stvar, itd. )ikakve neposredne koristi iz posla ne može imatikomisionar. )jegova je korist u proviziji +član BB70.



2sto je tako interesantno i pitanje da li komisionar može prodati povjerenu mu robu nakredit, odnosno da li može davati avans trećem licu za stvar koju kupuje za računkomitenta, ako o tome nema dispozicije u nalogu. "ravilo je da ne može i da teradnje, preduzima na svoj rizik. 1omitentu mora predati čist posao, zavr%en onakokako glasi nalog. 1omisionar je dužan da isplati komitentu cio iznos prodajne cijene,

bez obzira %to je on dao stvar na kredit ili na otplatu u ratama. Aasno je da komitentmože naknadno odobriti postupak komisionaru. ?eđutim, za one vrste poslova,odnosno za prodaju i kupovinu onih stvari za koje je takav način rada uobičajen,smatra se da komisionar može davati avans i prodati ih na kredit, ako nema naloga datako ne uradi."ored predaje rezultata posla, komisionar je dužan da, po%to zavr%i posao, položiračun komitentu, da mu obezbijedi podatke potrebne za ocjenu rezultata posla i da preda dokumenta, vrati ostatak neprodatih stvari kod komisione prodaje, a neutro%eninovac kod komisione kupovine.

5.-.4uvanje poslovne tajne

1omisionar nije ovla%ten da trećim licima daje obavje%tenja i podatke o poslovimakoje je zaključio sa svojim komitentima, kao ni o činjenicama, okolnostima, uslovimai odnosima koje je saznao u izvr%enju tih poslova. Sve to treba uzeti kao poslovnutajnu./baveza čuvanja poslovne tajne je trajna. /na postoji ne samo za vrijeme izvr%enjaugovora nego i po njegovom ispunjenju.

./baveze komitenta

.5.#avanje sredstava za izvr%enje naloga i avansa

1omitent je dužan da komisionaru da sredstva za izvr%enje naloga. "rema prirodi posla, komitent će biti dužan da komisionaru da robu ili stvari, ako se radi okomisionoj prodaji ili transportu, ili će mu dati novac radi neke isplate. )asuprot ovojdužnosti komitenta stoji nasuprot obaveza komisionara da primljena sredstvaupotrijebi samo u svrhu za koju su mu data.1ad se radi o davanju novca za obavljanje posla, (akon ne predviđa da je komitentdužan predujmiti komisionaru potrebna sredstva za obavljanje povjerenog mu posla.#avanje avansa komisionaru mora se izričito ugovoriti +član BFC0.

.."laćanje naknade +provizije0

1omitent je dužan isplatiti komisionaru naknadu, odnosno proviziju prema ugovoruili odluci suda. /baveza plaćanja postoji i kada nije izričito ugovorena."rovizija pripada komisionaru tek kad obavi posao: kad izvr%i komitentov nalog i postigne rezultat, koji je od njega komitent tražio ugovorom. 1ada će se posao



smatrati zavr%enim zavisi od toga kako glasi konkretan komitentov nalog. &itno je da je do%lo do ugovorenog rezultata, jer ovdje se rad nagrađuje tek kada je doveo douspjeha. 2zuzetno, komisionar ima pravo da zahtijeva punu proviziju i onda kada je uizvr%enju posla bio 8spriječen nekim uzrokom za koji odgovara komitent9 +član BF0.1ad se posao ne izvr%i zbog uzroka za koje ne odgovaraju ni komisionar ni komitent,

komisionar, ipak, ima pravo na odgovarajuću naknadu. 8/dgovarajuća naknada9 ne predstavlja proviziju od posla, nego naknada za trud. )jena visina se određuje premaokolnostima konkretnog slučaja.;ko je ugovoreno da komisionar postupno izvr%ava posao < data je, npr., većakoličina robe u komisiju da se prodaje prema potrebama potro%ača, ili je ugovorenoda komisionar otkupljuje u vrijeme sezone poljoprivredne proizvode za računkomitenta < komisionar ima pravo da traži srazmjeran dio naknade poslije svakogdjelimičnog izvr%enja posla +član BF0.?ože se desiti da komisionar primi nalog od dvojice svojih komitenata za isti posao < jedan mu, npr., daje robu i nalog za prodaju, a drugi mu daje nalog za kupovinu ba% terobe < pa jednim poslom udovolji nalozima obojice komitenata. Tada mu pripada

provizija od obojice komitenata.81omisionar koji je nevjerno postupio prema komitentu nema pravo na naknadu9+član BF0. )evjernim postupanjem smatra se djelovanje na %tetu komitenta koje jeistovremeno u suprotnosti sa principom po%tenja i savjesnosti. "o%to se niko ne može pozivati na svoju nesavjesnost, komisionar u ovom slučaju nema pravo na naknadu zauloženi trud.

.7.Tro%kovi

1omitent je dužan da komisionaru naknadi tro%kove koji prelaze okvir njegove režije.

#akle, ne sve tro%kove, jer je jedan dio tro%kova poslovanja sadržan u proviziji. Svetro%kove i izdatke komisionara u vezi sa povjerenim poslom, koji prelaze obimnormalnih tro%kova poslovanja komitent je dužan da mu naknadi. (a ocjenu da li jetrebalo učiniti izdatke nije važno je li svaki konkretni izdatak i tro%ak komisionara,donio korist komitentu, odnosno jesu li otklonili %tetu od povjerene mu stvari, nego jeodlučno da je taj izdatak bilo potrebno ili korisno učiniti za taj posao. Takvi sutro%kovi i izdaci naročito$ vozarina, ležarina, premije za osiguranje, otklanjanje mana,vje%tačenje, sortiranje, pakovanje, utovar, itd.2 onda kada komisionar vr%i neke usluge svojim sredstvima +npr. prevoz,uskladi%tenje i sl.0, ima pravo na naknadu tro%kova. 1omisionar ima pravo i nakamatu na tro%kove od dana kada su oni učinjeni +član BF0. 1ada bez svoje krivice

ne uspije da izvr%i nalog komisionara, takođe ima pravo na naknadu tro%kova.

..Trpljenje komisionarevih prava zaloge, pridržaja i prvenstvene naplate

)a robi, odnosno stvarima koje se nalaze u njegovom posjedu komisionar ima pravozaloge i pridržaja za sva potraživanja koja proističu iz komisionih poslova +član BF-0."ravo zaloge ima i na stvarima koje se nalaze kod njega i na stvarima koje drži neko



drugi za njega, kao i na onima za koje ima ispravu na osnovu koje može raspolagatitim stvarima. 1omisionar može zadržati robu ili stvari komitentove, dok mu komitentne isplati proviziju i naknadi ostale tro%kove. ?ože, takođe, s tim stvarima i s robom postupati kao založni povjerilac, i to založni povjerilac po trgovinskom, odnosno poslovnom pravu, koje daje %ira ovla%tenja i upro%ćava proceduru za prodaju založene

stvari. 2z dobivene cijene, bilo da se radi o cijeni koju je primio za prodatu stvar, ili za prodatu zalogu, komisionar prvenstveno podmiruje svoja potraživanja prije ostalihkomitentovih povjerilaca, a ostatak predaje komitentu."ravo pridržaja i zaloge pripada komisionaru za obezbjeđenje potraživanja iz svihkomisionih poslova koje je obavljao za komitenta, a ne samo iz posljednjeg posla naosnovu koga se u njegovim rukama nalazi roba, odnosno stvari ili novac./bezbjeđuju se, dakle, potraživanja po tekućem računu +komercijalni koneksitet0.Aasno je da mu to pravo pripada i za potraživanja iz zajmova i predujmova koje je daokomitentu.

.C."rihvatanje komisionara kao saugovarača u komisiji

"ostavlja se pitanje da li komisionar može stupiti u odnos kao saugovarač u povjerenoj mu komisiji, tj. može li prodati komitentu svoju stvar, ili sam kupiti stvar koja mu je data u komisionu prodaju. )ačelno, to se ne bi moglo dozvoliti, jer bi tadakomisionar mogao o%tetiti komitenta dajući prvenstvo svojim interesima. )aime, u sukobu su očigledno interesi komisionara i komitenta, ono %to je povoljnoza komisionara +prodaja svoje stvari po vi%oj cijeni, kupovina komitentove stvari ponižoj cijeni0 nije povoljno za komitenta, i obratno. ?ože se očekivati da ćekomisionar dati prevagu svojim interesima.#a bi za%titio interese komitenta, na% (akon o obligacionim odnosima dopu%ta

komisionaru da bude saugovarač u komisiji samo na osnovu sporazuma sakomitentom +član BBC0. 2ako ova obaveza komitenta ima isključivo ugovorni karakter,ipak su neki njeni modaliteti uređeni zakonom. Gijena po kojoj komisionar kupuje ili prodaje robu je trži%na ili berzanska cijena u vrijeme izvr%enja posla, tj. onoga dana ukome je roba kupljena, odnosno prodata. ;ko se te cijene ne bi slagale sa cijenama iznaloga, komisionar plaća cijenu koja je manja onda kada prodaje robu, a plaća cijenukoja je veća onda kada kupuje robu.2 kad je saugovarač u komisiji, komisionar ima pravo na proviziju za obavljeni posao.Režim tro%kova, takođe, nije promijenjen, pa ih komitent duguje u mjeri na kojuukazuju okolnosti konkretnog posla.



2@ < /#!/@/R)/ST STR;);1;

5./dgovornost komisionara;dministrativno<pravna i kaznena odgovornost komisionara određena je različitimvrstama propisa za pojedine propuste za koje odgovaraju i drugi poslovni subjekti.

2movinska odgovornost komisionara je podvrgnuta op%tim pravilima obligacionog prava za slučajeve neispunjenja, odnosno neurednog ispunjenja ugovornih obaveza./dgovornost je subjektivna, jer se odnosi na nenovčane obaveze. 1onkretizacija ovih pravila je posebno istaknuta za pojedine situacije koje se tiču isključivo komisiona, iliza one u kojima se primjenjuju pravila o ugovoru o nalogu kao supsidijaran izvor.* prvu grupu spadaju sljedeći slučajevi neispunjenja ugovora. Tu je na prvom mjestusklapanje posla pod uslovima koji su nepovoljniji od naloženih +član BB70, %to povlačiobavezu plaćanja razlike i naknade ostale %tete. (atim slijede$ prodaja robe osobi začiju je prezaduženost komisionar znao ili morao znati +član BB0: propust pažnjedobrog privrednika pri čuvanju robe komitenta +član BB-0: propu%tanje pregleda iobavje%tavanja o utvrđenim nedostacima poslane robe +član BBB0, te izostanak

ispunjenja ugovora od strane trećeg lica kod komisiona star del credere +član BF50.* drugu skupinu spadaju dva slučaja odgovornosti nalogoprimca. "rvi je upotrebakomitentovog novca za sopstvene svrhe +član BC-0. &ilo da se radi o upotrebi novcadobijenog za plaćanje, bilo novca dobijenog po osnovu prodate robe ili usluge,komisionar je dužan platiti 8kamatu po najvi%oj dopu%tenoj ugovorenoj stopi9računajući od dana prijema, odnosno od dana kada je komitentu trebalo novac predati.#ruga situacija postoji onda kada je izvr%enje posla povjereno nekolicini komisionaraistim nalogom. ;ko ni%ta suprotno nije izričito dogovoreno, ovi komisionariodgovaraju solidarno za ispunjenje naloga +član BCB0.

./dgovornost komitentaSlučajevi imovinske odgovornosti komitenta nisu posebno istaknuti u (akonu oobligacionim odnosima. Stoga se njegova odgovornost ravna prema op%tim pravilimaobligacionog prava. Supsidijarna pravila o nalogu donekle modiikuju ova rje%enja. )ajprije, komitent je dužan komisionaru naknaditi one %tete koje je ovaj pretrpio uizvr%enju naloga bez svoje krivice +član B-60. 2 drugo, primjenjivaće se poglavito pravila o odgovornosti za neispunjenje novčanih obaveza. ; to znači da ćeodgovornost komitenta ovdje biti objektivna.

@ < "/S=&)= @RST= 1/?2S2/);5.Aemstvo za ispunjenje obaveze trećeg +komision star del credere0

1omisionar ne odgovara ako ne zaključi ugovor ili ne obavi drugi pravni posao kojimu je naložen. Aedina posljedica ovog propusta jeste nemogućnost ostvarivanja pravana naknadu +proviziju0. 2sto tako, komisionar ne odgovara ako je stvar kupio,odnosno prodao uz neke uslove na koje je komitent pristao. Takođe, ne garantuje da



će treće lice, od koga se stvar kupuje, odnosno kome se stvar prodaje, uredno ispunitiugovor. ;ko je brižljivo postupao pri poslu, komisionar ne odgovara za treće lice.1ad je komisionar sa znanjem komitenta prodao stvar na poček ili kupio stvar podnekim pravnim teretom, ili zaključio distancioni, ili terminski posao, po dispozitivnim pravilima, on ne odgovara za urednost ispunjenja obaveze trećeg lica.

"osebnim sporazumom može se navedeni režim odgovornosti komisionara pojačati.?ože on preuzeti i takvu obavezu da garantuje komitentu da će izvr%iti nalog, isklopiti ugovor, i da će treće lice, njegov saugovarač, izvr%iti svoje obaveze. ?ože se,dakle, posebno utvrditi da će komisionar jamčiti za saugovarača koga izabere. Takavkomisioni posao naziva se 8del credere9, komision uz jemstvo za obavezu trećeg lica.(a jemstvo, da će treće lice ispuniti obavezu, komisionaru pripada posebna nagrada+del credere provizija0.1lauzula 8star del credere9, preuzimanje jemstva za obaveze trećeg saugovarača, posebno se ugovara. ?ože to biti u ugovoru o samom komisionom poslu, a može iodvojeno, posebnim sporazumom. Aasno je da kod ove vrste ugovora komitent ima prema komisionaru prava koja ima povjerilac prema jemcu. 1omisionaru pripada

veća provizija, koja može biti ugovorena, ili utvrđena propisom ili običajima.1omisionar odgovara solidarno sa svojim saugovaračem.2ma izvjesnih poslova za koje se pretpostavlja da za njih komisionar preuzima delcredere, da jemči za trećeg saugovarača, iako to nije izričito ugovoreno. @eć jeop%teprihvaćeno da postoji komision del credere ako se za posao ugovori provizijadva puta veća od propisane, odnosno uobičajene. /vo rje%enje ne postoji u (akonu oobveznim odnosima.

.1onsignacija

1onsignacija je takav komisioni posao u kome se ugovara da komitent %aljekomisionaru robu na stovari%te, a komisionar mu otvara kredit na podlozi primljenerobe, ili mu isplaćuje unaprijed dio cijene. 1omisionar prima u prodaju robu kojaostaje u komitentovoj svojini, iako je dao dio cijene u kreditu ili, rjeđe, u gotovu, kaoavans. 1redit se daje, po pravilu, u iznosu nižem od vrijednosti robe u konsignaciji+obično -6<D6E0, da bi se komisionar kao konsignator obezbijedio u slučaju padacijene.1ad komisionar proda robu koja mu je data u konsignaciju, iz postignute cijenenaplaćuje prvenstveno iznos kojim je kreditirao komitenta, kao i kamatu i ostaletro%kove. ;ko je bilo vi%e povjerilaca, koji relektiraju na naplatu iz postignute cijene,komisionar ima pravo prvenstvene naplate svih svojih potraživanja. #ok robu ne

preda, komisionaru pripada pravo zaloge čak i kad roba nije u njegovim rukama, kadse nalazi u carinskom ili u nekom drugom skladi%tu, ili je kod vozara, na putu. "ravozaloge ima za iznos svih potraživanja, a ne samo za glavnicu. 1onsignacioni posao ječest kod robe koja ima veliku vrijednost po jedinici +npr. automobili, ma%ine0 i kodrobe iz uvoza.



@2 < "R=ST;);1 *!/@/R;

5./p%ta pravila

*govor o komisionu može prestati na načine koji su poznati i kod drugih pravnih

poslova. To su$ sporazuman raskid, objektivna nemogućnost ispunjenja obaveza <naročito na strani komisionara, prestanak subjektiviteta komisionara, budući da seradi o ugovoru intuitu personae, protek vremena na koje je ugovor zaključen, teuredno ispunjenje posla.2zloženi načini prestanka podvrgnuti su op%tim pravilima obligacionog prava. 2stovaži i za posljedice prestanka ugovora u pojedinim slučajevima.

./poziv i otkaz naloga

/poziv naloga vr%i komitent, a otkaz komisionar. *slovi pod kojima se to može

učiniti i posljedice raskida jednostranom izjavom volje su uređene pravilima kojavaže za ugovor o nalogu. /na stoga važe i kod drugih ugovora o uslugama u prometurobe i usluga. )o, za razliku od njih, komision nema posebnih pravila za ovesituacije. /dredbe ugovora o nalogu ovdje se neposredno primjenjuju kaosupsidijaran izvor. )alogodavac +komitent0 u principu uvijek ima pravo da odustane od ugovora. ;ko zaodustanak nije bilo osnovanih razloga, komitent duguje komisionaru odgovarajući dionaknade za učinjeni trud i naknadu %tete +član B-C0. 2 nalogoprimac +komisionar0može uvijek odustati od ugovora, iako stilizacija člana B--. (// u tom pogledu nije potpuno jasna. *koliko otkaže nalog u nevrijeme i to učini bez osnovanog razloga,duguje komitentu naknadu %tete koju ovakav otkaz prouzrokuje. Hta se smatra

otkazom 8u nevrijeme9 i koji razlozi nisu 8osnovani9, aktičko je pitanje. Treba uzetida je otkaz dat 8u nevrijeme9 ako onemogućava, ili bitno otežava komitentu da postigne one ekonomske ciljeve radi kojih je angažovao komisionara. &ez obzira nato kako se može kvaliikovati otkaz, komisionar je dužan i nakon otkaza obavljati one poslove iz ugovora koji ne trpe odgađanja. To mora činiti sve dok nalogodavac ne bude mogao po redovnom toku stvari preuzeti brigu o njima. 1omitent to najče%ćečini angažovanjem drugog komisionara.

>iteratura


"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.57C<5C.



56.predavanje

*govor o uskladi%tenju

*S1>;#2HT=)A=2 < "/A;? 2 (;1>A*42@;)A= *!/@/R; / *S1>;#2HT=)A*

5."ojam, značaj i pravna priroda ugovora

*skladi%tenje je privredni posao koji se sastoji u smje%taju i čuvanju tuđe robe uznaknadu. "ored ove osnovne djelatnosti smje%taja i čuvanja robe, skladi%na preduzećaobavljaju i druge radnje koje su u neposrednoj ili u posrednoj vezi s uskladi%tenjem."o (akonu o obligacionim odnosima 8ugovorom o uskladi%tenju obavezuje seskladi%tar da primi i čuva određenu robu i da poduzima potrebne ili ugovorene mjere

radi njezina očuvanja u određenom stanju, te da je preda na zahtjev ostavodavca ilidruge ovla%tene osobe, a ostavodavac se obavezuje da mu za to plati određenunaknadu9 +član B760. "rema članu 5-. (akona o trgovini 8uslugama uskladi%tenjarobe smatraju se naročito smje%taj i čuvanje robe, kao i drugi poslovi i radnje koji seuobičajeno obavljaju uz smje%taj i čuvanje robe9. Skladi%ni posao ubraja se utrgovinske usluge.=konomski značaj javnih skladi%ta naročito je porastao s međunarodnim razvojemtrgovine i s uvećanim prometom robe uop%te. Trgovcima i proizvođačima je olak%anotime %to u nekim mjestima, gdje postoje javna skladi%ta, ne moraju podizati svojaskladi%ta ni zapo%ljavati osoblje za čuvanje i manipulaciju robe, ne moraju tražiti posrednike ni %peditere koji će za njih zavr%avati poslove u vezi sa prijemom iliekspedovanjem robe i njenim čuvanjem. )adalje, ostavljanje robe u javno skladi%teolak%ava kupovinu i prodaju robe, jer roba u skladi%tu može da čeka povoljnijeuslove, a interesentima se pruža mogućnost da vide robu i ispitaju njene osobine.*skladi%tena roba se smatra veoma dobrom podlogom za dobijanje realnog kredita, ataj kredit daju i neka skladi%ta, pa ostavioci ne moraju čak ni tražiti kreditora.*skladi%tenje velikih stokova robe omogućuje korisne intervencije na trži%tu, te utičena stabilizaciju cijena, na ravnomjerno snabdijevanje velikih i malih potro%ača, i naotklanjanje posljedica transportnih smetnji. )a kraju, mogućnost prenosa skladi%niceolak%ava prođu uskladi%tene robe i onim kupcima koji nemaju svog prostora da jesmjeste, ili koji je dalje preprodaju.S obzirom na značaj ovoga posla u cirkulaciji dobara, posao uskladi%tenja sadržielemente javne službe. 1od nas se takav karakter ovoga privrednog posla danasuveliko izgubio. "ravni režim za skladi%na preduzeća isti je kao i za druga preduzeća./va konstatacija se odnosi na režim op%tih uslova poslovanja koje skladi%tari redovnodonose i objavljuju. "o svojoj pravnoj prirodi uskladi%tenje se svrstava u ugovore oostavi +član B5 < BD (//0. (bog toga će se odredbe o ugovoru o ostavi primjenjivati kao supsidijarna pravila na pitanja koja nisu za uskladi%tenje posebnouređena. "rimjena je 8odgovarajuća9, znači shodna +član B7D (//0. /vakvo rje%enjedozvoljava znatnu slobodu u prilagođavanju pravila o ostavi na ugovor ouskladi%tenju. 1ada skladi%tar po posebnom sporazumu vr%i neke dodatne radnje u



vezi sa robom, onda u ugovoru o uskladi%tenju ima i elemenata ugovora o djelu.*govor o uskladi%tenju je teretan, dvostrano obavezan, komutativan, konsensualan ineormalan. "ored toga, postoje i neka obilježja ugovora intuitu persone.


* građanskom pravu, uskladi%tenju odgovara ostava +depozit0. * teoriji je sporno dali je ugovor o ostavi konsensualan ili realan. "reovladava shvatanje da može biti ikonsensualan i realan. /dgovor zavisi od toga da li je posao sa naknadom ili ne. ;kose stvar čuva uz naknadu, ugovor je konsensualan. * suprotnom, ugovor je realan."o%to je za privredne poslove karakteristično da se obavljaju uz naknadu, ugovor ouskladi%tenju se mora smatrati konsensualnim. #ruga je stvar %to se u nekimslučajevima smatra da je ugovor zaključen činom predaje robe u skladi%te. Tada seradi samo o zaključivanju ugovora konkludentnim radnjama. 2z tih slučajeva ne bitrebalo izvoditi zaključak da je riječ o realnom ugovoru.

* pogledu orme ugovora i tehnike zaključivanja važi i kod ovog posla ono %to jerečeno za %pediterski posao i %to je propisano i uobičajeno uop%te za zaključivanjeugovora o trgovinskim uslugama. /dnos se može zasnovati sporazumom sklopljenimna bilo koji način na koji se zaključuju konsensualni ugovori, uključujući i nalog.Skladi%na preduzeća su prihvatila u poslovnom svijetu uobičajenu praksu razvijenu u,zaključivanja ugovora o uslugama u prometu robom$ uskladi%tenje se vr%i isključivona osnovu dispozicije. "osao je sklopljen kada skladi%no preduzeće primi i potpi%edispoziciju i stavi na nju pečat preduzeća sa datumom. Aedan primjerak ovako potpisanog naloga za uskladi%tenje dobija ostavilac. /n mu služi kao dokaz ozaključenju ugovora o uskladi%tenju, i kao dokaz o pravu da raspolaže uskladi%tenomrobom. (a sadržinu ugovora važi op%te pravilo da skladi%tar može imati svoje uslove

poslovanja i da nalog sadrži samo njihove najnužnije elemente. #ispozicija se posebnom odredbom poziva na uslove poslovanja kao na sastavni dio ugovora.Razumije se da ostavilac mora biti upoznat s tim uslovima."rećutno, konkludentnim radnjama se zasniva ugovorni odnos kada se roba upućuje uskladi%te preko vozara: na primjer, kad se u prekomorskom saobraćaju roba pretovaruje u brod ili iz broda, a posao ne vodi %pediter. "o lučkim uzansama i potrgovinskim običajima, takvu po%iljku prihvata skladi%no preduzeće, vr%i utovar iliistovar i čuva je potrebno vrijeme. )adalje, kad se korisnik ne javi blagovremeno da primi po%iljku, vozar predaje po%iljku na čuvanje skladi%nom preduzeću. * svimnavedenim slučajevima prećutnog zaključivanja ugovora, ostaviocem se smatrasopstvenik robe, a ne onaj ko je predao robu. Roba se čuva za račun i na rizik

vlasnika. "odaci iz transportnih dokumenata uzimaju se kao elementi dispozicije.



22 < &2T)2 =>=?=)T2 *!/@/R; / *S1>;#2HT=)A*

5.Stranke

1ao ostavilac +ostavodavac0 može se pojaviti svaki subjekt prava. Skladi%no

preduzeće se ne upu%ta u ispitivanje da li je on ujedno i sopstvenik robe. /stavilac,dakle, ne mora biti vlasnik stvari koju povjerava na čuvanje skladi%taru. 4esto seugovor o skladi%nom poslu sklapa posredno, preko %peditera ili preko vozara, koji pohranjuju robu svoga komitenta u javna skladi%ta."ružanjem usluga uskladi%tenja stvari mogu se privredni subjekti baviti kaoosnovnom djelatno%ću +skladi%na preduzeća0 ili kao sporednom +prevozničke i%pediterske organizacije0. "o%to je skladi%tar, u principu, dužan da stvari sam čuva+član B5C (//0, njegova ličnost ima neka svojstva bitnog elementa ugovora.Aavna skladi%ta mogu biti op%ta i specijalna. /p%ta primaju robu bez obzira na vrstu i pakovanje i čuvaju je odvojeno od druge: ne smiju mije%ati stvari raznih ostavilaca.Specijalna skladi%ta primaju na čuvanje samo neke vrste robe, npr.$ rude, žitarice i sl.

Specijalna skladi%ta mogu mije%ati robu iste vrste. "ravilo je, inače, da skladi%tar nesmije mije%ati ni zamjenljive stvari sa stvarima iste vrste i istog kvaliteta. To smiječiniti sa pristankom ostavioca, ili ako je očigledno da se radi o stvarima koje se mogumije%ati bez opasnosti da će se time nanijeti %teta ostaviocu +član B7 (//0.Aavna skladi%ta mogu poslovati i kao carinska skladi%ta. (a njihovo osnivanje potrebno je odobrenje. /dobrenje izdaje *prava carina. (akonom o carinskoj politiciu &osni i 'ercegovini carinska skladi%ta su podijeljena na tri tipa. Tip ; je javnoskladi%te za koje je odgovoran skladi%tar. Tip G je vlastito skladi%te gdje je skladi%tar ista osoba kao i korisnik skladi%ta ali ne i neophodno vlasnik robe. 2 tip 3 je javnoskladi%te kojim upravljaju carinski organi. Aavna skladi%ta obično se osnivaju ulukama, riječnim pristani%tima i većim saobraćajnim čvori%tima gdje postojecarinarnice. * njih se smje%ta tranzitna roba, uvezena roba i roba namijenjena izvozu.Robom se može manipulisati, ali je stalno pod nadzorom carinskih organa. #ok je utakvom skladi%tu, na robu se ne plaća carina. Garinske dažbine se plaćaju prilikomizno%enja robe radi njenog stavljanja u promet.* većim lukama postoje posebna preduzeća luka i skladi%ta koja se pored smje%taja ičuvanja robe bave i utovarom, istovarom i pretovarom na brod i nakopnena vozila. *dispoziciji treba tačno naznačiti svaku radnju koja se nalaže preduzeću, po%tonejasnosti i nepotpunosti idu na rizik nalogodavca.1onsignaciona skladi%ta nisu javna skladi%ta, te se ne bave smje%tajem i čuvanjemtuđe robe. To su skladi%ta privrednih dru%tava u kojima je smje%tena uvozna robakojom trguju te organizacije kao zastupnici. ?ogu ih otvarati privredne organizacijeregistrovane kao zastupnici inostranih irmi na osnovu ugovora o konsignaciji. Roba je pod carinskim nadzorom, a carini se poslije prodaje, kad se iznosi iz skladi%ta.*poredno pravo poznaje jo% i tzv. privatna skladi%ta koja, za razliku od javnih, nisumogla izdavati skladi%nice. /dnosi sopstvenika tih skladi%ta sa ostaviocem većinomnisu regulisana propisima trgovinskog prava, nego građanskog. )a ovaj ugovor seodnose pravila o ostavi.



."redmet posla

"redmet posla je smje%taj i čuvanje robe, te vr%enje radnji koje se uobičajenoobavljaju uz smje%tanje i čuvanje robe, odnosno koje se predviđaju ugovorom. "oredtoga, predmet poslovanja skladi%nih preduzeća mogu biti i sporedne djelatnosti u vezi

s uskladi%tenjem robe. Skladi%na preduzeća mogu i izdavati skladi%nice. "ovjerenurobu skladi%tar smje%ta u odgovarajuće magacinske prostorije ili na otvoreni skladi%ni prostor, prema sporazumu sa ostaviocem, i čuva je. Sporedne djelatnosti skladi%taramogu biti različite$ primanje robe od prevoznika, otpremanje robe i sl. *običajeneradnje bile bi$ vaganje, manipulisanje +či%ćenje, pakovanje, popravka ambalaže,sortiranje, provjetravanje i sl.0: vađenje uzoraka, osiguranje, carinjenje: plaćanjevozarine, carine, premije osiguranja, raznih pristojbi i drugih tro%kova. 1oje će od tihradnji skladi%tar vr%iti u konkretnom poslu < zavisi od dispozicije."o pravilu, ni zatvorena skladi%ta, ni otvoreni prostor skladi%tar ne izdaje u zakup,nego sam smje%ta robu. 2zuzetno može i to učiniti posebnim ugovorom, i tada ne preuzima odgovornost ni za smje%taj, ni za čuvanje robe.

Skladi%no preduzeće se ne može baviti kupovinom i prodajom robe ni za sopstveni, niza tuđi račun. / ovoj zabrani postojala je ranije izričita odredba. /vo stanovi%tezauzimaju i mnoga strana prava. )eka zakonodavstva dopu%taju da skladi%tar prodaje povjerenu mu robu kao komisionar.

7.Gijena usluge

Gijena usluge je složena. Sastoji se iz naknade za osnovnu i sa njome povezanesporedne usluge skladi%tara, od naknade za posebne usluge koje su izričito ugovorenei od tro%kova isplaćenih u interesu ostavioca. #a bi ulazili u cijenu, tro%kovi moraju

biti 8opravdano9 učinjeni +član B5D (//0. Gijena usluga je uvijek sastavni elementugovora o uskladi%tenju. #akle, za razliku od ostave, kao posla građanskog prava,cijena se u privrednom poslu uskladi%tenja ne mora posebno ugovarati.Gijene pojedinih usluga, osnovne kao i sporednih, su, po pravilu, propisane tariom.#a bi taria obavezivala, mora biti objavljena. Taria može biti sastavni dio op%tihuslova poslovanja, %to znači da je donosi samo preduzeće i da važi ono %to je većrečeno za obaveznost tih uslova. "reduzeće može donijeti tariu i kao poseban op%tiakt, odvojeno od uslova poslovanja. Tariom je roba koja se uskladi%tava klasirana+skupocjena, voluminozna, lako zapaljiva, prljava, ma%ine, kolonijal, alkohol, staklo,voće, jaja, drvo, cement, ugalj, ruda itd.0. )aknada je izdierencirana ne samo prematoj klasiikaciji, nego i prema tome čuva li se roba u zatvorenom ili u otvorenom

skladi%tu, kao i prema vremenu čuvanja.Taria obavezuje obje strane, pa se, prema tome, iznos naknade može ispravljati, akotaria nije pravilno primijenjena. (a reklamaciju važi op%ti rok iz (//: tj. bezodlaganja, ako drukčije nije ugovoreno, odnosno, ako nije propisano uslovima poslovanja. )a%a skladi%na preduzeća obično predviđaju, u svojim op%tim uslovima poslovanja, da se reklamacije mogu činiti u roku od 76 dana po prijemu akture.



222 < /&;@=(= STR;);1;

5./baveze skladi%tara

5.5."rijem robe

Aavno skladi%te je dužno primiti na smje%taj i čuvanje robu prema prihvaćenomnalogu. "rilikom prijema skladi%tar treba da provjeri podatke o identitetu robe i dautvrdi njeno stanje 8na oko9. * slučaju manjka, kvara ili ma kakvih mana na robi ili u pakovanju, skladi%tar je dužan da to pismeno konstatuje, pogotovo kad prima robu odvozara, %peditera ili ma od koga posrednika. * suprotnom smatra se da je robu primioonako kako glasi dispozicija. >o%e ili nedovoljno upakovanu robu, kao i robu samanama, prima javno skladi%te uz posebnu izjavu ostavioca, kojom se konstatujetakvo stanje robe. /vim aktom ostavilac prima svu odgovornost za %tetu koja bimogla nastati uslijed toga. Roba u zatvorenim koletima smatra se da je ona i onakvakako je deklarisana i skladi%tar je ne mora provjeravati. /n odgovara samo u slučaju

da ambalaža bude o%tećena za vrijeme dok se roba nalazila kod njega na čuvanju.Aavno skladi%te prima robu prema težini deklarisanoj u dispoziciji i ne odgovara za tutežinu. Samo ako ostavilac naročito traži, skladi%te je dužno vagati robu, ako može.Tada odgovara i za težinu. )o, ukoliko skladi%te posumnja u deklarisanu težinu, ima pravo robu vagati, i ako ustanovi razliku ovla%teno je na naplatu naknade za usluge potarii prema nađenoj težini, kao i na naplatu tro%kova vaganja.

5..@ođenje skladi%ne knjige

Aavno skladi%te je dužno da vodi skladi%nu knjigu sa podacima o ostaviocu i o robi. *

tu se knjigu unosi ime i adresa ostavioca, podaci o robi koja se prima nauskladi%tenje, dan prijema robe, uslovi smje%taja, obaveze u pogledu sporednih radnji,te mjera i nalozi ostavioca. "odaci se u skladi%nu knjigu unose prema dispoziciji idrugim inormacijama dobijenim u toku prijema robe. /d skladi%ne knjige trebarazlikovati knjigu skladi%nice.

5.7.2zdavanje potvrde

Aavno skladi%te je dužno izdati ostaviocu potvrdu, koju kod na%ih skladi%ta čestozamjenjuje obavijest o uskladi%tenju tereta, sa podacima iz skladi%ne knjige. "otvrda,

odnosno obavijest služi kao dokaz o prijemu na smje%taj i čuvanje u njoj navedenerobe, kao i o drugim činjenicama iz sadržaja potvrde. )adalje, ona služi kao ispravaza podizanje uskladi%tene robe. ;ko javno skladi%te izda skladi%nicu, potvrda se tom prilikom vraća. ;ko je skladi%no preduzeće uvelo nalog kao ormular ugovora, ondaono potvrđuje jedan primjerak naloga i daje ga ostaviocu. * tom slučaju je potvrđeninalog istovremeno i dokaz o zaključenju ugovora i potvrda o prijemu robe nauskladi%tenje.



5..4uvanje robe

Aavno skladi%te je dužno da čuva povjerenu mu robu pažnjom dobrog privrednika i ustanju u kakvom je primljena, odnosno u stanju koje je utvrđeno ugovorom. Stoga jeskladi%tar dužan voditi nadzor nad robom, a u nekim slučajevima predlagati ostaviocu

potrebne mjere, ili tražiti novu dispoziciju. ;ko to interesi ostavioca zahtijevaju,skladi%tar može preduzimati mjere ne čekajući dispoziciju ostavioca. Tako ćeskladi%te, ako postoji opasnost da se roba pokvari, propadne ili o%teti, odmah tražitiuputstvo ostavioca. * hitnim slučajevima, i kad ostavilac ne odgovori odmah,skladi%no preduzeće, kao dobar privrednik, treba da preduzme odgovarajuće mjereradi očuvanja robe i ne čekajući to uputstvo, pa čak može robu i prodati nanajpogodniji način. Takođe može samoinicijativno popraviti ambalažu, ako smatra da je to potrebno činiti u korist očuvanja robe. / svim preduzetim mjerama skladi%tar jedužan izvijestiti ostavioca.Skladi%tar ne može predati, bez pristanka ostavioca, povjerenu mu robu drugome načuvanje. ;ko bi to učinio, odgovarao bi i za slučajnu propast i o%tećenje robe +član

B5C (//0.Roba se čuva do isteka ugovorenog roka. S obzirom na prirodu posla, ostavilac,odnosno vlasnik ima pravo podići robu i prije isteka roka uz obavezu da naknadi %tetuskladi%tu. Skladi%te nema pravo zahtijevati od ostavioca da preuzme robu prijeugovorenog, odnosno, uslovima poslovanja predviđenog roka. (akon predviđa da jeskladi%tar dužan čuvati povjerenu mu robu godinu dana, ako rok čuvanja nijeugovoren. "o isteku roka čuvanja, zakonskog ili ugovorenog, skladi%tar je ovla%ten darobu proda na javnoj prodaji. "rethodno je dužan da o tome obavijesti ostavioca.

5.C./siguranje robe

Aavno skladi%te je dužno da osigura robu od rizika za koji postoji obaveznoosiguranje. ;ko to traži ostavilac, dužno je da osigura robu i za slučaj o%tećenja ili propasti stvari, tj. od rizika koje stranke utvrde ugovorom. &ude li ugovorom samoutvrđena obaveza skladi%tara da stvari osigura, a rizici ne budu precizirani, skladi%tar je dužan da izvr%i osiguranje od uobičajenih rizika +član B7 (//0.

5.-."rodaja robe u kvaru

;ko se na uskladi%tenoj robi de%avaju neotklonjive promjene usljed kojih postojiopasnost da će se ona pokvariti, skladi%tar je dužan da traži uputstvo ostavioca. )e

dobije li uputstvo blagovremeno, ili ako to ostavilac po njegovu pozivu ne bi mogaona vrijeme učiniti, skladi%tar je dužan da robu proda sam, na tro%ak i rizik ostavioca."rodaju mora izvr%iti 8na najpogodniji način9, vodeći računa o interesima ostavioca+član B75. st. 7 (//0.



5.B."regled robe

Aavno skladi%te je dužno da dopusti ostaviocu i drugim licima koja on ovlasti da pregleda uskladi%tenu robu. 2stim osobama mora dozvoliti i uzimanje uzoraka.

5.F. /čuvanje prava ostaviocaAavno skladi%te mora da preduzme radnje za očuvanje prava ostavioca. /vo senaročito odnosi na slučaj kad robu prima od vozara ili od %peditera.5.D. "ostupanje po naloguSkladi%tar je obavezan da postupa po nalogu ostavioca i preduzima radnje koje sunaređene nalogom, uključujući i one koje su predviđene uslovima poslovanja. 2 bez posebnog naloga, skladi%tar mora preduzeti uobičajene radnje u vezi sa robom.

5.56.2zdavanje robe

"ostoji dužnost skladi%tara da izda robu ostaviocu po isteku roka, odnosno na zahtjevostavioca i prije toga. Stvari primljene na čuvanje skladi%tar treba da vrati ostaviocu,odnosno ovla%ćenom licu u onakvom stanju u kakvom ih je primio. )o, skladi%tar može primiti obavezu i da pobolj%a stanje tih stvari. Tada mora da izda robu u stanju ukojem roba treba da bude prema ugovoru.*skladi%tena roba se izdaje ostaviocu, odnosno donosiocu potvrde, a ako je na robuizdata skladi%nica < donosiocu skladi%nice. 2zdaje se ista roba koja je predata nauskladi%tenje. Specijalna skladi%ta, silosi i elevatori, ne moraju izdavati istu robu,nego robu iste vrste i kvaliteta. /vo je posljedica njihovog prava da mije%aju primljenu robu.;ko su zamjenljive stvari pomije%ane, skladi%tar op%teg tipa može iz tih smije%anih

stvari izdvojiti i predati ostaviocu njegov dio, ukoliko on to traži. )e mora za totražiti pristanak ostalih ostavilaca čije su stvari smije%ane +član B7 (//0.

5.55.*pozorenje na mane

Skladi%te je dužno da upozori ostavioca na mane ili na prirodna svojstva stvari, kao ina neispravnu ambalažu, ako bi usljed toga moglo doći do %tete na robi. )a tenedostatke skladi%te je dužno upozoriti ostavioca čim ih je opazilo ili ih je kao dobar stručnjak moralo opaziti +član B75 (//0.

. /baveze ostavioca

.5."redaja robe i dokumenata

/stavilac je dužan da preda robu za koju je sklopio ugovor +dao dispoziciju0 nasmje%taj i čuvanje. ;ko to ne učini, smatra se da odustaje od ugovora i snosi za toodgovornost. "rilikom predaje robe na uskladi%tenje, ostavilac je obavezan da pruži



sva potrebna obavje%tenja o robi. #užan je, takođe, da izjavi kolika je vrijednost robe+član B76 (//0.*z robu ostavilac je dužan da preda skladi%tu potrebne dokumente, naročito kad jedao nalog za otpremu ili prijem robe od vozara. Skladi%taru se moraju uručiti i propisani administrativni dokumenti.

.."regled robe pri prijemu i reklamacija

"rema izričitoj zakonskoj ormulaciji 8primalac robe dužan je robu pregledati utrenutku njezina preuzimanja9 +član B7F (//0. ;ko ni%ta posebno nije ugovoreno, pregled se vr%i na uobičajeni način, uvidom u spoljnje stanje robe i pakovanja. *slučaju da s razlogom posumnja u osobine stvari, primalac može zahtijevati i provođenje svih drugih potrebnih postupaka kontrole robe. Tro%kove uobičajenog pregleda snosi primalac robe. *koliko se provjerom utvrde nedostaci, tro%kove postupka snosi skladi%tar.

1ada je nedostatak vidljiv, primalac mora 8odmah9 da sačini reklamaciju i da onedostatku obavijesti skladi%tara. )e učini li tako, 8smatra se da je roba uredno primljena9 +član B7F. st. (//0. Rok za reklamiranje skrivenih nedostataka je sedamdana od momenta preuzimanja. Reklamacija na skrivene nedostatke mora se dati 8na pouzdan način9. (načenje ovog termina isto je kao i kod prodaje. 2 posljedice propu%tanja blagovremene i sigurno date reklamacije su izjednačene sa onima kojemožemo naći kod ugovora o prodaji$ 8smatra se da je roba uredno primljena9 +članB7F. st. 7 (//0.

.7."laćanje usluge

)aknadu plaća stranka koja je izdala dispoziciju. "o pravilu, plaća se prilikomizdavanja robe ostaviocu, odnosno primaocu, a može biti i drukčije ugovoreno./stavilac može u dispoziciji označiti da naknadu plati i neko treće lice. Takvaodredba važi samo ako na nju pristane treće lice. * suprotnom, obaveza ostaje naostaviocu.*sluge se plaćaju na osnovu akture skladi%ta, i u tom pogledu važe op%ti propisi. )aknada se plaća za izvr%ene radove i usluge, pa i za onu robu koja je za vrijemeuskladi%tenja o%tećena, izgubljena, uni%tena ili pokvarena. "itanje eventualne naknade%tete ostaviocu rje%ava se odvojeno. )eke tro%kove, kao %to su izdaci za utovar i pretovar, za osiguranje, carinu i sl., dužan

je da plati korisnik i prije preuzimanja robe +član B7- (//0. ;ko korisnik ne platinaknadu za usluge i ne podmiri ostale tro%kove o roku, skladi%tar može na osnovuzakonskog prava zaloge i pridržaja robu prodati na javnoj prodaji i, iz dobivene cijenenaplatiti svoja potraživanja. =ventualni ostatak stavlja se na raspolaganje korisniku."okvarljiva roba može biti i neposredno prodata.



2@ < /#!/@/R)/ST STR;);1;

5./dgovornost skladi%tara

/dgovornost skladi%tara je zasnovana na njegovoj krivici, subjektivna je. 1ad se radi

o neizvr%enju radnji koje nemaju karakter čuvanja robe, odgovornost se ravna premaop%tim pravilima obligacionog prava. Sankcionisanje propusta vezanih za dužnost ičuvanje robe podvrgnuto je nekim speciičnim rje%enjima.* pogledu određivanja odgovornosti skladi%ta za smje%tenu robu postoje dva sistema."o jednom, skladi%te odgovara za robu uvijek, ako dođe do$ gubitka, kvara, manjka,ili o%tećenja. /slobađa se odgovornosti samo ako je do %tete do%lo uslijedneotklonjive sile, ili uslijed prirodnih svojstava robe, ili uslijed propusta ostavioca irđavog pakovanja koje se nije moglo primijetiti. Skladi%te treba da dokazuje teokolnosti. #a zaključimo, prema ovom shvatanju odgovornost skladi%tara jeobjektivna. "o drugom sistemu skladi%te je dužno da obavlja svoje poslove s pažnjomdobrog privrednika +član B5 (//0 i odgovara ako nije tako uradilo. "rihvaćeno je,

dakle, načelo odgovornosti za krivicu, a smatra se da je skladi%te krivo %to kao dobar privrednik nije preduzelo potrebne mjere koje bi dovele do otklanjanja, ili doumanjenja %tete. Skladi%te snosi odgovornost i za rad ljudi koji za njega obavljaju posao, kao i za %tete koje nastanu uslijed rđavog unkcionisanja tehničkih sredstava./va blaža odgovornost prihvaćena je i u na%em pravu, ali samo kao osnovni model."rema članu B75. st. 5 (// 8skladi%tar odgovara za %tetu na robi osim ako dokaže da je %teta uzrokovana uslijed okolnosti koje se nisu mogle izbjeći, ili otkloniti, ili jeuzrokovana krivicom ostavodavca, manama ili prirodnim svojstvima robe, teneispravnom ambalažom9. #akle, skladi%tar se ne može osloboditi odgovornostidokazujući da se pona%ao pažnjom dobrog privrednika, tj. da postoji slučaj. "oredodsustva svoje krivice, on mora da dokaže i postojanje nekog od konkretnih uzroka%tete navedenih u zakonu. Teret dokazivanja je na skladi%taru, a to značajno otežavanjegov položaj. * pogledu količine skladi%te odgovara samo za broj komada. (atežinu robe skladi%tar odgovara izuzetno, ako se na to posebno obavezao, kao i kad jerobu vagao prilikom prijema./sim %to ne odgovara za %tetu do koje je do%lo uslijed vi%e sile, nesretnih slučajeva, prirodnih pojava, mjera i naredaba vlasti, skladi%te ne odgovara ni za %tetu nastalu$uslijed prirodnih svojstava robe, uslijed normalnog i manipulativnog kala, uslijedunutra%njih mana koje se na robi nisu mogle uočiti, ni otkloniti ni pored redovne pažnje, uslijed nepotpunih ili nejasnih oznaka na robi ili u dispoziciji, zbog čega je propu%teno da se preduzmu odgovarajuće mjere i uobičajena manipulacija, kao iuslijed svih pojava i događaja na koje skladi%te nije moglo imati uticaja podnormalnim okolnostima ili po njihovoj prirodi. Aasno je, da skladi%te ne odgovara niza druge %tete koje bi nastale uslijed krivice ili nemarnosti ostavioca."rimjenom pravila o ostavi mogu se utvrditi i dva slučaja objektivne odgovornostiskladi%tara za %tete na robi. /na postoji, najprije, onda kada skladi%tar bez pristankaostavodavca ili bez nužde povjeri drugom čuvanje robe +član B5C (//0. Tada seodgovornosti može osloboditi, ako dokaže da je uzrok %tete bila neka okolnost koja seda kvaliikovati kao$ vi%a sila, osobina robe ili radnja imaoca prava. 2pak, skladi%tar neće ni u ovakvoj situaciji odgovarati za slučajne %tete, ako dokaže da bi do propasti



ili o%tećenja stvari do%lo i da je on postupao u skladu sa ugovorom +član B5B (//0.#rugo, skladi%tar odgovara za slučajnu propast i o%tećenje stvari i onda kada ju jeupotrebljavao bez dozvole +član B5- (//0.;ko bi do%lo do propasti, umanjenja ili o%tećenja robe za vrijeme njenog čuvanja, askladi%tar je za to odgovoran, skladi%tar naknađuje %tetu do stvarne vrijednosti robe.

;ko je %teta prouzrokovana namjerno ili krajnjom nepažnjom skladi%tar naknađujesvu %tetu, pa i izgubljeni dobitak ostavioca +član B77 (//0.

./dgovornost ostavioca

(a neizvr%enje ili neuredno izvr%avanje svojih obaveza ostavilac odgovara premaop%tim pravilima obligacionog prava. ; to znači da se njegov položaj razlikujezavisno od toga da li je u pitanju nenovčana ili novčana obaveza.* prvoj grupi slučajeva posebno treba istaći posljedice propusta obavezeobavje%tavanja skladi%tara o svojstvima i vrijednosti po%iljke. Tada ostavilac, ne samo

da gubi pravo na naknadu %tete koju je sam pretrpio nego i duguje naknadu za sve%tete koje skladi%taru budu prouzrokovane uslijed toga %to nije znao osobine ivrijednost stvari. (a zaka%njenje u plaćanju ostavilac duguje zateznu kamatu.

@ < S1>;#2H)2G;

5."ojam i značaj skladi%nice

* osnovnu djelatnost javnog skladi%ta, pored primanja robe na smje%taj i čuvanje,možemo ubrajati i izdavanje skladi%nice +skladi%nog lista0. Skladi%nica se izdaje samo

onom ostaviocu koji je zatraži, a skladi%te koje je ovla%ćeno da izdaje skladi%nicedužno je da je izda na zahtjev ostavioca.Skladi%nica je hartija od vrijednosti. To je isprava kojom skladi%no preduzeće potvrđuje da je robu navedenu u toj skladi%nici primilo na uskladi%tenje. Aavnaskladi%ta, koja se bave izdavanjem skladi%nica, vode matičnu knjigu skladi%nica+registar0, iz koje se mogu iskinuti pojedine skladi%nice. * matičnu knjigu unose se podaci o ostaviocu, o robi +naziv, vrsta, oznaka, količina, obilježja, podaci zaodređivanje njene vrijednosti0, kvalitetu, o osiguranju robe, o vremenu skladi%tenja, ocarini, o tro%kovima i taksama koje terete robu, o magacinu gdje je roba smje%tena,zatim naziv skladi%ta i datum upisa +član B5 (//0.1ad je izdata skladi%nica, onda je pravo raspolaganja robom inkorporirano u

skladi%nicu i bez nje se to pravo ne može ostvarivati ni prenositi. 1o ima skladi%nicuima pravo zahtijevati da mu se preda roba navedena u njoj. * tome je, upravo, su%tinahartija od vrijednosti. Stoga, skladi%nica nije prosta isprava o uskladi%tenju robe <skladi%ni list. 1ao hartija od vrijednosti, ona cirkuli%e u prometu dobara i njena prodaja znači i prodaju robe, a prenosom njenih pojedinih dijelova prenose se i pravasadržana u tim hartijama$ pravo svojine ili pravo zaloga na robi.Skladi%nica je perorirana. Sastoji se iz dva dijela$ iz priznanice i založnice ili varanta+arrant0. * oba dijela upisuje se broj skladi%nice i podaci iz matične knjige koje



potpisuje skladi%tar. (a tačnost podataka jamči javno skladi%te. &itno je da garancijavaži i za vrstu, količinu i kvalitet robe. To znači da skladi%te odgovara za %tetu koja bi proiza%la za nekoga ko bi preuzeo ma kakve radnje oslanjajući se na te podatke +na primjer$ kupovanje robe, davanje zajma na podlozi robe0. Stoga skladi%tar može, kadaizdaje skladi%nicu, provjeravati tačnost podataka o robi iz dispozicije.

Skladi%te, po pravilu, izdaje cijelu skladi%nicu < priznanicu i založnicu, a ne jedannjen dio. #alje, ostavilac može tražiti da skladi%tar podijeli robu na određene dijelove, pa da mu izda za svaki taj dio zasebnu skladi%nicu. ;ko je već dobio skladi%nicu zasvu robu, može zahtijevati od skladi%ta to isto, a vratiti cijelu skladi%nicu. 1ad su predate na uskladi%tenje zamjenjive stvari, ostavilac može tražiti da mu se i bez podjele robe izda skladi%nica samo za neki dio tih stvari.=konomski značaj skladi%nice je u mogućnosti trgovanja. Roba se može prodavati prodajom skladi%nice. 2ndosiranje skladi%nice znači prenos prava raspolaganja robomkoja je u njoj upisana, pa se prodaja robe obavlja stvarno indosiranjem skladi%nice ilii same priznanice. )adalje, značaj je i u mogućnosti dobijanja realnog kredita prenosom varanta. /nome ko daje kredit na podlozi robe za koju je izdata skladi%nica

indosira se varant na iznos kredita.

.2zdavanje i prenos skladi%nice

Skladi%nica i svaki njen dio ponaosob su robne hartije od vrijednosti i mogu se prenositi zajedno ili odvojeno. 1ad se prenosi cijela skladi%nica, ne mora se prenosupisavati na oba dijela: dovoljno je i ako se prenos upi%e samo u priznanicu.Skladi%nica može glasiti na ime ili 8po naredbi9, i prema tome je prenos drukčiji. ;ko je na ime, prenosi se cesijom, a skladi%nica 8po naredbi9 prenosi se indosmanom, i tokako cijela tako i njeni odvojeni dijelovi. 2ndosiranjem se prenose sva prava iz

priznanice i iz varanta na treće lice +na indosatara0, koje time stiče pravo na robionako kako ih je imao i ostavilac. 2ndosiranje se vr%i na taj način %to imalacskladi%nice 8po naredbi9 na poleđini ispisuje ime onoga na koga prenosi skladi%nicu, potpisuje izjavu o prenosu i navodi datum prenosa.Svaki dio skladi%nice ima svoju posebnu unkciju i pravnu važnost. "riznanica ide sarobom, te se na osnovu nje stiče pravo raspolaganja uskladi%tenom robom. (aložnicautvrđuje pravo zaloge na uskladi%tenoj robi za iznos koji je na njoj označen. "rematome, pravo raspolaganja robom može biti ograničeno založnim pravom utvrđenimvarantom, ako se varant nalazi u trećim rukama. To znači da potpuno pravoraspolaganja robom ima onaj koji drži u rukama oba dijela skladi%nice. Svaki držalac pojedinog dijela skladi%nice ima samo ona prava koja proizlaze iz toga dijela$ držalac

varanta ima pravo zaloga za upisani iznos, držalac priznanice pravo na robu, saeventualnim ograničenjem za iznos za koji je roba založena.S obzirom na njihove različite unkcije u robnom prometu, i svaki dio skladi%nicemože se prenositi odvojeno. "ri tom valja imati na umu kod indosiranja same priznanice da je pravo raspolaganja robom ograničeno pravom zaloge imaoca varanta.Stoga je potrebno, kad se varant prvi put sam prenosi, upisati taj prenos i u priznanicuda se zna da je roba založena, i za koji je iznos založena. 1ad toga ne bi bilo, moglo bi doći do zloupotreba: roba bi se mogla izuzeti sa skladi%ta na osnovu priznanice, a



da povjerilac, koji ima založno pravo po varantu, izgubi to pravo prema novomsopstveniku koji je robu kupio bez ikakvih tereta. "ored navedenog, upis prvogsamostalnog prenosa varanta u priznanicu omogućava imaocu priznanice da se savlasnikom varanta sporazumije o eventualnoj isplati duga. 2z tih razloga, onaj na koga je prenesena založnica mora odmah obavijestiti skladi%te o prvom prenosu založnice.

Skladi%tar je dužan da to upi%e u skladi%ni registar, a da na založnici konstatuje da jetaj upis izvr%en. )a varantu i u skladi%nu knjigu ubilježava se$ za koju je sumu robazaložena, uz koju kamatu, kome je založena, dan dospjelosti duga i datum izdavanja,a na varantu jo% i potpis indosanta. *pis tih podataka je odlučujući za pravnu važnost prenosa. 2spusti li se ma %ta < prenos ne vrijedi.*pisivanje u skladi%nu knjigu +registar0 potrebno je da bi skladi%tar znao za zalogu ida bi prilikom izdavanja robe mogao pravilno postupiti. To je mjera za za%tituzaložnog povjerioca. &ez ubilježavanja na priznanici, na založnici i u registar,založnica se ne može prenositi indosamentom. #alji prenos varanta, kao i priznanice,vr%i se jednostavno indosamentom i nije vezan za ove ormalnosti. ?eđutim, svakionaj ko primi ma koji ovaj dio, priznanicu ili založnicu, može tražiti da se prenos na

njega upi%e u registar skladi%ta i skladi%te je dužno da to učini.Aavno skladi%te može robu izdati samo onom ko podnese oba dijela skladi%nice. )o,kad je varant prenesen na koga drugog, te nije u rukama imaoca priznanice, imalac priznanice, ipak, može zahtijevati da mu se izda roba. * tom slučaju, mora isplatitisumu za koju je roba založena i kamatu do dospjelosti varanta. /na se isplaćujeimaocu založnice i time se založnica otkupljuje. )ovac se može položiti i javnomskladi%tu za račun založnog povjerioca < imaoca varanta. /va operacija ponovoukazuje na opravdanost ormalnosti za upis prvog zalaganja robe u priznanicu i uskladi%nu knjigu.

7."rotest i amortizacija skladi%nice;ko varant nije na vrijeme isplaćen, imalac varanta je dužan to utvrditi protestom kodsuda. Tek poslije toga može zahtijevati isplatu od prenosilaca kao regresnih dužnika.2malac založnice, onaj koji je podigao protest, ili onaj kome je založnica predata, po%to je u toku regresnog postupka isplatio potraživanje upisano u založnici, ima pravo zahtijevati prodaju založene robe po proteku osam dana od dospjelosti potraživanja +član BB (//0. 2z prodajne cijene podmiruju se najprije tro%kovi protesta, prodaje i uskladi%tenja, po%to javno skladi%te ima prvenstveno pravo zaloga,a zatim se isplaćuje dug imaocu varanta. ;ko se imalac varanta ne bi mogao podmiriti, ima pravo potraživanja od prenosilaca +regresnih dužnika0, od onih na koje

je varant bio preno%en prije nego na njega. "rotest i pravo regresa ostvaruju se po postupku predviđenom za mjenicu. ;ko varant nije bio preno%en, za razliku odgovaraostavilac, ali po pravilima građanskog prava.2zgubljena skladi%nica ili njen dio amortizuju se po posebnom postupku. "ostupak vodi sud. / pokretanju postupka sud obavje%tava javno skladi%te, koje je dužno da otome stavi zabilje%ku u skladi%nu knjigu pored upisa robe na koju glasi skladi%nica. )a taj se način sprečava skladi%te da izda robu onome ko bi se javio sa priznanicom, pa čak ni sa cijelom skladi%nicom. Takav se imalac upućuje sudu da raspravi



zakonitost svoga prava na skladi%nicu. Sud objavljuje pokretanje postupka zaamortizaciju i poziva svakog ko eventualno drži u rukama takvu skladi%nicu, ili njendio, da se javi sudu u roku od -6 dana. ;ko se neko pojavi, upućuje se na spor o pravu vlasni%tva. *koliko se niko ne javi, sud donosi odluku o amortizaciji. 2 prijedono%enja odluke, na molbu lica koje traži amortizaciju, sud može dozvoliti da se

roba preuzme iz skladi%ta, ako takav tražilac da potpuno obezbjeđenje za eventualno potraživanje založnog povjerioca kao i sopstvenika robe.

>iteratura


"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.5C7<5--.



55.predavanje

*govor o %pediciji +otpremanju0

*!/@/R2 / /R!;)2(/@;)A* "R=@/(; 2 "R=@/(* ST@;R2*!/@/R / H"=#2G2A2 +/T"R=?;)A*0

2 < "/A;?, ();4;A 2 "R;@)2 2(@/R2

5."ojam ugovora

*govor o %pediciji +otpremanju, otpremni%tvu, otpravljanju0 u teoriji se, obično,deini%e kao ugovor kojim se %pediter +otpremnik0 obavezuje da, u svoje ime a zaračun komitenta +nalogodavca0, izvr%i organizovanje otpreme ili dopreme stvari te

obavi druge uobičajene poslove i radnje uz naknadu. "rema tekstu (akona oobligacionim odnosima, ugovorom o %pediciji obavezuje se %pediter da, 8radi prevozastvari zaključi u svoje ime i za račun nalogodavca ugovor o prevozu i druge ugovore potrebne za izvr%enje prevoza, kao i da obavi ostale uobičajene poslove i radnje9, akomitent se obavezuje isplatiti naknadu +(//, član FB0.2z teorijskog i legislativnog poimanja ugovora o %pediciji jasno slijedi da je osnovnisadržaj posla %pedicije i poslovne djelatnosti %peditera u organizaciji prevoza stvari,tj. otpremi odnosno dopremi stvari. Hpediter je 8arhitekta9 prevoza stvari. )ajče%će,organizacija prevoza obuhvata otpremu odnosno dopremu stvari po principu 8od vratado vrata9 ili 8od skladi%ta do skladi%ta9."ojam ugovora o %pediciji određuje pravni položaj %peditera. /n djeluje u svoje ime aza račun komitenta, svoga nalogodavca. 2sti je pravni položaj %peditera i komisionara,oba djeluju u svoje ime a za račun drugoga. (ato se u nekim pravima %pediterskiugovor podvodi pod ugovor o komisionu, odnosno podvrstu komisiona +rancusko,rusko i donekle %vajcarsko0. Razlika između %peditera i komisionara jeste u samoj prirodi poslova i radnji koje oni obavljaju u pravnom prometu, %to se može vidjetikod izlaganja o bitnim elementima tih ugovora."rema na%em zakonu, ugovorom se može predvidjeti da %pediter djeluje, ne u svojeime, nego u ime i za račun svoga nalogodavca +(//, član FB0. Radi, dakle, kaozastupnik s tim %to se to mora izričito ugovoriti. )ekada će biti potrebno da %pediter samo neke pravne radnje +npr. carinjenje0 obavi kao zastupnik +agenturna klauzula0.* uporednom pravu postoje tri sistema regulisanja %pedicije$ po prvom, u koji spada ina%e pravo, ugovor o %pediciji je poseban i samostalan nominatni ugovor +njemačko,mađarsko, poljsko0: po drugom sistemu, ugovor o %pediciji je posebna vrsta ugovorao komisionu +rancusko, rusko0 i po trećem sistemu, koji je karakterističan zaanglosaksonsko pravo, ugovor o %pediciji je vrsta agencije +agencQ0.



.(načaj %pedicije

Hpedicija je uslužna djelatnost i sastoji se u stručnoj organizaciji prevoza stvari."ojavila se kao nužan rezultat podjele rada u prometu roba. * posljednje vrijeme senaglo razvila jer je sve veća cirkulacija dobara, naročito u međunarodnoj razmjeni,

tražila da se pojavi subjekt u prometu robe, na prvom mjestu između trgovine isaobraćaja, koji obezbjeđuje organizaciju prevoza robe. "utevi prevoza postaju svemnogobrojniji, kako u jednoj zemlji tako i između raznih zemalja, a uslovi prevoza < pravni, ekonomski i tehnički < postaju sve komplikovaniji."rilikom transporta stvari, potrebno je poznavanje mnogobrojnih propisa i poslovnihobičaja koji se tiču niza radnji počev od pakovanja, predaje na prevoz i carinjenja do preduzimanja sanitarnih mjera i izbora puteva prevoza < željezničkih, pomorskih,suvozemnih i drugih. * vezi s tim je i primjena raznih taria i beneicija, preerencijala i reakcija. "oznato je da na transport djeluju dvojaki aktori$stimulativni i restriktivni. Sve to treba da zna onaj koji otprema stvari, da bi iskoristiorazne olak%ice +povlastice0 i organizovao prevoz stvari %to sigurnije, jetinije i brže.

2zbjegao, eventualno, plaćanje kazni i penala, zadržavanje robe ili čak zapljenu robe uslučaju da se ne udovolji nekom propisu.#a bi ostvario svoj osnovni cilj < iznalaženje najpovoljnijih uslova za povjerenu muorganizaciju prevoza stvari, postigao istovremeno njihovu za%titu i sniženje tro%kovatransporta, %pediter organizuje zbirni prevoz stvari +zbirna %pedicija0. Stvari se prevoze$ vagonskim po%iljkama, prekomorski prevoz se obavlja na osnovu grupneteretnice, organizuju se mar%rutni vozovi, kamionski karavani.

7."ravni izvori

Hpedicija, za razliku od transporta, nije regulisana niti uniicirana međunarodnimkonvencijama. &ilo je izrađeno nekoliko konvencija, posljednja 5D-F. godine kojanije usvojena, ali njena pravila imaju snažan uticaj na poslovnu praksu. @eliki značajimaju uniicirana pravila i sadržaji koji se nalaze u %pediterskim ispravama.#okumenta koja se naročito koriste u međunarodnoj %pediciji su ova$ %pediterska potvrda +3GR0, %pediterska transportna potvrda +3GT0, %pediterski konosman +3&>0 i%pediterska skladi%na potvrda. Svjetska organizacija %peditera +32;T;0 usvojila jeautentične tekstove ovih isprava.(akonom o obligacionim odnosima regulisan je ovaj ugovor u cjelini +član FB<F-0,kao poseban i samostalan ugovor. * slučaju pravne praznine, na ovaj ugovor se primjenjuju odredbe zakona koje se odnose na ugovor o komisionu, odnosno

trgovinskom zastupanju, a shodno i pravila o nalogu +(//, član FD, BB0.(načajan izvor prava su i op%ti uslovi poslovanja %peditera koje donose grupacije%pediterskih organizacija ili trgovinske komore. /p%ti uslovi su autonomni izvor prava i primjenjuju se po volji ugovornih stranaka, mada ima mi%ljenja da oni spadajuu domen objektivnog prava. )jihova primjena može se izričito ili prećutno ugovoritiza%to je dovoljno da je komitent znao ili morao znati da %pediter djeluje isključivo naosnovu op%tih uslova poslovanja. @ećina autora smatra da je, ipak, potrebno da suop%ti uslovi poslovanja bili poznati komitentu u vrijeme zaključenja ugovora, a



pretpostavlja se da su mu bili poznati ako su objavljeni na uobičajen ili propisannačin.

22 < (;1>A*42@;)A= 2 &2T)2 =>=?=)T2 *!/@/R;

5.(aključivanje ugovora

* na%em pravu, ugovor o %pediciji je neormalne prirode jer zakon ne traži obaveznu pismenu ormu ugovora. ?ože se zaključiti na bilo koji način.2 u oblasti %pedicije postoje odnosi konkurencije u kom smislu %pediterska dru%tva,naročito jača, preduzimaju poslovne aktivnosti na pojačavanju akvizicije komitenata./ni to čine poslovnim komunikacijama, promocijom i propagandom, te davanjemsavjeta zainteresovanim subjektima.Tehnika zaključivanja ovoga ugovora je ista kao i kod ostalih, putem ponude i prihvata. *govor se najče%će zaključuje tako %to komitent dostavlja %pediteru

dispoziciju. #ispozicija je u obliku standardizovanog obrasca +ormulara0 koji %tampa%pediter i sadrži potrebne rubrike vezane za stvari koje se otpremaju, način otpreme,mjesto, vrijeme i drugo. Radi lak%eg i bržeg zaključivanja ugovora %pediter svojim poslovnim partnerima unaprijed %alje kompletne setove tih obrazaca. ;ko jedispozicija data na osnovu ponude %peditera, ona se pravno ima smatrati prihvatom ponude. *koliko je %alje komitent, bez prethodne ponude %peditera, tada ima karakter ponude. #akle, dispozicija, može imati značaj ponude ili prihvata ponude, pa čak iuputstva ako je data nakon zaključenja ugovora.* poslovnoj praksi je uobičajeno, na čemu insistiraju i op%ti uslovi poslovanja, da se ponuda i prihvat kod ugovora o %pediciji daju u pisanoj ormi. ;ko se ne daju u pisanom obliku onda za zaključenje ugovora važe op%ta pravila obligacionog prava. *

na%em pravu, ugovor o %pediciji se može zaključiti i prećutno, u slučaju da %pediter primljenu dispoziciju +ponudu0 odmah ne odbije. *govor se, takođe, smatrazaključenim kad %pediter primi dispoziciju, a između stranaka već postoji generalni iliokvirni ugovor o pružanju %pediterskih usluga, pa komitent shodno tom ugovoru izdadispoziciju +(//, član 0. #ispozicija se može odnositi na vr%enje jedne ili vi%etačno određenih %pediterskih usluga +specijalni nalog0, kao i na obavljanje svih usluga%pedicije za jednog komitenta i važi do opoziva odnosno otkaza +generalni nalog0.

.Hpediterske isprave )a zahtjev komitenta, a poslije zaključenja ugovora o %pediciji, %pediter može izdati

određene isprave. Te isprave predstavljaju pravne instrumente za regulisanje odnosaizmeđu komitenta i njegovih poslovnih partnera, a neke predstavljaju i hartije odvrijednosti. * praksi se najče%će koriste %pediterska potvrda i %pediterska transportna potvrda.Hpediterska potvrda +3GR0 se izdaje nakon %to je %pediter primio stvari od komitenta./na predstavlja dokazno sredstvo da je roba primljena na otpremu u 8naizgleddobrom stanju9, s tim %to %pediter može staviti primjedbe na robu i ambalažu. "otvrdasadrži$ ime komitenta, mjesto prijema, mjesto opredjeljenja i ime adresata te oznaku



vrste i količine robe. *koliko komitent mijenja svoj nalog on mora vratiti %pediteruoriginal potvrde.Hpediterska transportna potvrda +3GT0 ima veći značaj jer predstavlja dokaznosredstvo, ne samo da je roba primljena na otpremu nego i da je %pediter zaključiougovor o prevozu te da je robu predao na prevoz. (ato ova potvrda, pored podataka

koje sadrži prethodna potvrda +3GR0, sadrži inormacije o prevoziocu, prevoznom putu i načinu prevoza. 2 na ovoj potvrdi %pediter može upisati svoje primjedbe koje seodnose na 8spoljnje stanje9 stvari i ambalažu./bje potvrde su autorizovane od strane 32;T;, a ne predstavljaju hartije odvrijednosti, mada u pogledu %pediterske transportne potvrde postoje i drugačijami%ljenja. * poslovnoj praksi značajno je to$ obje potvrde, uz prezentaciju ugovora o%pediciji, predstavljaju vjerodostojne isprave za sva plaćanja putem dokumentarnogrobnog akreditiva. )a tim potvrdama mogu se %tampati op%ti uslovi poslovanja%peditera, %to se redovno čini, tako da se ujedno rje%ava i pitanje primjene op%tihuslova na konkretni ugovor o %pediciji.* međunarodnoj %pediciji prilikom kombinovanog prevoza stvari koristi se, ali jo%

uvijek nedovoljno, %pediterski konosman za kombinovani transport +3&>0 koji jetakođe sastavila 32;T; +novi tekst se primjenjuje od 65. januara 5DFF.0. /vaj%pediterski dokument ima osobine hartije od vrijednosti i daje mogućnost trgovinestvarima datim na otpremu +prenos prava na njima0 te predstavlja vjerodostojnuispravu kod plaćanja dokumentarnim robnim akreditivom. Hpediterski konosman pojačava odgovornost samog %peditera jer on preuzima odgovornost za radtransportera %to je veoma značajno kod kombinovanog prevoza, po%to učestvujevi%e prevozilaca. "itanje subjekta odgovornosti se znatno pravno pojednostavljuje time %tose sva odgovornost zasniva na jednom dokumentu, %pediterskom konosmanu.

7.&itni elementi ugovora&itni elementi ovoga ugovora, po prirodi posla, su stranke, predmet %pediterskeusluge i cijena usluge. @oljom stranaka mogu se odrediti i drugi sastojci ugovora kao bitni.Stranke kod ugovora o %pediciji su komitent i %pediterska organizacija +%pediter0.1omitent ili nalogodavac je lice koje angažuje %peditera da za njegov račun izvr%iotpremu, odnosno dopremu određenih stvari. )ajče%će su to proizvođači koji su svoje proizvode +gotove proizvode, sirovine, repromaterijal0 već prodali određenom kupcuili kupcima."oslovima %pedicije bave se trgovačka dru%tva koja su registrovana za tu djelatnost. *ekonomskom smislu, %pedicija spada u uslužnu djelatnost. "odjela %pediterskih

dru%tava može se izvr%iti po raznim kriterijima. "rema glavnoj %pediterskoj djelatnostidijele se na pomorska ili lučka i kontinentalna, a prema teritoriji djelovanja na dru%tvaza domaću i za međunarodnu %pediciju, zatim, na lokalna i centralna. )ajče%će seregistruju istovremeno i za domaću i za međunarodnu %pediciju, jer savremeni procesrada %peditera zahtijeva da se prati roba na cijelom prevoznom putu, bez obzira nadržavne granice i transportna sredstva. To se postiže i aranžmanima sa %pediterima izraznih zemalja +korespondentima0 ili otvaranjem ilijala, zastupstava. Savremena



organizacija rada %pediterskih dru%tava je takva da se %pediterska djelatnostkombinuje sa prevozom. Hpediter obavlja i transportne usluge +potpuna %pedicija0."redmet ugovora o %pediciji su pravne i izičke radnje koje %pediter preduzima u cilju prijema, prevoza i predaje stvari. Tu spadaju ove radnje$ zaključivanje ugovora o prevozu sa prevoziocem ili prevoz robe od %peditera: zaključivanje ugovora o

osiguranju: zaključivanje ugovora o uskladi%tenju ili samo skladi%tenje stvari ako%pediter ima vlastita skladi%ta: zaključivanje ugovora o kontroli kvaliteta, kvantiteta idrugih svojstava robe: obavljanje carinskih i drugih radnji +ormalnosti0: utovar, pretovar ili istovar stvari: sortiranje, presortiranje, pakovanje, prepakiranje: pribavljanje odgovarajućih dokumenata i isprava, i drugo. 1oje će pravne i izičkeradnje %pediter obaviti zavisi od$ ugovora sa komitentom, odnosno komitentovognaloga +generalni ili specijalni nalog0, prirode %pediterskog posla +domaća ilimeđunarodna %pedicija0 te poslovnih običaja koji određuju 8ostale uobičajene poslovei radnje9. )aknada +provizija0 predstavlja cijenu %pediterovih usluga. /na može biti određenaugovorom, tariom ili drugim aktom %peditera, a ako nema ni toga cijenu određuje

sud +(//, član F7D0. *govorom se može predvidjeti jedinstven iznos koji obuhvata$naknadu za %pediterske usluge uključujući sve tro%kove učinjene radi izvr%enja nalogao otpremanju stvari +oretni stav0.

222 < /&;@=(= 2 "R;@; STR;);1;

5./baveze %peditera

5.5."ostupanje sa pažnjom savjesnog i urednog privrednika

Hpediter je dužan 8u svakoj prilici postupati kako to zahtijevaju interesi nalogodavca isa pažnjom urednog privrednika9 +(//, član F70. /va obaveza je op%te prirode i podrazumijeva da se %pediter u izvr%avanju svojih obaveza pridržava zakona, op%tihuslova poslovanja, ugovora i poslovnih običaja. "ažnja urednog privrednika se procjenjuje objektivno$ %pediter djeluje lege artis u skladu sa pravilima objektivnog prava i poslovnim običajima pri čemu uvijek vodi računa o pravilima struke +bran%e0. )ačelo savjesnosti i po%tenja se primjenjuje uvijek kada nisu precizirane određeneobaveze %peditera a to se procjenjuje u svakoj pojedinoj situaciji. "ažnju dobrog iurednog privrednika %pediter treba da maniestuje u izvr%avanju svih pravnih iaktičkih radnji i u odnosima sa svim subjektima sa kojim stupa u pravne odnose <vozarom, skladi%tarom, osiguravateljem, te licima koja angažuje neposredno na

izvr%avanju određenih radnji.

5..Rad po uputstvimaHpediter je dužan izvr%iti nalog komitenta i postupati onako kako je njime predviđeno. "ridržavati se mora uputstava komitenta o putnom pravcu, sredstvima inačinu prevoza 8kao i ostalih uputstava dobijenih od nalogodavca9 +(//, član F770.1omitent svoja uputstva daje, prvenstveno, dispozicijom, ali može i na drugi način očemu, obično, postoje odredbe u op%tim uslovima poslovanja %peditera. *putstva



mogu biti data sa većim ili manjim ograničenjima +imperativni ili indikativni nalozi0,a za njihovo tumačenje, u svakom pojedinom slučaju, značajne su odredbe koje seodnose na naloge u komisionarskom poslu. "o%to se na ugovor o komisionu primjenjuju pravila o nalogu treba uzeti u obzir i ta pravila +(//, član BC5<BC70./baveza je %peditera da upozori nalogodavca na nedostatke u njegovom nalogu, a

naročito na one koji ga izlažu većim tro%kovima ili %teti. Svoje upozorenje je dužandati bez odlaganja +(//, član F760. 1ada su uputstva komitenta nepotpuna, nejasna, protivurječna ili se po njima ne može postupati, %pediter će tražiti nova +dodatna0uputstva. ;ko za nove instrukcije nema vremena ili je to, pak, nemoguće onda će%pediter postupati u svemu 8kako to zahtijevaju interesi nalogodavca9 +(//, članF770. * svakoj pojedinoj situaciji %pediter procjenjuje da li je moguće postupati pouputstvima, te da li je moguće dobiti nova +dodatna0 uputstva. ;ko sve to nijemoguće, radiće bez uputstava uz ograničenje da njegovo postupanje bude u skladu sainteresima komitenta.* slučaju odstupanja od naloga, %pediter je obavezan o tome obavijestiti komitenta, bez odlaganja, odnosno čim je moguće po redovnom toku stvari. To se procjenjuje u

svakoj konkretnoj situaciji. (a slučaj odstupanja od dobijenih uputstava +prvobitnihili dodatnih0 odgovornost %peditera je znatno strožija. /dgovara za %tetu nastalu iuslijed vi%e sile, osim ako dokaže da bi se %teta dogodila sve i da se pridržavao datihuputstava +(//, član F770.

5.7.(aključivanje ugovora za komitentaHpediter pravno djeluje u svoje ime a za račun komitenta. * izvr%enju otpremeodnosno dopreme stvari on koristi usluge drugih subjekata. Sa njima zaključujeugovore jer je %pediter organizator +8arhitekta90 svih tih operacija.(akon u prvi plan ističe njegovu obavezu da zaključi ugovor sa prevoziocem o prevozu stvari, osim ako se ne radi o punoj %pediciji. Tako se %pediter u brodarskomugovoru može pojaviti$ kao po%iljalac, kao krcatelj, primalac ili uop%te, kao korisnik prevoza. /sim ugovora o prevozu, %pediter zaključuje ugovor sa osiguravateljem otransportnom osiguranju stvari, ugovor sa organizacijom za kontrolu kvaliteta ikvantiteta i drugih svojstava stvari, ugovor o skladi%tenju, ugovore o utovaru iliistovaru, pakovanju, sortiranju stvari i druge.1ada je %pediteru data dispozicija za otpremu ili dopremu stvari, ima se smatrati damu je dato i ovla%tenje za plaćanje vozarine i drugih tro%kova koji nastanu, i dužan jeda ih podmiri. * tom smislu je konstituisano zakonom njegovo pravo na predujam+avans0, na ime tro%kova za izvr%enje naloga o otpremanju stvari +(//, član F50."rilikom zaključenja ugovora sa trećim licima %pediter mora voditi računa o izboru prevozioca, osiguravatelja, skladi%tara i drugih lica koja angažuje. (atim da u timugovorima i svojim aktičkim radnjama za%titi i obezbijedi ostvarivanje pravakomitenta prema tim subjektima +izvr%i pregled robe, sastavljanje zapisnika, izvr%ikontrolu tro%kova i drugo0.Hpediter je, prema op%tim uslovima poslovanja, najče%će ovla%ten da zaključi ugovor sa prevoziocem na uobičajenom tipskom ormularu. 1lauzule toga ugovora koje seodnose na ograničenje odgovornosti prevozioca istovremeno obavezuju komitenta.Stoga, ukoliko komitent želi isključenje pravila o ograničenju odgovornosti



prevozioca, mora to blagovremeno saop%titi %pediteru kako bi on mogao postupiti pouputstvima.

5..2zbor prevoznog puta +instradacija0

2nstradacija obuhvata određivanje prevoznog puta, transportnog sredstva i načinatransporta od strane %peditera. /baveza postoji kada komitent nije odredio elementeza transport stvari koje se otpremaju odnosno dopremaju. "revozni put, prevoznosredstvo i način prevoza %pediter će odrediti onako 8kako zahtijevaju interesinalogodavca u datom slučaju9 +(//, član F770. "rilikom njihovog određivanja on ćevoditi računa o sigurnosti puta, brzini i ekonomičnosti prevoza i prirodi stvari koja se prevozi. * svakom pojedinom slučaju on će kombinovati te elemente da bi prevoz bionajpovoljniji za komitenta. ;ko je komitent djelimično odredio elemente prevoza,%pediter je dužan na osnovu njih odrediti druge potrebne elemente prevoznog puta ilida ih dopuni.2zvr%avanje ove obaveze podrazumijeva dobro poznavanje prevoznog puta, odnosno

okolnosti koje se mogu desiti na tom putnom pravcu, poznavanje režima saobraćaja isaobraćajnih taria, administrativno<pravnog režima kod prelaza državne granice idrugo. Hpediter će izbjegavati prevozni put koji zahtijeva pretovare i drugemanipulacije stvarima. "riroda same robe, lomljivost, sklonost trulenju ili rđanju, kaoi druga svojstva, imaće uticaja na izbor prevoznog puta.* međunarodnoj %pediciji, instradacija daje mogućnost domaćim %pediterima daangažuju domaće prevoznike, sredstva i radnu snagu. ;ngažovanjem domaćihkapaciteta izbjegavaju se devizna plaćanja.

5.C.4uvanje stvari i za%tita prava

Hpediter je obavezan čuvati stvari svoga komitenta saglasno ugovoru, prirodi stvari idrugim okolnostima koje mogu nastati u izvr%avanju otpreme odnosno dopreme. Sobzirom na tu obavezu, u pravnoj teoriji ima mi%ljenja da ovaj ugovor sadrži elementeugovora o ostavi.;ko stvar, koja je data na otpremu, nije upakovana ili postoje manjkavosti u pakovanju +s obzirom na vrstu stvari, način prevoza i prevozni put0 kao i kada stvar nije spremljena za prevoz, dužnost je %peditera da na sve to upozori komitenta. )o,ukoliko bi čekanje da komitent otkloni nedostatke prouzrokovalo za njega %tetu,zakonska je obaveza %peditera da sam pristupi i otkloni nedostatke +upakuje ili prepakuje robu odnosno pripremi je za transport0. /baveza %peditera temelji se na pravnoj pretpostavci da je on specijalizovan i stručan privrednik za poslove otpreme idopreme. )a strani komitenta je obrnuta pretpostavka, inače, ne bi angažovao%peditera. Hpediter može koristiti usluge druge specijalizovane organizacije zaizvr%enje tih radnji.* izvr%avanju ove obaveze %pediter može stvari uskladi%titi u svom ili javnomskladi%tu. /n to može učiniti i bez posebnog naloga komitenta, naročito, ako je potrebno pakovanje ili sortiranje stvari te popravak ambalaže. /p%ti uslovi poslovanja, najče%će, kažu$ o uskladi%tenju stvari %pediter je dužan obavijestiti



komitenta, osim u slučaju kada se stvari skladi%te u 8uobičajeno skladi%te ili koduobičajenog preduzeća9: stvari se mogu uskladi%titi i na otvorenom prostoru ako jeuobičajeno da se tako skladi%te.Hpediter je dužan preduzeti sve radnje prema trećim licima +prevoziocu, skladi%taru,ostalim angažovanim licima0 u cilju za%tite prava komitenta. * tom smislu on će

pribaviti odgovarajuća dokumenta i druga dokazna sredstva +sačiniti na vjerodostojannačin zapisnik o manjku ili stanju robe, prekontrolisati obračun tro%kova pojedinihusluga0. Takvim rezervisanjem prava komitent može lak%e i brže ostvariti svoj zahtjev prema trećem licu. &ez izričitog naloga komitenta %pediter ne može podnijeti od%tetnizahtjev niti voditi spor.

5.-./siguranje stvari

/va obaveza dolazi u obzir samo kada je izričito ugovorom predviđena +(//, članF7B0. 1ada je izdata %pediterska transportna potvrda +3GT0 u njoj redovno stojiklauzula$ da li je ili ne %pediter u obavezi osigurati po%iljku. Hpediterska transportna

potvrda traži da se nalog za osiguranje po%iljke daje u pisanoj ormi./siguranje obuhvata samo osiguranje po%iljke +kargo0 i u tome smislu zakon jeizričit. /baveza osiguranja od strane %peditera ne obuhvata osiguranje prevoznogsredstva +kasko osiguranje0. ?oguće je, %to se i čini u nekim granama saobraćaja,kombinovati kasko i kargo osiguranje, ali se to mora izričito ugovoriti.1ada želi osigurati po%iljku, komitent to ugovara sa %pediterom i određuje rizike kojise osiguranjem pokrivaju. ;ko ugovorom nisu određeni rizici onda je %pediter, pona%em pravu, dužan da po%iljku osigura od 8uobičajenih rizika9 +(//, član F7B0.1oji su to uobičajeni rizici cijeni se s obzirom na vrstu prevoza, putni pravac i prirodustvari. *običajeni rizici su, u osnovi, oni koji imaju karakteristike osnovnih rizika u pravu osiguranja.

;ko za pojedine po%iljke +robu0 postoji obavezno osiguranje, %pediter je dužan izvr%itiosiguranje jer se njegova obaveza zasniva na zakonu. * na%em pravu, za razliku odnekih drugih +njemačko, austrijsko0 ne postoji osiguranje %pedicije.

5.B.2zvr%enje carinskih radnji i plaćanje carine

(a ovu obavezu %peditera, po na%em pravu, postoji pravna pretpostavka, osim ukolikonalogom za otpremu stvari preko državne granice nije drugačije određeno +(//, članF7C0. Ti poslovi se ne moraju povjeriti %pediteru, nego ih može obaviti sam komitent, prevoznik ili neko drugo lice.Hpediteru se redovno, povjerava carinjenje stvari. (a te poslove on je stručan jer pratii poznaje carinske propise i tarie i, %to je veoma važno, carinske olak%ice."oznaje svu tehniku i postupke carinjenja čime se obezbjeđuje jednostavnije i bržeobavljanje tih operacija. Hpediter je dužan od komitenta zatražiti potrebna dokumentaza stvari +ateste, itopatolo%ke potvrde, potvrde o porijeklu stvari, težinske liste idrugo0. "rema op%tim uslovima poslovanja %pediter ne odgovara za tačnost ivjerodostojnost tih dokumenata, niti u slučaju kolizije između podataka une%enih udokumenta i stvarnog stanja robe. ;ko se carinjenje stvari ne može izvesti ili postoje



određene smetnje, %pediter će o tome odmah obavijestiti komitenta, a ako je potrebnotražiće instrukcije. 2nače, %pediter određuje mjesto carinjenja stvari ukoliko komitentu nalogu nije naznačio.

5.F."olaganje računa

2z prirode %pediterskog odnosa slijedi da je on dužan nakon obavljenih svih pravnih iizičkih radnji položiti račun komitentu, tj. izvr%iti obračun tro%kova i predati svadokumenta +(//, član F7F0. #užan mu je predati i sva dokazna sredstva, ako ih ima,na osnovu kojih bi komitent mogao ostvariti svoja prava prema trećim licima +zahtjeviz osnova rezervisanih prava0. "olaganje računa je bitno kako bi komitent mogaoizvr%iti uvid u tro%kove te ih provjeriti, a ako je potrebno da uloži prigovor %pediteru./va obaveza ne dolazi u obzir kada je ugovoren oretni stav."olaganje računa je posljednja obaveza %peditera. Hpediter je dužan položiti račun i utoku samog izvr%enja naloga, uvijek, kada komitent to zatraži +(//, član F7F0. )ije propisana orma polaganja računa. * poslovnoj praksi, najče%će se čini pismeno u

vidu ispunjenja od%tampanog obrasca +ormulara0 sa odgovarajućim klauzulama.Hpediter je dužan predati komitentu sve %to je primio po osnovu izvr%enog posla, a toznači i reakcije +povlastice prevozioca0. * međunarodnoj %pediciji praksa je da sereakcije dijele između komitenta i %peditera.1od komisionog istupanja %peditera +u svoje ime a za račun komitenta0 postojiodređena nesaglasnost pravnih i ekonomskih eekata, kao %to je slučaj i kod ugovorao komisionu. "rimjenom pravila ugovora o komisionu +(//, član BFB0, samim polaganjem računa %pediter ustupa +cedira0 na komitenta potraživanja i prava koja jeon stekao prema trećim licima kada je djelovao u svoje ime a za račun komitenta."ravni značaj ustupanja jeste dovođenje u neposredan pravni odnos komitenta satrećim licima, tako da komitent može ostvarivati svoja potraživanja, davati prigovore

i ostvarivati zahtjeve.

./baveze komitenta

.5."laćanje naknade +provizije0

(akonska je obaveza komitenta da, prema ugovoru, plati %pediteru naknadu zaizvr%ene usluge, odnosno izvr%enje naloga. ;ko visina provizije nije određenaugovorom onda se ona plaća prema tarii ili drugom op%tem aktu %peditera, ukolikooni postoje. )e može li se odrediti provizija ni na takav način pravilo je da proviziju

određuje sud +(//, član F7D0. "rema zakonu i op%tim uslovima poslovanja %peditera,komitent ostaje u obavezi platiti naknadu i u slučaju da je ugovoreno da će proviziju platiti primalac, pa ovaj to odbije."rovizija može biti određena u procentu ili u apsolutnom iznosu. "rovizija obuhvatacijenu %pediterovog rada, usluga i sve režijske tro%kove koje on ima u izvr%enjunaloga.Hpediter može zahtijevati naplatu provizije kada stvari preda prevoziocu +njemačko pravo0, kada se izvr%i prevoz stvari +rancusko pravo0, a po na%em pravu, 8kada



%pediter izvr%i svoje obaveze iz ugovora o %pediciji9 +princip posljednje prestacije0,%to je aktičko pitanje u svakom konkretnom slučaju +(//, član F60.1ada komitent odustane od ugovora, %pediter ima pravo na sve tro%kove i srazmjerandio naknade za do tada izvr%en rad, radnje ili dio radnji +(//, član FF0. 2 naknada%tete može doći u obzir, ako je odustankom od ugovora %pediter pretrpio određenu

%tetu, %to se prosuđuje po op%tim pravilima obligacionog prava.* određenim situacijama može doći do kumulacije zahtjeva. To je slučaj kada%pediter istovremeno vr%i i prevoz stvari +potpuna %pedicija0. Hpediteru tada pripadanaknada na ime prevoza +prevoznina0, jer u tome dijelu ima status prevozioca inaknada za usluge %pedicije +provizija0 za radnje u kojima je djelovao kao otpremnik.

.."laćanje tro%kova i novčanog predujma +avansa0

"ored provizije komitent je u obavezi %pediteru da naknadi i sve tro%kove koje je ovajimao u izvr%enju ugovora. 2 logično je da ih snosi komitent po%to se otprema ilidoprema vr%i po njegovom nalogu i u njegovu korist. * obzir dolaze svi tro%kovi koji

se prema redovnom toku stvari imaju smatrati nužnim i korisnim, bez kojih se ne bimogao izvr%iti nalog komitenta. "olazeći od obaveza %peditera, koje su izložene,komitent će snositi i druge tro%kove koje je %pediter napravio u pripremanju stvari za prevoz +tro%kovi pakovanja, prepakivanja, presortiranja i drugi0. Sigurno je da nemora platiti tro%kove koji nisu bili nužni i korisni ili koji su nastali zbog %pediterovenepažnje, a %to se utvrđuje u svakom pojedinom slučaju."laćanje tro%kova dospijeva 8odmah9, jer %pediter može zahtijevati njihovo plaćanjenakon %to ih je učinio +(//, član F50. * pogledu dospijeća obaveze plaćanjatro%kova postoji razlika u odnosu na dospijeće plaćanja provizije po%to ovdje ne važi princip posljednje prestacije. ;ko komitent odustane od ugovora dužan je naknaditi%pediteru sve tro%kove koje je ovaj imao u izvr%enju naloga do momenta odustanka

+(//, član FF0.(akonsko je pravo %peditera da od komitenta zahtijeva unaprijed plaćanje predujma+avansa0 za tro%kove koji su potrebni u izvr%avanju otpreme odnosno dopreme stvari.2sključivo je pravo %peditera hoće li ili ne kreditirati komitenta. 1omitent unaprijeduplaćuje +avansira0 novčana sredstva u iznosu očekivanih tro%kova u valuti u kojojočekuje tro%kove. /p%ti uslovi poslovanja, najče%će, polaze od toga da je aktomdavanja dispozicije komitent preuzeo na sebe obavezu$ da unaprijed predujmi novčaniiznos sredstava koji se odnosi na plaćanje vozarine, dažbina i drugih tro%kova koji proizlaze iz date dispozicije.

.7./bavje%tavanje o opasnim stvarima i dragocjenostima

1ada preda na otpremu stvari kojima bi mogla biti ugrožena sigurnost ljudi ili dobara,ili bi, zbog opasnih osobina tih stvari, mogla biti nanesena %teta, komitent je obavezanobavijestiti %peditera +(//, član F70. )a osnovu toga %pediter je dužan da preduzmedodatne mjere u pogledu čuvanja tih stvari, a posebno da o tome obavijesti prevozioca. * nekim vrstama transporta prevozilac ima ovla%tenje da uni%ti ili istovariopasne stvari, ako mu njihova svojstva nisu blagovremeno saop%tena.



;ko se u po%iljci nalaze dragocjenosti, hartije od vrijednosti, plemeniti metali ilidruge skupocjene stvari, 8komitent je obavezan o tome obavijestiti %peditera isaop%titi mu njihovu vrijednost u času predaje9 +(//, član F70. Svojstva i vrijednostovih stvari utiču na visinu %pediterove provizije, visinu osiguranja, visinu prevoznine,a ugovori o prevozu često se zaključuju uz posebne kondicije.

2@ < /#!/@/R)/ST 2 /&=(&A==)A= "/TR;P2@;)A;

5./dgovornost %peditera

"rilikom analize odgovornosti %peditera bitno je razlikovati sljedeće$ a0 odgovornost%peditera za svoje sopstvene radnje, b0 odgovornost %peditera za treća lica, vodeći pritome, posebno, računa da li je u pitanju pod%pediter ili među%pediter i c0 odgovornost%peditera kada on ima pravni status prevozioca, transportera ili skladi%tara. Razumijese, sve pod uslovom da %pediter nije izdao %pediterski konosman za kombinovani

transport +3&>0, jer tada postoji jedinstvena odgovornost samog %peditera po osnovute hartije od vrijednosti, ili da nije ugovoren oretni stav.(a svoje radnje %pediter odgovara po sistemu subjektivne odgovornosti, s tim %to senjegova krivica uvijek pretpostavlja. 2 ovdje vrijedi op%te pravilo obligacionog pravao dokazivanju suprotnog, pa %pediter može upotrijebiti dokazna sredstva da sa sebeskine krivicu, a time i odgovornost. /dgovornost %peditera može se postaviti zbogneizvr%enja ili neurednog izvr%enja ugovora o %pediciji, odnosno nesavjesnog postupanja u izvr%avanju naloga komitenta. @isinu %tete dokazuje komitent na osnovudeklarisane vrijednosti stvari predatih na otpremu odnosno dopremu. Sporno je uteoriji da li komitent ili %pediter mogu dokazivati suprotno$ da deklarisana vrijednoststvari nije realno utvrđena. Hpediter odgovara i za radnje subjekata i lica koja imaju

status njegovih pomoćnika i predstavnika ili radnika jer se njihove radnje pravnoimaju smatrati radnjama %peditera.Hpediter neće odgovarati ako dokaže da je %teta nastala uslijed vi%e sile, događaja kojise kvaliikuje kao slučaj, prirode i svojstava stvari ili radnji lica za koje on neodgovara. )e odgovara za radnje i propuste komitenta i njegovih ugovornih partnera.1ada se radi o odgovornosti %peditera za treća lica sa kojima je zaključio ugovore, postoje velike razlike u nacionalnim pravima. "rema rancuskom pravu, koje je sastanovi%ta odgovornosti %peditera i najstrožije, %pediter odgovara za rad trećih lica, tj.za sve vrijeme od trenutka prijema stvari do njihove predaje primaocu u mjestuopredjeljenja. "o njemačkom pravu, %pediter odgovara za izbor trećih lica, ali semože ugovoriti i odgovornost za njihov rad. Hvajcarsko pravo predviđa odgovornost

za rad prevoznika, u granicama regresnog zahtjeva, a za izbor ostalih trećih lica. *anglosaksonskom pravu, %pediter djeluje kao jedna vrsta agenta, u ime i za računkomitenta, pa se pravni odnos neposredno zasniva između komitenta i trećihangažovanih lica.* na%em pravu prihvaćen je njemački sistem. 8Hpediter odgovara za izbor prevozioca, kao i za izbor drugih lica sa kojima je u izvr%avanju naloga zaključiougovor9 +skladi%tara, lučkog stivadora i drugih0. "ravilo je dispozitivne prirode jer %pediter ugovorom sa komitentom može preuzeti odgovornost 8i za rad trećih lica9



+(//, član F70. Radnje koje %pediter preduzima prema trećim licima u ciljurezervacije, obezbjeđenja, prava svoga komitenta +sastavljanje zapisnika o stanjustvari, ulaganje prigovora, reklamacije0 imaju se smatrati kao njegove sopstveneradnje.!lavni %pediter, koji je zaključio ugovor sa komitentom, može angažovati

pod%peditera i među%peditera. 2zmeđu pod%peditera i među%peditera postoje bitnerazlike koje se ogledaju u osnovu angažovanja i odgovornosti prvog, glavnog%peditera, za njih."od%pediter je drugi %pediter, proesionalac iste struke kao i glavni %pediter, koga uizvr%avanju naloga komitenta angažuje glavni %pediter. *mjesto da sam izvr%i nalog,glavni %pediter, ali ne i komitent, taj rad povjerava nekom drugom %pediteru. /snovangažovanja je isključivo volja glavnog %peditera o čemu se komitent obično samoobavje%tava. "od%pediter je pomoćnik glavnog %peditera, koji i dalje ostaje u pravnomodnosu sa komitentom, pa se pravno smatra da glavni %pediter izvr%ava nalogkomitenta. Stoga je i usvojeno pravilo da za rad svoga pomoćnika, pod%peditera,komitentu odgovara glavni %pediter. (akon je u tome izričit$ 8/tpremnik koji

izvr%enje naloga povjeri drugom otpremniku umjesto da ga sam izvr%i, odgovara zanjegov rad9 +(//, član F70. (akonska odgovornost glavnog %peditera za pod%peditera ne može se ugovorom isključiti niti ograničiti.?eđu%pediter je, takođe, drugi %pediter i stručnjak iste bran%e, koga glavni %pediter angažuje iz reda svojih 8korespondentnih9 %peditera u cilju racionalnije iekonomičnije otpreme odnosno dopreme stvari. ;ngažuje se na osnovu izričitog ili prećutnog ovla%tenja komitenta ili, pak, 8ako je to očigledno u interesu komitenta9+(//, član F70. /snov angažovanja među%peditera jeste ovla%tenje komitenta iliaktička činjenica +očigledan interes0 %to nije slučaj kod pod%peditera. Stoga postoji i bitno drugačiji sistem odgovornosti glavnog %peditera za među%peditera. !lavni%pediter odgovara samo za izbor, ne i za rad, među%peditera. "ravilo je dispozitivne prirode te glavni %pediter ugovorom sa komitentom može preuzeti odgovornost i zarad među%peditera, dakle, da pojača svoju odgovornost.* nekim slučajevima %pediter vr%i i prevoz stvari +puna %pedicija0 ili skladi%ti stvari uvlastitom skladi%tu, %to se često de%ava kod zbirne %pedicije. 1ada %pediter prevozi iliskladi%ti stvari, on u obavljanju tih poslova ima status transportera odnosnoskladi%tara i na njega se primjenjuju pravila koja važe za te subjekte, za slučajo%tećenja ili gubitka stvari odnosno zaka%njenja. (ato je sa stanovi%ta odgovornosti bitno jasno utvrditi$ do kojega momenta je %pediter djelovao u unkciji %peditera, a odkojega kao prevozilac ili skladi%tar./p%te je pravilo u na%em pravu da se zakonska pravila o odgovornosti %peditera zatreća lica 8ne mogu ugovorom isključiti niti ograničiti9 +(//, član F70. ?inimalnazakonska odgovornost za treća lica, ispod koje se ne može, jeste odgovornost zanjihov izbor, a za pod%peditera za rad. /dgovornost za sopstvene obaveze %peditera,koje proističu iz imperativnih zakonskih pravila, ne bi se mogle isključivati iliograničavati. *govaranje klauzula o neodgovornosti tzv. egzoneracionih klauzula jenedopu%teno. * poslovnoj praksi, ograničavanje odgovornosti %peditera maniestujese kroz %iroko tumačenje instituta vi%e sile, prebacivanje tereta dokazivanja nakomitenta, određivanje unaprijed obima %pediterove odgovornosti.



./bezbjeđenje potraživanja %peditera

* cilju obezbjeđivanja potraživanja koja je stekao izvr%avanjem ugovora o %pediciji+provizija i tro%kovi0 %pediter ima pravo koristiti zakonsko založno pravo i pravoretencije +pridržaja0. Ta prava se ugovorom ne mogu isključiti.

1ori%tenje ovih prava je ograničeno u pogledu objekta i vremena. "rava zaloge iretencije se protežu na stvari iz ugovora o %pediciji iz kojega potiče samo potraživanje. 2zmeđu njih treba da postoji pravni koneksitet. (a ostvarivanje potraživanja iz jednog ugovora, %pediter ne može upotrijebiti pravo zaloge i retencijena stvarima do kojih je do%ao u državinu izvr%avajući drugi ugovor o %pediciji istogkomitenta. * pogledu vremena kori%tenja ovih prava važi pravilo$ %pediter se njimamože služiti sve dok stvari drži u svojoj izičkoj vlasti +ima državinu0 ili dok ima urukama ispravu pomoću koje može raspolagati stvarima +(//, član F-0. Sadržina prava zaloge i retencije ista je kao i kod ostalih ugovora.;ko je u izvr%avanju jednog ugovora učestvovalo vi%e %peditera, kasniji %pediter jedužan starati se o ostvarivanju potraživanja prethodnih %peditera. * slučaju da

posljednji %pediter isplati prethodnom %pediteru i prevozniku njihova potraživanjakoja oni imaju prema nalogodavcu +komitentu0 tada na njega prelaze, po zakonu, isva njihova potraživanja +zakonska subrogacija0 kao i pravo zaloge +(//, član F-0.

@ < "/S=&)2 S>*4;A=@2 H"=#2G2A=

5.3iksna +oretna0 %pedicija

1ada zahtijevaju interesi komitenta i %peditera, ugovora se iksna ili oretna%pedicija. 3iksna %pedicija se nikada ne pretpostavlja nego se izričito ugovara, jer su

njena pravna dejstva bitno drugačija i za komitenta i za %peditera. /bično se ugovara posebna klauzula koja se u poslovnom svijetu naziva 8oretni stav9 ili kraće 8oret9.#vije su osnovne pravne karakteristike iksne %pedicije. "rva, ugovara se naknada uiksnom iznosu i druga karakteristika, %pediter, po zakonu, odgovara za rad prevozioca i trećih lica koja je angažovao u izvr%enju naloga komitenta. 3iksnanaknada je ukupna novčana svota koja obuhvata proviziju %peditera, vozarinu prevozioca i sve ostale tro%kove +osiguranja, uskladi%tenja, carina i drugih javnihdažbina i sl.0. 3iksni iznos sadrži sve izdatke komitenta za konkretni posao %pedicije.*govorom se može predvidjeti da iksna naknada +oretni stav0 ne obuhata svenaprijed navedene stavke. ;ko je ugovorena iksna naknada, a nije speciicirano %taobuhvata, pretpostavlja se da obuhvata sve naknade i sve tro%kove vezane za

realizaciju tog ugovora o %pediciji +(//, član F0.4im je ugovorena iksna naknada, %pediter strožije odgovara < za rad trećih lica, i to je zakonska odgovornost koja se ne može ugovorom isključiti. Smisao pojačaneodgovornosti %peditera jeste u tome da u ovakvim slučajevima vi%e vodi računa ostručnosti i kvalitetu rada lica koja angažuje. 2nače, blaža odgovornost +samo zaizbor0 mogla bi imati za posljedicu da %pediter prilikom angažovanja trećih lica preerira cijenu njihovih usluga, a zapostavi kvalitet.



.(birna +skupna0 %pedicija

(birna ili skupna %pedicija podrazumijeva takvu organizaciju otpreme stvari kada%pediter skuplja +sabire0 pojedinačne po%iljke od različitih komitenata i ormira zbirnetovare +po%iljke0, koje na osnovu ugovora sa prevoziocem, transportuje u određene

putne pravce odnosno odredi%ta. *mjesto da vr%i otpremu svake po%iljke svakogkomitenta posebno +odvojeno0, on na jednom mjestu, obično u sabirnom centru,ormira velike po%iljke +zbirni tovari0. "ri tome se redovno ostvaruje saradnja vi%e%peditera koji zajednički prikupljaju robu u sabirni centar.=konomski značaj zbirne %pedicije jeste u sljedećem$ prevoz je jetiniji jer transporter redovno daje izuzetne povlastice po%to bolje i potpunije iskori%tava svoje prevoznekapacitete: organizuje se prevoz koji obezbjeđuje primjenu nižeg tarinog stava +kodželjeznice zbirni tovar se prevozi kao kolska, vagonska, po%iljka jer je njen prevoz jetiniji od prevoza denčanih po%iljki0: manipulacije robom se smanjuju, a time itro%kovi: ostvaruje se veća poslovna saradnja %peditera i prevoznika čime seujednačava praksa i tehnika otpreme uz podizanje kvaliteta. Sam %pediter stiče pravo

na posebnu dodatnu naknadu, ekstra zaradu./p%te je pravilo u na%em pravu, da %pediter ima ovla%tenje za organizovanje zbirne%pedicije. 2sključenje zbirne %pedicije mora biti ugovorom predviđeno +(//, članFC0. Hpediter ima pravo na 8posebnu dodatnu naknadu9 u slučaju da se zbirnom%pedicijom postigne pozitivna razlika u vozarini u korist komitenta. 1od zbirne%pedicije važi specijalno pravilo o pojačanoj odgovornosti %peditera za rad prevozioca. )aime, %pediter odgovara za gubitak ili o%tećenje stvari 8nastale zavrijeme prevoza9, do čega, inače, ne bi do%lo da nije organizovana zbirna %pedicija+(//, član FC0.

>iteratura


"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.5-B<5F7.



5.predavanje

*govor o prevozu stvari željeznicom

*!/@/R / "R=@/(* ST@;R2 P=>A=()2G/?

2 < "/A;? *!/@/R; 2 "R;@)2 2(@/R2

5."ojam ugovora

/vaj ugovor uobičajeno se naziva ugovorom o prevozu stvari +robe0. To je takavugovor kojim se željeznica, kao transporter, obavezuje da stvar preveze do uputnestanice i preda je primaocu, a po%iljalac se obavezuje da željeznici isplati ugovorenu prevozninu +vozarinu0. Stvar ili stvari se prevoze od otpravne do uputne stanice kojese nalaze u jednoj zemlji +unutra%nji željeznički saobraćaj0 ili u različitim zemljama+međunarodni željeznički saobraćaj0.Peljeznica ima veliki značaj za privredni razvoj zemlje kako sa unutra%njeg tako i sameđunarodnog stanovi%ta. )e ulazeći u razmatranje pitanja ekonomske politike oogromnoj važnosti saobraćaja uop%te, posebno željezničkog, pomenućemo samočinjenicu da željeznica obavlja saobraćaj javnog karaktera. @elika zainteresovanostsvake države za željeznički saobraćaj, kao jedan od osnovnih oblika prevoza stvari,uslovljava takvu organizaciju, unkcionisanje i pravna pravila da se na prvom mjestuvodi računa o njenoj javnoj unkciji, o potrebama privrede uop%te, proizvodnje itrži%ta. *vijek se polazi od mogućnosti željeznice i njenoj tehničkoj organizaciji iopremljenosti. 2z konkurentskih razloga redovno se uz prevoz željeznicom koriste idruge vrste prevoza kako bi se transport stvari obavio 8od vrata do vrata9 odnosno8od skladi%ta do skladi%ta9.

."ravni izvori

(načaj željezničkog saobraćaja uticao je da se u ovoj oblasti uniiciraju pravila nameđunarodnom planu. @eć je 5FD6. godine donesena ?eđunarodna konvencija o prevozu robe na željeznicama +G2? ili &ernska konvencija0 koja je imala osamrevizija. )a osmoj reviziji 5DF6. godine u &ernu donesen je novi tekst 1onvencije pod nazivom < 1onvencija o međunarodnim željezničkim prevozima +G/T230, kojaima nekoliko dodataka. Aedan dodatak se odnosi na prevoz stvari < Aadnoobrazna pravila o ugovoru o međunarodnom prevozu robe željeznicama +A"<G2?0. Tu su,takođe, uključena i sljedeća pravila$ pravila o prevozu opasne robe +R2#0, prevozukola korisnika prevoza +R2"0, prevozu kontejnera +R2Go0 te prevozu ekspresnih po%iljki +R2=0. Tokom 5DD. godine donesena je uredba o pristupanju &i' ovojkonvenciji. * Penevi je usvojena 1onvencija *) o međunarodnom multimodalnom+kombinovanom0 prevozu robe +5DF60.



* svakoj zemlji željeznički saobraćaj je regulisan nizom zakonskih i drugih propisa.#obar dio materije je administrativne prirode +bezbjednosti na putevima, saobraćajnasredstva, regulisanje saobraćaja i dr.0. Sa stanovi%ta imovinskih odnosa u ovoj materiji primarni izvori su (akon o ugovorima o prevozu u željezničkom saobraćaju+skraćeno (*"PS0 i (akon o obligacionim odnosima +skraćeno (//0. (// sadrži

op%ta i jedinstvena pravila za sve vrste prevoza +(//, član -F < -F60 i ima značajsupsidijarnog izvora. * autonomne izvore spadaju tarie koje imaju karakter op%tihuslova poslovanja +prevoza0 i zato moraju biti javno objavljene na propisan iliuobičajen način.

22 < (;1>A*42@;)A= *!/@/R;

5.*govor je neormalan i realan

* pravnoj teoriji ne postoji jedinstven stav o prirodi ovog ugovora sa stanovi%ta

orme. Spor se sastoji u tome$ da li je ugovor ormalan ili je neormalan, kakav je pravni značaj tovarnog lista kod zaključivanja ugovora, te kada se ima smatrati da jeugovor zaključenK 2nače, jedinstven je stav teorije da je ugovor realan."rema zakonskim rje%enjima, ugovor o prevozu stvari željeznicom je zaključen kadaželjeznica primi stvari na prevoz sa tovarnim listom. "rijem se potvrđuje stavljanjemdatuma i žiga otpravne stanice +može i otisak računara0 na tovarni list. Pigosanitovarni list vrijedi kao 8dokaz o zaključenju i sadržini ugovora o prevozu9 +(*"PS,član D, A"<G2?, član 550. /vjereni tovarni list je, dakle, dokazno sredstvo ozaključenom ugovoru, a po međunarodnim pravilima i o 8sadržaju ugovora9 te seizdaje u momentu predaje stvari na prevoz. )edostatak ili neispravnost tovarnog lista+nije stavljen žig0 ne znači da ugovor nije zaključen.

*govorom o prevozu, prema zakonu, određuje se$ broj tovarnih listova koji se izdaju,vrste tovarnih listova, rok utovara, rok isporuke, rok odno%enja stvari, način slanjaizvje%taja o prispijeću po%iljke i dr. +(*"PS, član 7C, 7B, CC, C-, -70. "rema tome,tovarni list, kao pismena isprava, ne predstavlja pisanu ormu ugovora i on može bitizaključen u bilo kojoj ormi. 2zdavanje tovarnog lista zamagljuje postojanje ugovoraupravo zato %to je ugovor neormalan.*govor o prevozu stvari željeznicom je realan, jer je za njegov nastanak potrebna predaja stvari na prevoz. Sam sporazum, tj. saglasnost volja, nije samo po sebidovoljno. (a razliku od op%teg tipa realnih ugovora, za nastanak ovog ugovora+zaključenje0, pored predaje stvari potrebna je jo% jedna činjenica < izdavanjeovjerenog tovarnog lista.

.Tovarni list i prenosivi tovarni list

Tovarni list je javna isprava čiji je minimalni sadržaj određen zakonom, odnosnomeđunarodnim pravilima, a koji se izdaje prilikom prijema stvari na prevoz. * poslovnom prometu njegov je ormular +obrazac0 tipiziran, standardizovan, tako da se



u svakom pojedinačnom slučaju predaje robe na prevoz upisuju u odgovarajućerubrike +stavke0 reerentni podaci./bligatorni sastojci tovarnog lista su$ mjesto i datum sastavljanja: naziv uputnestanice +prema imeniku željezničkih stanica0: ime i prezime primaoca ili naziv primaoca i njegova adresa: vrsta i masa +težina0 stvari: broj kola: ime i prezime ili

naziv po%iljaoca: žig otpravne stanice: prevozni i drugi tro%kovi kao i spisak ispravakoje se prilažu uz tovarni list. Tovarni list može sadržavati i ostale, akultativne,elemente kao %to su rok isporuke i drugo +(*"PS, član 7.0. Tovarni list se ne možezamijeniti +supstituirati0 drugim ispravama niti se druge isprave mogu saobrazititovarnom listu./dređeno je koje podatke unosi +popunjava0 po%iljalac, a koje željeznica. (a tačnost podataka koje unosi po%iljalac ili od njega ovla%teno lice, odgovara sam po%iljalac isnosi pravne posljedice u slučaju neispravnosti, netačnosti ili nepotpunosti tih podataka i izjava. 4ak i kada te podatke, po zahtjevu stranke, upi%e lice zaposleno naželjeznici +službenik željeznice0 odgovornost snosi po%iljalac. /va činjenica ukazujena speciičnost ugovora kao i na to da tovarni list nije ugovor.

#onosilac tovarnog lista smatra se punomoćnikom po%iljaoca i ovla%ten je da unjegovo ime preduzima potrebne radnje, te da dopunjuje i mijenja izjave upisane utovarnom listu. ;ko je donosilac tovarnog lista adresat +primalac prevezene stvari0onda prijemom tovarnog lista on ulazi u ugovorni odnos i postaje stranka u ugovoru.* tome slučaju radnje preuzima u svoje ime, a ne kao punomoćnik po%iljaoca.Tovarni list se uvijek popunjava u vi%e primjeraka. Peljeznica stavlja žig i na duplikat predajući ga po%iljaocu, dok tovarni list prati po%iljku. "rema domaćim imeđunarodnim pravilima duplikat nema važnost tovarnog lista pa se na osnovu njegane bi mogao vr%iti prijem stvari. #uplikat može poslužiti kao legitimacioni papir za postavljanje zahtjeva za izmjene ugovora ili dokaz da su plaćeni prevozni tro%kovi+vozarina0 ili kod izvoznih poslova kao dokument za plaćanja preko banke +dokumentuz akreditiv0."ravilo je da se za svaku po%iljku, a kada se radi o vagonskoj po%iljci +robi0 za svakikolski tovar, izuzev za predmete za čije je prevoženje zbog dimenzija potrebno vi%ekola, mora ispuniti i predati poseban tovarni list. 2nače, u transportu je izraz8po%iljka9 stručni termin i označava jednu ili vi%e stvari koje se predaju na prevoz jednom prevoznom ispravom +tovarnim listom, prtljažnicom0.Tovarni list i njegov duplikat nisu hartije od vrijednosti, jedinstven je stav teorije, i nemogu se prenositi na treća lica. * mnogim zemljama javljaju se zahtjevi poslovnogsvijeta da duplikat dobije svojstvo hartije od vrijednosti, da se može prenositi+negocijabilnost0, %to bi značilo da se njime može trgovati za vrijeme dok je roba na putu.Peljeznica i po%iljalac se mogu sporazumjeti da prevozilac izda prenosivi tovarni listkoji može glasiti 8po naredbi9 ili 8na donosioca9. * tom slučaju mora izričito bitinavedeno da se radi o prenosivom tovarnom listu kojega potpisuju obje strane. )aduplikatu se označava da je izdat prenosivi tovarni list, a isto vrijedi i za prepise, akosu sačinjeni. "o%to je prenosivi tovarni list vrijednosni papir, on ima i posebna pravnadejstva +načelo inkorporacije0. *slovi ugovora o prevozu i tarie obavezuju imaoca prenosivog tovarnog lista, koji nije po%iljalac samo ako su ti uslovi sadržani utovarnom listu ili se prenosivi tovarni list na njih izričito poziva. ?ože se prenositi



+transerisati0 indosamentom ako glasi 8po naredbi9, odnosno predajom iz ruke uruku, ako glasi 8na donosioca9. (a pravna dejstva indosamenta i njegov oblik važe propisi mjeničnog prava +(akon o mjenici0, izuzev odredaba koje se odnose na regres+(*"PS, član 7F0.

7./graničenja slobode ugovaranja

1od prevoza stvari željeznicom postoje izvjesna ograničenja slobode ugovaranja koja proizlaze iz propisa ili same tehnike zaključivanja ugovora. /graničenje slobodeugovaranja za po%iljaoca ogleda se u tome %to je dužan za svaku po%iljku, po pravilu,da preda posebno ispunjen tovarni list i to na obrascu +ormularu0, koji obaveznosastavlja željeznica saglasno op%tim uslovima poslovanja i tarii. "o%iljalac popunjavaodređene podatke unoseći ih u tovarni list vodeći pri tome računa o uslovima izželjezničke tarie. /vakva tehnika zaključivanja ugovora ograničava po%iljaoca ukonstituisanju prava i obaveza, u slobodi njihovog određivanja, jer je u dobrom dijelu

sve unaprijed određeno.(a željeznicu je ta sloboda ugovaranja jo% ograničenija zbog javnopravnog karakteranjene djelatnosti. )ajprije, ona se ogleda u obaveznom ugovaranju i ograničenjima uizboru saugovarača. Peljeznica ne može odbiti nikoga ko želi sklopiti sa njom ugovor o prevozu, ako su ispunjeni propisani uslovi. "ri vr%enju svojih usluga željeznica, posvemu, unkcioni%e kao organizacija koja treba da sprovodi kogentne odredbe zakonai tarie, a manje kao stranka iz ugovora kojoj je ostavljeno da prilikom ugovaranjaiznalazi najpovoljnija rje%enja za ostvarivanje svojih poslovnih interesa. Peljeznica jedužna primiti stvari na prevoz, ako su ispunjeni ovi uslovi$a0 prevoz se može izvr%iti bez odlaganja, po redovnom toku stvari: b0 prevoz tih stvari nije zabranjen:

c0 stvari su podesne za prevoz, po obliku, obimu, masi:d0 prevoz je moguć redovnim prevoznim sredstvima željeznice ie0 prevoz nije onemogućen okolnostima koje željeznica ne bi mogla spriječiti,otkloniti ili izbjeći.Peljeznica je dužna obavljati prevoz stvari po redu vožnje +voznom redu0 kao i kodsvakog linijskog saobraćaja, a prevoz može obustaviti samo pod uslovima koji suodređeni zakonom. (a prevoz nekih stvari mogu biti propisani posebni uslovi +opasnestvari0 i njih će željeznica primiti na prevoz samo ako su ispunjeni i ti posebni uslovi.Speciičnost ovog ugovora ogleda se i u slobodi raspolaganja ugovorom. *govor semože jednostrano izmijeniti nalozima koje daje po%iljalac ili imalac prava iz prenosivog tovarnog lista. Radi se, zapravo, o posebnim slučajevima kada se na

osnovu jednostrane izjave volje, uz ispunjenje odgovarajućih uslova, sam ugovor može izmijeniti ili raskinuti. * su%tini, speciičnosti koje se maniestuju uograničavanju slobode ugovaranja proizlaze iz samog karaktera djelatnosti kojuobavlja željeznica i statusa željezničkih organizacija.



222 < =>=?=)T2 *!/@/R;

5.&itni elementi ugovora

*običajeno je da se u bitne elemente ovog ugovora ubraja veći broj sastojaka, nego

%to je to tipično kod ugovora poslovnog prava. 1ako se ugovor zaključuje predajomstvari na prevoz i predajom popunjenog tovarnog lista u koji se unose određeni podaci, najče%će se sastojci samog tovarnog lista uzimaju kao bitni elementi ugovorao prevozu stvari željeznicom. ;ko se uz tovarni list %alju određeni dokumenti onda semora priložiti i spisak tih dokumenata +isprava0. )a osnovu svega toga mogu seodrediti tipični bitni elementi ovog ugovora.

5.5.*govorne strane

*govorne strane su prevozilac +željeznica0 i po%iljalac, mada se obično one nazivaju

8željeznica9 i 8stranka9. * ime željeznice pojavljuje se željeznička transportnaorganizacija koja redovno ima status javnog preduzeća +javne korporacije0. Stvari se predaju na prevoz u otpravnoj ili otpremnoj stanici željeznice. 2nače, op%ti pojam8stanica9 označava$ željezničke stanice, luke plovidbenih linija i sve ostale poslovnice transportnih organizacija otvorene radi izvr%enja nekog od ugovora o prevozu.#ruga ugovorna strana je po%iljalac, lice koje predaje stvar na prevoz, a koje ne mora biti i sopstvenik robe. Taj posao i zaključenje ugovora o prevozu može se povjeritirazličitim subjektima +zastupniku, %pediteru0 %to se obično vr%i u međunarodnom prevozu. Peljeznica se ne upu%ta u ispitivanje sa kime zaključuje ugovor, te da li je tolice +pravno ili izičko0, koje predaje stvari na prevoz, istovremeno i njihov vlasnik.

/d svakog ko preda stvari i podnese uredno ispunjen tovarni list otpravna stanicaželjeznice primiće stvari i ovjeriti žigom tovarni list. "ri tome po%iljalac mora utovarni list upisati svoj tačan naziv ili ime i prezime sa adresom i potpisati tovarni list,odnosno staviti aksimil potpisa ovla%tenog lica.

5.."rimalac

"rimalac je lice ovla%teno da u uputnoj +istovarnoj0 stanici iskupi tovarni list i preuzme stvar ili stvari. 3aktički je to lice na koje je po%iljka adresirana. (a primaocase može označiti samo jedno izičko lice ili jedan pravni subjekt, ne može ih biti vi%e.

Tovarne listove sa neodređenim adresiranjem primaoca željeznica neće primiti, a akose to desi tražiće od po%iljaoca odgovarajuće upute."o%iljalac stvari može uputiti na svoje ime %to znači da isto lice može biti i po%iljalac i primalac. )eke željeznice dozvoljavaju da se kao primalac naznači uputna stanica ilislužbenik te stanice.;ko je izdat prenosivi tovarni list po naredbi, primalac je posljednje lice na koje jeindosamentom prenesen tovarni list +indosatar0. ;li, kod prenosivog tovarnog lista na



donosioca, svojstvo primaoca ima svako lice koje prezentira željeznici takav tovarnilist.

5.7.*putna stanica

*putna stanica +mjesto opredjeljenja, istovarna stanica0 je ona željeznička stanica dokoje stvar treba da se preveze, u koju se roba upućuje. Stanica mora biti navedena prema službenom imeniku željezničkih stanica. 1ao mjesto istovara može bitioznačen i industrijski kolosijek u nekom mjestu ili poslovnoj organizaciji. (anetačno, nejasno ili neprecizno upisivanje uputne stanice odgovara po%iljalac, ukoliko bi se desilo da željeznica primi tovarni list sa tako naznačenom uputnom stanicom."osljedice pogađaju po%iljaoca +docnja sa isporukom prema saugovaraču, kvar ilio%tećenje stvari, plaćanje dangubnine željeznici0.

5.."redmet prevoza +stvari0

* saobraćajnom pravu svaka stvar koja se prima na prevoz ima karakter 8robe9.@rsta, količina i masa +težina0 stvari upisuju se u tovarni list. /značavaju sekomercijalnim nazivima ili nazivom koji je upotrijebljen u tarii. )eke stvari suisključene iz prevoza željeznicom dok je za druge prevoz ograničen. /d prevozaželjeznicom takođe su isključene stvari +predmeti0 koje ima pravo da prevozi samo po%ta. )eke stvari se mogu primiti na prevoz uslovno +2"<G2?, članovi i C0.Peljeznica može provjeravati podatke o sadržini, broju i masi po%iljke. 1od denčanih+komadnih0 po%iljki, kao i kod kolskih, ako se sastoje od vi%e komada navodi se brojkomada, ambalaža i masa +težina0. 1ad se radi o stvarima koje trebaju biti upakovane,

takve stvari se mogu predati na prevoz željeznici samo ako su upakovane naodgovarajući način i mogu izdržati prevoz, kako bi se sačuvale od propasti ilio%tećenja. *slijed nedostatka ili manjkavosti u pakovanju željeznica može odbiti prijem stvari na prevoz ili iste primiti uz zahtjev da po%iljalac u tovarnom listu potvrdinedostatke u pakovanju. * tom slučaju po%iljalac preuzima na sebe odgovornost za%tetu.Pive životinje se mogu prevoziti željeznicom ukoliko se to ne protivi veterinarsko<sanitarnim propisima i ako je po ocjeni otpravne stanice isključena svaka opasnost poljude i životinje, kao i svaka mogućnost o%tećenja stvari. /bezbjeđuju se i naročitiuslovi prevoza +hranjenje i pojenje0.

5.C.?jesto i datum

1ao mjesto i datum zaključenja ugovora, po pravilu, važe mjesto i datum navedeni nažigu otpravne stanice koji ona stavlja na tovarni list po%to primi stvari na prevoz. (alako kvarljive stvari i žive životinje navodi se i čas prijema u duplikatu tovarnog lista.



5.-."revozni i drugi tro%kovi

Gijena usluga željeznice određena je tariom. "revoznina +vozarina0 i tro%kovi prevoza unose se u tovarni list. ;ko se oni unesu pogre%no ili se uop%te ne unesu,ugovor važi i to sa cijenom koju predviđa taria. )aplata cijene po tarii nije samo

pravo željeznice nego i njena obaveza. 2nače, taria obavezuje obje ugovorne strane.(ato se cijena i svi prevozni tro%kovi +dodatak na vozarinu, naknade za sporedneusluge i dr.0 mogu utvrditi i naknadno, a obje strane imaju pravo na njihovu ispravku prema tarii. *koliko postoje izuzeci oni su izričito navedeni propisima.Tariom je određena vozarina za pojedine vrste stvari, način prevoza, vrsta vozova na pojedinim relacijama, kao i drugi elementi za izračunavanje tro%kova, sporednihnaknada i taksa. (ato se u tovarni list moraju unijeti sve vrste stvari koje se %alju tim jednim dokumentom. )e učini li tako po%iljalac, željeznica naplaćuje vozarinu za svestvari date na prevoz po najvi%em tarinom stavu koji vrijedi za jednu vrstu stvari iz po%iljke. "revozni tro%kovi u međunarodnom saobraćaju određeni su domaćomtariom, ako o tome nema posebne međunarodne tarie +A"<G2?, član -0.

5.B./bavljanje određenih radnji i spisak isprava

;ko je predviđeno da prilikom prevoza stvari treba obaviti neke radnje +carinjenje,veterinarski ili itopatolo%ki pregled i dr.0, pa je ta obaveza povjerena željeznici, po%iljalac je obavezan priložiti odgovarajuće isprave. "revozilac nije dužan ispitivatida li su priložene isprave dovoljne ili tačne +(*"PS, član B0. /bavljanje ovih radnjiželjeznica može povjeriti stručnim organizacijama i licima.

.)ebitni elementi ugovora

1od ovog ugovora postoje i nebitni elementi koji se mogu ugovarati. * tovarni list semogu unositi samo one klauzule koje su predviđene zakonom ili tariom ili suuobičajene u međunarodnom saobraćaju. Sve ostale izjave nisu dopu%tene i neobavezuju željeznicu. (a klauzule koje se unesu u tovarni list plaća se posebnanaknada utvrđena tariom."rema okolnostima slučaja u tovarni list se mogu unositi sljedeće notiikacije i izjave.

.5."revozni put

"o%iljalac može odrediti pravac prevoza +prevozni put0 samo za brzovoz, za slučajevekoji su tariom predviđeni, kao i za prevoz stoke. "o pravilu, željeznica je slobodna uizboru puta kojim će stvari prevesti, ali vozarinu može zaračunati samo za put koji jenajpovoljniji za korisnika prevoza.



..3ranko carina

*pisivanjem klauzule 8ranko carina9 po%iljalac obavezuje željeznicu da obavicarinske i druge ormalnosti, ako su potrebne prilikom prevoza. "o%iljalac možeodrediti stanicu na kojoj će željeznica obaviti te radnje. ?ože zahtijevati da ga

željeznica o tome obavijesti kako bi on ili njegov zastupnik prisustvovao carinjenju..7. "ouzeće

* tovarnom listu po%iljalac može označiti da stvar %alje pouzećem i naznačiti iznos pouzeća +iznos kojim se stvari opterećuju0. "ouzeće je nalog željeznici da stvari izda primaocu samo pod uslovom da primalac plati naznačeni iznos na ime pouzeća."o%iljka se može opteretiti pouzećem najvi%e do vrijednosti stvari koje se prevoze.Tariom se može odrediti najniža granica pouzeća.

..?je%oviti +kombinovani0 prevoz

2zjavom u tovarnom listu po%iljalac može zahtijevati da željeznica stvari predadrugom prevozniku na dalji prevoz do mjesta u koje se one upućuju +drugojželjeznici, drumskom prevozniku, brodaru0. Peljeznica je obavezna po tome postupiti.;ko nije određeno prevozno sredstvo željeznica će ga sama izabrati u kome slučajuodgovara za izbor prevozioca. Peljeznica može i sama izvr%iti nalog o daljem prevozuvlastitim prevoznim sredstvima.

.C."rovjera po%iljke"o%iljalac može zahtijevati od željeznice da utvrdi masu i broj komada stvari koje su

predate na prevoz. *tvrđenu masu, količinu i broj komada željeznica je dužna upisatiu tovarni list i ovjeriti. 4ak ako masu ne bi mogla utvrditi na otpravnoj stanici, dužna je to učiniti na usputnoj stanici gdje je moguće.

.-.@rijeme isporuke

* tovarni list se može unijeti odredba o vremenu za koje je prevozilac dužan prevestistvari +rok isporuke0. ;ko rok isporuke nije utvrđen, između stranaka važedispozitivna pravila zakona +(*"PS, član C-0.

.B.1lauzula 8ostaje na stanici9

* tovarni list se može unijeti, kao posebna, klauzula 8ostaje na stanici9. To znači daželjeznica nije dužna nikoga izvje%tavati o prispijeću po%iljke na uputnu stanicu."retpostavka je da će po%iljalac ili primalac doći po po%iljku.



.F.Smetnje

"o%iljalac može posebno upisati instrukcije %ta treba željeznica da radi, ako bi pri prevozu ili izdavanju stvari do%lo do određenih smetnji. Tako može odrediti da se uslučaju smetnji po%iljka vrati u otpravnu stanicu. Smetnje nastaju uslijed udesa ili

nezgode. *des je vanredni događaj koji je prouzrokovao znatnu materijalnu %tetu iliveći prekid +sudar, nalet ili iskliznuće voza0. )ezgoda, kao vanredan događaj, dovodido manje materijalne %tete, manjeg prekida ili ugrožavanja prometa.

.D./bezbjeđenje uredne isporuke

* posebnu rubriku u tovarnom listu 8obezbjeđenje uredne isporuke9 po%iljalac možeupisati određeni novčani iznos. * tom slučaju željeznica namiruje po%iljaocu, pored%tete za gubitak, o%tećenje ili zadocnjenje, i drugu dokazanu %tetu do visinenaznačenog obezbjeđenja. )aknada za obezbjeđenje uredne isporuke računa se zacijeli prevozni put +(*"PS, član BC: A"<G2?, član 5-0.

.56.Rok utovara

Stranke se mogu posebno sporazumjeti o roku utovara, tj. vremenu u kome je po%iljalac dužan utovariti stvari u vagon. "rotekom toga roka nastaju nepovoljne pravne posljedice za po%iljaoca +plaćanje posebne naknade i dr.0.

.55./bavje%tavanje o prispijeću po%iljke

To je element kojim se utvrđuje kada i na koji način će željeznica obavijestiti primaoca o prispijeću po%iljke na uputnoj stanici. ;ko nije određeno primjenjuju sedispozitivna pravila zakona +(*"PS, član CB0.

2@ < /&;@=(= 2 "R;@; STR;);1;

5./baveze željeznice

#jelatnost željeznice, kao %to je već rečeno, ima elemenata javnog karaktera u čijojregulaciji znatno participira država, jer joj je to važno 8polje korisne intervencije9.*če%će države ogleda se u određivanju statusa željezničkih organizacija kao javnih preduzeća, a u ugovornom pravu kroz detaljnije regulisanje prava i obaveza strana

zakonom i drugim propisima. (ainteresovanost država u ovoj materiji ispoljena je ikroz uniikaciju pravila željezničkog prevoza na međunarodnom planu +G/T230."rema domaćem pravu postoje ove obaveze željeznice koje su skoro iste i pomeđunarodnim pravilima.



5.5."rijem i provjeravanje stvari +po%iljke0

@eć je istaknuto da je željeznica dužna primiti na prevoz teret pod ugovorenimuslovima, osim stvari koje se ne mogu primiti na prevoz ili se mogu primiti samo akosu ispunjeni posebni uslovi +(*"PS, član 76, 750. (akon obavezuje prevozioca koji

obavlja linijski prevoz, a takav je i željeznički, da primi svaku stvar kada su ispunjeniuslovi utvrđeni u objavljenim op%tim uslovima poslovanja, odnosno tariama.Peljeznica, na osnovu uredno ispunjenog tovarnog lista prima stvari na prevoz. (aneke stvari može se ugovorom ili tariom predvidjeti prezentacija i drugihdokumenata +isprava0 od strane po%iljaoca. * tom slučaju željeznica nije dužna primiti stvari na prevoz bez tih dokumenata. )a zahtjev po%iljaoca, željeznica je dužna utvrditi masu i broj komada stvari naotpravnoj stanici ukoliko postoje odgovarajući uslovi +mjerne sprave ili ne remetiredovan tok saobraćaja0. *koliko provjeru nije moguće izvr%iti u otpravnoj stanici tose čini u prvoj podesnoj usputnoj stanici. 1ada se vr%i provjeravanje po%iljke, premameđunarodnim pravilima, željeznica je dužna pozvati po%iljaoca ili primaoca da

prisustvuje provjeravanju. ;ko zainteresovani ne dođe ili kada se provjeravanje vr%i utoku prevoza toj radnji treba da prisustvuju dva svjedoka koji nisu službena licaželjeznice ili kako je predviđeno propisima određene države +A"<G2?, član 50. 2nače, provjeravanje podataka u tovarnom listu i po%iljke utvrđeno je i kao pravo željeznice.Rezultat provjeravanja upisuje se u tovarni list i u duplikat tovarnog lista, ako se provjera vr%i u otpravnoj stanici. 1ada po%iljka ne odgovara navodima u tovarnomlistu ili nisu ispunjeni uslovi za prevoz stvari, tada tro%kovi provjeravanja terete robudatu na prevoz, ako nisu odmah plaćeni. Rok isporuke ne teče za vrijeme provjeravanja po%iljke, ako se utvrdi netačnost navoda u tovarnom listu +(*"PS, članC-0.1ada željeznica provjerava po%iljku, navodi u tovarnom listu o masi i broju komadane mogu da služe kao dokaz protiv prevozioca. ;ko se ustanovi razlika u masi prekoE ili netačno imenovanje stvari koje utiče na visinu prevoznine, željeznica ima pravo da pored prevoznine naplati jo% i dvostruki iznos razlike u vozarini +(*"PS,član 0. ?asu i broj komada željeznica treba uvijek da utvrđuje, osim kada jetariom određeno plaćanje vozarine po drugoj jediničnoj mjeri +ne po masi0.* slučaju da željeznica ne vr%i provjeravanja mase i broja komada, mjerodavno je ono%to je upisano u tovarni list, iako je upis izvr%io po%iljalac. Peljeznica ne mora primitistvari na prevoz, ako po%iljalac nije naveo podatke o masi i broju komada u tovarnilist."o%iljalac određuje način prevoza < ekspresni, brzovozni ili sporovozni. )a ekspresnii brzovozni prevoz željeznica je obavezna primiti stvari samo ako su one po svomeobliku, obimu i masi, te ostalim osobinama podesne za takav prevoz. Tako premameđunarodnim pravilima +R2=0 kao ekspresna po%iljka mogu se slati stvari koje semogu utovariti u prtljažna kola putničkih vozova, odnosno stvari utvrđene tariom./d poslovnih subjekata koji %alju velike količine stvari željeznica može zahtijevati da prethodno prijave svoje po%iljke +količinu, smjer, vrijeme namjeravanog prevoza0kako bi ona izradila plan prevoza. 2sto vrijedi kada je potrebno u određenom rokutransportovati izuzetno velike količine stvari. ;ko korisnici prevoza ne izvr%e prijave,željeznica nije dužna primiti stvari na prevoz u slučaju da nema kola na raspolaganju.



Svaka željeznička transportna organizacija dužna je primiti na direktan prevoz stvariod otpravne do uputne stanice, bez obzira koliko prevozilaca učestvovalo. 1orisnika prevoza se ne tiču njihovi međusobni odnosi, podjela prevoznih tro%kova,organizacija prevoza, manipulacije stvarima i drugo.

5..*tovar stvari

Peljeznica je obavezna izvr%iti utovar stvari, ako je tako predviđeno ugovoromodnosno uslovima poslovanja. *govorom se može predvidjeti da utovar stvari obavlja po%iljalac.1ada utovar vr%i željeznica, %to se praktikuje iz konkurentskih razloga, po%iljalacstvari predaje željeznici u skladi%te. Peljeznica je dužna izvr%iti utovar stvari u rokukoji je određen ugovorom +rok utovara0, ako je on upisan u tovarni list, ali u svakomslučaju u roku kako bi se izvr%io uredan prevoz. Radi sigurnosti prevoza, mora sevoditi računa o osovinskom opterećenju pruga +magistralnih ,C t po osovini i F t po

dužnom metru0 kao i osovinskom opterećenju vozila +vagona0.

5.7.*redan prevoz stvari

Gilj ugovora jeste da se stvari prevezu uredno u čemu i jeste privredna unkcijaželjeznice. /na je dužna stvari prevesti u stanju u kojem ih je i primila, bez o%tećenjai gubitka, do mjesta naznačenog u tovarnom listu +uputne stanice0."o%iljalac, po pravilu, nije zainteresovan kojim će se putem stvari prevesti. Stalo mu je da se prevezu po najnižoj tarii, sigurnim putem i u %to kraćem vremenu. Sloboda uizboru pravca potrebna je željeznici kako bi radila %to ekonomičnije i racionalnije, te

organizovala iskori%tavanje pruga i transportnih sredstava. * međunarodnomsaobraćaju po%iljalac može označiti prevozni put određujući graničnu ili pograničnutačku, odnosno prelaznu stanicu između željeznica dviju zemalja koje su otvorene zasaobraćaj na određenoj relaciji +A"<G2?, član 50.;ko bi pri prevozu nastala ma kakva smetnja, bez obzira iz kojih je razloga nastala <dejstvo vi%e sile, mjere vlasti, krivica željeznice ili po%iljaoca, priroda same stvari <željeznica je dužna preduzeti odgovarajuće mjere da bi se izbjegle rđave posljedice pokorisnika prevoza. *koliko po%iljalac nije već dao u tovarnom listu instrukcije %ta ćeželjeznica raditi u slučaju smetnji onda će ona stvari uputiti pomoćnim +drugim0 putem, ako se smetnja može prevladati na taj način +(*"PS, član CF0. ;ko, pak, produženje prevoza nije moguće tražiće dispoziciju od po%iljaoca i po njoj postupiti,

osim u slučaju privremenih smetnji. *putstva po%iljalac daje otpravnoj stanici ilistanici u kojoj se nalaze stvari, pismenim putem. )e dobije li uputstvo u razumnomroku, niti se po%iljalac koristi pravom raskida ugovora, željeznica ima pravo$ da natro%ak i rizik po%iljaoca stvari stavi na privremeni smje%taj ili da ih preda %pediteru iliu javno skladi%te. 1ada se to ne može učiniti, jer su stvari podložne brzom kvaru ili suu pitanju žive životinje tada će željeznica izvr%iti njihovu prodaju. / svim preduzetimradnjama željeznica će izvijestiti po%iljaoca +(*"PS, član -0.



@ozarinu za izvr%eni prevoz i ostale tro%kove po tarii dužan je snositi po%iljalac, osimako je do smetnji do%lo krivicom željeznice. ;ko nema njene krivice ona ima pravo inaplatiti kolsku dangubninu. Peljeznica nema pravo na naplatu veće vozarine, ako jestvari uputila pomoćnim putem da bi izbjegla smetnje. Rok isporuke računa se premastvarno upotrijebljenom putu +(*"PS, član CF0. Peljeznica će obaviti carinske i druge

radnje određene propisima zemlje. * tome poslu ona nastupa kao komisionar i ima pravo na naplatu stvarnih tro%kova i naknada po tarii. Peljeznica ne ispituje tačnost priloženih isprava, ali odgovara ako ih izgubi ili upotrijebi nepravilno +(*"PS, član-, F0. 2nače, izvr%enje ovih radnji može se povjeriti i drugom licu.

5..Rok isporuke

Peljeznica je dužna stvari prevesti u ugovorenom roku +rok isporuke0. @rijemetrajanja prevoza stranke, ipak, rijetko ugovaraju, jer se primjenjuju tarie u kojima jeodređeno vrijeme prevoza. ;ko vrijeme isporuke nije određeno ugovorom, željeznica

je dužna stvari prevesti za vrijeme koje je uobičajeno za prevoz takvih stvari sobzirom na dužinu puta i vrstu prevoza +prema tarii0.*koliko ugovorom nije drugačije predviđeno, rok isporuke se računa od ponoći poslije prijema stvari pa do predaje izvje%taja o prispijeću stvari adresatu, odnosno zastvari o čijem se prispijeću ne izvje%tava primalac do časa kada je po%iljka pripremljena za izdavanje +predaju0. (a brzo pokvarljive stvari i žive životinje rok seračuna od podne i od ponoći, zavisno od toga da li su stvari predate prije podne ili poslije podne +(*"PS, član C-0.Rok isporuke sastoji se iz otpravnog i prevoznog roka. /tpravni i prevozni rok suodređeni zavisno od vrste prevoza i razdaljine između otpravne i uputne stanice./tpravni rok se računa samo jedanput, a prevozni za cijelo odstojanje od otpravne do

uputne stanice, bez obzira koliko je prevozilaca učestvovalo u prevozu. Sva rastojanjaračunaju se prema tarinim kilometrima."rema međunarodnim pravilima rokovi su ovi$ za kolsku brzovoznu po%iljku <otpravni rok je 5 časova, a prevozni za svakih otpočetih 66 km časa: za kolskusporovoznu po%iljku < otpravni rok je časa, a prevozni za svakih otpočetih 766 km časa. "osebni rokovi važe za denčane po%iljke < brzovozne i sporovozne +A"<G2?,član B0.* slučajevima koji su određeni propisom ili tariom rokovi ne teku i za to vrijeme rok isporuke se produžava +zadržavanje po%iljke0. (adržavanje po%iljke postoji onda kada je neophodno da se obave određene radnje kao %to su$ carinjenje, veterinarski pregledi, provjeravanje sadržine i težine +mase0 po%iljke, hranjenje i pojenje živih

životinja, dodavanje leda i drugo. Peljeznica se može uspje%no pozivati na produženjeroka isporuke, ako su uzrok i trajanje zadržavanja upisani u tovarni list, ali jedopu%teno dokazivanje i na drugi način +drugim sredstvima dokazivanja0."ostoje i dopunski rokovi za isporuku stvari koji su takođe određeni propisom itariom. #opunski rokovi važe za slučaj$ prevoza stvari prugama različitih %irinakolosijeka, sporednim prugama, prugama koje nisu osposobljene za brzovozni prevoz, kod kombinovanog prevoza i u vanrednim prilikama. /va pravila posebnovaže u međunarodnom prevozu, ako posebnim propisima ili ugovorima nije %to drugo



predviđeno +A"<G2?, član B0. Rok isporuke je održan od strane željeznice ako je prije isteka roka obavijestila primaoca o prispijeću stvari i iste pripremila zaodno%enje, odnosno ako je stvar pripremljena za odno%enje kada se primalac neobavje%tava +(*"PS, član C-0.

5.C."ostupanje po nalozima

Speciičnost ugovora o prevozu stvari željeznicom jeste u tome %to se on može jednostrano izmijeniti davanjem naloga +uputstava0 od strane po%iljaoca ili primaocaili ovla%tenog imaoca prenosivog tovarnog lista, ali samo pod uslovima i na načinkako je utvrđeno zakonom +(*"PS, član D < C70. * tom smislu idu i međunarodna pravila +A"<G2?, član 76 < 70. "o%iljalac može tražiti da se$ stvar vrati i njemu predau otpravnoj stanici: zaustavi po%iljka u nekoj usputnoj stanici: stvari ne izdajuodnosno da se izdavanje odloži: stvari izdaju drugom primaocu: stvari izdaju u nekojdrugoj stanici, dakle, promijeni uputna stanica +reekspedicija0. ?ože se promijeniti

nalog o pouzeću +povisi, smanji, bri%e ili po%iljka optereti pouzećem0 odnosno oisplati nekog novčanog iznosa +dio vozarine ili drugi tro%kovi0.2 primalac ima pravo davati iste naloge željeznici pod uslovom da je ovla%ten na to utovarnom listu ili da mu po%iljalac preda duplikat tovarnog lista. * protivnom, nema pravo davati naloge, odnosno izmijeniti ugovor.2malac prenosivog tovarnog lista, kao hartije od vrijednosti, ima takođe pravo davatiodređene naloge željeznici. )jegovi nalozi mogu biti sljedeći$ da se prevoz stvariobustavi: stvar izda u nekoj drugoj uputnoj stanici ili stvar vrati u otpravnu stanicu. )alozi, odnosno zahtjev za izmjenu ugovora podnosi se u pisanoj ormi prekootpravne stanice ili stanice u kojoj se stvari nalaze. "o%iljalac ima pravo tražitiizmjenu ugovora do momenta predaje tovarnog lista primaocu, a ako primalac odbije

prijem stvari, to se pravo ponovo vraća po%iljaocu. #avalac naloga snosi tro%kovekoje je željeznica imala izvr%enjem tih naloga s tim %to se naplata može osigurati jemstvom.Peljeznica može odbiti izvr%enje naloga, jednostranu izmjenu ugovora, samo izrazloga određenih zakonom, u protivnom, odgovara za %tetu koja nastaneneizvr%enjem naloga. Hteta se tada obračunava po pravilima koja vrijede za gubitak +propast0 stvari. Peljeznica može odbiti izvr%enje naloga u sljedećim slučajevima$ akonalog nije moguće izvr%iti: ako bi izvr%enje naloga prouzrokovalo poremećaje usaobraćaju: kada je nalog protivan carinskim i drugim imperativnim propisima: kadasu tro%kovi veći od vrijednosti stvari, a nije dato jemstvo +nemogućnost ekonomskerealizacije zakonskog prava zaloge na stvarima0.

5.-./bavje%tavanje korisnika prevoza

1orisnik prevoza je svako lice koje na osnovu ugovora o prevozu stiče određena prava i preuzima određene obaveze +po%iljalac, primalac, imalac prenosivog tovarnoglista0. @eć je rečeno, da je željeznica dužna u određenim situacijama da obavijesti po%iljaoca ili primaoca ili imaoca prenosivog tovarnog lista kada je na njih pre%lo



pravo raspolaganja po%iljkom. !eneralno, ona je dužna obavijestiti ta lica u svakomslučaju kada prevoz odstupa od redovnog toka stvari. Tako je željeznica dužnaobavijestiti$ po%iljaoca kada je u tovarnom listu upisano da po%iljalac ili njegov punomoćnik prisustvuje carinjenju ili obavljanju drugih radnji, a stvar je prispjela nato mjesto: po%iljaoca, ako se carinjenje ili druge radnje iz tovarnog lista ne mogu

obaviti u mjestu +stanici0: po%iljaoca ili imaoca prenosivog tovarnog lista kadanastupe određene smetnje u prevozu +udes, nezgoda0: po%iljaoca kada stvari prispijuna uputnu stanicu, a to je pravo upisano u tovarni list: po%iljaoca ili imaoca prava iz prenosivog tovarnog lista kada se posumnja da je nastupilo o%tećenje ili djelimičangubitak stvari kako bi oni mogli prisustvovati pregledu stvari na uputnoj stanici: po%iljaoca kada je stvari potrebno staviti u javno skladi%te +na ležanje0 ili predati%pediteru ili ih prodati: po%iljaoca, primaoca ili imaoca prava iz prenosivog tovarnoglista u slučaju kada dođe do o%tećenja ili gubitka po%iljke, odnosno kada se zagubljena po%iljka kasnije pronađe. *koliko željeznica ne izvr%i obavje%tavanje povrijedila jeugovor i ima se smatrati da se nije pridržavala principa savjesnosti i po%tenja i za%titeinteresa korisnika prevoza +(//, član 50.

5.B.2zvje%tavanje o prispijeću stvari

1ada po%iljka prispije na uputnu stanicu željeznica je dužna, bez odlaganja, da je pripremi za izdavanje +odno%enje0 i obavijesti adresata da istu preuzme i iskupitovarni list. /bavje%tavanje se vr%i na različite načine$ preporučenim pismom,telegramom, teleaksom, teleonom ili neposredno preko kurira. (akonska je pretpostavka da je obavje%tavanje izvr%eno nakon proteka određenog vremena +odnosno 5 časova po predaji preporuke, telegrama, a teleonom kada je razgovor zavr%en0. "rimalac se ne obavje%tava ako je ugovoreno da nema obavje%tavanja ili je

primalac ovlastio vozara, %peditera da u njegovo ime prima izvje%taj o prispijeću po%iljke.* izvje%taju se daje rok za otkup tovarnog lista i preuzimanje stvari sa naznakom gdjese one nalaze +kolosijek, broj kola, skladi%te0. Peljeznica ima pravo na tro%kove zaobavje%tavanje.1ada je izdat prenosivi tovarni list na donosioca, željeznica nikoga ne obavje%tava o prispijeću stvari na uputnu stanicu jer ne zna ko je stvarno primalac, odnosno u čijimse rukama nalazi tovarni list. ;ko prenosivi tovarni list glasi po naredbi, pa je imalactakvog tovarnog lista izvijestio željeznicu da je on prenesen na njega +indosamentom0odnosno da glasi na njega, željeznica to lice obavje%tava o prispijeću po%iljke."ravno dejstvo predaje tovarnog lista primaocu ogleda se u tome %to od toga časa

primalac stupa u pravni odnos sa željeznicom. /d tada, kao %to je rečeno, može primati naloge od primaoca, a nikako od po%iljaoca. * slučaju da primalac odbije prijem stvari tada oživljavaju prava po%iljaoca iz ugovora.



5.F."redaja stvari primaocu +izdavanje stvari0

#onosiocu izvje%taja o prispijeću stvari, kada ga je primalac kao adresat potvrdio,željeznica je dužna u uputnoj stanici izdati tovarni list i predati stvari. *koliko potovarnom listu primalac ima ne%to da plati +pouzeće ili dio tro%kova %to je naznačeno

u tovarnom listu0 stvari će se predati nakon uplate tog iznosa, iskupa tovarnog lista.Samo primanje tovarnog lista znači da je primalac pristao, obavezao se na isplatuiznosa iz tovarnog lista. "rimalac i sam, bez obzira da li ga je uputna stanicaobavijestila o prispijeću stvari ili to nije učinila, ima pravo nakon prispijeća stvarizahtijevati da mu se preda tovarni list i izdaju stvari. Peljeznica može odbiti predajustvari ako joj se ne preda duplikat tovarnog lista."redaja denčane po%iljke vr%i se aktičkom predajom. 1ada se radi o kolskim+vagonskim0 po%iljkama predaja stvari vr%i se primopredajom kola %to se konstatuje pismeno. "ri tome se konstatuje stanje plombi i drugih zatvarača na vagonu kao ispoljni izgled. )e vr%i se, dakle, aktička predaja stvari nego simbolična tradicija +u prisustvu primaoca vr%i se skidanje plombi sa vagona0.

*koliko korisnik prevoza posumnja da je stvar o%tećena ili da postoji djelimičangubitak stvari +nema plombe ili je ista o%tećena0 može zahtijevati utvrđivanje stanja po%iljke i željeznica je dužna to izvr%iti. 2sto pravo ima po%iljalac upisomodgovarajuće klauzule u tovarni list. #ok se ne izvr%i pregled stvari primalac ne mora primiti stvari. (a to vrijeme stvari leže na rizik i tro%ak željeznice. ;ko se prilikom pregleda ne utvrdi nikakva %teta +o%tećenje ili gubitak stvari0 ili se utvrdi %teta koju ježeljeznica prije pregleda priznala, tada će lice koje je zahtijevalo pregled +po%iljalac, primalac, imalac prenosivog tovarnog lista0 snositi tro%kove pregleda. 2 samaželjeznica kada posumnja u o%tećenje ili djelimični gubitak stvari ili kada oni stvarno postoje obavezna je pristupiti utvrđivanju stanja po%iljke.*tvrđivanje stanja po%iljke vr%i se na objektivan način u prisustvu korisnika prevoza,ako je to moguće, a svjedoka i vje%taka kada je potrebno. "regled će se izvr%iti i bez prisustva imaoca prava kada se ne odazove ili je stanje po%iljke takvo da je potrebnoodmah pristupiti njenom utvrđivanju. "rilikom pregleda stvari sastavlja se zapisnik koji se predaje imaocu prava na stvarima. * zapisniku se utvrđuje$ stanje stvari, podaci o masi ili broju komada, uzroku nastanka %tete, kada je moguće, te visini %tete.4injenica predaje stvari primaocu je od pravnog značaja za željeznicu jer se toga časasmatra da je ona izvr%ila obavezu iz ugovora. *koliko je uredan prevoz +bezzadocnjenja, o%tećenja ili gubitka0 prestaju sva potraživanja imaoca prava premaželjeznici.2 prilikom izdavanja stvari mogu nastupiti smetnje$ primalac se ne može pronaći: primalac je odbio prijem stvari: tovarni list nije iskupljen u roku ili je izdavanje+predaja0 stvari zabranjena odlukom nadležnog organa. Peljeznica će u razumnomroku o tome obavijestiti po%iljaoca i tražiti uputstva. )e dobije li uputstva ili sedobijena uputstva ne mogu provesti tada će željeznica stvari staviti na privremenismje%taj, na rizik i tro%ak po%iljaoca, a ona odgovara kao čuvar. /sim toga, ona možestvari predati %pediteru ili u javno skladi%te na tro%ak po%iljaoca i njegov rizik, a samaodgovara za izbor +culpa in eligendo0. / svim tim radnjama obavijestiće po%iljaoca blagovremeno. Stvari koje nisu odnesene željeznica može prodati odmah, ako su podložne brzom kvaru ili su nepodesne za držanje. Takođe, ostale stvari koje je držala



+čuvala0 76 dana po isteku roka za njihovo odno%enje ona može prodati. (apisnik o prodaji dostavlja po%iljaocu. 2z postignute cijene naplatiće svoje tro%kove, ako nisu plaćeni, a ostatak stavlja na raspolaganje po%iljaocu +(*"PS, član CD < -0. ?ože sedesiti da je primalac iskupio tovarni list, ali nije odnio stvar. "rimaoca željeznicaobavje%tava i poziva da odnese stvari koje leže na njegov rizik i tro%ak. ;ko i nakon

poziva stvar ne bude odnesena, željeznica istu može predati u javno skladi%te ili prodati.

5.D. 4uvanje stvari

"o%to ovaj ugovor ima elemenata ugovora o ostavi, željeznica je dužna stvar čuvati isa njom postupati kao savjestan i uredan privrednik za sve vrijeme dok se ona nalaziu njenim rukama +državini0. Ta obaveza postoji za vrijeme cijelog roka isporuke+otpravnog i prevoznog roka0 kao i za vrijeme dok se stvar ne odnese. ;ko stvar ostavlja na privremeni smje%taj, dužna je da postupa sa istom kao čuvar. 1ada se

prevozi živa stoka, a po%iljalac nije odredio pratioca, obavezna je da je tokom prevozai po prispijeću u uputnu stanicu poji i hrani, zapravo, za sve vrijeme dok je ne preda primaocu, odnosno ne postupi sa njom prema ovla%tenjima iz zakona i ugovora. 1od prevoza određenih stvari koje imaju naročite osobine i svojstva, uz notiikacije utovarnom listu, obavezna je postupati po naročitim pravilima o prevozu i čuvanjustvari +kod prevoza opasnih materija vrijede posebna pravila R2#0.

5.56./bjavljivanje taria

Peljeznica je obavezna objaviti tarie na propisan ili uobičajen način. /bjavljuju se na

način da tarie budu pristupačne i saznatljive za korisnike prevoza. *sto, dužna je dana zahtjev korisnika prevoza stavi na uvid tarie u otpravnoj ili uputnoj stanici.*običajeno je da se tarie ili izvodi iz taria ogla%avaju na vidnim mjestima ustanicama. Tarie moraju sadržavati sve posebne uslove prevoza, a naročito elementeza izračunavanje visine prevoznine, sporednih usluga, a u međunarodnom prevozu iuslove za preračunavanje valuta. Tarie se primjenjuju prema svim korisnicima podistim uslovima koji su važili na dan zaključivanja ugovora.

./baveze po%iljaoca

.5./bavje%tavanje o namjeravanom prevozu

/p%ta je obaveza po%iljaoca da obavijesti željeznicu o namjeravanom prevozu u komesmislu daje podatke, naročito, o vrsti, sadržini, količini i masi po%iljke, uputnoj stanicii primaocu, kao i drugim relevantnim elementima +(//, član -C0. To posebno važikada se transportuju masovni tereti, opasne stvari ili one koje zahtijevaju posebneuslove prevoza. Su%tina obaveze po%iljaoca jeste u tome da željeznica na vrijeme pripremi kola, preduzme sve nužne radnje i mjere za nesmetan i bezbijedan prevoz.



"o%iljalac odgovara za %tetu koja bi nastala zbog nedavanja podataka ili davanja pogre%nih podataka.

.."redaja stvari i tovarnog lista

2z prirode nastanka ovog ugovora proizlazi da je po%iljalac obavezan predati stvari na prevoz i predati uredno popunjen tovarni list. /baveza utovara je dispozitivne prirode jer se ugovorom može predvidjeti da tu radnju obavi željeznica.Stvari se predaju blagovremeno, upakovane na propisan ili uobičajen način kako bi, sobzirom na njihovu vrstu, način prevoza i prevozni put, bile prevezene bez o%tećenjaili ugrožavanja lica i dobara. Peljeznica će upozoriti po%iljaoca na nedostatke pakovanja. /na može odbiti prijem po%iljke kada su nedostaci pakovanja takve prirode da se može ugroziti sigurnost lica, kola i dobara. "o%iljalac, ako vr%i utovar,dužan je pridržavati se ugovorenog roka utovara i uputstava željeznice u pogledusmje%taja stvari na kola, te količine i mase koju kola mogu da prime +osovinsko

opterećenje0. 1ada se zavr%i utovar na vagon se stavlja plomba i drugi zatvarači, a utovarni list po%iljalac unosi broj i oznaku plombe.;ko po%iljalac ne održi rok utovara, prekorači ugovoreno vrijeme, željeznica možetražiti posebnu naknadu +kolsku dangubninu0. 1ada je rok utovara prekoračen za vi%eod časa, željeznica je ovla%tena da, na tro%ak i rizik po%iljaoca istovari stvari+oslobodi kola0 i iste preda na privremeni smje%taj ili %pediteru ili u javno skladi%te+(*"PS, član CC0.* slučaju preopterećenja kola +preteg0 ili neispravno, netačno ili nepotpuno upisanih podataka u tovarni list o stvarima koje su isključene iz transporta i stvarima koje se prevoze pod posebnim uslovima, zakonska je obaveza željeznice da na prvoj stanicigdje je to moguće istovari cijelu po%iljku ili preteg. Stvari stavlja na raspolaganje

po%iljaocu na njegov tro%ak i rizik. "ri tome željeznica može tražiti trostruki iznos prevoznine za izvr%eni prevoz kao i naknadu %tete ako je nastala +(*"PS, član C0.

.7."laćanje prevoznih tro%kova

=konomski interes željeznice jeste da naplati prevozne tro%kove za svoju uslugu. Ti prevozni tro%kovi sastoje se od$ vozarine +prevoznine0, dodataka na vozarinu,naknada za sporedne usluge te drugih naknada saglasno ugovoru i tarii. /p%te je pravilo da željeznica ima pravo na vozarinu za najkraći prevozni put kojim bi sestvari mogle prevesti, bez obzira na stvarni put prevoza. /dstupanja mogu biti u

slučaju da po%iljalac odredi prevozni put./baveza plaćanja prevoznih tro%kova može biti različito određena. "o%iljalac plaća prevozne tro%kove po tarii koja se primjenjuje na dan zaključenja ugovora kada jetako ugovoreno i upisano u tovarni list. 2nače, ta obaveza je na primaocu ako iskupitovarni list u kome nije naznačeno da po%iljalac plaća prevozne tro%kove +(*"PS,član 7D0. Taria može odrediti da neke tro%kove prevoza obavezno plaća po%iljalac.1ada se radi o lako kvarljivim stvarima ili stvarima male vrijednosti +vrijednost stvarine može pokriti tro%kove prevoza0 otpravna stanica uvijek može zahtijevati da



po%iljalac unaprijed plati tro%kove prevoza. 2sto vrijedi i za ekspresne po%iljke. Tadase u tovarni list i njegov duplikat unosi iznos unaprijed plaćenih tro%kova od strane po%iljaoca."ravna je pretpostavka, oborive prirode, da po%iljalac ne plaća prevozne tro%kove ilidio tro%kova, ako o tome nema njegove izjave u tovarnom listu. Smatra se da je htio

te tro%kove da snosi primalac. ?eđutim, on će platiti prevozne tro%kove ukoliko primalac ne iskupi tovarni list ili ne bude davao naloge za izmjene ugovora tokom prevoza stvari.2zjavu o vozarini i drugim tro%kovima po%iljalac upisuje u tovarni list standardnimizrazima +klauzule0 koje se primjenjuju i u međunarodnom transportu. =vo nekih$8ranko vozarina9 < po%iljalac preuzima na sebe samo plaćanje vozarine: 8rankovozarina uključivo ...9 < pored vozarine, po%iljalac preuzima pojedinačno naznačenetro%kove: 8ranko svi tro%kovi9 < po%iljalac preuzima na sebe vozarinu i plaćanje svihtro%kova: 8ranko iznos...9 < po%iljalac plaća naznačeni iznos.Peljeznica i po%iljalac imaju pravo odnosno obavezu na ispravak naplaćenih iznosa uslučaju nepravilne primjene taria ili gre%ke prilikom izračunavanja ili naplate

tro%kova. Reklamacija se podnosi u pisanoj ormi uz obrazloženje i prezentacijuodgovarajućih dokumenata. ?anje plaćene iznose treba da plati po%iljalac ako tovarnilist nije iskupljen ili se potraživanje željeznice odnosi na tro%kove koje je u tovarnomlistu preuzeo po%iljalac. "o%iljalac je dužan platiti kamatu od dana prijemareklamacije. ;ko po%iljalac u roku od 76 dana ne izvr%i plaćanje, željeznica može pokrenuti spor. * međunarodnom saobraćaju po%iljalac nije dužan platiti manjeuplaćeni iznos ako je razlika manja od obračunske jedinice po tovarnom listu +A"<#2?, član D0."o%iljalac, primalac i svako lice na koje je pre%lo potraživanje iz ugovora ima pravoreklamacije željeznici u slučaju vi%e plaćenog iznosa tro%kova prevoza +preplaćeniznos0. ;ko reklamacija ostane bezuspje%na, protekom 76 dana, ono može pokrenutispor podizanjem tužbe.

7./baveze primaoca

7.5."laćanje prevoznih tro%kova

"rimalac ima obavezu plaćanja prevoznih tro%kova, svih ili djelimično, kako jenavedeno u tovarnom listu i ako on taj dokument preuzme. Samo preuzimanjetovarnog lista obavezuje primaoca na plaćanje tro%kova. 2nače, preuzimanje tovarnoglista je pravo primaoca i na to ga ne može niko natjerati.

1ada, dakle, primalac preuzme tovarni list zasniva se obaveza primaoca na plaćanjetro%kova prevoza u obimu kako je određeno tovarnim listom. "rimalac je u obavezi da plati i sve tro%kove nastale po njegovim nalozima jer i on može davati uputstvaželjeznici kada na njega prijeđu ovla%tenja iz ugovora. /sim toga, primalac je uobavezi da plati i one tro%kove koji su nastali njegovim radnjama za željeznicu ilinečinjenjem, nepreduzimanjem radnji, nakon prihvatanja tovarnog lista +dangubnina,ležarina i dr.0.



7../dno%enje stvari

"rimalac, ako iskupi tovarni list, dužan je stvar odnijeti u ugovorenom roku +rok odno%enja0, u toku redovnog radnog vremena koje važi u uputnoj stanici. ;ko stvarina vrijeme ne odnese, željeznica naplaćuje dangubninu +ležarinu0 prema tarii.

*koliko se taj rok prekorači za vi%e od 5 časova željeznica ima pravo staviti stvarina privremeni smje%taj, na tro%ak i rizik primaoca, ili ih predati %pediteru ili u javnoskladi%te, kao i drugom prevozniku radi predaje primaocu. Stvari može odmah i prodati ako su ispunjeni određeni uslovi +lako kvarljive stvari, žive životinje, stvar sene može predati %pediteru ili u skladi%te prema mjesnim običajima0. * svimslučajevima prekoračenja roka za odno%enje stvari primalac je obavezan platiti posebnu naknadu određenu tariom."rimalac može zahtijevati da se provjeri stanje po%iljke i utvrdi o%tećenje i možeodbiti prijem sve dok se to ne učini. #ovoljno je da postoji sumnja u o%tećenje iligubitak pa da se priđe provjeri. "rilikom provjere sastavlja se zapisnik o izviđaju čijise prepis predaje primaocu. ;ko primalac ne prizna činjenice utvrđene zapisnikom,

može zahtijevati sudskim putem utvrđivanje stanja po%iljke +količina, uzroci %tete,visina, okolnosti pod kojim je %teta nastala0. *stanovi li se istovjetnost po%iljke,tro%kove utvrđivanja snosi primalac +(//, član -FD0.

@ < /#!/@/R)/ST STR;);1;

5./dgovornost željeznice

"rema međunarodnim pravilima i domaćem pravu željeznica odgovara za %tetunastalu u toku prevoza zbog djelimičnog ili potpunog o%tećenja ili gubitka stvari, kao

i za %tetu nastalu zbog prekoračenja roka isporuke +zadocnjenja0, za sve vrijeme do predaje stvari primaocu +A"<G2?, član 7-: (*"PS, član -C0. #akle, ona odgovara zaslučaj o%tećenja, za slučaj gubitka i za slučaj zadocnjenja i to od časa kada je primilastvar na prevoz pa dok je ne preda primaocu. Peljeznica odgovara za lica koja jeangažovala, odnosno koja su radila po njenim nalozima.Peljeznica odgovara za povredu integriteta po%iljke, gubitak ili o%tećenje. !ubitak postoji onda kada željeznica nije u mogućnosti da u odredi%nom mjestu izda stvar primaocu +izgubljena, ukradena, izgorjela, izdata trećem neovla%tenom licu, prodata idr.0. "retpostavka je da postoji gubitak ukoliko željeznica ne izda stvari primaocu uroku od 76 dana po isteku vremena za isporuku.#jelimični gubitak postoji kada željeznica ne može da izda primaocu dio po%iljke,

postoji količinsko umanjenje po%iljke. /%tećenje, djelimično ili potpuno, jestekvalitativno umanjenje po%iljke. #o%lo je do umanjenja vrijednosti stvari jer je pogor%ano njeno stanje +lom, deormisanje, truljenje, cijepanje, vlažnost i dr.0.Peljeznica je prekoračila rok isporuke +zadocnila, zakasnila0 kada nije na vrijeme preuzela po%iljku ili je nije na vrijeme predala primaocu. )e postoji jedinstveno stanovi%te o pravnoj prirodi odgovornosti željeznice. Spor sesastoji u tome$ da li se radi o njenoj ugovornoj odgovornosti zasnovanoj na sistemusubjektivne odgovornosti +princip kulpe0 sa pretpostavljenom krivicom željeznice ili



o sistemu objektivne odgovornosti, samom aktu prouzrokovanja %tete. "revladavadrugo stanovi%te. Razlozi su mnogobrojni, ali se, ukratko, mogu svesti na sljedeće$djelatnost željeznice povezana je sa pojačanim rizikom: %tete se de%avaju usljeddejstava nepoznatih uzroka: krivicu je te%ko dokazati jer po%iljalac nema uvid ukontrolu nad radom željeznice. Stoga se njena objektivna odgovornost bazira na

teoriji interesa +čija korist onoga i rizik0 jer iz vr%enja svoje djelatnosti željeznicaostvaruje korist pa treba i da snosi nastale %tetne posljedice. "ravni osnovi +razlozi0koji ublažavaju +8omek%avaju90 dejstva stroge objektivne odgovornosti željeznicedijele se u teoriji na op%te i posebne./p%ti +8neprivilegovani90 razlozi oslobađaju željeznicu od naknade %tete za slučajgubitka, o%tećenja ili zadocnjenja. Peljeznica neće odgovarati ako je %teta nastala$krivicom korisnika prevoza: nalogom po%iljaoca: uslijed mana na samoj stvari+svojstava stvari0 i dejstava vi%e sile < spoljnih uzroka koji se nisu mogli predvidjeti,izbjeći niti otkloniti +A"<G2?, član 7-: (*"PS, član --0. #a bi se oslobodilaodgovornosti, željeznica mora dokazati uzročnu vezu između nekog od naprijednavedenih uzroka i same %tete.

* cilju daljeg ublažavanja odgovornosti željeznice uvedeni su i posebni+8privilegovani90 osnovi ekskulpacije koje međunarodna i domaća pravila izričitonavode. /ni važe samo za slučaj povrede integriteta po%iljke +gubitka ili o%tećenja0,ali ne i za slučaj zadocnjenja. "rema tim pravilima, ne pretpostavlja se odgovornostželjeznice za %tetu nastalu gubitkom ili o%tećenjem po%iljke, ako se utvrdi da je do te%tete do%lo zbog jednog ili vi%e 8privilegovanih9 osnova, a to su$a0 "revoz je izvr%en otvorenim kolima po važećim propisima ili ugovoru stranaka %to je upisano u tovarni list. "ostoji izuzetak, željeznica odgovara kada je do%lo doočiglednog manjka ili gubitka cijelih komada stvari: b0 Stvar nije upakovana ili je nedovoljno upakovana +prevoz bez odgovarajućeambalaže0 zbog čega je, s obzirom na prirodu stvari, do%lo do gubitka ili o%tećenja:c0 1ada je %teta nastala utovarom ili istovarom koji vr%i po%iljalac ili primalac naosnovu propisa ili ugovora:d0 ;ko se prevozi stvar koja je po svojoj prirodi +svojstvima0 naročito izložena potpunom ili djelimičnom gubitku ili o%tećenju +lomljenju, rđanju, truljenju i sl.0:e0 Stvar je predata na prevoz pod neispravnom, netačnom ili nepotpunomdeklaracijom ili se radi o stvari koja se prima na prevoz pod posebnim predostrožnostima i uslovima:0 ;ko je do%lo do %tete u prevozu živih životinja dejstvom posebnih okolnosti kojimasu izložene životinje ili kada je na osnovu tarie, ugovora i uz naznaku u tovarnomlistu trebao biti pratilac pa je to izostalo +A"<G2?, član 7-: (*"PS, član -F0.* svim navedenim slučajevima pretpostavka o neodgovornosti željeznice nijeapsolutne prirode jer imalac prava može dokazivati suprotno, tj. da %teta nije nastalaili nije isključivo nastala uslijed tih posebnih okolnosti +razloga0. (a željeznicu jedovoljno da učini vjerovatnim postojanje neke od posebnih okolnosti +oslobađajućihrazloga0, a sve ostalo +pozitivni dokazi0 su na imaocu prava."ored op%tih i posebnih, postoje i specijalni razlozi za oslobađanje željeznice ododgovornosti, a tiču se normalnog kala. /na ne odgovara za normalni kalo, gubitak umasi +težini0 koji zbog prirodnih svojstava stvari redovno nastaje u prevozu./dgovaraće za dio gubitka u masi koji prelazi propisane +standardne0 norme kala.



/dređen je procenat dozvoljenog kala za pojedine vrste stvari < dva posto +na tečnost,krzno, masti, svježe voće i povrće, so, sapun, ugalj, stvari predate u vlažnom stanju idr.0, a jedan posto za ostale stvari +(*"PS član B6: A"<G2? član 50. Specijalni osnovza oslobađanje željeznice od odgovornosti jesu nuklearni udesi, ako za prouzrokovanu %tetu odgovara korisnik nuklearnog uređaja ili drugo odgovorno lice.

* poslovnomJtrgovačkom pravu op%te je pravilo da se kod prouzrokovanja %tetenaknađuje stvarna, prosta %teta +damnum emergens0 i izgubljena dobit, korist +lucrumcessans0. Peljeznica naknađuje samo prostu %tetu, osim u slučajevima kvaliikovanekrivnje +zle namjere ili krajnje nepažnje0. To je, po mi%ljenju teorije, kompenzacija zastrogi sistem objektivne odgovornosti.(a slučaj djelimičnog ili potpunog gubitka +propasti0 stvari, željeznica naknađuje%tetu u visini vrijednosti izgubljene stvari obračunate po berzanskoj cijeni, a unedostatku nje po trži%noj cijeni. ;ko stvar nema berzansku ili trži%nu cijenu visina%tete se obračunava po uobičajenoj cijeni kao za stvari iste vrste i kvaliteta. 1ad jeunaprijed određena cijena stvari koje se prevoze, visina %tete se odmjerava prema tojunaprijed utvrđenoj cijeni. * svim slučajevima važi cijena koja je postojala u vrijeme

i u mjestu predaje stvari na prevoz. Sudska praksa je kolebljiva u tome da li jeakturna cijena stvari i njena trži%na cijena. Peljeznica vraća naplaćenu vozarinu,iznos carina i drugih tro%kova jer se smatra da nije izvr%ila prevoz. Razumije se, koddjelimičnog gubitka željeznica naknađuje %tetu u visini vrijednosti samo togizgubljenog dijela stvari +tereta0 i vraća srazmjeran dio vozarine i drugih tro%kova.* slučaju o%tećenja +djelimičnog ili potpunog0 stvari željeznica vr%i naknadu %tete uvisini vrijednosti stvarnog o%tećenja, %to se utvrđuje pregledom ili stručnimvje%tačenjem. "laća se, dakle, %teta koja odgovara procentu umanjenja vrijednostistvari +berzanska, trži%na ili uobičajena cijena minus postotak o%tećenja stvari0. ;ko je cijela ili dio po%iljke, uslijed o%tećenja, izgubio vrijednost, visina %tete ne može prijeći iznos koji bi željeznica platila na ime izgubljene po%iljke. @isina %tete koja se plaća za gubitak uvijek je gornja granica i za njen obračun u slučaju o%tećenja stvari.(a slučaj zadocnjenja +prekoračenja roka isporuke0 željeznica naknađuje samo %tetukoja je uslijed toga prouzrokovana vezujući istu za visinu vozarine5F-$ kod gubitkaili o%tećenja stvari plaća iznos dokazane %tete koja ne može biti veća od trostrukogiznosa vozarine: kod potpunog gubitka samo %tetu po tome osnovu bez obzira nazadocnjenje. 1umulacija zahtjeva prema željeznici postoji kod djelimičnog gubitka ilio%tećenja. Peljeznica tada plaća %tetu na ime izgubljenog ili o%tećenog dijela po%iljke,a za neizgubljeni ili neo%tećeni dio plaća %tetu po osnovu zadocnjenja. *kupna %teta, po svim osnovima, ne može prijeći iznos koji bi željeznica, inače, platila za slučaj potpunog gubitka stvari.1valiikovana krivnja željeznice +zla namjera, krajnja nepažnja0 utiču na visinu %tete.1ada je gubitak, o%tećenje ili zadocnjenje prouzrokovano zlonamjerno ili iz krajnjenepažnje, željeznica mora imaocu prava naknaditi cjelokupni +puni0 iznos dokazane%tete koja obuhvata prostu %tetu i izgubljenu dobit. Radi li se o krajnjoj nepažnji iznosdokazane %tete ne može prijeći dvostruku vrijednost koju, inače, željeznica plaća zaslučaj gubitka, o%tećenja ili zadocnjenja +A"<G2?, član 0.Transportno pravo poznaje princip ograničenja +limitiranja0 odgovornosti prevoznika%to je slučaj i kod željeznice. (a slučaj o%tećenja ili gubitka stvari odgovornost



željeznice se ograničava na određeni iznos koji ona plaća po kilogramu bruto mase+težine0 te izgubljene ili o%tećene stvari ili njenog dijela.@isina naknade %tete koju željeznica plaća može se povećati kada je u tovarnom listu predviđen institut plaćanja %tete u svrhu obezbjeđenja uredne isporuke +(*"PS, članBC0. Peljeznica tada plaća %tetu saglasno op%tim pravilima za gubitak, o%tećenje ili

zadocnjenje plus iznos dokazane %tete, ali samo do visine ukupnog obezbjeđenja. *tom slučaju može biti obuhvaćena i stvarna %teta i izgubljeni dobitak. )eki smatrajuda ova situacija ima sličnosti sa transportnim osiguranjem.*govorom o prevozu ili tariom ne može se isključiti niti ograničiti, potpuno ilidjelimično, odgovornost željeznice. 2stovremeno, ne može se stipulisati prebacivanjetereta dokazivanja sa željeznice na imaoca prava u slučajevima kada je predviđeno daona vr%i dokazivanje +(*"PS, član 70. /dgovornost željeznice regulisana jeimperativnim normama pa ugovor ne može zamijeniti ili isključiti zakon.

./dgovornost po%iljaoca

@eć je rečeno da po%iljalac odgovara za tačnost unesenih podataka i izjava u tovarnilist pa i kada ih na njegov zahtjev unosi željeznica. "odaci koji se odnose na masu i broj komada mogu se upotrijebiti protiv željeznice samo ako je ona te podatke provjerila +vagala, brojala0 i potvrdila u tovarnom listu. ?eđutim i tada imaodstupanja. 1ada je očigledno da nikakav stvarni manjak ne odgovara razlici u masiili broju komada u odnosu na podatke iz tovarnog lista ti dokazi ne mogu služiti protiv željeznice, posebno, ako su primaocu predata kola +vagon0 sa ispravnim plombama +(*"PS, član 70."o%iljalac odgovara željeznici i dužan je naknaditi %tetu koja nastane uslijed toga %tonije priložio potrebne isprave uz tovarni list ili nije priložio sve ili su one neispravne.

/dgovornost postoji i po osnovu %tete nanesene utovarom, istovarom, zbog rđavog pakovanja, nedeklarisanja ili netačnog deklarisanja stvari. 1ada su propisani određenirokovi, pa ih primalac ne održi, on odgovara željeznici. )ajče%će se to odnosi na plaćanje dangubnine, ležarine ili tro%kova uskladi%tenja. "o%iljalac odgovara za %tetu prouzrokovanu drugim licima ili stvarima uslijed naročitih svojstava +opasne0 stvarikoja nisu bila poznata željeznici.

@2 < "R=ST;);1 "R;@; 2( *!/@/R;

5."restanak ugovora

*govor o prevozu stvari željeznicom prestaje na isti način kao i drugi ugovori,odnosno prema op%tim pravilima o prestanku obligacija. )ije bitno da li obaveze proističu iz propisa, ugovora ili pravila autonomnog poslovnog prava."ravo zahtijevanja prema željeznici prestaje kada imalac prava iz ugovora primi po%iljku. 2malac prava može biti po%iljalac, primalac, korisnik prevoza, odnosnoimalac prenosivog tovarnog lista.



2zuzetno, pravo potraživanja prema željeznici ne prestaje, iako je ona predala po%iljku, u sljedećim slučajevima$ ako imalac prava dokaže da je %teta prouzrokovananamjerno ili krajnjom nepažnjom željeznice: u slučaju djelimičnog gubitka ilio%tećenja %to je utvrđeno prije prijema po%iljke ili nije uop%te utvrđeno prilikom prijema uslijed propusta željeznice: ako o%tećenje ili djelimični gubitak stvari imalac

prava nije mogao opaziti prilikom prijema po%iljke, ali je zahtjev za utvrđivanjeo%tećenja stavio čim je otkrio %tetu +najkasnije sedam dana od prijema po%iljke0 uzobavezu dokazivanja da je do %tete do%lo u periodu od prijema do izdavanja+odno%enja0 po%iljke: kada se potraživanje odnosi na vraćanje plaćenih iznosa ili pouzeća +(*"PS, član BD0. Svoja potraživanja iz ugovora imalac prava može ostvariti prema željeznici ako stavi reklamaciju u pismenoj ormi i na način određen tariom."o%iljalac može koristiti pravo na reklamaciju sve dok ima pravo da raspolaže po%iljkom, a primalac od trenutka prijema tovarnog lista. "rotekom roka od 76 dana po dostavi reklamacije imalac prava može svoj zahtjev ostvariti podizanjem tužbe+glavni zahtjev plus kamata0. (ahtjev za naknadu %tete iz osnova zadocnjenja morastaviti u roku od 5C dana od dana izdavanja stvari, inače, pada u prekluziju.

.(astara potraživanja

(a potraživanja iz ugovora o prevozu stvari željeznicom određeni su specijalni rokovikao i rokovi za početak toka zastarjelosti +(*"PS, član F6, F50. "otraživanja zbogvi%e ili manje naplaćene vozarine, dodatka na vozarinu, naknada za sporedne uslugeili drugih tro%kova zastarijevaju za %est mjeseci. /stala potraživanja iz ovog ugovorazastarijevaju za jednu godinu dana. /bustava zastare nastaje dostavljanjem pismenereklamacije, a nastavlja dalje uručenjem pismenog odgovora od strane željeznice. )aknadne reklamacije o istoj stvari ne obustavljaju zastarijevanje.

>iteratura


"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.5F<6F.



57.predavanje

*govor o prevozu stvari cestom

2 < "/A;?, ();4;A 2 "R;@)2 2(@/R2

5."ojam ugovora*govor o prevozu stvari drumom +cestom0 je takav ugovor kojim se drumskitransporter, uz naknadu obavezuje po%iljaocu, da će stvari čiji je transport dozvoljen,unutar određenog ili odredivog roka, u neo%tećenom stanju prevesti +premjestiti0 izmjesta otpreme u mjesto opredjeljenja i tamo ih staviti na raspolaganje po%iljaocu ililicu koje on odredi. "ojam ovog ugovora ne odstupa bitno od op%teg pojma ugovora o prevozu. /n se razlikuje po konkretizaciji ličnosti prevoznika, prevoznom putu isredstvima prevoza.

Sredstvo prevoza je ta činjenica koja daje karakteristike ostalim. Sredstvo prevoza jeste 8motorno vozilo9, a pod motornim vozilom se podrazumijeva vozilo koje se pokreće mehaničkom snagom sopstvenog motora neovisno od postojanja %ina ilielektričnih vodova. "od pravila drumskog prevoza potpadaju i kombinovana vozila, prikolice i poluprikolice +G?R, član 50./vaj ugovor sve vi%e dobija međunarodni značaj. *govor ima međunarodni karakter kada se 8mjesto preuzimanja i mjesto opredjeljenja, prema ugovoru, nalaze u dvjemarazličitim državama9 +G?R, član 50.

.(načaj drumskog prevoza

#rumski prevoz ima najdužu tradiciju, a do industrijske revolucije i najveći značaj.Tehnolo%ka otkrića vezana za parnu ma%inu i%la su u korist željezničkog transporta,tako da drumski prevoz tek početkom ovoga vijeka ponovno oživljava da bi puniznačaj doživio poslije pedesetih godina. S obzirom na ekonomske i drugekarakteristike drumski prevoz ima značajnu ulogu u privrednom životu svake zemlje i predstavlja konkurenciju drugim granama saobraćaja."rednosti drumskog transporta ogledaju se, ukratko, u ovome$ moguće je obavitidirektan prevoz stvari po principu 8od vrata do vrata9 odnosno 8od skladi%ta doskladi%ta9: lak%e se koriste prednosti integralnog prevoza primjenom modernihtransportnih sudova +kontejnera, paleta0: pogodniji je za prevoz manjih količina stvari

ili stvari speciičnih osobina: kori%tenjem zaobilaznih ili sporednih puteva lak%e sesavladavaju saobraćajne smetnje na pojedinim relacijama: jetinija je izgradnja prevoznih sredstava, osobito za pojedine vrste prevoza stvari +kamioni hladnjače,cisterne0: lak%e se kombinuje sa prevozom iz ostalih grana saobraćaja, željezničkim i pomorskim naročito, i na kraju, drumski transport je pogodan za prevoz za vlastite potrebe poslovnih subjekata.



)edostaci ovog vida prevoza su, prije svega, u sljedećem$ nije pogodan zaistovremeni prevoz velikih količina stvari, mada se ormiraju zbirni transporti+konvoji0: teže se prevozi naročito kabasta roba: vezan je za vremenske prilike i



najzad, prevozna sredstva su podložnija kvarovima, nego %to je slučaj u pomorskomili željezničkom prevozu.

7.@rste prevoza i ugovora

/d vrste drumskog prevoza ovisi njegov pravni režim. "ostoji niz specijalnih pravilakojima se reguli%u pitanja značajna za određenu vrstu drumskog prevoza, posebno useri autonomnog prava. /na su skoro uniicirana kada se radi o karakteristikamavozila, posadi, sigurnosnim propisima, osiguranju, prelasku državne granice i dr.#rumski prevoz, a time i ugovori u vezi sa njim, mogu se podijeliti po različitimkriterijima. *običajeno je da se prema predmetu prevoza drumski transport dijeli na prevoz putnika, prevoz stvari +robe0 i prevoz prtljaga pa u tom pravcu postoje različita pravila u zakonu. "o načinu organizovanja prevoza putnika i stvari postoji javnidrumski prevoz i prevoz za vlastite potrebe. Aavni prevoz obavljaju poslovni subjekti+transportne organizacije0 kao svoju registrovanu djelatnost na bazi ugovora sa

poslovnim partnerima. "revoz za vlastite potrebe podrazumijeva prevoz putnika istvari radi zadovoljavanja sopstvenih potreba i ne obuhvata vr%enje prevozničkihusluga trećim licima.Aavni drumski prevoz se obavlja kao prevoz u linijskom i slobodnom drumskomsaobraćaju. >inijski +redovni0 prevoz se odvija po unaprijed utvrđenom redu vožnje,sa unaprijed određenom polaznom i krajnjom stanicom i međustanicama. Gijena iostali uslovi prevoza su unaprijed utvrđeni tariom, a prevoznik je obavezan donijetitarie i objaviti ih na uobičajen ili propisan način. * slobodnom drumskom prevozu,ugovorom se određuje prevozni put, cijena i uslovi prevoza, mada i za ovaj vidtransporta prevoznici mogu unaprijed donijeti uslove poslovanja i tarie. * literaturi je uobičajeno da se drumski transport razvrstava i prema vrsti po%iljki na prevoz

denčanih po%iljki i prevoz kamionskih po%iljki +tereta0.?je%oviti +kombinovani0 prevoz, koji se dosta koristi, postoji onda kada se, naosnovu ugovora o prevozu, transport stvari vr%i angažovanjem prevoznih sredstava izrazličitih grana saobraćaja +kamion, željeznica, brod0. * tom slučaju, kodmeđunarodnog prevoza transport se odvija na osnovu jedinstvene isprave okombinovanom +multimodalnom0 prevozu i jedinstvene naknade za prevoz. 2spravamože glasiti 8po naredbi9 ili 8na donosioca9 i može biti prenosiva ili neprenosiva."ostoji jedinstvena odgovornost prvog transportera, kao organizatora međunarodnogkombinovanog prevoza, za cijeli mje%oviti prevoz. ;ko se motorno vozilo 8prenosi jednim dijelom puta morem, željeznicom, unutra%njim vodama ili vazdu%nim putem9,ali bez istovara, tada se primjenjuju pravila G?R na cio prevozni put.

."ravni izvori

Razvojem drumskog saobraćaja ustanovljena su posebna pravila koja se zasnivaju na posebnostima drumskih prevoznih sredstava, putevima prevoza i zahtjevimasigurnosti transporta, te ekonomskim ciljevima korisnika prevoza. "ravila su predmetregulisanja nacionalnih i međunarodnih izvora +konvencija0, po%to i u ovoj oblasti



postoji uniikacija prava na međunarodnom planu. )a međunarodnom nivou značajno je pomenuti dvije konvencije$ jedna, koja se odnosi na oblast međunarodnog prevozastvari i druga, koja se odnosi na carine i iskalna davanja. To su$ 1onvencija ougovoru za međunarodni prevoz robe drumom +Peneva, 5DC-0, poznatija podskraćenim imenom G?R konvencija i Garinska konvencija o međunarodnom prevozu

robe na osnovu karneta T2R +Peneva, 5DCD0, kraće T2R konvencija. "ostoji i nizdrugih međunarodnih akata koji se odnose na posadu vozila, putne oznake,signalizaciju, prevoz opasnih stvari, iskalni režim drumskih vozila u međunarodnom prevozu. 3ormirano je nekoliko međunarodnih asocijacija u ovoj oblasti$?eđunarodna unija za drumski transport +2R*0, ?eđunarodna unija za javnisaobraćaj +*2T*0, ?eđunarodna drumska ederacija +2R30, =vropska organizacija zadrumski prevoz rashladne robe i dr.* domaćem pravu drumski saobraćaj regulisan je nizom zakonskih akata koji seodnose na organizaciju i unkcionisanje saobraćaja, bezbjednost, nadzor i kontrolu tedruga pitanja relevantna za odvijanje drumskog prevoza. /snovni pravni izvori zaugovorno pravo su (akon o obligacionim odnosima i specijalni zakoni. (akon o

unutra%njem cestovnom prometu reguli%e materiju$ javnog prevoza, prevoza za lične potrebe, prevoza za posebne namjene, autobusne stanice, stajali%ta i teretneautostanice i inspekcijski nadzor. S obzirom na dominantan međunarodni karakter ovog ugovora daljnje izlaganje će biti, uglavnom, ograničeno na njegovemeđunarodne aspekte kao i rje%enja sadržana u (//.

22 < (;1>A*42@;)A=, T/@;R)2 >2ST 2 =>=?=)T2 *!/@/R;

5.(aključivanje

*govor o prevozu stvari u drumskom saobraćaju je neormalan i može se zaključitina bilo koji način. (a neke vrste ugovora zakon može odrediti način zaključivanja.2ma shvatanja da je ovaj ugovor ormalan, pa i realan, posebno u međunarodnomtransportu. 1od prevoza stvari u drumskom saobraćaju postoji, načelno, slobodaugovaranja. "revoznik prima stvari na prevoz kada se postigne saglasnost sa po%iljaocem. (a pojedine vrste stvari vrijede posebna pravila, ali se ona odnose naizvr%enje ugovora. * linijskom prevozu sloboda ugovaranja je donekle ograničena./vaj ugovor spada u kategoriju adhezionih ugovora %to je odlika ugovora i u drugimoblastima transporta. * odnosu na druge grane saobraćaja u drumskom prevozu većiznačaj imaju poslovni običaji, a takođe, i op%ti uslovi poslovanja. /p%te je usvojenstav u međunarodnoj praksi, a %to je na%lo mjesto i u na%oj sudskoj praksi, da je vozač

prevoznika +%oer0 ovla%ten na zaključenje ugovora. /vla%tenja i pravnu valjanostizjava vozača treba procjenjivati po pravilima obligacionog prava koja se odnose na punomoćstvo, vozač je punomoćnik po zaposlenju +(//, član DF.0. /n je ovla%ten zazaključenje ugovora o prevozu ukoliko je to u okviru redovnog poslovanja prevoznika i ugovor zaključuje pod uobičajenim uslovima.



.Tovarni list

2 u drumskom prevozu stvari postoji prevoznička isprava u vidu tovarnog lista.2zdavanje tovarnog lista vr%i se na zahtjev po%iljaoca ili prevoznika. )epostojanje,neispravnost ili gubitak tovarnog lista ne utiče na postojanje i valjanost ugovora o

prevozu stvari +(//, član -C-: G?R, član 0. Tovarni list predstavlja dokaz ozaključenom ugovoru, uslovima ugovora i prijemu stvari od strane prevozioca. Tečinjenice mogu se dokazivati i drugim pravnim sredstvima.Tovarni list se izdaje u tri originalna primjerka$ prvi ide po%iljaocu, drugi prati po%iljku, a treći ostaje prevozniku. ;ko stvari koje se prevoze moraju biti utovarene urazličita vozila ili se prevoze različite vrste stvari ili su stvari podijeljene u grupe,svaka strana +po%iljalac i prevoznik0 može zahtijevati izdavanje posebne isprave zasvako vozilo ili svaku vrstu stvari ili svaku grupu stvari, odnosno količinu robe+G?R, čl. C0./bavezni sastojci tovarnog lista su$ datum i mjesto izdavanja tovarnog lista: ime iadresa po%iljaoca kao i ime i adresa primaoca: ime i adresa prevoznika, identiikacija

prevoznog sredstva: mjesto i datum preuzimanja stvari kao i mjesto isporuke +mjestoutovara i istovara0: uobičajeni opis stvari koje se prevoze i način pakovanja, broj paketa, i njihove oznake, bruto masa +težina0 po%iljke ili količina izražena na druginačin: tro%kovi u vezi sa prevozom +tro%kovi prevoza, dodatni tro%kovi, carine i drugiizdaci0: instrukcije vezane za carine i druge ormalnosti te spisak isprava priloženihuz tovarni list. Stranke mogu navesti u tovarnom listu i druge podatke koje smatrajukorisnim, a naročito$ oznaku o pretovaru, koje tro%kove po%iljalac preuzima na sebe, plaćanja izvr%ena u trenutku isporuke, deklaraciju o vrijednosti stvari, instrukcije oosiguranju tereta, rok prevoza i drugo."o%iljalac odgovara za sve tro%kove i %tetu koja nastane uno%enjem netačnih ilinepotpunih podataka u tovarni list ili to učini prevozilac na zahtjev po%iljaoca."revoznik nije obavezan da ispituje ispravnost dokumenata koji se prilažu. Stoga je po%iljalac odgovoran za svaku %tetu prouzrokovanu nedostatkom, nedovoljno%ću ilineispravno%ću tih dokumenata i podataka u njima. 1ada je prevoznik vr%io provjeru podataka unesenih u tovarni list +broj koleta, oznaku, spoljnje stanje stvari iambalaže0 svoje primjedbe unosi u tovarni list. ;ko prevoznik ne upi%e nikakve primjedbe u tovarni list, zakonska je pretpostavka da su stvari i ambalaža primljeni na prevoz 8u dobrom spoljnjem stanju9 kao i da broj i oznaka koleta odgovara podacimaiz tovarnog lista +G?R, čl. D0. #ozvoljeno je suprotno dokazivati, ali je teret dokazana prevozniku."o%iljalac i prevozilac se mogu sporazumjeti da se izda prenosivi tovarni list kojiglasi 8po naredbi9 ili 8na donosioca9. * tom slučaju, na primjerku originala, koji se predaje po%iljaocu, mora biti naznačeno da se radi o prenosivom tovarnom listu jer samo taj primjerak ima značaj hartije od vrijednosti. )a ostala dva originalna primjerka samo se upisuje notiikacija da je izdat prenosivi tovarni list. "renosivitovarni list, kao hartija od vrijednosti, mora sadržavati potpise po%iljaoca i prevoznikaodnosno njihovih punomoćnika. "o%to se radi o individualnoj hartiji od vrijednosti potpisi ne mogu biti u vidu aksimila. Tovarni list se prenosi indosamentom ako glasi po naredbi odnosno prostom predajom kada glasi na donosioca. )a oblik i pravnadejstva indosamenta shodno se primjenjuju pravila mjeničnog prava, osim pravila o



regresu. *mjesto tovarnog lista prevoznik može izdati potvrdu o prijemu stvari na prevoz +(//, član -CB0.(a potrebe po%iljaoca i prevoznika može se izdati prepis tovarnog lista odnosno prenosivog tovarnog lista. )a svakom prepisu mora biti vidno označeno da se radi o prepisu kao i upozorenje da se na osnovu prepisa ne može raspolagati sa stvarima

+po%iljkom0.

7.&itni elementi ugovora

"o prirodi posla, bitni sastojci ugovora o prevozu stvari drumom su$ ugovorne strane, primalac, mjesto otpreme i mjesto opredjeljenja, stvari koje se prevoze i naknada za prevoz. *običajeno je da se prilikom prijema stvari na prevoz izdaju tovarni list ili potvrda o prijemu stvari na prevoz u koje se unose određeni podaci./tuda se sastojci tovarnog lista uzimaju najče%će kao bitni elementi ugovora o prevozu stvari drumom.

"ored ugovornog prevoznika +vozara0 može se pojaviti podprevoznik +podvozar0 iuzastopni prevoznik. "odprevoznik je lice kome ugovorni prevoznik +vozar0 povjeriizvr%enje cijelog ili dijela ugovora o prevozu stvari drumom, po pravilu, on ne potpisuje tovarni list. *zastopni prevoznik je lice koje, na osnovu ugovora o prevozuzaključenog između po%iljaoca i prevoznika i jedne prevozne isprave, učestvuje kao jedan od vozara u prevozu stvari +izvr%enju ugovora0. "ostoje bitne razlike uodgovornosti podprevoznika i uzastopnog prevoznika.

222 < /&;@=(= 2 "R;@; STR;);1;

5./baveze drumskog prevoznika

5.5.Stavljanje motornog vozila na raspolaganje po%iljaocu

?otorno vozilo koje prevoznik stavlja na raspolaganje po%iljaocu treba da omogući bezbijedno i pravilno izvr%enje prevoza. *govorom se određuje, najče%će, tip vozilakoje vr%i prevoz. 1ada ugovorom nije određen tip vozila smatra se da je izbor prepu%ten prevozniku i on je dužan obezbijediti vozilo koje je pogodno zanamjeravani prevoz, ako uslove prevoza poznaje. 1ada okolnosti posla ne zna, prevoznik je obavezan dostaviti vozilo koje uobičajeno koristi u poslovima sa po%iljaocem, a ako toga nema onda ono koje odgovara najmasovnijim vrstama

prevoza. "revoznik angažuje iskusno i obučeno osoblje koje može izvr%iti ugovoreni prevoz.@ozilo se postavlja na mjesto određeno ugovorom, odnosno na mjesto utovara, ako tomože učiniti bez opasnosti za vozilo. ;ko mjesto utovara nije određeno prevoznik jedužan postaviti vozilo na najbliže mjesto koje ispunjava uslove za utovar. @ozilo se postavlja na mjesto utovara ugovorenog dana i sata. * slučaju da sat nije određen, prevoznik je dužan vozilo postaviti ugovorenog dana, ali najkasnije u vrijeme kojeomogućava utovar stvari prije isteka radnog vremena po%iljaoca. / postavljanju



vozila prevoznik obavje%tava po%iljaoca ili lice koje on odredi. 1ada vozilo ranijestigne, po%iljalac može preduzeti radnje utovara, ali ako ne koristi blagovremenodostavljeno vozilo snosi posebnu naknadu < dangubninu. (a neblagovremenodostavljanje vozila prevoznik odgovara kao za docnju u izvr%enju ugovora.

5.."reuzimanje stvari na prevoz

"reuzimanje stvari je zbirni pojam za niz radnji koje prevoznik pojedinačno ili u vezisa drugim radnjama mora preduzeti da bi stekao detenciju stvari. Tu spada provjerastanja i mase +težine0 po%iljke, pregled oznaka, prijem stvari i dokumenata, a premaokolnostima slučaja i utovar stvari. "rilikom preuzimanja stvari prevoznik je dužan dakontroli%e tačnost navoda u tovarnom listu u pogledu broja koleta i njihovih oznaka i brojki, kao i spoljnje stanje po%iljke i njenog pakovanja +G?R, član F0. Svoje rezerveupisuje u tovarni list i one obavezuju po%iljaoca, ako se 8on sa tim izričito saglasio utovarnom listu9. "revoznik nije obavezan da kontroli%e bruto masu stvari ili njihovu

količinu izraženu na drugi način, niti sadržinu paketa, ali po%iljalac može zahtijevati provjeru. "revoznik ima pravo na naknadu tro%kova provjere i rezultati se unose utovarni list +G?R, član F0.5.7. 4uvanje stvari primljenih na prevoz"revoznik, kao detentor, obavezan je čuvati stvar da bi je za%titio od trećih lica itransportnih rizika i, načelno, u nepromijenjenom stanju predao prevezenu stvar, primaocu. /baveza vremenski traje od momenta prijema do predaje stvari. /vuobavezu prevoznik može izvr%iti bilo u svojstvu prevoznika ili skladi%tara, zavisno od prirode radnje i okolnosti slučaja. ;ko angažuje treće lice, na teret i rizik imaoca prava na stvari, prevoznik odgovara za izbor toga lica, a tro%kovi se određujuugovorom ili običajem. Tro%kovi čuvanja koji nastanu uslijed neopravdanog

odugovlačenja izvr%enja prevoza padaju na teret samog prevoznika.

5.."revoz stvari

/baveza prevoza stvari je osnovna, jer po%iljalac zaključenjem i izvr%enjem ugovoraočekuje premje%tanje stvari, prevoz od mjesta otpreme u mjesto opredjeljenja. *slobodnom prevozu drumom ova obaveza se reguli%e ugovorom, dok su kod linijskog prevoza mnogi elementi ove obaveze unaprijed određeni."revozni put je linija kretanja koju vozilo treba da pređe iz mjesta otpreme do mjestaopredjeljenja. * linijskom prevozu on je utvrđen redom vožnje, a u slobodnom

određuje se ugovorom i prevoznik je dužan izvr%iti prevoz ugovorenim putem +(//,član --50. ;ko prevozni put nije ugovoren, tada je prevoznik dužan stvari prevesti8onim putem koji najvi%e odgovara interesima po%iljaoca9. To se postižekombinacijom zahtjeva brzine, ekonomičnosti i sigurnosti. #užina prevoznog puta,koja utiče na cijenu prevoza, može se odrediti na različite načine +autokarta,željeznički daljinar, putem brojila vozila i dr.0. #užinu prevoznog puta predstavljaonaj put koji je vozilo stvarno pre%lo uključujući potrebna +nužna0 odstupanja,skretanja.



"revoznik je dužan da izvr%i prevoz u ugovorenom roku, a ako rok prevoza nijeugovoren prevoz treba izvr%iti za vrijeme koje je uobičajeno za prevoz takve stvari, sobzirom na vrstu i dužinu puta kao i vrstu vozila. @rijeme prevoza počinje teći odisteka vremena za utovar, odnosno isteka dodatnog vremena za utovar tereta iobuhvata rok otpreme i rok prevoženja. Rok otpreme je vrijeme nakon utovara stvari

do momenta kada prevoženje treba da počne. /n se određuje ugovorom, a često jeodređen op%tim uslovima poslovanja prevoznika. Rok prevoza je vrijeme od istekaroka otpreme do predaje tovarnog lista primaocu. /p%tim uslovima određuje sevrijeme prevoza koje ugovorom može biti produženo ili skraćeno. Rok prevoza kao irok otpreme ne teče za vrijeme smetnji koje nastanu bez krivice prevoznika.;ko prevoz stvari nije moguće izvr%iti u ugovorenom roku i pod ugovorenimuslovima prevoznik je obavezan tražiti uputstva od lica ovla%tenog za raspolaganjeteretom. 1ada imalac prenosivog tovarnog lista nije poznat instrukcije će tražiti od po%iljaoca. "revoznik će preduzeti mjere radi za%tite interesa imaoca prava, ako urazumnom roku ne dobije potrebne instrukcije za postupanje. To podrazumijevaovla%tenje prevoznika da stvar istovari, da je preda na čuvanje ili da je sam čuva na

teret i rizik imaoca prava, uzimajući u obzir karakter smetnji i okolnosti slučaja."revoznik ima pravo na naknadu tro%kova koje je imao uslijed smetnji nastalih beznjegove krivice.

5.C. "ostupanje po uputstvima imaoca prava

?ogućnost davanja uputstava, kojima se mijenjaju nalozi sadržani u ugovoru, postojikod svih ugovora o prevozu stvari. /na u su%tini znači izmjenu ugovora jednostranomizjavom volje, pa čak, i izjavom volje lica koje nije učestvovalo u zaključivanjuugovora +imaoca prenosivog tovarnog lista0. )aknadna uputstva predstavljaju

maniestaciju raspolaganja po%iljkom. Ta uputstva može davati po%iljalac, primalac iimalac prenosivog tovarnog lista.;ko nije izdat prenosivi tovarni list, po%iljalac može u toku prevoza pa sve do predajetovarnog lista drugom licu, davati naloge prevozniku u smislu$ da se obustavi prevozstvari: da se stvar vrati u mjesto otpreme: da se stvar preda drugom primaocu: da sestvar uputi u drugo mjesto opredjeljenja: da se predaja stvari odloži. 2ste naloge možeizdavati i primalac pod uslovom da je po%iljalac u tovarni list upisao takva ovla%tenja primaoca ili mu je predao svoj primjerak tovarnog lista ili ako je stvar stigla u mjestoopredjeljenja. )alozi moraju biti izdati u pisanoj ormi uz potvrdu o njihovom prijemu od strane prevoznika./vla%teni imalac prenosivog tovarnog lista ima isključivo pravo i on može raspolagati

po%iljkom, pod uslovom da su ispunjene sve obaveze koje proizlaze iz tog papira.2nstrukcija se unosi u prenosivi tovarni list i potvrđuje potpisom imaoca tog papira, u protivnom, ne proizvodi pravna dejstva. )ije dopu%teno vi%estruko davanje uputstava. )aime, ako imalac prava +po%iljalac, primalac, imalac prenosivog tovarnog lista0 naredi predaju stvari drugom licu todrugo lice nema pravo da imenuje drugog adresata +G?R, član 50.



/vla%teno lice koje se posluži svojim pravom na davanje instrukcija dužno je prevozniku naknaditi odgovarajuće tro%kove i %tetu koja nastane za prevoznika./bavezno je pružiti jemstvo za tro%kove i %tetu, ako prevoznik to zahtijeva."revoznik ne može odbiti primljena uputstva ako je izvr%enje naloga moguće, da sene vr%i razdvajanje po%iljke, ili se ne nanosi %teta drugom korisniku prevoza, da se

naknade tro%kovi, odnosno pruži valjana garancija za tro%kove i %tetu te ako izvr%enjenaloga nije protivno carinskim i drugim imperativnim propisima. )eopravdanoodbijanje uputstava povlači odgovornost prevoznika.

5.-.2sporuka po%iljke primaocu +predaja stvari0

2sporuka po%iljke, u su%tini, obuhvata predaju stvari, predaju dokumenata kao i radnje primaoca vezane za njihovo prihvatanje. >ica koja su ovla%tena da prime uredno prispjelu po%iljku su primalac +lice označeno u ugovoru ili tovarnom listu0, njegov punomoćnik, a nekada i treće lice bez posebnog ovla%tenja. 2sporuka stvari se vr%i u

mjestu opredjeljenja koje je određeno ugovorom odnosno prevoznim dokumentom ilinaknadnim uputstvima. *koliko nije posebno utvrđeno, pretpostavlja se da je tomjesto adresa primaoca."o prispijeću po%iljke u mjesto opredjeljenja prevoznik je dužan, bez odlaganja,obavijestiti primaoca i staviti mu stvari na raspolaganje, kao i predati duplikattovarnog lista. 1ada stvari prispiju u mjesto opredjeljenja, tada i sam primalac ima pravo zahtijevati predaju tovarnog lista i stvari, ako ispuni uslove predviđeneugovorom. "reuzimanjem stvari i tovarnog lista, primalac se obavezuje da isplatinaknadu za prevoz, ako %to drugo nije određeno ugovorom ili u tovarnom listu. 1ada primalac smatra da nije dužan isplatiti prevozniku onoliko koliko se od njegazahtijeva, da bi mogao vr%iti prava iz ugovora, on treba sporni iznos da položi kod

suda +(//, član -B60. "o%to je prenosivi tovarni list hartija od vrijednosti, njegovimalac je dužan predati papir prevozniku prilikom preuzimanja po%iljke.2stovar stvari vr%i primalac, ako ugovorom nije drugačije određeno. "revoznik dajeuputstva pri istovaru koja se odnose na bezbjednost lica, stvari i motornog vozila."rimalac ima pravo da zahtijeva utvrđivanje istovjetnosti po%iljke, odnosno, ako je po%iljka o%tećena u čemu se sastoji to o%tećenje. "rovjeravanje po%iljke vr%i sezapisnički. Tro%kove utvrđivanja istovjetnosti po%iljke snosi prevoznik ako ne postojiistovjetnost ili ako je o%tećenje veće od onog koje je tvrdio prevoznik. "revoznik nesnosi odgovornost za razliku u količini nastalu kao posljedica transportnog kala iuobičajenih tolerancija u vagama.;ko primalac po%iljku preuzme bez prigovora, smatra se da mu je stvar uredno

predata u stanju kako je određeno u tovarnom listu. (a nedostatke koje odmah uoči prilikom prijema, primalac stavlja prigovor na licu mjesta. 1ada su nedostaci na po%iljci takvi da se nisu mogli opaziti u času predaje, primalac je dužan da u pismenojormi i bez odlaganja po otkrivanju o%tećenja, stavi reklamaciju. Reklamacija se možestaviti najkasnije u prekluzivnom roku od sedam dana računajući od dana predajestvari.



1ad primalac odbije prijem stvari ili se jednostavno ne može naći, tada je drumski prevoznik dužan, bez odlaganja, tražiti uputstva od po%iljaoca. * slučaju da prevoznik ne dobije tražena uputstva on može, na tro%ak i rizik imaoca prava na po%iljci, dastvari$ istovari i preda na čuvanje u javno skladi%te ili drugom licu ili stvar odmahizloži prodaji ako je u kvaru, odnosno prijeti opasnost od kvara ili su tro%kovi čuvanja

u nesrazmjeri sa vrijednosti stvari. * svim slučajevima smatra se da je prevozzavr%en. "rodaji stvari može pristupiti i u svakom drugom slučaju, ako istekomrazumnog roka ne dobije potrebno uputstvo od lica ovla%tenog na raspolaganje po%iljkom +G?R, član 5-0. /d protuvrijednosti prodate stvari prevoznik odbijatro%kove koji terete po%iljku, a ostatak stavlja na raspolaganje imaocu prava na po%iljci. ;ko tro%kovi prelaze vrijednost stvari prevoznik ima pravo na razliku.

./baveze po%iljaoca

.5./bavje%tavanje o prevozu i predaja potrebnih dokumenata

"o%iljalac ima op%tu obavezu da obavijesti drumskog prevoznika o namjeravanom prevozu dajući mu o tome sve relevantne podatke +sadržaj i količinu po%iljke, mjestoopredjeljenja, ime primaoca itd.0. 1ada se radi o opasnim stvarima ili onim za kojetreba obezbijediti posebne uslove prevoza, obavje%tenje je po%iljalac dužan dati navrijeme. (a stvari naročite vrijednosti +dragocjenosti, hartije od vrijednosti,skupocjene stvari0 obavezu davanja obavje%tenja treba ispuniti u času predaje stvariuz saop%tenje njihove vrijednosti. /bavje%tavanje obuhvata obavezu po%iljaoca nadavanje svih podataka, koji se unose u tovarni list kao i predaju isprava koje se prilažu uz tovarni list. !eneralno, ova obaveza podrazumijeva davanje obavje%tenjakako bi se izvr%io uredan prijem i prevoz stvari. #avanje pogre%nih obavje%tenja i

podataka odnosno njihovo ne davanje povlači odgovornost po%iljaoca.

.."akovanje i označavanje stvari +priprema po%iljke0

"o%iljalac priprema stvari za prevoz %to, prvenstveno, podrazumijeva pakovanje ioznačavanje. )ačin pakovanja i označavanja mogu biti određeni prinudnim propisima+carinskim, sanitarnim, administrativnim0 ili ugovorom, a to zavisi od vrste stvarikoje se prevoze. Smatra se da je pakovanje izvr%eno na odgovarajući način ako može pod redovnim uslovima prevoza i pri uobičajenim postupcima prevoznika za%tititistvari od gubitka i o%tećenja te obezbijediti sigurnost lica i nenano%enje %tete tuđoj

imovini. 1ada utvrdi nedostatke pakovanja, zavisno od zakona i ugovora, drumski prevoznik može$ odbiti prevoz i odustati od ugovora, tražiti popravljanje pakovanja,da sam izvr%i popravljanje na tro%ak po%iljaoca ili da stavi prigovor upisom u tovarnilist i izvr%i prevoz +G?R, član F 2 560. #eklarisanje stvari vr%i se na uobičajen način,osim u slučajevima prevoza opasnih stvari. /značavanje, inače, treba da bude istinito,dovoljno, jasno, uočljivo i trajno. @eć je rečeno, da se provjera vr%i prilikom preuzimanja stvari.



.7.*tovar stvari

/baveza po%iljaoca da vr%i utovar stvari je dispozitivnog karaktera jer ugovorommože biti određeno i drugačije. ?ože se ugovoriti da utovar vr%i prevoznik ili prevoznik i po%iljalac. * izvr%avanju ove obaveze po%iljalac se mora pridržavati

instrukcija transportera jer utovar obuhvata uno%enje stvari u vozilo, njihov smje%taj,slaganje i dr., od čega zavisi sigurnost lica, vozila i po%iljke. ?jesto utovara stipuli%ese ugovorom, a u nedostatku toga određuje se prema poslovnom običaju, okolnostima posla ili poslovnoj praksi stranaka. * slobodnom transportu, koji se obavlja 8od vratado vrata9, obično je to mjesto skladi%te po%iljaoca. @rijeme utovara, ako nije utvrđenougovorom, mora početi i zavr%iti se u primjerenom roku. Rok utovara se produžavaako nastupe razlozi koji se ne mogu upisati u krivicu ni jednoj strani. 1ada stvar nijeutovarena u ugovorenom roku, zbog razloga za koje je odgovoran po%iljalac, po%iljalac ima pravo na dodatno vrijeme utovara koje iznosi najvi%e polovinuugovorenog vremena predviđenog za utovar. (a dodatno vrijeme utovara prevoznik ima pravo na posebnu naknadu saglasno ugovoru ili tarii. )e ispuni li svoju obavezu

utovara po%iljalac i nakon proteka dodatnog vremena za utovar prevoznik možeodustati od ugovora i zahtijevati naknadu %tete. 2nače, u vrijeme utovara uračunava sei vrijeme potrebno za popunjavanje tovarnog lista, predaju isprava, pokrivanje,vezivanje i drugo obezbjeđenje vozila, ako ih je prema ugovoru dužan obaviti po%iljalac.

.. "laćanje naknade za prevoz

)aknada za prevoz obuhvata vozarinu, dodatke na vozarinu, dangubninu i tro%kove.@ozarina +prevoznina0 je najvažniji dio naknade i obuhvata$ tro%kove koji se odnose

na primjenu i kori%tenje vozila i rad osoblja, uključujući zaradu prevoznika te dažbinei takse na vozilo, koje se plaćaju po propisima zemlje u kojoj se prevoz obavlja.@ozarina se određuje ugovorom, tariom ili na drugi uobičajen način. "laća se samona stvari koje su u mjestu opredjeljenja stavljene na raspolaganje primaocu odnosnoimaocu prava. ;ko je stvar prevezena samo jednim dijelom puta, plaća se vozarinasrazmjerno pređenom putu. )o, i tada se plaća vozarina u punom iznosu, ako je dodjelimičnog prevoza do%lo krivnjom korisnika prevoza. )a visinu obračunate vozarine utiče, inače, dužina prevoznog puta, masa i oblik stvari, vrijednost i sadržaj po%iljke, način prevoza itd. "osebni slučajevi obračunavozarine i ostalih naknada u vezi sa prevozom postoje u onim situacijama kada dolazido odstupanja od uobičajenog načina izvr%enja ugovora ili plaćanja. Ti slučajevi su$

pau%alni obračun, ugovaranje oretnog stava, izvr%enje prevoza drugim putem,djelimično izvr%enje prevoza, prekid prevoza koji je nastao uslijed odgovornostitransportera, prekid prevoza nastao uslijed vi%e sile ili razloga koji se ne mogu upisatiu krivicu stranaka, prevoz stvari čiji je sadržaj drugačiji od deklarisanog i dr. (a nekeod ovih situacija zakon je odredio pravila, za druge taria ili poslovni običaj.



#odaci na vozarinu, dangubnina i tro%kovi prevoza čine, takođe, elemente naknade.#odaci na vozarinu predstavljaju iznose koji se dodaju na vozarinu kada ona,obračunata po standardnim elementima, ne bi ostvarila ekvivalentnost prestacija izugovora o prevozu. #angubnina je, u su%tini, naknada %tete koju je prevoznik pretrpiouslijed zadržavanja vozila izazvanih postupcima imaoca prava. "laćaju se i tro%kovi

koji treba da su nužni i korisno učinjeni.1ao i kod ostalih ugovora o transportu i ovdje se postavlja pitanje$ ko plaća naknaduza prevoz < po%iljalac, primalac odnosno lice ovla%teno za raspolaganje po%iljkomK )akome stoji ta obaveza određuje se ugovorom i odgovarajućom notiikacijom utovarnom listu. #ispozitivno zakonsko pravilo jeste da naknadu plaća po%iljalac. /n je ovla%ten da u tovarni list upi%e tro%kove koje preuzima na sebe.

7./baveza primaoca

7.5."laćanje naknade za prevoz

"rimalac, iako nije ugovorna strana +po engleskom pravu jeste0, ima obavezu plaćanjanaknade za prevoz ako je to po%iljalac naveo u tovarnom listu. /p%te je prihvaćenstav, da navodi po%iljaoca u tovarnom listu o plaćanju naknade predstavljaju obavezuza primaoca. (akonska je pretpostavka da plaćanje naknade pada na teret primaoca iu slučaju da po%iljalac u tovarnom listu nije preuzeo obavezu plaćanja naknade.Smatra se da je tada on uputio prevoznika da naknadu naplati od primaoca +(//,član -CD0. "rimalac je obavezan na plaćanje naknade za prevoz i kada preuzme po%iljku i tovarni list, a u ugovoru i tovarnom listu nije određeno drugo lice koje ćeizvr%iti plaćanje.

7..2stovar stvari

/baveza je primaoca da stvari istovari, ako ugovorom nije drugačije utanačeno.Razumije se, ukoliko je primalac iskupio tovarni list i time preuzeo po%iljku. "rilikomistovara dužan je postupati po instrukcijama transportera, a koje se odnose na bezbjednost lica, stvari i vozila. 2stovar se vr%i u mjestu opredjeljenja kako je to predviđeno ugovorom ili poslovnim običajem. * određenim slučajevima, naprijednavedenim, primalac može promijeniti mjesto istovara. *koliko primalac ne istovaristvari, a na njemu je obaveza istovara, tada prevoznik može sam da istovari stvari nateret i rizik primaoca. 2sto tako, on može stvar izložiti prodaji ako je u kvaru ili prijeti

neposredna opasnost od kvara, kao i kada su tro%kovi smje%taja i čuvanja stvari unesrazmjeri sa njenom vrijedno%ću.



2@ < /#!/@/R)/ST STR;);1;

5./dgovornost drumskog prevoznika

* pogledu načina odgovornosti drumskog prevoznika ne postoji jedinstveno

stanovi%te u teoriji, kao %to je slučaj i sa željeznicom. "rema prvom shvatanju,drumski prevoznik odgovara po sistemu objektivne odgovornosti odnosno na osnovuakta prouzrokovanja %tete, s tim da se navode slučajevi kada neće odgovarati, %to prevoznik treba da dokaže. #rugi smatraju da drumski transporter odgovara dvojako$ po sistemu objektivne odgovornosti kada se radi o povredi obaveze očuvanja stvaridate na prevoz, a za povrede ostalih dužnosti odgovara po sistemu pretpostavljenesubjektivne odgovornosti +otežana pretpostavka krivice0. ?eđunarodna i domaća pravila o drumskom prevozu, zaista, pokazuju da se radi o kombinovanju objektivnogi subjektivnog sistema na bazi pretpostavljene krivice, kako bi se umanjile pravne posljedice isključivom primjenom stroge objektivne odgovornosti.#rumski prevoznik može odgovarati$ za slučaj gubitka stvari +potpunog ili

djelimičnog0, za slučaj o%tećenja, takođe, potpunog ili djelimičnog, kao i za slučajzaka%njenja. 1ada se ima smatrati da je do%lo do gubitka, o%tećenja ili zaka%njenjavaži ono %to je rečeno kod ugovora o prevozu željeznicom. (a gubitak i o%tećenje+povredu integriteta po%iljke0 drumski transporter odgovara od momenta preuzimanjastvari do trenutka predaje +isporuke0 primaocu, a kod zaka%njenja 8za ma kakvozadocnjenje u isporuci9 +G?R, član 5B0."rema pravilima međunarodnog i domaćeg prava, drumski prevoznik se oslobađa ododgovornosti za gubitak, o%tećenje ili zaka%njenje, ako je do toga do%lo uslijed$ radnjiili propusta korisnika prevoza, prirodnih svojstava stvari ili okolnosti koje prevoznik nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, %to prevoznik dokazuje +G?R, član 5B i5F0. )ajče%ći osnov isključenja odgovornosti prevoznika jeste vi%a sila za koju se prihvata subjektivno<objektivna koncepcija. #rumski transporter se ne oslobađaodgovornosti uslijed deektnog stanja vozila ili zbog pogre%ne radnje ili nehata lica odkoga je eventualno iznajmio vozilo odnosno njegovog zastupnika ili službenika.1ao i kod željeznice i u drumskom prevozu postoje specijalni osnovi isključenjaodgovornosti prevoznika. /ni se primjenjuju samo za slučaj gubitka ili o%tećenjastvari. "revoznik se oslobađa od odgovornosti ako gubitak ili o%tećenje nastupeuslijed 8specijalnog rizika9 na koji su uticale jedna ili vi%e niže navedenih okolnosti$a0 upotreba otvorenih i nepokrivenih vozila, ako je upotreba takvih vozila izričitougovorena i upisana u tovarni list: b0 nedostatak ili rđavo stanje ambalaže za stvar koja je po svojoj prirodi podložnarasturu ili o%tećenju, ako nije upakovana ili nije uredno upakovana:c0 manipulacije, utovar, slaganje i istovar stvari od strane po%iljaoca ili primaoca+adresata0 ili lica koja su radila po njihovim nalozima:d0 priroda stvari koja je po svojim svojstvima izložena gubitku ili o%tećenju+potpunom ili djelimičnom0 naročito zbog loma, rđe, truljenja, su%enja, curenja,normalnog rastura ili dejstva insekata:e0 nedovoljna ili nepotpuna oznaka ili brojke na paketima:0 prevoz živih životinja.



1ada prevoznik ustanovi, s obzirom na okolnosti slučaja, da je gubitak ili o%tećenjemoglo nastati iz nekog od navedenih razloga, jednog ili vi%e, pretpostavlja se da je touzrok. 2malac prava može dokazivati suprotno, obarati pretpostavku. 2pak, postojeslučajevi kada zakonska pretpostavka u korist prevoznika ne važi$ neuobičajenimanjak ili gubitak koleta, prevoz obavljen vozilom specijalno opremljenim, prevoz

živih životinja. * tim slučajevima, sam prevoznik mora dokazivati da je preduzeoneophodne radnje i djelovao prema svim specijalnim instrukcijama.#rumski prevoznik, u načelu, naknađuje samo stvarnu %tetu. * tom smislu važesljedeća pravila$ za slučaj gubitka ili o%tećenja +potpunog ili djelimičnog0 naknada seodređuje po vrijednosti stvari u vrijeme i u mjestu otpreme: visina se obračunava prema berzanskoj cijeni stvari, a u nedostatku nje, po tekućim cijenama: ako stvarinemaju berzansku ni tekuću cijenu, obračun se vr%i na osnovu 8normalne vrijednostistvari iste vrste i kvaliteta9: u slučaju o%tećenja iznos naknade %tete ne može prijećiiznos koji bi prevoznik morao da plati za gubitak po%iljke odnosno dijela po%iljke+G?R, član 7, C0. * slučaju zaka%njenja, drumski prevoznik naknađuje dokazanu%tetu koja ne može biti veća od iznosa naknade za prevoz.

2 u drumskom prevozu postoji princip ograničenja odgovornosti prevoznika.?eđutim, po%iljalac može, 8uz plaćanje posebnog dodatka deklarisati u tovarnomlistu vrijednost po%iljke ili specijalnog interesa i tada ograničenja odgovornosti prevoznika ne važe. 2sto tako, drumski prevoznik se ne može pozivati na pravila kojaisključuju ili ograničavaju njegovu odgovornost ili prebacuju teret dokazivanja nasuprotnu stranu, ako postoji njegova kvaliikovana krivnja +zla namjera ili krajnjanepažnja0. To se pro%iruje i na lica koja su po nalogu prevoznika radila na izvr%enju prevoza +službenike, zastupnike ili bilo koje drugo lice čijim se uslugama prevoznik koristio0.@eć je rečeno da pored ugovornog prevoznika može biti angažovan podprevoznik +podvozar0 i uzastopni prevoznik, %to je čest slučaj u drumskom transportu. (a %tetukoja je prouzrokovana radnjama podvozara odgovara ugovorni prevoznik, uzmogućnost regresa od podvozara. Solidarna odgovornost podvozara postoji u slučajukada on od ugovornog prevoznika sa po%iljkom preuzme i tovarni list jer se tada, pozakonu, smatra da je ugovorna strana u ugovoru o prevozu +(//, član -BB0. 1oduzastopnih prevoza za gubitak, o%tećenje i zaka%njenje solidarno odgovaraju ugovorni prevoznik, posljednji prevoznik i prevoznik na čijem dijelu puta je prouzrokovana%teta. ;ko se ne može utvrditi na čijem dijelu puta je %teta prouzrokovana, tadasolidarno odgovaraju svi prevoznici. #akle, uvijek postoji solidarna odgovornost prvog i zadnjeg vozara, za cijeli prevozni put +G?R, član 60.* cilju obezbjeđenja potraživanja, zakon je konstituisao u korist drumskog prevoznika pravo zaloge i pravo pridržaja. "rema principu koneksiteta to pravo seodnosi samo na stvari preuzete na prevoz.

./dgovornost po%iljaoca

"o%iljalac odgovara, kao i u drugim granama transporta, za svoje radnje ili propuste."o%iljalac odgovara za %tetu nastalu zbog$ netačnih i nepotpunih podataka unesenih utovarni list: nedostatka, netačnosti ili neispravnosti podataka i isprava koje se prilažu



uz tovarni list: neispravnog prenosa negocijabilnog tovarnog lista u skladu sa pravilima mjeničnog prava: prevoza opasnih stvari bez upozorenja prevoznika:nepridržavanja uputstava prevoznika prilikom utovara, slaganja i istovara stvari.

@ < "R=ST;);1 "R;@; 2( *!/@/R;

5."restanak ugovora

*govor o drumskom prevozu prestaje na jedan od načina o prestanku obligacija izugovora, uop%te. )ormalan način ga%enja obaveza jeste ispunjenje ugovora.* transportnom pravu postoje slučajevi kada jedna od ugovornih strana može odustatiod ugovora. Tako, po%iljalac može odustati od ugovora kada prevoznik kasni sazapočinjanjem prevoza toliko dugo da on nema interesa za ugovoreni prevoz. 2 prevoznik može odustati od ugovora ako po%iljalac, i nakon isteka dodatnog roka zautovar, ne utovari po%iljku na vozilo.

"otraživanja iz ugovora imalac prava ostvaruje podno%enjem reklamacije u pismenojormi ili tužbe. *tvrđeni su rokovi za reklamaciju koji su različiti i zavise odokolnosti slučaja.

.(astara potraživanja

"otraživanja iz ugovora o prevozu stvari drumom zastarijevaju za jednu godinu dana, bilo da se radi o gubitku ili o%tećenju stvari ili zaka%njenju. 1ada se radi o potraživanju zbog o%tećenja ili zaka%njenja rok počinje teći od dana kada je prevoznik predao stvar. (a potraživanja nastala zbog gubitka stvari rok teče od dana kada se, prema okolnostima slučaja, smatra da je stvar izgubljena.

>iteratura


"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.6D<.



14.predavanje

*govor o licenci

*!/@/R / >2G=)G2

2 "/A;? "/S>; 2 (;1>A*42@;)A= *!/@/R;

5."ojam posla

1reativnost je izuzetno značajan aktor uspje%nog privređivanja. (bog toga duhovnetvorevine kroz koje se ona izražava imaju posebnu ekonomsku vrijednost. )ajvažnijemeđu njima su stekle status objekta prava. /dnosi povodom tih objekata uređeni su posebnim granama prava. 1njiževna, naučna i umjetnička djela, ali i kompjuterski programi, predmet su autorskog prava. 3irma, trgovačko ime i oznaka uređeni su poslovnim pravom i pravom industrijske svojine. 2zumi, tehnička unapređenja iznakovi razlikovanja +modeli, robni i uslužni žigovi<industrijski dizajn i geograskeoznake0 spadaju u pravo industrijske svojine. * istu granu je uključena i nova,speciična i tajna kombinacija poznatih savremenih tehničkih i tehnolo%kih znanja,iskustava i vje%tina koja se može primijeniti u industrijskoj i drugoj proizvodnji+knoU<hoU0 koje kao posebnu kategoriju uvodi i (// +član -F-0.@ezanost navedenih objekata sa jedne strane za ličnost stvaraoca, a sa druge podložnost objektiviziranom trži%nom vrednovanju dovodi do dvostruke prirode prava koja povodom njih nastaju. /na su istovremeno i lična +moralna0 i imovinska prava. /ba imaju apsolutni karakter: pod zakonskim uslovima svome titularu dajumonopolska ovla%tenja i djeluju prema svim drugim licima +erga omnes0. *pravozbog toga se većina prava industrijske svojine upisuje u posebne registre kod 2nstitutaza standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasni%tvo &osne i 'ercegovine +dalje$2nstitut0. "renosiva su samo ona prava industrijske svojine koja imaju imovinskikarakter."rava industrijske svojine mogu se prenositi na druga lica u cjelini i djelimično. * prvom slučaju se i u zakonodavstvu i u teoriji govori o prenosu prava. *govor kojimse to čini je po svojoj pravnoj prirodi ugovor o cesiji. "renos samo prava na upotrebuili kori%ćenje objekata industrijske svojine, osim kolektivnog žiga i geograskeoznake , naziva se licencom ili licencijom. Riječ je latinskog porijekla < 8licentia9 < ioznačava dozvolu, dopu%tanje ili slobodu za kori%ćenje tuđeg isključivog pravaindustrijskog vlasni%tva.

#opu%tenje za kori%tenje tuđeg patenta može biti zasnovano na administrativnom aktunadležnog upravnog organa. /stali prenosivi objekti prava industrijske svojine$tehničko znanje i iskustvo +knoU<hoU0, žig, uzorak i modeli, koji se sada deini%u kaoindustrijski dizajn, ustupaju se isključivo ugovorom. * principu se i patent prenosi naisti način. Takva licenca se naziva ugovornom.



"ored prenosivih objekata industrijskog vlasni%tva, ugovorom o licenci se moguustupati i prava koja jo% nisu deinitivno za%tićena. Tu mogućnost ima podnosilac prijave patenta, modela, uzorka i žiga. &ez obzira na predmet, svaki ugovor o licenciima izvjesne speciičnosti. /ne potiču najprije iz osobenosti objekata i pravaindustrijske svojine, a potom iz zakonske regulative unutar koje se autonomija volje

stranaka mora da kreće. *s prkos tome moguće je konstruisati i op%ti tip ugovora olicenci. Tako je postupio i (akon o obligacionim odnosima +čl. -F- < B550.(načaj ugovora o licenci je ogroman. /n je instrument koji omogućava prenosiocuvalorizaciju resursa uloženih u naučnoistraživački i organizacioni rad, a primaocusticanje potrebnih znanja brzo i uz minimalizaciju rizika. (bog toga je ugovor olicenci kao samostalan pravni posao ili kao dio %ireg ugovornog akta prisutan u većini poslova transera tehnologije i direktnih stranih investicija. Ta činjenica je uticala i naizgled izvora prava za ovaj ugovor.

.2zvori prava

2zvori prava za ugovor o licenci se mogu podijeliti na međunarodne i domaće.(ahvaljujući snažnim tendencijama ka uniikaciji rje%enja ove dvije grupe pravnihvrela, između njih postoji značajan stepen ujednačenosti.(a nas su najznačajnije sljedeće međunarodne konvencije$ 1onvencija o osnivanjusvjetske organizacije za intelektualno vlasni%tvo, "ari%ka konvencija za za%tituindustrijskog vlasni%tva +5FF70, ?adridski sporazum o međunarodnoj registracijižigova +5DF50 i >okarnski sporazum za međunarodnu klasiikaciju modela i uzoraka+5D-F0./d domaćih izvora na prvom mjestu se nalazi (2S, posvećen utvrđivanju materijalno< pravnog režima objekata industrijske svojine koji se, zajedno sa pravima nad njima,

prenose ugovorom o licenci. #rugo mjesto zauzima (akon o vanjskotrgovinskom poslovanju. /n uređuje ona pitanja sadržaja ugovora o licenci koja su značajna zaza%titu interesa domaćih subjekata i cijele zemlje u ovim poslovima sa elementominostranosti. /bavezne +čl. C0 i zabranjene klauzule +čl. CC0 odnose se na ugovore olicenci patenta i znanja +knoU<hoU0. )apokon, (akon o obligacionim odnosimasadrži detaljnu regulativu op%teg tipa ugovora o licenci +čl. -F-<B550. *z uvažavanjespeciičnosti pojedinih predmeta industrijske svojine, ugovor o licenci je ovim dobiosvojstvo imenovanog pravnog posla.

7.(aključivanje ugovora

Složenost, dugotrajnost i važnost ugovora o licenci naveli su zakonodavca dazaključivanje ugovora o licenci uslovi postizanjem sporazuma stranaka u pismenomobliku +čl. -FB (//, čl. -7 (@T"0. /va orma ima svojstva ad solemnitatem, pa predstavlja i bitan elemenat ugovora. *poredni pregled pokazuje da se ugovor olicenci zaključuje u pisanom obliku i onda kada po nacionalnim pravima nijeormalan. "ored toga, pravilo je da je ugovor o prenosu prava intelektualnogvlasni%tva +ugovor o cesiji0 ormalan +čl. 57 (2S0.



"o%to se ugovorom o licenci prenosi pravo kori%tenja apsolutnim pravom, on se možeupisati u registar. * domaćem prometu, ugovor se upisuje u odgovarajući registar kojivodi 2nstitut. *pis može tražiti svaka od stranaka +čl. 576 (2S0. *govor koji nijeupisan proizvodi pravne posljedice samo prema strankama +inter partes0. Registrovaniugovor djeluje i prema trećim licima < prema svima +erga omnes0. *govori o licenci

prava industrijske svojine i knoU<hoU sa stranim licem obavezno se prijavljujuorganu nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom, koji vodi i registar tihugovora +čl. C- (@T"0.

22 "/A;? 2 &2T)2 =>=?=)T2 *!/@/R;

5."ojam ugovora

8*govorom o licenci obavezuje se davalac licence da stjecaocu licence ustupi ucjelini ili djelimično pravo iskori%tavanja izuma, tehničkog znanja i iskustva, žiga,

uzorka ili modela, a stjecalac licence se obavezuje da mu za to plati određenunaknadu9 +čl. -F- (//0. /vaj obligacioni pravni posao ima sljedeće karakteristike$dvostrano je obavezan, komutativan, teretan i ormalan. #ono%enjem (2S<a ovamaterija se nalazi skoro isključivo u oblasti obligacionih odnosa, odnosno primjene(//. "ravna priroda razmatranja ugovora je sporna u teoriji. Smatra se da je on podvrsta ugovora o prodaji, da su najjače izraženi elementi zakupa, da postoje osnoveda se svrsta u grupu ugovora čije je obilježje propu%tanje ili trpljenje upotrebesopstvenog prava itd. Sve ovo ukazuje i na mje%ovitu pravnu prirodu posla. 2pak, uliteraturi dominira izričito ili prećutno izražen stav da je u pitanju samosvojna vrstaugovora +sui generis ugovor0.

.&itni elementi ugovora

.5.Subjekti ugovora

Subjekti ugovora su davalac i primalac licence. 1ao primalac licence se u zakonskimokvirima može pojaviti bilo koje domaće ili strano, izičko ili pravno lice./dređivanje davaoca licence daleko je složenije. )ajuop%tenije govoreći, davalac licence može biti$ vlasnik apsolutnog pravaindustrijske svojine na predmetu licence, nosilac prava iskori%tavanja objektaindustrijske svojine i podnosilac prijave patenta, modela ili uzorka<industrijskog

dizajna, odnosno žiga +čl. 57 (2S0. ;ko prijavu podnosi vi%e lica zajedno i ako im je pravo priznato kao suvlasnicima, svi moraju dati saglasnost za zaključenje ugovora ilise zajednički moraju pojaviti kao davaoci prava kori%tenja, dakle, kao jedna strana u prvom ugovoru o isključivoj licenci. /dređivanje davaoca opredjeljuje ugovor olicenci kao pravni posao intuitu personae.



.."redmet ugovora

"redmet ugovora o licenci je složena pojava. /n se može posmatrati kao objekatindustrijske svojine radi koga se ugovor zaključuje i kao karakteristična radnja koju povodom određenog objekta treba da izvr%i prenosilac, davalac licence.

"atent je pravo kojim se %titi pronalazak iz bilo kog područja tehnike, koji je nov, kojiima inventivnu razinu i koji se može industrijski primjeniti. Robni, odnosno uslužnižig, koji se sada deini%e samo kao žig je znak koji se može graički prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba, odnosno usluga jednog učesnika u privrednom prometu od istih ili sličnih roba, odnosno usluga drugog učesnika u privrednom prometu9. 82ndustrijskim dizajnom %titi se izgled cijelog ili dijela proizvoda koji jenov i čiji je individualni karakter rezultat posebnih obilježja linija, kontura, boja,oblika, odnosno materijala proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata.9 Ranijizakon je industrijski dizajn deinisao kao modele, odnosno uzorke. Svi ovi objekti,odnosno prava industrijske svojine, mogu se podijeliti po različitim osnovama. @rsta prava utiče i na rje%enje u ugovoru o licenci.

Radnja koja je predmet ugovora o licenci je ustupanje ovla%tenja na iskori%tavanjenekog od objekata prava industrijske svojine. !arancije koje padaju na davaocalicence pokazuju da je u pitanju obaveza rezultata. Sam prenos se može izvr%iti urazličitim modalitetima. /ni služe i kao mjerilo za osnovnu podjelu licenci.2sključiva licenca je ona kod koje primalac stiče pravo isključivog iskori%tavanja predmeta licence. ; to znači da je on u 8granicama prostornog važenja licence9 +čl.-DC (//0 ne može koristiti ni sam, niti je može prenijeti nekom trećem licu. (abranase odnosi kako na cijelo pravo, tako i na sve varijante kori%tenja predmeta licence. Sobzirom na strogost ograničenja, logično je da se isključivost licence mora izričitougovoriti +čl. -FD (//0. *koliko je davalac licence zadržao za sebe bilo kakvo pravoiskori%tavanja licence ili neku mogućnost da prenos izvr%i i trećim licima, licenca jeneisključiva. (akon o obligacionim odnosima pretpostavlja postojanje neisključivelicence, čim suprotno nije izričito predviđeno u ugovoru.*govor o licenci nikada ne može trajati duže od perioda zakonske za%tite prava kojese prenosi +čl. -FF (//0. Računajući od dana podno%enja prijave, patent traje 6godina, a industrijski dizajn 56 godina +čl. -6 i 557 (2S0. "ostoje i izuzeci, tako patentsa skraćenim trajanjem traje 56 godina, a trajanje patenta po proteku 6 godina možese, izuzetno, produžiti za jo% najvi%e C godina +čl. -6, st. i 7 (2S0.>icenca može biti prostorno neograničena i ograničena. (akonska pretpostavka da jelicenca prostorno neograničena mora biti opravdana tumačenjem cijelog ugovora, budući da se u ovom slučaju ne traži izričito ugovaranje ograničenja +čl. -D6 (//0."rostorna ograničenja na području &osne i 'ercegovine ne smiju biti suprotna propisima o jedinstvenom trži%tu +čl. -D6 (//0. )apokon, prema obimu i mjeri prenosa ovla%tenja na primaoca licence, ona može biti potpuna i djelimična. 1valiikacija licence prema ovome mjerilu zavisi od sadržajakonkretnog ugovora.



.7.Gijena

)aknada je protuvrijednost koju primalac stavlja na raspolaganje davaocu licence zaustupljeno pravo iskori%tavanja objekta intelektualne svojine koji je predmet ugovora. )aknada mora biti određena ili odrediva. *tvrđuje se ugovorom i predstavlja njegov

bitan elemenat +čl. -F- (//0. )a vrijednost licence utiču aktori proizvodnje, trži%ta imonopola. Složenost ovih činilaca i nužnost njihove ne samo objektivne nego isubjektivne procjene dovela je do vi%e načina određivanja visine naknade. /na semože ugovoriti u pau%alnom iznosu, po komadu, srazmjerno materijalnim tro%kovima proizvodnje, prema prometu i po veličini dobiti. Svi navedeni metodi mogu biti primijenjeni i u nekoj kombinaciji o kojoj se stranke dogovore. )ačin određivanjacijene utiče na modalitete plaćanja i na obaveze primaoca licence koje su povezane sa plaćanjem cijene.3aktori koji opredjeljuju vrijednost licence determini%u i +ne0izvjesnost njenogostvarivanja. (bog toga se omogućava svakoj zainteresovanoj strani da zahtijevaizmjenu ugovorene naknade, ako je ona 8postala očito nesrazmjerna u odnosu prema

prihodu koji sticalac licence ima od iskori%tavanja predmeta licence9 +čl. B67 (//0.2ako do nesrazmjerne naknade i koristi može doći i isključivo usljed krive procjene jedne od ugovornih strana, a ne i zbog naknadnih 8okolnosti koje otežavajuispunjenje obaveze jedne strane9 +čl. 577 (//0, u teoriji prava intelektualne svojinese, ipak, smatra da je u ugovor o licenci uvedena klauzula o promijenjenimokolnostima.

..3orma ugovora

"o%to se ugovor o licenci mora zaključiti u pismenom obliku, jasno je da i orma

ugovora ima svojstvo bitnog elementa. /va orma ima zakonski karakter. /naznačajno utiče na način kasnijih izmjena i dopuna ugovora i raskid samoga posla +čl.-B i -F (//0.

222 /&;@=(= STR;);1;

5./baveze davaoca licence

5.5."redaja predmeta licence

"redaja predmeta licence je karakteristična obaveza davaoca. /na se sastoji od triradnje$ uručenja patenta ili drugog spisa, dozvole za kori%tenje i predaje tehničkedokumentacije potrebne za praktičnu primjenu predmeta licence. *ručenje potrebnihspisa i dokumentacije zavisi od vrste objekta koji se licencira. #ozvola za kori%tenjedaje se u okviru ugovora i zakona. (2S ovu materiju ne reguli%e vi%e u onom obimukako je to bilo u ranijem zakonodavstvu. 4lanom 577. (2S samo utvrđuje da se zaugovorno ustupanje iskori%tavanja patenta, industrijskog dizajna ili ugovornoustupanje upotrebe žiga zaključuje ugovor o licenci u skladu sa ovim zakonom i



drugim propisima. (akonom o vanjskotrgovinskom poslovanju su taksativnoodređene četiri restriktivne klauzule u ugovorima o licenci patenta, te znanja iiskustva +knoU<hoU0 sa stranim partnerima, koje se u njima ne smiju nalaziti +čl. CC(@T"0. "redaja tehničke dokumentacije potrebna za eksploataciju objekta je obavezakoja se najče%će javlja u ugovorima o licenci knoU<hoU, budući da se tu radi o

nepatentiranim izumima ili tajnim vje%tinama.

5..#avanje uputstva i obja%njenja

#užnost davanja uputstva i obja%njenja koja su potrebna za uspje%no iskori%tavanjelicence zasniva se na iskustvu po kome patentna prijava i dokumentacija nisu uvijek dovoljne za ostvarivanje svrhe ugovora na strani primaoca licence. 1od licenceknoU<hoU ova obaveza je veoma značajna.(akon izričito zahtijeva da se daju 8sve upute9 +čl. -D (//0. ; to znači da sedavalac licence mora pona%ati po%teno i savjesno. "o%to vremenskih određenja ove

obaveze nema, treba smatrati da ona ima trajan karakter.

5.7.!arancije za tehničke osobine predmeta licence

"renosilac prava na određenom objektu industrijske svojine jemči primaocu da predmet ugovora i njegova upotreba ispunjavaju tehno<ekonomske uslove predviđene propisima iJili ugovorom. /va obaveza postoji na osnovu (akona +čl. -D7 (//0, alimože biti sporazumom stranaka precizirana ili čak pro%irena. * mjeri u kojoj počivana propisu, obaveza garancije ima svojstvo prirodnog sastojka ugovora."rema (akonu 8#avalac licence garantuje sticaocu licence tehničku izvodljivost i

tehničku upotrebljivost predmeta licence9 +čl. -67 (//0. Tehnička izvodljivost je8mogućnost da se tehničkim putem proizvede određeni proizvod ili primijeniodređeni postupak u proizvodnji9. ;ko u ugovoru nisu bliže određeni zahtjevi u pogledu tehničke izvodljivost, ona se naziva op%tom: ako jesu < posebnom. 1riterijiza njihovo ocjenjivanje zavise od vrste objekta i od toga da li je on već primjenjivan u praksi. Tehnička upotrebljivost je mogućnost da se primjenom licenciranog objektaobavi zahtijevani proces iJili dobije proizvod koji će odgovarati stanju tehnike,zahtjevima trži%ta i eventualno posebnim uslovima ugovora.!arancije iz (akona o obligacionim odnosima razvijene su i pro%irene uspoljnotrgovinskom prometu. "rema specijalnom zakonu +čl. C (@T"0, ugovori olicenci patenta i znanja i iskustva moraju sadržavati, između ostalog, sljedeće

garancije$a0 #a li će se primjenom predmeta licence dobiti proizvod ugovorenog kvaliteta i b0 )e%kodljivost dobijenih proizvoda po život i zdravlje ljudi, te po prirodnu okolinu."ored zakonskih, poslovna praksa je razvila jo% neke +pod0tipove garancija. Tu na prvom mjestu spada garancija za tajnost knoU<hoU, garancija za rezultat, garancija zarentabilnost i konkurentnost proizvoda dobijenih primjenom predmeta licence, te jemstvo da su znanja i iskustva prenesena ugovorom o licenci knoU<hoU zaista tajna.



5..!arancija za pravne osobine prenesenog prava

#avalac licence prenosi na primaoca pravo iskori%tavanja objekta na kome imaapsolutno pravo. /graničavanje toga monopola u korist primaoca je osnovni razlogzbog koga ta strana zaključuje ugovor. (bog toga je logično da davalac već po samom

zakonu +čl. -D (//0 jemči primaocu za svojstva prava koje mu prenosi. 2 ta jegarancija zasnovana na zakonu te ima svojstva prirodnog elementa ugovora. *vanjskotrgovinskom prometu ova je garancija izričito utvrđena +čl. C (@T"0. Su%tinai ove garancije sastoji se u eventualnoj obavezi davaoca licence da nadoknadi %tetu prouzrokovanu nedostacima prenesenog prava.#avalac licence jemči primaocu da pravo pripada njemu, da na pravu nisukonstituisana ovla%tenja trećih lica, te da ne postoji ograničenje prava u korist licakoja nisu stranke ugovora. *koliko je predmet posla isključiva licenca, garancija se pro%iruje. #avalac 8jemči da pravo iskori%tavanja nije ustupio drugome ni potpuno nidjelimično9 +čl. -D (//0. Sadržaj ove obaveze sastoji se u održavanju onoga stanja prenesenog prava koje je postojalo u času zaključenja ugovora, te u za%titi primaoca

od svih pravnih zahtjeva trećih lica. /va obaveza postoji tokom cijelog trajanjaugovora.

./baveze primaoca licence

.5.2skori%tavanje predmeta licence

8Sticalac licence dužan je iskori%tavati predmet licence na ugovoreni način, uugovorenom obimu i u ugovorenim granicama9 +čl. -D- (//0. Gitirana ormulacijadozvoljava da se ova dužnost dvostruko shvati. "rimalac najprije, ne stiče samo

pravo, nego i dužnost iskori%tavanja predmeta licence. 2 drugo, svoju obavezu i pravoiskori%tavanja licenciranog objekta mora vr%iti u skladu sa ugovorom. Teorija jezauzela stanovi%te da je primalac dužan i iskori%tavati licencu i to činiti na ugovoreninačin, čak i onda kada je data neisključiva licenca. Suprotno rje%enje moranesumnjivo proizlaziti iz ugovora. )ačin iskori%tavanja predmeta licence zavisi od ugovora. *koliko prekorači utvrđenaograničenja, primalac licence odgovara kao i svako treće lice koje se neovla%tenosluži tuđim pravom industrijske svojine."ravo i obaveza iskori%tavanja postoje u pogledu predmeta ugovora o licenci. (bogtoga se primalac licence mora suzdržavati od kori%ćenja naknadnim usavr%avanjimaobjekta industrijske svojine. Suprotno može biti predviđeno prinudnim propisom ili

izričito ugovoreno. #ozvoljeno kori%ćenje kasnijim usavr%avanjima predmeta licencemora se takođe odvijati u granicama zakona ili sporazuma stranaka.



.."laćanje naknade

"rimalac je obavezan da plati ugovorenu naknadu. )ačin plaćanja zavisi odmodaliteta po kojem je cijena licence utvrđena i od posebnih odredbi ugovora o ovom pitanju. *koliko one ne postoje, primijeniće se op%ta pravila obligacionog prava o

ispunjenju novčanih obligacija.;ko se naknada utvrđuje prema obimu iskori%tavanja predmeta licence, 8sticalaclicence dužan je podnijeti davaocu licence izvje%taj o obimu iskori%tavanja iobračunati naknadu svake godine, ako ugovorom nije za to određen kraći rok9 +čl.B6 (//0. Složenost ovog metoda utvrđivanja i plaćanja cijene zahtijeva da seugovorom detaljno urede postupci utvrđivanja rezultata poslovanja i rokoviobavje%tavanja o njima. /d rje%enja ovih procedura zavisi i početak rokova za plaćanje, odnosno trenutak padanja u docnju sa izvr%enjem obaveze.

.7./baveze uslovljene vrstom ugovora o licenci

Različitost objekata industrijske svojine i njihovog iskori%tavanja dovela je do pojaveobaveza karakterističnih samo za neke tipove ugovora o licenci. )ajvažnije međunjima su uređene u (akonu o obligacionim odnosima.1od ugovora o licenci knoU<hoU, uključujući i nepatentirani izum, primalac licenceima obavezu čuvanja u tajnosti dobijenih znanja. /va obaveza postoji po samomzakonu +čl. -DF (//0, dakle i onda kada nije izričito ugovorena. Trajnog je karaktera."ovreda ove dužnosti predstavlja i povredu poslovne tajne davaoca licence, pa senjeno po%tovanje %titi i po tom osnovu.&ude li zajedno sa licencom za određenu proizvodnju ustupljena i licenca žiga kojimse proizvodi obilježavaju, primalac licence stiče i posebne zakonske obaveze. /n

može tako dobijene proizvode pustiti u promet sa tim žigom 8samo ako je njezinkvalitet isti kao %to je kvalitet robe koju proizvodi davalac licence9 +čl. -DD (//0."ored toga, roba proizvedena po licenci mora biti obilježena oznakom o proizvodnji po licenci i kada se ne prodaje pod određenim robnim žigom +čl. B66 (//0.

2@ /#!/@/R)/ST STR;);1;

5./dgovornost davaoca licence

#avalac licence odgovara bez obzira na odsustvo svoje krivice za prekr%aj obaveza

garancije za tehničku izvodljivost i upotrebljivost predmeta licence, ukoliko jenedostatak bio skriven. )jegova odgovornost u ovom slučaju je, dakle, objektivna."rava primaoca licence analogna su onima koja ima kupac u slučaju skrivenihmaterijalnih nedostataka kod ugovora o prodaji +čl. 55 (//0.#rugi slučaj objektivne odgovornosti davaoca licence postoji onda kada se pojave pravni nedostaci +čl. 55 (//0. "rava primaoca licence u ovom slučaju ista su kao i prava kupca kada roba ima pravne nedostatke.



(a neizvr%avanje ostalih obaveza iz ugovora o licenci, davalac odgovara samo ondakada je za to kriv. )jegova odgovornost je tada subjektivna, a naknada %tete se ravna po op%tim pravilima.

./dgovornost primaoca licence

"rimalac licence odgovara objektivno za neizvr%avanje svojih novčanih obaveza."rava davaoca licence prema primaocu koji kasni sa plaćanjem naknade analogna su pravima prodavca u slučaju docnje kupca sa plaćanjem cijene.(a neizvr%avanje ostalih obaveza primalac licence odgovara subjektivno. )o, pritome treba voditi računa da se krivica pretpostavlja, da je teret dokazivanja njenogodsustva na primaocu licence. Ta činjenica i karakter obaveza znatno otežavaju položaj primaoca u postupku dokazivanja.

@ @RST= >2G=)G2 2 "/#>2G=)G;

5."odjela licenci

"odjela licenci može se vr%iti prema različitim mjerilima. "o%to vrsta objekta ikarakteristike prava koje se prenosi bitno utiču i na izgled ugovora, ista mjerila surelevantna i za klasiikaciju ugovora o licenci. /vdje ćemo se zadržati samo na onimvrstama licenci koje već nisu obrađene kroz razmatranje predmeta ugovora."rema namjeni za koju se preneseno pravo može koristiti, licence se dijele na one za proizvodnju, upotrebu i prodaju proizvoda dobijenih licenciranim postupkom iliobilježenih ustupljenim žigom. * spoljnotrgovinskoj razmjeni licence se mogu

podijeliti na uvozne i izvozne, zavisno od ovla%tenja koje primalac dobija ugovorom.Treba istaći da u pogledu zabranjenih i obaveznih klauzula (akon ovanjskotrgovinskom poslovanju ne pravi razliku između ugovora u kojima je &i' partner davalac i onih u kojima je on primalac licence. 2 ličnost primaoca može bitiosnov za klasiikaciju. "ogonske licence su one koje su ustupljene određenom preduzeću +dru%tvu0. ;ko drukčije nije ugovoreno, ova 8licenca nije prenosiva bezistodobnog prijenosa samog pogona u kojem se ona koristi.9 "ogonska licenca može biti posebno značajna pri prodaji trgovačkog dru%tva ili njegovog dijela.1oncernskom se naziva licenca čiji je nosilac koncern, ali je namijenjena preduzećima u njegovom sastavu. )apokon, lična licenca je ona koja se ne može prenositi na drugoga ukoliko ta mogućnost nije izričito ugovorena. )elične isključive

licence mogu se prenositi na treća lica ugovorom o podlicenci.

."odlicenca

"odlicenca ili ugovor o podlicenci je rezultat sporazuma primaoca isključive licence itrećeg lica o prenosu prava iskori%tavanja predmeta ugovora o licenci. Radi se, dakle,o novom ugovoru o licenci čiji predmet ne može da bude %iri od predmeta prvobitnog



ugovora o licenci istog objekta +predmeta0. /no %to predstavlja speciičnost ovoga posla jesu posebni odnosi između prvobitnog davaoca isključive licence, primaocaisključive licence i trećeg lica.* principu, primalac isključive licence je ovla%ten da je ekonomski iskori%tava i na tajnačin %to će na treće lice prenijeti pravo njenog kori%tenja +čl. B6 (//0. *govorom

o licenci mora biti izričito isključena ova mogućnost, bilo apsolutno, bilo relativno.Relativno ograničavanje slobode podlicenciranja postoji onda kada zaključivanjenovog ugovora nije moguće bez dopu%tenja davaoca licence. #opu%tanje se može datiunaprijed, najče%će u samom ugovoru o licenci. Tada ima karakter dozvole prema(akonu +čl. D (//0. /no je pravovaljano i kada se pribavi naknadno, kao8odobrenje9. #opu%tenje može biti uskraćeno 8samo iz ozbiljnih razloga9 +čl. B6C(//0. /vaj pravni standard tumači se prema okolnostima konkretnog ugovora olicenci. *koliko primalac licence zaključi ugovor o podlicenci bez dopu%tanjadavaoca, koje je prema zakonu ili ugovoru neophodno, davalac može otkazati ugovor o licenci i bez otkaznog roka, a to znači odmah +čl. B6- (//0.Treće lice kao primalac podlicence načelno ne stoji sa prvobitnim davaocem licence

ni u kakvom pravnom odnosu, 8čak ni kad je davalac licence dao potrebno dopu%tenjeza zaključivanje podlicence9 +čl. B6B (//0. Aedan izuzetak ipak postoji i on imazakonski, dakle prinudni karakter. #avalac licence je ovla%ten da od primaoca podlicence zahtijeva 8isplatu iznosa koje ovaj duguje davaocu podlicence po osnovi podlicence9 ukoliko primalac licence ne izmiruje svoja potraživanja prema njenomdavaocu +čl. B6B0. * ovom rje%enju dolazi do izražaja shvatanje po kome je licencniugovor po svojoj pravnoj prirodi zakup

@2 "R=ST;);1 *!/@/R; / >2G=)G2

5."restanak protekom vremena*koliko je ugovor o licenci sklopljen na određeno vrijeme, njegovim istekom se gasii ugovor +čl. B6F (//0. "oseban otkaz nije tada potreban.Shodno op%tim pravilima obligacionog prava, produžavanje ovakvih ugovorakonkludentnim radnjama je moguće. ;ko primalac licence nastavi da iskori%tava predmet ugovora i nakon proteka roka, a davalac se tome ne protivi, smatra se da jeugovor prećutno produžen sa istim elementima, osim toka trajanja. "rodužni ugovor je zaključen na neodređeno vrijeme, pa mora prestati otkazom. "ored toga,obezbjeđenja koja su dala treća lica prestaju da važe +čl. B6D (//0.2zložena rje%enja ne utiču na pravo stranaka da ugovor raskinu sporazumno.

./tkaz

*govori o licenci sklopljeni na neodređeno vrijeme prestaju otkazom bilo kojestranke. /tkazni rok se ugovara, zavisno od predmeta licence i ciljeva stranaka.*koliko on ne bude utvrđen u ugovoru, vrijediće dispozitivna rje%enja (akona o



obligacionim odnosima. "rema njima, ugovor se ne može otkazati u prvoj godini svogtrajanja. "o njenom isteku, otkazni zakonski rok iznosi %est mjeseci +čl. B56 (//0.*koliko stranke ugovor raskidaju sporazumno, same mogu da urede sve modaliteteraskida. )ačelo autonomije volje važi i u ovome domenu.

7."restanak subjektiviteta

Smrt izičkog lica kao davaoca ili primaoca licence ne utiče na ugovor o licenci. /vajop%ti stav ipak trpi dva ograničenja. )asljednici davaoca licence stupaju u ugovor olicenci samo ako ta mogućnost nije ugovorom isključena. *govor o licenci možeodrediti i uslove pod kojima nasljednici postaju stranka u ugovoru o licenci. (asticaoce licenci situacija je ne%to drukčija. )asljednici stupaju u ugovor samo podzakonskim uslovom da produžavaju djelatnost primaoca licence +čl. B55 (//0.Rje%enja za pravna lica su drukčija. Stečaj ili redovna likvidacija primaoca licencedaju pravo njenom prenosiocu da ugovor o licenci otkaže, odnosno raskine. /vo

pravilo motivisano je nemogućno%ću davaoca licence da je dalje ekonomski koristi./brnuto nije slučaj, pa analogno pravo nije priznato primaocu licence.

>iteratura


"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.75<7.



5C.predavanje

*govor o građenju

2 "/A;? *!/@/R; 2 2(@/R2 "R;@;

5."ojam ugovora

!rađevinarstvo predstavlja jednu od najsloženijih i najznačajnijih privrednihdjelatnosti. )jena važnost je do%la do izražaja i u (akonu o obligacionim odnosima,koji nastavlja tendenciju uporednog prava da se dio ovoga posla zasnovan naautonomiji volje stranaka uredi i ključnim izvorom privrednog prava. "o članu -76(//, 8ugovor o građenju je ugovor o djelu kojim se izvođač obavezuje premaodređenom projektu sagraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenomzemlji%tu, ili na takvom zemlji%tu, odnosno na već postojećem objektu izvr%iti kakvedruge građevinske radove, a naručilac se obavezuje da mu za to isplati određenucijenu9.@eć po zakonskoj deiniciji ugovor o građenju spada u ugovore o djelu. Shodno tome,izvođač, kao karakteristični dužnik, ne preuzima obavezu rada, nego obavezu postizanja ugovorenog rezultata. "o svojim osobinama ugovor o građenju je teretan,dvostrano obavezan, sinalagmatičan i ormalan pravni posao. )jega karakteri%e ivelika isprepletenost prinudnopravnih < administrativnih i dispozitivnih < imovinskihelemenata. *pravo zbog toga je veoma te%ko razlučiti posao građenja od samogugovora kojim se uređuje onaj dio poduhvata koji je zasnovan na autonomiji voljestranaka.

.2zvori prava

)ajvažniji izvor prava za ugovor o građenju su zakoni. /ni se mogu podijeliti naimovinske i administrativne./d dispozitivnih propisa na prvom mjestu se nalazi (akon o obligacionim odnosima.*govoru o građenju su posvećeni članovi -76<-B. *koliko pojedina pitanja nisu unjima regulisana, shodno će se primijeniti članovi -66<-D koji sadrže norme ougovoru o djelu. /d prinudnih propisa treba spomenuti one koji se odnose na pojedina pitanja inansiranja izgradnje, članove D<7 (akona o vanjskotrgovinskom poslovanju u kojima su uređena pojedina pitanja kada se u ovom ugovoru pojavljujeelement inostranosti.3ederalni propisi su veoma op%irni. ?ogu se podijeliti u dvije grupe."rva uređuje urbanističko<komunalne uslove za zaključivanje i izvr%avanje ugovoraograđenju, te inspekcijski nadzor. #ruga se tiče načina zaključivanja ugovora ograđenju. "roceduralna pitanja predstavljaju najveći dio sadržaja ovih akata. )ajvažniji su$ (akon o prostornom uređenju i (akon o ustupanju izgradnjeinvesticionih objekata. /no %to je karakteristično za ovaj pravni propis je to %to, dosada, nije stavljena van snage njegova važnost iako je njegova materija postala



neaktuelna. /vo se posebno odnosi na materiju ustupanja izgradnje investicionihobjekata od strane tzv. korisnika, odnosno nosilaca raspolaganja dru%tvenomsvojinom. * ovoj oblasti sada postoji određena pravna praznina koja je nadomje%tena postojanjem posebnih propisa koji se odnose na ustupanje građevinskih radova odstrane tzv. javnog sektora ili pravnih lica u većinskom vlasni%tvu države, kao i

budžetskih korisnika. Radi se o posebnom režimu prava javnih nabavki, ustupanjuradova i usluga. 1ao posebni izvori prava mogu se spomenuti i (akon o građenju i(akon o građevinskom zemlji%tu 3ederacije &i'./d izvora privrednog prava koji su autonomnog karaktera treba istaći "osebne uzanseu građevinarstvu. /ne predstavljaju kodiikaciju poslovnih običaja u ovoj oblasti.#anas je njihova primjena uslovljena sporazumom stranaka u svim slučajevima ukojima one sadrže rje%enja suprotna dispozitivnim odredbama (//. "ored posebnihuzansi, značajno vrelo iz ove grupe predstavljaju i op%ti uslovi poslovanja kojeusvajaju pojedini investitori ili izvođači. /ni se najče%će rade oslonom na neke odop%tih uslova međunarodnog karaktera. )jihovo važenje je uslovljeno uključivanjemu ugovor.

22 STR;)1= 2 (;1>A*42@;)A= *!/@/R;5. Stranke>ica za koja nastaju obaveze i prava na osnovu ugovora su, prema terminologiji(//, naručilac i izvođač. * propisima i u praksi za njih se koriste i nazivi$ investitor i građevinar. /na imaju svojstvo stranke. "ored njih se u poslu građenja sreću i drugisubjekti$ arhitekti, projektantske organizacije, inženjering organizacije, subjektispecijalizovani za vr%enje nadzora, te upravni organi, uključiti treba i komunalneorganizacije koje daju saglasnosti na projekat +elektroprivreda, vodovod ikanalizacija, po%ta, gas i sl., zemlji%no<knjižni ured, katastar0. (a sva navedena lica,

osim investitora, propisani su uslovi koje moraju ispuniti prije registracije zaobavljanje djelatnosti kojom se bave.1ao izvođač može se pojaviti pravno ili izičko lice registrovano za obavljanje tedjelatnosti. !rađenjem građevina u prostoru se mogu baviti samo pravna licaregistrovana za obavljanje te djelatnosti ako pored op%tih uslova ispunjavaju i uslovda u radnom odnosu imaju najmanje jednog diplomiranog inženjera sa najmanje Cgodina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom +čl. 6 (!0. 1ao izvođač semože pojaviti i vi%e registrovanih subjekata istovremeno. /ni mogu djelovatisamostalno < svaki na osnovu posebnog ugovora o građenju, ili jedinstveno, kao jedansubjekt. * tom slučaju se radi o konzorcijalnom nastupu koji se zasniva na posebnomugovoru. 1onzorcij se pojavljuje kod velikih investicionih objekata. * praksi se drugi

učesnici u poslu nazivaju kooperanti. 2nvestitor ima pravo da u pozivu za javnonadmetanje < za ponudbenu licitaciju < ograniči broj članova konzorcija +konzorata0.2zvođač može zaključiti posebne ugovore sa drugim subjektima za izvođenje pojedinih dijelova objekata ili pojedinih radova. /n se tada pojavljuje u ulozikomisionara.



#a bi ugovor o građenju bio posao poslovnog prava, potrebno je da i investitor bude privredni subjekat, odnosno lice sa statusom koji dozvoljava sklapanje trgovačkih poslova. 2nvestitor može biti izičko ili pravno lice u čije ime i za čiji račun se gradigrađevina i vr%e drugi zahvati u prostoru. "rojektovanje, kontrola projekta, građenje inadzor nad građenjem investitor mora povjeriti pravnim ili izičkim licima

registrovanim za obavljanje te djelatnosti +čl. 5F (!0. Tendencija zakonodavca je dasve značajnije aze posla građenja mogu da obavljaju samo specijalizovaneorganizacije i lica. /vakvo rje%enje je opravdano s obzirom da je posao građenja, posvojoj pravnoj prirodi predstavlja opasnu djelatnost. Tako se i poslovi projektovanja,nadzora nad građenjem i revidiranja projekta povjeravaju samo pravnim ili izičkimlicima registrovanim za obavljanje te djelatnosti.

. "rethodne radnje.5. 2nvesticioni program i tehnička dokumentacija2zgradnji objekata i uop%te izvođenju građevinskih, montažnih i ostalih radova može

se pristupiti na osnovu investicionog programa i investicione tehničke dokumentacije. )jihovo pribavljanje predstavlja prvu grupu prethodnih radnji koje investitor mora daobavi da bi mogao pristupiti zaključenju ugovora.2nvesticioni program je elaborat iz koga se vidi o kakvom se objektu radi, gdje se dajeanaliza uslova za njegovu izgradnju i dokazuje da je izgradnja toga objekta, odnosnoizvođenje predviđenih radova ekonomično, rentabilno i dru%tveno opravdano i da jetehnolo%ki proces, odnosno eksploatacija, tj. unkcionalnost objekta cjelishodna.2nvesticioni program treba da sadrži sljedeće podatke$ opis objekta, njegovu namjenu,kapacitet, tehnolo%ko<proizvodnu, odnosno eksploatacionu koncepciju, program proizvodnje, odnosno eksploatacije, karakteristike objekta, opreme, postrojenja imontaže i razlog za njihov izbor, analizu trži%ta i mogućnost plasmana robe, ili

usluga, analizu uslova za izgradnju i eksploataciju objekta, potrebna obrtna sredstva,vrijednost prethodnih ulaganja, izvore inansiranja, analizu osnovnih ekonomskih pokazatelja, a naročito rentabilnosti, trajanje izgradnje, početak eksploatacije itd. (aobjekte neprivrednog karaktera < kao %to su %kole, zgrade za zdravstvene, socijalne ikulturne ustanove, upravne zgrade, parkove, sportske terene itd. I jasno je dainvesticioni program neće sadržavati sve navedene podatke, nego samo neke od njih idruge speciične, ali se iz njega mora vidjeti njihova namjena, dru%tvena opravdanost,ekonomičnost i unkcionalno povoljno rje%enje.2nvesticioni program može izraditi sam investitor, a može ugovoriti njegovu izradu sanekim preduzećem koje je registrovano za tu djelatnost. /baveza je da se ugovor sačini u pismenoj ormi. "rogram rade stručna lica i donosi ga investitor bez ičijeg

odobravanja, odnosno saglasnosti. ;li ako se objekat gradi iz kredita, onda kreditor prilikom odobravanja kredita vrlo pažljivo razmatra program i uvjerava se o tačnosti podataka i opravdanosti i rentabilnosti izgradnje toga objekta. 2nvesticioni program seizrađuje za cio objekat, ali se može izrađivati i za dijelove objekta koji predstavljajuekonomsko<tehničku cjelinu, ako je investitor odlučio da gradi objekat po dijelovima.2nvesticioni program je preduslov za izradu investicione tehničke dokumentacije, bezkoje se ne može graditi niti sklapati ugovor o izgradnji objekta, odnosno o izvođenjuradova. )aime, kao %to će se vidjeti, građenju se ne može pristupiti bez odobrenja



koje izdaje državni organ, a odobrenje se ne može dobiti bez investicione tehničkedokumentacije. Tehnička dokumentacija se radi na osnovu uslova utvrđenih uurbanističkoj saglasnosti.2nvesticiona tehnička dokumentacija je elaborat u kome se tehnički razrađujetehnolo%ko<proizvodna, odnosno eksploataciona koncepcija objekta i radova i daju

tehnička rje%enja za njegovu izgradnju. "rema prirodi posla, ona obuhvata različite projekte, kao %to su građevinski, tehnolo%ki, projekat instalacija i drugi. "rojektisadrže, pored ostalog, crteže, predmjer, tehničke opise, tehničko obrazloženje, predračun sa opisom radova, speciikaciju, posebne uslove za građenje toga objektaitd. (akon zahtijeva da postoji projekat 8za izvođenje9. )jegovoj izradi može, posporazumu stranaka, da prethodi 8idejni projekat9. * praksi se idejni projekatredovno radi, jer se na osnovu njega izdaje urbanistička saglasnost. 2zmeđu njega i projekta 8za izvođenje9, tj. izvedbenog projekta, često se sreće i 8glavni projekat9,onaj u kome su cjelovito i detaljno data sva rje%enja vezana za planirani objekat iJiliradove. Tehnička rje%enja u projektima moraju biti u skladu sa tehničkim propisima istandardima, rezultatima prethodnih ispitivanja i istraživanja, i sa dobijenim

saglasnostima komunalnih organizacija, te sa tehnolo%kom, eksploatacionom iekonomskom koncepcijom objekta +čl. C (!0. "ored toga, ona moraju biti iracionalna. "o%tovanje ovih zahtjeva je i administrativna obaveza organizacija kojerade tehničku dokumentaciju.2zradom investicione tehničke dokumentacije bave se izička i pravna lica koja su zatakav rad registrovana +čl. (!0. 2nvestitor sklapa pismeni ugovor sa projektantom kojimu izrađuje investicionu tehničku dokumentaciju. 2stim ugovorom može biti predviđena i izrada investicionog programa i investicione tehničke dokumentacije."rojekti koji ulaze u tehničku dokumentaciju moraju biti revidirani. Reviziju vr%eorganizacije koje su registrovane za izradu odgovarajuće tehničke dokumentacije,odnosno njenog dijela +čl. (!0. (a objekte određenih vrsta može biti propisana i posebna tehnička kontrola od strane državnih organa ili ovla%tenih organizacija,uslovi vezani za protivpožarnu za%titu i za%titu na radu. /vo pitanje je danasupotpunjeno odredbama (! čl. B koje se odnose na kontrolu projekta. Rje%enja suosavremenjena na taj način da se sve vi%e uvažavaju ekolo%ki zahtjevi kao i zahtjevilica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima.

.. /dobrenje za građenje1ada je pribavio investicioni elaborat i revidiranu tehničku dokumentaciju, i platiotro%kove vezane za objekat, investitor mora da obezbijedi odobrenje za građenje. /nose u praksi naziva i građevinska dozvola. /dobrenjem za građenje nadležni organ

uprave potvrđuje da su ispunjeni svi uslovi predviđeni u (! i ("* i da stogainvestitor može da pristupi izgradnji projektovanog objekta, odnosno izvođenjukonkretnih radova. /dobrenje za građenje nije potrebno za manje složene objekte iinrastrukturne priključke kao ni za radove redovnog održavanja o%tećenih građevinakoji se mogu svrstati u radove tekućeg održavanja +čl. 76 (!0."ostupak podno%enja zahtjeva i procedura izdavanja odobrenja za građenje uređeni suu (! veoma detaljno. /vdje je dovoljno istaći nekoliko momenata. )ajprije,odobrenje izdaje op%tinska služba uprave nadležna za poslove građenja na čijem



teritoriju se izvode radovi +čl. 7 (!0. (a neke objekte se predviđa da je izdavanjeodobrenja za objekte posebno utvrđene u zakonu nadležan kantonalni organ uprave.#rugo, u postupku izdavanja odobrenja organ uprave provjerava da li je tehničkadokumentacija urađena prema urbanističkoj saglasnosti, zakonu i propisima zaodgovarajuću izgradnju. Treće, odobrenje se mora izdati ili odbiti u roku od 76 dana

od dana podno%enja zahtjeva. /no prestaje da važi ako radovi ne budu započeti uroku koji je u odobrenju naveden. /dobrenje za građenje važi godine od dana pravosnažnosti odobrenja za građenje i može se na zahtjev investitora produžiti za jo% jednu godinu ako se nisu izmijenili uslovi za građenje. Samo započinjanje izgradnje bez odobrenja je krivično djelo zapriječeno kaznom zatvora od 5 do 7 godine +čl. B(!0. "osebno egzistiraju i novčane kao prekr%ajne sankcije.

.7. Sredstva za izgradnju"ored programa i tehničke dokumentacije, investitor mora imati obezbijeđenasredstva za inansiranje investicionog objekta. #a bi donio odluku o izgradnji,

investitor mora prethodno obezbijediti inansijska sredstva. Ta sredstva investitor može obezbijediti iz sopstvenih ili drugih izvora, npr. putem kredita. / obezbjeđenjusredstava za građenje kao i o obezbjeđenju plaćanja po ugovorima o izgradnjiinvesticionih objekata investitor ne mora podnijeti posebne dokaze po%to se najče%će praktikuje uzimanje odgovarajućih sredstava obezbjeđenja plaćanja.

7. 2zbor saugovarača7.5. "ravni režim za izbor saugovarača"ravni režim izbora saugovarača obuhvata pravila o načinu određivanja građevinarasa kojim će se sklopiti ugovor i proceduru koja se provodi u primjeni izabranog

načina. "rva grupa rje%enja zavisi od toga da li se kao investitor pojavljuje subjekatzasnovan na državnoj ili privatnoj svojini. #ruga skupina ima procesni, tehničkikarakter i ona zavisi od prihvaćenog načina izbora građevinara, bez obzira nasvojinska obilježja investitora.2nvestitor samostalno odlučuje o tome da li će izabrati saugovarača javnimnadmetanjem +ponudbenom licitacijom0, prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom. 1ada je investitor lice koje djeluje na bazi privatne svojine, onsamostalno odlučuje o načinu odabira građevinara, bez obzira na to o kakvom se predmetu ugovora radi. Aedan izuzetak ipak postoji. 1ada se izvođenje investicionihradova u &i' povjerava stranom izvođaču, on se mora izabrati bilo na osnovu javnognadmetanja, bilo prikupljanjem ponuda +čl. 7 (akona o vanjskotrgovinskom

poslovanju0. * posebnom pravnom režimu se nalaze pravna lica u vlasni%tvu države ikorisnici budžetskih sredstava. Radi se o već spomenutom režimu javnih nabavki."rocesna pravila o načinu izbora saugovarača u principu su ista. (načajna razlika postoji samo kod javnog nadmetanja. "rema čl. -6 (//, poziv na nadmetanje radiizvr%enja određenih radova obavezuje privatnog investitora da sklopi ugovor sa onim8koji ponudi najnižu cijenu, izuzev ako je tu obavezu isključio u pozivu nanadmetanje9. 2nvestitor objekta koji se gradi državnim sredstvima ne mora da isključisvoju obavezu da zaključi ugovor sa najjetinijim ponuđačem ali je dužan da ugovor



zaključi sa najpovoljnijim ponuđačem koji ispuni uslove utvrđene kriterijima u javnom pozivu za nadmetanje.

7.. Aavno nadmetanje

Aavno nadmetanje se naziva i ponudbenom, odnosno oertalnom licitacijom. "ravilakoja ga uređuju izložićemo polazeći od rje%enja koja važe za investitore zasnovane nadržavnom kapitalu. /na imaju privredno<pravnu prirodu i rasprostranjena su i umeđunarodnim poslovima investicione izgradnje. "ored toga, ona se mogu primijenitii za zaključivanje drugih vrsta ugovora, ugovora o prodaji naročito.Aavno nadmetanje ili oertalna licitacija je jednostrani građansko pravni posao kojimse investitor javno obavezuje da će primiti i razmotriti sve ponude za zaključenjeugovora o građenju koje odgovaraju uslovima javnog poziva ili da će preduzeti idruge radnje vezane za eventualno zaključivanje određenog ugovora. /vom tehnikomodabira izvođača investitor koji je u ekonomskom smislu ponudilac pravno dobija položaj ponuđenog. Time je njegova i poslovna i pravna pozicija znatno pobolj%ana.

Sama procedura predstavlja kompromis između zahtjeva za %to kraće i ekonomičnijezaključenje ugovora i težnje za %to većom ekonomskom i pravnom sigurno%ću kakotražioca usluge u odnosu sa ponuđačima, tako i samih izvođača između sebe. "ritome, ravnopravnost svih potencijalnih učesnika u nadmetanju i svih ponuđača mora biti obezbijeđena./dluku o raspisivanju javnog nadmetanja donosi organ upravljanja investitora./dluka se objavljuje u službenom glasilu iJili sredstvima javnog inormisanja. /glassadrži kratak opis objekata i radova i bliže uslove za ustupanje izgradnje. *koliko suovi elementi brojni i složeni, po pravilu se uobličavaju u tenderu.Tender je skup dokumenata u kojima su precizno i detaljno određeni$ jednoobrazansadržaj ponuda, osim cijene, koje investitor želi da dobije i postupak investitora sa

tako dobijenim ponudama. Tender po pravilu sadrži vi%e elemenata. "rvi je uputstvo ponuđačima. * njemu investitor obavje%tava potencijalne ponuđače o svimrelevantnim radnjama i momentima popunjavanja ponude, predaje ponuda,eventualnim izmjenama ponude i o postupku koji će se provesti sa ponudama. #rugo,tender sadrži op%te, a po potrebi i posebne uslove za izgradnju konkretnog objekta iliizvođenje radova. /vi op%ti i posebni uslovi su po pravilu veoma op%irni i imajukarakteristike samoregulirajućih ugovora. Tender, dalje, sadrži zbirku obrazaca$ odormulara za dobijanje inormacija, preko tipske ponude i ormulara ugovora dogarancije koji se moraju dostaviti uz ponudu. * ovaj dio tendera mogu biti uvr%teniobrasci za +tehničke0 speciikacije kao %to su liste opreme, reerens<lista i listaosoblja. ;ko su ovi elementi zadati, predstavljaju poseban dio tendera. )apokon,

tender sadrži sve potrebne planove i projekte."rocedura ispitivanja, odabira i dodjeljivanja ponuda veoma je složena. )jene azesu$ prijem ponuda, javno otvaranje ponuda, procjena ponuda, odluka organaupravljanja o neuspjelom nadmetanju ili o izboru jednog ili vi%e najpovoljnijihizvođača +>etter o 2ntend0, pregovori sa izabranim i zaključenje ugovora +>etter o ;cceptance0.



7.7. "rikupljanje ponuda"rikupljanje ponuda se sastoji u pozivanju određenog kruga izvođača neposredno, ane putem javnog oglasa, da dostave svoje ponude za izgradnju, odnosno radove. *na%em pravu se krug lica kojima će biti poslan poziv obavezno određuje licitacijom o podobnosti ako se radi o režimu javnih nabavki. >icitacija +konkurs0 o podobnosti je

jednostrani građanskopravni posao kojim se investitor javno obavezuje da će prema jedinstvenim mjerilima utvrditi podobnost svakog prijavljenog subjekta za izvođenjeodređenog objekta ili radova, te da će onima koji se kvaliikuju uputiti poziv da po%alju svoje ponude."ostupak konkursa za utvrđivanje podobnosti sličan je postupku oertalne licitacije.Razlike su sljedeće$ prvo, oglas mora sadržavati i zahtjev za podatke o ličnostiizvođača +oprema, kadrovi, reerens<lista i slično0. #rugo, odluka se odnosi ne nanajpovoljnijeg, nego na sve izvođače koji su se kvaliikovali. 2 treće, poziv na dalje pregovore i zaključenje ugovora može se uputiti samo jednom ili nekim većkvaliikovanim izvođačima.

7.. )eposredna pogodba&ez provođenja postupka oertalne ili licitacije o podobnosti investitora može sezaključiti ugovor samo u slučajevima koji su određeni zakonom. /ni se mogu podijeliti u dvije grupe.* prvu ulaze one situacije u kojima licitacija nije ni potrebna. Tu spadaju slučajevi ukojima se izgradnja ustupa$ nakon nepogoda i drugih nepredviđenih događaja s ciljemotklanjanja njihovih %tetnih posljedica: radi ostvarivanja određenih programastambene izgradnje i objekata inrastrukture: na objektima koji su od posebnogznačaja za narodnu odbranu i na bazi sporazuma investitora i izvođača o zajedničkominansiranju izgradnje.

#ruga grupa slučajeva u kojima je moguće zaključenje ugovora neposrednom pogodbom odnosi se na situacije u kojima je neka vrsta licitacije potrebna. ;ko neuspije ni ponovljena, bilo ponudbena, bilo licitacija o podobnosti, investitor ima pravo da ugovor zaključi neposrednom pogodbom. /vo pravilo postoji samo urežimu javnih nabavki ali je i u ovom slučaju potrebno odobrenje ?inistarstvainansija 3ederacije &i'.

. (aključenje ugovora(avr%etkom postupka ponudbene licitacije, prikupljanja ponuda, odnosno kontakatasa pojedinim izvođačima investitor jo% nije konačno izabrao partnere. * prva dva

slučaja on ima pravo da traži nastavak pregovora sa onima koje je odredio kaonajpovoljnije. / tome ih obavje%tava pismom o namjerama +>etter o 2ntend0.Rezultati tih pregovora su odlučujući za izbor saugovarača. 2zabrani izvođač seobavje%tava o tome pismom o prihvatanju +>etter o ;cceptance0. "o svojoj pravnoj prirodi ono predstavlja prihvat.*govor o građenju je ormalan pravni posao po sili zakona +čl. -76, st. (//0. /n jezaključen kada je sporazum postignut u pisanoj ormi. /na može biti ostvarena potpisivanjem jedinstvenog dokumenta, a može i razmjenom pisama identičnog



sadržaja. *pravo zbog toga se u drugom slučaju ugovor o građenju smatrasklopljenim danom prijema pisma o prihvatanju.

222 &2T)2 =>=?=)T2 *!/@/R;

5. "redmet"redmet ugovora o građenju određen je u čl. -76 (// dvostruko$ kao 8građevina9 ikao 8građevinski radovi9. "ojam 8građevina9 određen je nabrajanjem objekata primjera radi +zgrade, brane, mostovi itd.0 i navođenjem bitnih osobina građevinskihobjekata. Te karakteristike su veličina i složenost +čl. -75 (//0. !rađenje je članom (! deinisano kao izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova, ugradnja imontaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija kao i drugi zahvati u prostoru. !rađevinom se smatra građevinski objekat koji je trajno povezan sa tlom ikoji se sastoji od građevinskog sklopa i ugrađene opreme koji u okviru tehnolo%kog procesa čine tehnolo%ku cjelinu, kao i samostalna postrojenja trajno povezana sa tlom.8!rađevinski radovi9 nisu precizirani u zakonu. #a bi neki poslovi bili građevinski,

nesumnjivo je, najprije, da moraju ulaziti u okvire ove djelatnosti. ?ogu se podijelitina građevinske radove u užem smislu +8čisti90 i na zanatske radove. 1ako bi seugovor o građenju razlikovao od ugovora o djelu, koji može imati isti predmet, potrebno je i na građevinske radove primijeniti ista mjerila kao i na pojam8građevine9. ; to znači da i oni treba da budu veći i složeniji. "redmet posla seodređuje ili u ugovoru neposredno ili, če%će, upućivanjem na tehničkudokumentaciju. "rema *! 55, tehnička dokumentacija je uvijek sastavni dio ugovora.*govor se može zaključiti i tako da se izvođač obavezuje da izvr%i sve radove prematehničkoj dokumentaciji, osim onih koji su sporazumom stranaka izričito isključeni."redmet ugovora o građenju može biti uključen i u predmet ugovora o investicionojizgradnji. /n se tada određuje u sklopu pripremnih, istražnih, montažnih i drugih

radova. ?ože biti povezan i sa isporukom investicione opreme.

. Gijena.5. /dređivanje cijeneGijena je naknada koju investitor duguje izvođaču za postignuti rezultat$ građevinu iliobavljene građevinske radove. Složenost posla u punoj mjeri se odrazila i na pravnirežim cijene./dređivanje cijene se uvijek vr%i sporazumom stranaka. /snov za ugovaranje cijene je predmjer radova, ali cijena ne mora odgovarati onome iznosu koji je investitor utvrdio predračunom. "ostoje tri osnovna načina na koja se određuje cijena. "rvi je

pau%alno utvrđivanje, tj. davanje ukupne cijene za cijeli objekat +čl. -7C (//0. /vajmetod može se primijeniti i za dio objekta, odnosno radova +*! 0. "rema *! 78cijena određena u ukupnom iznosu ne mijenja se zbog nastalih vi%kova i manjkovaradova9. #rugi i u praksi najče%ći metod jeste određivanje cijene kao zbira jediničnihcijena za pojedine radove. Gijena radova ne uključuje i cijenu materijala. )o, u nju suveć uključeni iksni tro%kovi građevinara, tako da se oni posebno ne iskazuju. #anasse, u pravilu, ne razdvaja cijena rada i materijala, već se daje jedinstvena cijenaugrađeno. Aedinične cijene se iskazuju prema predmjeru radova. )apokon, cijena



može biti određena uz navođenje izraza 8ključ u ruke9 ili neke druge sintagmesličnog značenja. /na znači pretvaranje op%teg tipa ugovora o građenju u poseban posao, pa ćemo se na ovom modalitetu zadržati kasnije."ostoji vi%e vrsta radova čiji tro%kovi čine cijenu. Svi oni nemaju jednak tretman. *cijenu, najprije, uvijek ulazi vrijednost radova navedenih u tehničkoj dokumentaciji u

predmjeru prvenstveno. Gijena dalje zavisi od odnosa količina radova koje su predviđene ugovorom i onih koje stvarno treba izvesti, tj. od 8vi%kova9 i od8manjkova9 radova +*! D0. ;ko njihov uticaj na cijenu nije ugovoren posebneuzanse o građenju smatraju da se jedinične cijene primjenjuju i za vi%kove, odnosnomanjkove radova, ukoliko oni ne prelaze 56E ugovorenih količina +uzansa br. 0.1od ugovora 8ključ u ruke9, vi%ak ili manjak radova ne utiče na cijenu. #rugurelevantnu vrstu radova čine 8nepredviđeni radovi9. To su oni 8čije je poduzimanje bilo nužno da bi se osigurala stabilnost objekta ili spriječio nastanak %tete, a izazvanisu neočekivano težom prirodom zemlji%ta, neočekivanom pojavom vode ili drugimizvanrednim i neočekivanim događajima9 +čl. -7 (//0. (a ove radove izvođač ima pravo na pravičnu naknadu. ;ko bi ona dovela do znatnog povećanja cijene,

investitor može i raskinuti ugovor. 2 treće, naknadni radovi < oni koji nisu niugovoreni ni nužni ne utiču na cijenu. / njihovoj vrijednosti stranke se moraju posebno sporazumjeti +*! 7C0.

.. "romjena cijene*govorena cijena se može mijenjati. /vaj načelni stav, koji odgovara principimana%eg obligacionog prava, kod ugovora o građenju je razvijeniji nego kod drugih poslova. )astavljajući koncept usvojen u sudskoj praksi i u "osebnim uzansama,(// je usvojio načelo promjenjivosti cijene. /no jednako djeluje i prema investitorui prema izvođaču. "ored toga, cijena može biti modiikovana i u skladu sa

sporazumom stranaka.;ko ugovor ne sadrži posebna rje%enja o modiikaciji cijene, izvođač koji nije udocnji snosi povećanja cijene do E. *koliko je izvođač u docnji svojom krivicom,na njega pada teret povećanja cijena do CE. /snovicu za utvrđivanje procenata uovom slučaju ne predstavlja ukupna vrijednost radova, nego onaj njen dio sa kojim jeizvođač u docnji. "ovećanje cijena elemenata na osnovu kojih je određena cijenaradova nastalo nakon pada građevinara u docnju u cjelini snosi sam izvođač +čl. -7-(//0. 4ak i onda kada je predviđeno da se cijena neće mijenjati ako se nakonzaključenja ugovora povećaju cijene elemenata na osnovu kojih je ona utvrđena,cijena je ipak promjenjiva. 2zvođač tada snosi povećanja do 56E, a preko togainvestitor +čl. -7B (//0. Aasno je da u sva tri slučaja investitor može biti doveden u

situaciju da ne može da nastavi izgradnju. (bog toga mu zakonodavac daje pravo da uuslovima znatnog povećanja raskine ugovor. Tada duguje izvođaču dio cijene za većzavr%ene radove i 8pravičnu naknadu za učinjene neophodne tro%kove9 +čl. -7F(//0.Ravnopravan tretman stranaka naveo je zakonodavca da naručiocu obezbijedi pravona sniženje cijene onda kada padaju cijene elemenata na osnovu kojih je utvrđenavrijednost objekta, odnosno radova. * slučaju da izvođač nije u docnji, naručilac ima



pravo na sniženja koja prevazilaze E, odnosno kod iksnih cijena 56E. *koliko jeizvođač u docnji, sva sniženja cijena idu u korist investitora +čl. -7D (//0.Sporazumna promjena cijena može se izvr%iti naknadno, kada se promjene pojave iunaprijed. @eć pri zaključenju ugovora u njega mogu biti unesene klizna skala iindeksna klauzula. "rvi instrument se gotovo redovno sreće u praksi. )jegov pravni

režim je u principu isti kao i kod ugovora o prodaji. 2ndeksna klauzula je uređena u posebnoj uzansi o građenju br. C. "rema njoj, mogla se primijeniti kada se tro%koviživota promijene za CE. )a pravila o promjeni cijene, kako zakonska, tako i ugovorna, uticaj može imati iavans. *koliko je avans predviđen i dat izvođaču radi nabavke materijala, izmjenacijena se ne može zahtijevati radi promjene cijena materijala u onoj mjeri u kojoj jeizvođač avansom mogao 8isključiti uticaj izmena cena materijala na ugovorenu cenu9+*! D0. "o%to ovo rje%enje odgovara i op%tim pravilima obligacionog prava, primijeniće se i onda kada važenje "osebnih uzansi nije izričito ugovoreno.

7. Rok Rok je trenutak do koga ili period unutar koga objekat, odnosno građevinski radovimoraju biti zavr%eni. (akon o obligacionim odnosima ni kod ugovora o djelu, ni kodugovora o građenju ne sadrži posebna rje%enja o vremenu u kome izvr%ilac treba daispuni svoju osnovnu obavezu. Stoga će se i na ovaj posao primjenjivati op%ta pravila. )jihovoj interpretaciji i dopuni u svojstvu običajnih normi služe posebne uzanse 7-<.* praksi dominira određivanje roka periodom. To se najče%će čini utvrđivanjemdinamičkog vremenskog plana radova. Tada, ako ugovarači posebno odrede, vrijemeza izvođenje svake aze ima pravno dejstvo posebnog roka +*! 7-0. /n se krozizvođenje konstatuje tzv. privremenim situacijama. Razumije se da stranke svojim

sporazumom mogu i samo pojedinim aznim rokovima dati ovo svojstvo."očetak toka roka utvrđenog periodom može biti izričito ugovoren. ;ko to nije slučaj,on teče od dana uvođenja građevinara u posao. "od tim se podrazumijeva zavr%avanjesvih 8onih obaveza naručioca bez čijeg prethodnog ispunjenja započinjanje radovaaktički nije moguće ili pravno nije dozvoljeno9 +*! C0. *koliko izvođač bezopravdanog razloga odlaže početak kori%tenja roka za građenje, investitor mu možedati primjeren rok. )jegovo nepo%tovanje daje investitoru pravo na raskid ugovora+*! 7D0."rodužavanje roka je moguće na osnovu ugovora i to bilo unaprijed, bilo naknadno."rema posebnoj uzansi , prolongiranje rokova se može tražiti u slučajevima ukojima zbog promijenjenih okolnosti ili neispunjavanja obaveza naručioca izvođač ne

može izvoditi radove. Rok se u ovom slučaju produžava za vrijeme potrebno za ponovno otpočinjanje radova, odnosno za eventualno pomjeranje radova zbognepovoljnijeg godi%njeg doba +*! 0. (ahtjev za produženje mora se podnijeti čimizvođač sazna za razlog produženja.



. *govorna kazna"ravni režim ugovorne kazne zavisi od sporazuma stranaka, uključivanja posebnihuzansi u izvore prava i od dispozitivnih rje%enja (akona o obligacionim odnosima.*govorom se predviđa plaćanje ugovorne kazne u slučaju izvođačeve docnje. 1ao iobično kod ugovorne kazne, plaćanje se može predvidjeti u utvrđenom iznosu po

ugovorenim periodima +npr. C.666 1? za svaki dan zaka%njenja0 ili u procentima odvrijednosti neizvr%enih radova za utvrđeno vrijeme +npr. E od ugovorenih, aneizvr%enih radova za svaki dan zaka%njenja0, ili na isti ovaj način, ali po progresivnojstopi +npr. E za svaki dan za prvih 56 dana docnje, E za drugih 56 dana docnjeitd.0.Smatra se da je kazna ugovorena za neuredno ispunjenje ugovornih obaveza ako nijedrukčije ugovoreno. * tom slučaju, po "osebnim uzansama o građenju +uzansa br.C0, i ugovorna kazna iznosi jedan promil od ukupno ugovorene cijene radova zasvaki dan zaka%njenja. 2pak, iznos ne može preći CE od ukupne cijene radova. *ukupnu cijenu ne ulazi vrijednost već predatog dijela objekta +*! C70. *govornakazna se plaća od primopredaje objekta, odnosno njegovog dijela koji je dovr%en i

može se upotrijebiti i samostalno koristiti. 2 kod ovog posla važi pravilo da dužnik ne plaća ugovornu kaznu ako ugovor nije ispunio zbog uzroka za koje nije odgovoran.

C. "remija izvođaču2zvođač koji je u docnji sa ispunjenjem svojih obaveza duguje investitoru isplatuugovorene kazne shodno njihovom sporazumu. "remija egistira da bi se stimulisaoizvođač na ispunjenje obaveza prije roka i da bi izjednačio njegovu pravnu poziciju sainvestitorom. "remija se nalazi u istom pravnom režimu kao i ugovorna kazna. )i (akon o obligacionim odnosima, ni "osebne uzanse o građenju ne sadržedispozitivna pravila o premiji. Shodno tome, stranke se u svakom konkretnom poslu

moraju sporazumjeti o uslovima za primjenu ovog instituta i o iznosima kojeinvestitor duguje izvođaču za prijevremeno zavr%avanje njegovih obaveza. "ri tomese može, ali ne mora, primijeniti analogija sa metodom utvrđivanja ugovorne kazne.2znos premije se može utvrditi i pau%alno.

-. !arantni rok za kvalitet radova2 garantni rokovi za kvalitet izvedenih radova su bitan elemenat ugovora u onoj mjeriu kojoj postoji režim primjene posebnih uzansi. )jihovo trajanje iznosi dvije godineza kvalitet radova ako ugovorom ili propisima nije drugačije određeno +*! FC0. *!56 određuje poseban rok za stabilnost i sigurnost objekta koji iznosi 56 godina od

dana primopredaje objekta. * pogledu ugrađene opreme važi tzv. prenesena garancijaizvođača radova +*! FB0./stali garantni rokovi su uređeni prinudnim propisima u (akonu o obligacionimodnosima. / njima će biti riječi pri izlaganju odgovornosti projektanta i izvođača.



B. "isana orma ugovora*govor o građenju je prema (// bitan element posla. "ismena orma se nameće kaouslov ad solemnitatem i ad probationem.

2@ /&;@=(= 2)@=ST2T/R;5. "rethodne obaveze/baveze investitora se po osnovu nastanka, odnosno prema pravnoj prirodi mogu podijeliti na administrativne i ugovorne. ;ko se kao mjerilo uzme vrijeme nastanka,obaveze se svrstavaju u$ prethodne, one u toku građenja i po zavr%etku izgradnje. * prethodne obaveze spadaju$ izrada elaborata, obezbjeđenje tehničke dokumentacije sarevidiranim projektima, pribavljanje sredstava, provođenje izabranog načina odabirasaugovarača u skladu sa zakonom, dobijanje odobrenja za građenje i po%tovanje pismene orme ugovora.#užnosti investitora u toku gradnje nećemo izlagati prema njihovoj pravnoj prirodi."o%to se obaveze administrativne i imovinsko<pravne prirode prepliću, iznijećemo ih

logičkim redoslijedom, prateći redovan tok posla građenja.

. *vođenje izvođača u posao*vođenje izvođača u posao je ugovorna obaveza. )jen dispozitivni režim dat je u"osebnim uzansama o građenju broj C<B. /n može biti modiikovan sporazumomstranaka i onda kada su *! izričito prihvaćene.8"od uvođenjem izvođača u posao podrazumijeva se ispunjenje onih obavezanaručioca bez čijeg prethodnog ispunjenja započinjanje radova aktički nije mogućeili pravno nije dozvoljeno9 +*! C0. /baveza je složena. 2nvestitor mora najprije da preda samo gradili%te. "od njim se podrazumijeva uređena obezbijeđena i iskolčena

parcela sa obilježenim osnovnim kotama i osovinama. *ređenim se smatra samo onogradili%te koje izvođaču, između ostalog, obezbjeđuje aktičku i pravnu mogućnost pristupa parceli na kojoj se izvode radovi. *ređenje gradili%ta može biti predmet posebnog ugovora o prethodnim radovima koje investitor zaključuje bilo sa trećimlicem, bilo sa izvođačem. "ored predaje gradili%ta, investitor mora da uruči izvođaču$tehničku dokumentaciju u potrebnom broju primjeraka, odobrenje za izgradnju i potvrdu da su sredstva obezbijeđena. / izvr%enju ove obaveze se vodi posebanzapisnik i to se konstatuje u građevinskom dnevniku.3ormalnosti vezane za ispunjenje obaveze uvođenja izvođača u posao uslovljene sunjenim značajem. /d trenutka uvođenja u posao, odnosno posjed, teče rok zaizgradnju objekta, odnosno izvođenje radova. (ato se vrijeme uvođenja u posao

utvrđuje ugovorom. 2nvestitor ima pravo na produženje roka za ispunjenje oveobaveze za ono vrijeme za koje traje vi%a sila koja ga u tome sprečava +*! B0.*koliko razlozi koji spadaju pod 8vi%u silu9 ne postoje, izvođač ima pravo dainvestitoru da naknadan primjeren rok za ispunjenje ove obaveze. )jegovim bezuspje%nim protekom izvođač stiče pravo na raskid ugovora i naknadu %tete po tomosnovu +*! -0.



7. !rađevinski nadzor * naj%irem smislu, građevinski nadzor je sistem materijalnih i pravnih radnji stručne provjere racionalnosti, savremenosti, kvaliteta i zakonitosti dokumentacije, postupaka, materijala i radova potrebnih za izgradnju objekta, kao i samog objekta. *užem smislu, ovaj nadzor obuhvata samo stručnu kontrolu koja se nad svim

elementima i momentima posla obavlja u toku građenja. * najužem smislu, podgrađevinskim nadzorom podrazumijevamo samo kontrolu nad izvođenjem radovakoju obavlja investitor, bilo sam, bilo preko posebno angažovanog lica.(akon o obligacionim odnosima ne predviđa građevinski nadzor kao obavezuinvestitora. 2z člana -7 može se zaključiti da ove radnje imaju karakter njegovog prava. Stav prinudnih propisa ne%to je drukčiji. "rema čl. 5 (!, nadzor se može povjeriti, u ime investitora, samo pravnom licu registrovanom za poslove građenjakoje ima u radnom odnosu zaposlenog najmanje po jednog diplomiranog inženjera saC godina radnog staža i položenim stručnim ispitom za svaku vrstu radova za koju seobavlja nadzor. "odaci o nadzornom organu se moraju dostaviti nadležnoj inspekciji."redmet investitorovog nadzora izuzetno je kompleksan. *ređuje se prinudnim

propisima, ugovorom i, kada su uključene u izvore prava, "osebnim uzansama ograđenju. * njega ulaze naročito$ vrste, količina i kvalitet radova, materijala i opreme+*! DD0, pridržavanje tehničke dokumentacije i rje%enja značajnih za stabilnost isigurnost objekta. &ez posebnog ovla%tenja nadzorni organ nema pravo da mijenjatehničku dokumentaciju i projekte, niti da interveni%e u imovinsko<pravne odnosevezane za ispunjenje ugovora. )ačin nadzora određuje se ugovorom i "osebnimuzansama. Svoje primjedbe nadzorni organ je dužan da bez odlaganja saop%tiizvođaču posebnim pisanim aktom +8notom90 i upisom u građevinski dnevnik +*!5650.

. "laćanje cijene.5. "laćanje prije početka radova"laćanje cijene je osnovna obaveza investitora. (bog složenosti posla građenja ona jekomplikovanija kod ovoga, nego kod većine drugih ugovora u privredi. 2zvori pravasu$ prinudni propisi, ugovor, "osebne uzanse o građenju kao običajna pravila, koja utom svojstvu važe i kad nisu izričito uključena u ugovor, te op%te odredbe (akona oobligacionim odnosima o ispunjenju novčanih obaveza. 1arakteristika plaćanja u poslu građenja jeste da je to trajna obaveza koja se izvr%ava prije, u toku i pozavr%etku izgradnje objekta, odnosno obavljanja radova."laćanje prije početka izvođenja objektaJradova vr%i se davanjem avansa. 2zvođačnema zakonsko pravo na avans, pa se ono mora unaprijed ugovoriti. ;ko vrijeme

uručenja avansa nije utanačeno, 8avans se plaća prije početka izvođenja ugovorenihradova9 +*! CD0. (a iznose koje će uručiti investitor po pravilu traži garanciju bankeda će izvođač ili izvr%iti ugovorene radove ili vratiti avans +8avansna garancija90.;vans se obračunava i vraća shodno ugovoru. *koliko izričit sporazum ne postoji, prema *! -6, obaveza vraćanja počinje teći 8kad novčani iznos ispostavljenih privremenih situacija dostigne visinu C6E ugovorene cene9. @raćanje se vr%isukcesivno i u srazmjeri primljenog avansa i vrijednosti ugovorenih, a neizvr%enih



radova +*! -60. Tehnika povrata avansa se sastoji u odbijanju odgovarajuće rate odcijene koju treba platiti po dospjeloj privremenoj situaciji.

.. "laćanje u toku izvođenja radova

* toku izvođenja radova plaćanje se vr%i na osnovu aktura. * poslu građenja one senazivaju 8situacijama9."osebne uzanse o građenju detaljno reguli%u 8privremenu situaciju9 +*! CF<-C0. To je aktura koja se ispostavlja za radove izvedene u proteklom periodu od mjesec dana.Radovi se utvrđuju na osnovu građevinskog dnevnika i građevinske knjige u koju sednevno bilježi situacija na gradili%tu. 2skazuju se stvarno izvedene količine premaspeciikaciji koja je data u tehničkoj dokumentaciji. )jihova vrijednost se utvrđuje prema ugovorenim cijenama. *koliko je izvođač primio avans koji se počeo vraćati, privremena situacija treba da sadrži i iznos koji investitor odbija od uplate."rivremena situacija se ispostavlja u primjerenom roku po isteku perioda na koji seodnosi. /na je pravovaljana i kada je investitor, odnosno njegov nadzorni organ ne

ovjeri. 2nvestitor može osporavati pojedine stavke akture. / tome mora odmahobavijestiti izvođača. "laćanje akturisanog iznosa, ili iznosa koji nije osporen, vr%i seu roku od F dana od prijema privremene situacije.* praksi postoje i tzv. obračunske situacije. "osebne uzanse o građenju ih ne reguli%u,ali se na njih može shodno primijeniti režim predviđen za 8okončanu situaciju9./bračunska situacija se ispostavlja za radove obavljene u jednoj azi, dijelu objekta./snov je građevinska knjiga. Sadržaj ove situacije isti je kao i privremene. )o, iznosse utvrđuje na drugi način$ od ukupne vrijednosti dijela objekta se odbija ono %to jeveć plaćeno po osnovu privremenih situacija. Razumije se da ovakav obračun možeda pokaže da investitor ne duguje ni%ta, odnosno da je platio vi%e nego %to je utvrđenavrijednost dijela objekta.

.7. "laćanje nakon zavr%etka radova )akon zavr%etka objekta, odnosno radova, obavlja se konačan obračun +*! 55-<550i plaćanje između stranaka. /snov za plaćanje predstavlja 8okončana situacija9. /nase sastavlja i podnosi investitoru po 8izvr%enoj primopredaji izvedenih radova9 +*!-0. Sadrži podatke do kojih je do%la kolaudaciona komisija, zajedničko tijeloinvestitora i izvođača koje provjerava saglasnost i kvalitet izvedenih radova satehničkom dokumentacijom. Suma za plaćanje se utvrđuje konstatovanjem vrijednostinespornih izvedenih radova i njenim umanjenjem za iznose plaćanja po osnovu privremenih, a eventualno i obračunskih situacija.

Rok za plaćanje ove situacije je 5C dana od prijema. 2nvestitor po pravilu ne plaćacijeli iznos okončane situacije. /n, najprije, ima pravo da zadrži 8srazmjerni diocijene za otklanjanje nedostataka utvrđenih prilikom primopredaje radova9 +*! --0.(adržani iznos ili njegov ostatak se moraju platiti u roku od F dana po otklanjanjuutvrđenih nedostataka +*! -D0. )apokon, investitor po ugovoru ima pravo da zadrži dio cijene do isteka garantnogroka za kvalitet radova. /n obično iznosi E i služi za otklanjanje nedostataka na



koje ukaže superkolaudacija < stranački pregled objekta po isteku garantnog roka. Tek nakon toga se vr%e i krajnji obračun i zavr%no plaćanje po ugovoru o građenju.

@ /&;@=(= 2(@/;4;

5. "rethodne obaveze/baveze izvođača mogu se podijeliti po istim mjerilima kao i one koje padaju nainvestitora. 2 njih ćemo izložiti logičkim redoslijedom."rethodne obaveze su malobrojne. 2maju prinudni karakter. "o svome osnovu suimovinsko<pravne i administrativne. * prvu grupu spada po%tovanje pismene ormeugovora, a u drugu$ pregled tehničke dokumentacije, prijava početka radova i preduzimanje mjera obezbjeđenja."regled tehničke dokumentacije prije početka radova je administrativna obavezaizvođača +čl. 5B- *!0. "osebna uzansa 57 predviđa da je izvođač 8dužan da blagovremeno i detaljno prouči tehničku dokumentaciju na osnovu koje se izvodeugovoreni radovi i da od naručioca blagovremeno zatraži obja%njenje o nedovoljno

jasnim detaljima9. &ez obzira na pravnu prirodu pregleda, posljedice propusta su iste.2zvođač odgovara za %tete nastale usljed nedostataka u projektu ako je za njih kaostručnjak znao ili morao znati, ako je dakle, bio nesavjestan."rijava početka radova je druga administrativna obaveza izvođača. /n to mora učinitinajmanje osam dana prije početka izvođenja radova. "rijava se podnosi nadležnominspekcijskom organu uprave nadležnom za poslove građenja."reduzimanje mjera sigurnosti je takođe javno<pravna obaveza. 2zvođač mora blagovremeno poduzeti sve potrebne mjere da bi u skladu sa važećim propisima iokolnostima posla za%titio$ građevinu i radove, opremu i materijal, radnike, prolaznike i saobraćaj, te susjedne objekte. /va obaveza se mora izvr%iti prije početkagrađenja, ali nema jednokratan karakter. 2zvođač je dužan i u toku gradnje da ažurira

mjere koje je preduzeo i da uvodi nove, koje okolnosti slučaja zahtijevaju.

. @ođenje knjiga o građenju(načaj i složenost posla građenja zahtijevaju preciznu dokumentaciju o svimrelevantnim momentima koji se tiču njegovog izvr%avanja. (bog toga je prinudnim propisima građevinaru nametnuta dužnost da vodi odgovarajuće knjige +čl. B (!0. )jihov broj i sadržaj nisu uređeni identično, ali pokrivaju približno iste sadržaje. "o pravilu se predviđaju građevinski dnevnik i građevinska knjiga.* građevinski dnevnik se unose dnevni podaci o otpočinjanju i zavr%etku pojedinihradova i o njihovim količinama. "ored toga, dnevnik mora da sadrži sve važnije

momente koji se tiču izvođenja radova ili koji mogu da utiču na njihov kvalitet+temperatura, ki%a, testiranje materijala, inspekcijski pregledi itd.0. )alozi i primjedbeinvestitora, odnosno njegovog nadzornog organa, daju se putem dnevnika. "raktično,sva relevantna komunikacija stranaka u pogledu izvođenja radova se vr%i prekodnevnika. (ato je logično da ga obje strane potpisuju. "otpisivanje se vr%isvakodnevno. )epotpisani zapisi se ne mogu upotrijebiti kao dokaz. 2sto vrijedi i zanavode koje nadzorni organ nije potvrdio svojim potpisom. *govorom može biti predviđeno da se pojedini momenti i izjave mogu pravovaljano konstatovati, odnosno



dati samo na posebnom dokumentu < noti. "odaci iz dnevnika su osnov za izdavanje privremenih situacija.!rađevinska knjiga sadrži navode o zavr%etku pojedinih aza radova i za uređivanjeodnosa između stranaka povodom te aze. 2 nju potpisuju obje stranke. !rađevinskaknjiga je jedan od izvora podataka za obračunske situacije.

7. Solidno izvođenje radova7.5. "ravni karakter obavezeSolidno izvođenje radova je karakteristična obaveza cijelog ugovora i osnovnačinidba izvođača. (a pravilnost njenog ispunjenja mjerodavan je niz administrativnih,dispozitivnih +čl. -7<-7 (//0, ugovornih i odredbi "osebnih uzansi o građenju+*! BC<F0. Aedinstvo javno<pravnih i obligacionih elemenata, tipično za ugovor ograđenju uop%te, posebno se jasno maniestuje u režimu ove obaveze. /va dužnost jesložena.

7.. "ridržavanje projektne dokumentacijeS obzirom na to da je ugovor o građenju po svojoj pravnoj prirodi ugovor o djelu,8izvođač je dužan izvr%iti djelo kako je ugovoreno i po pravilima posla9 +čl. -6B(//0. ; to najprije znači da se u svemu mora pridržavati glavnog i izvedbenih projekata, investiciono<tehničke dokumentacije i drugih planova te dokumenata kojisu sastavni dio ugovora. "ored pridržavanja ugovornih elemenata, izvođač mora da po%tuje i javno<pravne propise koji se na njih odnose$ tehničke norme, obaveznestandarde, propise o bezbjednosti i slično. Sve to mora izvođač da učini po%teno isavjesno, djelujući pažnjom stručnjaka."ostojanje revidiranog glavnog projekta i stručnog nadzora od strane investitora ne

oslobađa izvođača obaveze da se savjesno i pažljivo odnosi prema projektu. *kolikou toku izvođenja zapazi nedostatke ili nejasnoće u projektu, mora o tome da bezodlaganja obavijesti nadzorni organ, odnosno investitora. 2nvestitor je dužan da u primjerenom roku i u pismenoj ormi pruži tražena obja%njenja tehničkedokumentacije +*! 570 i svoj stav o nedostacima na koje je ukazano. ;ko ovla%tenolice ne reaguje na opomenu, a radi se o nedostacima koji predstavljaju javnuopasnost, izvođač je dužan da o tome obavijesti nadležni inspekcijski organ. *slučaju akutne opasnosti, izvođač mora samoinicijativno privremeno obustavitiradove. &ude li potrebno, valja da preduzme i mjere za otklanjanje takvihnedostataka. &ez odobrenja investitora, izvođač ne smije odstupiti od projekta. Tek podobijanju pismene saglasnosti, može nastaviti izmijenjene radove. 2nače, u načelu,

nema pravo na naknadu za učinjene radove. 2zuzetak su jedino 8hitni nepredviđeniradovi9 iz člana -77 (//.

7.7. *potreba odgovarajućeg materijala2zvođač mora upotrijebiti materijal koji je dobio od investitora. ?aterijal se predajena gradili%tu u skladu sa ugovorenom dinamikom radova +*! D70. /baveza i tro%kovičuvanja padaju na izvođača. /n je tada dužan da provjeri kvalitet samo ako je to



ugovoreno. ;ko nije, mora upozoriti na nedostatke koje zapazi poslujući pažnjomdobrog stručnjaka. 1ada sam nabavlja materijal, dužan je da ugradi onaj koji je predviđen tehničkom dokumentacijom i snabdjeven atestom. *oči li nepodudarnostrje%enja tehničke dokumentacije sa propisima ili svrhom objekta, mora o tomeobavijestiti investitora i tražiti otklanjanje nedostataka. &ez obzira na to da li je

kvalitet materijala propisan ili ugovoren, izvođač mora, kada je to potrebno, da provjeri kvalitet materijala koji ugrađuje. ;ko metod provjere nije ugovoren, određujega sam izvođač. /n snosi i tro%kove provjere +*! B-0.?aterijal na koji ima primjedbe izvođač može da ugradi samo onda kada je tozahtijevao investitor. (ahtjev treba dati pismeno, po pravilu kroz građevinskidnevnik. )o, ova obaveza ne postoji onda kada bi primjena neadekvatnog materijalaugrozila stabilnost objekta ili kada bi predstavljala opasnost po ljude, druge objekte iokolinu +*! B-<BF0."rimijeti li investitor da izvođač koristi nepodoban materijal, ima neko od sljedećih prava$ zahtijevati obustavu radova, ru%enje dijela koji je napravljen od takvogmaterijala, primjenu adekvatnog materijala, angažovanje drugog izvođača za izradu

poru%enog dijela i naknadu eventualne %tete koju je pretrpio. *koliko izvođač neće da postupi po nalogu, investitor može i odustati od ugovora. Razumije se da i tada ima pravo na naknadu %tete.

7.. Rokovi izgradnje2zvođač mora da na vrijeme izvr%i radove. / vremenu je već govoreno prilikomizlaganja bitnih elemenata posla. /vdje stoga istaknuti samo to da vremenski planradova koji je sastavni dio investiciono<tehničke dokumentacije može i od parcijalnihrokova da učini samostalne cjeline čijim nepo%tivanjem izvođač pada u docnju.

. /bavje%tavanje o vi%ku radova/bavje%tavanje o vi%ku radova može se, analogno obavje%tavanju o nedostacima projekta, uvrstiti i u obavezu urednog i savjesnog izvođenja radova.4lan -77 (// predviđa da 8za svako odstupanje od projekta građenja, odnosnougovorenih radova, izvođač mora imati pismenu saglasnost naručioca i projektantavezano za njegovo autorstvo9. )e učini li tako 8ne može zahtijevati povećanjeugovorene cijene za radove %to ih je izvr%io bez takve saglasnosti9. /ve odredbe važei za radove koji nisu predviđeni u projektu i u ugovorenoj dokumentaciji, a pojavljujuse kao nužni ili korisni s obzirom na uslove izgradnje konkretnog objekta. To je tzv.vi%ak radova. /bavje%tavanje o njemu treba izvr%iti bez odlaganja kroz građevinski

dnevnik i na druge ugovorene načine. /no predstavlja uslov za naknadu vi%ka radova.Aedan značajan izuzetak ipak postoji.8)epredviđene radove izvođač može izvesti i bez prethodne saglasnosti naručiocaako zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti tu saglasnost9 +čl. -7 (//0. )epredviđenim radovima u smislu ove odredbe smatraju se oni koji ispunjavaju dvauslova$ karakter vi%e sile i mogućnost nano%enja %tete ugrožavanjem stabilnostiobjekta ili na drugi način. ?ogućnost njihovog izvođenja bez saglasnosti investitora



ne znači i prestanak obaveze obavje%tavanja koja leži na izvođaču. /n to mora učinitina propisan i ugovoren način.

C. /mogućavanje nadzora

/mogućavanje nadzora na koji investitor ima pravo je prinudna i dispozitivna iobičajna dužnost izvođača +(!, čl. -67 (//, *! 5660. Sadržaj ove obaveze jeodređen pravom naručioca da vr%i nadzor i "osebnim uzansama o građenju +*! DD<560.2zvođač mora učiniti sve da bi naručilac mogao realizovati svoja nadzorna ovla%tenja.Tu prvenstveno spada$ omogućavanje pristupa na gradili%te i u skladi%ta, pružanjedokaza o kvalitetu upotrijebljene opreme i radova +*! F60, pozivanje na testiranje, prisustvovanje testovima, izvođenje pojedinih radova u prisustvu nadzornog organa,omogućavanje izvođenja proba na licu mjesta, otkrivanje pojedinih radova, uzimanjeuzoraka i slično. Tro%kove nadzora i vraćanje objekta u stanje u kome je bio prijekontrole, naročito kod otkrivanja radova, snosi naručilac. *koliko su ti radovi

prouzrokovani onemogućavanjem naručioca da na vrijeme izvr%i kontrolu, izdaci zanjih padaju na izvođača +*! F60."rimjedbe koje su rezultat nadzora se upisuju u građevinski dnevnik ili daju na druginačin, ali uvijek u pisanoj ormi. Saop%tavaju se izvođaču bez odlaganja +*! 5650.2zvođač je dužan da postupi 8po svim osnovnim zahtjevima naručioca podnesenim uvezi s vr%enjem stručnog nadzora9 +*! 560. /va obaveza ne postoji onda kadanadzorni organ prekoračuje svoja ovla%tenja +*! 5670.

-. 4uvanje gradili%ta4uvanje gradili%ta 8od početka izvođenja do predaje radova naručiocu9 +*! 56D0

ugovorna je obaveza koju ne treba mije%ati sa administrativnim dužnostima preduzimanja mjera sigurnosti javnog karaktera. ;ko ni%ta nije posebno ugovoreno,sadržaj ove obaveze se uređuje shodno uzansi 56D i okolnostima posla. * nju ulazesve one radnje koje su potrebne da se radovi, materijal i oprema sačuvaju oduni%tenja, odno%enja ili propadanja. ;ko na istom gradili%tu ima vi%e izvođača, svakiod njih preuzima samostalnu obavezu čuvanja, ili tu obavezu preuzima jedan za sve,uz nadoknadu.Tro%kove čuvanja snosi izvođač. )a njega pada i rizik %teta izazvanih neuspjehom uizvr%avanju ove dužnosti.

B. *ređenje gradili%ta*ređenje gradili%ta je posljednja obaveza izvođača prije onih koje spadaju u azu predaje objekta, odnosno radova. /na postoji i pri raskidu ugovora. ;ko ni%ta nije posebno ugovoreno, reguli%e je *! 5-."o zavr%enim radovima, odnosno nakon raskida ugovora, izvođač je dužan da o svomtro%ku povuče radnike i opremu, preostali materijal i otpad. Takođe mora ukloniti privremene objekte i ra%čistiti teren. Tro%kove ovih radova u principu snosi izvođač.



Aedan izuzetak ipak postoji. * slučaju raskida ugovora, tro%kove ove obaveze snosiona strana koja je odgovorna za raskid ugovora.Tro%kovi okolnog uređenja se posebno ugovaraju, ili u sklopu cjelokupnog posla. /vouređenje se vr%i i u skladu sa regulacionim planom.

@2 "R=#;A; /&A=1T;5. Tehnički pregled i odobrenje za upotrebu(ainteresovanost dru%tva za rezultat ugovora o građenju i prinudni karakter velikogdijela regulative cjelokupne djelatnosti uticali su i na azu predaje objekta. "rva etapau predaji gotovog objekta sastoji se u njegovoj javno<pravnoj kontroli i prihvatanjukoje vr%i organ koji je izdao odobrenje za građenje. *ređena je (! +čl. C6<-60 nanačin koji isključuje autonomiju volje bilo kog učesnika u toj proceduri.Tehnički pregled je sistem upravnih i stručnih postupaka kojim posebno imenovanakomisija 8utvrđuje da li je objekat izgrađen u skladu sa tehničkom dokumentacijomna osnovu koje je dato odobrenje za građenje, kao i da li je objekat izgrađen u skladu

sa tehničkim propisima, standardima i normativima9 čija je primjena obavezna ili potrebna da bi se spriječilo %tetno dejstvo objekta na okolinu. "rema prirodigrađevine, tehnički pregled obuhvata kontrolu građevinskih radova, instalacija,opreme i postrojenja. @r%i se za cijeli objekat ili njegov dio koji čini samostalnuekonomsko<tehničku cjelinu, podobnu za odvojeno kori%tenje.(ahtjev za tehnički pregled daju investitor, izvođač ili oba subjekta zajedno. "odnosise organu koji je izdao odobrenje za građenje. * zahtjevu se moraju navesti podaci otome ko je i kada izdao odobrenje za građenje, te njegov broj i datum izdavanja.*koliko odobrenje nije uop%te izdato, nadležni organ je dužan da odbije zahtjev zatehnički pregled i izdavanje odobrenja za upotrebu.1ada prihvati zahtjev, organ uprave je dužan da u roku od 76 dana obavi tehnički

pregled +čl. C6 (!0. Tehnički pregled obavlja komisija za tehnički pregled. * komisijise moraju nalaziti stručna lica, diplomirani inženjeri sa najmanje C godina radnogiskustva i položenim stručnim ispitom. * radu komisije ne mogu učestvovati službenalica koja su učestvovala u postupku izdavanja odobrenja za građenje. "ored njih pregledu obavezno prisustvuju predstavnici investitora i izvođača. )jihova je dužnostda komisiji pruže sve tražene podatke i inormacije.1omisija radi na bazi dokumentacije koju investitor i izvođač obavezno dostavljajuna osnovu rje%enja o vr%enju tehničkog pregleda. "rogram sastavlja predsjednik komisije. Sam pregled se sastoji od uvida u dokumentaciju i obilaska građevine.1omisija može naložiti i posebne stručne preglede koje smatra potrebnim. / radukomisije se vodi zapisnik.

"o zavr%enom pregledu, komisija je dužna da organu koji ju je imenovao podneseizvje%taj najkasnije u roku od 56 dana +čl. CC (!0.(ahtjev za izdavanje upotrebne dozvole će se odbiti$ ako je građevina izgrađena bezodobrenja za građenje, ako su u toku gradnje izvr%ene izmjene na građevini za kojenije izdato odobrenje za građenje, ako se u roku D6 dana ne otklone nedostaci, ako jedonesen zaključak kojim se dopu%ta obnova postupka za izdavanje odobrenja zagrađenje ili ako je u toku postupak građevinske inspekcije.



. "rimopredaja objekta, odnosno radova"rimopredaja objekta ili radova je sistem stručnih postupaka koje provode samestranke, odnosno njihovi predstavnici sa ciljem da se utvrdi saobraznostobjektaJradova sa ugovorom. )aziva se i kolaudacijom. /snov kolaudacije jeautonomija volje stranaka. "ravna priroda kolaudacije odredila je i njene izvore.

(akon o obligacionim odnosima, govoreći o ugovoru o djelu, uspostavlja obavezunaručioca da pregleda 8izvr%eno djelo čim je to po redovnom toku stvari moguće i onađenim nedostacima bez odgađanja obavijesti izvođača9 +čl. -50. "redviđene su i posljedice neizvr%enja ove dužnosti. #rugi izvor je ugovor. /n će biti značajannaročito kod većih i složenijih objekata, uključujući i one koji se mogu podvesti podinvesticione. )apokon, na ovu proceduru će se primijeniti i "osebne uzanse ograđenju, bilo na osnovu sporazuma stranaka, bilo kao običaj +*! 556<55C0.@rijeme kolaudacije može se odrediti različito. ;ko zakonodavstvo ni%ta ne propisuje,ovaj postupak se da izvesti prije tehničkog pregleda, paralelno sa njim i nakontehničkog pregleda, odnosno dobijanja odobrenja za upotrebu. "osljednje rje%enje je i poslovno i pravno najlogičnije, pa dominira u praksi.

(ahtjev može podnijeti svaka strana nakon %to je izvođač obavijestio investitora da suradovi zavr%eni +*! 5560. * zahtjevu se imenuju i članovi komisije podnosiocazahtjeva. Stranke su dužne 8da bez odlaganja pristupe primopredaji i konačnomobračunu9 +*! 5550. "ostupak pregleda se određuje sporazumom i po prirodi stvari./snov je uvijek ugovorna dokumentacija. )e provjeravaju se oni elementi koji su već bili predmet tehničkog pregleda. / pregledu se vodi zapisnik. )jegov sadržaj jeodređen u *! 557. "odaci se odnose na$ po%tovanje pravila struke u izvođenjuradova, kvalitet radova, obim radova, pitanja o kojima nije postignuta saglasnost,radove koje treba popraviti ili ponovo izvesti i o rokovima u kojima to valja učiniti, predaju garantnih listova i atesta i datum zavr%etka pregleda te primopredaje radova.(apisnik potpisuju obje strane. * njemu svaki od ugovarača može izdvojiti svojemi%ljenje o pojedinom pitanju. ;ko jedna strana neopravdano neće da pristupi pregledu ili odbije da potpi%e zapisnik, drugi partner to može učiniti sam. #anomdostavljanja takvog zapisnika drugom ugovaraču 8nastaju posljedice u vezi sa primopredajom9.*koliko je primopredajom obostrano konstatovano postojanje nedostataka sastanovi%ta ugovora koje izvođač mora o svom tro%ku da otkloni, on je dužan daodmah pristupi izvođenju tih radova. &ez ovoga nije moguće ni izvr%iti konačanobračun. 1ada zapisnik o primopredaji bude potpisan i eventualni nedostaciotklonjeni, investitor donosi odluku o prijemu objekta. "oslije toga se objekatzapisnički preuzima od izvođača.

7. SuperkolaudacijaSuperkolaudacija je pregled koji stranke vr%e po isteku garantnih rokova. /bavlja gakomisija koju imenuju investitor i izvođač. "redmet kontrole jeste pojava eventualnihskrivenih nedostataka objekta ili radova, onih koji se nisu mogli utvrditi prilikomkolaudacije.2 superkolaudacija se vr%i na osnovu dokumentacije i uvida u stanje građevine.*tvrđeni nedostaci se konstatuju u zapisniku i određuje rok za njihovo otklanjanje.



*koliko ih izvođač ne otkloni, investitor to može učiniti sam ili preko trećih lica, alina tro%ak izvođača. To se po pravilu čini iz pridržanih iznosa u veličini do E cijene.4im je konstatovano da nedostaci ne postoje, odnosno da su otklonjeni, pristupa sekonačnom svođenju računa između stranaka. 1ada se iznosi po ovoj akturi plate,odnosi između stranaka po redovnom toku posla su deinitivno prestali.

@22 /#!/@/R)/ST *4=S)21; * "/S>*5. *op%te o odgovornosti učesnika u posluSloženost posla građenja dovodi do pojave vi%e učesnika čiji postupci samostalno ili uvezi sa radnjama drugih lica utiču na ishod ugovora. (bog toga svako od njih može daodgovara samostalno ili povezano sa drugim učesnicima za neizvr%enje ili neurednoizvr%enje ugovora o građenju. Ta lica su$ projektant, organizacija koja ispituje teren idaje mi%ljenje o podobnosti zemlji%ta, investitor, izvođač i podizvođač./p%ta karakteristika režima odgovornosti u ugovoru o građenju jeste njegovastrogost. /na se na različite načine maniestuje kod svakog učesnika u poslu. Aednom

je to nemogućnost da se odgovornost ugovorom isključi ili ograniči, drugi put seodgovornost maniestuje u dužini prekluzivnih rokova, treći put u režimu regresnihzahtjeva, a četvrti u uređenju aktivne legitimacije. 1ada se radi o odgovornosti zanedostatke građevine, kao op%ti režim primjenjuje se onaj koji sadrži odredbe ougovoru o djelu +čl. -5 (//0.

. /dgovornost projektanta, davaoca mi%ljenja o zemlji%tu i investitora"rojektant, prema op%tim pravilima, odgovara za %tete koje nastanu njegovim propustima u projektovanju. * jednom slučaju njegova odgovornost je otežana. )ajprije, on odgovara za nedostatke građevine koji se tiču njene solidnosti, ukoliko se

pojave unutar perioda od 56 godina od primopredaje radova. )edostaci moraju bititakvi da ugrožavaju stabilnost i sigurnost objekta. )edostaci mogu biti rezultatgre%aka u projektovanju ili zbog osobina zemlji%ta, ako ih je utvrđivao sam projektant. /vu svoju odgovornost projektant ne može ugovorom ni isključiti, niograničiti. "ravo na tužbu ima ne samo naručilac nego i svaki sticalac građevineunutar desetogodi%njeg perioda garancije +čl. - (//0. "rojektant se možeosloboditi odgovornosti samo ako dokaže da nestabilnost objekta nije posljedicanjegovog propusta.Stručna geoizička organizacija koja je dala mi%ljenje o podobnosti zemlji%ta zagradnju odgovara za stabilnost građevine u periodu od 56 godina isto kao i projektant./sloboditi se ove odgovornosti može samo dokazom da se u toku građenja nisu

pojavile okolnosti koje bi dovele u sumnju osnovanost stručnog mi%ljenja osvojstvima građevinskog zemlji%ta +čl. - (//0.2nvestitor za svoje novčane obaveze odgovara po op%tim pravilima o ovom tipuobligacija. Htete na objektima snosi onda kada su one rezultat njegovih naloga. *slovza to je da je bio upozoren od strane izvođača o mogućnostima nastanka %tetnih posljedica.



7. /dgovornost građevinara/dgovornost građevinara je najprije kaznene prirode. )epo%tovanje najvažnijihadministrativnih obaveza predstavlja privredne prestupe, odnosno prekr%aje. "restup postoji kada se radovi izvode na za%titnom inrastrukturnom pojasu suprotno svrsiradi koje je on uspostavljen, kao i u slučaju izvođenja radova bez odobrenja za

građenje. (apriječena su krivična djela i prekr%aji +čl. B<F5 (!0.2movinsko<pravna odgovornost se može svrstati u tri osnovne grupe slučajeva. "rva ispeciična tiče se solidnosti građevine. 2zvođač u tom pogledu za svoje radnjeodgovara na isti način kao i projektant +čl. - (//0. * drugu grupu spadaodgovornost za nedostatke građevine i radova koji ne utiču na njenu stabilnost./snovni izvor prava ovdje su norme koje važe za ugovor o djelu uop%te +čl. -5<-5(//0. )apokon, za povrede ugovora koje nisu predviđene kod ugovora o djelu primjenjuju se op%ta pravila o odgovornosti za neispunjenje nenovčanih obaveza.Svoje odgovornosti izvođač se ne može unaprijed ugovorom osloboditi. 2sključenje iliumanjenje je moguće samo onda kada izvođač dokaže da je upozorio investitora naopasnost od %teta koje mogu nastati ako se radovi nastave prema tehničkoj

dokumentaciji, odnosno po uputstvima investitora +čl. --0.;ko su za %tetu krivi i izvođač i projektant, svako od njih snosi dio naknade koji jesrazmjeran krivici. *koliko je izvođač naknadio %tetu sam, ima pravo regresa prema projektantu i to u onoj mjeri u kojoj je ona prouzrokovana nedostacima u projektu.2zvođač, kao ugovorna strana, odgovara investitoru i za %tete koje je skrivio podizvođač. * tom slučaju on ima pravo na regres. /vo ovla%tenje može ostvariti ako podizvođača obavijesti o postojanju nedostataka u roku od dva mjeseca od dana ukome ga je investitor inormisao o svojim primjedbama i zahtjevima +čl. -B (//0.

@222 "/S=&)= @RST= "/S>;

5. 81ljuč u ruke9*govor o građenju sa klauzulom 8ključ u ruke9 bio je u na%em pravu najprije predviđen u "osebnim uzansama o građenju +*! 70, a potom je u ne%toizmijenjenom obliku preuzet u čl. -6 (//$ 8*govor o građenju sa posebnomodredbom9. *govor 8ključ u ruke9 može se sklopiti primjenom ove klauzule, ili naneki drugi nesumnjiv način. "od nesumnjivim načinom se podrazumijeva upotrebaizraza koji pokazuju da se 8izvođač samostalno obavezuje izvr%iti skupno sve radove potrebne za izgradnju i upotrebu određenog cjelovitog objekta9 +čl. -6 (//0."od ugovorom o građenju 8ključ u ruke9 podrazumijeva se takav građevinski posaokod koga se cijeli objekat i svi radovi koji su potrebni za njegovo izvr%enjeobuhvataju jednom i jedinstvenom cijenom, a za razliku od ugovora kod kojih se

cijena određuje pau%alno. @i%ak radova, hitni nepredviđeni radovi ili radovi koji su predviđeni, a ne treba ih izvr%iti +manjak radova0 nemaju uticaja na cijenu. /vorje%enje je kritikovano u teoriji, naročito sa pozicija ugovora o investicionoj izgradnji.(bog toga se smatra da do promjene cijene može doći ukoliko je ona zasnovana nadrugim pravom predviđenim elementima, naročito onim iz čl. -7- i -7B (//, a ne naobimu radova. /va rje%enja su opravdana već i zbog toga %to je *! 7 u stavu dozvoljavala promjenu cijena na osnovu promijenjenih okolnosti i plaćanjanaknadnih radova.



*govor 8ključ u ruke9 pokazuje neke osobine koje se ne javljaju kod op%teg tipaugovora o građenju. "rva je sadržana u čl. -6 (//$ kada na strani izvođačasudjeluje vi%e subjekata sa tim svojstvom, oni prema naručiocu odgovaraju solidarno.#rugo, izvođač veoma često nabavlja materijal. Treće, poslovno je pravilo da ovdjeizvođač obezbjeđuje i nadzor. 4etvrto, izvođač se gotovo redovno pojavljuje kao

komisionar. 2 peto, režim njegove odgovornosti je stroži. Ta se pojava ogleda u prebacivanju tereta dokaza na izvođača, te u smanjenju broja i dejstava klauzula oograničenju, odnosno isključenju odgovornosti.

. /stale posebne vrste ugovora o građenju!rađevinski inženjering je konstrukcija poslovne prakse. "od njim se podrazumijeva8stvaralačka primjena naučnih principa i iskustava u svim azama jednog poduhvata <od davanja ideja, izrade studija pa do različitih savjeta u toku realizovanja projekta,vr%enja nadzora i sl.9 /va deinicija danas najvi%e odgovara op%tem pojmuinženjeringa. *z njega postoje 8izvođački i savjetodavni inženjering +konsalting09.

*govor o investicionoj izgradnji također je nastao u poslovnoj praksi. ?ože sedeinisati kao sporazum kojim se izvođač za naknadu obavezuje investitoru da će muizvr%iti jednu ili vi%e povezanih radnji potrebnih da se određeni investicioni objekat,odnosno njegov dio, preda u određenom roku sposoban za iskori%tavanje u skladu saugovorom i pravilima struke. /d ugovora o građenju se razlikuje po tome %toizgradnja objekata ili izvođenje građevinskih radova ne mogu biti jedina obavezaizvođača. 2sporuka investicione opreme, kao poseban posao prodaje, može bitiuključena u ugovor o investicionoj izgradnji, ali ne kao jedini predmet ugovora. /namora biti povezana sa nekom radnjom potrebnom za zavr%etak poduhvata +građenje,montaža, pu%tanje u pogon itd0.Sadržaj ugovora je određen najprije prema vrsti posla koji samostalno ili u

kombinaciji sa drugim može biti predmet sporazuma stranaka. )a nivou pozitivnog prava enumeracija je data u čl. 77 (akona o spoljnotrgovinskom poslovanju.(!, također, predviđa postojanje posebnih slučajeva građenja + glava @22, čl. 6<0.Radi se o slijedećim slučajevima$ građenje u slučaju neposredne opasnosti, građenjesložene građevine, izvođenje pripremnih radova, građenje privremenih objekata i bespravno građenje. * ovim slučajevima radi se vi%e o propisivanju tehničkih iadministrativnih uslova vezano za postojanje speciičnih situacija prilikom izvođenja posla građenja.

2V "R=ST;);1 *!/@/R;

5. "rimjena op%tih pravila*govor o građenju prestaje iz razloga koji imaju op%ti karakter. To su$ promijenjeneokolnosti +čl. 577<57- (//0, nemogućnost ispunjenja +čl. 57B<57F (//0 i prekomjerno o%tećenje +čl. 57D (//0 ako su za njega ispunjeni potrebni zakonski iaktički uslovi. )apokon, ugovor o građenju može prestati i na osnovu sporazumaizvođača i investitora +čl. 56 (//0.(a sporazuman raskid ugovora koji je po zakonu ormalan u principu nije potrebna posebna orma +čl. -F (//0. To ne traže ni izvori prava za ugovor o građenju.



?eđutim, kada se ispita cilj orme koju je zakonodavac odredio kod ovog posla,dolazi se do nesumnjivog zaključka da je ona predviđena i radi za%tite op%tih interesa."ored značaja ugovora, argument za ovu tvrdnju je i veliki broj administrativnihobaveza stranaka. 2z tih razloga smatramo da za ovaj posao važi izuzetak od op%teg pravila predviđen u članu -F (//. #akle, sporazum stranaka o raskidu ugovora o

građenju mora imati pisanu ormu da bi bio pravno valjan. /vim sporazumom strankeuređuju i posljedice raskida. /ne se tiču prije svega zavr%avanja i za%ite pojedinihradova, te naknade izvođaču za ono %to je već učinio. #rugo značajno pitanje jeste inaknada eventualnih %teta.

. Aednostrani raskid ugovora"ored sporazumnog, moguć je i raskid ugovora voljom samo jedne stranke. /p%tarje%enja (akona o obligacionim odnosima, sadržana u članovima 5<57, primjenjuju se i na posao građenja. "ored njih, važiće i pojedine odredbe o ugovoru odjelu +čl. -5D (//0.

Speciičnost ugovora o građenju zahtijevala je da se neka pitanja jednostranog raskida posebno urede. /na se tiču situacija u kojima se ugovor može raskinuti jednostranomizjavom volje i posljedica raskida.2zvođač ima pravo na jednostrani raskid onda kada investitor kasni sa uvođenjemgrađevinara u posao. &roj slučajeva u kojima je investitor ovla%ten da sam raskineugovor je veći. /vo pravo mu pripada zbog znatnog povećanja cijene izazvanognepredviđenim radovima +čl. -7 (//0 ili vi%im cijenama materijala i radova +čl. -7B(//0, zbog upotrebe neadekvatnog materijala od strane izvođača, te zato %to jeizvođač u docnji sa izvođenjem pojedinih radova prema vremenskom planu. * posljednja dva slučaja ugovor se može raskinuti i samo u jednom dijelu.

>iteratura


"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.C<B.



16.predavanje

*govor o osiguranju

2 "/A;? 2 ();4;A

5. "osao osiguranja i njegov ekonomski značaj"osao osiguranja predstavlja jednu od najznačajnijih ne samo ekonomskih već i pravnih kategorija. 1ao svojevrsna simbioza pravnih i ekonomskih kategorija ovaj posao se svrstava među najstarije. Tako su prve vrste pomorskog osiguranja spominjui u 'amurabijevom zakonu. 1ineski trgovci su prilikom riječnog transporta robedijelili robu na vi%e brodica kako bi, savremenim riječnikom rečeno, vr%ili disperzijurizika. Hteta koja bi nastala na dijelu prevožene robe snosila se solidarno. =lementeosiguranja poznaje i rimsko pravo kroz instituciju religioznih udruženja +kolegija0koji su pored religioznih ciljeva imali i ciljeve koji su se odnosili na uzajamnu pomoć. "rava polisa osiguranja datira iz 55F.g. nastala u >ombardijii također jevezana za pomorsko osiguranje. Savremeni oblici osiguranja javljaju se sa nastankomi razvojem kapitalizma. #anas osiguranje predstavlja jednu kompleksnu pojavu kojazahtijeva multi disciplinaran pristup. /vo posebno sa nastankom i razvojem različitihmatematsko<statističkih metoda i načina izračunavanja rizika. Ao% u V@22 vijekuholandski matematičar Aan de @it postavlja matematičke osnove određivanja životnerente. )a na%im prostorima pojedini oblici osiguranja se sureću u statutima gradova$@inodolski iz 5FF.g.: (akonik cara Steana #u%ana 57D.g. i "oljički Statut 56.g."rvi zakon koji je regulisao pravo osiguranja je (akon o pomorskom osiguranju u#ubrovačkoj republici iz 5C-.g. dok su prvi elementi cehovskog osiguranja sadržaniu Statutu >jubljanskog krojačkog ceha iz 5CBD.g.#anas, u modernom svijetu, osiguranje je jedna od rijetkih djelatnosti koja je umnogim aspektima slična, a %to je uslovilo i uniikaciju prava osiguranja. Tako je nanivou =vropske *nije harmonizacija prava osiguranja izvr%ena putem #irektivaSavjeta (ajednice. /vaj proces je zaokružen sa tzv. trećom generacijom direktiva iz5DD.g. sa kojima je omogućeno slobodno obavljanje usluga osiguranja, a na osnovu jedinstvene dozvole +single licence0. * pogledu organizacije posla osiguranjaosiguravajuće kompanije se, danas, razlikuju prema vrsti i obimu pokrivenih rizika.#jelatnost osiguranja se dijeli na tri grupe$ životno, zdravstveno i osiguranje imovinei od odgovornosti. /no %to u ekonomskom pogledu karakteri%e posao osiguranja je$koncentracija kapitala, okrupnjivanje osiguravajućih kompanija i izmjena struktureusluga na račun povećavanja udjela životnog i drugih vidova ličnog osiguranja.

/siguranje je kompleksna aktivnost usmjerena na čuvanje dobara i obnovu o%tećeneimovine, kad se radi o osiguranju imovine, a kad se radi o osiguranju lica, onda je tosistem mjera za očuvanje života, zdravlja i životnog standarda ljudi. ;ktivnosti imjere osiguranja imaju veoma složenu prirodu. "o svojim karakteristikama ulaze uveoma %irok krug disciplina < od tehničkih i tehnolo%kih do psiholo%kih. )o,najizrazitija osobina osiguranja jeste da se ekonomskim sredstvima postigne garancijaiJili ostvari obe%tećenje od %tetnih događaja. Radi se, u psiholo%kom pogledu, o



razvijanju odbrambenog mehanizma kako bi se svi zainteresovani za%titili od posljedica nastupanja %tetnih događaja.



=konomska unkcija osiguranja sastoji se prvenstveno u represivnim mjerama,repariranju nastalih %tetnih posljedica. *ni%teno dobro je, i za pojedinca čije je i zadru%tvo, izgubljeno. )ije svejedno hoće li se ono obnoviti i hoće li se i kada će se nanjegovo mjesto uspostaviti novo. (načaj imovinskog osiguranja postaje tim veći %to je ono uspjelo da stvori organizaciju koja sve eikasnije djeluje u pravcu za%tite

imovine i sprečavanja %tetnog dejstva i prirodnih sila i ljudskih radnji koje nanose te%tete.Giljevi osiguranja su ekonomska za%tita imovine i lica od rizika, odnosno %tete, teotklanjanje ili smanjenje nepovoljnog dejstva uzroka koji mogu izazvati %tetu. Ti seciljevi ostvaruju isplatom naknade %tete za o%tećene ili propale stvari, odnosnoisplatom ugovorenih iznosa u osiguranju lica, kad nastane osigurani slučaj. *ostvarenje toga cilja spada i inansiranje mjera za otklanjanje ili smanjenjenepovoljnog dejstva uzroka koji mogu da izazovu %tetu a na bazi principa uzajamnostii solidarnosti. Radi se o udruživanju svih kategorija subjekata prava koji su izloženiistim opasnostima kako bi zajednički podnijeli %tetu koja će pogoditi samo neke odnjih.

/siguranje ima i svoj psiholo%ki eekat < stvara osjećanje sigurnosti, uvjerenje ljudida ih %tetni događaji neće o%tetiti, ili da ih neće suvi%e o%tetiti, i da sa stanovi%tazajednice osiguranja taj događaj ne predstavlja slučajnost. /n će se dogoditi idočekujemo ga spremno. Htetan događaj neće djelovati kao potpuno neočekivanslučaj ako se stvori zajednica rizika, ako se udruže svi oni koji su izloženi mogućnosti%tete od takvog slučaja. Rizik tada prelazi na tu zajednicu. (adatak je osiguravača daorganizuje takvu zajednicu, ali i da preduzima mjere preventive i represije i da %tetukoja nastane od slučaja raspodijeli na tu čitavu zajednicu./bnova uni%tenih dobara putem osiguranja ostvaruje se na taj način %to seorganizovano prikupljaju sredstva od onih koji hoće da se međusobno pomažu isolidarno snose određene %tete. * slučaju da dođe do predviđenih %teta, one senadoknađuju iz takvih sredstava. Stvara se posebna organizacija +osiguravač0 koja, u%to je moguće %irem obimu, organizuje one koji su ugroženi eventualnim nastajanjemnekih %tetnih događaja. * tom smislu, osiguranje je zajednica jednako ili sličnougroženih. /siguravač unaprijed prikuplja i namjenjuje sredstva za obnovu onog %to bude uni%teno. /siguravač, u stvari, organizuje udruživanje onih koji su izloženi istojopasnosti i prikuplja od njih sredstva u posebni ond < osiguravajući ond, ondosiguranja.3ond osiguranja se stvara od jednog dijela vi%ka vrijednosti. /snovna načela nakojima zainteresovani udružuju sredstva u zajednicu i ond osiguranja su uzajamnost isolidarnost +čl. FDB (//0./siguranje se zasniva na iskustvu da se neke pojave u prirodi i dru%tvu de%avajuizuzetno, ali se, ipak, de%avaju normalno kao i one redovne. ;ko se udruže svi onikoji su izloženi takvim izuzetnim pojavama, %tetne posljedice mogu se ekonomskiublažiti ili otkloniti ili čak preduprijediti. Radi se, dakle, o organizovanju uzajamneraspodjele rizika i eventualne %tete između onih koji su izloženi istoj opasnosti. 3ondosiguranja, prema tome, predstavlja udruživanje sredstava subjekata koji su izloženiistoj opasnosti. Stoga je uzajamnost jedan od osnova osiguranja.



?noge stvari i dobra koja imaju imovinsku vrijednost izloženi su raznimopasnostima. ?eđutim, samo neke od njih bivaju o%tećene ili uni%tene. (aključak je jasan$ samo neke stvari od mnogobrojnih koje sačinjavaju imovinu raznih lica bivaju pogođene opasnostima i o%tećene, a jo% manji broj ih biva uni%ten. *koliko jedanosiguravač uspije da organizuje i poveže %to vi%e ljudi i organizacija koji raspolažu

imovinom, utoliko će biti manji broj onih koji pretrpe %tetu u odnosu prema svimakoji čine organizaciju osiguravača. * tom odnosu ugroženi prema o%tećenim, stanje je povoljnije %to je vi%e ugroženih organizovano u zajednicu rizika. /siguranje možeizvr%iti svoju ekonomsku unkciju samo ako postoji masa osiguranika kod istogosiguravača. )a taj se način krupne %tete raspodjeljuju na manje, podno%ljive zasvakoga člana zajedničkog onda osiguranja. * poslu osiguranja se to nazivaatomiziranje rizika ili nivelisanje rizika. /vo je drugi izraz za solidarnost ugroženih./siguranjem se iz uloga osiguranika obrazuju sredstva i rezerve radi naknađivanjanastalih %teta i isplaćivanja ugovorenih iznosa po osnovu osiguranja. To se čini uskladu sa ekonomskim interesima osiguranika i osiguravajućih organizacija.*zajamnost i solidarnost zahtijevaju i ravnopravan tretman svih osiguranika. (ato je

zakonska obaveza osiguravajućih organizacija da imovinu i lica osiguravaju po jedinstvenim uslovima i tariama za pojedine vrste osiguranja.?oderno osiguranje, kao %to je poznato, obuhvata i preduzimanje nekih mjera kojima je cilj predupređenje i otklanjanje %tetnih događaja +čl. (/2/0. * mjere prevencijespadali bi$ za%tita od požara upotrebom naročitog materijala za gradnju, postavljanjenekih instalacija, organizovanje protivpožarne službe, proizvodnja aparata za ga%enje požara, postavljanje gromobrana, građenje seova, vakcinisanje stoke i podučavanjeosiguranika. * ove mjere spada i primjena sankcija protiv nebrižljivih osiguranika./siguravač takođe organizuje i represivne mjere kojima se ide na ublažavanje %tetnih posljedica kad je događaj već nastao +razne medicinske i veterinarske mjere i akcijeliječenja, ga%enja požara i sl.0. "rema svemu, osiguranje bi se moglo deinisati kao poslovna djelatnost kojom se, po načelu uzajamnosti i solidarnosti, obezbjeđujeekonomska za%tita imovine i lica od rizika koji ih ugrožavaju.2 u na%em pravnom sistemu stoji se na stanovi%tu da osiguranje uključuje i preventivne mjere. Radi toga su osiguravači dužni pri utvrđivanju uslova osiguranja,odnosno prilikom zaključivanja ugovora o osiguranju sa osiguranicima, predvidjeti imjere kojima je svrha otklanjanje uzroka i smanjenje %teta. * te mjere, pored ostalog,spadaju$ davanje beneicija u premijama brižljivim osiguranicima, određivanje nižih pažljivijim i vi%ih premija manje pažljivim osiguranicima, uče%će osiguranika u dijelu%tete, gubitak prava na naknadu i sl. #akle, u preventivnim mjerama učestvuju nesamo osiguravači nego i osiguranici koji su zainteresovani za to.;utori se većinom slažu da su unkcije osiguranja trojake$ čuvanje imovine,akumulacija novčanih sredstava i socijalna sigurnost. 4uvanje imovine sastoji se u preduzimanju preventivnih i represivnih mjera, te u naknadi %tete. /siguranjem se prikupljaju ogromna novčana sredstva, koja se putem banaka, a i neposredno,stavljaju na raspolaganje poslovnom svijetu. *z to, jedan dio naplaćenih premija odosiguranika ide neposredno u ond akumulacije. Socijalna unkcija osiguranja ogledase u tome %to se osiguranjem lica ublažavaju materijalne nezgode izazvane nesretnimslučajevima i %to se nekim vrstama ličnog osiguranja +za slučaj doživljenja0, u stvari,



vr%i %tednja i podiže životni standard ljudi. =konomski posmatrano pospje%uje setrgovina, inansijska stabilnost i alokacija kapitala.

. *govor o osiguranju

.5. 2zvori prava, posao i ugovor o osiguranjuSloženost osiguranja i važnost posla ne samo za stranke nego i za dru%tvoopredjeljuju izvore prava i njihove osobine. "ravna vrela se mogu podijeliti u dvijeosnovne grupe$ zakone i autonomne izvore < pravila osiguranja."rvi od dva najvažnija legislativna akta je (akon o osiguranju imovine i osoba +Sl.list3&i' JDC, BJDC, -JDF, 5JDF < dalje (/2/0. * njemu su navedeni poslovi osiguranja,taksativno određene organizacije za osiguranje, regulisani uslovi za njihovo osnivanjei prestanak, unutra%nja organizacija i upravljanje, način poslovanja i pravni tretmansredstava, te uređena pitanja nadzora nad radom ove vrste subjekata. "ored toga,(/2/ detaljno uređuje četiri vrste obaveznih osiguranja. 1arakteristike ovoga aktasu$ imperativan karakter, odstupanje od sistema statusnog prava u pogledu položaja

osiguravajućih organizacija i prilagođavanje pravnog tretmana imovine kriterijimakoji su uporedno pravno već poznati."rometnu, ugovornu stranu osiguranja reguli%e (akon o obligacionim odnosima. *članovima FDB<D7 uređuju se najprije zajednička pitanja osiguranja imovine i lica, potom speciičnost ugovora o osiguranju imovine i na kraju ugovor o osiguranju lica.2ako se radi o propisu koji je u načelu dispozitivne prirode, normiranje osiguranja ima pretežno imperativan karakter. /dstupanje je moguće samo ako to (akon oobligacionim odnosima izričito dopu%ta +čl. D66 (//0.Treći značajan akt u ovoj oblasti je (akon o pomorskoj i unutra%njoj plovidbi +Sl.l.S3RA 77JBB, preuzet Sl.l. R&i' JD0. * njemu su uređena plovidbena osiguranja u pomorskom, riječnom i kanalskom saobraćaju. * vazdu%nom saobraćaju pitanja

osiguranja su uređena (akonom o obligacionim i osnovnim materijalno<pravnimodnosima u vazdu%noj plovidbi +Sl.l. S3RA JBB, usvojen u pravni sistem &i' u Sl.l.R&i' JD0.;utonomne izvore predstavljaju pravila osiguranja. #onose ih osiguravajućeorganizacije samostalno. "o svome pravnom karakteru pravila osiguranja su op%tiuslovi poslovanja, pa se na njih u prometu primjenjuju rje%enja čl. 5<5 (//."ravila osiguranja mogu biti op%ta < za pojedine tipove i grupe osiguranja i posebna <za pojedinu vrstu osiguranja. "olica osiguranja se poziva na uslove osiguranja i onimoraju biti uručeni ugovaratelju zajedno sa policom. "olise osiguranja zapravo predstavljaju posebne uslove osiguranja o kojima ugovorne strane pregovaraju prilikom zaključenja ugovora.

"osao osiguranja je %iri pojam od ugovora o osiguranju. /n, najprije, označavaukupnu pravnu regulativu pojedinog osiguranja, a ne samo onaj dio koji se zasniva nasporazumu stranaka. 2 drugo, u smislu djelatnosti postoji značajna razlika između posla i ugovora. (/2/ sve aktivnosti osiguravača dijeli u dvije osnovne grupe. "rvučine 8poslovi osiguranja9. "rema članu (/2/, tu spadaju$ 8zaključivanje iizvr%avanje ugovora o osiguranju imovine i osoba, zaključivanje i izvr%avanjeugovora o saosiguranju i reosiguranju, mjere za sprečavanje i smanjenje rizika kojiugrožavaju osiguranu imovinu i osobe i mjere na sprečavanju i smanjenju %teta i drugi



poslovi osiguranja9. * članu 7 određeni su 8drugi poslovi osiguranja9. * njih spadaju8poslovi posredovanja u ugovaranju osiguranja, zastupanja u osiguranju, snimanjarizika, snimanja i procjene %teta, prodaje ostataka osiguranih uni%tenih stvari, pružanja pravne pomoći i drugih intelektualnih i tehničkih usluga u osiguranju9. /bjegrupe poslova organizacija za osiguranje može obavljati u svoje ime i za svoj račun, u

tuđe ime i za tuđi račun < kao zastupnik, te u svoje ime, a za tuđi račun < dakle, kaokomisionar. 8#ruge poslove osiguranja9 mogu vr%iti 8pravne i izičke osobe zadru%tvo za osiguranje ili za osiguranika na temelju ugovora9 +čl. 7, st. . (/2/0.>egislativna deinicija ugovora o osiguranju data je u čl. FDB (//. "rema njemu,8ugovorom o osiguranju obavezuje se ugovaratelj osiguranja da, na načelimauzajamnosti i solidarnosti, udružuje određeni iznos u zajednici osiguranja, odnosnozajednici rizika +osiguravatelj0, a zajednica se obavezuje da, ako se desi događaj koji predstavlja osigurani slučaj, isplati osiguraniku ili nekoj trećoj osobi naknadu,odnosno ugovorenu svotu ili učini ne%to drugo9. (//, kao i dosada%nji propisi,smatra da posao osiguranja nastaje sporazumom stranaka, da predstavlja objektivnim pravom priznato dejstvo saglasnosti partnera o potrebi za%tite putem osiguranja, uz

posebno uvažavanje načela uzajamnosti i solidarnosti. /bilježja ugovora o osiguranjusu$ sinalagmatičnost, teretnost, ormalnost, te u pojedinim slučajevima i svojstvaugovora u korist trećih lica.

.. "ravna priroda posla osiguranjaS obzirom na istorijski razvoj osiguranja i promjene koje su nastale u unkcijama iznačaju ovog posla, o pravnoj prirodi ugovora o osiguranju ormiralo se vi%e teorija.* osnovi, one se mogu podijeliti na protivugovorna i ugovorna shvatanja."rotivugovorne teorije polaze od gledi%ta da je posao osiguranja uvijek rezultatdjelovanja ekonomski jače strane < osiguravača. /n, poput zakonodavca, unaprijed

propisuje pravila za sve buduće slučajeve osiguranja. 2zjavom volje osiguranika samo počinje dejstvo takvog jednostranog pravnog akta. "o%to nema ravnopravnesaglasnosti volja, nema ni ugovora. Snažna državna intervencija u oblasti osiguranja,usmjerena prema obje strane u poslu podjednako, samo potvrđuje ovakav stav. 1aoargument u prilog tome navode se i osiguranja obavezna po samom zakonu.Shvatanja po kojima je osiguranje ugovor daleko su brojnija. * su%tini, mogu se podijeliti u pet teorija. To su sljedeće$a0 Teorija naknade %tete < po kojoj se osiguranik ovim ugovorom obezbjeđuje odeventualnih %tetnih posljedica osiguranog slučaja. /baveza osiguranika u biti se svodina popravljanje %tete koju je osiguranik pretrpio usljed osiguranog slučaja. b0 ?je%ovita teorija < po njoj je ugovor o imovinskom osiguranju ugovor o naknadi

%tete koja može da se dogodi, a ugovor o ličnom osiguranju predstavlja aleatoran pravni posao.c0 ;leatorna teorija smatra da neizvjesnost u nastanku rizika i moguća nepodudarnostuplaćenih premija sa naknadom %tete, odnosno sumom osiguranja, ukidajuekvivalentnost odnosa između osiguravača i osiguranika. (bog toga se ovaj posaomora procjenjivati prema pravilima za aleatorne ugovore.d0 "o teoriji prestacije, zaključenjem ugovora o osiguranju za svaku stranu nastajuobaveze na izvr%enje tačno određenih činidbi$ plaćanje premije i otklanjanje



eventualnih %teta, odnosno isplata osigurane sume. #akle, ugovor je samimnastankom sinalagmatičan i ekvivalentan. e0 Teorija organizovanja za%tite od rizika motivisana je ekonomskim, tehničkim i pravnim karakteristikama osiguranja. "o njoj se osiguravač za premiju obavezuje daće preduzimanjem preventivnih i represivnih mjera, te isplatom naknade, odnosno

sume osiguranja, obezbijediti osiguranika od nastupanja %tetnog događaja ili njegovih%tetnih posljedica. /va teorija ne isključuje, nego podrazumijeva sinalagmatičnost iekvivalentnost ugovora o osiguranju.Razuđenost posla osiguranja dozvoljava da se svakom od pomenutih shvatanja staveozbiljni prigovori. 2pak, teorija organizovanja za%tite od rizika, čak uzeta i sama zasebe, u najvećoj mjeri odgovara na brojne probleme u ovoj oblasti.

.7. (aključivanje i oblik ugovora* najvećem broju slučajeva osiguravač traži posao, traži saugovarača. "redstavnik osiguravača, akiviziter osiguranja, dolazi budućem osiguraniku i upoznaje ga sa

uslovima osiguranja. 2nicijativa je pretežno na strani osiguravača. ;kviziter moženastupati kao zastupnik ili kao posrednik. ?ože, takođe, za neke vrste osiguranjaimati ovla%tenja zastupnika, za druge < posrednika. "retpostavlja se da akviziter nemaovla%tenja na zastupanje. ;ko je predstavnik +akviziter0 ovla%ćen za zaključivanjeugovora, sastavlja polisu koju potpisuju oba saugovarača. ;ko nije ovla%ten zasklapanje ugovora, akviziter priprema ponudu sa budućim osiguranikom i podnosi tu ponudu osiguravaču, koji je prihvata ili ne prihvata.* pravu &i' ako osiguravač nije zastupniku odredio obim ovla%tenja, zastupnik je posamom zakonu ovla%ćen da u ime i za račun osiguravača zaključuje ugovore oosiguranju, da ih mijenja i produžuje njihovo važenje, da izdaje polise osiguranja,naplaćuje premije, kao i da prima razne izjave od ugovarača za osiguravača u vezi sa

osiguranjem. ;ko je ovla%ćenje zastupnika ograničeno, a za to druga strana, ugovaračosiguranja, ne zna, smatra se da nema ograničenja +čl. D6- (//0.* na%oj praksi se osiguranje zasniva ugovorom, a ugovor o osiguranju se zaključujena osnovu pismene ponude. "ostoje ormulari upitnika koje popunjava lice koje želisklopiti ugovor o osiguranju i koji ima unkciju ponude. "ravno dejstvo ponude jerazličito. * nekim pravnim sistemima ponuda uop%te ne obavezuje. * drugim,obavezuje ponuđača za određeno vrijeme, a u trećima, obavezuje samo za neke graneosiguranja."o (akonu, pismena ponuda veže ponudioca za vrijeme od osam dana od prispijećaosiguravaču. "onudilac može odrediti i kraći rok. 1od životnog osiguranja, ako je zaosiguranje potreban i ljekarski pregled, ponuda veže ponudioca za vrijeme od 76

dana. "rema tome, vrijeme za koje je ponudilac vezan svojom ponudom zazaključenje ugovora o osiguranju određeno je zakonom, ako ponudilac nije odrediokraći rok +čl. D65 (//0.;ko ponuda odgovara uslovima pod kojima osiguravač vr%i tu vrstu osiguranja,smatra se da je osiguravač prihvatio ponudu i da je ugovor zaključen kad jeosiguravač primio ponudu. ;ko neće da zaključi ugovor, dužan je da u roku važenja ponude obavijesti ponuđača o odbijanju ponude. 1od ličnog osiguranja, smatra se da je ugovor zaključen trideset i prvog dana od primitka ponude.



(a zaključivanje ugovora za slučaj smrti nekog trećeg lica potrebna je njegova pismena saglasnost. /na može biti data i na polici.(akon o obligacionim odnosima predviđa tri načina zaključivanja ugovora. 1ao pravilo uzima da je ugovor o osiguranju zaključen kad ugovarači potpi%u policuosiguranja ili listu pokrića. #rugi način je kad neko podnese pismenu ponudu za

zaključenje ugovora o osiguranju osiguravaču i osiguravač je prihvati ili ne odgovorida odbija ponudu. ;ko ponuda ne odstupa od uslova pod kojima osiguravač vr%i predloženo osiguranje, a u roku od osam dana +odnosno 76 dana ako treba ljekarski pregled0 osiguravač ne odbije ponudu, smatra se da je ugovor zaključen. )ajposlije,uslovima osiguranja može biti predviđeno da za neke slučajeve ugovorni odnos izosiguranja može nastati samim plaćanjem premije +čl. D65 i 670. )aročito kad je hitno potrebno osigurati neku imovinu +u transportu0, uzima se da je ugovor zaključen kadosiguravač teleonom potvrdi da prihvata ponudu.1od obaveznog osiguranja, obaveze i prava stranaka utvrđeni su zakonom i pravilimaosiguranja pa nastaju i bez zaključenja ugovora čim osiguranik podnese prijavu,upravo čim uplati premiju. 1od obaveznog osiguranja putnika u javnom saobraćaju,

putnik se smatra osiguranim ako su ispunjeni propisani uslovi +ako je bio u blizinimjesta polaska ili dolaska prevoznog sredstva i dokaže da je namjeravao da putuje0, bez obzira na to da li je prevoznik zaključio ugovor sa osiguravačem. *govor je,dakle, zaključen konkludentnom radnjom.

.. "olisa osiguranja/ zaključenom ugovoru o osiguranju osiguravač izdaje policu osiguranja +odlatinskog policere < obećati0. "o zakonu, u polisu moraju biti uneseni sljedeći podaci$ugovorne strane, osigurana stvar, odnosno osigurano lice, rizik obuhvaćenosiguranjem, trajanje osiguranja i period pokrića, svota osiguranja ili podatak o tome

ako je osiguranje neograničeno, premija, datum izdanja polise i potpis ugovornihstrana. )a polisi moraju biti od%tampani i uslovi osiguranja. ;ko nije tako urađeno,onda u polisu mora biti unesena klauzula da su op%ti i posebni uslovi osiguranjasastavni dio ugovora i da su ti uslovi predati ugovaraču osiguranja +čl. D6 (//0. * polisi osiguranja života mora biti jo% navedeno ime i prezime lica na čiji se životodnosi osiguranje, datum njegovog rođenja i događaj ili rok od koga zavisi nastanak prava na isplatu osigurane svote < osigurani slučaj +čl. D7 (//0./no %to je upisano u polisi ima prednost nad op%tim i posebnim uslovima osiguranja, pa u slučaju neslaganja važi tekst police. ;ko postoji suprotnost između %tampane i8rukopisne odredbe9 polise, 8primijenit će se ova posljednja9 +čl. D6, stav C (//0 jer se smatra da ona izražava pravu volju stranaka. "od 8rukopisnom odredbom9 treba

podrazumijevati i one kasnije dodane. )ačin dodavanja je pravno irelevantan."olisa može privremeno biti zamijenjena listom pokrića. 1od većih objekata i kodstvari koje su posebno izložene riziku < a za njihovo osiguranje treba da ih pregledastručnjak osiguravača < od podno%enja prijave za osiguranje do sklapanja ugovora i plaćanja premije može proći i duže vremena. * tom periodu osiguravač nije uobavezi, a stvar je izložena riziku. #a bi se izbjegle %tetne posljedice po osiguranika,izdaje se u takvim slučajevima lista pokrića. To je pismeno kojim osiguravačizvje%tava osiguranika da prihvata njegovu ponudu i preuzima osiguranje odmah.



>ista pokrića ima, znači, karakter isprave o osiguranju, ali je privremena$ traje dok sene izda polisa. "olisa se izdaje kad se prikupe potrebni podaci. >ista pokrića sadržisastojke koje ima i polisa. S obzirom na masovnost poslova, polise su tipizirane za pojedine grane ili vrste osiguranja. To je razumljivo kad se ima u vidu da osiguranje predstavlja brojnu zajednicu interesa osiguranika koji se nalaze u istoj ili u vrlo

sličnoj situaciji, pa i njihov pravni tretman mora biti isti. ; to se postiže tipiziranimugovorima. "olisa je %ablon i ugovor se po pravilu zaključuje jednostavnim pristupanjem, potpisivanjem."olisa osiguranja lica je hartija od vrijednosti. "rema sporazumu ugovarača, možeglasiti na određeno lice, po naredbi i na donosioca. "olisa osiguranja života možeglasiti na određeno lice ili po naredbi. )e može glasiti na donosioca. ?ože se izalagati. 1ad glasi po naredbi, zalaže se indosamentom. +čl. D6, stav -. (//0. "olisese najče%će dijele na$ pomorske i kopnene: individualne i kolektivne: pojedinačne igeneralne: valutirane i nevalutirane i kargo i kasko polise.

22 =>=?=)T2 *!/@/R;5. Stranke5.5. >ica u ugovoru o osiguranju* poslu osiguranja susrećemo vi%e lica, a terminologija o njima nije ujednačena. 1ose bavi poslom osiguranja kao djelatno%ću, naziva se osiguravačem, osiguravaocem,osiguravateljem, osigurateljem. #ruga ugovorna strana, onaj koji se osigurava, koji seugovorom obezbjeđuje za slučaj nastupanja %tetnog događaja, naziva se ugovaračemosiguranja, ugovoriocem osiguranja, ili osiguranikom. (akon o obligacionimodnosima naziva stranke osiguravačem +osiguravateljem0 i ugovaračem osiguranja+čl. FDB0. 1od imovinskog osiguranja, može se ugovarati da naknada %tete budeisplaćena i nekom trećem licu, a ne ugovaraču osiguranja. 2sto je tako kod ličnog

osiguranja < da se osigurana suma +suma osiguranja0, može isplatiti trećem licu. Totreće lice naziva se korisnikom osiguranja +beneicijarem0.Redovno se de%ava da se u ugovoru o osiguranju pojavljuju samo osiguravač iosiguranik, koji je i korisnik osiguranja, odnosno kod ličnog osiguranja jo% iosigurano lice. ;li ima ugovora u kojima su osiguranik i korisnik osiguranja, odnosnoosigurano lice, različiti, druga lica.1od ličnog osiguranja može se ugovor sklopiti tako da se osigurava život ili zdravljenekog trećeg lica, a ne onoga koje sklapa ugovor. To se lice naziva osiguranim licem,ili, takođe, osiguranikom. *govarač osiguranja treba da je pozitivno zainteresovan zaživot i zdravlje osiguranog lica. /va pozitivna zainteresovanost određuje se poobjektivnim mjerilima. *zima se da su srodnici određenog stepena pozitivno

zainteresovani za život i zdravlje jednih za druge, iako stvarno uvijek ne mora bititako. ;ko se osiguranje vr%i za slučaj smrti trećeg, za valjanost ugovora je neophodna pismena saglasnost bilo na polici, bilo na posebnom dokumentu. Taj dokumenat morasadržavati naznaku osigurane svote +čl. D- (//0.1od osiguranja imovine, ugovor može zaključiti ne samo sopstvenik stvari koja seosigurava nego i svako ko ima imovinskog interesa da se ta stvar očuva neo%tećena,tj. svako ko ima interesa da se ne dogodi određeni slučaj, po%to bi, u suprotnom, pretrpio neki materijalni gubitak < zakupac, založni povjerilac, čuvar +čl. D (//0.



?ože se, znači, osigurati i tuđa stvar za čije je očuvanje ugovarač osiguranja pozitivno zainteresovan. Razlog da se osigura tuđa stvar je najče%će u tome %tovlasnik ne može voditi brigu o toj stvari. Takvo osiguranje za tuđi račun postoji u poslovanju %peditera, komisionara, skladi%tara, zanatlija, gostioničara i hotelijera zastvari koje su im predate. "ravni odnos između ugovarača osiguranja i sopstvenika

stvari je, međutim, onakav kakav proizlazi iz njihovog osnovnog ugovornog odnosa. )o, prava iz osiguranja po ovakvom ugovoru ima samo onaj ko u času nastanka %teteima materijalni interes da se osigurani slučaj ne dogodi. (nači, kad je sopstvenikuvraćena stvar, naknada se isplaćuje njemu: ako nije vraćena < licu koje stvar drži ili ju je držalo.1od osiguranja kod koga se naknada %tete, odnosno osigurana svota isplaćujekorisniku osiguranja kao trećem licu koje nije učestvovalo u sklapanju ugovora, uteoriji postoji razmimoilaženje o tome ko stiče neposredna prava iz takvog ugovora$ugovarač ili korisnik osiguranja. #anas i u zakonodavstvu i u praksi prevladavashvatanje da se takvim ugovorom stvara neposredno pravo za korisnika. )ije potrebna nikakva izjava korisnika niti saglasnost izjava volje osiguravača i korisnika

osiguranja. (a osiguranje života nekog drugog lica, međutim, potrebna je njegova pismena saglasnost, ali ono nije ugovorna strana. 1orisnik stiče neposredno pravo izahtjev na naplatu osigurane svote kad nastupi osigurani slučaj. *govaraču ostaje pravo da opozove korisnika ili da ga zamijeni drugim sve do nastupanja osiguranogslučaja. /n je stranka u ugovoru i raspolaže svim pravima iz ugovora. 1orisnik može biti određen odmah prilikom zaključivanja ugovora, a može i docnije.1ao korisnik može biti određeno neko lice, može se navesti poimenično, ali može bitioznačeno i neodređeno, ali odredivo +djeca, nasljednici, suprug i sl.0.

5.. /siguravač

/siguravač je pravno lice, organizacija u čiju djelatnost spada obavljanje poslovaosiguranja. /siguravač može zaključivati ugovore o osiguranju kada ispuni zakonskeuslove, uslove iz odluke, odnosno ugovora o osnivanju i kada se registruje zaobavljanje ovih poslova +čl. 5<- (/2/0. (bog op%teg interesa koncentrisanog uosiguranju, vrste subjekata koje se mogu baviti poslovima osiguranja određene sutaksativno +numerus clausus0. )ajrasprostranjenija statusna orma osiguravača je dioničko dru%tvo za osiguranje.?ogu ga osnovati domaća izička i pravna lica zaključivanjem ugovora o osnivanju,te ulaganjem sredstava u temeljni +osnovni0 kapital dru%tva barem u minimalnomiznosu koji zakon predviđa. (a pojedine vrste osiguranja +čl. 57 (/2/0 ti iznosi su$5.666.666,66 1? za poslove osiguranja života, i po .666.666,66 1? za dru%tva koja

se osnivaju za vr%enje vi%e vrsta osiguranja i za reosiguranje +čl. 57 (/2/0. "oredtemeljnog kapitala, sredstva kojim dru%tvo posluje ormiraju se iz premija, sredstavatehničke rezerve, sredstava preventive, rezerve sigurnosti, sredstva poslovnog onda idrugih sredstava +čl. D (/2/0.(a osnivanje je predviđen koncesioni sistem. /dobrenje daje *red za nadzor +čl. 5(/2/0. *koliko je ulog stranih osnivača veći od C6E temeljnog kapitala, zaosnivanje je potrebna i saglasnost ?inistarstva inansija +čl. 5 (/2/0.



1ao osiguravač može se pojaviti i dru%tvo za uzajamno osiguranje. /snivači,djelatnost i statusna rje%enja posebno su određeni u članovima 5B<- (/2/. "oredtoga, dvije ili vi%e organizacija za osiguranje mogu se poslovno i proesionalnoudruživati, povezivati +čl. C (/2/0. )a strani osiguravača može biti i vi%e subjekata. *govor se može, dakle, zaključiti i

sa vi%e osiguravača koji su se prethodno sporazumjeli u zajedničkom sno%enju rizika injegovoj raspodjeli. Svaki osiguravač koji je naveden u polici osiguranja odgovaraosiguraniku za potpunu naknadu.

5.7. *govarač osiguranja*govor o osiguranju se najče%će zaključuje u svoje ime i za svoj račun. (ato suugovarač osiguranja i osiguranik po pravilu isto lice. *govarač osigurava svoju stvar,odnosno svoj imovinski interes kod imovinskog osiguranja, a svoj život, odnosnosvoj tjelesni integritet, kod ličnog osiguranja. 1od osiguranja lica može ugovaračosigurati život, odnosno tjelesni integritet nekog trećeg lica, i na% zakon i to treće lice

naziva osiguranikom. Stranka u ugovoru o osiguranju imovine može biti 8svakaosoba koja ima interes da se ne dogodi osigurani slučaj, po%to bi inače pretrpjela nekimaterijalni gubitak9 +čl. D (//0.*govarač uvijek sklapa ugovor u svoje ime, a kao %to je rečeno, može ga sklopiti zasvoj ili za tuđi račun. )aknada se isplaćuje njemu ili nekome drugom. ;ko je u policiodređeno drugo lice, to je osiguranje za tuđi račun, ili preciznije, osiguranje za računodređenog lica. "remiju plaća i ostale obaveze izvr%ava ugovarač osiguranja. )o, onne može vr%iti prava iz osiguranja i naplatiti naknadu osim sa pristankom osobe čiji jeinteres osiguran, odnosno kojoj pripadaju prava iz ugovora +čl. D6C (//0. *govaračosiguranja u ovom slučaju duguje i premiju osiguravaču, ali ovla%tenoj osobi ne mora predati policu dok mu ne bude naknađeno plaćanje premije i tro%kovi ugovora. Radi

naplate ovih potraživanja ugovarač osiguranja ima pravo prvenstvene naplate iznaknade koja se plaća po osnovu osiguranja. To pravo može vr%iti i neposredno premaosiguravaču +čl. D6C (//0.;ko ugovarač osiguranja djeluje bez ovla%tenja zainteresovanog lica ili korisnika,dužan je ispuniti sve obaveze prema osiguravaču, osim ako je obavijestio osiguravačada djeluje kao poslovođa bez naloga. "rava i obaveze prelaze na zainteresovano lice po%to odobri ugovor. "ristupanje ugovoru može se izvr%iti i poslije nastupanjaosiguranog slučaja. /dbije li zainteresovano lice, odnosno označeni korisnik pristupanje ugovoru, dužno je da obavijesti osiguravača o dobijanju prihvatanjaosiguranja. "oslije toga, ugovor prestaje da postoji +čl. D6 (//0.

. "redmet osiguranja/dređivanje predmeta osiguranja zavisi od shvatanja njegove prirode. Aedni smatrajuda je to stvar ili lice koje se osigurava, drugi < da je to interes, treći < rizik. "ojediniautori su mi%ljenja da je to osigurana svota, zatim prestacija, a neki da su to obaveze i prava stranaka."redmet osiguranja treba posmatrati kao dobro za čije su normalno postojanje strankezainteresovane, ono čemu se pruža za%tita od rizika, o čemu je sklopljen ugovor. Tako



posmatrano, predmet u osiguranju imovine mogu biti stvari, životinje, bestjelesnestvari +osiguranje kredita, osiguranje od odgovornosti0, pa i lica su predmet uosiguranju života i od nesretnog slučaja. 2 u uporednom zakonodavstvu preovlađujeterminologija po kojoj su stvari i lica predmet osiguranja. !ovori se o osiguranjuimovine, stvari, lica, lica izloženih opasnosti i sl. @alja imati na umu da je

terminologija zakonodavca, pa i sastavljača uslova osiguranja, pode%ena tako da budedostupna osiguranicima. (ato se predmetom osiguranja naziva ono %to se osigurava.(akon o obligacionim odnosima stoji na istom stanovi%tu. 1ad govori o sadržini polise, koju smatra ispravom o osiguranju, ističe da polisa treba naročito da sadrži i podatak o stvari, odnosno o osiguranom licu +čl. D60.

7. Rizik #a bi neki predmet mogao biti osiguran, potrebno je da bude izložen riziku. To jeosnovni uslov posla i bitan elemenat ugovora o osiguranju. !dje nema rizika, nema niosiguranja < to je osnovno pravilo kako u osiguranju imovine, tako i u osiguranju lica.

"od rizikom se u poslu osiguranja podrazumijeva nekoliko stvari. *vijek se rizikomsmatra mogućnost nastupanja ekonomski %tetnog događaja, dakle, događaja uslijedkoga može nastati %teta na predmetu osiguranja. Rizikom se smatra i sama opasnost,događaj protiv koga se osigurava. "ored toga, rizikom neki nazivaju i sam %tetnidogađaj, događaj uslijed čijeg nastupanja nastaje obaveza osiguravača na naknadu,dakle, uzrok %tete. * tom se smislu govori o ostvarenom riziku, o tome da se rizik desio i sl. Stoga se umjesto riječi rizik upotrebljava i izraz 8osigurani slučaj9 +čl. FDB iFDF (//0, slučaj protiv koga se osigurava. )ajposlije, rizikom se naziva i sama %teta.*slovi osiguranja takođe upotrebljavaju riječ rizik za opasnost nastupanja osiguranogslučaja.#a bi se neki događaj mogao smatrati rizikom u osiguranju, potrebna su dva osnovna

uslova$ mogućnost njegovog nastupanja i da je podoban da prouzrokuje posljedicu protiv koje se osigurava. ;ko se osigurava od poplave, treba da se predmet osiguranjanalazi u predjelu koji može biti poplavljen: ako se osigurava od požara, da stvar možegorjeti: kod krađe < da je stvar pokretna itd. ?ogućnost nastupanja %tetnog događaja procjenjuje se objektivno. #a bi bio 8osigurani slučaj9, odnosno da bi predstavljaorizik, objektivno mogući događaj mora ispunjavati jo% neke zakonske uslove. /nmora biti budući, neizvjestan i 8nezavisan od isključive volje ugovarača9 +čl. FDF(//0.Rizik nosi u sebi, na prvom mjestu, elemenat neizvjesnosti. )ije izvjesno da li ćedogađaj protiv kog se osigurava nastati u odnosu na osigurani predmet. !eneralno posmatrano se to de%ava, ali se ne zna hoće li taj događaj %tetno pogoditi osigurani

predmet. 2li, ako je izvjesno da će događaj nastupiti u odnosu na osigurani predmet,ne zna se kada će nastupiti. To je jasno naročito kod osiguranja lica +života0. Svaki ćeosiguranik umrijeti, to je izvjesno. ;li kada će, ne zna se, to je neizvjesno. )eizvjesnost, dakle, u pogledu nastupanja događaja može biti apsolutna, tj. ne zna seda li će nastupiti s obzirom na taj predmet osiguranja, ili relativna, tj. nastupiće, ali sene zna kada. "rema tome, rizik je budući neizvjestan događaj koji u konkretnomslučaju može prouzrokovati %tetnu posljedicu.



)eizvjesnost je bitan, odlučujući elemenat rizika. )ema li je, nema ni rizika, pa nemani ugovora o osiguranju. *pravo zbog toga događaj treba da bude budući. ;ko se učasu zaključenja ugovora osigurani slučaj već desio, ili je bio u nastajanju, ugovor jeni%tav. *govor je ni%tav i onda ako je u času njegovog zaključenja već prestalamogućnost da se događaj desi ili je bilo izvjesno da će događaj nastupiti +čl. FDF, stav

(//0. 2zuzetak je tzv. putativni rizik +od latinskog 8puta9 < smatram, mislim0. )aime, može se osigurati od rizika koji je već nastupio u času sklapanja ugovora, akostranke za to nisu znale, ako drže da se događaj jo% nije desio. /siguranje od putativnog rizika praktikuje se u transportnom osiguranju, naročito pomorskom./sigurava se brod koji je već otplovio, a u času kad se osigurava, već je moguće da je potonuo na pučini +čl. FDF, stav 7 (//0. )eizvjesnost, kao bitan aktor, uslovljava i treću karakteristiku rizika$ baremdjelimičnu nezavisnost od volje ugovarača. "od ugovaračem treba podrazumijevati prvenstveno ugovarača osiguranja. ?ogućnost ugovarača da utiče na ostvarenje rizika procjenjuje se objektivno, a ne subjektivno. >ična svojstva ugovarača osiguranja nisuu ovom slučaju pravno relevantna.

"ravo postavlja jo% dva uslova da bi rizik mogao biti pokriven osiguranjem. "rvo, da je veza osiguranika i imovine koju osigurava zakonom za%tićena, legalna +da nisukradene stvari0, odnosno, kod osiguranja lica, da radnje pri kojima je čovjek izloženriziku nisu protivpravne +povreda prilikom provalne krađe0. 2 drugo, da bi se događajmogao uzeti kao rizik protiv koga se osigurava, treba da se ponavlja. To je potrebno izsljedećih razloga. "onavljanje događaja koji prouzrokuje %tetu, odnosno koji predstavlja opasnost, stvara kod ljudi osjećanje potrebe za za%titom. 2ntenzitet togaosjećanja je direktno zavisan od učestalosti %tetnog događaja$ %to se če%će ponavlja tajdogađaj, osjeća se veća potreba za za%titom od njega, tj. za osiguranjem. #rugi razlogzahtjeva za ponavljanje događaja protiv koga se osigurava je tehničke prirode$vjerovatnoća nastupanja ekonomski i %tetnog događaja, stepen njegove jačine i, s timu vezi, visina %tete izračunavaju se posebnim matematičkim metodama. "odloga za to je dugotrajnije statističko posmatranje. (nači, treba da se %tetni događaj < rizik < ponavlja da bi se utvrdile neke zakonitosti. ; od toga će zavisiti ulog osiguranika uosiguravajući ond, tj. visina premije.Svi elementi rizika utvrđuju se prilikom zaključivanja ugovora o osiguranju. /p%tiuslovi osiguranja imovine imaju odredbu da se ugovor o osiguranju imovine ne možezaključiti prije nego %to se utvrde okolnosti od značaja za veličinu rizika +opasnosti0./sigurati se može protiv jednog i protiv vi%e rizika. 2ma nekih vrsta osiguranja zakoje postoji samo osiguranje od vi%e rizika +pomorsko osiguranje0. Rizik se, uovisnosti od njegovih osobina dijeli na$ objektivni i subjektivni: čisti i %pekulativni:op%ti i pojedinačni: konstantni i varijabilni: osnovni i dopunski i ratni i politički rizik.

. "remija"remija je iznos koji ugovarač osiguranja uplaćuje u ond osiguranja kao cijenu zarizik koji preuzima osiguravač. @isina premije se izračunava za pojedine grane i vrsteosiguranja. )a njenu visinu utiče stepen vjerovatnoće za nastupanje %tetnog događaja,odnosno za ostvarenje rizika. "remije se utvrđuju tariom, u zavisnosti od rizika od



kojih se imovina i lica osiguravaju. "remije se izračunavaju računom vjerovatnoće.=lementi za to izračunavanje dobivaju se statističkim posmatranjem %tetnih događaja. )a osnovu statističkog posmatranja, izračunati su podaci potrebni za izradu tabela. *njima su poredani i klasirani rizici kojima je ugrožena imovina +kakva je vjerovatnoćada će nastupiti požar kod zidanih ili drvenih zgrada0. 2stoj svrsi služe tablice kod

osiguranja lica. * njima je data vjerovatnoća smrtnosti ili nezgoda kod pojedinihrizika kojima su ljudi izloženi. "oznato je vi%e tablica smrtnosti koje daju pregledvjerovatnoće nastupanja smrti za pojedino doba ljudske starosti. Tako se za svakikonkretan slučaj premija ne izračunava nego se primjenjuju te tablice.2ntenzitet nastupanja %tetnog događaja je vrlo različit$ premija će biti veća %to sedogađaj če%će de%ava, jer je vjerovatnije da će osiguravač isplatiti naknadu. )a tojosnovi dobijena premijska stopa koriguje se prosječnim intenzitetom %tete, tj.vjerovatnim stepenom jačine %tete. Sam događaj nije uvijek jednakog intenziteta, a iosigurani predmeti različito odolijevaju istoj vrsti događaja, čak i kad su oni istogintenziteta. Statistički je utvrđeno da je veoma rijetko %teta potpuna i da je nivodjelimičnog o%tećenja nejednak. Aedna zgrada izgori potpuno, druga za trećinu svoje

vrijednosti, treća za desetinu itd."remija je ne samo unkcija rizika nego i unkcija vremena. )jena veličina zavisi i odtrajanja osiguranja. ;ko je period za koji se osigurava duži, vjerovatnoća nastupanja%tetnog događaja je veća, pa i premija treba da bude veća. )ajposlije, visina premije zavisi od vrijednosti stvari, odnosno od naknade, koju seosiguravač obavezuje da isplati u slučaju ostvarenog rizika, dakle, od sume na koju seosigurava. 2 to je, svakako, najodlučnije."remija izračunata na prethodni način naziva se u literaturi teorijskom, statističkom ilineto<premijom. (/2/ za nju koristi izraz 8tehnička premija9. /na je 8dio premijenamijenjen ispunjavanju obaveza iz osiguranja9 +čl. 76, st. (/2/0. 2z nje se pokrivaju i premije reosiguranja. 1ada se na tehničku premiju dodaju naknade zaorganizovanje preventive, dobija se 8unkcionalna premija9. 1onačni iznos premije ili8bruto<premija9 utvrđuje se tako da se na unkcionalnu premiju doda alikvotni diosredstava potrebnih za pokrivanje ukupnih tro%kova osiguranja. * ta dodatna sredstvaulaze akvizicioni tro%kovi < oni koji se odnose na zaključivanje ugovora, tro%kovinaplate premija, upravni tro%kovi osiguravača, porezi, takse i druga davanja državi. )a sve ovo osiguravač dodaje i srazmjeran dio svoje dobiti."remija kao izvor prihoda osiguravača određuje se tariom koju donosi svakiosiguravač. 2znos premije u konkretnom ugovoru rezultat je primjene tariskihstavova na date elemente pojedinačnog posla. * tariama i u polici se iskazuje jedinstvenim iznosima premda je premija složena kategorija."o načelima tehnike osiguranja, trebalo bi da premija bude nedjeljiva. To znači da se plaća za cio period osiguranja. Razlog usvajanja načela nedjeljivosti premije je utome %to se rizici +%tetni događaji0 ne ostvaruju ravnomjerno u cijelom periodutrajanja osiguranja, nego u jednom razdoblju uče%ća ili vi%e, a u drugom rjeđe ilimanje +požari u %umama i na poljima su veći i de%avaju se če%će ljeti, na zgradama <vi%e i če%će zimi0. (bog toga bi osiguranici zaključivali osiguranje samo za periodekad su izloženi većem riziku i plaćali bi ukupno manju premiju.



C. /sigurana suma/sigurana vrijednost +svota osiguranja0 je u ugovoru utvrđena vrijednost imovinskoginteresa koja je za ugovarača osiguranja koncentrisana u predmetu ugovora. Različita je od naknade po osnovu osiguranja. "od naknadom podrazumijevamo iznos koji izosiguravajućeg onda isplaćuje osiguravač korisniku osiguranja kad nastupi

ugovorom predviđeni događaj, kad se ostvari rizik koji je pokriven osiguranjem. )aknada se u imovinskom osiguranju ne ugovara. /na zavisi od %tete koju pretrpiosiguranik na osiguranom dobru kad se ostvari predviđeni rizik, kad se, dakle, desi predviđeni događaj koji prouzrokuje %tetu. )o, naknada zavisi i od osigurane svote,koja je uvijek predmet ugovaranja. *koliko je u ugovoru pokriće, tada važidispozitivno pravilo po kome je ugovor sklopljen uz najvi%u svotu osiguranja +čl. D7,st. C0. /no je sadržano u aktima osiguravača./sigurati se ne mora na stvarnu vrijednost stvari. ?ože se ići ispod te vrijednosti, itada rizik za tu razliku snosi sam osiguranik. To je slučaj podosiguranja. * njemu će iiznos naknade biti manji od %tete, a osiguranik plaća manju premiju. 2 premija inaknada se smanjuju proporcionalno osiguranoj vrijednosti stvari. 2zuzetno,

osiguravač duguje naknadu do iznosa sume osiguranja, ako je izričito ugovoreno daodnos između vrijednosti stvari i sume osiguranja ne utiče na visinu naknade +čl. D7-(//0. Smanjenje vrijednosti stvari u toku ugovora o osiguranju daje pravo svakojstrani da zahtijeva srazmjerno sniženje osigurane sume, odnosno premije i to od danasaop%tavanja zahtjeva drugoj strani +čl. D77 (//0.?ože se sporazumjeti i da suma osiguranja bude iznad stvarne vrijednosti stvari. To je nadosiguranje. * tom slučaju se plaća veća premija, jer osiguravač preuzima rizik iza razliku vrijednosti. (akon o obligacionim odnosima u načelu ne prihvatanadosiguranje. 1ad je ugovorena svota veća od vrijednosti stvari, sniziće se dostvarne vrijednosti stvari, a isto tako i premija. ;ko se pri zaključenju ugovora jednastrana poslužila prevarom i ugovorila je veću svotu osiguranja od stvarne vrijednosti,druga strana može tražiti poni%tenje ugovora. 1ada stranke vrijednost osigurane svoteutvrđuju sporazumno, (akon o obligacionim odnosima toleri%e slučajeve u kojima jenadosiguranje izvr%eno u manjoj mjeri ili iz opravdanih razloga. 3aktičko je pitanjekada se nadosiguranje može tolerisati zbog nesrazmjere između osigurane sume i procijenjene vrijednosti stvari. )asuprot tome, 8opravdani razlozi9 za nadosiguranjese navode primjera radi. Tu spadaju osiguranje upotrebljavane stvari na vrijednostnove +8staro za novo90 i osiguranje subjektivne vrijednosti +čl. DC, stav B0. * ostalimslučajevima osiguravač može tražiti smanjenje osigurane sume proporcionalnostvarnoj vrijednosti predmeta.* nekim slučajevima uslovi osiguranja ili ugovor predviđaju da se naknadaograničava određivanjem najveće sume osiguranja < maksimuma. Aedan diovrijednosti osigurane imovine u tom slučaju ostaje nepokriven osiguranjem. Time seželi i spriječiti %pekulacija < da osiguranik ne bi izazvao nastanak osiguranog slučaja,ili izbjegao preduzimanje mjera za njegovo otklanjanje. * na%em sistemu osiguranjatakav je slučaj predviđen kod osiguranja stoke. "ravila za osiguranje životinja predviđaju svotu osiguranja životinja u visini njihove trži%ne vrijednosti, aliosiguravač može za pojedine vrste životinja predvidjeti najvi%i iznos do koga se možezaključiti osiguranje. 1od nekih vrsta osiguranje nije ograničen maksimumosiguranja, nego je određen dio vrijednosti do koga se stvar može osigurati. Takvo



ograničenje postoji u transportnom osiguranju, kad osiguravač preuzima rizik donekog dijela +D6E npr.0 od pričinjene %tete.1od osiguranja lica ugovara se osigurana suma koja predstavlja iznos naknade. * polisu se unosi osigurana svota, a ne naknada. )o, naknada je cilj ugovora naročitokod imovinskih osiguranja i zavisi od osigurane svote. )aknada je, stoga, kao

elemenat ugovora odrediva, a elementi za njeno određivanje su osigurana svota ivrijednost stvari kod imovinskog osiguranja. 1od ličnih osiguranja tu ulogu ima sumaosiguranja."ravila, odnosno uslovi osiguranja imovine, predviđaju na koju se vrijednostosiguravaju pojedine vrste stvari. Tako, građevinski objekti se osiguravaju na cijenuizgradnje umanjenu za iznos rabaćenja: zaliha robe i materijala na nabavnu, odnosnona tržnu cijenu, prema tome koja je niža: transportna sredstva, ma%ine, uređaji iinstalacije na nabavnu cijenu umanjenu za iznos tehničkog i ekonomskog rabaćenja:dragocjenosti, modeli, planovi, dokumenti < po sporazumu itd.

-. Trajanje osiguranjaTrajanje osiguranja je period u kome je osiguranik pokriven osiguranjem. )jegovadužina bitno utiče na veličinu rizika i iznos premije.Trajanje osiguranja se najprije određuje ugovorom. To se može učiniti izričitimodređivanjem početka i kraja vremena u kome postoji osiguravaočeva obaveza, ili pozivom na op%te uslove poslovanja. Stranke su slobodne da ugovor sklope i naneodređeno vrijeme. Trajanje osiguranja po pravilu se podudara sa trajanjem ugovora. )o, izuzeci postoje. Stranke mogu predvidjeti da je osiguranjem pokriven i periodkoji prethodi zaključivanju ugovora. *govor je važeći ukoliko zainteresovana strananije znala da se događaj već desio, odnosno da je mogućnost da se događaj desi već prestala da postoji +čl. FDF (//0. *slovima osiguranja, dalje, može biti predviđeno

da kod pojedinih vrsta obaveza osiguravača traje i izvjesno vrijeme nakon istekavremena trajanja osiguranja./snovno dispozitivno pravilo člana D (// razlikuje trenutak zaključenja ugovoraod trenutka u kome počinje njegovo dejstvo. *govor o osiguranju 8proizvodi svojučinak počev od dvadeset četvrtog sata dana koji je u polici označen kao dan početkatrajanja osiguranja9. (a neke posebne slučajeve su predviđeni izuzeci. )ajprije, ako jeugovoreno da se premija plaća odjednom i prilikom zaključenja ugovora, osiguranjeda traje ne od dana naznačenog u polici, nego od idućeg dana po uplati premije +čl.D570. 2 drugo, kada se ispostavlja lista pokrića, osiguranje djeluje od dana izdavanja police.;ko je trajanje osiguranja ugovoreno, ono prestaje svr%etkom posljednjeg dana roka

+čl. D (//0. "ored toga, osiguranje prestaje i prestankom ugovora, bilo izzakonskih razloga, bilo otkazom neke od ugovornih stranaka.



222 /&;@=(= STR;);1;5. /baveze osiguranika5.5 #avanje podataka o riziku"odatke o stvari, odnosno o licu koje se osigurava, koji mogu biti od značaja zaocjenu rizika, daje ugovarač osiguranja. *govarač je dužan da prilikom zaključenja

ugovora prijavi osiguravaču sve okolnosti koje su od značaja za ocjenu rizika, a kojesu mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate +čl. D6B (//0. "o%to osiguranik nezna uvijek koje su okolnosti od značaja za ocjenu rizika, pitanja o tome treba da mu postavlja osiguravač. Tako se i radi. /siguravači sastavljaju upitnike, koje popunjavaju budući ugovarači i koji važe kao ponuda za osiguranje. *govaračosiguranja može dati obavje%tenja o onome %to je poznato, dok osiguravač kao proesionalac treba bolje da zna %ta mu treba. "ored toga, osiguravač može i pregledati i stvar i lica i utvrditi okolnosti koje su mu potrebne. /vi podaci služeosiguravaču ne samo za klasiikaciju rizika i za određivanje premijske stope nego iradi organizovanja za%tite od rizika i preduzimanja eventualnih preventivnih mjera."ostavilo se pitanje kakve su posljedice ako osiguranik svjesno ne da tačne i potpune

podatke. 2sti problem postoji i kada osiguranik ne da tačne, odnosno potpune podatke bez svoje krivice, tj. bez namjere da dovede u zabludu osiguravača ili da ga prevari./baveza osiguranika na davanje obavje%tenja pravno se pravdala na nekoliko načina./ni koji ovaj ugovor smatraju aleatornim sasvim dosljedno insistiraju da, kao kodsvake kocke, neizvjesnost i nada treba da budu jednaki za sve strane i da stogaosiguranik treba da saop%ti osiguravaču sve okolnosti koje su od važnosti za rizik.#rugi smatraju da se davanje netačnih podataka kao i prećutkivanje ravnaju sazabludom i prevarom. Treći pri ocjeni uzimaju u obzir savjesnost i vele da savjestansaugovarač ne smije ni%ta sakriti od druge strane."ropisi nekih država i teorije o ovom pitanju ne vode računa o savjesnosti, odnosno onesavjesnosti osiguranika. 4ine ga odgovornim ne uzimajući u obzir jesu li mu nekeokolnosti bile poznate i koliko su mu bile poznate, te da li je odgovor dao u namjerida pobolj%a svoj položaj u ugovorenom odnosu, ili je bio samo nemaran, ili čak uzabludi. "osljedice su uvijek iste. Takođe se rijetko obraća pažnja na savjesnost isvijest osiguravača, naročito kad se radi o nepotpunim podacima. ?eđutim,osiguravač kao proesionalac mora bolje znati kakvi su mu podaci potrebni, kolikotreba da budu precizni i jasni. Stoga bi on morao da postavlja adekvatna pitanja, azatim da primljene odgovore provjerava prilikom zaključivanja ugovora. /pravdano je, smatramo, shvatanje da bi trebalo uop%te ukinuti obavezu, a naročito odgovornostosiguranika u davanju obavje%tenja o riziku, izuzev ako je i%ao na prevaru. S obziromna ulogu organizatora, trebalo bi nametnuti osiguravaču obavezu da njegovi stručnjaci pregledaju predmet koji se osigurava i da zajedno s osiguranikom utvrđuje činjenicekoje su im potrebne. /bavje%tenja koja bi tražili ti stručnjaci morao bi ugovaračosiguranja savjesno davati.!otovo sva pravila, odnosno uslovi osiguranja sadrže odredbu da je osiguranik prizaključenju ugovora dužan da da tačne podatke o okolnostima koje mogu biti odznačaja za ocjenu opasnosti, a koje su mu poznate, ili mu nisu mogle biti nepoznate.2stu obavezu ima osiguranik i u toku trajanja ugovora. 1od osiguranja imovine onmora obavijestiti osiguravača o svakoj promjeni okolnosti značajnoj za ocjenu rizika.Rok nije utvrđen zakonom +čl. D5, st. 5 (//0. ;ko ima namjeru da preduzme neku



radnju koja bi povećala opasnost, dužan je o tome bez odlaganja izvijestitiosiguravača +čl. D5, st. (//0. Takođe je dužan izvijestiti o premje%tanjuosiguranih stvari i o promjeni vlasni%tva, odnosno prava raspolaganja. / svakojdrugoj promjeni okolnosti koje mogu biti od značaja za ocjenu rizika dužan jeobavijestiti osiguravača.

Slično je i kod osiguranja lica. *slovi osiguranja traže da osiguranik obaveznoodgovori istinito i potpuno na sva pitanja u ponudi, a na medicinskom pregledu stanjeutvrđuje i ljekar. /sigurano lice je takođe dužno da prijavi svaku promjenuzanimanja, mjesta rada i sve druge okolnosti koje nastanu poslije zaključenja ugovorao osiguranju, a koje mogu uticati na povećanje opasnosti. 2 kod osiguranja života bezljekarskog pregleda, dužan je osiguraniku prijaviti promjenu stana. "o (akonu oobligacionim odnosima, međutim, kod osiguranja lica ugovarač osiguranja moraobavijestiti osiguravača samo ako je rizik povećan zbog toga %to je osigurano lice promijenilo zanimanje, jer je u tom slučaju rizik, po pravilu, drukčiji +čl. D5, st. 0. )a%e pravo uzima u obzir savjesnost i ugovarača osiguranja i osiguravača. ;ko jeugovarač osiguranja dao namjerno netačne podatke ili prećutao neku okolnost koja

može biti od značaja za ocjenu rizika, tako da osiguravač ne bi ni zaključio takavugovor da je znao pravo stanje stvari, osiguravač može u zakonom određenom rokuod tri mjeseca tražiti poni%tavanje konkretnog ugovora. 1ad ugovarač osiguranja nijeto učinio namjerno, osiguravač može ili ići na raskid ugovora, ili predložiti povećanje premije, svakako srazmjerno uvećanom riziku. *koliko ugovarač osiguranja ne prihvati prijedlog za povećanje premije, ugovor prestaje po samom zakonu./siguravač koji je u času zaključenja ugovora znao ili je mogao znati da su dobijeni podaci netačni ili da je ugovarač neke inormacije prećutao, ne može ostvarivati zbogtoga svoje pravo. /n se vi%e ne može pozivati na netačnost prijave ili na prećutkivanje radi raskidanja ugovora, odnosno traženja povećanja premije. 2sto jerje%enje i kad je osiguravač saznao za takve okolnosti za vrijeme trajanja osiguranja.?ože se koristiti svojim pravom za raskid ili za povećanje premije u zakonomutvrđenom roku. * suprotnom, gubi to pravo. ;ko su prilikom sklapanja ugovora oosiguranju godine života osiguranika prijavljene netačno, a stvarne godine života prelaze granicu od koje osiguravač osigurava život, ugovor je ni%tav. /siguravač jedužan da vrati sve primljene premije. ;ko je netačno prijavljeno da je osiguranik mlađi, a njegove godine života ne prelaze gornju granicu do koje osiguravačosigurava život, ugovor ostaje na snazi. /sigurana svota se smanjuje u srazmjeriugovorene premije i premije koja je predviđena za osiguranje života za njegovestvarne godine. 1ad osiguranik ima manje godina nego %to je prijavljeno, ugovor je punovažan, a smanjuje se premija na iznos predviđen za osiguranikove stvarne godineživota. Razliku između primljenih premija i premija na koje ima pravo osiguravač jedužan vratiti +čl. D (//0.

5.. "laćanje premije"remiju je dužan da plaća ugovaratelj osiguranja. )o, osiguravač je dužan primiti premiju od svakog ko ima pravni interes da ona bude plaćena. "rema izričitoj odredbičl. D5 (//, obaveza plaćanja nije u ovom slučaju donosiva. ;ko ni%ta nije posebno



ugovoreno, premija se plaća u mjestu u kome ugovarač osiguranja ima sjedi%te,odnosno prebivali%te."remija se plaća u ugovorenim rokovima. *koliko treba da se isplati odjednom, plaćase prilikom zaključenja ugovora, odnosno pri uručenju police +čl. D5 (//0. "laća se, po pravilu, unaprijed, a može se ugovoriti da se plaća polugodi%nje, kvartalno, ili

nekako drukčije. ?oguće je i naknadno plaćanje premije, na primjer, kod osiguranja u poljoprivredi. (a uplatu prve premije je vezan početak dejstva ugovora, osim ako nijedrukčije ugovoreno.Treba obratiti pažnju na okolnost da obaveza osiguravača na naknadu %tete, odnosnona isplatu osigurane sume nastaje te po%to osiguranik uplati premiju. To sasvimodgovara prirodi osiguranja kao organizovanog prikupljanja sredstava putem premijeradi obezbjeđenja od rizika. ;ko je, međutim, ugovoreno da se premija plaća poslijezaključenja ugovora, obaveze osiguravača počinju od dana koji je ugovorom predviđen kao dan početka osiguranja +čl. D57 (//0.#anas je kod svih osiguranja usvojeno da se plaća iksna premija koju izračunavaosiguravač. "romjenljive premije se rijetko upotrebljavaju, izuzev kod uzajamnog

osiguranja. *zajamno osiguranje postoji onda kada se zainteresovani udruže radi provođenja međusobnog osiguranja i sami određuju svoja prava i obaveze. 3iksnoj se premiji prigovara da nije pravična i da ne odgovara cijeni rizika, jer najče%će suma prikupljenih premija visoko prevazilazi iznos isplaćenih %teta u jednoj godini čak ikad se uzme u obzir potreba za prenosom slobodnih rezervi za ond rizika u idućimgodinama. 3iksna premija je nepravična naročito kad se kao kriterij u osiguranjudobara ne uzima vrijednost stvari, nego neka druga osobina +za motorna vozila snagamotora0. #avanje boniikacija onim osiguranicima koji u proteklom periodu nisu pretrpjeli %tetu, a povećanje premija onima koji su pod određenim uslovima imali%tetu, ne utiče na iksni karakter premije./siguravač izrađuje cjenike premija imovinskih osiguranja koji sadrže tabele za svaimovinska osiguranja. * njima su klasiicirane pojedine stvari prema rizicima imjestima i date stope premija. To se čini ili u promilima osigurane sume, ili pau%alno prema nekom drugom kriteriju. 1od osiguranja lica strane se sporazumijevaju o visinisvote osiguranja, a premije su date u tabelama za pojedine rizike i godine života./vdje se za određivanje premije uzima u obzir i visina svote osiguranja. ;ko nastupedogađaji usljed kojih se smanjuje rizik, ugovarač osiguranja ima pravo naodgovarajuće smanjenje premije."ravila i uslovi za osiguranje od pojedinih rizika sadrže i odredbe o sankcijama, ako premija ne bude uredno uplaćena. / tome ima odredaba i u zakonu. "ravilo je daosiguravač nije dužan da opominje na plaćanje premije. Samo kod osiguranja naneodređeno vrijeme, ako se ne uplati premija za idući period u predviđenom roku,osiguravač je dužan preporučenim pismom opomenuti osiguranika. To produžujevrijeme plaćanja jo% za mjesec dana od opomene. ;ko osiguranik ni tada ne plati,ugovor prestaje po samom zakonu, dakle, i bez opomene.Sankcije za neplaćanje premije kod osiguranja života se razlikuju od sankcija uosiguranju imovine. 1od osiguranja života, ako premija ne bude plaćena odospjelosti, osiguravač opominje ugovarača i daje mu rok za uplatu dospjele premije.Rok ne može biti kraći od 76 dana. )e bude li premija plaćena, osiguravač možeraskinuti ugovor. /siguravač ne može raskinuti ugovor ako su dotle uplaćene premije



bar za tri godine. * tom slučaju će smanjiti osiguranu svotu na iznos otkupnevrijednosti osiguranja.

5.7. /bavje%tenje o osiguranom slučaju i promjeni rizika

4im se desi osigurani slučaj, a najdalje u roku od tri dana, osiguranik je dužan da otome obavijesti osiguravača kako bi osiguravač mogao provjeriti stanje i utvrditinastalu %tetu, odnosno %tetne posljedice toga slučaja +čl. D5B (//0. *slovi osiguranjasadrže detaljnije odredbe o tome %to treba da radi i o čemu i kada osiguranik treba daobavijesti zajednicu osiguranja, odnosno rizika. ;ko to ne učini, osiguravač mu nijedužan naknaditi onaj dio %tete koji je uslijed toga propusta nastao. ;li se ni ugovoromne može predvidjeti da osiguranik gubi prava iz osiguranja zbog toga %to je propustiorok za prijavu %tete, odnosno %tetnog događaja. Takva bi odredba bila ni%tava +čl. D5F(//0.*govarač osiguranja je dužan obavje%tavati osiguravača o svakoj okolnosti koja može biti od značaja za ocjenu rizika kod osiguranja imovine. /n to mora učiniti bez

odgađanja, ako je rizik povećan njegovim postupkom. *koliko ugovarač osiguranjanije sudjelovao u povećanju rizika, rok za obavje%tavanje iznosi 5 dana +čl. D5(//0. Rok za obavje%tavanje o smanjenju rizika nije postavljen jer ugovarač imainteresa da o tome %to prije obavijesti osiguravača. "ovećanje, odnosno smanjenjerizika kod imovinskih osiguranja daju pravo na zahtjev za promjenu premije. ;kodruga strana odbije zahtjev, zainteresovani partner može raskinuti ugovor +čl. D5 iD5- (//0. 1od osiguranja lica obaveza je osiguranika da obavijesti osiguravača uslučaju da je rizik povećan promjenom zanimanja.

5.. Staranje o osiguranom predmetu

/siguranik je dužan da vodi brigu o osiguranoj imovini i održava je u redu. /n morada preduzima sve potrebne mjere i ugovorene radnje radi otklanjanja opasnosti kojuizaziva nastupanje osiguranog slučaja. "ojedinim op%tim uslovima osiguranja su teradnje i za%titne mjere detaljno razrađene +čl. D- (//0. /p%ta pravila o osiguranjuimovine predviđaju da osiguravač ima pravo da prema ocjeni okolnosti smanjiod%tetu u mjeri u kojoj je %teta prouzrokovana time %to se osiguranik nije pridržavao propisanih mjera i %to nije preduzimao određene radnje. Tako određuje i (akon +čl.D- (//0. )o, osiguranik ne može uslijed toga izgubiti prava iz osiguranja, izuzevako je preduzimanje tih mjera bilo od uticaja za nastajanje %tete. 4ak i kada bi bilougovoreno drukčije, ta odredba ugovora bila bi nevažeća./baveza staranja se produžuje i kad nastane osigurani slučaj. /siguranik je dužan da

preduzme sve mjere spasavanja ugrožene imovine i za sprečavanje povećanja %tete.;ko o tome postoje uputstva +kao npr. kod požara0, dužan je da se pridržava tihuputstava. )e učini li to, osiguravač ima pravo da mu ne naknadi onaj dio %tete koji jenastao zbog konkretnog propusta./siguravač ima pravo da vr%i kontrolu nad izvr%avanjem preventivnih i represivnihmjera koje preduzima osiguranik.



. /baveze osiguravača.5. "laćanje naknade"ored obaveze da sa ugovaračem osiguranja utvrdi okolnosti od značaja za ocjenurizika, bez obzira na to kako se shvata pravni karakter ugovora o osiguranju, ostajekao osiguravaočeva osnovna obaveza prema osiguraniku da mu naknadi %tetu u

osiguranju imovine, a da plati osiguranu sumu u osiguranju lica, kad se desi događaj protiv koga se osiguralo. Razumije se da će osiguravač najprije utvrditi postoji liugovor o osiguranju i je li se desio slučaj predviđen ugovorom, pa zatim ima liosiguranik pravo na naknadu i kolika je naknada./siguravač je dužan, kad utvrdi da se desio osigurani slučaj, isplatiti naknadu,odnosno ugovorenu svotu osiguranja osiguraniku, odnosno imaocu polise ako jeizdata polisa na donosioca. Rok za isplatu naknade iznosi najvi%e 5 dana od danadobijanja obavje%tenja da se osigurani slučaj desio. )e bude li iznos obaveze utvrđenu navedenom roku, osiguravač je dužan isplatiti predujam, odnosno dio naknade kojinije sporan, ako to traži ovla%teno lice +čl. D5D (//0. &ude li sporno postojanje ilivisina obaveze osiguravača, rok od 5 dana za isplatu teče od dana kada su oni

konačno utvrđeni."ostupak kojim se utvrđuje postojanje obaveze za naknadu i njen iznos je veomasložen.3aze postupka$"rva je utvrđivanje osiguranog slučaja. /p%ta pravila, odnosno uslovi osiguranja, predviđaju kod svih osiguranja imovine da je osiguravač dužan, čim primi prijavu dase desio osigurani slučaj, pristupiti utvrđivanju da li se desio ugovorom predviđenidogađaj i je li pogodio osiguranika. /siguravač ima za te poslove svoje stručnjake.1od osiguranja lica i kod manjih %teta na imovini, nastanak događaja i naknadautvrđuje se na osnovu propisanih dokumenata, koje podnosi osiguranik, odnosnokorisnik osiguranja.;ko je %teta na stvari nastala uslijed nekog njenog nedostatka, osiguravač neodgovara za takvu %tetu, neće je naknaditi. ;li se i takva obaveza osiguravača može posebno ugovoriti. Takođe ni %tete prouzrokovane ratnim operacijama ili pobunamaosiguravač nije dužan naknaditi, osim ako se to posebno ugovori. Teret dokazivanjaleži na osiguravaču +čl. D76 i D75 (//0.#rugu azu predstavlja procjena %tete. 1ad se utvrdi da je nastao osigurani slučaj i%teta, pristupa se procjeni %tete. /siguranik je dužan davati obavje%tenja i podatkekojima raspolaže, a koji su potrebni za utvrđivanje uzroka i obima %tete. ;ko seosiguravač i osiguranik ne slože o visini nastale %tete, procjena se povjeravavje%tacima. Strana koja nije zadovoljna nalazom, odnosno procjenom vje%taka, može pokrenuti spor kod suda, kako za utvrđivanje samog rizika, tako u pogledu nastale%tete i njene visine.Treću azu čini utvrđivanje veličine naknade. 1od naknade %tete u imovinskomosiguranju važi kao osnovno načelo da iznos naknade ne može preći vrijednost %tete.2zgubljeni dobitak se naknađuje samo ako je to izričito ugovoreno +čl. DC (//0."retpostavlja se, dakle, samo naknada stvarne %tete. /siguranje ne može nikome poslužiti kao izvor obogaćenja. )adalje, visina naknade je ograničena visinomosigurane svote. "ri obe%tećenju se kombinuju ova dva načela. To znači da uimovinskom osiguranju naknada %tete koju osiguravač isplaćuje za osiguranu stvar,



kad je ta stvar propala ili o%tećena, ne može biti veća od pretrpljene %tete ni odosigurane svote, ako bi %teta bila veća od osigurane svote. 1ad su stvari bileosigurane na stvarnu vrijednosti, onda će naknada %tete biti ravna stvarno pretrpljenoj%teti. )aknada se isplaćuje u novcu. )o, osiguravač je ovla%ten da naknadu izvr%i i unaturi, tj. popravkom stvari.

;ko je ugovorom o osiguranju vrijednost stvari utvrđena sporazumno, naknada seodređuje prema toj vrijednosti. "a i u ovom slučaju osiguravač može dokazivati da jeugovorom predviđena vrijednost stvari znatno veća od stvarne vrijednosti. ;ko seutvrdi da za tu povećanu vrijednost stvari nema opravdanog razloga, naknada će seisplatiti prema stvarnoj vrijednosti +npr. osiguranje subjektivne vrijednosti, osiguranjestaro za novo i dr0. 2 ovo je jo% jedan dokaz da je na% sistem osiguranja imovinekoncipiran da se izbjegne %pekulacija. )adosiguranje u principu nije dozvoljeno +čl.DC (//0.*govorom se može ograničiti iznos naknade na manju svotu od stvarne %tete. To jeslučaj podosiguranja. 1od podosiguranja naknada ne može preći osiguranu sumu, bezobzira na stvarnu vrijednost stvari. To znači$ ako je stvar potpuno propala, neće se

naknaditi stvarna %teta, nego će osiguravač isplatiti samo svotu osiguranja, tj.ugovorom predviđeni iznos. ;ko je osigurana stvar djelimično o%tećena, primjenjujese pravilo proporcije. "ravilo proporcije primjenjuje se dvojako$ ili se uzimaju kaonjegovi elementi osigurana svota i stvarna vrijednost osigurane stvari, ili se uzimajuugovorena, odnosno plaćena premija, i premija koju bi trebalo plaćati prema stvarnojvrijednosti osigurane imovine. 3ormule glase$

osigurana svota

)aknada %tete W <<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<< stvarna %teta

stvarna vrijednost2li

iznos plaćene premije

)aknada %tete W <<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<< stvarna %teta

iznos premije koju bi trebalo plaćati

1od nas se primjenjuje prva ormula. )aknada %tete zavisi od srazmjere između

osigurane svote i stvarne vrijednosti osigurane stvari. #ruga se ormula, zasnovana nasrazmjeri između premija, primjenjuje u 3rancuskoj. "rimjena pravila proporcijenalazi svoje opravdanje u načelu i da premija treba da odgovara težini rizika, a da setežina rizika ogleda i u vrijednosti stvari: ukoliko je stvar vrednija, biće veća inaknada %tete ako se desi osigurani slučaj. To, opet, znači da je i rizik veći. ;koosiguranik nije htio da plaća premiju koja odgovara stvarnoj vrijednosti stvari, nego je ugovorio nižu svotu osiguranja da bi plaćao manju premiju, onda je opravdano damu se u toj srazmjeri i %teta naknadi. /siguranik je u tom slučaju preuzeo na sebe dio



rizika, koji je srazmjeran razlici između stvarne vrijednosti stvari i ugovorene svoteosiguranja. Stoga će za taj dio sam i %tetu snositi. *govorom se može predvidjeti daodnos između vrijednosti stvari i svote osiguranja nema značaja za određivanje iznosanaknade. Tada je osiguravač dužan isplatiti potpunu naknadu sve do iznosa svoteosiguranja.

;ko stvar nije potpuno propala, od%teta se smanjuje za vrijednost ostatka. "rematome, ako je stvar o%tećena, %teta se naknađuje u visini tro%kova opravke umanjeno zaiznos vrijednosti rabaćenja ostatka stvari. "ored toga, osiguravač naknađuje i tro%kovekoje je osiguranik morao nužno učiniti radi otklanjanja i smanjenja %tete i posljedicaosiguranog slučaja. * ovoj situaciji osiguravač duguje naknadu tro%kova i onda kadaoni zajedno sa naknadom prevazilaze osiguranu sumu +čl. D- (//0. #ispozitivno je pravilo da osiguranik nema pravo da o%tećenu stvar prepusti u vlasni%tvo osiguravača,da je abandonira, u zamjenu za isplatu pune sume osiguranja. #rukčije se možeugovoriti +čl. DB (//0.* nekim vrstama osiguranja, kad se stvar osigurava ispod vrijednosti, može seugovarati da se u slučaju djelimične %tete ne primjenjuje pravilo proporcije, nego da

se isplaćuje potpuna naknada %tete do visine ugovorene svote. ;ko stvar potpuno propadne, isplaćuje se suma osiguranja, a ne stvarna vrijednost. *govorom se, dakle,garantuje puno obe%tećenje uvijek kad djelimična %teta nije veća od svote osiguranja. )aravno da je tada i premija veća od premije koja odgovara sumi osiguranja, ali imanja od premije na stvarnu vrijednost osigurane stvari. Takvo osiguranje naziva seosiguranjem na prvi rizik. 2ma ga kod požarnog osiguranja, kod osiguranja protivkrađe itd.* nekim slučajevima može se ugovarati da osiguravač naknađuje %tetu samo ako %teta pređe određenu granicu. Sitne %tete koje su ispod određenog minimuma snosi samosiguranik. Taj dio %tete koji ne isplaćuje osiguravač naziva se ran%iza. 3ran%iza56.666 1? znači da %tetu ispod 56.666 1? ne naknađuje osiguravač. 3ran%ize su predviđene u osiguranju vozila, ma%ina, aparata, instalacija, usjeva itd. Slaba stranaran%iza je %to osiguranik nije stimulisan na radnje i mjere uslijed kojih bi %teta mogla biti manja. )aprotiv, osiguranikov je interes da %teta bude veća, jer će mu se naknaditisamo ako pređe ran%izu.1od osiguranja života isplaćuje se osiguraniku ili korisniku osiguranja osiguranasuma kad nastupi ugovoreni slučaj, tj. kad osiguranik umre ili doživi određeno dobaživota. 1od osiguranja lica od nesretnog slučaja uslijed koga ne nastupa smrt,isplaćuje se samo dio osigurane sume, prema stepenu nesposobnosti za rad prouzrokovane nesretnim slučajem. /siguravači izrađuju tablice za određivanje procenta trajnog gubitka op%te radne sposobnosti uslijed nesrećnog slučaja. * timtablicama navedene su pojave i o%tećenja pojedinih grupa i njima odgovarajući procenti gubitka op%te radne sposobnosti. )aknada se isplaćuje u istom procentu odosigurane sume u kome je u tablici ocijenjen gubitak op%te radne sposobnosti."ravilo je da osiguravač nije dužan naknaditi %tete prouzrokovane ratnimoperacijama, pobunama i nemirima. ;li se i takvo osiguranje može posebnougovarati. 2sto je kod osiguranja lica. ;ko je smrt prouzrokovana ratnim operacijama,namjernim ubistvom ili samoubistvom, osiguravač se oslobađa obaveze iz ugovora oosiguranju i nije dužan korisniku isplatiti ugovorenu svotu. *govorom se može predvidjeti obaveza osiguravača da isplati svotu osiguranja i za slučaj kad nastupe



smrt ili ozljede uslijed ratnih operacija. /siguravač dokazuje da je %teta prouzrokovana nekim od navedenih oslobađajućih uzroka +čl. D75 (//0. /siguravačne naknađuje ni %tete koje je osiguranik prouzrokovao namjerno. Suprotna ugovornaodredba je ni%tava +čl. DD (//0. Htete koje osiguranik prouzrokuje nepažnjom su pokrivene osiguranjem, ako drukčije nije izričito utanačeno između stranaka.

2zuzetak od pravila da osiguravač ne naknađuje %tetu, ako je ugovarač osiguranjanamjerno prouzrokovao osigurani slučaj, postoji kod obaveznog osiguranja korisnikamotornih vozila od odgovornosti. * ovoj vrsti osiguranja osiguravač naknađuje sve%tete bez obzira na to kako je do njih do%lo, pa i uslijed krivice korisnika vozila.1ad je ugovarač osiguranja života odredio korisnika osiguranja, kad je, dakle,zaključen ugovor o osiguranju života u korist trećega, svota osiguranja se isplaćujetome korisniku. 1orisnik stiče pravo na osiguranu svotu od časa zaključenja ugovora, bez obzira na to kojim je aktom određen za korisnika$ ugovorom, nekim docnijim pravnim aktom, testamentom i sl. 1ad su za korisnike određeni nasljednici, augovarač nije odredio njihov dio, svakom nasljedniku pripada dio osigurane svotesrazmjeran dijelu nasljedstva koji mu pripada. ;ko korisnik nije određen, a ugovarač

umre, osigurana svota ulazi u imovinu za raspodjelu nasljednicima. )apokon, poseban slučaj predstavljaju otkup polise i predujam. * polisi osiguranjaživota moraju biti navedeni uslovi pod kojima ugovarač osiguranja može zahtijevatiisplatu njene otkupne vrijednosti, kao i da može zahtijevati i predujam. 1ad jeosiguranje zaključeno za cio život osiguranika, osiguravač je dužan da mu isplatiotkupnu vrijednost polise, ako je uplaćena premija bar za tri godine. 2sto tako, pod predviđenim uslovima, može tražiti da mu osiguravač isplati unaprijed dio osiguranesvote do visine otkupne vrijednosti polise, a tu mu sumu ugovarač osiguranja moževratiti docnije +predujam0. )ačin kako se ta otkupna vrijednost izračunava moratakođe biti naznačen na polisi i u uslovima osiguranja."laćanje naknade je osnovna obaveza osiguravača. (ato je u zakonu odgovornost zanjeno ispunjenje posebno uređena. /siguravač +dioničko dru%tvo0 za obaveze izugovora o osiguranju odgovara svim svojim sredstvima +čl. F (/2/0, a dru%tva zauzajamno osiguranje i sredstvima osiguranika, u skladu sa ugovorom o osnivanjudru%tva +čl. 5D i čl. F (/2/0. #a bi se vrijednost sredstava kojima osiguravačodgovara obezbijedila od deprecijacije, zakonom je posebno predviđena mogućnostnjihovog plasmana. 2zričito se zahtijeva da plasmani budu sigurni +čl. C6 (/2/0.Sredstva kojima se osigurava isplata osiguranih suma i naknada po ugovorima oosiguranju lica su posebno pravno tretirana.

.. /stale obaveze osiguravača

/siguravač je najprije obavezan da putem reosiguranja ili saosiguranja obezbijedi pokriće obaveza iz osiguranja, ako ih ne bi mogao pokriti premijama i rezervama. +čl.B (/2/0.#rugo, osiguravač mora da svoju ekonomsku djelatnost organizuje saglasnoekonomskim načelima osiguranja. To podrazumijeva mogućnost trajnog obezbjeđenjaizvr%enja svojih obaveza po osnovu osiguranja. 1ao i prethodna, i ova obaveza jemotivisana potrebom za%tite osiguranika. (ato ima, shodno čl. - (/2/, prinudan



karakter. "ored toga, osiguravač mora da se pridržava pravila struke, načela lojalneutakmice i dobrih poslovnih običaja +čl. - (/2/0.Treća obaveza osiguravača jeste da svoje op%te akte kojima se utvrđuju ekonomskiosnovi poslovanja, kao %to su pravila osiguranja, tarie, uslovi osiguranja i sl, učinidostupnim javnosti.

4etvrto, osiguravač je dužan da obavijesti i osiguranike o uslovima osiguranja. (bogtoga njegovi akviziteri upoznaju buduće osiguranike sa pravilima i sa uslovima podkojima se provodi osiguranje. )a nekim polisama osiguranja od%tampan je izvod iz pravila, odnosno uslova. (akonska je dužnost osiguravača da prilikom zaključenjaugovora o osiguranju preda osiguraniku pravila ili uslove osiguranja i da ga upozorida su oni sastavni dijelovi ugovora o osiguranju. "ored toga, on mora da, po%tozaključi ugovor o osiguranju, izda osiguraniku polisu ili drugu ispravu o osiguranju.2 peto, po prirodi posla i tehnici organizacije osiguranja, osiguravač je dužan daorganizuje za%titu od rizika i da s tim ciljem organizuje i preduzima mjere prevencije irepresije, da stvara razne ondove i da te ondove jača. Aačanju ondova naročito služi pro%irenje osiguranja na %to veći broj lica i na %to %ire područje radi stvaranja

neophodne uzajamnosti rizika. @eć je bilo riječi o ovoj obavezi prilikomobja%njavanja pojma osiguranja. Smatramo da ova obaveza ne potiče iz ugovora oosiguranju, nego iz karaktera i iz tehnike poslovanja osiguravača. /na je i javnogkaraktera, kada je propisana. To je slučaj u na%em pravu. (bog toga je osiguravačdužan da, radi otklanjanja uzroka %teta kao i radi smanjenja %teta, prati i analizirauzroke %teta i da preduzima mjere za to. /siguravači su zato dužni i da materijalnozainteresiraju osiguranike za preduzimanje mjera za otklanjanje i smanjenje %teta.

2@ 1*?*>2R;)A= (;'TA=@; (; );1);#* 2 @2H=STR*1/ /S2!*R;)A=5. 1umuliranje zahtjeva za naknadu

/siguranje ne pokriva samo rizike od dejstva vi%e sile i slučaja nego i od %tetnihljudskih radnji. * pojedinim vrstama osiguranja osiguravači pokrivaju %tetu neispitujući da li za nju postoji odgovornost trećeg lica. /siguranjem se, dakle, pokrivaju i %tete prouzrokovane građanskim deliktom za koje postoji odgovorno lice ikoje se mogu nadoknaditi i po pravilima građanskog prava. /vo je naročito slučajkod obaveznih osiguranja.* izloženoj situaciji nastaju složeni pravni odnosi. /ni se konstitui%u između vi%elica$a0 o%tećenog i odgovornog po osnovu građanskog delikta, b0 o%tećenog osiguranika i osiguravača ic0 osiguravača i %tetnika koji je odgovoran za građanski delikt.

"ravno pitanje koje se ovdje postavlja glasi$ imali o%tećeno lice koje je ujedno iosiguranik pravo na dvostruku naknadu %tete, tj. na naknadu i po osnovu građanskogdelikta i po osnovu osiguranjaK /dgovor zavisi od teorijskog shvatanja o pravnoj prirodi ugovora o osiguranju koje je usvojeno u konkretnom pravnom sistemu.?i u principu usvajamo teoriju za%tite od rizika kao dominantnu. "ostojanjeelemenata drugih shvatanja u legislativi i praksi osiguranja, te značajne razlikeizmeđu imovinskih i ličnih osiguranja, ipak ne dozvoljavaju jednoznačan odgovor.(bog toga je neophodno potražiti eklektično i praktično rje%enje. /no se svodi na



mogućnost kumuliranja zahtjeva u onim vrstama osiguranja u kojima se %titeopravdani interesi osiguranika uz istovremenu nemogućnost zloupotrebe ovogovla%tenja. )a%e pravo spada u grupu prava koja u razmatranom domenu razlikuju imovinsko odličnog osiguranja. 1od imovinskog osiguranja nema kumuliranja zahtjeva naknade.

/siguranik se može obe%tetiti samo po jednom osnovu, ali po kome hoće$ po osnovuosiguranja ili po osnovu delikta trećeg lica. ;ko naplaćenom naknadom nije %teta potpuno izmirena, razliku može tražiti od drugog. *koliko osiguranik naplati naknadu%tete od osiguravača, osiguravač ima regresno pravo prema trećem odgovornom licudo iznosa isplaćene naknade. 1od osiguranja života osiguranik ili korisnik osiguranjamože u cjelini ostvariti pravo na naknadu od odgovornog lica i naplatiti sumuosiguranja iz ugovora o osiguranju. #akle, ovdje postoji kumulacija zahtjeva./siguravač je dužan da isplati osiguranu svotu po ugovoru o osiguranju lica i kad jeneko treće lice odgovorno za nastupanje osiguranog slučaja. /siguravač nema pravona regresnu naknadu isplaćene svote od odgovornog lica. )a naknadu ima pravougovarač osiguranja, odnosno korisnik osiguranja, a bez obzira na to %to je naplatio

osiguranu svotu. /sigurana svota mu pripada po ugovoru o osiguranju, za to jeuplaćivao premije u ond osiguranja. )aknada mu pripada po drugom pravnomosnovu. )ečijom skrivljenom radnjom nanesen je bol osiguraniku ili korisnikuosiguranja, o%tećen mu dio tijela, umanjena mu radna sposobnost i sl. i prouzrokovačtreba da odgovara za to +čl. DF (//0.

. @i%estruko i dvostruko osiguranje"ostavlja se pitanje da li osiguranik može naplatiti naknadu od dva ili vi%eosiguravača ako je ista imovina ili isto lice bilo osigurano kod njih za isto vrijeme odistih rizika. Hta je, dakle, s naknadom u slučaju dvostrukog i vi%estrukog osiguranjaK

Trebalo bi da odgovor bude isti kao kod kumuliranja zahtjeva za naknadu odosiguravača i od odgovornog lica uslijed čije je radnje do%lo do %tete, odnosno dosmrti ili povrede osiguranog lica. "ri tome treba imati u vidu da zakon pravi razlikuizmeđu vi%estrukog osiguranja kad zbir svota osiguranja ne prelazi vrijednostosiguranog predmeta i dvostrukog osiguranja kad tu vrijednost prelazi.* vi%estrukom osiguranju svaki osiguravač odgovara za izvr%enje svojih obaveza u potpunosti. To je razumljivo, jer zbir svih naknada ne prelazi vrijednost osiguranog predmeta. 1od dvostrukog osiguranja vodi se računa o savjesnosti ugovaračaosiguranja. ;ko je ugovarač postupio nesavjesno, svaki osiguravač može tražiti poni%tenje ugovora i zadržati premije. ;ko nije postupio nesavjesno, svaki osiguravačima pravo na svoju premiju, a ugovaraču pripada naknada od svakog osiguravača po

ugovoru. /bje naknade zajedno ne mogu preći iznos %tete. Svaki osiguravač snosiiznos naknade srazmjeran svoti osiguranja po njegovom ugovoru. *koliko jedanosiguravač ne može da plati svoj dio dugovne naknade, za njega odgovaraju ostaliosiguravači srazmjerno svojim dijelovima. Tek kad se dogodi osigurani slučaj, nastajuobaveze osiguranika da izvijesti svakog saosiguravača i saop%ti mu naziv i adresuostalih osiguravača +čl. D7 (//0.



@ "/#A=>; /S2!*R;)A;5. 1riteriji podjele"odjele osiguranja na različite grupe zavise od kriterija na osnovu kojih seklasiikacija vr%i. )ajče%će usvojena podjela osiguranja, koju prihvata i na% zakon, jeste osiguranje imovine, osiguranje lica i pomorsko osiguranje. "rema načinu na koji

nastaje, osiguranje se dijeli na dobrovoljno i obavezno. #obrovoljno osiguranjenastaje voljom stranaka, na osnovu ugovora, dok se obavezno osiguranje, premazakonskim odredbama, mora zaključiti.Svaka od glavnih grupa osiguranja dijeli se na vrste. @rsta osiguranja označava vrsturizika, vrstu opasnosti od koje se osigurava s obzirom na osobine, na upotrebljivoststvari ili lica obuhvaćenih jednim pravilima osiguranja, odnosno istim uslovimaosiguranja./siguravač može provoditi sve vrste osiguranja imovine i lica za koje je registrovan./siguravač sa statusom dioničkog dru%tva može se uz ostale poslove osiguranja bavitii reosiguranjem. #ru%tvo za uzajamno osiguranje nema ovu mogućnost +čl. D (/2/0.

. /siguranje imovine/siguranje imovine +imovinsko osiguranje, osiguranje dobara0 dijeli se na osiguranjestvari i osiguranje od imovinskih %teta. 1od osiguranja stvari predmet je stvar imovinske vrijednosti i naknađuje se %teta u slučaju propasti ili o%tećenja stvari. 1odosiguranja od imovinskih %teta obaveza osiguravača se sastoji u naknadu imovinske%tete koja nastaje kad se desi osigurani slučaj, bez obzira na to ima li o%tećenja stvari, je li %teta nastala kao neposredna ili posredna posljedica o%tećenja ili uni%tenja stvari,zatim kad nije ostvaren mogući dobitak ili kad su prouzrokovani neki tro%kovi."oznato je vi%e vrsta osiguranja imovine. 4lan D. (/2/ netaksativno nabraja neka odnjih$

< od požara i nekih drugih opasnosti +grom, oluja, eksplozija, snježna lavina,odronjavanje, poplava, klizanje tla0,< od provalne krađe,< stakla od loma,< ma%ina od loma i nekih drugih opasnosti,< montažno osiguranje,< osiguranje životinja,< %omažno osiguranje, tj. osiguranje privrednih organizacija od opasnosti prekida radauslijed požara i nekih drugih opasnosti,< transportno osiguranje, koje obuhvata osiguranje prevoznih sredstava +kasko0 iosiguranje tereta u prevozu +kargo0: transportno osiguranje obuhvata i osiguranje lica

u prevozu,< kombinovano osiguranje namje%taja,< osiguranje dobitka,< osiguranje tro%kova i liječenja,< osiguranje od odgovornosti za nedostatke isporučenih proizvoda +garancijskoosiguranje0,< osiguranje predmeta za naknadu ako radnik strada ili se povrijedi na poslu,



< osiguranje od zakonske odgovornosti ili, jednostavno, osiguranje od odgovornosti: po tom ugovoru se ugovarač osiguranja obezbjeđuje od %teta, koje su prouzrokovanenjegovom upotrebom opasne stvari, jer ih naknađuje osiguravač.

7. /siguranje lica(/2/ u članu D razvrstava poslove životnih osiguranja na osiguranje života i rentnoosiguranje. /siguranja lica su u teoriji i praksi postavljena %ire. * ovoj grupi suosiguranje na nedoživljenje +osiguranje života0 i osiguranje na slučaj bolesti, nezgodei nesposobnosti za rad +osiguranje od nesrećnog slučaja0. 1od osiguranja na slučajsmrti može se ugovoriti da se osigurana suma isplati nekom korisniku, ili da pripadnenasljednicima, ili da se isplaćuje porodici u vidu penzije.1od osiguranja na doživljenje određene starosti može se obezbijediti da seosiguraniku isplati ugovorena suma odjednom kad doživi ugovorenu starost, ili da muse isplaćuje periodično +rentno osiguranje0. ?ože se obezbijediti renta i u neke drugesvrhe +%kolovanje djece, miraz itd0.

1od osiguranja od nezgode osigurava se od nesretnog slučaja koji može imati za posljedicu smrt, gubitak radne sposobnosti i naru%enje zdravlja, osim obične bolesti,inektivne i proesionalne bolesti. &eneicijaru +korisniku0 isplaćuje se osiguranasuma kad je nastupila smrt osiguranog lica. /siguraniku, ili beneiciraju se daje dioosigurane sume koji odgovara dijelu trajnog smanjenja op%te radne sposobnosti. &udeli posljedica nezgode prolazna neposobnost za rad, isplaćuje se naknada. * svakomslučaju, isplaćuje se i naknada tro%kova liječenja.

. "lovidbeno osiguranje"lovidbenim osiguranjem se pokrivaju rizici kojima su za vrijeme plovidbe izloženi

brod, uređaji i oprema broda +kasko<osiguranje0, te roba i druge stvari koje se prevoze brodom +kargo<osiguranje0. /siguranje se vr%i od plovidbenih nezgoda, elementarnihnepogoda, eksplozija, požara, od razbojni%tva na moru i unutra%njim vodama.*govarati se može osiguranje i od drugih rizika kojima su stvari izložene za vrijemetrajanja osiguranja, kao %to su krađa, neisporuka, ratni rizici, politički rizici,manipulativni, kopneni i drugi rizici. ;ko nije drukčije ugovoreno, osiguranjem su pokrivene %tete koje nastanu uslijed potpunog ili djelimičnog gubitka i o%tećenjastvari, zatim tro%kovi spasavanja, tro%kovi utvrđivanja i likvidiranja %tete, nagrade zaspasavanje i %tete, od zajedničke havarije, vozarina, tro%kovi opremanja broda,očekivani dobitak, provizija i dr. /vim osiguranjem nije obuhvaćeno i osiguranje ododgovornosti za %tete koje se nanesu trećim licima u vezi s pravom raspolaganja ili sa

iskori%tavanjem broda, njegovih uređaja i opreme i tereta na brodu. /vo se osiguranjemože posebno ugovarati./siguranik može biti samo lice koje ima ili koje može da očekuje da će imatiopravdani materijalni interes da ne nastupi osigurani slučaj. *govarač osiguranja je po pravilu i osiguranik. Treće lice se pojavljuje kao osiguranik onda kada ugovaračdjeluje u svojstvu komisionara i onda kada je izričito označeno kao korisnik."ristanak trećeg na zaključeni ugovor je neophodan, a može se dati na različitenačine.



/sigurane stvari se moraju prevoziti ugovorenim brodom. ;ko bi se promijenio brod bez saglasnosti osiguravača, osim pretovara u slučaju nevolje, ugovor se raskida. To je pravilo. ?ože se, međutim, osigurati i teret 8na ma kome brodu9, dakle, bez obzirana koji je brod ukrcan. To je slučaj kod ugovora po tzv. generalnoj polisi./siguravač preuzima i rizik baraterije. &araterija je, po pravu nekih zemalja

+=ngleska i )jemačka0, namjeran i nedozvoljen akt zapovjednika broda i članova posade, učinjen bez saglasnosti brodara, kojim se brod i stvar izlažu uni%tenju,o%tećenju ili koniskaciji, a čime se nanosi %teta brodu ili teretu, odnosno i jednom idrugom. "o pravima drugih zemalja, pod baraterijom se podrazumijevaju, kakonamjerne %tete koje pričine zapovjednik i članovi posade, tako i sve %tete koje su posljedica ne samo krivice nego i njihove obične neopreznosti. To bi bilo, na primjer, pristajanje u nepredviđenim lukama radi nekog nedozvoljenog posla, plovidba bezdozvole brodara, krijumčarenje, nedozvoljena trgovina, skretanje s utvrđenog puta itd."o (akonu o pomorskoj i unutra%njoj plovidbi, osiguranjem su pokrivene %tete kojenastanu zbog namjernog postupka ili krajnje nepažnje posade broda, kao i %tetenastale uslijed radnji i propu%tenja zapovjednika, drugog člana posade broda ili pilota

u plovidbi i rukovanju brodom./siguravač nije dužan da ugovaraču osiguranja preda polisu prije nego %to naplati premiju. ;ko nisu plaćene premije, osiguravač ih može odbiti od naknade prilikomlikvidacije %tete, a nema pravo da ne izvr%ava svoje obaveze iz ugovora o osiguranju,ako to nije posebno ugovoreno./siguravač naknađuje %tete samo do iznosa sume osiguranja. * slučaju zajedničkehavarije koja je nastala u vezi s osiguranim rizicima, iz osiguranja se naknađujugubici i o%tećenja osiguranog predmeta, tro%kovi u vezi s osiguranjem, doprinosi uzajedničku havariju koji se plaćaju za osigurani predmet. 1ad osiguravač isplati tenaknade, prelazi na njega pravo osiguranika na naplate iz zajedničke havarije doiznosa koji je platio. 2ma pravo jo% i na kamatu i proviziju koje su priznate u diobenojosnovi.

C. /bavezno osiguranje/bavezno osiguranje se može uvoditi samo zakonom. ?ože biti propisano osiguranjeod rizika koji ugrožavaju treća lica i od rizika koji predstavljaju op%tu opasnost.(akonom se može uvesti obavezno osiguranje i u drugim slučajevima. "rema članu-- (/2/, obavezna su sljedeća osiguranja$a0 putnika u javnom saobraćaju od posljedica nesretnog slučaja, b0 vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za %tete počinjenetrećim licima,

c0 vlasnika, odnosno korisnika vazduhoplova, od odgovornosti za %tete počinjenetrećim licima id0 vlasnika, odnosno korisnika brodica na motorni pogon, od odgovornosti za %tete počinjene trećim licima.Svi koji obavljaju javni prevoz putnika dužni su da sa osiguravačem sklope ugovor oosiguranju putnika koje prevoze od posljedica nesrećnog slučaja za slučaj smrti,trajnog gubitka op%te radne sposobnosti i za slučaj prolazne nesposobnosti putnika zarad +čl. -D (/2/0. 2sto tako drugi poslovni subjekti, ostala pravna lica su državni



organi dužni da osiguraju svoje radnike kad ih prevoze na rad ili ih prevoze u vezi sobavljanjem svoje djelatnosti. To isto su dužne učiniti i druge organizacije kad prevoze lica +ne svoje radnike0 u vezi sa obavljanjem svoje djelatnosti < turističke,ugostiteljske +čl. -D (/2/0. /siguranim se smatraju sva lica koja su namjeravala da putuju, pa i kad se ne nalaze u prevoznom sredstvu, nego u krugu +stanica, pristani%te,

aerodrom0, bez obzira na to imaju li kartu za to putovanje ili je nemaju +čl. B6 (/2/0.Svi putnici ili njihovi nasljednici imaju pravo na isplatu osigurane sume i naknadutro%kova. /siguravač ima pravo na regres od prevozioca koji je propustio da zaključiugovor o osiguranju. /%tećeni ima pravo na razliku od lica odgovornog za %tetu ako je %teta bila veća od iznosa koji isplati osiguravač po osnovu obaveznog osiguranja+čl. B (/2/0. *red za osiguranje objavljuje zajedničke uslove i tariu premijaosiguranja koje zajednički utvrde dru%tva za osiguranje < članice ureda +čl. -B0.;ko putnika zadesi nesrećan slučaj, osiguravač je dužan isplatiti$a0 ugovorenu osiguranu sumu ako je nastupila smrt ili ako je do%lo do trajnog gubitkaop%te radne sposobnosti, b0 ako je do%lo samo do djelimičnog gubitka op%te radne sposobnosti, onda onoliki

procenat od osigurane sume koliki je procenat djelimičnog gubitka op%te radnesposobnosti,c0 naknadu izgubljene zarade i nužnih stvarnih tro%kova liječenja. "rema trećimlicima koja su ma po kom osnovu odgovorna za %tetu prouzrokovanu nesrećnimslučajem pravo na naknadu do iznosa isplaćene svote prelazi na osiguravača.1od obaveznog osiguranja u saobraćaju nema kumuliranja zahtjeva za naknadu, jer ugovor ne zaključuje pojedinac putnik, nego organizacija koja obavlja saobraćaj iosiguravač. "utnik je treće lice koje se koristi osiguranjem. /d iznosa naknade %tetekoju po osnovu sudske odluke prevoznik duguje putniku, odbija se iznos koji je putnik već naplatio od osiguravača +čl. B (/2/0 po osnovu obaveznog osiguranja putnika u javnom saobraćaju. Sve %tete nastale uslijed smrti, povreda ili oboljenja, ilinanesene nečijoj imovini +uni%tenje ili o%tećenje0, ako su prouzrokovane upotrebommotornog vozila, naknađuje osiguravač +čl. B7 (/2/0. (a svako vozilo koje seobavezno registruje mora se zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti i bezdokaza o tome ne može biti registrovano. +čl. B (/2/0. 2pak, ako se desi da %teta bude nanesena motornim vozilom za koje nije zaključen ovaj ugovor, odgovornost, tj.obavezu naknadu %tete na zahtjev osiguranika preuzima osiguravač koji obavljaobavezno osiguranje autoodgovornosti sa sjedi%tem na teritoriji 3ederacije +čl. F(/2/0.* prethodnom slučaju osiguravač ima pravo regresa od vlasnika, odnosno korisnikavozila. /siguravač preuzima odogovornost i kad je vozilom upravljalo neovla%ćenolice, a ima pravo na regres od toga lica. ;ko se regres ne može ostvariti ododgovornog lica ni sudskim putem, osiguravač ima, shodno zakonskim kriterijima, pravo na regres prema ostalim osiguravačima koji se bave ovom vrstom osiguranja+čl. F (/2/0. Sličan sistem odgovornosti postoji i kod %teta koje prouzrokujenepoznato vozilo +čl. F (/2/0. )ajniže iznose osiguranja određuje @lada 3ederacijena prijedlog ureda za nadzor +čl. B- (/2/0. "ostoji i obavezno osiguranje korisnika,odnosno vlasnika vazduhoplova od odgovornosti za %tete pričinjene licima i imovinina zemlji +čl. D7<D (/2/0 i korisnika, odnosno vlasnika brodica na motorni pogon+čl. DC (/2/0.



@2 R=/S2!*R;)A=5. "ojam reosiguranja/siguravač, putem svoje organizacije, nastoji da stvori %to %iru zajednicu osiguranikakako bi od prikupljenih premija obrazovao toliki osiguravajući ond da može podmiriti sve %tete koje nastanu na imovini osiguranika i isplatiti sve osigurane sume

kod osiguranja lica. "remije se ne mogu određivati proizvoljno sa ciljem da sevisokim premijama obezbijedi osiguravač. )eophodno je postići ravnotežu u osiguravajućem ondu. "ri tom valja voditi računada osiguranje ima svoje unkcije i da su za njihovo obavljanje potrebna sredstva koja bi trebalo da budu %to veća. S druge strane, da bi se obrazovala %to %ira zajednicaosiguranika, premija za njih mora biti stimulativna i koliko je moguće niža./siguranje se stoga i služi statistikom radi iznalaženja broja mogućih %tetnihdogađaja za razne rizike koje pokriva. "remiju izračunava na osnovu zakona velikih brojeva i pomoću računa vjerovatnoće. "o%to se statističkim putem iznalazi prosjek,uvijek su moguća odstupanja. Ta se odstupanja nastoje neutralisati stvaranjem rezerviiz kojih se isplaćuju %tete koje, u nekim periodima, prelaze iznos sume naplaćenih

premija. )o, teža je situacija za osiguravača kad dođe do izuzetno velikih %teta.(ajednica rizika koju je organizovao osiguravač s ciljem kompenzacije i nivelisanjaredovno očekivanih %teta nije u stanju da obezbijedi kompenzaciju: ravnoteža je poremećena jer osiguravajući ond ne može da pokrije sve rizike. Tada pomažereosiguranje.Reosiguranje je, u stvari, osiguranje osiguravača i zato se naziva 8izravnanjemrizika9. Služi da se obezbijede sredstva za isplatu naknade %teta i suma osiguranja kadsredstva osiguravača nisu dovoljna za to. Reosiguravač u tom slučaju dajeosiguravaču sredstva za naknadu %teta i za isplate suma osiguranja. Reosiguranjem nenastaju direktni odnosi između reosiguravača i osiguranika, iako reosiguravač u principu dijeli položaj osiguravača prema osiguraniku.Reosiguranjem osiguravač prenosi na drugog osiguravača dio rizika plaćajući mu zato dio premije, a reosiguravač se obavezuje da će učestvovati u isplati naknade %tete,odnosno sume osiguranja. Reosiguranje stoga i jeste sredstvo za podjelu rizika./siguravač zadržava osiguranje jednog dijela rizika za se, a drugi dio ustupareosiguravaču. * istoj mjeri učestvuje i u premiji. 1ad se desi osigurani slučaj, unaknadi %tete, odnosno u isplati sume osiguranja učestvuju oba srazmjerno dijelovimau kojima su preuzeli rizik.(načaj reosiguranja za ostvarivanje unkcija osiguranja je doveo do njegovoguređivanja prinudnim propisima. /rganizacija za osiguranje dužna je, najprije, dasvojim op%tim aktom predvidi iznose koje pokriva sopstvenim sredstvima. /baveze po zaključenim ugovorima koji prevazilaze ovako utvrđen limit osiguravač je dužanda reosigura +čl. B (/2/0. "onuda za zaključivanje ugovora o reosiguranju mora sedati najprije reosiguravačima u zemlji. (a dio obaveza koje se ne mogu pokriti naovaj način osiguravač mora zaključiti ugovor o reosiguranju u inostranstvu +čl. B(/2/0. Reosiguranje predstavlja posebnu vrstu poslova osiguranja koje obavljajusubjekti registrovani za tu djelatnost +čl. (/2/0. Reosiguravač za svoje obavezeodgovara svim svojim sredstvima.



. @rste reosiguranjaReosiguranje se provodi na osnovu ugovora, a javlja se u nekoliko oblika. ?ože bitiuspostavljeno na osnovu osigurane sume ili na osnovu %tete. * drugom slučaju možese organizovati kao reosiguranje vi%ka %tete i reosiguranje vi%ka +godi%njeg0 gubitka./siguravač može da ustupi na reosiguranje jedan dio svih rizika. * svakom poslu koji

zaključi osiguravač, učestvuje u riziku i reosiguravač u ugovorenom dijelu, kvoti +npr.56E0. * jednoj kvoti za sva svoja osiguranja rasterećuje se osiguravač. (ato se takvoreosiguranje zove kvotnim. #anas se rjeđe koristi. #rugi i osnovni način reosiguranja je ekscedentno reosiguranje. /siguravač, za svaki ugovor o osiguranju, ocjenjuje kojiće dio rizika zadržati +samopridržaj0, a koji će prenijeti na reosiguravača. ;li usvakom poslu osiguranja učestvuje u sno%enju rizika i reosiguravač.1od osiguranja %tete, reosiguranje se može ugovarati na nekoliko načina, osiguravačodređuje, posebno za svaki slučaj, da do izvjesne visine snosi sam %tetu +npr. doC6.666,66 1?0, a ostatak, odnosno vi%ak, prenosi na reosiguravača. To je osiguranjedrugog rizika. /siguravač može stipulisati da snosi sve %tete do ugovorenog iznosa, avi%ak prenosi na reosiguravača. Sve %tete naknađuje osiguravač dok te isplate ne

dosegnu ugovorenu svotu. )a primjer, osiguravač ima u ondu milijardu dinara za pokriće %teta po osnovu imovinskog osiguranja od požara. 1ad po ugovorima oosiguranju imovine od požara isplati na ime naknade tu milijardu dinara, a ima jo%obaveza na naknadu %tete, te naknade isplatiće reosiguravač. To je tzv. čistoreosiguranje vi%ka %tete. 1od osiguranja drugog rizika, u svakoj naknadi %tete, za kojuosiguravač tako odredi, učestvuje i reosiguravač. 1od reosiguranja vi%ka %tete,reosiguravač isplaćuje naknade koje nastanu po%to je osiguravač iscrpio svoj ond zate naknade. 1od oba načina, dakle, jedan dio rizika uvijek zadržava osiguravač. 1odreosiguranja vi%ka +godi%njeg0 gubitka, reosiguravač preuzima obavezu daosiguravaču naknadi gubitak nastao u ugovornoj vrsti osiguranja u određenom periodu, najče%će u toku jedne inansijske godine.1ojom će se vrstom reosiguranja baviti, određuje svaki reosiguravač samostalno.Sredstva reosiguranja obezbjeđuju se iz premija osiguranja i drugih prihoda po istomrežimu koji važi i za ostale organizacije osiguranja.

@22 "R=ST;);1 *!/@/R; / /S2!*R;)A*5. "restanak ugovora po sili zakona(ainteresovanost dru%tva za poslove osiguranja i njihov prinudno pravni režimstvorili su veći broj slučajeva u kojima se već po osnovu izričite zakonske odredbesmatra da je ugovor bilo ni%tav, bilo raskinut. ;ko ni%ta posebno nije rečeno, posljedice poni%tenja i raskida ravnaju se prema op%tim pravilima obligacionog prava.

Smatra se da ugovor o osiguranju nije ni zaključen, da je ni%tav, ako je u časunjegovog sklapanja osigurani slučaj već nastao, ili je bio u nastupanju, ili je postalosigurno da će se desiti. 2stu posljedicu ima i činjenica da je bilo izvjesno da seosigurani slučaj ne može desiti +čl. FDF, st. (//0. * ovakvim situacijama stranke sudužne jedna drugoj vratiti ono %to su primile po osnovu ugovora.;ko za vrijeme trajanja osiguranja predmet osiguranja propadne uslijed nekogdogađaja koji nije predviđen u polici, ugovor prestaje da postoji ubuduće +pro uturo0.



/siguravač je tada dužan vratiti osiguraniku srazmjeran dio premije. 2sta rje%enjavaže i za propast jedne ili nekoliko stvari onda kada ugovor obuhvata vi%e stvari +čl.DF (//0.&ude li trajanje osiguranja ugovoreno, ugovor prestaje da postoji posljednjeg danaroka +čl. D0.

2 stečaj nad osiguravačem dovodi do prestanka ugovora po sili zakona. )o, dejstvostečaja nije trenutno. *govor prestaje nakon isteka trideset dana od dana otvaranjastečajnog postupka +čl. D7, st. 0. /tvaranje stečaja nad lično%ću ugovaračaosiguranja nema ovakvo dejstvo. 1od osiguranja lica važi pravilo da je ugovor oosiguranju života ni%tav ako je osiguranik pre%ao starosnu granicu do koje osiguravačvr%i ova osiguranja. /siguravač je tada dužan vratiti licu koje je željelo da sklopiugovor sve uplaćene premije +čl. D, st. 5, tačka 50.*govor o imovinskom osiguranju prestaje i zbog neplaćanja premija koje dospijevajunakon zaključenja posla. "restanak po samom zakonu nastupa kada protekne tridesetdana od dospjelosti premije, pod uslovom da je osiguravač odmah i preporučenim pismom obavijestio osiguranika o dospjelosti premije. ;ko to nije učinjeno odmah,

ugovor prestaje istekom roka od trideset dana od uručenja osiguranika preporučenog pisma kojim ga osiguravač obavje%tava o isteku roka za uplatu dospjelih premija +čl.D570. Razlozi za ovakvo rje%enje leže u principima uzajamnosti i solidarnosti nakojima se osiguranje zasniva. 2stim činjenicama je motivisano i rje%enje prema komeugovor u svakom slučaju prestaje ako premija ne bude plaćena ni u roku od godinedana od dana dospjelosti.1ada osiguranik nenamjerno da pogre%ne podatke ili propusti da pruži potrebnaobavje%tenja, osiguravač može da se opredijeli za raskid ugovora ili za povećanje premije srazmjerno novoutvrđenoj veličini rizika. ;ko osiguranik u drugom slučaju niu roku od četrnaest dana ne prihvati prijedlog o povećanju premija, ugovor se raskida po samom zakonu +čl. D6D i D5 (//0.

. "restanak ugovora jednostranim raskidom*govor može biti raskinut izjavom volje jedne strane onda kada postoje uslovi kojezakon za to predviđa. /vdje se nećemo zadržavati na op%tim pravilima, nego samo namogućnostima jednostranog raskida koje (akon o obligacionim odnosima predviđaza svaku od stranaka."rvi slučaj u kome osiguravač ima pravo na jednostrani raskid je onaj u kome muosiguranik namjerno da netačnu prijavu ili pre%uti relevantne podatke. (načaj pogre%nog inormisanja mora biti takav da osiguravač ne bi zaključio ugovor da jeznao pravo stanje stvari. 2zjavu o raskidu osiguravač je dužan dati u subjektivnom

roku od mjesec dana po saznanju za istinite podatke ili po sticanju uvida u sverelevantne činjenice. 1ada ugovor raskine, osiguravač ima pravo zadržati primljene premije i zahtijevati naplatu onih premija koje pokrivaju razdoblje osiguranja u kome je zatražio poni%tenje ugovora +čl. D6F (//0./siguravač može, dalje, raskinuti ugovor ako se u periodu nakon njegovog sklapanjarizik toliko poveća da on ne bi u takvim uslovima ugovor uop%te zaključio. "rocjenauticaja povećanja rizika pripada osiguravaču, budući da on može da se opredijeli i zaodržavanje ugovora na snazi uz povećanu premiju +čl. D5 (//0.



1od ugovora sa neodređenim rokom trajanja osiguravač može raskinuiti ugovor sadanom dospjelosti premije. /tkazni rok iznosi tri mjeseca. 2zjava o raskidu mora se,dakle, dati najmanje tri mjeseca prije dospjelosti premije. 1od osiguranja dužih od petgodina, osiguravač po proteku ugovorenog roka uvijek može izjaviti da raskidaugovor. )o, otkazni rok je duži nego u prethodnom slučaju. 2znosi %est mjeseci od

dana pismeno date izjave o raskidu. * ovakvim situacijama i osiguranik ima potpunoista prava +čl. D (//0.Stečaj osiguranika može biti razlog zbog koga osiguravač ima pravo na jednostraniraskid ugovora. 2zjavu o raskidu mora dati u roku od tri mjeseca od dana otvaranjastečaja. #io premije koja je plaćena za preostalo vrijeme osiguranja ulazi u stečajnumasu. 2 osiguranik koji je pao pod stečaj ima pravo na raskid ugovora pod istimuslovima +čl. D7 (//0. )apokon, osiguravač može raskinuti ugovor i onda kada je izvr%eno nadosiguranjeuslijed prevare osiguranika. 2sto pravo pripada i osiguraniku +čl. D7 (//0."ored tri posljednje obrađene situacije, osiguranik ima pravo na raskid ugovora kadaosiguravač odbije smanjenje premije zato %to se od zaključenja ugovora rizik smanjio.

"osebni rokovi za zahtjev i orma u kojoj se mora obratiti osiguravaču nisu predviđeni +čl. D5- (//0. )apokon, u teoriji se smatra da osiguranik ima op%te ovla%tenje da u svako dobaotkaže ugovor. Razumije se da tada treba da duguje naknadu %tete koju je takvimaktom prouzrokovao.

>iteratura


"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.B7<756.



5B.predavanje

@rijednosni papiri

(;A=#)2412 "R;@)2 =>=?=)T2 ';RT2A; /# @R2A=#)/ST2

2 */"HT= / ';RT2A;?; /# @R2A=#)/ST2

5. "ravni izvori@rijednosni papiri +hartije od vrijednosti0 predstavljaju jedan od izvora nastankaobaveza na bazi jednostrane izjave volje. "riroda nastanka obaveze kao i ekonomski i pravni značaj u prometu uticali su na određivanje njihovog pravnog režima koji jeznatno strožiji u odnosu na ugovorno pravo. Speciičnost toga režima ogleda se ustrogoj ormi izdavanja +pismena isprava0, preduzimanju radnji +notiikacije na hartijiili drugi upisi0, suženom krugu prigovora, kratkim rokovima za preduzimanje radnji,hitnosti postupka, a kod nekih +dugoročnih0 i obavezno uče%će određenog državnogorgana. (ato je materija regulisana, po pravilu, imperativnim zakonskim normama.?nogobrojni su pravni izvori koji uobličavaju ovu značajnu materiju. /p%ta+zajednička0 pravila o hartijama od vrijednosti sadržana su u (akonu o obligacionimodnosima i bitni sastojci, nastanak obaveze, ostvarivanje i dejstva prava, prenos papira, promjene kod papira koje vr%i izdavalac +emitent0 ili imalac papira, prestanak prava i drugo. 2stim zakonom regulisani su legitimacioni papiri i legitimacioni znaci,oni papiri i znaci koji nemaju obilježja hartija od vrijednosti. * okviru pojedinihugovora +o uskladi%tenju, prevozu0 utvrđena su pravila koja se odnose na instrumenterobnog prometa +robne hartije od vrijednosti0, a to su skladi%nica, konosman+teretnica0, prenosivi tovarni list. #etaljnije regulisanje tih papira nalazi se uspecijalnim zakonima koji se odnose na pojedine ugovore.?jenica, kao vrijednosni papir, detaljno je regulisana (akonom o mjenici, koji je postao i zakon model za ostale hartije od vrijednosti +pravila o mjenici primjenjuju sena teretnicu i prenosivi tovarni list, osim odredaba o regresu0. 4ek je uređen(akonom o čeku. 2nače, oni su doneseni na bazi uniiciranih pravila sadržanih umeđunarodnim konvencijama +tri konvencije iz oblasti mjeničnog prava su donesene5D76, a tri iz oblasti čekovnog prava 5D750. )eka pitanja mjeničnog i čekovnog pravaregulisana su i podzakonskim aktima.(a pojedine vrijednosne papire postoje posebna zakonska pravila. Tako je (akonom ovrijednosnim papirima regulisana materija koja se odnosi na dionicu i obveznicu+dugoročne, investicione papire0 te blagajnički zapis, komercijalni zapis i certiikat

+kratkoročne papire0. /vaj propis pobliže uređuje materiju$ emisije i prometavrijednosnih papira, posredovanje u prometu vrijednosnih papira, organizovanje proesionalnih posrednika kao i pitanja za%tite investitora.1od izdavanja +emisije0 i kori%tenja hartija od vrijednosti značajan izvor predstavljajuzakoni kojima se reguli%u statusna pitanja određenih institucija +dioničkih dru%tava, banaka, osiguravajućih i investicionih dru%tava0, zatim propisi o deviznom i bankarskom poslovanju, bankarskim poslovima. /p%ta pravila o posredovanju sa



papirima na trži%tu kapitala sadrži (akon o trži%tu novca i trži%tu kapitala. #anas,veliki značaj imaju zakoni i drugi propisi vezani za osnivanje i unkcionisanje berzi



+berzi eekata0, državnih i drugih trži%nih institucija +komisije za vrijednosne papire,rad brokera, transer agenata i dr.0. "ravni akti specijalizovanih institucija kao %to su berze +statut, pravilnici, odluke organa berze0, inansijskih organizacija iinstitucionalizovanih oblika kapitala +holdinga, koncerna, investirajućih dru%tava,ondova i dr.0 zauzimaju ključno polje regulacije u oblasti hartija od vrijednosti.

* procesno pravnom smislu zakoni su jedini izvori prava. (akon koji se odnosi na postupak rje%avanja nestalih ili izgubljenih papira je (akon o vanparničnom postupku, u kome su sadržana pravila o amortizaciji isprava, pa i vrijednosnih papira.

. "ojam i osobine'artija od vrijednosti je isprava o nekom građanskom +imovinskom0 pravu koje jeusko vezano za tu hartiju i čije je iskori%ćavanje uslovljeno držanjem isprave. To je,dakle, isprava o imovinskom pravu koje je sadržano u toj hartiji. "ravo se ne možeostvariti bez isprave, pa se kaže da pravo iz hartije proizlazi iz prava na hartiju.Smatra se da je hartija od vrijednosti takva isprava bez koje se pravo ne može

zasnovati, ostvarivati, niti prenositi na drugog: to pravo o kome je sačinjena isprava,koje je konstatovano na toj hartiji, najuže je vezano za nju. "ravo se zasnivaizdavanjem isprave, ostvaruje se raspolaganjem tom ispravom i prenosi se preno%enjem, ustupanjem te isprave. ?aniestacije toga prava vezane su zaodgovarajuće radnje sa hartijom. "otraživanje iz hartije od vrijednosti vezano je zasamu hartiju i pripada njenom zakonitom imaocu. 82spunjenje potraživanja iz hartijaod vrijednosti može zahtijevati, uz njeno podno%enje, samo njen zakoniti imalac,odnosno lice koje on ovlasti9 +(//, čl. 60. )avedene karakteristike ne nalaze se kod svih hartija od vrijednosti. )ajsavr%enije inajpotpunije su one koje imaju sva tri obilježja$ pravo nastaje, ostvaruje se i prenosiispravom. "o%to se hartijama od vrijednosti ostvaruje ogroman privredni promet i

po%to one služe mnogobrojnim inansijskim, kreditnim i trgovačkim transakcijama, pitanje hoće li i koja će od ovih obilježja sadržavati pojedina hartija zavisi od njeneunkcije i od pozitivnih propisa.'artije od vrijednosti imaju sljedeće osobine$ prenosive su, i to lako prenosive: sadržeovla%ćenje korisniku da može tražiti izvr%enje činidbe zapisane u hartiji i obavezuizdavaoca koji je dužan, najče%će, da isplati određenu svotu novca, ili da izdaodređene stvari, ili određenu količinu zamjenljivih stvari. Sadrže, kako se vidi,imovinskopravno potraživanje neke imovinske vrijednosti, koja ne mora biti uvijek gotov novac.2z prednjeg izlaganja izlazi$ da bi se jedna isprava smatrala za hartiju od vrijednosti, potrebno je, prvo, da se pravo iz nje ne može zasnovati drukčije nego uvijek

izdavanjem hartije, drugo, da se ne može prenositi bez prenosa hartije, i treće, da se pravo ne može ostvarivati bez raspolaganja hartijom. (a pojedine hartije odvrijednosti važe razne kombinacije bar dvaju od ova tri elementa, ali se ipak hartijomod vrijednosti smatra i isprava bez koje se samo ne može ostvariti neko pravo +onokoje je u njoj zapisano0. )a%e pravo usvaja deiniciju da je hartija od vrijednosti pismena isprava kojom senjen izdavalac obavezuje da ispuni obavezu upisanu na toj ispravi njenom zakonitomimaocu +(//, čl. 70. 'artijama od vrijednosti zasnivaju se obligacioni odnosi.



Stvaranje +izdavanje0 hartije od vrijednosti je jednostrani obligacioni posao.Aednostrani obligacioni poslovi nastaju uglavnom izdavanjem hartija od vrijednosti, amogu nastati i javnim obećanjem nagrade i ponudom.1od hartija od vrijednosti razlikujemo tri lica$ izdavaoca, zatim korisnika+povjerioca0 koji ima ovla%ćenje da se koristi pravom iz hartije, i najposlije, dužnika

koji je obavezan na činidbu koja proizlazi iz hartije. ?oguće su različite kombinacijei sjedinjavanja uloga tih lica. )ajče%će je izdavalac hartije u isto vrijeme i dužnik pohartiji. )eki autori kažu da je kod hartije pravo inkorporirano, utjelovljeno u toj ispravi.#rugi smatraju da je kod hartije od vrijednosti papir nosilac, reprezentant prava."ravo na hartiju daje i pravo iz hartije, tj. sama hartija i ono imovinsko pravo koje jeu njoj označeno čine cjelinu. Sopstvenik hartije ovla%ćen je da od dužnika zahtijevada ispuni ono na %to je obavezan tom hartijom. )o isto tako, pravo da traži ispunjenjeobaveze sadržane u hartiji ima samo onaj ko posjeduje tu hartiju, upravo njenzakonski imalac. "reno%enje hartije na drugo lice znači preno%enje prava sadržanih uhartiji. "rema tome, niti se može tražiti ostvarenje prava bez hartije, niti se može

izvr%iti obaveza drugome, nego onome ko posjeduje hartiju. "ravo je, dakle, povezano s hartijom dvojako$ za ostvarenje prava upisanog u hartiju potrebna jehartija: prenos i uop%te raspolaganje pravom mogući su samo putem hartije. 1aže seda pravo iz hartije ide za pravom na hartiju i da pravo na hartiju proizlazi iz prava izhartije.1od hartija od vrijednosti postoje dvije vrste prava$ pravo na hartiju i pravo iz hartije."ravo na hartiju je kao i svako drugo stvarno pravo koje pravni subjekt može imati nanekoj stvari. )osilac toga prava +sopstvenik0 ima pravo da hartiju drži i da s njomraspolaže, a naročito da je pusti u promet. To je i svrha postojanja hartije odvrijednosti, da se može kupovati i prodavati, zalagati i poklanjati itd. "ravo na hartijuomogućuje imaocu da ostvaruje prava koja su sadržana u toj hartiji, radi kojih je onaizdata.Time %to ima pravo na hartiju, njen imalac može ostvarivati potraživanje koje jenaznačeno na hartiji. &ez hartije ne bi se mogla zahtijevati od dužnika isplata svoteupisane na hartiji +izvr%enje činidbe iz hartije0 niti bi se mogla ostvarivati druga prava, pa se ona ne bi mogla ni prenositi. ;li prenosom hartije prenose se i pravavezana za nju. "rava iz hartije su prava koja, prema načelima i propisima, pripadaju povjeriocu +imaocu hartije0. Ta prava mogu biti djelimično naznačena na hartiji, autvrđena su i precizirana propisima za svaku vrstu hartije od vrijednosti."ravo na hartiju i prava iz hartije su tijesno vezani. )a prvom mjestu, preno%enjemhartije prenose se i jedna i druga prava$ onaj na koga su prenesena ima pravo dazahtijeva da mu se uruči hartija i da mu dužnik izvr%i obavezu na koju glasi hartija."ravo da traži izvr%enje obaveze navedene u hartiji ima samo onaj ko posjedujehartiju. )o, iako je preno%enje tih prava zajedničko svim hartijama od vrijednosti, redtoga preno%enja nije isti kod svih vrsta hartija od vrijednosti. 1od jednih se mogu prenositi prava iz hartije pojedinim pravnim poslovima odvojenim od prenosa hartije+prodajom0, pa se tek na osnovu toga prenosa može tražiti ustupanje hartije. 1oddrugih je obratno, nema nikakvog prenosa prava iz hartije odvojenog od prenosahartije.



7. (načaj hartija od vrijednosti=konomska i pravna važnost vrijednosnih papira je izuzetna. 2zvjesno je da seunutra%nji i međunarodni platni i robni promet, kao i razne novčane i kreditnetransakcije, ne bi mogle obavljati, u ovoj mjeri, bez njihovog kori%tenja. /snivanje iunkcionisanje dioničkih dru%tava +banaka, osiguravajućih i investicionih dru%tava0

ostvaruje se investicijama preko dionica, kao investicionih papira. 'artije odvrijednosti predstavljaju pouzdana sredstva +instrumente0 obezbjeđenja.#anas se posebno ra%članjuje tzv. pravni ili juridički: javni ili dru%tveni: investicioni ikorporativni pristup značenju hartija od vrijednosti. Svi oni su u tijesnoj vezi sa pravnim pristupom koji je upravljen na bitne elemente hartija od vrijednosti i legalneradnje sa istim. Aavni pristup poklanja pažnju oblicima dru%tvene kontrole nademisijom i prometom hartija od vrijednosti dok ostala dva pristupa tretiraju njihovznačaj sa različitih ekonomskih aspekata. Svi ovi pristupi zajedno čine jedno jedinstvo u okviru materije prava hartija od vrijednosti.Aedan od razloga za čestu upotrebu vrijednosnih papira jeste sigurniji položaj povjerioca, nego %to je slučaj kod ostalih pravnih poslova. * sudskom postupku

povjerilac mnogo lak%e i jednostavnije ostvaruje svoje potraživanje jer ne moradokazivati pravni osnov nastanka potraživanja. #ržanje hartije je dovoljan dokaz."rednost za dužnika je u tome %to mu povjerilac vraća hartiju od vrijednosti kadaizvr%i činidbu i tako ima vjerodostojan dokaz da je obavezu izvr%io.* literaturi se navode osnovne unkcije hartija od vrijednosti koje služe kaoinstrumenti plaćanja < mjenica, ček: kao instrumenti dugoročnog kreditiranja <obveznica ili kratkoročnog kreditiranja < mjenica, blagajnički i komercijalni zapis,certiikat: kao instrumenti akumulacije kapitala < dionica, obveznica te kaoinstrumenti robnog prometa < teretnica, prenosivi tovarni list, prevozna isprava kodmultimodalnog prevoza, %pediterski tovarni list, skladi%nica. "ored ovih, postoje idrugi papiri kao %to su trgovačka uputnica, robna uputnica, kreditno pismo, polica oosiguranju, hipotekarno pismo, koji, u određenim pravnim sistemima, takođe, imajuobilježja hartije od vrijednosti. * novije vrijeme tradicionalni vrijednosni papiri javljaju se u različitim varijantama kao %to su$ obveznice bez kupona, obveznicevezane za indeks, hipotekarne obveznice, obveznice sa varijabilnom stopom, dionicevezane za indeks i drugo.(bog njihove naročite važnosti nacionalna prava im pružaju posebnu za%titu$ propisan je način izdavanja, kod nekih uz prethodno odobrenje državnog tijela za hartije odvrijednosti +dionica, obveznica0, oblik +orma0, način kori%tenja, prenos +transer0, postupak amortizacije u slučaju nestanka ili nesposobnosti za cirkulaciju, te strogesankcije +imovinske i krivične0 protiv zloupotrebe i alsiikata.* okviru ekonomskog značaja hartija od vrijednosti potrebno je spomenuti dasavremena kretanja karakteri%e proces dono%enja jedinstvenih standarda, uputstava,direktiva i pravnih akata koji terba da ostvare dvostruku unkciju. Te unkcije seogledaju u$ eikasnom kori%tenju hartija od vrijednosti i ostvarivanju njihove eikasneza%tite. "osebna je napredak ostvaren u oblasti komunikacija elektronskim putem uzupotrebu modernih inormaciono<komunikacionih tehnologija. (ahvaljujućitehničkom napretku i u ovoj oblasti se sve vi%e razvija poslovanje bez papira.



. &itni elementi +sastojci0 hartija od vrijednosti#a bi se jedna pisana isprava smatrala hartijom od vrijednosti, zakon predviđasljedeće obavezne sastojke +(//, čl. 7C0$50 /znaku vrste vrijednosnog papira, kako bi se znalo o kojem se papiru radi+mjenici, čeku, akciji0:

0 3irmu, odnosno naziv i sjedi%te ili ime i prebivali%te izdavaoca hartije +emitenta0:70 3irmu, odnosno naziv ili ime lica na koje hartija glasi, odnosno po čijoj naredbiglasi ili oznaku da je papir na donosioca:0 Tačno označenu obavezu izdavaoca koja proizlazi iz hartije od vrijednosti+čekovnu ili mjeničnu sumu0:C0 ?jesto i datum izdavanja hartije. 1ada se hartija izdaje u seriji i serijski broj tehartije +dionice, obveznice0:-0 "otpis izdavaoca hartije, odnosno aksimil potpisa izdavaoca za hartije koje seemituju u seriji"osebnim zakonom, kao %to je slučaj u na%em pravu gotovo sa svim hartijama odvrijednosti, određeni su i drugi sastojci kao bitni +npr. za dionicu, obveznicu,

komercijalni zapis0. @rijednosni papiri mogu imati i nebitne elemente. &itneelemente, koji su zakonom određeni, svaki komad hartije od vrijednosti mora dasadrži. ;ko isprava ne bi sadržavala ma koji od njenih bitnih elemenata, ona tada nevaži kao hartija od vrijednosti.1ada se hartija od vrijednosti sastoji iz vi%e dijelova +složeni papiri0, zakonom jeodređeno koje bitne elemente sadrži svaki od tih dijelova. Tako je za dionicuodređeno %ta sadrži pla%t +isprava o dionici0, a %ta kupon, odnosno talon.

22 /S)/@)= T=/R2A= / ';RT2A;?; /# @R2A=#)/ST25. "ostavljanje problema

"ravo iz hartije od vrijednosti je tako povezano sa hartijom da ono ne može nastati bez pisane isprave, niti se ostvariti i prenositi. /snovno pitanje koje se u teoriji postavilo jeste kada nastaje obligacioni odnos izdavanjem hartije od vrijednosti, koji je momenat njegovog nastanka. (apravo, da li je sastavljanje pisane isprave dovoljnoza postojanje konačne volje izdavaoca. (avisno od trenutka nastanka teku pravnadejstva obligacionog odnosa i utvrđuju se potrebni uslovi za sticanje vlasni%tva nahartiji. * zakonodavstvima postoje različita rje%enja.* vezi sa momentom nastanka obligacionog odnosa razvilo se vi%e teorija, ali suosnovne tri$ teorija kreacije, teorija emisije i teorija ugovora. #ruga shvatanja, kao %tosu teorija po%tenja, teorija pravnog privida, teorija delegacije, teorija stipulacije, prvenstveno obja%njavaju prirodu mjeničnog odnosa, mada su se prenosila i na ostale

hartije od vrijednosti.

. Teorija kreacije"rema shvatanju ove teorije, obligacioni odnos nastaje jednostranim pravnim poslomizdavanjem hartije od vrijednosti, kao pisane isprave. Aednostrana izjava voljeizdavaoca očituje se u činu izdavanja papira. Samo izdavanje obuhvata sastavljanje+pisanje0 i stavljanje potpisa na hartiju. "otpisivanje je zavr%ni čin davanja



jednostrane izjave volje. (a jednostrano obavezivanje izdavaoca samo je to dovoljno, po mi%ljenju ove teorije. /baveza izdavaoca je nastala samostalno i nezavisno,voljom i radnjama izdavaoca, pa nije potrebno postojanje drugog pravnog osnova iliakta povjerioca, korisnika papira. (a nastanak obaveze izdavaoca nije, dakle, potreban i prijem hartije. (ato je u trenutku kreacije papira i obaveze nužno da

izdavalac ima sposobnost za obavezivanje."o shvatanju ove teorije, pravna dejstva tako stvorenog obligacionog odnosaodgađaju se do momenta predaje hartije njenom sticaocu, odnosno povjeriocu iz tehartije. /bavezu treba ispuniti povjeriocu koji je u trenutku izdavanja hartije samoodređen +glasi na ime0 ili nije određen +glasi na donosioca0. ?eđutim, u trenutkuizdavanja hartije i nastanka obaveze, isprava je kod izdavaoca i nije uručena povjeriocu, kao korisniku prava. (a dejstvo obligacionog odnosa neophodno jesticanje hartije, pojava povjerioca. /va teorija uslovljava sticanje papira savjesno%ću povjerioca. )esavjestan sticalac papira ne bi mogao postati vlasnikom isprave niti bimogao steći valjano pravo povjerioca +papir ukraden0. #obra strana teorije kreacije,koja je bila dugo primjenjivana, jeste u tome %to %titi imaoca prava iz hartije od

prigovora izdavaoca isprave da je hartija mogla biti protivpravno pu%tena u promet.Teorijski posmatrano, odlaganje pravnih dejstava obligacionog odnosa do momenta predaje hartije od vrijednosti, donekle, koriguje monističku teoriju o pravnoj prirodiobligacija uop%te < kao jedinstva nastanka prava i obaveza.

7. Teorija emisije2 teorija emisije vidi u izdavanju hartije od vrijednosti jednostrani pravni posao iosnov obvezivanja. (a razliku od teorije kreacije, ona smatra da obligacioni odnosnastaje u momentu stavljanja papira u promet, opticaj. Stoga je neki autori smatrajuvarijantom teorije kreacije jer samo pomjera momenat nastanka obligacionog odnosa.

Razlog za takvo shvatanje leži u činjenici %to se izdavanje hartije od vrijednosti nezavr%ava činom njegovog sastavljanja i potpisivanja +kreacije0, nego pu%tanjem u promet +emitovanjem0. Aednostrana volja izdavaoca na obvezivanje zavr%ava sečinjenicom stavljanja hartije u opticaj jer je tada njegova volja konačna, a ne kada je papir potpisao. /dluka je pravno tek tada donesena, kada se pojavio i povjerilac bezkoga se ne može ostvariti pravo iz hartije. Sve do tog trenutka +stavljanja u promet0izdavalac je mogao povući ili izmijeniti sadržaj hartije, odnosno svoje obaveze. 1ada je pustio hartiju u promet, izdavalac je učinio sve %to je u njegovoj moći i %to se tražiod njega za nastanak obligacionog odnosa. S druge strane, postoji i prisustvo povjerioca pa se prava i obaveze iz hartije mogu ostvarivati. Samo sastavljanjehartije, kao %to uči teorija kreacije, ne predstavlja gotovu +konačnu0 jednostranu

izjavu volje izdavaoca.Sama teorija emisije pojavila se kasnije pod uticajem prakse gdje su uloge kodizdavanja hartija podijeljene. )aročito u slučaju masovnih trgovačkih eekata +akcija,obveznica0. Aedno lice %tampa, drugo potpisuje kao izdavalac, a treće vr%i distribuciju,stavlja u promet +banke, posebne institucije0. "rigovara se teoriji emisije da nijerije%ila neke ključne probleme. 2zdavalac može staviti prigovore da je hartija pu%tenau promet bez njegove volje i da njegova obaveza nije pravno valjana. )e pruža se pravna za%tita savjesnom sticaocu hartije od vrijednosti koji je istu stekao



dobronamjerno kada je hartija stavljena u promet bez volje izdavaoca ili ranijegimaoca papira +indosatara0. "rema ovoj teoriji, nema obaveze izdavaoca ili ranijegimaoca po%to u ovom slučaju nema njegove volje.

. Teorija ugovoraTeorija ugovora ili ugovorna teorija bitno se razlikuje od prve dvije. #ok teorijakreacije i teorija emisije smatraju da obaveza iz hartije od vrijednosti nastaje jednostranom izjavom volje izdavaoca, sa razlikama u momentu nastanka, ova polaziod toga da obligacioni odnos nastaje ugovorom, kao dvostranim pravnim aktom,odnosno voljnim radnjama izdavaoca i primaoca hartije od vrijednosti. /tuda i nazivove teorije. "o teoriji ugovora, obligacioni odnos nastaje u momentu kada izdavalac preda hartiju njenom korisniku. #ok teorija emisije u aktu predaje vidi izjavu voljeizdavaoca, ovdje to nije slučaj. "o%to postoji izdavalac, kao dužnik i ovla%teni primalac, kao povjerilac po hartiji, ta voljna predaja i voljni prijem +sporazum0stvaraju dvostrani pravni akt < ugovor. /snov nastanka obligacije jeste ugovor koji je

zaključen onda kada je između izdavaoca i primaoca izvr%ena predaja i prijem hartije.Tada obligacioni odnos može proizvoditi pravna dejstva jer su ispunjeni svi potrebniuslovi.#osljedno ugovornoj teoriji, ako bi neko lice do%lo u posjed hartije bez predaje odstrane izdavaoca +ukradena, nađena0, ne bi se smatralo nosiocem prava iz takvehartije. ?akar bilo savjesno. /baveza iz hartije nije uop%te nastala jer nije bilo voljne predaje hartije, nije zaključen ugovor.#a bi se za%titio savjesni pribavilac hartije od vrijednosti kada papir dospije u promet bez volje izdavaoca, da bi izdavalac i tada bio obavezan, razvila se teorija pravnog privida. /na dopunjuje nedostatke prethodnih teorija. /baveza izdavaoca premasavjesnom sticatelju hartije od vrijednosti koju je stekao kada je ona iza%la iz ruke

izdavaoca ili ranijeg imaoca, bez njegove volje, nije u izjavi volje +nema ugovora niti jednostrane pravno valjane volje0 nego u pravnom prividu. )aime, stvaranjem hartijeod vrijednosti izdavalac je stvorio vanjski pravni privid o valjanom pu%tanju hartije u promet. /naj ko je stvorio takav privid dužan je, po zakonu, jamčiti bez obzira nanjegovu volju, svakom savjesnom pribaviocu hartije od vrijednosti. "ri izdavanjuhartije, izdavalac mora računati na sopstveni rizik da hartija može doći u promet imimo njegove volje. Shvatanje teorije pravnog privida je u interesu pravne sigurnosti.Teorija ugovora, iako starija, danas je pretežno zastupljena u njemačkoj pravnojliteraturi, a prihvaćena je i u anglosaksonskom pravu. "rema izričitoj odredbi (akonao obligacionim odnosima, obaveza iz hartije od vrijednosti 8nastaje u trenutku kadaizdavalac hartiju od vrijednosti preda njenom korisniku9 +(//, čl. 7B0. 2sto rje%enje

prihvata i (akon o vrijednosnim papirima < kada izdavalac preda papir kupcu ilinjegovom ovla%tenom zastupniku +(/@", čl. 560. *svojena je teorija ugovora iliteorija emisije, odnosno teorija kreacije, zavisno od toga koji se pravni značaj pridajeaktu predaje hartije od vrijednosti. #osljedno iznesenim shvatanjima +teorijama0 igramatičkom tumačenju zakonske odredbe +(//, čl. 7B0, slijedilo bi da je zakon prihvatio teoriju ugovora, %to je opravdano kritikovano. Sistemsko tumačenje zakonanavodi na zaključak da su hartije od vrijednosti jednostrane izjave volje jer suobrađene pod tim naslovom +/djeljak C (//0. /tuda smatramo da zakonski pojam



8predaja9 hartije od vrijednosti može samo značiti zavr%ni +krajnji0 akt jednostraneizjave volje izdavaoca kada i nastaje obligacioni odnos, a to znači prihvatanje teorijeemisije.Teorijske razlike nemaju i svoje praktično značenje. *tvrđujući princip da je pravo+potraživanje0 iz hartije od vrijednosti vezano za samu ispravu i da pripada njenom

zakonitom imaocu, zakon predviđa za%titu savjesnog pribavioca +sticatelja0 hartije nadonosioca. Savjesni pribavilac hartije od vrijednosti na donosioca, koja je 8iza%la izruke njenog izdavaoca, odnosno njenog ranijeg imaoca, i bez njegove volje9 postajezakoniti imalac te hartije i stiče pravo na potraživanje upisano u ispravi +(//, čl.7D0. * tome vidimo da se teoriji emisije pridodaje teorija pravnog privida jer izdavalac, odnosno raniji imalac +indosatar0, po zakonu, jemči savjesnom pribaviocuhartije od vrijednosti na donosioca da će izvr%iti obavezu u njoj upisanu.

222 @RST= ';RT2A; /# @R2A=#)/ST25. 1riteriji podjele

'artije od vrijednosti se mogu klasiicirati po različitim kriterijima uzimajući u obzir sve njihove karakteristike i speciičnosti. *običajeno je da se sistematizacija vr%i prema$ ekonomskim unkcijama, osobinama izdavaoca hartije +emitenta0, vrstiinkorporisanog prava, načinu određivanja imaoca prava iz hartije +korisnika0, odnosuhartije sa osnovnim poslom, vrsti prihoda koje ona nosi +daje0, načinu i obimuizdavanja +emisije0, načinu određivanja valute, vremenu dospjelosti, mjestu plaćanja.Svaka od hartija se, dalje, može razvrstavati."odjela prema$ sadržini prava koje je vezano za papir, načinu kako je označeno lice+korisnik0 ovla%teno iz papira i prema dospjelosti, vremenu kada treba ispunitiobavezu iz hartije.

. 'artije od vrijednosti prema sadržini prava"rema sadržini inkorporisanog prava koje je utjelovljeno u hartiju, one se dijele na$korporacione ili papire sa uče%ćem, stvarnopravne i obligacionopravne. (avisno gdjespadaju, papiri nose +daju0 različit kvalitet prava..5. 1orporacione hartije1orporacione hartije sadrže +daju0 pravo članstva u nekoj korporaciji, kompaniji tipadioničarskog dru%tva. #aju pravo uče%ća +participacije0 u imovinskim interesimadru%tva +pravo na dividendu0 i, po pravilu, na uče%će u upravljanju +pravo glasa0. (atose i nazivaju papiri sa uče%ćem, a nekada i ličnopravnim papirima. Ti papirireprezentuju ulog +kontribuciju0 onoga ko ih je kupio +investitora, imaoca papira0, a

taj ulog čini dio osnovne glavnice +osnovnog kapitala0 dioničkog dru%tva. "ored pravana dividendu i prava glasa imalac papira, kao član dru%tva, može imati i druga prava+pravo prioriteta, pravo opcije i dr.0. #ionica je tipičan primjer ovih hartija.

.. Stvarnopravne hartijeStvarnopravne hartije od vrijednosti sadrže neko stvarno pravo koje se može koristitisamo na osnovu te hartije +založnica, skladi%nica0. ?eđu ovim hartijama su od



naročite važnosti tzv. tradicione hartije. "redaja takvih hartija uključuje i predaju predmeta navedenih u toj hartiji. To znači da prenos hartije vrijedi i kao prenossvojine i ostalih stvarnih prava na predmetima naznačenim u toj hartiji. "redajahartije ima isto značenje, proizvodi iste pravne posljedice, kao da je izvr%ena i izička predaja tih stvari. "o%to imalac takve hartije ima pravo da raspolaže robom

navedenom u njoj, te se hartije nazivaju i robnim, dispozicionim hartijama.

.7. /bligacionopravne hartijeTreća vrsta hartija od vrijednosti su obligacione hartije čiji je sadržaj neka tražbina. )ajče%će je tražbina upravljena na novac, kao %to je slučaj kod mjenice, čeka,obveznice. Tražbina može biti upravljena i na neku drugu činidbu, naročito, i po pravilu, na predaju stvari. 2 za obligacione hartije je karakteristično da se izvr%enjetražbine označeno u takvoj hartiji može tražiti samo na osnovu hartije. 1od njih jespojen stvarnopravni element +pravo svojine na hartiju0 sa obligacionopravnim+tražbina označena na hartiji0.

7. 'artije od vrijednosti prema nosiocu prava iz hartije"o načinu kako je na hartiji naznačen ovla%ćenik, nosilac +titular0 prava iz hartije,razlikuju se hartije od vrijednosti na donosioca, na ime i po naredbi +(//, čl. 7-0. )a koga, zapravo, hartija može glasiti.

7.5. 'artije od vrijednosti na donosioca'artije od vrijednosti na donosioca su takvi papiri kod kojih je povjerilac, lice kojemože tražiti izvr%enje obaveze upisane u ispravi, svaki njen savjestan držalac+posjednik0. )a ovim hartijama upisana je klauzula 8na donosioca9. (a neke hartijesam zakon određuje da su to hartije na donosioca pa klauzula i ne mora biti upisana

na hartiji. )ekada i trgovački običaj određuje da određena hartija glasi na donosioca.'artije na donosioca predstavljaju najvažnije obligacionopravne papire i one su za promet +transer0 najpodesnije jer njihov prenos nije povezan sa bilo kakvimormalnostima. Stoga ih u poslovnom svijetu često nazivaju cirkulacionim papirima.Sadržaj ovih hartija nisu samo tražbine +obligaciona prava0 mada su najvažnije inajče%će. Sadržaj mogu biti i članska prava, %to imamo slučaj kod korporacionihhartija +akcije na donosioca0.(a hartije na donosioca je karakteristično %to je u njima naročito nagla%enstvarnopravni momenat jer se korisnik ne vidi iz hartije. "redajom hartije prenosi se i pravo iz hartije. (a zahtjev da se ispuni obaveza dovoljno je imati u rukama hartiju.(bog toga i jeste ova hartija najpodesnija za promet, jer se njenom prostom predajom

+bez ikakvih drugih radnji0 prenose i prava iz nje.(a onoga ko drži u rukama hartiju na donosioca pretpostavlja se da je njen vlasnik.Samo savjestan držalac može tražiti ostvarenje prava iz hartije, ali se za svakogdržaoca pretpostavlja da je savjestan."o sporazumu izdavaoca i imaoca hartije od vrijednosti na donosioca, može se ovahartija pretvoriti u hartiju na ime. ?ože je izdavalac vezati za samo nekog +određenogimaoca0 i zabilježiti na takvoj hartiji da će radnju navedenu na hartiji izvr%iti samotome licu. Takvo preinačenje hartije na donosioca u hartiju na ime naziva se



vinkulacijom. To se de%ava kad imalac hoće da osigura svoje potraživanje bojeći seda hartija ne dođe u ruke neovla%ćenom licu i da je ono ne zloupotrijebi. ?ogu sesopstvenik ove hartije i njen izdavalac sporazumjeti da se ova bilje%ka +vinkulacija0 bri%e i tako opet hartija postane hartijom na donosioca. To brisanje naziva sedevinkulacijom.

Rđava strana ovih hartija je %to su u prometu nesigurne. 2zvr%enje obaveze se možetražiti samo od izdavaoca te hartije, jer su ostala lica koja su učestvovala u prometunepoznata i ne odgovaraju za obavezu iz hartije. (akonitom imaocu gotovo jenemoguće da ostvari pravo iz hartije na donosioca ako hartija nestane +izgubi se,uni%ti se, bude ukradena0. 1od dionica postoji i opasnost 8preuzimanja9 +take over0kompanije jer uprava nema uvida u imaoce dionica.

7.. 'artije od vrijednosti na ime'artije od vrijednosti na ime najče%će nazivaju rekta hartijama. /stvarenje prava izhartije pripada licu koje je poimenično navedeno u hartiji. )ije, dakle, ovla%ćen iz ove

hartije svaki njen imalac ili donosilac, nego samo onaj ko je upisan na hartiji +(//,čl. 7D0.* pogledu sposobnosti da služi prometu, hartija na ime je manje savr%ena i od hartijena donosioca i od hartije po naredbi. /va ograničena mogućnost cirkulacije hartije naime može biti i dobra strana za njenog izdavaoca. /mogućuje neke posebnetransakcije sa povjeriocem, po%to mu je poznat, a ima i %iru mogućnost upotrebe prigovora, jer je pravni odnos među njima neposredan."ravo iz hartije na ime, kao %to je već rečeno, može se prenositi ustupanjem+cesijom0. 2 za ovu vrstu hartija od vrijednosti važi pravilo da je za ostvarenje prava izhartije potrebno posjedovati hartiju. To je neophodno, iako nije dovoljno < potrebno jeizvr%iti upis na samoj hartiji, pismeno obavijestiti izdavaoca te da se prenos upi%e u

registar izdavaoca, ako se on vodi +(//, čl. -0.

7.7. 'artije od vrijednosti po naredbi/vla%teno lice +povjerilac0 po ovoj hartiji je lice koje je imenovano u hartiji, ali isvako drugo lice za koje naredi u hartiji imenovano lice. /ne sadrže pored imena povjerioca +remitenta0 klauzulu 8po naredbi9. 2menovano lice može prenijeti svoje pravo iz hartije na nekog drugog, može narediti da se činidba izvr%i tome drugom."ravo se prenosi indosiranjem +žirom0.(a neke hartije od vrijednosti zakon određuje da su po naredbi, pa za njih nije važnoda li je na samoj hartiji napisana klauzula po naredbi. 1od hartija od vrijednosti po

naredbi može se, takođe, upotrijebiti rekta klauzula i time zabraniti njihov prenos.

. 'artije od vrijednosti prema dospjelosti"rema roku dospjelosti, vremenu kada treba izvr%iti činidbu iz hartije, one se dijele naoročene, po viđenju i sa neodređenim rokom. Svaka hartija ima svoj rok dospjelosti,samo je pitanje kako je on određen.



a0 /ročene hartije od vrijednosti su takvi papiri kod kojih je rok dospjelosti tačnoodređen i upisan na hartiji. * tom roku imalac hartije ovla%ten je da traži izvr%enječinidbe, a dužnik je obavezan izvr%iti. Rok dospjelosti može biti određen na jedan odsljedećih načina$ Tačno određenog dana +datuma0 +8platite 76. jula 5DDF. godine90:"rotekom određenog vremena od dana izdanja hartije +8platite %est mjeseci od dana

izdanja ove hartije90: "rotekom određenog vremena od nekog događaja +radnje0utvrđene u hartiji +8platite za tri mjeseca od podno%enja ove isprave na uvid9 ili8platite za tri mjeseca od podno%enja ove isprave na akcept90. b0 'artije od vrijednosti po viđenju +a vista0 takve su kod kojih je dužnik obavezan naizvr%enje činidbe iz hartije čim mu je povjerilac prezentira +podnese, predoči0. )a papiru stoji klauzula o tome +8platite po viđenju90 ili +8platite na prvi zahtjev90,odnosno ni%ta ne stoji u papiru, jer se po zakonu smatra da je izvr%enje obaveze poviđenju.c0 'artije bez utvrđenog roka su one u kojima nije upisan rok dospjelosti, kada semora izvr%iti činidba. 2malac ostvaruje svoje pravo o roku koji se ugovara+skladi%nica0 ili se posebno utvrđuje nekim aktom +obveznica, dionica, komercijalni

zapis0. /stvarivanje prava može biti djelimično u određenim rokovima +godi%njaisplata dividende, godi%nja isplata kamata kod obveznica0.

C. /stale vrste hartija od vrijednosti"ored navedenih podjela, ovdje će se istaći jo% neke kako bi se stekla slika osloženosti materije vezane za hartije od vrijednosti.a0 Razlikovanje hartija od vrijednosti prema predmetu obaveze sadržane u papiru."redmet obaveze može biti$ neka stvar, pa se takve hartije nazivaju realnim +stvarnim,robnim0, kao %to je slučaj sa konosmanom, založnicom, skladi%nicom, prenosivimtovarnim listom: može biti novac i tada se govori o novčanim hartijama +mjenica,

ček0, mada se one dalje mogu dijeliti na papire za inansiranje nekretnina, papire bezgotovinskog platnog prometa, hartije kreditnog prometa i dr. b0 'artije od vrijednosti prema izdavaocu +emitentu0. Razlikuju se javnopravne i privatnopravne. Aavnopravne izdaje država i za njih se kaže da su papiri sa javnim povjerenjem +obveznica0, a može ih izdavati op%tina, grad, okrug<kanton, država."rivatnopravne hartije izdaju poslovni subjekti, banke i druge inansijske institucije+dionica, komercijalni zapis, ček, mjenica0. c0 'artije od vrijednosti se razlikuju i prema prihodu +prinosu0 koji donose imaocu papira. * tom smislu postoje hartijekoje$ nose +daju0 stalan prihod i nazivaju se investicionim hartijama +obveznica0,druge daju promjenljiv prihod +akcija, komercijalni zapis0, a treće ne donose nikakav prihod +ček, skladi%nica, teretnica0.

d0 "rema odnosu sa osnovnim poslom, povodom koga su izdate, hartije od vrijednostidijele se na apstraktne i kauzalne. "rve su nezavisne od osnovnog posla, a kod drugihse vidi ta veza iz same hartije.1od apstraktnih osnova obaveze, osnovni posao se ne vidi i on je odvojen od hartija.'artija je mogla biti izdata radi isplate duga, predaje prodate robe, izdavanja stvari predatih na čuvanje i dr. 2ako osnovni posao ima nedostatke, hartija će imati pravnadejstva, odnosno važiće. 2malac papira poziva se u sporu samo na ormalno ispravnu



+urednu0 ispravu. )e mora dokazivati, niti se upu%tati, kako je nastala osnovnatražbina, niti da li je ona pravno valjana +(//, čl. C-0.=konomska i pravna svrha izdavanja hartije se vidi kod kauzalnih papira. (ahtjev zaizvr%enje činidbe iz hartije je osnovan samo ako je pravno valjan osnovni posao.2malac hartije u sporu mora dokazati postojanje i valjanost osnovnog posla. ;ko

zakon nalaže, i kod kauzalnih hartija mjerodavno je ono %to je upisano na njih, nedokazuje se valjanost osnovnog posla +skladi%nica po naredbi0.e0 "ostoje tradicione hartije, na osnovu kojih se može tražiti predaja stvari, idispozicione, na osnovu kojih se može raspolagati stvarima navedenim u hartiji."o%to hartija reprezentuje stvari, za sticanje svojine na stvari dovoljna je predajahartije +teretnica0.0 "rema načinu i obimu izdavanja, papiri se dijele na masovne i pojedinačne.?asovne hartije se izdaju u velikom broju primjeraka +komada0 u istom obliku.2zdaju se u seriji. Svaki komad nosi određen serijski broj +8Serija ;, kontrolni broj666690. 'artije koje se izdaju u seriji mogu glasiti na različite nominalne vrijednosti+Serija ;, nominala 6 1?, Serija &, nominala C6 1?, Serija G, nominala F6 1?0.

)a zahtjev i o tro%ku imaoca te hartije se mogu sjediniti u jednu ili vi%e, odnosno podijeliti na vi%e hartija koje glase na manje iznose. Ti manji iznosi hartija ne mogu biti niži od najnižeg apoena hartije iz neke serije +(//, čl. C0."ojedinačne ili individualne hartije izdaju se za svaki slučaj pojedinačno. (a svaki posao izdaje se posebna hartija +mjenica0.?asovne hartije od vrijednosti koje imaju trži%nu ili berzansku cijenu nazivaju setrgovačkim eektima. Ta cijena je, po pravilu, vi%a ili niža od nominalne vrijednosti,one koja je upisana na hartiji. /dlikuju se najvećim stepenom zamjenljivosti+ungibilnosti0, %to omogućuje lak%u cirkulaciju i trgovanje. #ionica i obveznica predstavljaju 8osnovni materijal9 trži%ta kapitala, trgovačke eekte.

2@ "R=)/S ';RT2A; /# @R2A=#)/ST25. *op%te o prenosu hartija od vrijednosti"o%to su hartije od vrijednosti namijenjene cirkulaciji u prometu, njihova bitnakarakteristika jeste prenosivost, negocijabilnost +negotiable instruments0. /ne semogu među poslovnim ljudima davati i uzimati umjesto novca ili, pod određenimuslovima, umjesto robe. #a bi se ta osobina %to lak%e, brže, jednostavnije i sigurnijeizrazila, vrijednosni papiri se mogu prenositi na vi%e načina i to$ ustupanjem+cesijom0 kako se, inače, prenose potraživanja u obligacionom pravu, prenose se i na poseban način karakterističan za ove instrumente, a to je indosiranjem +indosmanom0i najzad, prostom predajom iz ruke u ruku +tradicijom0.

. GesijaGesija je ustupanje tražbine ugovorom između dotada%njeg povjerioca +cedenta0 itrećeg lica +cesionara0 koje tom cesijom postaje novi povjerilac. Gesijom se, znači,mijenja povjerilac u tom pravnom odnosu.Gesiji, razumije se, prethodi neki drugi, osnovni pravni posao +ugovor o prodaji tetražbine, o poklonu te tražbine, o ispunjenju neke obaveze i sl.0. @ažno je da za



ovakav prenos ne treba nikakav pristanak dužnika. ;ko je cesija punovažna, dužnik jemora prihvatiti. )jega se ne tiče, odnosno za njega je svejedno ko mu se javlja kao povjerilac. (a dužnika je važno %to se kod prenosa cesijom primjenjuje načelo da senjegov položaj ne može pogor%ati.Tražbina iz hartije od vrijednosti može se, takođe, cedirati. 1ako ove tražbine ne

mogu biti ostvarene bez hartije i cesija je nepotpuna dok se cesionaru ne preda hartija.(a punovažnost cesije hartije od vrijednosti potrebna je, dakle, i predaja hartije. )aovom se slučaju dobro vidi kako dolazi do izražaja značaj načela inkorporacije, pravoiz hartije slijedi iz prava na hartiju.Gesijom se prenose hartije na ime +(//, čl. 0. /ne se stoga i nazivaju rektahartijama +neprenosivim0 jer se ne prenose na način karakterističan i uobičajen zahartije od vrijednosti. Gesijom se mogu prenositi i druge hartije od vrijednosti, a nesamo one koje glase na ime, no takav način prenosa je za te druge hartije odvrijednosti izuzetan i rjeđi. "osebnim propisom može se odrediti da se hartije odvrijednosti na ime prenose i indosamentom +(//, čl. , (/@", čl. 560."rilikom prenosa hartije od vrijednosti na ime cesijom vr%e se sljedeće radnje$ na

samoj hartiji upisuje se naziv, odnosno ime novog imaoca +stjecatelja0, stavlja potpis prenosioca hartije, obavje%tava izdavalac i vr%i upis prenosa u registar te hartije odvrijednosti, ako se on vodi. &ez pismenog obavje%tavanja i upisa u registar +ako sevodi0 prenos hartije od vrijednosti na ime ne može proizvoditi pravna dejstva premaizdavaocu hartije +(//, čl. -0. )aznačene radnje traže se i kod daljeg prenosa, kadhartiju ne prenosi sam izdavalac. /vaj postupak pri prenosu prava iz hartije odvrijednosti na ime traži se uvijek, bez obzira na to prenosi li se hartija cesijom iliindosamentom.2zdavalac hartije od vrijednosti na ime može zabraniti njen prenos. 2zjava o zabranimora se upisati na samoj hartiji. "reno%enje ovih hartija može biti zabranjeno i propisom +(//, čl. D0.

7. "renos indosamentom +indosmanom02ndosiranje je za hartije od vrijednosti speciičan, a i najče%ći način preno%enja. To jetakav način preno%enja kada se na poleđini hartije zabilježi da ostvarenje prava koje je pripadalo licu označenom na hartiji pripada, po njegovoj naredbi, nekom drugomlicu, onom koje je tom bilje%kom na hartiji označeno. "rvobitni ovla%ćenik prenosisvoje pravo na drugo lice. 2ndosament se bilježi na samoj hartiji tako da svako ko jedobije u ruke odmah vidi ko je povjerilac iz te hartije. Tako se pravo iz ove hartijemože, po naredbi svakog imaoca, prenositi dalje i na taj način se stvara čitav nizindosamenata, stvara se lanac povjerilaca. Svaki prenosi pravo iz hartije na svoga

slijednika.2ndosamentom se prenose hartije po naredbi +order papiri0. /ne glase na neko lice+izičko ili pravno0 uz dodatak po naredbi +8platiti po naredbi ).).9 ili 8predati ponaredbi ).).9 ili 8platiti ).).<u ili po njegovoj naredbi90. To znači da se činidba imaizvr%iti na zahtjev, po naredbi, onoga ko je upisan na hartiji kao nosilac prava, ili ponjegovoj naredbi nekome drugom.#užnik pri ispunjenju činidbe iz hartije po naredbi nije dužan, a ni ovla%ćen daispituje osnov i valjanost prenosa. (a njega je dovoljna ormalna urednost prenosa.



;ko je neprekidnost indosamenata ormalno uredna, on je dužan da izvr%i činidbuoznačenu u hartiji svakom licu koje takvim nizom indosamenata dokaže da je steklo pravo iz hartije +(//, čl. F0. #rugi mu dokaz ne treba.>ica koja učestvuju u ovom poslu nazivaju se indosant i indosatar. 2ndosant jedotada%nji imalac hartije, onaj koji prenosi hartiju. 2ndosatar je novi imalac, onaj na

koga se prenosi hartija. Svaki povjerilac +indosatar0 stiče prava iz hartije samostalno,neovisno od svoga prethodnika +indosanta0. Stoga dužnik ne može imaocu hartijestavljati druge prigovore osim onih koji proističu iz same hartije i iz neposrednogodnosa sa sada%njim imaocem.2zjavom o prenosu indosant prenosi na indosatara pravo na hartiju sa svim pravima izhartije. 2ndosamentom se prenosi pravo onako kako je zapisano u hartiji. To pravomože biti jače od prava koje je imao indosant. )aime, ako je indosantu mogao isticatineke prigovore njegov dužnik iz hartije, ne može ih isticati indosataru. 1od nekihhartija od vrijednosti pravno dejstvo indosamenta može se sastojati, kad je takoodređeno propisom, u posebnom jemstvu$ indosant preuzima jemstvo premaindosataru i prema svim docnijim sljednicima +licima na koja hartija bude indosirana0

da će činidba biti ispunjena.Svakim indosamentom stvara se novi povjerilac, a dotada%nji povjerilac postaje novidužnik i tako ide dalje, dolazi do niza indosamenata +lanca potpisnika0. 1od nekihhartija, u nizu indosamenata svaki potpisnik jemči svim docnijim potpisnicima, asvaki je takođe i povjerilac svih prethodnih potpisnika. "ostoji posebna vrstasolidarne odgovornosti dužnika$ dužnik koji izvr%i činidbu iz takve hartije odvrijednosti stiče pravo da traži izvr%enje te činidbe od svojih prethodnika, od onih kojisu indosirali hartiju prije njega.2zdavalac odgovara samostalno za obavezu povodom koje je izdao hartiju odvrijednosti. )jegova obaveza ostaje bez obzira na to %to se hartija prenosila i kolikose puta prenosila. /snovna obaveza je na njemu. Svaki indosant odgovara svomeindosataru i preuzima jemstvo da će u slučaju daljeg prenosa hartije svaki docnijiindosant ispuniti obavezu iz te hartije. /dgovornost za obavezu leži na izdavaocu.Svaki će indosant ispuniti obavezu iz hartije onom zakonitom imaocu hartije na koga je prenio hartiju i tako će ići redom do njenog izdavaoca. /dgovara, kako je rečeno, po nekim hartijama ne samo svom indosataru nego i docnijim indosatarima u nizuindosamenata. Sve dok izdavalac hartije od vrijednosti ne izvr%i obavezu iz hartije,obaveza ne prestaje."renos hartije od vrijednosti po naredbi može se zabraniti, ali je zabranu potrebnoupisati na samoj hartiji +8ne po naredbi90 ili stavljanjem slične klauzule koja ima istoznačenje. (abranu može staviti sam izdavalac ili indosant. Takva hartija prenosi seisključivo cesijom +(//, čl. D0.'artije po naredbi mogu se pretvoriti u hartije na ime. To se čini uno%enjem na hartijuodredbe 8ne po naredbi9. (a hartije koje su po zakonu namijenjene prometu, a toznači i preno%enju, potrebno je izričito staviti odredbu 8ne po naredbi9, ako se hoćeda otkloni njihova osobina prenosivosti. ;ko se, dakle, želi da postanu rekta hartije.2ma, naime, hartija koje su po zakonu hartije po naredbi, napisala se ta klauzula ili nenapisala +mjenica, ček0. "ostoje takođe i druge vrste hartija koje su po zakonu rektahartije, hartije na ime +skladi%nica i konosman0. ;ko se želi da se takve hartije učinelako prenosivim, da postanu hartije po naredbi, mora se to izričito upisati u tu hartiju.



2ndosament može biti puni, bjanko i na donosioca +(//, čl. 0."uni indosament je kad se na hartiji napi%e odredba o preno%enju i irma, odnosnonaziv ili ime lica na koje se hartija prenosi +indosatar0, potpis dotada%njeg imaocahartije +indosanta0, mjesto i datum prenosa. @rlo često dodaje se i odredba 8ponaredbi9.

&lanko indosament je takav prenos kada se na hartiji ne upisuje ime indosatara.#ovoljan je i sam potpis indosantov na poleđini hartije od vrijednosti.*pisuje se jo% mjesto i datum prenosa. >ice koje je steklo hartiju blankoindosamentom može je dalje prenositi blanko ili punim indosamentom. Razumije seda može, kao i svaki drugi imalac hartije od vrijednosti, tražiti ispunjenje činidbe izhartije. * tom slučaju, potrebno je samo da upi%e naziv, odnosno svoje ime iznad potpisa indosanta, na prazno +blanko0 mjesto. &lanko indosament naziva se u poslovnom svijetu jo% i otvorenim žirom.* slučaju prenosa na donosioca, umjesto imena indosatara, stavlja se riječ8donosiocu9. 2ndosament na donosioca važi kao blanko indosament, pa sve %to jerečeno o blanko indosamentu odnosi se i na indosament na donosioca. #alji prenos

može se vr%iti prostim ustupanjem, predajom hartije drugome, a može i punimindosamentom. "ropisom može biti određeno za neke hartije od vrijednosti da se nemogu prenositi indosamentom na donosioca."ri indosiranju hartija od vrijednosti ne može se postavljati nikakav uslov. /baveza izhartije od vrijednosti ostaje uvijek onakva kako je upisana u hartiju prilikom njenogizdavanja. ;ko bi indosant ili ma ko drugi stavio neki uslov u indosament, smatra sekao da uslova i nema, kao da to nije napisano.2ndosirati se mogu sva prava iz hartije od vrijednosti, a ne samo neka. #jelimičniindosament je ni%tav +(//, čl. 0.

. "renos predajom +tradicijom0"redajom hartije, prostom predajom iz ruke u ruku +tradicijom0, prenose se prava izhartije na donosioca +(//, čl. 50. "ovjerilac iz hartije na donosioca je svaki onajko drži tu hartiju. )ije potrebno nikakvo upisivanje na hartiji ni obavje%tavanjedužnika o prenosu. #užnik je dužan izvr%iti obavezu svakom ko mu pokaže hartiju izatraži izvr%enje činidbe iz hartije. (ato takva hartija i jeste hartija na donosioca.2zvr%ava se onom ko je donese, nema imena korisnika. 2zuzetno, ova hartija može dasadrži i ime korisnika, ali je u tom slučaju napisana i klauzula 8ili donosiocu9 +8platiti po naredbi ).)<a ili donosiocu90. "o%to se ne zna korisnik, povjerilac +imalac hartijena donosioca0 mora ići izdavaocu jer je on poznat, ima njegov potpis na hartiji, itražiti ispunjenje. Tipična hartija na donosioca je ček +(4, čl. C0.

@ "R=ST;);1 "R;@; 2( ';RT2A; /# @R2A=#)/ST2"rava i obaveze iz hartije od vrijednosti prestaju prema op%tim pravilima o prestankuobligacija i specijalnim pravilima vezanim za hartije.5. "restanak prema op%tim pravilima"rava iz hartije od vrijednosti prestaju, po pravilu, na jedan od načina na koji prestaju+gase se0 obligacije uop%te, jer je odnos povodom hartije od vrijednosti po svojoj



prirodi obligacioni. Tu dolazi u obzir$ izvr%enje činidbe na koju glasi hartija +isplatamjenice, izdavanje stvari kod konosmana i skladi%nice0, zastarjelost prava, opro%tajduga, novacija, kompenzacija, konuzija +sjedinjenje0.

. Specijalni načini prestanka prava"rava iz hartije od vrijednosti prestaju poni%tenjem papira s obzirom na načeloinkorporacije."rava prestaju otkupljivanjem hartije od vrijednosti %to se često čini kodkorporacionih hartija +dionica0. /tkupom prestaje da važi hartija, a time i prava izhartije. )ajče%će se koriste ovi načini otkupa$ vr%i se izvlačenje +žrijebanje0 brojeva ivlasnicima onih hartija čiji brojevi budu izvučeni isplaćuje se vrijednost hartije:izvlačenje se vr%i po lutrijskom sistemu i sopstvenicima se isplaćuje pored vrijednostihartije i određen iznos +premija0: nastupom određenog roka vlasnicima hartija se jednostavno isplaćuje vrijednost hartija.Sudska amortizacija hartije od vrijednosti dolazi u obzir kad je hartija izgubljena,

ukradena, o%tećena ili na bilo koji način nestala. ;mortizacija se može tražiti zahartije koje glase na ime ili po naredbi. Sud će u vanparničnom postupku donijetirje%enje koje, kada postane pravosnažno, zamjenjuje poni%tenu ispravu +(/@", čl.760. )a osnovu sudskog rje%enja imalac poni%tene hartije može tražiti$ ispunjenjeobaveze koja je proizlazila iz poni%tene isprave ili zahtijevati od izdavaoca da se, natro%ak imaoca, izda nova isprava. )a osnovu amortizovane hartije +mjenice, čeka0 nemogu se ostvarivati nikakva prava. (a neke hartije od vrijednosti nije uop%tedozvoljeno vođenje amortizacionog postupka, %to, po pravilu, vrijedi za lutrijskehartije i one koje glase na donosioca a plative po viđenju.(a pojedine papire zakon može odrediti da se na osnovu sporazuma stranaka izvr%i progla%enje hartije za nevažeću +mortiikacija0. "rivatnopravni postupak mortiikacije

mora biti zakonom dozvoljen za određenu hartiju, a zasniva se na sporazumu dužnikai povjerioca iz hartije.;ko je određena hartija +isprava0 o%tećena u toj mjeri da je nepodobna za promet+cirkulaciju0, a njena istinitost i sadržina se mogu tačno utvrditi, imalac te hartijemože tražiti izdavanje nove isprave. 2zdavalac hartije će izdati novu ispravu na tro%ak imaoca hartije, a o%tećena isprava se vraća izdavaocu.

>iteratura


"oslovno pravo < ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, =konomskiakultet u Sarajevu, Sarajevo, 66.godine, str.756<776.



5F.predavanje

?jenica

2 "/A;? 2 3*)1G2A= ?A=)2G=

5. "ojam mjeniceSavremeni zakoni o hartijama od vrijednosti ili mjenici obično ne daju deinicijumjenice, nego umjesto toga, sadrže odredbe o tome koje sastojke mora imati ispravada bi se smatrala mjenicom, kao i druge uslove koje isprava mora da ispunjava. )aosnovu zakonskih rje%enja može se konstruisati i odrediti pojam mjenice. ?jenica je,u modernom pravu, hartija od vrijednosti kojom jedno lice daje bezuslovno obećanjeda će isplatiti određenu svotu novca samo ili kojom izdaje bezuslovan nalog drugomlicu da ono, u određeno vrijeme i na određenom mjestu, isplati određenu +upisanu0svotu novca licu naznačenom na toj hartiji ili isplati trećem licu za koje ono to naredi./vakvo određenje mjenice odgovara kontinentalnim pravnim sistemima. 1ao i svakahartija od vrijednosti, i mjenica je pisana isprava izdata u zakonom propisanoj ormi.?ora biti pismeno sačinjena jer je strogo ormalna isprava čiju sadržinu određujezakon.2z navedene sintetičke deinicije mjenice proizlazi sljedeće. 2zdavalac može uzeti nasebe obavezu da sam isplati mjeničnu svotu u kom slučaju daje bezuslovno obećanje itada se radi o sopstvenoj +vlastitoj, solo0 mjenici. 2sto tako, izdavalac mjenice možedati bezuslovan nalog drugom licu da ono isplati mjeničnu svotu kada se govori otrasiranoj +vučenoj, trata0 mjenici. /snovno razlikovanje mjenica je, kao %to se vidi, prema tome ko plaća mjeničnu svotu sam izdavalac ili drugo lice, po naređenjuizdavaoca. 2 to su osnovne vrste mjenice. "ostoje i druge vrste$ bjanko, kreditna,cirkulaciona, komisiona, rekta i dr.."ojmovno određenje mjenice jasno pokazuje da se radi o jednostranoj izjavi voljeizdavaoca i pisanoj ispravi u koju je inkorporirano +utjelovljeno, utisnuto0 određenoobligaciono pravo +potraživanje0. To pravo se odnosi na isplatu mjenične svote koja jenaznačena +upisana0 na samoj mjenici. 1ako se radi o obligacionom odnosu+jednostranom pravnom poslu0, nasuprot prava stoji obaveza +izdavaoca ili drugoglica0 na isplatu mjenične sume. "ravne teorije koje su izložene ranije vrijede i zamjenicu. ?ože se reći da su one nastale, prvenstveno, radi obja%njenja momentanastanka mjenično<pravne obaveze. Razlog leži u činjenici %to je mjenica već odavno postala hartija < model za druge vrijednosne papire, posebno obligacione.?jenično pravo je skup pravnih pravila kojima se reguli%u mjenični poslovi i odnosi

lica koja te poslove obavljaju. * nacionalnim pravima najznačajniji izvor jeste zakon.* na%em pravu osnovni izvori su (akon o mjenici +(?0 i (akon o obligacionimodnosima +(//0. * ranom srednjem vijeku, kada se mjenica i pojavila, isključivi pravni izvor bili su trgovački običaji. * materiji mjeničnog prava izvr%ena jeuniikacija pravila na međunarodnom planu.



. =konomske unkcije mjenice?jenica spada među najinteresantnije hartije od vrijednosti, pa je njen značaj uunutra%njem i međunarodnom prometu izuzetan. (ahvaljujući njenim osobinama, a posebno prenosivosti +negocijabilnosti0, mjenica može zadovoljiti mnoge ekonomskeciljeve. (adržaćemo se ukratko na njenim ekonomskim unkcijama jer se op%irnije uči

u ekonomskim disciplinama koje se bave inansijskim trži%tima.Tradicionalno, mjenica služi kao sredstvo plaćanja na području platnog prometa jer se pomoću nje vr%i doznaka novca, bezgotovinsko plaćanje. * unutra%njem prometudanas ju je, u dobroj mjeri, zamijenio ček. ?eđutim, u međunarodnom prometuinostrana mjenica predstavlja oblik deviznog plaćanja. * modernom prometu mjenicase rjeđe pojavljuje kao sredstvo jednog plaćanja +ga%enja jedne obaveze0, negozahvaljujući svojoj negocijabilnosti putem indosamenta, ona omogućava ga%enje nizaobaveza.#anas je prisutnija uloga mjenice kao kreditnog sredstva kod osiguranja potraživanjaili odobravanja kratkoročnog kredita. 1od robnih kredita, kupac akceptira mjenicu dovisine kredita, koju je na njega prodavac +davalac kredita0 vukao i tako davalac

kredita stiče mogućnost vođenja mjeničnog spora +ograničenost prigovora, kratkirokovi0. Sigurnost je jo% veća ako je mjenica snabdjevena potpisima i drugih lica."ored toga, mjenični povjerilac može eskontovati svoje nedospjelo mjenično potraživanje kod banke i tako dobiti prije gotov novac +umanjen za iznos kamate oddana eskontovanja do dospjelosti mjenice0. &anka tako vr%i kratkoročna ulaganjakapitala koja su obezbijeđena mjenicom. &anka kasnije može reeskontovati mjenicu itime zaraditi +razlika između eskontne i reeskontne kamatne stope < reeskontnaredovno niža, a i obračunava se za kraći period0. 1ao %to se vidi, mjenicom je vr%enomobilizovanje kapitala +kredita0 kroz eskontni kredit. /sim ovoga, mjenica je moglada se upotrijebi kao zaloga +mjenični lombard0.?jenica se može koristiti i kod čistih inansijskih transakcija kreditnog karaktera+inansijska ili kreditna mjenica0. )ajče%će se radi o akceptnom kreditu. *mjesto da banka svome klijentu dadne kredit, ona to obezbjeđuje kod drugih poslovnihsubjekata, putem svoje bankovne veze, s tim %to akceptira tako izdatu mjenicu+akceptni kredit0. 2nače, bankarski akcept se koristi i kod plaćanja izvozno<uvoznih poslova po osnovu neopozivog dokumentarnog akreditiva.@eć je rečeno da mjenica služi i kao sredstvo obezbjeđenja tražbine, bilo kao mjeničnilombard ili jemstvo. 2sključivo kao sredstvo obezbjeđenja služi kod kreditnih potraživanja +osiguranje kredita0, kao bjanko akceptirana mjenica. ?ože služiti i usvrhu polaganja kaucije +kauciona mjenica0, a izdaje se kao bjanko, akceptirana irekta mjenica.2 na kraju, mjenica predstavlja sredstvo kratkoročnog ulaganja novčanog kapitala.1upovina nedospjelih mjeničnih potraživanja je česta pojava u trži%nim ekonomijamagdje se zarada ogleda u eskontu. 2ako je mjenica individualni +pojedinačni0 papir odvrijednosti, ona spada u grupu berzanskih hartija i zajedno sa obveznicom predstavljaznačajan izvor inansiranja poslovnih subjekata.Trasirana +vučena, trata0 mjenica je u daleko većoj upotrebi pa će biti i detaljnijeobrađena u narednim izlaganjima koja se odnose na sastojke +bitne i nebitne0 temjeničnopravne radnje.



22 S;ST/AG2 +=>=?=)T20 ?A=)2G=5. Teorija omisije?jenica je pismena isprava koja ima određen sadržaj kao i svaka hartija odvrijednosti. * pogledu vremena kad pojedini elementi treba da budu uneseni uispravu, da bi ona imala karakter mjenice, postoje različite teorije. "rema starijoj

teoriji, teoriji jedinstvene radnje +unitu actu0, svi elementi moraju postojati, bitiuneseni, u času stvaranja mjenice. * protivnom, isprava nema obilježja mjenice. Svi podaci +elementi0 unose se istovremeno, jednim rukopisom i mastilom. /vakvoshvatanje ne odgovara potrebama savremenog prometa.?oderna teorija o mjenici +teorija omisije, propu%tanja0 stvorena je prema potrebamatrgovačkog prometa i bankarske tehnike. 2nače, bankarska tehnika, pored zakonskih idrugih pravila, ima veliki uticaj na način vr%enja 8tradicionalnih inansijskih usluga9u koje spadaju i poslovi vezani za mjenicu. Gilj teorije omisije jeste da se omogući potrebni elasticitet u mjeničnom saobraćaju uz očuvanje pravne sigurnosti. Stoga onadopu%ta da se svi mjenični elementi ne moraju unijeti u pismenu ispravu u časusastavljanja mjenice. #opu%teno je, dakle, sukcesivno dopunjavanje +upisivanje0

mjenice onim elementima koje je njen izdavalac propustio unijeti prilikom izdavanja.Radi očuvanja pravne sigurnosti teorija omisije ističe dva momenta$ prvi, svi sastojcimjenice koje zakon zahtijeva moraju biti uneseni u ispravu u momentu podno%enjamjenice na isplatu, i drugi, postoji pravna pretpostavka da je izdavalac ovlastiosvakog savjesnog imaoca mjenice da upi%e u ispravu neki od elemenata kojinedostaje, a po zakonu mora postojati. * momentu predaje mjenice, koja se daje kaosredstvo obezbjeđenja za buduća potraživanja, nije uvijek moguće precizno odreditisve elemente +mjeničnu svotu, rok dospjelosti i dr.0. /baveza je imaoca mjenice daispuni potrebne sastojke najkasnije u momentu podno%enja isprave na plaćanje,saglasno ugovoru sa izdavaocem, u protivnom, neće biti savjestan. Teorija omisijedala je mogućnost postojanja bjanko +blanko, bjelice0 mjenice koja se dosta koristi utrgovačkim i inansijskim transakcijama. (akon o mjenici prihvata teoriju omisije.

. &itni sastojci +elementi0.5. *op%te o bitnim elementima mjeniceTrasirana +vučena, trata0 mjenica sadrži sljedeće bitne elemente +(?, čl. 70$a0 označenje u slogu isprave da je to mjenica: b0 bezuslovan nalog da se isplati određena svota novca:c0 ime, odnosno naziv, irma onoga koji treba da plati +trasat0:d0 označenje kad treba da plati +dospjelost0:e0 mjesto gdje treba platiti:

0 ime, odnosno naziv, irma onoga kome treba platiti, ili po čijoj naredbi treba platiti+remitent0.g0 dan i mjesto izdavanja mjenice ih0 potpis onoga ko je izdao mjenicu +trasant0.* pravnoj teoriji, neki autori dijele bitne elemente mjenice na op%te, personalne,geograske i kalendarske. /p%ti su naziv da je to mjenica i nalog za isplatu: personalni su ime trasata, ime remitenta i potpis trasata: geograski su mjesto



izdavanja i mjesto plaćanja mjenice: a u kalendarske elemente mjenice ubraja sedatum izdavanja i rok dospjelosti mjenice.

.. /znaka u tekstu da je isprava mjenica

)aziv 8mjenica9 mora biti napisan u tekstu same isprave jo% u času kad se ta ispravaizdaje, i to na jeziku na kojem je isprava izdata. )aziv 8mjenica9 potrebno je upisatida bi potpisnik i svaki onaj ko dobije ispravu u ruke znao %ta potpisuje, odnosno okakvoj se ispravi radi. ;ko taj naziv ne bi bio upisan u ispravu, takva isprava ne bi sesmatrala mjenicom. ?ogla bi to biti obična građanskopravna obligacija.* praksi se, gotovo isključivo, upotrebljava mjenični blanket, koji izdaje država ilineka ovla%tena organizacija, i taj je blanket cio %tampan na zvaničnom jeziku sastalnim elementima, a za ono %to je promjenljivo ostavljeno je prazno da se popuni. *stalne elemente koji su od%tampani na mjeničnom blanketu spada i naziv 8mjenica9. )aziv mora biti upisan u samom slogu, tekstu. "o na%em zakonu, ne može biti upisankao naslov. Razlog tome bi bio da se izbjegne alsiikovanje, po%to se nove riječi teže

mogu unositi u tekst, a lak%e u naslov. /vaj elemenat neophodan je u kontinentalnim pravima. "o anglosaksonskom pravu, mjenica je hartija po naredbi +bill on order0 inije nužno da u ispravi bude sadržan i naziv 8mjenica9.

.7. &ezuslovan nalog da se isplati određena svota novca/vaj elemenat sastoji se iz tri dijela$ naloga za isplatu, bezuslovnosti toga naloga ioznake svote novca.2splata mjenične svote ne može se ničim uslovljavati. ?jenica je hartija od vrijednostikoja u sebi utjelovljuje tražbinu na određeni iznos novca i, ako bi se za isplatu postavljao neki uslov, mogli bi se činiti prigovori o neispunjavanju uslova i time bi

tražbina iz mjenice bila neizvjesna. "o anglosaksonskom pravu, naredba za isplatu, asamim tim i mjenična obaveza, može biti vezana za ispunjenje nekog uslova +8platiteuz podno%enje tovarnog lista90. /na se zove neoperativnom mjenicom."itanje je kako mora biti naznačena mjenična svota i mora li biti naznačena po vrsti ikoličini novca. )a prvom mjestu, naredba mora da glasi na sumu novca. )e može biti potraživanja stvari. @rsta novca treba da bude naznačena, ako to i nije učinjeno, pretpostavlja se da isplatu treba izvr%iti u onoj vrsti novca koji ima zakonski tečaj umjestu plaćanja. Hto se tiče naznačenja količine novca, obično se navodi svota i brojem i slovima. 1od nas se iznos brojem pi%e desno gore izvan teksta, a slovima utekstu mjenice. )ije svuda tako. (akon ne određuje to mjesto i o tome važi običaj. *=ngleskoj i u S;#, iznos brojevima pi%e se u gornjem lijevom uglu, u 3rancuskoj uz

potpis trasanta."ri upisivanju iznosa novca brojem i slovima može doći do neslaganja. 2znos može biti napisan i slovima i brojem vi%e od jedanput. (atim može biti neslaganja izmeđusvote napisane cirom i slovima. * slučaju ovog nepodudaranja, zakon je dao pravilakako se sukob rje%ava +(? čl. F0. 1od neslaganja svote napisane slovima i brojem <vrijedi svota napisana slovima. ;ko je u mjenici naznačeno vi%e različitih svota, biloslovima, bilo brojevima < važi najmanja svota. ;ko je u mjenici ispisano vi%erazličitih svota i slovima i brojevima < tada važi ona najmanja svota koja je napisana



slovima. )eke zemlje dozvoljavaju u mjenici i alternativno naznačenje valute+8platite 566 *S# ili 5.-66,66 1?90.

.. 2me trasata

)avođenje u mjenici imena onoga ko treba da plati +trasata0 bitan je elemenat, jer imalac mjenice valja da zna ko treba da mu isplati mjeničnu svotu, da zna ko mu jedužnik. 1od vučene mjenice ime trasata mora biti navedeno u mjenici i obično stoji udonjem lijevom uglu. )a mjenici može biti navedeno vi%e trasata. #a li ovu ulogu mogu imati kumulativnoili alternativno < zakon izričito ne govori. Teorija prihvata oba rje%enja. ?jenica savi%e trasata nije rijetka pojava u međunarodnom mjeničnom saobraćaju. #e%ava se daneko ima u inostranstvu dvije ili vi%e banaka koje plaćaju za njega. 1ad takvo licekao izdavalac mjenice ne zna sigurno ima li pokrića kod neke banke, ili ne zna kodkoje mu je banke veće pokriće, ili kad kod jedne banke nema dovoljno pokrića, vućiće mjenicu na obje banke kao trasate. To može biti alternativno, a može i

kumulativno. ;ko se mjenica vuče kumulativno, banka kojoj se imalac mjenice obrati prihvatiće mjenicu do iznosa pokrića, a za ostatak će se imalac mjenice obratiti drugoj banci. 1ad takva irma ne zna sigurno ima li uop%te, ili ima li kod banke dovoljnosredstava koja mu služe kao pokriće, vući će mjenicu alternativno na obje banke.2nače, trasat može biti svako lice koje po propisima građanskog prava, može primatiobaveze, dakle, svako poslovno sposobno lice.

.C. 2me remitenta2me, odnosno naziv povjerioca, lica kome treba isplatiti mjeničnu svotu, mora bitinavedeno u mjenici. )a istoj mjenici može biti navedeno vi%e remitenata i to

kumulativno ili alternativno. Takvo označavanje ne unosi u mjenični odnos nikakvuneizvjesnost. ;ko su remitenti navedeni alternativno, isplatiće je dužnik onome komu mjenicu podnese na isplatu. ;ko su remitenti označeni kumulativno, onda bi svojamjenična prava mogli ostvarivati, smatramo, samo zajednički, pa bi i isplatu moglitražiti svi zajedno. ?eđusobni odnos takvih remitenata je građanskopravne prirode i, po pravilu, bio bi određen njihovim međusobnim sporazumom.* kontinentalnom zakonodavstvu, pa i u na%em, za razliku od anglosaksonskog,mjenica nije hartija na donosioca i zato remitent mora biti naveden u mjeničnom pismenu. Remitent može biti izičko i pravno lice. "rilikom upisivanja imenaremitenta, uz ime, odnosno uz naziv pravnog lica, nije neophodno stavljati bližuadresu, zanimanje, vrstu poslovanja i sl, ali bi trebalo to učiniti. 2ako to zakon ne

traži, adresa je ipak potrebna, jer ako je mjenica preno%ena, a dođe do protesta ilitužbe, valjaće se obraćati i remitentu, po%to je i on regresni dužnik.

.-. "otpis izdavaoca mjenice +trasanta01ako je mjenica obligacija, sasvim je prirodno da na njoj mora biti potpis onoga ko jeizdaje. #užnik mora potpisati obavezu kada je već propisana pismena orma. * času



izdavanja mjenice, trasant je jedini dužnik po toj mjenici i razumljivo je da je on morai potpisati i time dati izjavu da preuzima mjeničnu obavezu."o%to se trasant potpisom obavezuje, mora imati poslovnu sposobnost u časuizdavanja mjenice, u momentu kad je potpisuje. 1ad je trasant pravno lice, pored potpisa ovla%ćenih lica na mjenici mora biti ispisana i irma, odnosno naziv pravnog

lica. "o pravilu se stavlja %tambilj. ?jenica mora biti potpisana onako kako jeregistrovano da se to pravno lice potpisuje. )a istoj mjenici može biti označeno i vi%e lica za trasante +satrasanti0. "o prirodi položaja trasantovog u mjenici, razumljivo je da satrasanti mogu biti samo zajednički+kumulativni0 dužnici i da nema smisla da budu označeni alternativno. Svi suzajednički dužnici. 2malac mjenice može +u regresnom postupku0 tražiti od svakog odnjih isplatu cijelog mjeničnog iznosa, a može i od svih kao zajedničkih dužnika.?eđusobni odnos satrasanata nije mjeničnopravne prirode, nego građanskopravne.

.B. /značenje dospjelosti

#ospjelost je vrijeme kad se mjenica ima isplatiti, vrijeme kad mjenična svotadospijeva za isplatu. Rok dospjelosti se mora naznačiti na mjenici, jer je to njen bitnisastojak. )o ako se ne naznači, mjenica ipak važi, a zakonska je pretpostavka da je tomjenica po viđenju +(?, čl. , st.0. Rok dospjelosti ne može se odrediti van mjenice.Rok dospjelosti kod mjenice može biti određen na jedan od ova četiri načina +(?, čl.70$a0 ?jenica sa dospjelo%ću na određeni dan, dnevna mjenica, kalendarska mjenica+TagUechsel, lettre de change a jour ive0. /va mjenica glasi$ 85. juna 66. god. platite...9 Rok dospjelosti je određen tačno datumom, iksan je. #opu%teno je, umjestoiksno određenog dana, dospjelost označiti i uobičajenim izrazima koji pokazujutačno o kom se danu radi. To su$ 8početkom mjeseca9 ili 8primo9, 8polovinom

mjeseca9 ili 8medio9, 8krajem mjeseca9 ili 8ultimo9. To znači prvi dan u mjesecu, petnaesti dan u mjesecu i posljednji dan u mjesecu +(?, čl. 7F0. 1ada je mjenica plativa na određeni dan u mjestu u kome ne vrijede isti kalendar koji vrijedi u mjestuizdavanja, onda se smatra da je dan dospjelosti po kalendaru koji vrijedi u mjestu plaćanja +(?, čl.7F, st.50. b0 ?jenica na određeno vrijeme od izdanja +#ato Uechsel, lettre de change a date0.#ospjelost ovakve mjenice je određena protekom na mjenici naznačenog vremena odnjenog izdanja. Ta mjenica glasi$ 8platite %est mjeseci od danas9 ili 8tri mjeseca a dato platite za ovu mjenicu...9 ili 8pola godine od izdanja ove mjenice platite...9 @ažno jenaznačiti, ma kojim izrazom, da se plaća od dana izdanja mjenice, da ne bi do%lo dozabune od kada treba računati protek roka. ?oglo bi se, inače, kad to ne bi bilo

nagla%eno, uzeti da se vrijeme računa od dana podno%enja na akcept, odnosno naviđenje. @rijeme se računa onako kako određuje građansko pravo +(//, čl. BB0. 1adase mjenica plativa na određeno vrijeme od dana izdavanja trasira iz jednog mjesta naneko drugo mjesto i kad u tim mjestima ne vrijede isti kalendari, onda se danizdavanja dovodi na dan koji mu odgovara u kalendaru koji vrijedi u mjestu plaćanja, pa se prema tome određuje dospjelost +(?, čl.7F, st.0.



c0 ?jenica po viđenju +SichtUechsel, lettre de change a vue0. ?jenica po viđenjudospijeva kad god se podnese na isplatu. Trasant je dužan isplatiti kad god mu jeimalac podnese u okviru zakonom predviđenog roka.?jenica po viđenju obično glasi$ 8po viđenju platite za ovu mjenicu...9 ili 8platite čimse ova mjenica podnese na isplatu9 ili 8pri podno%enju na isplatu platite...9 ili 8kad

imalac ove mjenice zahtijeva platite...9 i sl. (akon ipak određuje krajnji rok u komese mjenica po viđenju mora podnijeti na isplatu. To je godina dana od izdanja. /vajrok podno%enja na isplatu može trasant skratiti ili produžiti da traje duže od godinudana. ?ože ga odrediti i svaki indosant, ali samo na kraće vrijeme od godine dana+(?, čl. 7C0. Takva mjenica po viđenju kod koje je određen krajnji rok podno%enja naisplatu glasila bi$ 8platite po viđenju, a najdalje 6. juna 66. godine9 ili 8platite poviđenju, ali ne prije deset mjeseci od danas...9 ?jenice po viđenju ne moraju se podnositi na akcept, a po pravilu se i ne podnose. Trasant može odrediti da mjenica plativa po viđenju ne smije biti podnesena na isplatu prije naznačenog vremena. *takvom slučaju rok za podno%enje na naplatu počinje teći od tog vremena +(?, čl. 7C,st. 0.

d0 ?jenica na određeno vrijeme po viđenju +)achsichUechsel, lettre de change devue0. /va mjenica mora se najprije podnijeti trasatu na viđenje, pa po%to je on vidi iupi%e na mjenici datum kad mu je podnesena na viđenje, i kada protekne na mjenicioznačeni rok, podnosi se na isplatu. Takva mjenica glasi$ 8tri mjeseca po viđenju platite...9 i sl."odno%enje na viđenje u stvari je podno%enje na akcept, tako da se vrijeme koje trebada protekne do dospjelosti računa od dana kad trasat akceptira mjenicu i stavi datumakcepta. ;ko prilikom podno%enja trasat nije stavio datum, kao i kad je odbio daakceptira takvu mjenicu, valja je podnijeti na protest, i rok se računa od dana podizanja protesta. #akle, rok se računa bilo prema danu akcepta bilo prema danu protesta +(?, čl. 7-0. 1ada protest nije podignut, onda se u pogledu akceptiranjasmatra da je nedatirani akcept stavljen posljednjeg dana roka predviđenog za podno%enje na akceptiranje +(?, čl. 7-, st. 0. )ije dopu%teno navesti na mjenici dvije ili vi%e dospjelosti, po%to bi to stvaralozabunu, kosilo bi se s načelom određenosti mjenice. Takve bi mjenice bile ni%tave+(?, čl. 70. )e važe ni mjenice sa kumulativnim ili alternativnim naznačenjemdospjelosti. ?jenice sa naznačenjem krajnjeg roka plaćanja ne važe +8platite do 5. jula t.g.90. )e važe ni sa nemogućim datumom +8platite 75. aprila90. * ovimslučajevima se ne može primijeniti pravilo da se dospjelost izvr%enja obaveze pomičena najbliži mogući datum. ?jenica sa dospjelo%ću ranijom od dana izdanja, takođe,ne važi. )e važi ni mjenica sa naznačenjem isplate na rate +obročne mjenice0 kodkoje je dospjelost naznačena sa vi%e dana, svakog od tih dana plaća se jedan diomjenične svote +5. ebruara 666. godine platite 56.666 1?, a C. aprila iste godine platite 6.666 1?90.

.F. ?jesto plaćanja* mjenici mora biti navedeno mjesto u kome treba mjenicu platiti. "remameđunarodnoj praksi, stavlja se toponomastički naziv mjesta, onaj naziv koji se za to



mjesto upotrebljava u toj zemlji. )o i kad ne bi bilo tako navedeno, ne bi postojaorazlog za ni%tavost mjenice.(akoni nekih zemalja sadrže odredbu da je ni%tava mjenica u kojoj mjesto plaćanjanije označeno zvaničnim nazivom. * zemljama u kojima zakon ne traži upotrebuzvaničnog naziva mjesta pod sankcijom ni%tavosti mjenice, sudska praksa toleri%e i

uobičajeni naziv mjesta, ako se jasno i nesumnjivo zna na koje se mjesto misli. ;kovi%e mjesta nosi isti naziv, a nije stavljena i bliža oznaka iz koje bi se vidjelo na kojeod tih mjesta izdavalac mjenice misli, savjesni imalac mjenice je ovla%ćen da je podnese na isplatu u ma kome od tih mjesta, po svome izboru.?jesto plaćanja je bitan elemenat mjenice, ali nije neophodan. ?ože taj podatak bitiizostavljen, i tada postoji zakonska pretpostavka da je mjesto plaćanja ono mjestokoje je na mjenici označeno pored imena trasata +(?, čl. , st. 70. ;ko, pak, ni tomjesto ne bi bilo navedeno, takva bi mjenica bila ni%tava jer joj nedostaje jedan bitanelemenat. "o teoriji omisije, savjesni imalac mjenice može sam popuniti mjeničnuispravu i upisati mjesto plaćanja ili pored imena trasatovog dodati mjesto njegovog prebivali%ta.

)aziv mjesta plaćanja upisuje se u mjenicu obično u donjem lijevom uglu ispodtrasatovog imena +8#ijamant d.d. Sarajevo, "laćanje u Sarajevu9 ili 8@ispak d.d.@isoko, "laćanje kod '&& banke d.d. Sarajevo0. (akon ne traži da se mora poredgeograskog naziva plaćanja staviti i bliža adresa +ulica i broj0, ali je razumljivo da totreba učiniti, jer se time omogućuju ili olak%avaju mnoge radnje koje je potrebno preduzimati radi ostvarivanja prava iz mjenice.

.D. #an i mjesto izdavanja#atum i mjesto izdavanja mjenice obično se stavlja na početku, u lijevom gornjemuglu, ali ne mora biti tako. @ažno je da se stave, pa ma gdje na mjenici. * mjeničnom

blanketu su ovi podaci navedeni na početku mjeničnog teksta, u gornjem lijevomuglu. )aznačenje datuma izdanja ne mora odgovarati istini. @aži i mjenica na kojoj je kaodatum izdavanja stavljen neki drugi dan, a ne onaj kad je mjenica stvarno izdata.?ože biti, znači, i antidatirana kao i postdatirana. ?jenično pravo dozvoljava da ovajzahtjev bude ormalno zadovoljen. * pogledu naziva mjesta važi ono %to je rečeno zamjesto plaćanja.

7. "retpostavljeni bitni sastojci mjeniceSvi nabrojani elementi mjenice, kako se vidi, logički se nameću iz same prirode

mjenice i zato jesu bitni. #a bi se ipak omogućila %to lak%a upotreba mjenice,dozvoljeno je odstupanje od ovog pravila u tom smislu %to se za neke od sastojakauzima kao da postoje u mjenici.?eđu bitnim sastojcima mjenice učinjeno je podvajanje na one koji se moraju izričitonavesti i moraju postojati u času kad se mjenica podnosi na isplatu i one koji se mogu pretpostaviti iako nisu izričito navedeni u mjeničnom tekstu. (akon o mjenici navoditri pretpostavke bitnih sastojaka +(?, čl. 0$



a0 Trasirana mjenica u kojoj nije naznačena dospjelost pretpostavlja se da je tomjenica po viđenju. (nači da označenje dospjelosti na mjenici može biti ispu%teno. b0 ;ko u mjenici nije označeno mjesto plaćanja, pretpostavlja se da je mjesto plaćanjaono mjesto koje je označeno pored trasatovog imena.c0 ;ko u trasiranoj mjenici nije naznačeno mjesto izdanja, pretpostavlja se da je

mjenica izdana u mjestu koje je navedeno pored trasantovog potpisa.

. #omicilirana mjenica )ajče%ći slučaj jeste da mjenicu plaća akceptant u mjestu svoga sjedi%ta, odnosno prebivali%ta i da mu se tu podnosi. Razlozi trgovačkog saobraćaja nekada zahtijevajuda se mjenica plati u drugom mjestu, a ne u mjestu sjedi%ta ili prebivali%ta. ;ko je tocilj, onda se tako mora odrediti +upisati0 u mjenici. ?jenica na kojoj je označenodrugo mjesto kao mjesto plaćanja, a ne sjedi%ta ili prebivali%ta trasata i upisano namjenici pored njegovog imena naziva se domiciliranom mjenicom +8Soko d.d.?ostar, "laćanje u Tuzli90.

1od ocjene da li je mjenica domicilirana mjerodavno je samo ono %to je upisano namjenici, a ne stvarno stanje. ;ko na mjenici pi%e$ 8Soko d.d. Sarajevo, "laćanje u?ostaru9, radilo bi se o domiciliranoj mjenici, iako nije tačna adresa trasata. Sjedi%tedru%tva 8Soko9 nije u Sarajevu, nego u ?ostaru. /vdje se čak radi i o tome da sestvarno sjedi%te trasata podudara sa mjestom plaćanja, pa ipak se radi o domiciliranojmjenici.* slučaju kada se sjedi%te ili prebivali%te trasata podudara sa mjestom plaćanja, nemože se govoriti o domiciliranoj mjenici +8Soko d.d. Sarajevo, "laćanje u Sarajevu90.Tako je upisano u mjenicu i nema uticaja činjenica %to je stvarno sjedi%te 8Soko9 d.d.u ?ostaru, a ne u Sarajevu.#omiciliranom mjenicom se naziva i mjenica u kojoj je trasant naznačio da će istu

platiti neko drugi, a ne trasat +8?erkur d.o.o. Sarajevo, "laćanje kod '&& banke d.d.Sarajevo90.?oguća je i takva kombinacija da i mjesto plaćanja bude različito od sjedi%tatrasatovog, a da platac, lice koje treba da plati, ili kod koga treba da se plati, budeneko drugi, a ne trasat. )avođenjem nekog drugog lica koje treba da plati mjenicu+platac0 ne mijenja se trasat. "latac ne ulazi uop%te u mjeničnopravni odnos. )emanjegovog potpisa na mjenici.(akon o mjenici +čl. F0 dozvoljava kod mjenica plativih u mjestu trasatovog sjedi%ta,koje nisu domicilirane, da trasat može prilikom akcepta označiti adresu u tom mjestugdje će se mjenica platiti. Time se ne mijenja mjesto plaćanja, nego se samo dajeadresa gdje će se, odnosno kod koga će se mjenica platiti. To lice +platac0, odnosno

mjesto +plati%te0, određuje trasat. )eki i tu mjenicu nazivaju domiciliranom, odnosnonepravom domiciliranom mjenicom.?jenicu može domicilirati samo trasant. Trasat može na domiciliranoj mjeniciodrediti samo domicilijata, lice koje će za njega platiti mjenicu u mjestu plaćanja koje je već odredio trasant. ?i%ljenje da mjenicu može domicilirati samo trasant nijeop%teprihvaćeno. "o teoriji omisije, mogao bi mjenicu domicilirati svaki njen savjesniimalac, jer se smatra da je trasant, kad je izostavio tu oznaku, ovlastio svakog imaocada to po potrebi učini.



"ostoji i shvatanje da je domicilirana mjenica svaka u kojoj je označeno da će jeisplatiti neko treće lice, a ne akceptant ili u kojoj je naznačeno da će se isplatiti unekom drugom mjestu, a ne u mjestu koje je navedeno u mjenici kao sjedi%tetrasatovo.

C. )ebitni sastojci mjenice +mjenične klauzule0"ored bitnih sastojaka koje hartija od vrijednosti mora sadržavati da bi bila mjenica, umjenični tekst se mogu unositi i neki drugi sastojci +mjenične klauzule0. )jihovouno%enje nije nužno pa se stoga i nazivaju nebitnim sastojcima +akultativnimelementima0. (a punovažnost isprave kao mjenice nema uticaja da li su ti elementiuneseni u ispravu ili nisu. *nose se ako mjenici treba dati jo% neko pravno dejstvo ilida se jasnije označe neki pravni odnosi između lica koja učestvuju u mjeničnom poslu. )ajče%će mjenične klauzule$C.5. "odatak o broju mjeničnog primjerka +duplikatna klauzula0 )ekad je potrebno da se mjenica izda u dva ili vi%e primjeraka. To bi bilo za slučaj

gubitka mjenice, njenog podno%enja na akcept. ;ko se mjenica izdaje u vi%e primjeraka, potrebno je navesti u tekstu i naznačiti koji je po redu primjerak$ prvi+prima0, drugi +sekunda0, treći +tertia0. +85. septembra 667. godine platite za ovu prvu mjenicu...9, 8po viđenju platite za ovu drugu mjenicu...90. )avođenjem broja primjeraka mjenice treba da se ukaže da se ne radi o izdavanju novih mjenica, nego ovećem broju primjeraka jedne iste mjenice. Svi primjerci predstavljaju jednu mjenicui isplatom jednog primjerka svi ostali gube važnost. ;ko se ne želi izdavanje vi%e primjeraka jedne mjenice, stavlja se solo klauzula +85. jula t.g. platite za ovu solomjenicu...9 ili 8... za ovu jedinu mjenicu...90.

C.. /znaka 8po naredbi9?jenica je hartija od vrijednosti koja je po sili zakona prenosiva +negocijabilna0 ponaredbi, bilo to u njoj označeno ili ne. Svaka je mjenica prenosiva indosamentom, paizostavljanje tog naređenja ne ometa njen lak i nesmetan prenos. * mjenici ne mora biti upisano$ 8"latite za ovu mjenicu po naredbi ).)...9, nego može i ovako$ 8"latiteza ovu mjenicu ).)...9C.7. 1lauzula o moneti +klauzula o eektivnosti0 )aziva se jo% i klauzulom o eektivnom plaćanju u stranoj valuti, a interesantna je umeđunarodnom mjeničnom saobraćaju. Trasant njome određuje da se mjenica imaisplatiti u naznačenoj vrsti novca. ?jenica bi glasila$ 85. jula t.g. platite za ovu jedinu mjenicu po naredbi ).). 56.666 %vicarskih ranaka eektivno...9 ili 8u

%vicarskim rancima9. ;ko bi naredba glasila samo na isplatu nekog stranog novca+8"latite... u stranoj valuti...90, ali se iz teksta ne vidi u kojoj eektivnoj valuti+moneti0, mjenični dužnik je ovla%ten da mjenicu isplati u domaćem novcu premadnevnom ili određenom službenom kursu. 2nače, ova klauzula se primjenjuje ukolikonije u suprotnosti sa devizno<valutnim propisima zemlje.



C.. 1lauzula o pokriću +revalirajuća klauzula0/značava oblik vrijednosti koju je trasat primio od trasanta, čime ga je pokrio, i naosnovu čega trasat pristaje da se mjenica vuče na njega. Tiče se osnovnog odnosaizmeđu njih jer govori o tome u čemu se sastoji naknada +protučinidba0 koju trasat prima. )jegova činidba je u isplati mjenične svote. Trasat prihvata mjenicu, ulazi u

mjeničnu obavezu kao dužnik, radi toga %to je primio pokriće od trasanta u novcu,kreditu, trgovačkim eektima, robi, a može biti i dug. 1lauzula ima građanskopravnadejstva i pozivanje na pokriće i njegovo osiguranje +obezbjeđenje0 nemamjeničnopravnu vrijednost jer stavljanjem potpisa na mjenicu od strane trasata smatrase da je zasnovana njegova mjenična obaveza. "rema načelu strogosti, mjenični posao je samostalan i apstraktan, pa se ne vidi kauza +razlog0 obavezivanja.;ko klauzula glasi$ 8"latite... i stavite na moj račun9 znači da trasat ima poslovniodnos sa trasantom iz koga ne%to duguje pa će mjenicu isplatiti sa tog trasantovogračuna. 1ada postoji ovakva klauzula$ 8"latite... i stavite na račun ).),9 radi se okomisionoj mjenici +komisiona trata0. "ostoje pravni odnosi između trasata i ).), alii između trasanta i ).), na osnovu čega trasant, kao komisionar ).), vuče mjenicu

na trasata. / komisionoj mjenici biće riječi kasnije. * su%tini, klauzula o pokriću pokazuje trasatu koga on treba da zaduži u računu ili kome računu će odobritimjeničnu svotu.

C.C. 1lauzula valute +valutna klauzula ili klauzula o primljenoj vrijednosti0"okazuje odnos između trasanta i remitenta, odnosno u čemu je bila ili se očekuje protučinidba remitenta. Ta klauzula obično glasi$ 8@aluta primljena u robi9 ako jetrasant primio robu i plaća mjenicu ili 8@aluta primljena u gotovu9 jer je od njega primio novac ili 8@aluta za eskont8 ako remitent kao banka trasanta eskontiramjenicu, zatim 8@rijednost u meni +nama0 samom9 kada je trasant označio sebe kao

remitenta. /va klauzula ima građanskopravna, a ne mjenična dejstva.C.-. ;vizna klauzula +avizo ili klauzula o izvje%taju01lauzula govori o tome da li trasat, prije nego %to prihvati nalog iz mjenice, treba dasačeka izvje%taj od trasanta ili ne treba. ?ože da glasi$ 8"latite ... i stavite istu na mojračun sa izvje%tajem9 ili 8"latite... i stavite istu u račun ).), bez izvje%taja9.&ezuslovnost mjeničnog naloga može se ublažiti uno%enjem ove klauzule ako seakceptiranje i plaćanje mjenice veže za izvje%taj koji trasant treba da po%alje trasatu+upisano 8sa izvje%tajem90. *koliko trasat akceptira iJili isplati mjenicu prijedobijanja izvje%taja, on time, protivno izvje%taju, ugrožava svoj zahtjev na pokriće.1lauzula 8bez izvje%taja9 znači da trasant neće slati trasatu nikakav izvje%taj nitiobja%njenje u pogledu mjenice. 2 ova klauzula ima građanskopravna, a ne mjenična

dejstva.

C.B. 1asatorna klauzula*pisuje se u slučaju izdavanja mjenice u vi%e primjeraka, a cilj je da se mjeničnasvota isplati samo imaocu jednog +određenog0 primjerka mjenice. 2splatom toga primjerka ostali gube pravnu vrijednost. /bično glasi$ 8"latite za ovu prvu, a ne i zaostale mjenice...9 ili 8"latite samo po ovom primjerku...9



C.F. Rekta klauzula +negativna klauzula po naredbi0/vom klauzulom mjenica se pretvara u hartiju od vrijednosti na ime i može se prenositi samo cesijom, a ne indosiranjem. Takva bi mjenica glasila$ 8"latite za ovumjenicu ).), ali ne i po njegovoj naredbi...9 ili 8"latite za ovu mjenicu ).), koja nijeindosabilna...9 Rekta klauzula slabi opticajnu sposobnost mjenice.

C.D. 1lauzula 8bez tro%kova9 ili 8bez protesta9*no%enjem ove klauzule imalac mjenice se oslobađa obaveze na podizanje protesta,radi izbjegavanja suvi%nih tro%kova. ?eđutim, imalac mjenice zadržava sva mjenična prava, iako nije podigao protest u slučajevima u kojima bi, inače, to trebalo da učini.1lauzulu može unijeti trasant, indosant ili avalist. ;ko je upi%e trasant, ona djeluje prema svim potpisnicima, a ako je stavi indosant ili avalist, tada djeluje isključivo prema njima. *koliko bi imalac mjenice, i pored postojanja ove klauzule, podniomjenicu na protest, nema pravo na protestne tro%kove od lica koje je stavilo klauzulu,niti od njegovih sljednika. ;kceptant i trasant kod vlastite +solo0 mjenice nemaju pravo stavljati ovu klauzulu.

C.56. 1lauzula 8bez obaveze9 ili 8bez regresa9 )jome indosant isključuje svoju mjeničnopravnu odgovornost, kao regresnogdužnika, prema daljnim imaocima mjenice. 1lauzula važi samo prema indosantu koji je istu upisao.C.55. 1lauzula o kamati*nosi je trasant kod mjenice plative po viđenju +a vista0 ili na određeno vrijeme poviđenju uz upis visine kamatne stope. )e može se unositi kod mjenica čija jedospjelost određena na drugi način.C.5. /znaka adreseSve radnje koje treba preduzeti radi ostvarivanja mjeničnih prava obavljaju se u

poslovnom lokalu lica koga se one tiču. ;ko se lice ne može pronaći ili se iz mjenicene vidi adresa lokala, tada se radnje mogu preduzeti u stanu ili na drugom mjestu, uz pristanak tog lica. Stoga je potrebno unijeti u mjenicu bližu adresu trasanta, trasatakao i uz mjesto plaćanja kod domicilirane mjenice.

222 ?A=)24)= R;#)A=5. *op%te o mjeničnim radnjama?jenica je tipična hartija od vrijednosti po naredbi kod koje prava nastaju, prenosese, mijenjaju ili prestaju preduzimanjem određenih radnji, bilo povjerioca, dužnika ilitrećeg lica. Svakom radnjom +izjavom na mjenici0 stvaraju se novi pravni odnosi i

svaka ima svoje pravno dejstvo. Radnje se preduzimaju u zakonom propisanomobliku i na zakonom predviđen način jer važi princip mjenične ormalnosti. )ekemjenične radnje su obavezne, dok su druge akultativne. Stoga se smatra da jemjenica skupni pojam za koji je vezan niz radnji i pravnih poslova +mjeničnopravneradnje0.Svako lice iz mjenice može ovlastiti drugo da kao njegov punomoćnik izvr%i nekumjeničnu radnju. /dnos vlastodavca i punomoćnika rje%ava se prema pravilimaobligacionog prava, samo dok se punomoćnik kreće u granicama ovla%tenja. (a



preuzimanje mjeničnih obaveza punomoćnik mora imati posebno +specijalno0 punomoćje +(//, čl. D50. 1ada punomoćnik kod mjenice prekorači svoja ovla%tenja,on postaje solidarni mjenični dužnik.* građanskom pravu, punomoćnik kad stupa u neki pravni odnos za svoganalogodavca, mora na to upozoriti drugu stranu, obavijestiti je da nastupa kao

punomoćnik. "o%to je mjenica strogo pismena isprava, punomoćnik kad potpisujemjenicu kao trasant, treba da napi%e u ime koga je potpisuje, a trebalo bi da doda i pokome ovla%ćenju +8za ).)., po punomoći od 56. maja 66. godine ovla%ten ;.;.90."o mjeničnom pravu, ko se na mjenici potpi%e kao zastupnik drugoga, a da za to nije bio ovla%ćen, lično je obavezan po toj mjenici. 2sto važi i za zastupnika koji je prekoračio ovla%tenje. >ažni zastupnik +alsus procurator0 dužan je ispuniti obavezu usvoje ime pod uslovom da je sam potpisao mjenicu. ;ko ne stave svoj potpis namjenicu, već potpi%u zastupanoga, tada ne nastupa njihova obaveza. To je ondaalsiikat i slučaj se rje%ava po propisima građanskog, odnosno krivičnog prava. ;kose na mjenici nalaze potpisi lica koja su nesposobna da se mjenično obavežu ili lažni potpisi ili potpisi izmi%ljenih lica ili potpisi koji iz bilo kojeg drugog razloga ne

obavezuju lica koja su potpisala mjenicu, ili u ime kojih je ona potpisana, ipak suobaveze ostalih potpisnika pravovaljane +(?, čl. D0.@eć je rečeno da kod mjenice postoji niz pravnih radnji koje se dijele na osnovnemjenične radnje i radnje koje se preduzimaju radi očuvanja i ostvarenja mjeničnih prava. * osnovne mjenične radnje spadaju$ izdavanje, prenos, akceptiranje, mjenično jemstvo +aval0, isplata +plaćanje0, intervencija te umnožavanje i prepis mjenice.Radnje kojima je cilj očuvanje mjeničnih prava su$ regres, protest, amortizacijamjenice i podizanje mjenične tužbe. (akonska pravila koja se odnose na pojedineradnje jasno pokazuju za%to je mjenica omiljen instrument u trgovačkom prometu.

. 2zdavanje mjenice?jenicu izdaje trasant i to je prva radnja koja se preduzima. 2zdavanje se sastoji u popunjavanju isprave i stavljanju potpisa trasanta na mjenično pismeno. "opunjavanjemjeničnog blanketa nije neophodno, po%to po teoriji omisije izostavljene mjeničneelemente može upisati u mjenicu svaki njen imalac do podno%enja na isplatu. "otpisizdavaoca mora biti u momentu izdavanja.#a bi izdavanje mjenice bilo punovažno, trasant mora imati poslovnu sposobnost, jer je to pravna radnja, a za preduzimanje pravnih radnji potrebno je da subjekt ima poslovnu sposobnost. * mjeničnom pravu, sposobnost za izdavanje mjenice naziva se pasivnom mjeničnom sposobno%ću, %to znači sposobnost za preuzimanje mjeničnihobaveza. "asivna mjenična sposobnost uglavnom je izjednačena u modernom pravu

sa op%tom poslovnom sposobno%ću, iako u nekim zemljama ima u tom pogleduodstupanja. ;ktivna mjenična sposobnost jeste sposobnost lica da bude povjerilac pomjenici. )epismeni i slijepi imaju pasivnu mjeničnu sposobnost, ali je izdavanje mjenice ivr%enje ostalih pravnih radnji za njih uslovljeno. )epismeni i oni koji ne mogu pisatiobavezuju se stavljanjem na mjenicu otiska prsta pred sudom i taj znak ovjerava sud."otpis slijepih na mjenici važi samo ako ga ovjeri sud. "ravno lice potpisuje mjenicu



tako %to se uz potpis ovla%ćenih lica stavlja i pečat. Htambilj, žig i pečat imaju istu pravnu i dokaznu snagu kao i rukoznak +(?, čl. DD0.* privrednom životu mjenicu izdaje poslovna organizacija +privredno dru%tvo0 kaodužnik, radi ispunjenja neke obaveze prema povjeriocu. /bično povjerilac i dužnik ugovaraju da za vrijednost prodate robe +stvari0 ili za izvr%ene usluge prodavac,

odnosno organizacija koja pruža usluge, vuče +trasira0 mjenicu na kupca, odnosno primaoca usluga, označavajući sebe kao remitenta. 1ao remitenta može označiti inekog svoga povjerioca +drugo lice0 sa kojim je ugovoreno plaćanje na ovaj način.?jenicu može da vuče i neka treća organizacija na kupca u korist prodavca, ako postoji takav ugovor. * tom slučaju, ta se organizacija ormalno pojavljuje kao trasant+izdavalac mjenice0, a stvarno je ona garant +žirant0. )adalje, nije rijedak slučaj dadužnik iz nekog ugovora +kupac, organizacija kojoj se pružaju usluge0 predaje svome povjeriocu bjanko akceptiranu mjenicu.

7. "renos mjenice

7.5. Gesija i indosamentAedna od osnovnih karakteristika hartija od vrijednosti jeste njihova negocijabilnost+prenosivost0. ?jenica se može prenositi cesijom +ustupanjem0 i indosamentom. (a preno%enje mjeničnih prava cesijom važe pravila obligacionog prava o ustupanju potraživanja +(//, čl. 7-<C0 i pravila o cesiji hartija od vrijednosti +(//, čl.-0, o čemu je bilo riječi u dijelu o hartijama od vrijednosti uop%te.Speciičan način prenosa hartija od vrijednosti po naredbi, kakva je mjenica, jesteindosament +indosman0. #osada%nji imalac mjenice, kao indosant, prenosi prava izmjenice na novog imaoca, kao indosatara. "renosom mjenice indosamentom nastajeizmeđu dužnika i svakog novog povjerioca +lica na koje je mjenica indosirana0samostalan pravni odnos. /n je nezavisan od odnosa prema starom povjeriocu jer je

odlučan samo sadržaj mjenice i međusobni lični odnos tog novog povjerioca idužnika. "ored naziva indosant i indosatar, koriste se i termini žirant i žiratar. Pirant je indosant, dosada%nji povjerilac koji indosamentom postaje dužnik, a žiratar jeindosatar, novi povjerilac.

7.. "uni indosament2ndosament je izjava na mjenici ili na njenom produžetku +alonžu0 kojom imalacmjenice prenosi svoja prava iz mjenice na neko drugo lice. 2zjava se, po pravilu, dajena poleđini mjenice pa odatle i naziv indosament +in dosso < na leđima0. * izuzetnimslučajevima indosament može biti napisan i na licu mjenice, ali tada mora biti cio

ispisan < puni indosament +indosman0.3orma indosamenta nije zakonom propisana. Treba upotrijebiti riječi da bude jasno dase radi o indosamentu. /bično se pi%e$ 8"latite po naredbi ).).<a9 ili 8"latite ).).<u9ili 8?jesto mene platite ).).<u9 ili 8(a me ).).<u9. ?ora se potpisati jer dosada%njiindosatar postaje dužnik, a dužnik po hartiji od vrijednosti se postaje samo potpisom./bično se jo% stavlja datum i mjesto."rvi indosant je uvijek remitent, jer je on prvi povjerilac po mjenici. 2ndosament mora biti bezuslovan, a ako je stavljen uslov, smatra se kao da nije napisan. "o



anglosaksonskom pravu, dozvoljeno je uno%enje uslova u indosament po%to jedozvoljen i mjenični nalog sa uslovom +neoperativna mjenica0. #jelomičanindosament je ni%tavan +(?, čl. 57, st. 0.

7.7. &janko indosament2ndosatar sa bjanko indosiranom mjenicom može da preduzme slijedeće radnje$a0 "renijeti dalje na drugo lice punim indosamentom, i u tom će slučaju ispod potpisaranijeg indosanta, koji mu je prenio mjenicu blanko indosamentom, upisati svojindosament i potpisati: b0 2ndosirati svojim blanko indosamentom stavljajući samo svoj potpis +ispod potpisasvog indosanta0:c0 "razno mjesto ispuniti svojim imenom i mjenicu dalje prenijeti ili podnijeti nanaplatu:d0 2spuniti blanko indosament imenom nekog trećeg lica i predati mu mjenicu. "o%tona takvoj mjenici nema njegovog potpisa, nema ni njegove obaveze, nije dužnik po

toj mjenici:e0 ?jenicu predati nekom trećem licu ni%ta ne upisujući, niti je potpisujući. )oviimalac ovakve mjenice postupa s njom kao s blanko mjenicom +(?, čl. 5C, st. ,tačka 70."rema tome, indosatar kod blanko indosamenta je onaj koji ima mjenicu u rukama, usvojoj državini.

7.. "rokura indosament"rokura +punomoćnički, opunomoćujući, za inkaso, za naplatu0 indosament se preduzima radi opunomoćenja. 2ndosant samo ovla%ćuje indosatara da u njegovo ime

i za njegov račun vr%i neka prava iz mjenice, da obavi i neke radnje. "unomoćničkimindosamentom se ne prenosi pravo svojine na mjenicu, ono ostaje kod indosanta./dnos naredbodavca i punomoćnika se mora jasno vidjeti iz mjenice i stoga seupisuje klauzula koja to označava$ 8"latite ).)<u kao punomoćniku9 ili 8).)<u kao punomoć9 ili 8?jesto mene ).)<u, vrijednost za naplatu9."unomoćnik +indosatar0 ne stiče samostalno pravo iz mjenice. /n po zakonu ima prava koja proističu iz mjenice, ali ako bi mjenicu htio indosirati, može to učinitisamo kao prenos punomoćja. /n nije stekao svojinsko pravo na mjenicu i ne može je prenositi ni na kakav način osim kao punomoćje, jer to je sadržaj njegovih ovla%tenja.

7.C. (aložni indosament?jenica se može i založiti za neko pravo povjerioca koje ima osnov u pravnom posluvan mjenice. ?jenica se zalaže indosamentom koji sadrži odredbu iz koje se moževidjeti da se radi o zalogu$ 8"latite ).)<u, vrijednost za osiguranje9 ili 8"latite zamene ).)<u, vrijednost za zalogu9. 2 založni indosament može biti puni i bjanko.* pogledu prava založnog povjerioca +indosatara0 situacija je slična prokuraindosamentu sa speciičnostima koje ima svaka zaloga. /n ima sva prava koja proističu iz mjenice, s tim %to mjenicu može dalje prenositi samo punomoćničkim



indosamentom. / dospjelosti mjenice založni indosatar ima pravo tražiti isplatumjenične svote i iz dobijenog iznosa namiriti svoje potraživanje, a eventualni vi%ak dužan je predati indosantu.

7.-. Rekta indosamentSvojstvo prenosivosti mjenice po naredbi može se oduzeti rekta indosamentom tako%to se izjavi o prenosu dodaju odgovarajuće riječi kao 8ne po naredbi9 ili 8ne ponjegovoj naredbi9. 2zjava bi glasila$ 8*mjesto meni platite ).), ali ne i po njegovojnaredbi9 ili neki drugi izraz koji to isto označava. Time se umanjuje cirkulaciona moćmjenice jer se tada ona može prenositi isključivo cesijom kao i drugegrađanskopravne tražbine.2ndosant koji je upisao rekta indosament ne može mjenicu pretvoriti trajno u rektamjenicu, da se kasnije ne može uop%te prenositi indosamentom. )a to je jedinoovla%ten trasant, on isključuje indosiranje. ?eđutim, indosant koji je zabranioindosiranje rekta indosamentom umanjuje svoju odgovornost. /n tada ne odgovara

licima na koja bude mjenica kasnije indosirana +(?, čl. 5-0.

7.B. "ovratni indosament"ovratni indosament postoji onda kada se mjenica indosira na trasata, bilo da ju je onakceptirao ili ne, zatim na trasanta kao i na lice koje je već bilo indosant na tojmjenici. /baveza se vraća opet na lice na kome je jednom već bila +(?, čl. 50. Svaova lica mogu mjenicu dalje indosirati.7.F. 2ndosament sa klauzulom straha/p%te je pravilo da indosant odgovara da će mjenica biti akceptirana i isplaćena +(?,čl. 5-0. ?eđutim, on je ovla%ten da isključi svoju odgovornost. 4ini to tako %to izjavi

o prenosu +indosamentu0 dodaje odgovarajuću klauzulu kao 8bez obaveze9 ili 8bezgarancije9 ili 8bez moje dalje obaveze9 ili 8ne odgovaram za isplatu9, odnosno dodajetzv. klauzulu straha. )aravno da ovakva klauzula slabi snagu mjenice jer isključuje izobaveze tog dužnika.Treba istaći da klauzulu straha, kao nebitni elemenat mjenice, može unijeti i trasant,ali ne tako %iroko kao indosant. ;ko bi se klauzula odnosila na isključenje trasantoveodgovornosti za neisplatu mjenice, smatra se da nije napisana i ne bi proizvodila pravna dejstva.

. "rijem mjenice +prihvat, akcept0

?jenicom trasant upućuje bezuslovan nalog trasatu da isplati određenu svotu novca.Time trasat postaje samo pretpostavljeni dužnik po mjenici. * mjeničnu obavezu seulazi samo potpisom na mjenici. #a bi trasat postao dužnik i da bi bio obavezan da postupi po naredbi trasanta i o dospjelosti isplati mjenicu, potrebno je da obavezu prihvati +akceptira0. ;kcept je, prema tome, mjeničnopravna radnja +izjava0 kojomtrasat, stavljanjem odgovarajuće klauzule i svojim potpisom na mjenici, potvrđuje da prihvata mjeničnu obavezu.



;kceptom se mijenja glavni dužnik u mjenici. #o tada je dužnik bio njen izdavalac.;kceptom trasat postaje glavni dužnik, a ostali potpisnici na mjenici postajudrugostepeni +regresni0 obveznici. 2malac mjenice stiče prema njima regresno pravo, pravo da se naplati od njih, ako ne plati glavni dužnik. * tome je osobina mjenice i utome je značaj akcepta. #alji je značaj akcepta u tome %to mjenica i mjenične obaveze

prestaju jedino ako mjenicu isplati akceptant. ;ko mjenicu isplati ma koji drugimjenični obveznik, ona se ne gasi.;kceptantova obaveza je neposredna, jer odgovara svakom imaocu mjeniceneposredno, pa čak i trasantu, ako je mjenica do%la u njegove ruke. /baveza je isamostalna, jer ako bi mjenica s obzirom na potpise ostalih potpisnika bila nevažeća,akceptant ipak odgovara za mjenicu. ;kcept nije bitan sastojak mjenice./značavanje imena trasata jest njen bitan sastojak i bez toga nema mjenice. ;li i beztrasatovog potpisa mjenica je pravovaljana. Stoga za akcept nije ni propisana orma./bično se daje riječima$ 8priznajem9, 8prihvatam9, 8primljeno9, 8akceptiram9 istavlja se potpis. ;kcept i potpis stavljaju se obično na licu mjenice, u donjemlijevom uglu ispod naznačenja trasatove adrese ili poprijeko preko mjeničnog sloga

na lijevoj strani. 1od dodjeljivanja kredita, uz mjenično obezbjeđenje, banke traže dase potpis akceptanta stavi u donjem desnom uglu mjenice, vjerovatno iz praktičnihrazloga. 2zjava o akceptu se, po na%em pravu, mora dati na mjenici i to licu mjenice. )eka prava dopu%taju da se akcept može dati i posebnim pismom +pismenomizjavom0."ostoji i blanko akcept. To je sam potpis trasatov na mjenici, jer je zakonska pretpostavka da kao akcept važi i sam trasatov potpis stavljen na licu mjenice +(?,čl. -, st. 50./d volje imaoca mjenice zavisi da li će je podnijeti na akcept trasatu. To je njegovo pravo jer zakon kaže 8može9 podnijeti na akcept +(?, čl. 0. 1ada mjenicu nije podnio na akceptiranje, a o dospjelosti od trasata traži isplatu, pa je ovaj odbije,imalac mjenice neće moći ostvariti zahtjev protiv trasata jer nema njegovog potpisana mjenici. * tom slučaju, imalac mjenice mora imati dovoljno garancija od ostalih potpisnika u tom mjeničnom poslu +indosanta i trasanta0 da naplati mjeničnu tražbinu.?jenicu na akcept podnosi imalac mjenice ili svaki njen držalac. ;kceptant ne preuzima obavezu prema onome ko mjenicu predoči +podnese0 na akceptiranje, nego prema licu koje je ili koje će biti pravovaljano legitimisano kao povjerilac. ?jenica se podnosi na akcept 8do dospjelosti9. )a dan dospjelosti ili kasnije ne može se prezentirati na akcept./d pravila da se trasirana mjenica može, a ne mora podnositi na akcept, postojeizuzeci$a0 Trasant može u mjenici odrediti da se ona obavezno podnese na akcept. ?ožeodrediti i rok u kome se to mora učiniti. +8?ora se podnijeti na akcept9 ili 8;kceptobavezan do 6. septembra 66. god90. )aredbu o obaveznom podno%enju na akceptmože dati i indosant, ali ne može doći u sukob sa trasantom. ;ko naredbu oobaveznom akceptu ne izvr%i, imalac mjenice gubi pravo na regres i zbogneakceptiranja i zbog neisplate. b0 Trasant može zabraniti da se mjenica podnosi na akcept uop%te ili da se podnosi prije određenog vremena, odnosno dok ne protekne određeno vrijeme. Tako, moženapisati$ 8)e smije se podnijeti na akcept9 ili 8&ez prezentiranja na akcept9 ili 8)e



podnositi na akcept do 6. septembra 66. god.9 ili 8)e smije se podnijeti na akcept prije tri mjeseca od danas9. ;ko se mjenica i pored zabrane podnese na akcept, akceptće biti pravovaljan ako trasat mjenicu akceptira. ;ko odbije akcept, mjenica ipak zadržava sve svoje osobine, pa imalac ne treba da je protestuje."ostoje slučajevi kada trasant ne može zabraniti podno%enje mjenice na akcept. "rvi

slučaj, mjenica trasirana na određeno vrijeme po viđenju 8mora se podnijeti naakceptiranje u roku od jedne godine od dana izdanja9. Taj rok trasant može skratiti ili produžiti, a indosanti mogu samo skratiti +(?, čl. , st. 0. #rugi slučaj je kada seradi o domiciliranoj mjenici. "odno%enjem na akcept domicilirane mjenice trasat sestvarno obavje%tava o tome da mjenicu treba platiti u nekom drugom mjestu ili kodnekog trećeg lica, pa mu se pruža prilika da se za to pripremi.1ada se mjenica podnese na akcept, trasat ima alternativno jedno od sljedećih prava$a0 ?jenicu može akceptirati i time preuzeti mjeničnu obavezu i postati glavni dužnik po toj mjenici: b0 ;kcept može odbiti i tako ne ući uop%te u mjeničnu obavezu. * tom slučaju, povjerilac ima pravo da preduzme postupak, kod suda, prema regresnim dužnicima:

c0 ?ože tražiti jedan dan vremena da se odluči +deliberacioni rok, tempusdeliberationis0, odnosno 8da mu se mjenica podnese jo% jedanput sutradan nakon prvog podno%enja na akceptiranje9 +(?, čl. C, st. 50:d0 ?ože akcept ograničiti na jedan dio mjenične svote, a za neakceptirani dio povjerilac preduzima radnje protiv regresnih dužnika +8;kceptiram C6.666,66 1?,9 amjenična svota glasi D6.666,66 1?0."o%to je mjenični nalog bezuslovan, i akcept mora biti bezuslovan, ali ga trasat možeograničiti na jedan dio mjenične svote. ;ko je akcept uslovljen, smatra se da jeizvr%eno odbijanje akcepta, kao da nije ni dat, mjenica važi, a akceptant je obavezan prema sadržini svog akcepta +(?, čl. B0. ;kcept se ne mora datirati +stavljen samo potpis trasata na lice mjenice0. ?eđutim, datiranje se mora izvr%iti$ kada je trasiranamjenica plativa na određeno vrijeme po viđenju i kad je posebnom odredbom+naredbom0 utvrđeno da se mjenica mora podnijeti na akcept po proteku određenogvremena. ;ko se mjenica ne datira, u tim slučajevima, imalac mjenice mora podignuti protest da bi održao regresna prava protiv indosanata i trasanta.Radnja akceptiranja je konačna, a akcept neopoziv kada trasant preda akceptiranumjenicu povjeriocu. )apisani akcept trasat može precrtati prije nego %to vrati mjenicui smatra se da je odbio akcept. )o, trasat može pismeno izvijestiti imaoca mjenice ilidrugog potpisnika da je mjenicu akceptirao i tada je obavezan prema sadržaju danogakcepta +(?, čl. 760. To je slučaj kada je dozvoljeno koristiti dokaze van mjenice da bi se potvrdila činjenica upisa na mjenici.

C. ?jenično jemstvo +aval0;val je mjenično jemstvo. To je pismena izjava sa potpisom ili samo potpis namjenici kojim neko lice +avalist0 garantuje +jemči0 da će mjenični dužnik za koga ondaje aval +honorat0 ispuniti svoju mjeničnu obavezu, isplatiti mjenicu. ;val se dajesamo za isplatu, a ne i za druge mjenične radnje i obaveze. ?ože se dati za cijelumjeničnu svotu ili za jedan njen dio +(?, čl. 750. ?jeničnopravno jemstvo razlikujese od jemstva u obligacionom pravu u sljedećem$ avalom se zasniva samostalan, a ne



akcesoran pravni odnos, zatim avalista može biti pozvan da plati mjenicu prije nego%to je poku%ana naplata od glavnog dužnika. #akle, avalista odgovara povjeriocuneposredno, samostalno i solidarno jer važi princip da 8avalista odgovara onako kakoodgovara onaj za koga jamči9 +(?, čl. 770.Svako lice koje ima pasivnu mjeničnu sposobnost može dati aval, pa i neki već

postojeći obveznik na mjenici. 2pak, glavni mjenični dužnik ne može se pojaviti kaoavalist +akceptant, trasant do akceptiranja, izdavalac solo mjenice0.2zjava o avalu mora biti upisana i potpisana na mjenici +licu ili poleđini0 ili na alonžu.;val se može izraziti riječima 8kao jemac9, 8kao poruk9, 8kao garant9, 8per aval9,8jemčim za isplatu9 ili drugačije, samo da ta izjava znači jemstvo. #ovoljan je i sam potpis na licu mjenice ili alonžu. (akonska je pretpostavka da se svaki potpis na licumjenice ili alonžu smatra avalom, ako to nisu potpisi trasanta ili trasata. )aprotiv,sam potpis na poleđini mjenice ne vrijedi kao aval, nego kao bjanko indosament.?jenično jemstvo se može preuzeti +dati0 za bilo kog dužnika iz mjenice +honorata0.;valista, u principu, treba da odredi za koga garantuje, ko je njegov honorat +8kao jemac ).)90. ;ko se to ne vidi +stavljen samo potpis na licu mjenice ili alonžu0, važi

zakonska pretpostavka da se radi o avalu za trasanta +(?, čl. 7, st. 0. "rava nekihzemalja dopu%taju davanje avala odvojeno od mjenice, posebnom izjavom."rije davanja avala +upisa na mjenici0, obično se između budućeg avaliste i njegovoghonorata zaključuje poseban ugovor koji je izvan mjeničnog posla +neki obligacioniugovor, bankarski posao0. )jegova dejstva su obligacionopravnog karaktera. ;val sedaje u slučajevima kada remitent, odnosno indosatar +povjerilac0, nema dovoljno povjerenja ili ne poznaje dobro trasata, akceptanta kao i ostale mjenične obveznike+potpisnike0. Smisao avala jeste sticanje većeg povjerenja u mjenicu, postizanjesigurnosti za naplatu mjeničnog potraživanja.@eć je rečeno kakav je pravni položaj avaliste < odgovara isto kao lice +honorat0 zakoje je dao mjenično jemstvo +kao trasant, akceptant, indosant0. Slijedeći principsamostalnosti u mjeničnom pravu, obaveza avaliste je pravno valjana iako je obavezalica za koje avalira ni%tavna, iz ma kog razloga +dao aval za obveznika koji jemjeničnopravno nesposoban0. ?eđutim, obaveza avaliste neće vrijediti ako jeobaveza za koju je jemčio ni%tavna zbog ormalnih mjeničnopravnih nedostataka+preuzeo aval za lice čiji je potpis na mjenici precrtan, dao aval za nepismeno ilislijepo lice čiji potpisi nisu dati u skladu sa zakonom0.;ko avalista isplati mjeničnu sumu stiče, po zakonu, pravo regresa prema svomehonoratu kao i prema licima koja su odgovorna honoratu +trasantu, akceptantu,indosantovim prethodnicima0. (apravo, avalista postaje vlasnik mjenice i stiče statusregresnog povjerioca +(?, čl. 77, st. 70.*mjesto avala često se koristi prikriveno jemstvo +žiro0. Piro se ostvaruje na taj način%to se svako ko se želi uvući u mjeničnu obavezu, radi ojačavanja obaveze, potpisujena poleđini mjenice. "oleđinu mjenice nazivaju i žirom, pa otuda za indosante nazivžiranti. /ni koji potpi%u mjenicu na poleđini odgovaraju solidarno, pa su stoga takvi potpisnici +indosanti0 stvarno žiranti, garanti. 3ormalno izgleda da su ta lica imalamjenicu u rukama, pa su je dalje indosirala blanko indosamentom i tako postalidužnici.Skriveni aval može se dati preuzimajući ulogu trasanta, pa i trasata. /naj koji hoće dagarantuje za isplatu mjenice, a želi to da prikrije, potpisuje mjenicu +žirira0 kao



indosant, ili kao trasant, ili kao trasat. "rema tome u kakvoj je ulozi stavio svoj potpis, tako i odgovara. /dgovornost je uvijek onakva kakva je odgovornost lica koje pokriva, čiju unkciju preuzima. * teoriji nije prihvaćeno jedinstveno mi%ljenje da ježiriranje skriveni aval. )eki misle da potpis žiranta ne predstavlja izjavu o avalu,nego da su žiranti indosanti.

-. 2splata +plaćanje0 mjeniceGilj izdavanja mjenice jeste isplata mjenične svote. "odno%enje +prezentacija0 mjenicena isplatu uvijek je obavezno za razliku od prezentacije na akcept. ?jenični dug je8potražljiv9 +'olschuld0 pa povjerilac mora ići dužniku da bi se izvr%ilo plaćanje.Razlog je u činjenici %to dužnik ne mora znati, u vrijeme dospjelosti, ko je povjerilacuslijed prenosa i cirkulacije mjenice u prometu."ravilo je da se mjenica prezentira na isplatu i plaća na dan dospjelosti. 1ada semjenica podnese nekoj organizaciji ovla%tenoj za obavljanje platnog prometa, smatrase da je podnesena na isplatu +(?, čl.7D, st. 0. /n je, po zakonu, ovla%ten da to učini

i dva radna dana po dospjelosti ako se radi o mjenici plativoj na određeni dan ili naodređeno vrijeme od dana izdanja ili viđenja +(?, čl. 7D, st. 50. * tim slučajevima,rok dospjelosti i dan plaćanja se ne podudaraju. )eće se podudariti i kada rok dospjelosti pada u zakonom priznate praznike +državne, vjerske0 jer plaćanje trebatražiti sljedećeg radnog dana. Hto se tiče mjenice po viđenju +a vista0, njena isplata semože tražiti bilo kada u roku od jedne godine dana računajući od dana izdanja,ukoliko trasant rok nije skratio ili produžio, odnosno indosanti skratili. "ovjerilac idužnik se mogu sporazumjeti da se mjenica isplati i prije dospjelosti. /vo je njihovo pravo, a ne obaveza, pa ni jedan ne mora pristati na raniju isplatu. 1ada povjerilac ne prezentira mjenicu na isplatu na vrijeme, tada je svaki mjenični dužnik ovla%ten damjeničnu svotu položi +deponuje0 kod redovnog suda prvog stepena u mjestu plaćanja

i to na tro%ak, opasnost i %tetu povjerioca +(?, čl. 70.(a razliku od prezentacije na akcept, ovla%teno lice za podno%enje mjenice na isplatu je isključivo ono koje je ormalno legitimisano pa se njemu ili punomoćniku vr%iisplata mjenice. ?jenični zakon zahtijeva od onoga ko vr%i plaćanje da 8ispita pravilnost niza indosamenata, ali ne i istinitost potpisa indosanata9 +(?, čl. 5, st. 70.#užan je odbiti isplatu ako zna ili bi morao znati da podnosilac mjenice nije njenzakoniti imalac. 2nače, mjenica se podnosi na isplatu glavnom dužniku +akceptantu,izdavaocu solo mjenice, trasantu ako nije akceptirana0. 2ma mi%ljenja da mjenicutreba podnijeti trasatu iako nije akceptirao mjenicu jer može prihvatiti isplatu, %toutiče na položaj regresnih dužnika. #omicilirana mjenica se podnosi na isplatudomicilijatu. ?jenica se podnosi u poslovnom lokalu dužnika, a ako se to ne vidi iz

mjenice, onda u njegovom stanu.?jenica se isplaćuje, po pravilu, u cijelom iznosu +iskup mjenice0. 1ada je u cijelostiisplatio mjeničnu svotu, dužnik može zahtijevati predaju +izručenje0 mjenične ispravei da se na njoj konstatuje isplata. #užnik može isplatiti dio mjenične svote +djelimičnaisplata0, a povjerilac ne može odbiti djelimičnu isplatu +(?, čl. 6, st. 0, %to jerazličito od op%tih pravila obligacionog prava o djelimičnom ispunjenju novčanihobaveza +(//, čl. 7560. #užnik koji isplati dio mjenične svote može zahtijevati da seto upi%e u mjeničnu ispravu i da se izda pismena priznanica. /statak neisplaćenog



iznosa povjerilac će tražiti od regresnih dužnika po%to se prethodno kod suda utvrdidjelimična isplata glavnog dužnika. * slučaju da je mjenična isprava izdata u vi%e primjeraka, dužnik koji isplati mjenicu ima pravo zahtijevati predaju primjerka nakome je upisana klauzula o akceptu.?jenična obaveza prestaje potpuno i mjenica se gasi samo ako je isplati glavni

mjenični dužnik. ;ko je mjenicu isplatio neki drugi dužnik, on ima pravo da tražinaplatu onoga %to je platio, zatezne kamate i tro%kove, od glavnog mjeničnogdužnika, kao i od ostalih mjeničnih dužnika koji su po mjeničnom pravu njemuodgovorni. "ravo se ostvaruje u regresnom postupku.* mjeničnu svotu, koju plaća dužnik, uključena je kamata. /na se priračunavaglavnici već prilikom izdavanja mjenice. (akon polazi od toga jer odredba okamatama unesena u mjenicu smatra se da nije napisana, a mjenica važi +(?, čl. B0.2pak, kod mjenice plative po viđenju ili na određeno vrijeme po viđenju dozvoljava seodredba o kamati uz naznačenje kamatne stope. 1od ovih mjenica kamata se ne možeunaprijed izračunati i pripisati glavnici. ;ko nije određeno, kamata se računa odizdanja mjenice.

B. Regres )ormalan tok mjeničnih radnji je takav da se najprije mjenica podnese na akcepttrasatu, osim ako postoji klauzula o zabrani podno%enja na akcept, i da je trasat prihvati i potpi%e čime postaje akceptant +glavni mjenični dužnik0. / dospjelosti semjenica podnosi akceptantu na isplatu. Taj normalan tok mjeničnih radnji se prekida ikada trasat odbije akcept ili odbije isplatu. 2malac mjenice stiče pravo da se obratiostalim dužnicima < regresnim dužnicima, a postupak koji se pri tome provodi jesteregresni postupak. Regresni dužnici su sva lica koja, kao mjenični potpisnici, jemče povjeriocu da će mjenica biti isplaćena, a to su trasant, indosanti i njihovi avalisti.

"od regresnim pravom podrazumijeva se, u prvom redu, pravo na osnovu koga imalacmjenice može tražiti, uz ispunjenje zakonskih uslova, isplatu mjenice od regresnihdužnika. ?eđutim, regresno pravo obuhvata i pravo mjeničnog dužnika +regresnog0da traži naplatu isplaćenog od svojih prednika ako je iskupio mjenicu +iskupljujućiregres0.

"ostoje dvije vrste regresa i to$5. Regres o dospjelosti ili regres zbog neisplate je če%ći i njega imalac mjenice vr%iako glavni dužnik ne plati mjenicu u cijelosti ili djelimično, na dan plaćanja ili za dvaradna dana po dospjelosti:

. Regres prije dospjelosti koji se podnosi zbog neakceptiranja ili nesposobnosti za plaćanje trasata i akceptanta, a trasanta u jednom slučaju.Regresni zahtjev prije dospjelosti može se postaviti u slučajevima određenimzakonom$a0 ;ko je akceptiranje odbijeno, bilo potpuno bilo djelimično, b0 ;ko je prije ili poslije akceptiranja mjenice otvoren stečaj ili prinudna likvidacijanad imovinom trasata, odnosno akceptanta, ili ako je trasat, odnosno akceptant,



obustavio plaćanje, pa makar obustava i ne bila sudski utvrđena. Takođe i u slučajukad je izvr%enje nad imovinom tih lica ostalo bezuspje%no,c0 ;ko je otvoren stečaj odnosno likvidacija nad imovinom trasanta, a radi se omjenici koja se ne smije podnijeti na akceptiranje +(?, čl. 0.1ad nastane neki od iznesenih materijalnopravnih razloga za regres, imalac mjenice

svoj regresni zahtjev može postaviti prema svakom od regresnih dužnika i tražitiisplatu mjenice +trasatu, indosantima i njihovim avalistima0. Svi mjenični potpisnici,odnosno regresni dužnici, odgovaraju povjeriocu solidarno, neposredno i samostalno."ovjerilac se može obratiti ma kome od njih, po svome izboru, ne po%tujući red kojimsu potpisivali mjenicu. (ahtjev može postaviti prema svakom pojedinačno iliistovremeno prema vi%e njih po izboru +opciji0 ili protiv svih zajedno./d regresnih dužnika povjerilac +remitent, indosatar0 u regresnom postupku možetražiti$ mjeničnu svotu, odnosno svotu koja nije isplaćena ili akceptirana, kamatu ako je bila upisana na mjenici, tro%kove koje je imao u vezi sa regresom +tro%kovi protesta, slanja izvje%taja, ostali tro%kovi0 i najposlije, zateznu kamatu od dospjelostimjenice. ;ko se regres vr%i prije roka dospjelosti, onda se od mjenične svote odbija

eskont određen po stopi službenog eskonta.@eć je rečeno da regres u mjeničnom pravu nije ustanovljen samo u korist mjeničnog povjerioca, nego pravo regresa postoji i u međusobnim odnosima regresnih dužnika+iskupni regres0. 1ada neki od regresnih dužnika isplati +iskupi0 mjenicu, tada su prema njemu regresni dužnici$ svi prethodni indosanti i avalisti, zatim trasant ieventualni intervenijent. (apravo, svi prethodnici koji su prije njega potpisalimjenicu. ;ko je mjenica akceptirana, posljednji regresni dužnik jeste trasant po%to je prvi potpisao mjenicu. #ok glavni mjenični dužnik +akceptant, trasant kodneakceptirane mjenice, izdavalac solo mjenice0 ne isplati mjenicu, postoji nečije pravo regresa u obliku iskupljujućeg regresa. /vo stoga %to isplatom mjenične svoteod strane nekog regresnog dužnika ne prestaje mjenična obaveza, nego se vr%i prevaljivanje +prebacivanje0 mjenične obaveze na ona lica koja su mjenicu potpisala prije njega, ali ne i na ona koja su poslije njega potpisala mjenicu. /tuda je teži položaj regresnih dužnika čiji su potpisi na mjenici bliže potpisu glavnog dužnika+(?, čl. F0.;ko regresni zahtjev +iskupni0 postavlja neki od mjeničnih dužnika koji je većiskupio mjenicu u prethodnom regresnom postupku, on može tražiti cjelokupni iznoskoji je već platio +regresni iznos0, kamate na taj iznos od dana iskupljenja u visinieskontne stope koju utvrđuje =vropska centralna banka iz 3rankurta, kao i tro%kove.2 ovdje dolazi u obzir eskont ako se regres vr%i prije roka dospjelosti +(?, čl. C60.(a ostvarivanje regresnih prava potrebno je ispuniti i određene ormalne uslove uvidu dokaza. To se odnosi, prije svega, na posjedovanje uredne isprave o podizanju protesta, dokaze o nemogućnosti izvr%enja, rje%enje o otvaranju stečaja ili prinudnelikvidacije.* regresnom postupku plaćanje se može izvr%iti povratnom mjenicom, ako nije protivno ugovoreno. To je nova mjenica trasirana po viđenju koju vuče povjerilac+vr%ilac regresa0 na nekog od svojih prethodnika +regresnih dužnika0 njemuodgovornih. /buhvata svotu utvrđenu članom D i C6 (?, naknadu za posredovanjekao i pristojbu za povratnu mjenicu, a plativa je u mjestu prebivanja tog dužnika +(?,čl. C7, st. 50.



F. "rotest"rotest ima dvojako značenje. )ajprije, on predstavlja mjeničnopravnu radnju koja se preduzima radi očuvanja prava iz mjenice prema regresnim dužnicima. "rotest jeistovremeno i javna isprava kojom se na vjerodostojan način utvrđuje da dužnik nijeizvr%io određenu radnju iz mjenice +nije akceptirao ili datirao akcept, nije isplatio

mjenicu i dr0. 2spravom se dokazuje da je imalac mjenice ili njegov punomoćnik preduzeo na vrijeme potrebne radnje prema glavnom dužniku, ali da su one ostale bezuspjeha."rotest je uslov za regres, kori%tenje regresnih prava. "odizanje protesta nije samo pravo imaoca mjenice nego i njegova obaveza, ako hoće da očuva svoja prava premaregresnim dužnicima. Stoga se on prvo mora obratiti glavnom dužniku i tražitiizvr%enje odgovarajuće radnje. &ez protesta ne može se aktivirati mjeničnaodgovornost regresnih dužnika, nema ni mjenične tužbe prema njima, ostaje samoodgovornost glavnog dužnika. Time se može bitno umanjiti pravna sigurnost povjerioca.Razlozi zbog kojih se podiže protest su zakonom utvrđeni. (avisno od razloga postoje

i različite vrste protesta$a0 "rotest zbog neakceptiranja ili djelimičnog akceptiranja se podiže kada je trasatodbio potpuno ili djelimično da akceptira mjenicu, b0 "rotest zbog neisplate ili djelimične isplate preduzima se kada je akceptant odbio potpuno ili je djelimično isplatio mjeničnu svotu,c0 "rotest zbog nedatiranja akcepta jer akceptant nije stavio datum akcepta kodmjenice plative na određeno vrijeme po viđenju,d0 "erkvizicioni protest podiže imalac duplikata ili kopije mjenice kojim traži predajuakceptiranog primjerka mjenice od držaoca toga primjerka kako bi tražio isplatumjenice od akceptanta."rotest podiže imalac mjenice ili njegov punomoćnik, odnosno imalac duplikata ilikopije mjenice i to lice naziva se protestant. >ice protiv koga je podignut protestnaziva se protestat, a u toj ulozi mogu biti trasat, akceptant, imalac akceptiranog primjerka mjenice i drugi. 1od protesta zbog neakceptiranja protestat je uvijek trasat."rotest se mora podići u zakonom predviđenim rokovima +protestni rokovi0. (avisnood razloga zbog koga se vr%i protest, kao i načina određivanja dospjelosti mjenice,rokovi su različiti +(?, čl. C0. Rokovi su kratki, a protest se podiže odmah poodbijanju izvr%enja mjenične radnje. ;ko protest nije podnesen u roku, mjenica postaje 8prejudicirana9 i povodom takve mjenice ne mogu se vr%iti regresna prava.(akonski rokovi se mogu prolongirati u slučaju vi%e sile ili zakonskih razloga, ali semora izvr%iti notiikacija."ored podizanja protesta, imalac mjenice ima jo% jednu obavezu ako se radi oodbijanju akcepta ili isplate. * tim slučajevima, imalac mjenice dužan je obavijestitisvoga indosanta i trasanta +četiri dana nakon dana protesta0. Svaki indosant moradalje obavijestiti svog prethodnog indosanta i njegovog avalistu +dva dana nakondobijene obavijesti0. /vo obavje%tavanje se naziva notiikacija, a može se izvr%iti i putem po%te. )otiikacija nije uslov za održanje regresnih prava.



@eć je rečeno da trasant, indosant ili avalista može na mjenici upisati klauzulu 8beztro%kova9, 8bez protesta9. * tim slučajevima, imalac mjenice nije dužan podizati protest radi očuvanja regresnih prava, ali je obavezan na notiikaciju. ;ko, ipak,imalac mjenice podigne protest, jedina posljedica jeste %to sam snosi protestnetro%kove.

"rotest se podiže kod suda mjesno nadležnog za protestata. "rotestni organ +može bitislužbenik suda0 poziva protestata da izvr%i mjeničnu radnju radi koje je podignut protest. ;ko udovolji zahtjevu +akceptira ili datira akcept, isplati mjenicu0, postupak se obustavlja. 2splaćena mjenica se predaje isplatiocu, odnosno djelimična isplatakonstatuje na mjenici.;ko protestat ne izvr%i mjeničnu radnju ili se ne može naći, odnosno ako je pozivanjeostalo bez uspjeha, protestni organ sastavlja protestnu ispravu. =lementi protestneisprave su, ukratko, sljedeći$ prepis protestovane mjenice, imena protestanta i protestata, izjava da je protest ostao bez uspjeha, mjesto, dan, godina i sat kada je poku%ano izvr%enje mjenične radnje prema protestatu te broj isprave i datum, broj izregistra protesta uz potpis ovla%tenog lica i pečat suda. Svaka protestna isprava zavodi

se u poseban registar +registar protesta0 koji ima karakter javne knjige. "rotestnaisprava dostavlja se, bez odlaganja, imaocu mjenice ili licu koje je u njegovo ime podnijelo mjenicu na protest."rotestna isprava može biti zamijenjena pismenom izjavom na mjenici lica od koga setraži izvr%enje određene radnje +trasata, akceptanta, intervenijenta i dr.0. (asastavljanje ove izjave potrebno je da se ispune određeni uslovi, ali se i ona datira, potpisuje i unosi u registar protesta +(?, čl. BD0. @lada 3ederacije &osne i'ercegovine utvrđuje do koje mjenične svote protestno tijelo može umjesto protesta preporučenim pismom dostaviti prepis mjenice svim mjeničnim dužnicima sanapomenom da je mjenica protestirana. / tome se na zahtjev izdaje potvrda koja se, u protestnom roku, upisuje u registar protesta.

D. 2ntervencija2ntervencija je takva mjeničnopravna radnja kojom neko lice +intervenijent0 vr%iakceptiranje ili isplatu mjenice umjesto nekog mjeničnog dužnika +honorata0 uslučajevima kada je imalac mjenice stekao regresno pravo po toj mjenici. *vijek se preduzima u korist određenog regresnog dužnika +8u njegovu čast90 radi za%tite odregresa. #o intervencije dolazi onda kada imalac mjenice može zahtijevati regresuslijed neakceptiranja ili neisplate mjenice.2ntervenijenta može odrediti trasant, indosant ili avalist upisom na mjenici ili daodređeno lice, po svojoj volji, prihvati intervenciju. * ulozi intervenijenta može biti

svako lice koje ima pasivnu mjeničnopravnu sposobnost. To može biti treće lice+izvan kruga lica na mjenici0 ili lice koje je već dužnik po toj mjenici. ?ože biti čak itrasat koji je odbio redovan akcept. * ulozi intervenijenta ne može se pojavitiakceptant.2ntervenisati se može za svakog regresnog dužnika, u njegovu čast. "ravna dejstvaintervencije su relativnog karaktera jer se njome ne otklanja regres prema svimdužnicima. /tklanja se samo prema honoratu i njegovim povjeriocima, licima čiji se



potpisi na mjenici nalaze poslije potpisa honorata. ?ogućnost regresa se, dakle, neotklanja prema honoratovim prethodnicima.#va su osnovna kriterija za razlikovanje intervencije$ prvi, način na koji dolazi dointervencije i drugi, razlog intervencije. * prvom slučaju razlikuje se pozivna ispontana intervencija, a u drugom intervencija zbog neakceptiranja i intervencija

zbog neisplate.

D.5. "ozivna i spontana intervencija"ozivna intervencija ili adresa po potrebi, odnosno adresa u nuždi, postoji onda kadatrasant, indosant ili avalist odredi lice koje će intervenisati za slučaj neakceptiranja ilineisplate mjenice ili za oba slučaja. /bično se određuje upisom izjave$ 8* slučaju potrebe obratiti se ).)9 ili 8/bratiti se ).)9. "oziv +naredba0 upisana je u mjeničnuispravu. ;ko se ispune uslovi za regres, imalac mjenice dužan je da se obrati licunaznačenom za intervenciju +adresatu0 koje postaje intervenijent kada prihvati poziv.#o spontane intervencije dolazi kada treće lice +van lica u mjenici0 ili ma koji

potpisnik na mjenici +osim akceptanta0 bez poziva +naredbe0, po svojoj volji +suasponte0, spontano interveni%e +(?, čl. C-, st. 0. 2 spontana intervencija može biti zaneakceptiranje ili za neisplatu. (a razliku od pozivne intervencije, imalac mjenicemože odbiti akcept kod spontane intervencije jer ne želi spontanog intervenijenta kaodužnika. ?eđutim, on ne može odbiti isplatu potpunu ili djelimičnu putem spontaneintervencije.

D.. 2ntervencija zbog neakceptiranja i intervencija zbog neisplate#o intervencije zbog neakceptiranja može doći na osnovu pozivne ili spontaneintervencije +po pozivu ili spontano0. "rimjenjuje se samo u slučajevima ako bi do%lo

do vr%enja regresa prije dospjelosti. @eć je rečeno da do regresa prije dospjelosti možedoći ako je trasat odbio akcept +potpuno ili djelimično0 ili usljed otvaranja stečaja,obustave plaćanja i dr. #akle, kako zakon kaže, 8kad god je prije dospjelosti mjenicenjen imalac ovla%ten na regres po mjenici koja se može podnijeti na akceptiranje9+(?, čl. CB0. ;kceptiranje intervencijom ne dolazi u obzir kada je trasant svojomnaredbom zabranio podno%enje mjenice na akcept.;ko nastanu okolnosti za regres prije dospjelosti mjenice, imalac mjenice obraća se pozivnom intervenijentu radi akceptiranja +potpunog iznosa mjenice ilineakceptiranog dijela od trasata0. "ravne posljedice propu%tanja jesu$ imalac mjeniceneće moći ostvariti regres prema licu označenom za intervenciju, niti prema njegovimsljednicima. ;kceptiranje spontanom intervencijom povjerilac može odbiti, a ako

prihvati, spontani intervenijent odgovara kao i njegov honorat.2ntervenijent na mjenici upisuje izjavu o akceptu, za koga akceptira +ko je honorat0 i potpisuje mjenicu +8;kceptiram u korist ).).9 i potpis0. ;ko nije označen honorat,važi zakonska pretpostavka da je to trasant +(?, čl. CF0. @rijedi istaći nekenapomene$ sam potpis intervenijenta na licu mjenice, ma gdje bio stavljen, akointervenijent nije trasat ili trasant, ima pravno značenje avala: ako se potpis nalazi na poleđini mjenice, ima značenje bjanko indosamenta: ako trasat interveni%e pa stavi



svoj potpis na lice mjenice bez odgovarajuće izjave o intervenciji, onda takvim potpisom on postaje akceptant, iako to možda ne želi.;kceptiranjem mjenice intervenijent ne postaje glavni mjenični dužnik. )jegov pravni položaj se razlikuje bitno od položaja akceptanta kod redovnog akcepta.2ntervenijent koji akceptira mjenicu +intervenijent<akceptant0 odgovara isto kao i

njegov honorat. /dgovara prema imaocu mjenice i prema indosantima čiji potpisi namjenici dolaze iza potpista honorata. #akle, odgovara onako i onoliko kako i kolikoodgovara njegov honorat.2ntervencija zbog neisplate, takođe, ima svrhu da otkloni regres. To je pravna radnjakojom neko, pozvan ili spontano, isplaćuje mjenicu za čast +u korist0 određenogregresnog dužnika +honorata0 u slučaju kad imalac mjenice stekne pravo da zahtijevaisplatu mjenične svote od regresnih dužnika. 2splata intervencijom može se vr%iti usvim slučajevima kada je moguć regres, bilo o dospjelosti +glavni dužnik odbioisplatu0 ili prije dospjelosti +materijalnopravni razlozi za regres prije dospjelosti0.1ada glavni mjenični dužnik odbije isplatu, imalac mjenice mora se obratiti pozivnom intervenijentu +adresatu u nuždi0 prije regresnih dužnika. Tek kada ga i

adresat u nuždi odbije, po%to podigne protest, može se obratiti regresnim dužnicima.;ko propusti da podnese mjenicu na isplatu pozivnom intervenijentu, imalac mjenicegubi pravo naplate od dužnika koji je naznačio intervenijenta ili za koga je mjenicaakceptirana intervencijom +honorata0, kao i prema dužnicima čiji potpisi slijede iza potpisa honorata.2splata intervencijom obuhvata cjelokupan iznos koji bi, inače, imao platiti honorat, ato može biti potpuni ili djelimični iznos mjenice. 2malac mjenice je dužan primiti tajiznos jer se time smanjuje obaveza honorata i ostalih dužnika kao i tro%kovi. 1ada biodbio isplatu intervencijom, izgubio bi pravo regresa prema svim mjeničnimdužnicima koje bi isplata intervencijom oslobodila obaveze +(?, čl. -0. * slučaju daisplatu ponudi vi%e intervenijenata, imalac mjenice je dužan prihvatiti isplatu onogaintervenijenta koja oslobađa najvi%e dužnika. 2ntervenijent koji postupi drugačije, aznao je za to, gubi pravo regresa od onih koji bi bili oslobođeni da je prihvaćenanajpovoljnija intervencija.2malac mjenice je dužan potvrditi na mjenici isplatu intervencijom, naznačiti honoratai mjenicu predati intervenijentu<placu. ;ko se ne naznači honorat, zakonska je pretpostavka da je to izvr%eno za čast trasanta +(?, čl. -70.2ntervenijent<platac stiče prava koja ima njegov honorat i prema honoratovim prethodnicima. 2ntervenijent ne može mjenicu dalje indosirati. 2ntervenijent svoja prava ostvaruje samostalno i neposredno. /n ne stupa na mjesto honorata pa se premanjemu ne mogu isticati prigovori koji bi se mogli stavljati njegovom honoratu.

56. *množavanje i prepisi mjenice?jenica se može umnožavati s namjerom da novi primjerci imaju osobine trgovačkiheekata, da budu hartije od vrijednosti, a može i za to da posluže kao prepis u drugesvrhe kao i svaki drugi prepis.?jenica može biti izdata u vi%e primjeraka od kojih je svaki jednak sa prvim primjerkom. Ti se ostali primjerci nazivaju drugim, trećim +duplikat, triplikat0. Svakiod njih je izvornik +original0 i nosi svoj tekući broj. /znaku tekućeg broja svakog



takvog primjerka može staviti samo trasant. ;ko se oznaka ne bi stavila, svaki bi se primjerak smatrao posebnom mjenicom +(?, čl. -C0. +8"o viđenju platite za ovu prvumjenicu...9, 8...za ovu drugu mjenicu...90.@i%e primjeraka jedne mjenice izdaje se da bi se povjerilac osigurao za slučaj gubitkamjenice. )erijetko se de%ava da remitent ili koji drugi imalac mjenice, kad ne živi u

istom mjestu u kome i trasat, %alje mjenicu na akcept po%tom. Tada se mjenica izdajeu vi%e primjeraka i jedan se %alje na akcept, a ostali se indosiranjem prenose i takoimalac može brže doći do potrebnog novca.2zdavanje vi%e primjeraka može se spriječiti uno%enjem solo klauzule +8... platite zaovu solo mjenicu...9, 8...platite za ovu jedinu mjenicu...90. )ove primjerke trasirane mjenice može izdati samo trasant. 2zdavanje novih primjeraka može zahtijevati svaki njen imalac, ako nije naznačeno da je ta mjenicatrasirana samo u jednom primjerku. 1ad traži novi primjerak mjenice, imalac treba dase obrati svom neposrednom prethodniku, ovaj svome, i tako redom po nizuindosamenata, dok zahtjev ne stigne do trasanta. #uplikat odnosno drugi primjerak vraća se istim putem natrag od jednog indosanta do drugog i svaki od njih stavlja svoj

potpis na taj primjerak, dok mjenica ne stigne do onoga ko je tražio novi primjerak.2malac mjenice nije dužan davati obja%njenje za%to zahtijeva nove primjerke mjenice."o%to izdavanjem novih primjeraka nije izdata nova mjenica, nego svi ti primjercisačinjavaju jednu obavezu, to se isplatom jednog primjerka gasi obaveza i potpisnicise oslobađaju obaveze po svim ostalim primjercima, pa ma i ne bilo navedeno da seisplatom jednog primjerka gase i ostali. 2zuzetno, ako je na mjenici napisanakasatorna klauzula, onda se može isplatiti samo po tom primjerku +8...platite za ovu prvu mjenicu, a ne za ostale...90.;ko je trasat akceptirao vi%e primjeraka, obavezan je po svakom primjerku na komeima njegov potpis. Tada se isplatom jednog primjerka ne gase ostali primjerci koje jeakceptirao.Svaki indosant može svoj primjerak prenositi na razna lica i odgovoran je, sa svojimdaljim indosantima solidarno, po svim primjercima koje je potpisao. (ato prilikomregresne naplate treba da traži da mu se ti primjerci vrate.1ad jedan primjerak bude poslat na akceptiranje, mora se to naznačiti na svim ostalim primjercima i upisati ime onoga kod koga se nalazi taj primjerak +depozitara0.#epozitar je dužan čuvati akceptirani primjerak i predati ga ovla%tenom licu, imaocuduplikata, kad ga zatraži +(?, čl. -B0. ;ko bi predaju odbio, imalac duplikata podiže protest +perkvizicioni protest0.Svaki imalac mjenice ima pravo sačiniti prepis mjenice, kopiju +(?, čl. -F0."repisivanje je pravo svakog imaoca i zato ne mora tražiti da to učini trasant. "repisse može indosirati i avalirati na isti način i sa istim pravnim dejstvom kao da se točini sa originalom. "repis se, međutim, ne može podnositi na akcept."repis mora sadržavati sve %to sadrži original mjenice. ?ora biti vjeran originalu sasvim indosamentima, klauzulama i naznačenjem potpisa. ?ora se naznačiti gdje se prepis zavr%ava, da bi se znalo, ako bi se prepis indosirao ili avalirao, odakle počinjeoriginalni tekst na prepisu. /bično se napi%e$ 8dovde prepis9 ili 8odavde original9. * prepisu se mora naznačiti da je to prepis i kod koga se nalazi original mjenice. ;konema naznake kod koga je original, prepis gubi snagu mjeničnopravne isprave, te



imalac nema pravo regresa na osnovu njega, niti ga može indosirati +(?, čl. -D, st.70./d ovoga mjeničnog prepisa koji služi kao trgovački eekat treba razlikovati obični prepis mjenice, koji se sačinjava kao za svaku drugu ispravu i kojim se samo utvrđujeda postoji takva mjenica.

55. /bezbjeđenje mjeničnog potraživanja +pravo zaloga i pridržaja01ao sredstva za obezbjeđenje mjeničnog potraživanja, pored ličnih mjeničnihgarancija +aval, intervencija i žiro0, služe zaloga i pridržaj. ?jenični povjerilac kojiima založno pravo na osnovu mjenice kao i korisnik prava pridržaja imaju određene privilegije u poređenju s istim nosiocima tih prava po građanskom pravu.?jenični založni povjerilac može tražiti od zalogodavca jo% i pismenu izjavu ozalaganju, odnosno o zasnivanju založnog prava na datoj stvari, tražbini ili mjenici.1ad dobije takvu izjavu, onda je u privilegovanom položaju. ;ko dužnik na vrijemene isplati mjenicu, povjerilac može od suda tražiti javnu prodaju zaloge bez tužbe i

bez saslu%anja zalogodavca. Tražbinu ili mjenicu može sam naplatiti i bez posredovanja suda, a založne tražbine može zadržati +(?, čl. FF0. ;ko sezalogoprimac samo djelimično namirio, mora zabilježiti na mjenici.#a bi osigurao svoje potraživanje, mjenični povjerilac može, iako nema založnog prava, zadržati dužnikov novac, hartije od vrijednosti, dokaze o tražbinama i pokretnestvari, koji su zakonitim putem do%li u njegove ruke. )e traži se, kao u građanskom pravu, da su ti predmeti do%li u ruke povjeriocu povodom nekog posla koji ima veze snjegovim potraživanjem +koneksitet0.Razlikuju se dvije vrste pridržaja$ o dospjelosti mjenice, koji neki nazivaju redovnim pridržajem, i prije dospjelosti mjenice < kvaliikovani pridržaj. "o pravilu, pravo pridržaja nad dužnikovim novcem, pokretnostima i hartijama od vrijednosti stiče se

kad imalac mjenice stekne pravo na tužbu protiv mjeničnog dužnika < redovni pridržaj. 2malac mjenice može se poslužiti pravom pridržaja i prije nego %to mu jetražbina dospjela, ako je dužnik pao pod stečaj, ili ako je izvr%enje novčanog duga iznjegove imovine ostalo bezuspje%no ili je kao trgovac obustavio plaćanje <kvaliikovana retencija +(?, čl. FF<D50.

2@ /ST;>= ?A=)24)= R;#)A= +?A=)24)2 (;'TA=@205. ;mortizacija mjenice;mortizacija je vanparnični sudski postupak u kome se nestala mjenica +ukradena,izgorjela ili na ma koji način nestala0 ogla%ava nevažećom +amortizovanom0. Svrha

amortizacije mjenice jeste ublažavanje strogog načela inkorporacije, bez pismeneisprave ne mogu se ostvarivati i prenositi prava. Htiti se povjerilac koji bi zato %to ne posjeduje mjeničnu ispravu, bez svoje krivice, bio li%en ostvarivanja prava iz mjenice. )aprosto, zato %to nema mjenicu u svojim rukama.Specijalna procesna pravila o amortizaciji mjenice sadržana su u (akonu o mjenici, aop%ta u (akonu o vanparničnom postupku. "ostupak je kao i kod ostalih hartija odvrijednosti. 2malac nestale mjenice podnosi prijedlog sudu uz prezentiranjeodgovarajućih dokaza. ;ko sud nađe da su podneseni podaci dovoljni, putem oglasa u



Službenom listu &i' poziva lice koje drži mjenicu u rukama da je podnese sudu.*koliko se niko ne pojavi i ne predoči mjenicu u određenom roku, sud ogla%avamjenicu nevažećom. / tome se obavje%tavaju svi zainteresovani. "ovjerilac možesvoje potraživanje ostvariti po osnovu sudske odluke o amortizaciji mjenice +(?, čl.D0. Sudska odluka zamjenjuje mjeničnu ispravu. ;ko se u roku, koji je odredio sud,

pojavi neko lice, mogu nastati, u osnovi, dvije situacije$ prva, da to lice preda sudumjenicu i tada se postupak amortizacije obustavlja i druga, kada lice odbije da predamjenicu, %to uslovljava prekid amortizacionog postupka. "ovjerilac se upućuje na parnični postupak da u tom postupku dokaže vlasni%tvo mjenice +vlasnička,revindikaciona tužba0.

. ?jenične tužbe i prigovoriSvoje zahtjeve iz mjenice +mjeničnopravne zahtjeve0 imalac mjenice može ostvariti putem tužbe +mjenične tužbe0 u parničnom postupku +mjenična parnica0. ?jeničnizahtjevi su svi oni koji neposredno proizlaze iz same mjenice, a mogu biti upravljeni

prema akceptantu, trasantu, indosantima, avalistima, intervenijentu, trasantu kod solomjenice. "rije podizanja mjenične tužbe potrebno je blagovremeno podizanje protesta."ostoje dvije vrste mjeničnih tužbi$ redovna i regresna. Redovna mjenična tužba podnosi se protiv glavnog mjeničnog dužnika, a regresna protiv regresnih dužnika pomjenici.?jenični promet zahtijeva %to bržu i lak%u cirkulaciju mjenice. Radi toga je datanaročita pravna za%tita imaocu mjenice jer su ograničeni prigovori koji se moguisticati. "ravilo je, da se imaocu mjenice ne mogu isticati prigovori koji bi se zasnivalina odnosima mjeničnog dužnika i nekog ranijeg imaoca mjenice, a koji se ne vide izmjenične isprave. (a%tita se daje isključivo savjesnom imaocu mjenice.

* mjeničnom pravu mogu se isticati prigovori$a0 1oji se zasnivaju na ličnom odnosu dužnika sa povjeriocem koji postavlja mjeničnizahtjev: b0 1oji se ne zasnivaju na ličnom odnosu dužnika i povjerioca, nego na mjeničnojispravi, dakle, objektivni prigovori. ?ože ih isticati svaki mjenični dužnik svakommjeničnom povjeriocu, za razliku od prvih, koje može postavljati samo određenidužnik:c0 1oji proističu iz ličnog odnosa dužnika prema nekom ranijem imaocu mjenice, ako je sada%nji imalac znao ili je morao znati da postoji neka nedopu%tena radnja povodom koje dužnik može staviti prigovor. Radi se, znači, o nesavjesnosti imaocamjenice.

7. )eosnovano obogaćenje i drugi zahtjevi +zahtjevi građanskopravne prirode0* vezi sa mjeničnim poslom mogu proisteći određeni zahtjevi koji nemaju isključivoosnova u mjenici, nego se zasnivaju i na nekim drugim činjenicama. (a njihovoostvarivanje ne važe pravila mjeničnog prava, jer su građanskopravne prirode, pa se podiže neka od tužbi poznatih u građanskom pravu.



Slučajevi kada se može podići građanskopravna tužba radi ostvarivanja zahtjevanastalog u vezi sa mjeničnom poslom su ovi$ ostvarivanje zahtjeva iz osnovaneopravdanog obogaćenja, zahtjev iz osnova prouzrokovanja %teta uslijed propu%tenenotiikacije, zahtjev akceptanta radi pokrića protiv trasanta kada je isplatio mjenicu,zahtjev vlasnika mjenice protiv posjednika mjenice +revindikacioni zahtjev0.

)eosnovano obogaćenje obrađuje (akon o mjenici +čl. FB0.#a bi mjenicu mogao naplatiti, potrebno je da je njen imalac na vrijeme podnesetrasatu na akcept i akceptantu na isplatu, pa ako bude odbijen, da na vrijeme podignekod suda protest. ;ko imalac mjenice ne izvr%i potrebne radnje na vrijeme, gubi pravo da traži da mu se obaveza iz mjenice izvr%i po postupku za ostvarenjemjeničnog potraživanja. 2sto je pravno dejstvo i u slučaju zastarjelosti$ gase semjeničnopravni zahtjevi. ?jenično pravo zasnovano je na načelima strogosti iormalizma. )ačelo strogosti, ipak, ublaženo je usvajanjem instituta neosnovanog obogaćenja. *slučaju propu%tanja preduzimanja zakonom propisanih radnji i u slučaju proteka rokazastarjelosti, zbog čega se mjenična tražbina gasi, može se podići tužba za naplatu

protiv nekih lica koja su bila u mjeničnom odnosu, ako su iz tog odnosa steklaneosnovano neku imovinsku korist. * (akonu o mjenici stoji$ 8Trasant, akceptant iindosant čije su se mjenične obaveze ugasile uslijed zastarjelosti ili uslijed toga %to su propu%tene radnje propisane radi održavanja mjeničnih prava, odgovaraju imaocumjenice, ako su se na njegovu %tetu neopravdano obogatili. /stali mjenični obveznicioslobađaju se ove mjenične odgovornosti9 +(?, čl. FB0. Smatra se da su seneosnovano obogatili, jer su dobili neku imovinsku korist, primili vrijednost bezdavanja protuvrijednosti. "otraživanje kod neosnovanog obogaćenja zastarijeva za trigodine, a u svemu ostalom primjenjuju se pravila (akona o obligacionim odnosima.

@ @RST= ?A=)2G;5. 1riteriji podjele"ostoji vi%e vrsta mjenica zavisno od toga %ta se uzima kao kriterij podjele. 2zdavanjemjenica u različitim varijantama jasno pokazuje njenu poslovnu +trgovačku0 moć jer može da zadovolji %irok krug poslovnih zahtjeva./snovna ili tradicionalna podjela mjenice jeste prema tome ko plaća mjeničnu svotu+obavezu0, odnosno da li je mjenica bezuslovno obećanje ili bezuslovan nalog. * tomsmislu, postoji trasirana +vučena0 mjenica o kojoj je do sada govoreno i vlastita+sopstvena, solo0 mjenica. Trasirana mjenica može imati nekoliko podvrsta$ redovnatrasirana mjenica, trasirana mjenica po sopstvenoj naredbi i trasirana vlastita mjenica."rema trgovačkom poslu kod koga se primjenjuje i unkciji koju zadovoljava,

mjenica može biti$ poslovna +robna ili trgovačka0 i inansijska mjenica sa različitim podvrstama. * toj ulozi može se pojaviti trasirana i vlastita mjenica."rema ormi i sadržini, mjenične isprave u momentu izdavanja razlikuju se$ potpunamjenica, koja u momentu izdavanja sadrži sve bitne sastojke, i bjanko +blanko0mjenica."oslovna praksa poznaje i druge vrste mjenica koje su moguće zahvaljujućielastičnosti i pravnom karakteru mjenice te pravilima mjeničnog prava uop%te.



. @lastita +sopstvena, solo0 mjenica@lastita mjenica je hartija od vrijednosti koju izdaje određeno lice i bezuslovnoobećava da će o dospjelosti isplatiti mjeničnu svotu licu naznačenom u mjenici+remitentu0. 1od sopstvene mjenice, za razliku od trasirane, nema naredbe trećem licu+trasatu0, nego postoji obećanje samog izdavaoca da će on izvr%iti mjeničnu obavezu.

&itni sastojci sopstvene mjenice su isti kao i kod trasirane, osim %to nema trasata, jer po prirodi vlastite mjenice ne može ga ni biti. To je jednostrana izjava volje koja sesastoji u bezuslovnom obećanju izvr%enja obaveze od strane izdavaoca mjeničneisprave. 1od ove mjenice, takođe, postoje bitni pretpostavljeni sastojci, a tiču sedospjelosti, mjesta izdanja i mjesta plaćanja. "itanje dospjelosti i mjesta izdanjarje%ava se po istim pravilima kao i kod trasirane mjenice. Hto se tiče mjesta plaćanjakoje je izostavljeno, pretpostavlja se da je to mjesto koje je označeno kao mjestoizdanja, odnosno sjedi%te izdavaoca, po%to nema trasata +(?, čl. , st. 70.* pogledu značaja, značenja i dejstva pojedinih mjeničnih sastojaka kod sopstvenemjenice, važi sve %to je rečeno o tome za trasiranu mjenicu, ukoliko se, razumljivo, ne protivi prirodi vlastite mjenice. (akon o mjenici, u odredbama o sopstvenoj mjenici,

daje samo njene bitne i pretpostavljene sastojke, a zatim nabraja članove zakona kojise odnose na trasiranu mjenicu, i naređuje da se imaju primjenjivati na sopstvenumjenicu. 1ad se zna da u vlastitoj mjenici nema trasata ni akceptanta i da jeodgovornost izdavaoca ista kao i odgovornost akceptanta trasirane mjenice, onda je primjena odgovarajućih odredaba o trasiranoj mjenici na sopstvenu mjenicu laka.!lavni dužnik je njen izdavalac, pa gdje se govori o akceptantu kao glavnom dužnikutrasirane mjenice, u vlastitoj mjenici se to odnosi na njenog izdavaoca.Trasirana mjenica se može svesti na sopstvenu i da tako posluži istoj svrsi kojoj služisopstvena. )aime, elementi trasirane mjenice se mogu tako kombinovati da ona prima razne unkcije, pa i unkciju sopstvene mjenice. To je slučaj kad trasant označisamog sebe za trasata +trasirana mjenica vučena na sebe0. 2zdavalac izdaje naredbusamom sebi da isplati mjeničnu svotu i kad tu naredbu prihvati +akceptom0, a jasno jeda je prihvata čim je mjenicu izdao, ta mjenica praktično postaje vlastita mjenica,iako je po ormi trasirana.

7. &janko +blanko0 mjenica2zdavanje bjanko mjenice je u skladu sa teorijom omisije +propu%tanja0. To je mjenicakoja se izdaje i pu%ta u promet, a da nema sve bitne sastojke. )a mjeničnoj ispravi+blanketu0 neka su mjesta nepopunjena, prazna +bijela, blanko0. Stariji teoretičari jenazivaju bjelicom. &janko mjenica je nepotpuna mjenica, ali privremeno nepotpuna."razna mjesta popuniće se kasnije, a najdocnije kad se prezentira na isplatu. "rema

teoriji omisije, svako savjesno treće lice, kao imalac mjenice, ovla%teno je da popuni+upi%e0 odgovarajuće elemente. "o pravilu, izdavalac bjanko mjenice i primalac tenepopunjene isprave već su ne%to ugovorili, postoji ugovor koji je van mjeničnog posla, pa će on ili savjesno treće lice u čijim se rukama kasnije nađe mjenica ispuniti+upisati0 potrebne elemente saglasno tom ugovoru +saglasno npr. ugovoru o potro%ačkom kreditu0.* momentu izdavanja bjanko mjenica može da sadrži samo potpis trasanta ili ne morani njegov, nego potpis akceptanta +bjanko akcept0. Slijedeći načelo mjenične strogosti



i ormalizma, bjanko mjenica, u su%tini, nije punovažna mjenica jer se ne moženepopunjena naplatiti. /na predstavlja buduću mjenicu koja će postati punovažnakada se popuni zakonom predviđenim sastojcima.* savremenom kreditnom i uop%te mjeničnom prometu prevladava tip blankomjenice. ;kceptant samo potpisuje mjenicu i na taj način se obavezuje da će isplatiti

mjeničnu svotu svakome u čijim se rukama nađe mjenica. )ajče%će se u blanko mjenici ispu%ta svota i dospjelost. 2zostavljanje ova dvaelementa razlog je u preduzetom poslu u kome se mjenica daje kao osiguranje zaneko buduće potraživanje+npr. kod potraživanja iz konto korenta, kad stranke jo% neznaju koliko će biti potraživanje, a ne znaju ni kad će tražbina biti aktuelna, odnosnokada će vr%iti međusobni obračun0. Stoga im najbolje odgovara da ta dva elementamjenice izostave. 1ad dođe do obračuna, popuniće i te elemente, unijeće iznosostatka obaveza sa dospjelo%ću na dan kad treba dug likvidirati.&lanko mjenica se izdaje i tako %to se na mjenični blanket stave dva ili tri potpisa. Tise potpisi raspoređuju tako da im se odrede uloge neophodne za punovažnostmjenice. 2malac mjenice iza riječi 8po naredbi9 ispisuje svoje ime i postaje remitent.

Aednog ili dvojicu potpisnika odredi za trasate, odnosno za akceptante. "reostalog ili preostale označi za trasante ili jednog za trasanta, a drugog za avalistu.

. "oslovna +trgovačka, robna0 mjenica1oristi se kod jednokratnih kratkoročnih poslovnih odnosa +dugovanja i potraživanja0iz ugovora robnog prometa. =konomski cilj poslovne +robne0 mjenice jeste izvr%enje protučinidbe druge ugovorne strane +plaćanje kupoprodajne cijene, plaćanje izvr%enihusluga0. ?jenični iznos, u su%tini, obuhvata cijenu koju kupac iz ugovora o prodajitreba da plati ili korisnik usluga za izvr%ene usluge iz nekog ugovora. /dređenimugovorom +o prodaji, uslugama0 zasnovan je građanskopravni odnos te je nastalo

potraživanje i obaveza. Aedna ugovorna strana je izvr%ila svoju obavezu +isporučilarobu, izvr%ila uslugu0 ili će to učiniti, ali radi obezbjeđenja svoga potraživanja primarobnu mjenicu, odmah akceptiranu. Trasant +prodavac0 vuče mjenicu 8plativu dvamjeseca uz akcept9 na trasata +kupca0 koja se prilikom izdavanja akceptira od stranekupca. /bično se kaže da robna mjenica 8likvidira9, 8isplaćuje sama sebe9, jer jekupac mogao prodati kupljenu robu unutar roka dospjelosti mjenice i prikupitisredstva za plaćanje.2zdavanjem poslovne mjenice postiže se vi%e stvari. )ajprije, protučinidba iz jednoggrađanskopravnog +ugovornog0 odnosa izvr%ava se po pravilima strogog i ormalnogmjeničnog prava. (atim, postignuto je obezbjeđenje potraživanja. 2 napokon, imalacmjenice +povjerilac0 može izvr%iti eskont mjenice i tako prije doći do potrebnog

gotovog kapitala +novca0.(bog svojih prednosti i ciljeva koji se postižu poslovna mjenica je podesna kod poslova lieracije, prodaje na poček, poslova 8sa odgođenim plaćanjem9 i, uop%te,kod poslovnih transakcija kada se ne želi 8otvoreno9 dati kredit.



C. 3inansijska mjenica/vo je generički pojam za sve mjenice koje se izdaju u vezi sa poslovima inansijske prirode, kreditnim odnosima, inansijskim dugovanjima te obezbjeđivanju novčanih potraživanja. (a razliku od poslovnih mjenica koje se koriste za jednokratnekratkoročne poslove, ove mjenice se koriste kod dugoročnijih kreditnih i drugih

inansijskih odnosa. "rikazuju se i 8drže9 kao kratkoročna potraživanja tako %to se uodređenim vremenskim razmacima +npr. svaka tri mjeseca0 vr%i prolongacijamjeničnih obaveza. )ajče%ća varijanta inansijske mjenice jeste kreditna mjenica. /na služi kao pokrićeza kredit. "ojavljuje se, najče%će, kao trasirana mjenica na samog sebe +trasant i trasatsu isto lice < zajmoprimac0. >ice koje traži kredit predaje kreditoru mjenicu vučenu nasebe, odmah akceptiranu, na iznos do visine odobrenog kredita. 1reditna mjenicamože se izdati i u bjanko ormi +bjanko mjenica0. 1ad banka otvori nekome kredit uvidu tekućeg računa, zahtijeva od svog dužnika +vlasnika tekućeg računa0 da joj položi bjanko mjenicu, uz to i akceptiranu. 2znos može, ali i ne mora biti naznačen.Trasant se može pojaviti kao žirant. &anka redovno daje revers na primljenu mjenicu.

;ko vlasnik tekućeg računa likvidira dug na vrijeme, banka vraća bjanko mjenicu, aon banci revers. *koliko račun ne likvidira, banka će popuniti mjenicu na iznos preostalog duga i preduzeti odgovarajuće mjeničnopravne radnje za realizaciju svogazahtjeva.1od kreditne mjenice često se koristi jemstvo +žiro0 umjesto avala. #avalac kreditazahtijeva da prvi žirant mjenicu potpi%e dva puta. "rvo, na licu mjenice kao trasant, a potom i na poleđini kao bjanko indosant. /stali žiranti potpisuju se na poleđini."oložaj žiranata nije jednak. * najlo%ijoj poziciji je prvi žirant, ako isplati mjenicu,njemu odgovara samo akceptant. /stali žiranti +drugi, treći0 imaju mogućnostregresnih prava prema prvom žirantu, odnosno svojim prethodnicima, kao i premaakceptantu. Piro se svjesno koristi umjesto avala +banka<kreditor zahtijeva takvo potpisivanje0. Razlog leži u činjenici %to je obaveza žiranata samostalna, dok kodavala njegova obaveza može biti ni%tavna ako je iz ormalnih razloga +na mjenici0ni%tavna obaveza njegovog honorata.

-. Girkulaciona mjenicaGirkulaciona mjenica se koristi kao instrument plaćanja. >icu koje položi određenusvotu novca kod banke izdaje banka akceptiranu mjenicu na taj iznos ili vi%e mjenicado tog iznosa. "rema svojim potrebama, imalac mjenice ili mjenica iste podnosi naisplatu ili na eskont. /va vrsta mjenice vi%e se koristi u međunarodnim plaćanjima.B. 1omisiona mjenica

1omisiona mjenica postoji onda kada se izdaje +trasira0 za račun trećeg lica +(?, čl.C, st. 70. 1od komisione mjenice trasant je komisionar koji vuče mjenicu za računsvoga poslovnog partnera +komitenta0. Trasant, kao komisionar, radi u svoje ime, a zaračun komitenta koji ostaje izvan mjeničnog odnosa po%to njegovog potpisa nema ulancu mjeničnih potpisnika. * komisionoj mjenici, trasant +komisionar0 nagla%avatrasatu klauzulom o pokriću da se trasat za pokriće ne obraća njemu nego licu za čijiračun je mjenicu izdao. * mjenici se taj odnos može vidjeti iz klauzule o pokriću$ 8...istavite na račun ).).9. 1oristi se često kod isplate kupoprodajne cijene iz ugovora o



prodaji$ trasant +prodavac0 vuče mjenicu na trasata +kupčevu banku0 stavljajući namjeničnoj ispravi klauzulu da za isplaćenu mjeničnu svotu trasat, odnosno akceptant+kupčeva banka0, tereti račun kupca, a ne trasanta +prodavca0. Tu je su%tina izjave8stavite na račun9 +zadužite0. &anka treba da tereti +zaduži0 račun svog komitenta.;ko komitent ne položi pokriće, trasant će biti odgovoran trasatu +akceptantu0. (a

izdavanje komisone mjenice potrebno je prethodno da postoje ugovori o tome$ prodavac < kupac, kao i ugovor banka < njen komitent +kupac0.1omisiona mjenica se često pojavljuje u ormi dokumentarne trate mjenice koja sekoristi u domaćem i međunarodnom prometu. /vdje je povezano nekoliko pravnihodnosa. &anka odobrava kredit određenom licu koje će iz toga kredita platitikupoprodajnu cijenu iz ugovora o prodaji, ali putem mjenice uz prezentacijuodgovarajućih dokumenata. Trasant +prodavac0 vuče mjenicu u iznosu kupoprodajnecijene na trasata +kupčevu banku0. &anka će mjenicu akceptirati ako trasant+prodavac0 preda njoj određena dokumenta iz ugovora o prodaji +konosman, račun,uvjerenje o porijeklu robe, carinsku deklaraciju i dr.0. #a bi se izvr%io akcept mjenicitreba priložiti dokumenta. &anka je osigurana za iznos kredita po%to posjeduje

konosman +hartiju od vrijednosti koja daje pravo raspolaganja robom0. 2 drugadokumenta mogu poslužiti kao obezbjeđenje +negocijabilni tovarni list uželjezničkom ili drumskom transportu0.

F. ?jenice kod kojih se jedno lice pojavljuje u vi%e ulogaa0 Trasirana mjenica po vlastitoj +sopstvenoj0 naredbi. 1od ove mjenice jedno +isto0lice je trasant i remitent +(?, čl. C0. ?jenica je snabdjevena odgovarajućomklauzulom +8platite na mene9 ili 8platite po mojoj vlastitoj naredbi90. 1oristi se kodizvr%enja obaveza iz ugovora. *z prethodni dogovor$ trasant +podavac0 vuče mjenicuna trasata +kupca0 u korist remitenta +prodavca0, na iznos akturne cijene iz ugovora.

*potrebljava se i u kreditnim odnosima$ trasant +banka kreditor0 vuče mjenicu natrasata +zajmoprimca, dužnika0 označavajući sebe za remitenta +banka kreditor0. b0 Trasirana vlastita +sopstvena0 mjenica. 2sto lice se pojavljuje u ulozi trasanta itrasata jer mjenicu vuče na samog sebe +(?, čl. C0. * su%tini, ovdje dužnik vučemjenicu na samog sebe u korist povjerioca +banke0.c0 Trasirana vlastita +sopstvena0 mjenica po vlastitoj +sopstvenoj0 naredbi. 1od ovihmjenica isto lice je trasant, trasat i remitent. ?ada su moguće, veoma rijetko se pojavljuje u praksi."ostoje i druge vrste mjenica. )a odgovarajućim mjestima bilo je govora odomiciliranoj mjenici, rekta mjenici, povratnoj mjenici i prejudiciranoj mjenici.

@2 (;ST;RA=>/ST 2 "R=ST;);1 ?A=)24)2' "R;@; 2 /&;@=(;5. (astarjelost(akon je odredio koje se radnje i u kojim rokovima moraju preduzeti da bi sesačuvala mjenična prava. "ropu%tanjem se gube regresna prava. * mjeničnoj obaveziostaje tada samo glavni mjenični dužnik i mjenica se od njega može naplatitimjeničnopravnim putem, dok ne nastupi zastarjelost. Rok zastare određen je prematome ko je dužnik.



a0 (ahtjevi protiv akceptanta zastarijevaju za tri godine računajući od dana dospjelostimjenice +(?, čl. F60. "oslije tog roka ostaje akceptant obavezan, po građanskom pravu, na naknadu %tete jo% kroz tri godine, ako se iz tog posla neopravdano obogatio.?ože zastarjeti i pravo na potraživanje isplate, iako su preduzete potrebne radnje+protest0, ali se nije dalje i%lo pa nije tražena naplata.

b0 ?jeničnopravni zahtjevi imaoca mjenice prema trasantu i indosantimazastarijevaju za godinu dana od podignutog protesta. ;ko je unesena klauzula 8beztro%kova9 zastarjelost se računa po dospjelosti.c0 ?jeničnopravni zahtjevi indosanata jednih prema drugima, kao i indosanata prematrasantu zastarjevaju za %est mjeseci od dana kad je indosant mjenicu iskupio,odnosno od tužbe, ako je bila podignuta za naplatu mjenice +(?, čl. F6, st. 70.d0 (a avalistu važi pravilo da je njegova odgovornost jednaka odgovornosti onoga zakoga je avalirao. Rok zastarjelosti je, znači, onoliki koliki je i za lice za koje jeavalirao.(astarjelost se može prekinuti i obustaviti +zastoj0 slično kao i kod građanskopravnog potraživanja +(?, čl. F6<F-0. Sud nije dužan da vodi računa o zastarjelosti po

službenoj dužnosti.

. "restanak mjeničnih prava i obaveza?jenična prava i obaveze mogu prestati na jedan od načina na koji se, inače, gaseobligacije, odnosno obaveze iz hartija od vrijednosti$a0 2splata mjenice. Sva prava i obaveze iz mjenice se gase kad glavni dužnik +akceptant, trasant neakceptirane mjenice ili izdavalac solo mjenice0 isplati mjeničnusvotu ili mu na drugi način dođe poslije dospjelosti. ;ko se to desi prije dospjelosti,obaveza se ne gasi, pa on mjenicu može indosirati. b0 !ubitak prava prema određenim dužnicima. 2malac mjenice gubi svoja prava

prema indosantima, trasantu i ostalim obveznicima, izuzev akceptanta, ako na vrijemene preduzme potrebne radnje$ ne podnese na vrijeme mjenicu na akcept ili na viđenjeili na isplatu ili ne podigne protest u slučajevima zakonom predviđenim.c0 ;mortizacija. S obzirom na načelo inkorporacije, mjenična prava i obaveze prestaju kad je mjenična isprava nestala +ukradena, izgubljena, izgorjela i dr0 ili jetako uni%tena da nije sposobna za promet, a nije zatražena i donesena odluka oamortizaciji +rje%enje suda0.d0 "oni%tenje mjenice. "rava i obaveze iz mjenice prestaju kada imalac mjenicenamjerno poni%ti mjenicu upisujući odgovarajuću izjavu na mjeničnoj ispravi +8nevaži9 ili 8poni%tava se90.e0 /pro%taj duga. /pro%tajem duga gasi se mjenica pod uslovom da je dug opro%ten

glavnom dužniku. /pro%tajem duga nekom regresnom dužniku prestaje njegovaobaveza, kao i obaveza indosanata koji dolaze na mjenici iza regresnog dužnika kome je dug opro%ten. #užnici čiji su potpisi ispred njegovog ostaju u mjeničnoj obavezi.?jenično pravo poznaje generalni opro%taj duga. To je slučaj kada imalac mjenicesvjesno poni%ti mjenicu ili kada svjesno propusti da preduzme zakonom predviđeneradnje kako bi sačuvao prava iz mjenice +8prejudicirana9 mjenica0.0 1ompenzacija. 1ompenzacijom se mogu gasiti mjeničnopravna potraživanja zamjeničnopravna, kao i mjeničnopravna za građanskopravna potraživanja. 1ada se



desi da na isti dan dospijevaju dvije mjenice, sa istim licima u različitim ulogama, a

upp materijal sa prezentacija

Documents