PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

USTAVNO PRAVOSKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPOJAM I PREDMET USTAVNOG PRAVA Ustavno pravo i politike znanosti imaju istovrsni predmet znanstvenog interesa, to su politike institucije i politiki sustav. Ustavno pravo je grana prava koja prouava one politike institucije koje su ureene pravom i u mjeri u kojoj su one ureene pravom. Politike institucije su drutvene institucije koje nastaju i djeluju na podruju drutva koji nazivamo politikom. Politika je svjesna djelatnost kojom se neka drutvena skupina nastoji usmjeriti da bi se ostvarili njezini odreeni ciljevi. Vlast je mogunost provedbe vlastite volje unato otporu onih kojima je volja upuena. Dva osnovna razloga nastanka i odranja vlasti: 1. ovisnost onih kojima je volja upuena o onima koji svoju volju nameu 2. sama priroda politike jer usmjeravanje drutvene skupine trai usklaivanje svih pojedinanih interesa, a to je mogue samo kroz diobu rada na one koji odluuju i one koji odluke izvravaju Razlika dravne vlasti od ostalih oblika vlasti sastoji se u tome to dravna vlast jedina ima monopol legitimnog fizikog nasilja kao krajnjeg sredstva ostvarivanja svoje volje. Autoritet je takva vrsta vlasti gdje se odreena politika ostvaruje odnosima meu ljudima unutar kojih pojedinci prihvaaju odluke drugih pojedinaca dobrovoljno jer vjeruju da su one u njihovom interesu, a ne zbog moguih sankcija. Mo je sinonim za vlast koja je djelotvorna, izvodi se iz legitimiteta i legaliteta. Legitimitet se stjee izborima. Legalitet znai sustav pravih institucija i mehanizama kojim se drava samoograniuje pravom odreujui unaprijed pravila za sve formalne (dravna tijela) i zbiljske (politike stranke, voe) vlastodrce. Dva temeljna svojstva svake posebne politike: 1. politika je borba za vlast i oko vlasti jer vlast omoguava onima koji je posjeduju ostvarenje njihovih interesa 2. politika je djelatnost kojom se usklaivanjem pojedinanih i posebnih interesa osigurava oblikovanje zajednikog interesa bez ega je nemogue ostvarit i njezine ciljeve Dravna politika je sustav institucija kroz koje se oblikuje i ostvaruje politika vlast u odreenoj dravi.

1

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPolitike institucije koje ine predmet ustavnog prava su svi oni dravni i nedravni politiki subjekti i sloen sustav njihov ih povratnih meusobnih odnosa kroz koje se kontinuirano oblikuje i ostvaruje dravna politika. Razlika dravne politike od ostalih vrsta politike sastoji se u tome to dravna politika jedina ima monopol legitimnog fizikog nasilja kao krajnjeg sredstva za ostvarivanje odluka koje donosi, ona je politika globalnog drutva i politika svih drugih politika jer se njome usmjeravaju sve druge politike. Pravo je izraz odreene politike. Pravni sustav je jedno od osnovnih sredstava kojim politika vlast nastoji ostvariti to potpuniji stupanj legitimiteta, on je sinonim legalnosti politike vlasti. Odnos ustavnog prava i politikih znanosti: - ustavno pravo se ne moe odvojiti od politike, ustavno pravo je politiko pravo jer pravni propisi ustavnog prava redovito sadre politika rjeenja - ustavno pravo i politike znanosti se sadrajno meusobno dopunjuju, jer izvan ustavnih struktura djeluju brojni politiki odnosi i institucije (kao to su politike stranke, interesne skupine, javno mnijenje, ideoloki i politiki sustavi vrijednosti) koje izuavaju politike znanosti Odnos ustavnog prava i drugih grana pravnog sustava: - norme ustavnog prava sadrajno odreuju temelje cjelovitog pravnog poretka odreene drave - neke ustavne norme su okvir i sadrajni temelj za zakonsku razradu u kaznenom zakonu, primjerice ustavne norme koje sadre naela nullum crimen et nulla poena sine lege (nema kaznenog djela niti kazne bez zakona) - neke ustavne norme su okvir i sadrajni temelj za zakonsku razradu u sklopu upravnog prava - manji broj ustavnih normi su samo norme ustavnog prava, a ne i neke druge grane pravnog sustava, a to su veinom norme druge skupine

PITANJA S ISPITA: - PREDMET UP su politike institucije - TA JE POLITIKA svjesna djelatnost odreene skupine usmjerena za ostvarivanje odreenih ciljeva - TKO SE BAVI POL.INSTITUCIJAMA - RAZLIKA IZM EU UP I POLITOLOGIJE UP izuava one pol.institucije koje su normirane narmama UP i istrauje odnos izmeu tih normi i njihove primjene u zbilji, a politologija izuava sve pol.institucije bez obzira jesu li normirane pravnim normama. METODE USTAVNOG PRAVA 1. normativistika o prouava i analizira ustavne norme, objanjava namjere ustavotvorca, trai praznine i neloginosti u ustavnim i zakonskim rjeenjima, tumai ih s pomou jezine i logine analize

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMo ne vodi dovoljno rauna o stvarnosti, osnovna je metoda koju treba koristiti u u kombinaciji s drugim metodama o na njoj se temeljila klasina znanost ustavnog prava sve do zavretka Drugog svjetskog rata usporedna o nastoji usporeivati politike institucije od njihova zaetka kao politikih ideja preko pravnih propisa do ostvarivanja u politikoj zbilji povijesna o prati i prouava povijesni razvoj politikih institucija metode politikih znanosti o koje su one preuzele iz sociologije i socijalne psihologije o to su: posredno promatranje, neposredno promatranje, promatranje i sudjelovanje, eksperiment pomone metode o matematike i grafike metode

2.

3. 4.

5.

SADRAJ USTAVNOG PRAVA Ustavno pravo ine sve pravne norme kojima se ureuju politike institucije bez obzira na to u kojim se opim pravnim aktima nalaze. Tri su skupine pravnih normi ustavnog prava: 1. norme kojima se ureuju temeljne slobode, prava i dunosti ovjeka i graanina 2. norme kojima se ureuje ustrojstvo dravne vlasti, odnosno: o temeljna naela iz kojih se izvodi i oblikuje ustrojstvo dravne vlasti o koja su to temeljna dravna tijela o izbor, odnosno postupak imenovanja, a eventualno i odgovornosti svakog od temeljnih dravnih tijela o djelokrug temeljnih dravnih tijela o meusobni horizontalni i vertikalni odnosi dravnih tijela o nain rada i odluivanja dravnih tijela 3. norme kojima se ureuje sveza odnosa izmeu nedravnih politikih subjekata i drave o interesne skupine i politike stranke koje su nedravni politiki subjekti pravo ureuje samo segmentarno Prava prve generacije jame se ve deklaracijama o pravima s kraja 18.st. i poetka 19.st., a u njih ubrajamo: osobne slobode i prava, politike slobode i prava, pravo vlasnitva. Prava druge generacije jame se od ustava donesenih nakon Prvog svjetskog rata (npr. Weimarski ustav Njemake republike iz 1919.), a u njih ubrajamo: gospodarskosocijalna i kulturna prava, osim prava vlasnitva. Prava tree generacije jame se od poetka '60-tih godina 20.st., a u njih ubrajamo: pravo na zdrav ivot ovjeka i sklop ekolokih prava. Horizontalni odnosi dravnih tijela su odnosi razliitih dravnih tijela na istoj razini obnaanja dravne vlasti.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMVertikalni odnosi dravnih tijela su odnosi dravnih tijela na razliitim teritorijalnim razinama obnaanja dravne vlasti. IZVORI USTAVNOG PRAVA Pravni oblici u kojima se donose norme ustavnog prava su izvori Ustavnog prava. Cjelinom svojih normi, izvori ustavnog prava su: pisani ustav i organski zakoni. U cijelosti ili odreenim dijelovima, izvori ustavnog prava mogu biti: (pisani) - zakoni, - poslovnici temeljnih dravnih tijela, - podzakonski opi akti - uredbe, - uredbe iz nude Nepisani izvor ustavnog prava su ustavni obiaji. Organski zakoni su zasebna vrsta zakona koji su prema pravnoj snazi ispod ustava, ali iznad ostalih zakona jer za razliku od zakona koji se donose natpolovinom veinom nazonih zastupnika, organski zakoni donose se kvalificiranom veinom, a njima se razrauju ustavne norme o pravima i slobodama ovjeka i graanina, te o ustrojstvu dravne vlasti. Organski zakoni prema Ustavu RH su zakoni kojima se ureuju nacionalna prava, a koje Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika, te zakoni kojima se razrauju Ustavom utvrene slobode i prava ovjeka i graanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela, te ustrojstvo lokalne i podrune samouprave, a koji se donose veinom glasova svih zastupnika. Poslovnik je akt kojim se razrauju ustavne norme o nainu rada i odluivanja odreenog dravnog tijela. Uredba je opi pravni akt koji, u skladu s ustavom i zakonom, donosi izvrno tijelo (vlada ili dravni poglavar). Uredbe iz nude su uredbe kojima izvrna vlast, u ratnom stanju ili stanju neposredne ugroenosti dravne neovisnosti i cjelovitosti, ureuje one odnose koje izvan stanja nude ureuje zakonima predstavniko tijelo, one imaju ustavnopravnu snagu i samostalni su izvor ustavnog prava. Ustavni obiaji su nepisani izvori ustavnog prava. Dva su naina nastanka ustavnog obiaja: 1. kad nijedan pisani izvor ne ureuje odreeni politiki odnos ili politiku instituciju 2. kad neki pisani izvor ureuje nedovoljno odreeno politiki odnos ili politiku instituciju - u oba sluaja, injenjem ili neinjenjem odreenih radnji stvara se svijest o nunosti takvog ponaanja nekog dravnog tijela ili drugog politikog subjekta, te nastaje ustavni obiaj

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPrimjer ustavnog obiaja u RH: Ustav RH iz 1990. nije imao nikakvih odredbi o nepodudarnosti istodobnog obnaanja dunosti ministra u vladi i zastupnika u Saboru, pa je nastao ustavni obiaj imenovanja ministara iz reda zastupnika koji je vrijedio do 1992. kad je donesen Zakon o izboru zastupnika u Sabor Republike Hrvatske koji je prihvatio institut nepodudarnosti. Dva su naina mijenjanja ustavnog obiaja: 1. odjednom, bilo kojim pisanim izvorom ustavnog prava 2. postupno, oblikovanjem novog sadrajno suprotnog ustavnog obiaja IZVORI USTAVNOG PRAVA U BIH USTAVI Ustav BiH, ustavi entiteta s ustavnim amandmanima i ustavi kantona ZAKONI BiH, entitetski, kantonalni, statut i zakoni Brko Distrikta PODZAKONSKI OPI AKTI MEUNARODNI UGOVORI ODLUKE Ustavnog suda BiH i entitetskih Ustavnih sudova AKTI Visokog predstavnika

MATERIJALNI I FORMALNI USTAV Ustav je temeljni pravni izvor ustavnog prava jer se u njemu nalazi preteit broj normi ustavnog prava. Ustav u materijalnom smislu obuhvaa sve pravne izvore ustavnog prava u odreenoj dravi, bez obzira da li je rije o ustavu kao zasebnom pisanom opem pravnom aktu, organskom zakonu, podzakonskom opem ak tu ili ustavnom obiaju. Oblikuje se preteito pisanim pravnim propisima i ima ga svaka drava. Ustav u formalnom s mislu je pisani opi pravni akt koji nosi naziv ustav, a koji obuhvaa preteit broj normi ustavnog prava odreene drave. Rije je o jednom jedinstvenom pravnom aktu u kom su sakupljene sve temeljne a i druge pravne norme koje ureuju ustavnu materiju. zbog toga se ustav u formalnom smislu esto naziva i kodificirani ustav. Ustav u formalnom smislu je i svojevrsni politiki akt ili dokument. PISANI I NEPSANI USTAV Pisani ustav je temeljni oblik u kojem se u raznim vrstama opih pravnih akata nalaze norme ustavnog prava. Nepisani ustav je sinonim za sustav ustavnih obiaja to postoje u odreenoj dravi. DIOBA USTAVA DONOENJA: U FORMALNOM SMISLU PREMA NAINU

5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. ustavna povelja ili oktroirani ustav formalno ustavnopravno jednostrani akt monarha kojim on samoograniuje svoju vlast, donosei ustav kojim dijeli vlast izmeu sebe i predstavnikog tijela (npr. francuski Ustav iz 1814., Ustav Kraljevine Jugoslavije iz 1931.) 2. ustavni pakt formalno ustavnopravno dvostrani akt monarha i naroda koji u njegovu donoenju sudjeluje preko predstavnikog tijela (npr. francuski Ustav iz 1791.) 3. narodni ustav formalno ustavnopravno jednostrani akt naroda kojeg on donosi i mijenja neposredno na ustavotvornom referendumu ili putem predstavnikog tijela (ustavotvorne skuptine ili redovitog zakonodavnog tijela) DIOBA USTAVA U FORMALNOM SMISLU S OBZIROM NA PRAVNU SNAGU: KRUTI I MEKI USTAV 1. kruti ustavi su ustavi koji se mogu mije njati ili revidirati samo na nain koji se razlikuje od naina donoenja i mijenjanja zakona, iz ega proizlazi da norme krutog ustava imaju nadzakonsku pravnu snagu i da zakoni i svi drugi pravni propisi moraju biti u skladu s normama krutog ustava 2. meki ustavi su ustavi koji se mogu mije njati ili revidirati na isti nain na koji se mijenjaju zakoni a to znai da svaki zakon moe mijenjati bilo koju normu formalnog mekog ustava. Unutar mekog ustava zakoni su najvii izvor ustavnog prava.

Dva razloga prihvaanja ideje o krutosti ustava: 1. budui da se u ustavu na jednom mjestu utvruju sva prava i slobode, on mora prema pravnoj snazi biti iznad zakona i svih drugih propisa u dravi 2. ustavom se ograniuju najvia dravna tijela, a preko njih i sustav dravne vlasti u cijelosti etiri stupnja krutosti ustava: 1. najvii stupanj krutosti ustava bio bi kad bi ustav sadravao opu zabranu da ga se mijenja, takav ustav bio bi vjean 2. zabranjuje se mijenjanje ustava u cijelosti, ali samo na odreeno vrijeme (npr. francuski Ustav iz 1791., na etiri godine) 3. zabranjuje se trajno mijenjanje nekih tono odreenih odredbi (npr. Ustav francuske V. republike iz 1958. zabranjuje reviziju njime utvrenog republikanskog oblika vladavine) 4. ne zabranjuje se mijenjanje ustava, ali se propisuje poseban postupak za mijenjanje ustava koji je razliit od naina donoenja i mijenjanja zakona Dva naina mijenjanja krutog ustava: 1. ustavotvorni referendum moe biti apsolutno obvezatan (ako se za svaku promjenu ustava referendum mora raspisati, npr. Ustav vicarske iz 1874.), relativno obvezatan (ako se raspisuje za mijenjanje samo nekih unaprijed u ustavu odreenih normi, npr. ustavi nekih drava SAD-a) i fakultativan (moe

6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMse raspisati za svaku izmjenu ustava, a ne mora ni za jednu, o emu odluuje predstavniko tijelo, a moe i predsjednik republike kao to je to npr. u Ustavu RH iz 1990.) 2. odluka predstavnikog tijela ustavotvorne skuptine ili redovitog zakonodavnog tijela Prikriveni referendum kad se primijeni sustav ustavotvorne skuptine za mijenjanje ustava, birai mogu, poznavajui stavove kandidata, u velikoj mjeri utjecati na sadraj ustavne revizije Dvije osnovne tehnike mijenjanja ustava: 1. tehnika Ustavnog zakona ustav se mijenja tako da se ukida onaj lanak kojeg se eli promijeniti i zamjenjuje ga se novim, ili se ustav dopunjuje na onom mjestu gdje dopuna sadrajno pripada, a ova tehnika prikladnija je u sluaju veeg broja izmjena 2. tehnika ustavnih amandmana prvobitni tekst ustava ostaje nepromijenjen, pa se pri svakoj izmjeni ili dopuni, na prvobitni tekst samo dodaju norme u obliku amandmana, a ova tehnika prikladnija je kad se ustav samo dopunjuje dodavanjem novih odredbi STRUKTURA USTAVA: normativni dio svaki ustav ima normativni dio koji ine ustavne norme oblikovane u lancima a ti lanci su gruprani u odjeljcima ili dijelovima. suvremeni demokratski ustavi najee imaju izmeu 100 200 lanaka. proslov ili preambula neki ustavi na poetku imaju ovaj dio koji je razdvojen od normativnog dijela. U ovom se dijelu naznauje tko donosi ustav i u ije se ime ustav prihvaa, izlau se povijesni temelji ustava i drave za koju se donosi, navode se temeljna naela koja se u ustavu razrauju, ne sadri nikakve norme, pisan je sveanim stilom, a sadraj je opisan aneksi posebni dodaci na koje se upuuje u normativnom dijelu, ima ih manji broj ustava amandmani dodaci uz osnovni prvobitni tekst

-

-

Vrste odredbi u ustavu: 1. temeljne, 2. o slobodama i pravima ovjeka i graanina, 3. o ustrojstvu dravne vlasti, 4. prijelazne, 5. zavrne STRUKTURA USTAVA BIH Ustav BiH sastoji se od: - preambule - normativnog dijela - aneksa Temeljne odredbe Ustava BiH - kontinuitet - demokratska naela - sastav - promet roba, usluga, kapitala i osoba - glavni grad - simboli grb, zastava, himna

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMdravljanstvo

Ustav FbiH sastoji se od: - preambule - normativnog dijela - aneksa samo jedan Instrumenti za zatitu ljudskih prava (22 dokumenta) - ustavni amandmani Ustav Federacije ima 115 lanaka i 102 amandmana (26 domaih i 76 koje je proglasio V.predstavnik) USTAV I RAZVITAK USTAVNE VLADAVINE Ustav je na prvom mjestu politiki, a tek potom i pravni dokument. Ustav je najvii i temeljni zakon u dravi. To je akt kojim se uspostavlja politiki i pravni poredak. Ustavna vladavina je oblik ureenja politike zajednice u kojoj je vlast ograniena ustavom i pravom, te ideja odraava stari demokratski ideal non sub homine sed sub lege (ne treba se pokoravati drugim ljudima, ve zakonima). Konstitucionalizam je izraz koji obuhvaa skup politikih teorija kojima je zajedniko to zahtijevaju da javna vlast u obnaanju svojih funkcija mora potivati ogranienja i pravne postupke to ih ureuje ustav i zakon. Zakonodavno tijelo mora se pridravati ustava, a izvrna i sudbena vlast ustava i zakona. ustvari to znai da dravna tijela nisu nositelji suvereniteta ve on pripada narodu. postojanje ustava nuno je da bi postojala ustavna vladavina. Podjela ustava glede njihova ozbiljenja i odnosa prema ustavnoj vladavini: 1. normativni ustav onaj koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je ozbiljen u ivotu, te usmjerava demokratski politiki proces u zemlji 2. nominalni ustav zadovoljava normativne zahtjeve ustavne vladavine, eli ga se provesti, ali iz odreenih razloga nije u cijelosti ozbiljen u ivotu 3. semantiki ustav ustav po znaenju rijei, bez obzira na svoje normativne znaajke nije uope primijenjen u ivotu glede bitnih pitanja ustavne vladavine, te slui iskljuivo prikrivanju zbiljskih odnosa i procesa u politikoj vlasti Tri mogunosti uspostave ustavnog poretka: 1. sluajnost posebne zemljopisne, povijesne, kulturne i druge okolnosti koje su odredile ustavnost neke zemlje (npr. Velika Britanija) 2. nasilje unutarnji revolucionarni dogaaji, ili vanjski napadaj, kojima je nametnut odreeni ustav (npr. Francuska) 3. ustavni izbor svjesno stvaranje i ureenje sustava institucija ustavne vladavine (npr. SAD) VLADAVINA PRAVA Vladavina prava u politikom s mislu objedinjava u sebi niz naela ustavne vladavine, prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ogranienjima uspostavljenim pravnim poretkom u dravi, pod politikim nadzorom predstavnikih

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMtijela, na temelju mandata dobivenog od naroda, to osigurava, pruanjem zatite, nezavisno sudstvo u primjerenom i zakonom propisanom postupku u kojem je osigurano potivanje prava ovjeka. Vladavina prava u pravnom smislu zahtijeva strogo pridravanja ustava i zakona od strane svih dravnih tijela i pojedinih dunosnika, kao i od samih graana. Pravna drava je koncepcija koja svoje teite stavlja na nadzakonsku snagu ustavnopravnih normi i hijerarhiju koja iz nje slijedi, nastala je u njemakoj pravnoj teoriji 19.st. Zajedniko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne drave je zabrana svake arbitrarnosti (samovolje) pri odluivanju i postupanju svih dravnih tijela, koja mogu intervenirati u odnose meu ljudima jedino putem zakona, odnosno na temelju ovlasti dobivenih zakonom. NAELO USTAVNOSTI Naelo ustavnosti zahtijeva: - da se zakoni donose u skladu s razdiobom ovlasti utvrenom ustavom - da zakonodavac pri donoenju zakona strogo potuje za to ustavom predvien postupak - da zakoni i drugi propisi sadrajno budu u skladu s odredbama ustava Krutost ustava ima za pravnu posljedicu nadzakonsku snagu ustavnih normi. Zakon ima manju pravnu snagu od ustava. Dvije formalno-pravne pretpostavke nadzakonske snage ustavnih normi: - poloaj donositelja ustavnopravnih normi - znaajke posebnog postupka njihova donoenja i izmjene, koji je sloeniji od postupka donoenja obinih zakona Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom a ostali propisi i s Ustavom i zakonima. Graaninu je doputeno initi sve to nije zabranjeno ustavom. Upravna i sudbena tijela moraju se kretati jedino u okvirima koji su zakonom doputeni. Enoncijacija zakonitosti je izriita ovlast zakonodavca koju daje ustav na temelju koje se zakonom razrauju odredbe ustava, a esto i nain koritenja Ustavom zajamenih sloboda i prava. NAELO ZAKONITOSTI: Zakon je poslije ustava najvaniji pravni akt. Ogranienje prava graana i nametanje tereta dozvoljeno je samo na osnovi zakona. Zakonom se razrauju odredbe ustava. Naelo zakonitosti odnosi se i na ope pravne akte i na pojedinane pravne akte (sudske odluke, upravna rjeenja). Glede opih pravnih akata ili propisa:

9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMo zahtijeva da propisi budu u suglasnosti s opim pravnim aktima vee pravne snage, te da se zasnivaju na zakonu suglasnost u formalnom i materijalnom smislu o poseban poloaj propisa koji donose tijela lokalne samouprave u podruju lokalnih poslova zahtijeva se da ti podzakonski propisi ne budu u suprotnosti sa zakonom glede pojedinanih pravnih akata: o zahtijeva da se oni donose na temelju i u sklopu zakonskih ovlasti i nadlenosti, te da u pogledu oblika, kao i sadrajno budu u suglasnosti sa zakonom FORMALNA I MATERIJALNA PROTUUSTAVNOST ZAKONA Formalna protuustavnost zakona javlja se kad zakonodavac ne potiva ustavom predvieni postupak donoenja zakona, ili pak kad bi prekrio odredbe o obliku u kojem se donose zakoni. est sluajeva formalne neustavnosti zakona: kad bi akt pod nazivom ''zakon'' donijelo tijelo koje za to nije ustavom ovlateno kad bi zakonodavno tijelo postupilo na temelju prijedloga neovlatenog podnositelja kad bi se proveo hitni ili skraeni zakonodavni postupak, a za to ne postoji ustavna ovlast nepotivanje odredbe o posebnoj veini potrebnoj za usvajanje zakona nepotivanje ustavne odredbe o proglaavanju zakona nepotivanje ustavne odredbe o objavljivanju zakona Materijalna neustavnost zakona sluaj je kad zakon svojim odredbama sadrajno proturijei odredbama ustava. Sluajevi materijalne povrede ustavnosti zakona: - retroaktivnost (povratno djelovanje) zakona znai primjenu odredbi zakona unatrag na situacije koje su nastale dok zakon nije postojao - sadrajna neusklaenost odredbi zakona s odredbama ustava Opinio iuris je internalizirana drutvena norma prema kojoj se vlast mora pokoravati ustavu i zakonu. INSTITUCIJE KONTROLE ZAKONITOSTI I USTAVNOSTI Sustav nadzora nad ostvarivanjem ustavnosti i zakonitosti u cjelini obuhvaa: - nadzor ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa o nadzor ustavnosti zakona tipina sudska funkcija jer se sastoji u usporedbi sadraja pravnih propisa razliite pravne snage i izricanju sankcije u sluaju utvrene nesuglasnosti meu njima (SAD pravo svih sudova pod nadzorom Vrhovnog suda, Velika Britanija nema, vicarska Vrhovni sud za zakone koje donose skuptine u kantonima, socijalistike drave politika tijela, EU Ustavni sud) o nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa povjerava se takoer sudovima, a tamo gdje postoje i ustavnim sudovima

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMangloamerika pravna tradicija redoviti sudovi u sklopu opeg sudbenog nadzora nad primjenom zakona (judicial review) EU pravo redovitih i drugih sudova da pri rjeavanju sporova ispitaju zakonitost podzakonskih akata, te ako ih smatraju nezakonitim izuzeti ih od primjene i neposredno primijeniti zakonske odredbe-iznimka ne zakonitosti instancijski nadzor od strane viih dravnih tijela u odnosu na propise koje u sklopu svojih ovlasti donose nia tijela u hijerarhiji (npr. Vlada nadzire akte tijela dravne uprave) - nadzor zakonitosti pojedinanih pravnih akata kao to su sudska odluka, rjeenje upravnog tijela, ili drugog tijela koje obnaa javne ovlasti, os igurava se putem pravnih lijekova u postupku pred tijelima drugog stupnja, odnosno u upravnom sporu o zakonitosti konanog upravnog akta (u RH se vodi pred Upravnim sudom) - nadzor ustavnosti pojedinanih pravnih akata glede zatite temeljnih ustavom zajamenih sloboda i prava graana u povodu ustavne tube, nakon to su iscrpljena sva redovita i izvanredna pravna sredstva, vodi se pred Ustavnim sudom Posredno (akcesorno) odluivanje o ustavnosti zakona javlja se kao prethodno pitanje koje treba rijeiti kako bi se mogao rijeiti sam predmet sudbenog spora, pri emu odluka suda ima uinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima od primjene (djeluje samo inter partes). Neposredno (apstraktno) odluivanje o ustavnosti zakona je odluivanje kad pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja samu bit spora koji sud mora rijeiti, bez obzira na bilo kakav konkretni sluaj, radi se o ustavnom sporu, odluka suda ima djelovanje erga omnes (prema svima). Dvije vrste pravnih posljedica odluka o neustavnosti zakona: - ukidanje pravnih propisa djeluje samo pro futuro (ex nunc), od trenutka donoenja odluke kojom se propis ukida, te ne dira u ranije nastale pravne posljedice - ponitavanje pravnih propisa djeluje retroaktivno (ex tunc), od trenutka samog donoenja osporenog akta koji kao da nije niti donesen pa bi trebalo sanirati sve posljedice do kojih je doveo Nadzor ustavnosti zakona: 1. prethodni njime se sprjeava primjena neustavnog zakona i nastupanje tetnih posljedica po slobode i prava graana uzrokovanih takvom primjenom (npr. Ustav Republike Irske 1937., francuski Ustav iz 1958., Ustav Rumunjske iz 1991.) 2. naknadni provodi se tek nakon to je zakon objavljen i stupio na snagu (npr. URH 1990.) 3. mjeoviti sustav prethodnog i naknadnog nadzora npr. Ustav Portugala 1976., URH 2001.

NEPOSREDNA DEMOKRACIJA

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMTri razine pojma suverenitet: 1. puki suverenitet (dravljanski ili graanski) znai da sva vlast u dravi proizlazi iz naroda i pripada narodu 2. suverenitet drave najvia vlast prema unutra i nezavisna prema vani 3. nacionalni suve renitet pravo naroda na samoodreenje do otcjepljenja Dva temeljna naina ostvarivanja narodnog suvereniteta: 1. posredno odluivanje o narod bira svoje predstavnike preko kojih e posredno obnaati vlast o posredna de mokracija ili predstavnika vladavina 2. neposredno odluivanje o narod neposredno obnaa dunosti vlasti o neposredna de mokracija Oblici neposredne demokracije su: referendum, peticija i narodna inicijativa.

REFERENDUM I VRSTE REFERENDUMA Referendum oblik neposrednog odluivanja kojim se graani neposredno tajnim glasovanjem izjanjavaju o nekom pitanju koje je najee tako formulirano da se na njega moe odgovoriti sa za ili protiv, odnosno da ili ne. Predmet referenduma je obino odluivanje o prihvaanju ili odbacivanju prijedloga nekog opeg propisa (ustava, zakona) ili neke politike odluke. Neposredni izbori element predstavnike vladavine, temelj oblikovanja parlamenta i nisu referendum. Vrste referenduma s obzirom na irinu politike zajednice: 1. referendum na razini dravi obuhvaa neposredno odluivanje svih graana unutar drave o u federativnoj dravi razlikujemo: referendum na razini federacije i referendum na razini federativnih jedinica 2. lokalni referendum referendum na razini lokalne politiko-teritorijalne jedinice Plebiscit vrsta referenduma kojim se ostvaruje pravo naroda na samoodreenje tako da se graani neposredno tajnim glasovanjem izjanjavaju u kojoj e i kakvoj dravi ili dravnoj zajednici ivjeti. Dva ogranienja primjene referenduma: 1. politike voe se esto koriste referendumom kao oblikom neposrednog komuniciranja s narodom tako da se zaobie predstavniko tijelo 2. o interesno sloenim i vieznanim pitanjima, graani se ne mogu jednostavno i jednoznano opredijeliti glasajui za ili protiv odnosno da ili ne

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMUstavotvorni referendum svaki oblik mijenjanja ustava neposredno od birakog tijela naroda. 1. apsolutno obve zni kad se o svakoj izmjeni ustava mora odluivati referendumom,bez obzira na to radi li se o promjeni itavog ustava ili samo neke njegove odredbe (npr. vicarska) 2. relativno obvezni kad se referendum mora raspisati samo za izmjenu nekih u ustavu ranije odreenih lanova, odsjeka, dijelova (npr. u nekim dravicama SAD) 3. fakultativni moe se raspisati za svaku, a ne mora ni za jednu promjenu ustava, a o raspisivanju odluuje naelno predstavniko tijelo, negdje i predsjednik (npr. FRA, ITA, RH) Prikriveni ustavotvorni referendum do njegove primjene dolazi kad se bira posebna ustavotvorna skuptina, a kako graani znaju da e zastupnici donijeti ustav, daju svoje glasove onim kandidatima koji s obzirom na reviziju ustava zastupaju stavove to odgovaraju njihovim miljenjima i stavovima, te tako na posredan nain odluuju o sadraju ustavne izmjene. Odluujui ustavotvorni referendum kad birai neposredno odluuju o donoenju novog, odnosno izmjeni postojeeg ustava. Savjetodavni ustavotvorni referendum kad graani ne odluuju konano o donoenju, odnosno izmjeni ustava, ve samo izraavaju svoje miljenje, dok konanu odluku donosi predstavniko tijelo. Zakonodavni referendum svaki oblik donoenja, odnosno mijenjanja zakona, neposredno od biraa. - vrste: apsolutno obvezni, relativno obvezni, fakultativni, prikriveni, savjetodavni Narodni zakonodavni veto zakon donosi predstavniko tijelo i ion dobiva pravnu snagu zakona izglasavanjem u predstavnikom tijelu, pa se nakon objavljivanja moe i primjenjivati, a birako tijelo neposrednim glasovanjem odluuje hoe li zakon i dalje ostati na snazi ili ne (npr. ITA). NARODNA INICIJATIVA takav oblik neposredne demokracije gdje odreen broj graana, biraa, ili odreen postotak birakog tijela ima pravo predlagati nacrte zakona, drugih opih akata ili politikih odluka predstavniko tijelo duno je provesti itav zakonodavni postupak, ne donese li predloeni zakon, u pravilu taj se prijedlog zakona iznosi narodu na referendum (npr. vicarska; RH ne predvia). PETICIJA oblik neposredne demokracije koji obiljeava pravo graana kao pojedinca ili skupine graana da se ali ili da neto predlae predstavnikom tijelu. 1. u irem smislu alba koju moe uputiti svaki ovjek pa i onaj koji nije dravljanin odreene drave, najee obuhvaa albu na djelovanje ili pojedinane akte upravnih tijela. 2. u uem s mislu pripada samo dravljanima odreene drave, obuhvaa pravo predlaganja rjeavanja odreenih pitanja koja su u djelokrugu predstavnikog tijela, a napose pravo podnoenja zakonodavnih prijedloga ili miljenja, odnosno stavova o zakonskom prijedlogu.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM2 razlike od narodne inicijative: (1) kod prava peticije zakonodavno tijelo nije duno provesti cjelovit zakonodavni postupak, (2) peticija pripada pojedincu, a inicijativa skupini graana u RH: sadrajno najire oblikovano pravo peticije pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor

-

PREDSTAVNIKA VLADAVINA Predstavnika vladavina je sustav pomou kojeg se obavlja politika vlast u suvremenim demokratskim dravama a oblikovalo se usporedno kroz zbilju postupnog jaanja arlamentarizma, napose u VB u 17. i 18.st. Politika sloboda i spreavanje zlouporabe vlasti mogu se ostvariti samo ako se prihvati sustav diobe vlasti i predstavnika vladavina. Ustavnopravni temelj predstavnike vladavine izvodi se iz koncepcije nedjeljivog narodnog suvereniteta. Ako suverenitet pripada narodu onda vlast ne mogu neposredno obavljati pojedini pripadnici naroda ve samo predstavniko tijelo PARLAMENT. Sustav predstavnike vladavine ustavnopravno se izraava kroz Predstavniki ili slobodni mandat. Birai biraju svoje zastupnike a izabrani zastupnik nositelj je kolektivnog mandata koji je stekao izborom, u svom djelovanju su neovisni o stavu biraa koji su ih izabrali, pa ih zato birai ne mogu ni opozvati, zastupnici zastupaju cijeli narod. FEDERALIZAM Moderna federalistika teorija: - lat. foedus savez - federativno ureenje zasniva se na ravnopravnosti sudionika, potiva nju temeljnog sporazuma o stvaranju zajednice, uzajamnom priznavanju integriteta svakog lana zajednice, potivanju razliitosti i mirnom i sporazumnom rjeavanju sukoba interesa Tri kriterija razlikovanja konfederacije i federacije: 1. pravni temelj zajednice o je pravni akt kojim je utemeljena odreena dravna zajednica kod konfederacije to je ugovor meunarodnog prava, a kod federacije ustav federacije o konfederacija je savez drava koje zadravaju suverenitet, a federacija je jedinstvena savezna drava, koju ini vie drava, utemeljena na dioba nadlenosti izmeu njih o meunarodni ugovor kao temelj konfederacije moe se mijenjati samo pristankom svih lanica, a federativni ustavi se mijenjaju odlukom tijela federacije, pri emu se esto zahtijeva ratifikac ija odreenog broja lanica federacije o pravo na otcjepljenje drava lanica znaajka je konfederacije, ali ga jame i ustavi nekih federacija (npt. Ustav SFRJ iz 1974., Ustav SSSR iz 1977.)

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM2. pravni odnos tijela zajednice prema graanima o u konfederaciji nema pravnog odnosa izmeu tijela konfederacije i graana, graani se nalaze u pravnom odnosu samo s tijelima svoje drave i nemaju neposrednog dodira s tijelima konfederacije, koju ine samo drave o sastavni dijelovi federacije su i drave lanice i graani 3. status udruenih drava u meunarodnom pravu o konfederacija nije subjekt meunarodnog prava, te u meunarodnim odnosima samostalno istupaju drave lanice o federacija je subjekt meunarodnog prava i istupa u meunarodnim odnosima kao cjelina

PODJELA NADLENOSTI IZM EU INSTITUCIJA BIH Podjela nadlenosti izmeu institucija BiH i entiteta regulirana je lankom III. Ustava BiH i nevedene su tri kategorije nadlenosti: - nadlenosti institucija BiH - nadlenosti entiteta - dodatne nadlenosti Iskljuiva nadlenost institucija BiH: - vanjska politika - vanjskotrgovinska politika - carinska politika - monetarna politika - financiranje institucija i meunarodnih obveza BiH - imigracija, izbjeglice i azil - provedba meunarodnih i meuentitetskih kaznenopravnih propisa, ukljuujui i odnose s interpolom - uspostava i funkcioniranje zajednikih i meunarodnih komunikacijskih sredstava - reguliranje meuentitetskog transporta - kontrola zranog prometa Nadlenosti entiteta - sve vladine funkcije i ovlasti koje nisu izriito u nadlenosti institucija BiH pripadaju entitetima - uspostavljanje paralelnih odnosa sa susjednim dravama - pruanje pomoi vladi BiH kod izvravanja meunarodnih obveza - osiguravanje uvjeta za sigurnost i zatitu svih osoba pod jurisdikcijom entiteta - sklapanje sporazuma s dravama i meunarodnim organizacijama uz suglasnost Parlamentarne Skuptine Dodatne nadlenosti - nadlenosti za one poslove o kojima se entiteti usuglase - poslovi koji su predvieni Aneksima 5, 6, 7 i 8

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- poslovi koji su potrebni za ouvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Aneksi 5-8 odnose se na arbitrau radi rjeavanja sporova meu entitetima (aneks 5), ljudska prava (aneks 6), izbjeglice i raseljene osobe (aneks 7) i ouvanje nacionalnih spomenika (aneks 8). PODJELA NADLENOSTI U FBIH Jedno od glavnih obiljeja BH federalizma je njegova trostupanjska ustavnost, klasine federalne drave obiljeene su dvostupanjskom ustavnou. Prema postojeoj podjeli nadlenosti izmeu institucija BiH i entiteta najvei dio pripada entitetima. Iskljuiva nadlenost Federacije a) voenje vanjskih poslova; b) organiziranje i voenje odbrane Federacije i zatita njezinih granica, ukljuujui i osnivanje zajednikog zapovjednitva svih vojnih snaga u Federaciji, nadzor nad vojnom proizvodnjom i zakljuivanje vojnih sporazuma; c) dravljanstvo; d) utvrivanje gospodarske politike, ukljuujui planiranje i obnovu, te politiku koritenja zemljita na federalnoj razini; e) donoenje propisa o trgovini, ukljuujui carine, o meunarodnoj trgovini i financijama, trgovini unutar federacije, pravima vezanim uz industrijsko vlasnitvo, o standardizaciji proizvoda, vrijednosnim papirima te o komunikacijama; f) donoenje propisa o financijama i financijskim institucijama, ukljuujui uspostavu i nadzor nad valutom Federacije, stvaranje monetarne i fiskalne politike, te osnivanje sredinje banke; g) suzbijanje meunarodnog i meukantonalnog kriminala, posebice terorizma, neovlatene trgovine drogom i organiziranog kriminala, te saradnju sa Interpolom; h) dodjela elektronskih frekvencija za radio, televiziju, te u druge svrhe; i) utvrivanje energetske politike, ukljuujui raspodjelu izmeu kantona te osiguranje i odravanje potrebne infrastrukture; i j) financiranje djelatnosti federalne vlasti i djelatnosti pod pokroviteljstvom federalne vlasti, oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima. U iskljuivu nadlenost Federacije spadaju i pitanja iz nadlenosti predsjednika Federacije kao to su - predstavljanje Federacije - imenovanje sudaca Ustavnog suda Federacije - potpisivanje i ratificiranje sporazuma koje zakljuuje Vlada - davanje pomilovanja Vlada federacije ima nadlenost u sluaju opasnosti po ze mlju donositi uredbe sa zakonskom s nagom.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMZajednika nadlenost federalne i kantonalne vlasti a) jamenje i provedba ljudskih prava; b) zdravstvo; c) ekoloka politika; d) komunikacijska i prometna infrastruktura; e) socijalna politika; f) provedba zakona i drugih propisa o dravljanstvu; g) useljavanje i azil; h) turizam; i i) iskoritavanje prirodnih bogatstava. Iskljuive nadlenosti kantona a) uspostava i nadziranje snaga policije koje nose jedinstvene federalne uniforme s kantonalnim oznakama, b) stvaranje naobrazbene politike, ukljuujui donoenje propisa o naobrazbi te osiguranje naobrazbe; c) stvaranje i provedba kulturne politike; d) stvaranje stambene politike, ukljuujui donoenje propisa o ureivanju i izgradnji stambenih objekata; e) stvaranje politike u svezi s reguliranjem i osiguravanjem javnih slubi; f) donoenje propisa o koritenju lokalnog zemljita, ukljuujui zoniranje; g) donoenje propisa o lokalnim poslovnim i karitativnim djelatnostima i njihovo unapreivanje; h) donoenje propisa o lokalnim energetskim postrojenjima i osiguranje njihove dostupnosti; i) stvaranje politike glede radio i TV postaja, njihove gradnje ukljuujui donoenje propisa o radio i TV postajama, te osiguranje njihovog rada; j) provedba socijalne politike i uspostava slubi socijalne zatite; k) stvaranje i provedba politike kantonalnog turizma, razvoj turistikih res ursa; l) financiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima.

Funkcije i ovlasti distrikta - gospodarstvo distrikta - financije distrikta - carinska uprava - javna imovina - javne usluge/infrastruktura - kultura -obrazovanje -zdravstvena zatita - zatita okolia -socijalna zatita - pravosue i sluba pravne pomoi - policija - stanbena pitanja - urbanizam i planiranje

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM- i ostale funkcije nune za funkcioniranje Distrikta ORGANIZACIJA DRAVNE VLASTI Narod predstavlja personalni element drave, a teritorij materijalni. Dravna vlast je njezin pravni element. Ustrojstvo vlasti su ustavno utvreni ili zbiljski odnosi izmeu zakonodavnih, izvrnih i sudskih tijela, kako na razini drave, tako i na razini lokalnih jedinica. Dvije koncepcije naela diobe vlasti: 1. trai se potpuna meusobna ustrojbena i funkcionalna neovisnost triju vlasti o ustrojbena neovisnost trai da tijela jedne vlasti ne proizlaze iz tijela drugih vlasti i da ne smiju politiki odgovarati tijelima drugih vlasti o funkcionalna neovisnost trai potpunu samostalnost u obavljanju djelokruga tijela svake vlasti 2. trai se dodjeljivanje osnovnih dravnih funkcija razliitim dravnim tijelima o sva dravna tijela su naelno ravnopravna kako bi se meusobno ograniavala i kako bi cjelovit sustav dravne vlasti bio ogranien Naelo jedinstva vlasti: - u sklopu koncepcije o neotuivoj narodnoj suverenosti, razvio J.J.Rousseau - zakonodavna i izvrna funkcija dijelovi su jedinstvene vlasti, zakonoda vnu obiljeava volja, a izvrnu sila izvrna mora biti podvrgnuta zakonodavnoj, a obje moraju biti pod suverenom vlau naroda, zakonodavna ini njenu bit, a izvrna njenu emanaciju - Rousseau je predlagao stalan sustav nadzora zakonodavca nad radom izvrnih tijela i pritom je oblikovao model skuptinske vlade Sustav skuptinske vlade: - prema nekim autorima skuptinska vlada kao oblik odnosa izmeu parlamenta i vlade uope ne postoji, ve je ona samo podvrst sustava parlamentarne vlade Mirkine-Guetzevitch, E.Giraud - po drugom shvaanju, skuptinska vlada je sustav odnosa izmeu parlamenta i vlade utemeljen na naelu jedinstva vlasti J.Barthelemy, P.Duez, te J.Laferriere (koji smatra da podreenost izvrnih tijela proizlazi iz demokratske ideje da skuptine koje je izabrao narod i koje zastupaju narod moraju biti vrhovna tijela vlasti u dravi) - kako ima toliko razliitih modela vlasti koji se u ustavnopravnoj teoriji smatraju skuptinskim (konventski sustav u Francuskoj 1792-1795, Parika komuna 1871., sustav vicarske), opi model skuptinske vlade moe se odrediti samo na temelju jednog okvirnog obiljeja: funkcionalne i ustrojbene nadmoi skuptine unutar cjelovitog sustava ustroja dravne vlasti Sustav predsjednike vlade: 1. temeljne znaajke o uspostavljen Ustavom SAD iz 1787., kao prvi oblik republikanske vlade u svijetu

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMo znaajke: neposredan izbor predsjednika od graana, jedinstvena izvrna vlast, odsutnost politike odgovornosti jedne vlasti prema drugoj, dioba vlasti o mehanizam ''konica i ravnotea'' (checks and balances) kao oblik meusobnog utjecaja zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti o preuzele zemlje Treeg svijeta, ali je taj ustavni okvir posluio za razvoj prezidencijalistikog sustava u kojem postoji potpuna dominacija dravnog poglavara o i drugih djelatnosti zastupnika, koji se biraju po naelu senioriteta

Sustav parlamentarne vlade: 1. temeljne znaajke o osnovna ideja parlamentarizma je ideja ogranienja politike vlasti, a veina teoretiara parlamentarizam odreuju kao sustav dualiteta vlasti (zakonodavne i izvrne) koji obiljeava primjena triju osnovnih naela: jednakost izmeu zakonodavne i izvrne vlasti, suradnja tih dviju vlasti, postojanje uzajamne mogunosti djelovanja jedne na drugu o ustavnopravni mehanizam djelovanja parlamentarnog sus tava odreen je s 4 temeljna ustavna obiljeja: (1) vlada proizlazi iz parlamenta i politiki mu je odgovorna, te ako veina izglasa nepovjerenje vladi, ona mora odstupiti, (2) vlada moe pod odreenim uvjetima raspustiti parlament, a u tom sluaju spor izmeu vlade i parlamenta rjeava birako tijelo referendumom, iz ega proizlazi da ni vlada ni parlament nisu stabilni, (3) dravni poglavar je politiki neodgovoran i zato stabilan element sustava, (4) institucija supotpisa niti jedan akt koji donosi dravni poglavar nema pravne snage bez supotpisa predsjednika vlade ili ovlatenog ministra, a tim inom vlada na sebe preuzima politiku odgovornost za akt neodgovornog poglavara Polupredsjedniki sustav o od razmotrena 4 temeljna ustavnopravna obiljeja, u potpunosti ima tree, a djelomino i etvrto obiljeje: i ovdje vlada proizlazi iz parlamentarne veine i odgovrna je parlamentu, a dravni poglavar je politiki neodgovoran o razlika je kod instituta supotpisa koji ovdje nije obvezan, ve je samo iznimka o razlika je u odnosima unutar izvrne vlasti: ovlasti predsjednika su vee i odluujue to ga ini ustavno i politiki monijim od vlade o B. Constant izlae teoriju polupredsjednikog sustava s dravnim poglavarom kao demokratskim arbitrom izmeu zakonodavne i izvrne vlasti ORGANIZACIJA DRAVNE VLASTI U BIH Sustav vlasti uspostavljen u BiH Ustavom iz 1955. godine je po svojoj konstrukciji jedan mjeoviti sustav, a po svom karakteru kvazipalamentarni sustav.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMZakonodavna vlast u BiH Nositelj vlasti je Parlamentarna Skuptina BiH Parlamentarna skuptina ima dva doma: Dom naroda i Zastupniki dom. 1. Dom naroda Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije treine iz Federacije (ukljuujui pet Hrvata i pet Bonjaka) i jedna treina iz Republike Srpske (pet Srba). a) Nominovane hrvatske, odnosno bonjake delegate iz Federacije biraju hrvatski odnosno bonjaki delegati u Domu naroda Federacije. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna skuptina Republike Srpske. b) Devet lanova Doma naroda sainjava kvorum, pod uvjetom da su prisutna najmanje tri bonjaka, tri hrvatska i tri srpska delegata. 2. Zastupniki dom Zastupniki dom sastoji se od 42 lana, od kojih se dvije treine biraju sa teritorije Federacije, a jedna treina sa teritorije Republike Srpske. a) lanovi Zastupnikog doma biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu sa izbornim zakonom a. b) Veina svih lanova izabranih u Zastupniki dom sainjava kvorum. Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma. Sve odluke u oba doma donose se veinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Ovlatenja: Parlamentarna skuptina je nadlena za: a) ustavotvornu i zakonodavnu djelatnost b) proraunsku nadlenost c) sudjelovanje u voenju vanjske politike d) nadzor nad radom Vijea ministara i organa dravne uprave nadlenosti vezane za izbor funkcionara i radnih tijela e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dunosti, ili koja su joj dodijeljena zajednikim sporazumom entiteta. PARLAMENTARNI IMUNITET PARLAMENTARNA NAKNADA PARLAMENTARNI INKOMPATIBILITET PARLAMENT FEDERACIJE BiH

ZAKONODAVNA VLAST FEDERACIJE, PARLAMENT FEDERACIJE Zastupniki dom se dom sastoji od 98 zastupnika. Mandat zastupnika u Zastupnikom domu traje etiri godine, osim ako se Dom ne raspusti u skladu s ustavom FbiH.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMZastupnike u Zastupnikom domu demokratski biraju birai s pravom glasa na izravnim izborima, na podruju cijele Federacije. Svaki glasa ima pravo tajno glasovati jednim glasakim listiem za bilo koju registrira nu stranku. Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka duna je objaviti popis svojih kandidata. Izabrani zastupnici u Zastupnikom domu iz svake stranke osobe su s vrha izborne liste te stranke, prema broju dobivenih glasova. Zamjene za zastupnike biraju se izmeu onih koji su na vrhu ostatka liste. Svaki glasa sa pravom glasa moe biti zastupnikom u Zastupnikom domu. Zastupniki se dom saziva prvi put najkasnije dvadeset dana nakon objave rezultata izbora. Dom naroda se sastoji od 58 delegata i to na paritetnom naelu, tako da svaki konstitutivni narod ima po 17 delegata, a preostalih sedam je iz reda Ostalih. Mandat izaslanika u Dom naroda traje etiri godine, osim ako se Dom naroda ne raspusti u skladu s ustavom. Broj izaslanika koji se bira za Dom naroda u svakom kantonu razmjeran je nacionalnom sastavu puanstva kantona. U okviru tog broja, postotak bonjakih, hrvatskih i drugih izaslanika kantona odgovara, to je vie mogue, postotku bonjakih, hrvatskih i drugih zastupnika u zakonodavnom tijelu dotinog kantona. U Domu naroda bit e najmanje jedan Bonjak, jedan Hrvat i jedan izaslanik drugog naroda iz svakog kantona koji imaju barem jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, a ukupni broj izaslanika Bonjaka, Hrvata i drugih bit e u skladu sa lankom IV. A. 6. Bonjake, hrvatske i druge izaslanike iz svakog kantona biraju odgovarajui zastupnici u zakonodavnom tijelu dotinog kantona. Izaslanici se biraju iz redova zastupnika u kantonalnom zakonodavnom tijelu. Dom naroda saziva se prvi put najkasnije dvadeset dana nakon to su izabrana kantonalna zakonodavna tijela. Ovlasti Parlamenta Federacije Uz ostale ovlasti predviene ustavom, Parlament Federacije je odgovoran za: a) izbor Predsjednika Federacije i Dopredsjednika Federacije, kako je predvieno u lankom IV. B. 2; b) traenje u skladu sa lankom IV. B. 3 (1) od Ustavnog suda da odlui treba li smijeniti Predsjednika Federacije ili Dopredsjednika Federacije; c) potvrda lanova Vlade Federacije veinskim glasovanjem; d) donoenje zakona o obnaanju dunosti u federalnoj vlasti, koji stupaju na snagu kako je u njima predvieno, ali ne prije no to su objavljeni u slubenom glasilu Federacije; e) davanje suglasnosti za svaku uporabu vojne sile od strane Federacije, to mora b iti u skladu sa meunarodnim pravom;

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMf) davanje ovlasti kantonima da sklapaju sporazume s dravama i meunarodnim organizacijama; g) davanje uputa Premijeru o voenju vanjskih poslova; h) odobrenje meunarodnih ugovora veinskim glasovanjem; i) financiranje vojnih snaga Federacije i odobravanje imenovanja asnika, kako je utvreno lankom IV. B. 8. ovog ustava; j) donoenje prorauna Federacije i donoenje zakona kojima se razrezuje porez ili na drugi nain osigurava potrebno financiranje; i k) obnaanje drugih dunosti koje su mu dodijeljene. Svaki dom moe provoditi istragu i u tu svrhu pribavljati svjedoenja, dokaze i dokumente. NARODNA SKUPTINA REPUBLIKE SRPSKE ZAKONODAVNA TIJELA KANTONA IZVRNA VLAST U BIH Predsjednitvo Bih - Predsjednitvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri lana: jednog Bonjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske. 1. Izbor i trajanje mandata a) lanovi Predsjednitva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasa glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjednitvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skuptina. Meutim, prvi izbori e se odrati u skladu sa Aneksom 3. Opteg okvirnog sporazuma. Bilo koje upranjeno mjesto u Predsjednitvu e biti popunjeno od strane odgovarajueg entiteta, u skladu sa zakonom koji e donijeti Parlamentarna skuptina. b) Mandat lanova Predsjednitva koji su izabrani na prvim izborima traje dvije godine; mandat lanova izabranih nakon toga e biti etiri godine. lanovi Predsjednitva mogu biti birani jo jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjednitvo prije isteka etvorogodinjeg roka. 2. Procedura a) Predsjednitvo e usvojiti svoj poslovnik o radu koji e predvidjeti adekvatan vremenski rok za najavu sjednica Predsjednitva. b) lanovi Predsjednitva e izmeu sebe imenovati jednog lana za predsjedavajueg. U prvom mandatu Predsjednitva, predsjedavajui e biti onaj lan koji je dobio najvei broj glasova. Poslije toga, nain izbora predsjedavajueg, rotacijom ili na drugi nain, odredie Parlamentarna skuptina. c) Predsjednitvo e nastojati da usvoji sve odluke Predsjednitva putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz take (d) ovog stava, usvojiti dva lana ukoliko svi pokuaji da se dostigne konsenzus ne uspiju. d) lan Predsjednitva koji se ne slae sa odlukom, moe odluku Predsjednitva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to uini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka e biti odmah upuena Narodnoj skuptini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao lan sa te teritorije; bonjakim delegati- ma u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bonjaki lan; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski lan. Ukoliko takav proglas bude potvren dvotreinskom veinom

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMglasova u roku od 10 dana po upuivanju, osporavana odluka Predsjednitva nee imati uinka. 3. Ovlatenja Predsjednitvo je nadleno za: a) Voenje vanjske politike Bosne i Hercegovine. b) Imenovanje ambasadora i drugih meunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najvie dvije treine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije. c) Predstavljanje Bosne i Hercegovine u meunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traenje lanstva u onim meunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije lan. d) Voenje pregovora za zakljuenje meunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skuptine, ratificiranje takvih ugovora. e) Izvravanje odluka Parlamentarne skuptine. f) Predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini, uz preporuku Vijea ministara. g) Podnoenje izvjetaja o rashodima Predsjednitva Parlamentarnoj skuptini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godinje. h) Koordinaciju, prema potrebi, sa meunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini. i) Vrenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dunosti, koje mu prenese Parlamentarna skuptina, ili na koje pristanu entiteti. Stalni komitet Svaki lan Predsjednitva e, po slubenoj dunosti, vriti funkciju civilnog zapovjednika oruanih snaga. Nijedan entitet nee prijetiti silom niti upotrebljavati silu protiv drugog entiteta i ni pod kakvim okolnostima oruane snage jednog entiteta ne smiju ui niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez suglasnosti njegove vlade i Predsjednitva Bosne i Hercegovine. Sve oruane snage u Bosni i Hercegovini e funkcionirati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine. lanovi Predsjednitva e izabrati Stalni komitet za vojna pitanja koji e koordinirati aktivnosti oruanih snaga u Bosni i Hercegovini. lanovi Predsjednitva ujedno su i lanovi Stalnog komiteta. Predsjednik FbiH Predsjednik Republike srpske Vijee ministara Uz predsjednitvo izvrna vlast je povjerena i Vijeu ministara koje vri funkciju Vlade. Predsjednitvo e imenovati predsjedavajueg Vijea ministara koji e preuzeti dunost po odobrenju Zastupnikog doma. Predsjedavajui e imenovati ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, a koji e preuzeti dunost po odobrenju Zastupnikog doma. Predsjedavajui i ministri zajedno sainjavaju Vijee ministara i odgovorni su za provoenje politike i odluka Bosne i Hercegovine, o emu podnose izvjetaj Parlamentarnoj skuptini (ukljuujui, najmanje jedanput godinje, izvjetaj o rashodima Bosne i Hercegovine). Najvie dvije treine svih ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije. Predsjedavajui e, takoer, imenovati zamjenike ministara (koji nee biti iz istog

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMkonstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji e preuzeti dunost nakon odobrenja Zastupnikog doma. Vijee ministara e podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentarna skuptina izglasa nepovjerenje. Vlada FbiH Vlade se Federacije sastoji od Premijera, koji je predsjednik Vlade, zamjenika Premijera i 16 ministara (8 bonjaka, 5 hrvata i 3 srbina) od kojih svaki ima zamjenika. Nijedan zamjenik, ukljuujui zamjenika Premijera, ne moe biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar. Zamjenik Premijera obavlja dunost ministra odbrane ili ministra vanjskih poslova. Predsjednik Federacije, u suglasnosti s Dopredsjednikom Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija s Premijerom ili s kandidatom za taj poloaj. Za imenovanje je potrebno odobrenje veine Zastupnikog doma. S vako nepopunjeno mjesto popunjava se istim postupkom. Vlada se moe smijeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije, uz suglasnost Dopredsjednika Federacije, bilo veinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom domu. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera. Vlada RS Izvrna vlast kantona Sudska vlast u BiH Ustavni sud Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet lanova. etiri lana bira Zastupniki dom Federacije, a dva lana Skuptina Republike Srpske. Preostala tri lana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjednitvom. Sudije e biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa moe biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti dravljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne drave. Mandat sudija imenovanih u prvome sazivu bie pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje e biti imenovani nakon prvog saziva sluie do navrenih 70 godina ivota, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Veina svih lanova suda sainjava kvorum. Sud veinom glasova svih lanova usvaja svoja pravila o radu. Sud vodi javne rasprave, a svoje odluke e javno obrazlagati i objavljivati. Ustavni sud e podravati Ustav BiH Nadlenosti

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMa) Ustavni sud je jedini nadlean da odluuje o bilo kojem sporu koji se javlja po Ustavu izmeu dva entiteta, ili izmeu Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te izmeu institucija Bosne i Hercegovine, ukljuujui ali ne ograniavajui se na to pitanje: - Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom dravom u skladu sa Ustavom, ukljuujui i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. - Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa Ustavom. Sporove moe pokrenuti lan Predsjednitva, predsjedavajui Vijea ministara, predsjedavajui, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skuptine; jedna etvrtina lanova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skuptine, ili jedna etvrtina lanova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta. b) Ustavni sud takoer ima apelacionu nadlenost u pitanjima koja su sadrana u Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. c) Ustavni sud je nadlean u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o ijem vaenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domaaja nekog opeg pravila meunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda. Odluke Ustavnog suda su konane i obvezujue. Sud BiH Visoki predstavnik je proglasio Zakon o sudu BiH, jer to nije predvieno ustavom BiH. Sud je u poetku imao 15 sudaca a kasnije se broj poveavao. Sud sainjava Predsjednik suda i izvjestan broj sudaca koji nije tono odreen Zakonom. Sud BiH ima tri vrste nadlenosti kaznenu, upravnu i apelacijsku. Sudstvo u FbiH Sudsku funkciju u Federaciji vri Ustavni sud i Vrhovni sud. Ustavni s ud Ustavni sud sastoji se od devet sudaca. Funkcija Ustavnog suda je rjeavanje sporova: a) izmeu kantona; b) izmeu kantona i federalne vlasti; c) izmeu opina i njezina kantona ili federalne vlasti; i d) izmeu ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine ustanove federalne vlasti. Vrhovni sud

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMBroj sudaca Vrhovnog suda prema potrebi utvruje se zakonom Federacije, ali nije manji od devet. Vrhovni sud najvii je albeni sud Federacije, ukljuujui i odluivanje o albama na odluke kantonalnih sudova glede pitanja koja se odnose na Ustav, zakone i propise Federacije i druga pitanja predviena zakonodavstvom Federacije, osim onih iz djelokruga Ustavnog suda. Vrhovni sud takoer ima izvorne nadlenost utvrene federalnim zakonima Presude Vrhovnog suda konane su i obvezujue. Presude, kao i svi nalozi Suda glede priziva posebice su obvezujua za stranke u postupku kao i za sud na iju je odluku alba bila uloena. Kad Vrhovni sud obavlja poslove iz svoje izvorne nadlenosti on ima, dodatno ovlastima to ih zakonodavstvo izriito daje, iste ovlasti kao i drugi prvostepeni sudovi prema

Kantonalni sudovi Opinski sudovi Sudska policija Sudstvo u RS

IZBORNI SUSTAV TEMELJNA NAELA I INSTITUTI IZBORNOG PRAVA Izbori postupak kojim narod povjerava obavljanje politike vlasti predstavnikom tijelu, a u mnogim suvremenim dravama i predsjedniku republike, koji predstavljaju njegovu suverenu volju. Izborni sustav se moe odrediti kao pravnim propisima ureen skup drutvenih odnosa koji nastaju pri izboru predstavnikih tijela i predsjednika republike. Aktivno birako pravo pravo birati zastupnike. Ogranieno birako pravo tijekom 19.st., aktivno birako pravo bilo je ogranieno cenzusom imunosti i cenzusom naobrazbe, nakon 2.svj rata ono je postalo ope pravo glasa i za mukarce i ene. Ope birako pravo ne znai da svi stanovnici neke drave imaju pravo glasa, ve se trae tri uvjeta: 1. dob koja osigurava osobnu i drutvenu zrelost biraa (u suvremenim dravama 18-21.g.) 2. dravljanstvo odreene drave

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM3. poslovna sposobnost Posredno ograniavanje opeg birakog prava tako da se kao uvjet za upis u biraki popis odredi rok u kojem birai moraju boraviti ili prebivati u jednom mjestu ili podruju. Jednako birako pravo ako u nekoj dravi za odreeno predstavniko tijelo svi graani koji imaju birako pravo raspolau istim brojem glasova. Nejednako birako pravo ako postoje kategorije ili skupine graana koje raspolau veim brojem glasova od ostalih graana. 1. kurijalni sustav Pruska u 19.st. 2. pluralni votum pojedine kategorije graana na temelju imutka ili naobrazbe imale dva ili vie glasova za razliku od svih ostalih graana koji su imali samo 1 glas (npr.Belgija do 1919) 3. mnogostruki votum svi birai imali 1 glas, ali su graani koji su posjedovali nekretnine odreene vrijednosti mogli glasovati u svim jedinicama gdje su se one nalazile (VB do 1948.) 4. delegatski sustav bive SFRJ svi zaposleni graani koji su lanovi neke od drutveno-politikih organizacija imaju 3 glasa, nezaposleni lanovi i zaposleni koji nisu lanovi 2 glasa, a nezaposleni koji nisu lanovi 1 glas Krojenje izbornih jedinica prvi primijenio 1819(gerrymander sustav) guverner Massachusetsa Gery

Neposredni izbori primjenjuju se kad graani sami biraju svoje zastupnike. Posredni izbori kad graani biraju odreeno tijelo koje e izabrati zastupnike, postoje posredni izbori u jednom stupnju i posredni izbori u vie stupnjeva. Javno glasovanje suuje slobodu biraa jer ga izlae pritisku vlasti i onih o kojima gospodarski ili na drugi nain ovisi, a omoguuje korupciju i kupnju glasova zbog toga se izbori u svim suvremenim predstavnikim demokracijama obavljaju tajnim glasovanjem. Biraki popisi oblik evidencije biraa i dokaz birakog prava, dvije karakteristike: 1. stalnost ne vode se samo za pojedine izbore ve se bez obzira na njih u te popise unose sve osobe koje imaju aktivno birako pravo 2. jedinstvenost vrijede za sve izbore Pasivno birako pravo pravo biti biran u predstavniko tijelo i za predsjednika republike, uvjeti su obino razliiti od uvjeta za aktivno birako pravo. Parlame ntarna nepodudarnost (inkompatibilitet) nepodudarnost istodobnog obnaanja zastupnike dunosti i dunosti slubenika u dravnoj upravi i suca, tri mogunosti primjene: 1. slubenicima i sucima zabranjuje se kandidiranje na izborima 2. doputa se kandidiranje, a ako budu izabrani, moraju podnijeti ostavku na svoju funkciju 3. ne moraju podnijeti ostavku, ve se njihova funkcija samo suspendira

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMTri naina odreivanja kandidata politikih stranaka: 1. kandidate formalno odreuje stranako vodstvo 2. kandidate biraju svi lanovi stranke posrednim unutarstranakim izborima 3. kandidate biraju lanovi stranke i drugi birai sustav primarnih izbora u SAD: svaka politika stranka odreuje listu predkandidata izmeu kojih birai mogu zaokruiti onog u kojeg imaju najvie povjerenja Dvije vrste izbornih jedinica: 1. male one u kojima se bira samo jedan zastupnik sustav pojedinanih izbora 2. velike one u kojima se, na temelju izbornih lista, bira vie zastupnika Sustav veine moe se primijeniti i u malim i u velikim izbornim jedinicama 1. relativna veina izabran je onaj kandidat koji je dobio najvie glasova o veinski izbori u jednom krugu 2. apsolutna veina otra (polovica+1 svih biraa) i blaa (polovica+1 biraa koji su glasali) o veinski izbori u dva kruga kad nijedan od kandidata ne dobije u prvom krugu apsolutnu veinu, dioba mandata se u drugom krugu moe urediti na 2 naina: (1) u drugom krugu sudjeluju kandidati kao i u prvom, ali se trai relativna veina, (2) u drugom krugu sudjeluju samo 2 kandidata koja su u prvom krugu dobila najvie glasova sustav balotae Sustav razmje rnog predstavnitva (proporcionalni sustav) svaka politika stranka dobiva u predstavnikom tijelu onoliko zastupnikih mjesta koliko je za nju u postotku razmjerno, u odnosu prema drugim strankama, palo glasova moe se primijeniti iskljuivo u velikim izbornim jedinicama. Mjeoviti ili kombinirani veinsko-razmje rni sustav odreen postotak zastupnika u predstavnikom tijelu bira se prema sustavu veine (najee relativne), a ostali zastupnici prema sustavu razmjernog predstavnitva. Izborne liste svaka stranka koja sudjeluje na izborima sastavlja listu s onolikim brojem kandidata koliko se u pojedinim izbornim jedinicama bira zastupnika u predstavniko tijelo. CENTRALNA BANKA BIH Osnovana je 1997. godine sa sjeditem u Sarajevu i 3 glavne jedinice u Mostaru, Sarajevu i B.Luci. Regulirana lankom VII. Ustava BiH. Nadlenost CB odreuje Parlamentarna Skuptina. CB je nadlena da postigne i odrava monetarnu stabilnost domae valute, upra vlja slubenim deviznim rezervama, koordinira radom banaka u oba entiteta, jedina je ovlatena institucija za tiskanje novca i monetarnu politiku na podruju BiH. Upravno vijee je najvii organ CB, sastoji se od 5 osoba koje imenuje Predsjednitvo BiH na period od 6 godina. UV izmeu svojih lanova izabire Guvernera CB.

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNadleno je za vrhovnu upravu i nadzor provoenja politike, administraciju i poslovanje CB. FINANCIJE Ovo pitanje regulirano je lankom VIII. Ustava BiH a odnosi se na pitanja Prorauna. Na prijedlog Predsjednitva BiH Parlamentarna Skuptina BiH svake godine usvaja Proraun. Sredstva u Proraunu BiH osiguravaju se iz entiteta i to 2/3 osigurava FBiH a 1/3 RS. LOKALNA SAMOUPRAVA Odnos sredinjih i lokalnih vlasti: 1. dekoncentracija o tip odnosa u kojem je na lokalna tijela prenesen odreeni skup ovlasti, to se obavljaju sukladno uputama i pod punim nadzorom sredinje vlasti 2. decentralizacija o oblik odnosa centralnih i necentralnih dravnih tijela gdje je zakonom na lokalna tijela prenesen odreeni opseg poslova u kojima su oni vezani obvezom pridravanja propisa i pravom nadzora sa strane dravnih tijela 3. lokalna samouprava Llokalna samouprava predstavlja najvii stupanj samostalnosti lokalnih vlasti. Ukljuuje pravo lokalnog izbora lokalnih tijela i dunosnika dok je pravo nadzora centralnih dravnih tijela ogranieno na kontrolu zakonitosti. Pravo na lokalnu samoupravu je zajameno ustavom pa se spor o pravima i dunostima izmeu centralnih i necentralnih dravnih tijela javlja kao spor o ustavnosti. Lokalna samouprava u europskoj tradiciji obuhvaa samo one poslove koji se mogu smatrati lokalnim poslovima. Poslove provedbe zakona obavljaju tijela lokalne uprave i nadzire ih centralno dravno tijelo. Jedinice lokalne samouprave: opina, kotar, grad. Njihovo podruje utvruje se zakonom. Ustrojstvo i djelokrug tijela ureuje se STATUTOM koji mora biti u skladu sa zakonom. UPANIJA je takoer jedinica lokalne uprave i samouprave, veliki gradovi mogu se voditi kao upanije kao to je npr. Zagreb. OPINA se osniva za podruje vie naseljenih mjesta koja su prirodna, gospodarska i geografska cjelina i u kojoj stanovnitvo ima isti interes. Opina u okviru samoupravnog djelokruga osigurava uvjete za razvitak gospodarstva, drutvenih, komunalnih i dr.djelatnosti. osigurava uvjete za ureenje prostora i urbanistiko planiranje te zatita ovjekova okolia. Upravlja opinskom imovinom te osniva javne ustanove i druge pravne osobe u skaldu sa zakonom.

VISOKI PREDSTAVNIK

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMInstitucija koja objedinjuje zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast u jednim rukama. LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE U USTAVU BIH Ljudska prava Bosna i Hercegovina i oba entiteta e osigurati najvii nivo meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Ko misija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao to je predvieno u Aneksu 6 Opeg okvirnog sporazuma. Meunarodni standardi Prava i slobode predvieni u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. Katalog prava Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i slobode, to ukljuuje: a) Pravo na ivot. b) Pravo lica da ne bude podvrgnuto muenju niti neovjenom ili poniavajuem tretmanu ili kazni. c) Pravo lica da ne bude drano u ropstvu ili podinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom radu. d) Pravo na linu slobodu i sigurnost. e) Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivi nim stvarima i druga prava u vezi sa krivinim postupkom. f) Pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku. g) Slobodu misli, savjesti i vjere. h) Slobodu izraavanja. i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja s drugima. j) Pravo na brak i zasnivanje porodice. k) Pravo na imovinu. l) Pravo na obrazovanje. m) Pravo na slobodu kretanja i prebivalita. Nediskriminacija Uivanje prava i sloboda osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao to je pol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko i drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, roenje ili drugi status. Izbjeglice i raseljena lica Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo da se slobodno vrate u svoje domove. Oni imaju pravo, u skladu s Aneksom 7 Opteg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bili lieni za vrijeme neprijateljstava od 1991. i da dobiju kompenzaciju za svu takvu imovinu, koja im ne moe biti vraena. Sve obaveze ili izjave u vezi sa takvom imovinom, koje su date pod prisilom, nitave su. Implementacija Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta podvrgnuti su, od nosno primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode iz Ustava BiH

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Saradnja Svi nadleni organi vlasti u Bosni i Hercegovini e suraivati sa, i osigurati neogranien pristup: svim meunarodnim posmatrakim mehanizmima ljudskih prava koji se uspostave za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima koja se uspostave bilo kojim meunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava; Meunarodnom tribunalu za bivu Jugoslaviju (a naroito e se pridravati naredbi koje su izdate po lanu 29. Statuta Tribunala); i bilo kojoj drugoj organizaciji ovlatenoj od strane Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda sa mandatom koji se tie ljudskih prava ili 8. Saradnja Svi nadleni organi vlasti u Bosni i Hercegovini e saraivati sa, i obezbijediti neogranien pristup: svim meunarodnim posmatrakim mehanizmima ljudskih prava koji se uspostave za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima koja se uspostave bilo kojim meunarodnim spo-razumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava; Meunarodnom tribunalu za bivu Jugoslaviju (a naroito e se pridravati naredbi koje su izdate po lanu 29. Statuta Tribunala); i bilo kojoj drugoj organizaciji ovlatenoj od strane Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda sa mandatom koji se tie ljudskih prava ili humanitarnog prava.

PITANJA S ISPITA: PREDMET UP su politike institucije METODE USTAVNOG PRAVA: IZVORI USTAVNOG PRAVA Odakle izviru norme UP TA JE POLITIKA svjesna djelatnost odreene skupine usmjerena za ostvarivanje odreenih ciljeva TKO SE BAVI POL.INSTITUCIJAMA RAZLIKA IZMEU UP I POLITOLOGIJE UP izuava one pol.institucije koje su normirane normama UP i istrauje odnos izmeu tih normi i njihove primjene u zbilji, a politologija izuava sve pol.institucije bez obzira jesu li normirane pravnim normama. SUSTAV PARLAMENTARNE VLADE KAD SU ZAKONI IZVORI UP - jesu li svi zakoni izvori UP - ta su organski zakoni

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMkad su podzakonski akti izvori UP

NAELA PARLAMENTARNE VLADE - Vlada javnog mijenja - Prijevremeni izbori KAKAV OBLIK VLADE IMA BIH - ko rasputa koga u BiH KAKO JE USTAVOM REGULIRANA NADLENOST IZMEU INS. BIH I ENTITETA TO JE TO POREMEAJ DJELOKRUGA VLASTI 3 SITUACIJE NAELA FEDERALIZM A TO JE SUPSIDIJARNOST NADLENOST USTAVNOG SUDA BIH MATERIJALNA PROTUUSTAVNOST ZAKONA KOJE SITUACIJE MATERIJALNE PROTUUSTAVNOSTI POSTOJE FORMALNA PROTUUSTAVNOST TA JE TO IMUNITET I KOJE VRSTE POSTOJE 2 VRSTE USTAV BIH KAKVA JE STRUKRURA USTAVA BIH (2 aneksa ima) KAKAV JE PRAVNI KARAKTER PREAMBULE NEPOSREDNO ODLUIVANJE USTAVOTVORNI REFERENDUM DA LI USTAV BIH IMA TO O REFEREMDUMU- NEMA TA JE TO REFERENDUM

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Poseban oblik sloene drave: Bosna i Hercegovina: 1. nastanak Ustava BiH a. Ustav Federacije BiH od 21. oujka 1994. na temelju Washingtonskih sporazuma b. Daytonski sporazum, 14. prosinca 1995. u Aneksu IV. sadri tekst Ustava BiH 2. temeljna koncepcija dravnog ureenja o 2 entiteta: Federacija BiH i Republika Srpska nisu drave, imaju pravo sklapati meunarodne ugovore i uspostavljati posebne usporedne odnose sa susjednim dravama, raspolau svojim oruanim snagama, imaju svoje ustave o tri konstitutivna naroda: Hrvati, Bonjaci, Srbi 3. ustrojstvo vlasti a. Predsjednitvo 3 lana, mandat 4g., rotiraju se na mjestu predsjedatelja b. Parlamentarna skuptina dvodomna: Dom naroda (15 delegata 5 iz svakog naroda, biraju ih Dom naroda Federacije i Skuptina Republike Srpske)

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMi Zastupniki dom (42 lana, biranih izravno, 2/3 iz Federacije BiH, 1/3 iz Republike Srpske) zakonodavstvo se donosi suglasnom odlukom oba doma c. Vijee ministara predsjednika imenuje Predsjednitvo uz odobrenje Zastupnikog doma, a on imenuje ministre, takoer uz odobrenje Doma - 2/3 ministara iz Federacije, potpredsjednik ne moe biti iste nacionalnosti kao i predsjednik d. Ustavni sud krajnji arbitar u sluaju zaotrenih politikih neslaganja 6 lanova bira Zastupniki dom Federacije (4) i Skuptina Republike Srpske (2), a 3 lana imenuje predsjednik Europskog suda za ljudskoa prava, nakon dogovora s Predsjednitvom, a koji ne mogu biti dravljani BiH ili susjednih drava 4. pravna priroda drave BiH o zbiljski se radi o protektoratu, pod zatitom i vrhovnim nadzorom meunarodne zajednice

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM