UNIVERZITET TRAVNIKSAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIKSmijer:Drumski gradski saobraćaj

Seminarski rad iz predmeta:

Ekologija i Saobracaj

Tema:Uticaj saobracaja na zagadenje okolisa

Asistent: Nedzad Haracic

Profesor: Student: Prof.dr.sc. Krsto Mijanovic Hadzic Armin S-25-I-11

1

SADRŽAJ

1. Uvod

2. Razvitak prometnog sustava

3. Vrste prometa -Cestovni pomet -Vodeni promet -Zracni promet -Zeljeznicki promet

4. Nove vrste prometa

5. Prijevoz opsnih tvari

6. Literatura

2

1.Uvod

Promet je ne samo važan, već i ne zaobilazan gospodarskog i društvenog razvoja, osobito nakon industrijske revolucije do danas. Međutim, sa stupnjem razvoja prometa (izgradnja infrastrukture, sredstva prometa, te prometanje) eksponencijalno je rastao i štetan utjecaj prometa na sve sastavnice okoliša (zrak, tlo, vode i dr.). Mnoga od tih onečišćenja neposredno ugrožavaju zdravlje čovjeka, ali i životinjskog i biljnog svijeta. S druge strane onečišćenja od prometa djeluju kao posredni učinci doprinoseći globalnim poremećajima, kao što su to globalno zagrijavanje odnosno negativan utjecaj na klimu globusa, oštećenja ozonskog sloja i sl.

Do industrijske revolucije, obzirom na stupanj razvoja društva i oskudne komunikacije, utjecaj prometa na O bio je minoran. Do tog je razdoblja možda najizrazitiji učinak na O registriran radi deforestacije pojedinih većih područja, osobito obalnih područja Sredozemlja za potrebe izgradnje flota različitih mornarica ili radi stvaranja površina za poljoprivrednu proizvodnju. Industrijska revolucija donijela je i revoluciju u prometu, uvođenje strojeva u preradi sirovina i industrijskoj proizvodnji, izgradnju željezničkih sustava, masovno naseljavanje novih kontinenata i dotada nenastanjenih prostora, koncentraciju ljudi u veće aglomeracije, snažan razvoj prekomorske trgovine, a kasnije i razvoj cestovnog, zračnog i drugih vrsta prometa. Utjecaj na okoliš radi trošenja sirovina za izgradnju prometne infrastrukture (prometni putovi, terminali i dr.), te radi potrošnje pogonske neobnovljive energije kod odvijanja prometa porastao je u odnosu na razdoblje od prije 200 godina za desetine puta. Čovjek je postao svjestan snažnog utjecaja prometa na O tek pred nekoliko desetljeća, a spoznaje unatrag dvadesetak godina ukazuju da moramo biti opravdano zabrinuti za sudbinu kvalitete našega života u budućim desetljećima ukoliko ne učinimo bitne napore za smanjenje tog trenda uništenja O.

Drži se da je promet odgovoran barem za četvrtinu globalnih emisija CO2, tako da barem jednom četvrtinom doprinosi učinku staklenika, globalnom zagrijavanju i promjeni zasad još uvijek relativno stabilnih klimatskih prilika na globusu. U zadnjoj trećini prošlog stoljeća nastupilo je doba u kojem smo postali svjesni da trendovi porasta prometa, te s stim u vezi i onečišćenja O nisu više održivi, te da u bliskoj budućnosti mogu bitno ugroziti kvalitetu života ljudi, ako ne i onemogućiti život barem u nekim područjima globusa koji su danas karakteristični kao vrlo kvaliteni životni prostori. Nova politika glede O, na principima održivoga razvoja, pa tako i OR prometa mora biti ugrađena u sve prioritetne temeljne političke ciljeve na svim razinama (od svjetske, preko drugih: kontinentalnih, međunarodnih asocijacija, makroregionalnih i nacionalnih razina, pa sve do lokalnih sredina).

3

2. Razvitak prometnog sustava

Povećanje životnog standarda te prometna kultura doveli su do povećanog broja automobila koji prometne mreže ne mogu kvalitetno uslužiti. Zbog navedenog dolazi do velikih zagušenja u prometnom sustavu.

Problem je nastao zbog toga što razvitak prometnih sustava nije adekvatno pratio gospodarski razvoj. U sustave javnog gradskog prijevoza nije bilo većih ulaganja te se zbog neudobnosti prijevoza (zastarjela infrastruktura i vozni park) velik dio potencijalnih korisnika služi osobnim automobilima. Adekvatnim daljnjim razvojem javnog prijevoza te razvojem prigradske željeznice, došlo bi do povećanog korištenja ovih vrsta prijevoza, te bi se smanjila upotreba osobnih automobila.

Na taj način bi došlo do značajnih smanjenja gužvi u prometnom sustavu te bi se smanjio i negativan utjecaj prometa na okoliš. Stoga je vrlo bitno utjecati na korisnike sustava na smanjenu upotrebu osobnih automobila i na povećanu upotrebu javnog prijevoza čime se doprinosi stvaranju grada po mjeri čovjeka. Utjecaj prometa na suvremeno društvo je nemjerljiv. Današnja pokretljivost ljudi, roba i usluga vodi suvremeno društvo prema tzv. “mobilnom društvu”. Razvoj prometa u takvoj situaciji mora biti usklađen s načelima održivog razvitka koja su već određena na globalnoj, međunarodnoj razini.

1 racionalno korištenje prirodno obnovljivih izvora energije i 2 racionalno korištenje neobnovljivih izvora.

Vrlo jasan trend posljednjih desetljeća je rastuća briga za očuvanje okoliša, koji rezultira domaćim i međunarodnim ekološkim mjerama, ali i akcijamanevladinih organizacija, koje sve zajedno imaju znatan utjecaj na način poslovanja gospodarskih subjekata među kojima su i Hrvatske željeznice. Ekologija ima sljedeće glavne ciljeve:

- zaštititi ljudsko zdravlje i blagostanje, - osigurati održivost biosfere, - zaštititi i očuvati prirodne resurse.

Promet je jedno od područja u Hrvatskoj kod kojih su pokazatelji rasta, gledani kroz definiciju održivog razvitka, većim dijelom sa negativnim predznakom; sva nastojanja i poboljšanja glede smanjenja emisija štetnih tvari, povećanja kvalitete goriva, povećanja iskoristivosti goriva, čak i uvođenjem novih alternativnih goriva, blijede pred podacima o znatnom povećanju broja, snage i korištenja vozila svih vrsta, a posebice cestovnih motornih vozila.

4

Zabrinjavajuće je povećanje korištenja osobnih vozila u odnosu na smanjenje korištenja javnih oblika prijevoza (autobusi i željeznica) koji su manje utjecajni po očuvanje okoliša.

Ekološki aspekti održivog razvitka prometa prvenstveno podrazumijevaju smanjivanje nepovoljnih učinaka na okoliš. U smislu djelovanja prometnog sustava to su tri osnovna elementa:

1. zagađivanje okoliša kroz emisiju štetnih tvari2. zagađivanje kroz proizvodnju otpada i 3. buka.

Prema tome, osim negativnih utjecaja na okoliš, promet direktno utječe na tjelesno i mentalno zdravlje ljudi. Ovi utjecaji određuju direktnu svezu između zdravlja i sigurnosti prometa. Međuovisnost različitih elemenata zaštite od zagađenja pokazuje obvezu usklađivanja gospodarskog razvitka.

Usklađen gospodarski razvitak pretpostavlja ekspertna znanja u osmišljavanju prostora iz različitih područja: zaštita okoliša, zdravstvo, energetika, financije, prometno, urbanističko i prostorno planiranje i dr. Koliko se na planu zaštite od zagađenja može učiniti, ne mijenjajući postojeću infrastrukturu prometnog sustava, pokazuje primjer intervencije u postojeću tarifnu politiku. Promjenom tarifne politike može se učiniti atraktivnijom određena grana prijevoza koja bitno manje zagađuje okoliš. Navedeno pokazuje da negativno djelovanje na okoliš može biti posljedicaindividualnog djelovanja pojedinca ili zajednice pa se može govoriti o individualnoj ili zajedničkoj odgovornosti spram ekoloških elemenata. Ekološki aspekti održivog razvitka prometnog sustava objedinjuju nekoliko načela:

1. zaštita od zagađenja,

2. zdravlje i sigurnost,

3. integrirano planiranje,

4. individualna i zajednička odgovornost,

5. iskorištavanje zemlje i dobara,

6. usklađenost gospodarskog razvitka.

Koliko je danas bitno voditi računa o ekološkim aspektima pokazuje i činjenica da na svjetskoj razini motorni promet čini 20% od svih djelatnosti koje uzrokuju klimatske promjene. Geografska i klimatska raznolikost

5

Hrvatske samo naglašava potrebu poštivanja svih načela ekološkog aspekta održivog razvitka, i ne samo u razvitku prometnog sustava.

3. Vrste prometa

Od samih početaka ljudske civilizacije čovjek je imao potrebu za putovanjem. Jednako važan bio je transport ljudi i robe. U počecima se većina prometa odvijala kopnom (cestovni) ili vodama (pomorski ili riječni promet). S razvojem ljudskog znanja i tehnologije došlo je do otkrića željeznice koja je polako počela preuzimati veliki udio prometa. Naposljetku razvio se i zračni promet.

Istraživanja su pokazala da stanovnici razvijenih zapadnih zemalja u prosijeku dnevno putuju 1-1,5 sati (što uključuje 3-4 povratna putovanja, s trajanjem najdužeg putovanja između 40-50 minuta), i za to troše 10-15% osobnih prihoda, a godišnje ostvare 3 do 4 povratna putovanja izvan svog prebivališta

-Cestovni promet

Automobilski promet imao je veliku ulogu u razvoju ljudskog društva. Prijelaz na automobilski promet utjecao je na formiranje velikih gradova (u SAD-u je korištenje automobila dovelo do urbanizacije 60% stanovništvameđutim istraživanja su pokazala da okolinu najviše zagađuju motorna vozila i to više od 50%. U atmosferu se izbacuje velika količina ugljikovih oksida (CO i CO2), dušikovih oksida (NOx), sumporni oksid (SO2), olova i olovnih spojeva te velika količina krutih čestica, čađa i teških metala. Tako je npr. koncentracija CO na nekim križanjima u Zagrebu čak 35 mg/m, što je za 3,5 puta više od svjetskih standarda (10 mg/m3)! Automobilski promet smanjuje kvalitetu okoline i otpadnim tvarima koje nastaju trošenjem automobilskih guma i površinskih slojeva kolnika. Velik dio prometnica, osim autocesta, nema adekvatno riješen problem odvodnje oborinskih voda. Zbog toga zagađene vode s kolničkih površina odlaze u okolno tlo te može doći do zagađenja podzemnih voda.

Negativna uloga prometa ne očituje se samo emisijom štetnih plinova, većbukom i vibracijama, zauzimanjem obradivih površina i vizualnim degradiranjem prostora.

-Vodeni promet

Vodeni promet, odnosno brodovi, i druga plovila znatno utječu na kvalitetu voda i mora. U vodene ekosustave dnevno dospijevaju velike količine

6

različitog otpada, npr. nafta i naftni derivati, različita kemijska sredstva, fekalije itd. te količine otpada izrazito se povećavaju zbog izvanrednih stanja poput havarija brodova.

Upravo zbog tih problema (a zbog velikog opsega vodenog prometa) donesene su brojne međunarodne konvencije za zaštitu vodenih ekosustava. Poseban problem vodenog prometa u posljednjim godinama predstavlja problem balastnih voda.

- Zračni promet

Intenzivan razvoj zračnog prometa je u nekim područjima doveo do opterećenja okoline do gornjih podnošljivih granica. Glede aerozagađenja najveća je polucija prvih deset minuta kod polijetanja i kod slijetanja zrakoplova. Udio civilnog zračnog prometa u odnosu na sve druge izvore procjenjuje se na oko 1%. Međutim, osim ovog direktnog zagađenja avionski promet ima dva globalna i pogubna efekta. Utječe na smanjenje ozonskog omotača oko Zemlje i time direktno povećava količinu i energiju sunčeve insolacije naročito UV spektra koji ima kancerogeno djelovanje na kožu čovjeka. Indirektni učinak je povećanje globalne radijacije na populaciji ispod ruta avionskih linija (gdje je i objektivno zabilježena viša učestalost malignoma koji ovise o sunčevoj radijaciji).

Buka kao drugi značajni vid polucije sa podvostručenjem broja putnika svakih 5 godina raste za 3 dB, a kod mlaznih aviona za 8 dB. Ovoj poluciji valja dodati i vojne avione za koje su emisije uglavnom nepoznate. Način na koji zračne luke saniraju problem buke je taj da određeni zrakoplovi koji stvaraju više buke od ostalih polijeću i slijeću u zračnu luku sa one strane piste koja je udaljenija od naselja. Opasnost po okolinu od vojnih aviona koji prevoze nuklearno oružje, kemikalije ili biološka oružja nije potrebno posebno isticati.

-Željeznički promet

Utjecaj željezničkog prometa na stanje okoline manje je invanzivan i obuhvaća manje prostora od cestovnog prometa. Od otvaranja prve pruge 1825. godine razvoj klasične željezničke tehnologije rezultirao je u sve bržim, čišćim i rentabilnijim pogonskim načinima, a maksimum je postignut ostvarenjem tzv. TGV ideje.

Prednosti željezničkog prometa vezane su uz manje emisije štetnih plinova (tablica 1.) u usporedbi s drugim prometnim sredstvima. Jedna od rijeđe spominjanih prednosti željeznice je niska potrošnja prostora .

7

tlo je osnova života na Zemlji, a odlika je željeznice da malo «troši» prostor. Dvokolosiječna pruga zauzima prostor širok oko 15 metara, a u jednome satu njome je moguće provesti isti broj ljudi i tereta kao autocestom od 16 trakova širokom 122 metra.

4. Nove vrste prometa

Povijesno gledano, nove tehnologije prijevoza (parna lokomotiva, benzinski motor, mlazni avion) sa sve većim brzinama i mogućnošću transporta sve većeg broja putnika, pojavljivale su se u razmacima od oko 60 godina.

Slijedeći taj ritam, novi način prijevoza trebao bi se pojaviti oko 2000. godine. Razvoj novih tehnologija i rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su da najviše izgleda da zamijeni neke od današnjih oblika prijevoza ima sustav koji koristi princip magnetske levitacije (ili tzv. maglev).

Kakve će utjecaje ovaj novi vid prijevoza imati na ekosustave tek treba vidjeti.

8

5. Prijevoz opsnih tvari

Prijevoz i pretovar opasnih tvari predstavlja ogromnu potencijalnu opasnost za sve sastavnice O: zrak, tlo, more, životinjske i biljne vrste, ali osobito ugrožava izvore odnosno zalihe pitke vode.

Prevrtanje samo jedne autocisterne u blizini crpilišta vode uz posljedicu istjecanja nafte na cesti koja nema zatvoren sustav odvodnje, može, ukoliko se ne dogodi pravovremena i odgovarajuća sanacija, poprimiti karakter dugogodišnjeg zagađenja crpilišta na način da to crpilište više nije iskoristivo kao izvor pitke vode.

S druge strane, havarije brodova za prijevoz nafte (i njenih derivata) na moru (nasukavanje, sudari i dr.), koje su posljednjih 40 godina obilježile plovidbu morem, uzrokovale su gdjegdje nepopravljive štete morskom okolišu, turizmu, ribarstvu i drugim gospodarskim granama na obalama mora.

Primjerice, nasukavanjem broda Exxon Valdez 1989. g. na Aljasci izlilo se u more “samo” oko 38.000 tona nafte s posljedicom uginuća 400.000 ptica, 5.000 morskih vidri, 300 tuljana i mnogih drugih životinja, a uništeni su i dijelovi morske flore. Tvrtka Exxon platila je predmetnu globu od 100 milijuna dolara, te uplatila daljnjih 900 milijuna dolara za čišćenje obale 44, međutim godinama nakon nesreće i dalje su ugibale ptice i vidre, a neke su se ptice i druge životinje prestale razmnožavati.

Slične posljedice imala je havarija broda Amoco Cadiz 1978. g. kod obale Bretanje

9

(Francuska), kojom prilikom je ispušten teret od 227.000 t nafte u more s posljedicom dotad najvećeg pomora morske faune.

Radi istjecanja nafte (12.000 do 25.000 t) prilikom havarije broda Erika 1999. g. kod obale Bretanje, tvrtka Total, presudom u građanskoj parnici (siječanj, 2008. g.), mora isplatit.

10

6. Literatura

- Missoni, E., Missoni-Mlinarić, E. “Prometna medicina”, - Zagreb: Fakultet prometnih znanosti, 2000.

- “Cestovni promet najveći zagađivač u Europi”. – Report European Environment Agency, od 29. 07. 08. na internet adresi: Enter Europe – Vodič za informacije u EU.

- www.wikipedija.org

11