1.Pojam i pravna obiljezja drzave?Drzava je politicka zajednica onih koji vladaju i onih kojima se vlada, uredjena je na osnovu pravila koja prihvacaju svi clanovi.Drzava je vlast koja putem pravnih normi naredjuje ljudima kako se valja ponasati u odredjenim okolnostima, sto znaci da mnoge prisiljava da se ponasaju onako kako se inace ne bi ponasali.Vrste i specisicne osobine drzave:-globalni i politicki karakter drzave-politicka vlast-suverenost drzavne vlasti-oruzana,ekonomska i ideoloska moc-poseban odnos prema stanovnistvu i teritoriji -sprecificne drzavne funkcije-povezanost drzave i prava.

1.Elementi drzave?To su : vlast, stanovnistvo i teritorija drzave (i pravo (pravni sustav i pravni poredak)).Vlast je prisila koja je legitimna ili barem formalio zasnovana na obicajnim i pravnim normama, tj. koja je po misljenju nekih ljudi opravdana kao dobra ili se barem poziva na obicaj i pravo.Svaka drzava mora posjedovati stanovit teritorij, drzava je naime predstavljena u vlasti, koja se mora prostirati (primjenjivati) na nekoj teritoriji i na neke ljude,osobe,stanovnistvo.Stanovnistvo je daljnji element drzave, drzava ne moze bez stanovnika, stanovnike jedne drzave mozemo posmatrati u uzem i u sirem smislu. U uzem smislu jesu oni pojedinci koji su za drzavu i pravni poredak vezani osobnom vezom, ta veza jeste dzavljanska pripadnost. A stanovnici u sirem smislu jesu svi oni pojedinci koji se nalaze na podrucju doticne drzave u uzem smislu, te one osobe koje nisu drzavljani odnosne drzave ali iz razlicitih razloga borave na podrucju te drzave.Ili:Vlast je mogucnost, tj. sposobnost da nametne svoju volju drugom. Drzavna vlast je najvisa vlast i iskljucuje svaku drugu vlast na drugoj teritoriji. Osnovno obiljezje drzavne vlasti je suverenost. Drzavna vlast je apsolutno suverena prema svim subjektima u drzavi. Drzavna vlast je suverena i prema inostranstvu, ali ograniceno.(Teritorija u meunarodnopravnom smislu oznaava prostor iskljuive nadlenosti i suvereniteta neke drave koji je omeen dravnim granicama. On ukljuuje kopnenu povrinu s rijekama i jezerima, teritorijalno more i zrani prostor iznad kopnene povrine i teritorijalnog mora).

Drzavna teritorija obuhvata:-Ambasada je politicko predstavnistvo, ambasadori su politicari. Tu se odrzavaju svecanosti, prijemi, ali prije svega politicki;-Konzulat je kao opstina u maticnoj zemlji.-Priobalno more do 18 nautickih milja (1852m), predstavlja vodeni prostor.-Vazdusni prostor.-Podzemni prostor.-Brodovi i avioni.-DKP diplomatsko konzularna predstavnistva.

Stanovnistvo u uzem smislu su samo ona lica koja imaju drzavljanstvo neke zemlje.Stanovnistvo u sirem smislu su lica koja imaju drzavljanstvo neke zemlje, strani drzavljani, apatridi, bipatridi.Apatridi su ljudi bez drzavljanstva.Bipatridi su ljudi sa drzavljanstvom dve drzave odnosno dvojnim drzavljnastvom, rektori. U tom slucaju zemlje moraju imati ugovor pod kojim uslovima se drzavljanstvo dobija.

1.Drzavljanstvo i lica bez drzavljanstva?Drzavljanstvo u modernom smislu jeste trajna veza jedne osobe sa jednim drzavnim i pravnim poretkom, a ta veza se sastoji u tome da osoba ima neka posebna prava i obaveze u tom poretku koje nema stranac, dok drzava ima prema njoj jos i posebnu duznost da je stiti spram drugim drzava.Drzavljanstvo se stice ili rodjenjem ili za zivota na vise nacina.Rodjenjem se stice na dva nacina: ili tako da dijete nasledjuje drzavljanstvo roditelja (pravo krvi), ili da dijete dobije drzavljanstvo one drzave na teritoriji na kojoj je rodjeno, neovisno o tome koje drzavljanstvo imaju roditelji (pravo tla). Prvi je glavni oblik sticanja drzavljanstva u vecini savremenih drustava, dok drugi ima vecu ulogu u zemljama novijeg svijeta.Treci oblik je onaj po kojem stranac dobija novo drzavljanstvo, na osnovu molbe uz ispunjenje nekih zakonskih uslova npr.duzine boravka, zaposlenja, nekaznjenosti, poznavanje jezika,itd, a naziva se naturalizacija. Postoji jos jedan nacin sticanja drzavljanstva ,a to je da drzavljanstvo sticu prisilno stanovnici teritorije koje je drzava anektirala,tj.prisvojila, ali tada se moze dati stanovnistvu da bira izmedju starog I novog drzavljanstva, kao sto je bio slucaj u Istri sa Italijanima nakon II svjetskog rata.Postoje i ljudi koji uopste nemaju drzavljanstvo, tzv. apatridi, to su osobe koji su izgubile drzavljanstvo jedne drzave,a nisu ga dobile od neke druge drzave. (U drzavi na cijioj teritoriji borave imaju politicko-pravni polozaj blizak onome od stranca.)

2.Pravosudna djelatnost?Pravoosudna djelatnost kao drzavna djelatnost obuhvata dvije vrste organa: drzavno odvjetnistvo (javno tuzilastvo) i sudstvo.Drzavnom odvjetnistu je zadatak da u ime drzave goni subjekte koji su povrijedili drzavne pravne norme. Sudstvu je pak zadatak rjesavanje imovinskih, privrednih, krivicnih, upravnih i porodicnih sporova izmedju pravnih subjekata i odredjivanja kazne protiv prekrsitelja pravnih normi.Pravosudna djelatnost je izvrsna prema ustavno-zakonodavnoj i izvrsno-politickoj djelatnosti.Pravni sporovi nastaju izmedju gradjana, izmedju gradjana i drzave, izmedju privrednih organizacija, itd. Sastoje se u neslaganju tih subjekata oko postojanja i sadrzaja medjusobnih pravnih obaveza i pravnih ovlastenja ili oko toga da li je jedan od njih ucinio neki delikt itd. -Strane spora imaju dvije pravno dopustene mogucnosti ponasanja: sporazumno rijesenje (nagodba, oprost) sto je najkulturniji ishod svakog spora, ili da se obrate sudu koji treba rijesiti spor nepristrasno I objektivno na osnovu vazecih opstih pravnih normi u sudskom postupku koji pocinje tuzbom jedne strane, a zavrsava presudom o tome koja je strana u pravu a koja je kriva. Imamo vise vrsta specijaliziranih sudova:-sudovi opste nadleznosti (za imovinske, kaznene, porodicne i neke druge sporove);-trgovacki ili privredni sudovi (za sporove privrednih subjekata);-upravni sudovi (upravne sporove);-vojni sudovi (za sporove sa vojnim osobama ili vezane za vojne stvari);-ustavni sudovi (za sporove oko slaganja zakona i drugih pravih akata sa ustavom).

2.Izvrsno-politicka djelatnost?Je druga po moci drzavna djelatnost, podredjena je zakonodavnoj a nadredjena upravnoj i djelimicno sudskoj. Sastoji se uvjek, u svim drzavama, od dva organa: sefa drzave i vlade. Prvi je obicno individualni organ- bilo monarh ili predsjednik republike ili dictator. Drugi je nuzno kolektivni organ sastavljen od odredjenog broja clanova-ministara i od sefa vlade (prvog ministra tj premijera). Oba organa su politicka. Sefu drzave i vladi je zajednicko to da su oni istovremeno izvrsni organi prema ustavno-zakonodavnim organima i politicko-odlucujuci organi u odnosu na drzavnu upravu, sto i jeste opravdani razlog za njihovo razlikovanje od upravne djelatnosti.---Da su sef drzave i vlada izvrsni organi, to znaci da su se oni duzni starati o provodjenju ustavnih i zakonodavnih normi.Da su sef drzave i vlada politicko-odlucujuci organi, to znaci da oni donose politicke odluke i vise pravne norme.Tako u modernim demokratskim drzavama sef drzave, bilo kao ustavni monarh ili kao predsjednik republike, nema vise zakonodavnih ovlasti. Sef drzave ipak ima i danas vazne nadleznosti:-predstavljanje drzave pred dr. drzavama, te predstavljanje i primanje diplomatskih predstavnika;-vrhovno zapovjedanje oruzanim snagama i dodjeljivanje vojnih cinova;-predlaganje zakona i promulgacija zakona,a negdje (kao u SAD) suspenzivno veto na zakon;-predlaganje sefa vlade u parlamentarnom sustavu, a negdje i sudaca;-pomilovanje krivicno osudjenih osoba.U nekim drzavama nema razlikovanja sefa drzave i sefa vlade, jer prvi pored ostalih svojih nadleznosti sam postavlja clanove vlade i vodi rad vlade. Takav se sustav u republikama naziva predsjednicki sustav, a postoji npr.u SAD, juznoamerickim i nekim africkim drzavama. Nasuprot tome u mnogim republikama i monarhijama sirom svijeta, sef drzave i vlade razliciti su izvrsno-politicki organi, pri cemu obicno prvi samo predlaze predsjednika vlade, dok parlament bira i predsjednika vlade i ministre iz redova najjace politicke stranke ili saveza stranke koji je pobjedio na izborima.Ovaj dr.nacin ustroja vlasti naziva se parlamentarni sustav . Vlada I ministarsko vijece jeste skup ministara, tj.sefova pojedinih ministarstava, kojem predsjedava predsjednik vlade ili samo predsjednik republike u predsjednickom sustavu. Glavni njen zadatak je vodjenje, uskladjivanje, nadziranje I sankcioniranje upravne djelatnosti, koja joj je podredjena I s kojom je ona vezana prvenstveno preko ministara sto stoje na celu pojedinih upravnih grana.

2. Zakonodavna djelatnost?U svakoj drzavnoj organizaciji je najvisa, svim ostalim drzavnim djelatnostima nadredjena, ustavno-zakonodavna djelatnost (legislativa). Ona se zbog toga naziva jos i suverena djelatnost, a drzavni organi koji je obavljaju jesu suvereni organi. Ustavno-zakonodavna djelatnost sastoji se od donosenja najvisih politickih i pravnih odluka, redovno u obliku ustavnih I zakonskih normi kojima se na opsti nacin uredjuju najvazniji ekonomski, politicki, kulturni, porodicni, zdravstveni,urbani,ekoloski I drugi drustveni odnosi.Ustavno-zakonodavnu djelatnost obavljali su kroz istoriju razni organi odnosno sluzbene osobe. Najvise politicke i pravne odluke donosile su narodne ili plemicko-gradjanske skupstine. U modero doba pak to je obavljaju organi zvani parlament .U nekim drzavama posebna skupstina obavlja ustavotvornu djelatnost tj stvara ustavne norme, koje su vise od zakonskih normi, i time postavlja osnove drzavnopravnog poretka, dok druga skupstina obavlja samo zakonodavnu djelatnost. Parlament ili skupstina kao ustavno-zakonodavni organi mogu biti jednodomna ili dvodomna tijela (sastavljeni od dvije skupine zastupnika: doma i vjeca).

3. Pojam pravne norme?Moralne i pravne norme su srodne s obzirom na narav drustvenih odnosa koje usmjeravaju, jer i jedne i druge prisilno usmjeravaju medjuljudske odnose koji su najznacajniji za opstanak drustva, i koji sadrze snazne sukobe interesa sto dovodi u opasnost zajednicu pa zbog toga one i prijete najtezim sankcijama za neposluh.Pravna norma je zahtjev koji usmjerava za drustvo jedan vazan, snazno konfliktan i izvanjski kontralabilan odnos, redovno nosi fizicku sankciju i vecu mjeru heteronomije, obicno je pisana, a stvara je i sankcionise na organizovan nacin lako odredljiv subjekt,drzavni ili drustveni.

3.Pojam pravnog akta?Izrazom pravni akt oznacavaju se u pravu dvije veoma razlicite stvari. Najcesce pod pravnim aktima se misli na pisane jezicke oblike (tekstove) koji sadrze pravne norme normativni pravni akti. Ali pod pravnim aktima se takodje misli I na ljudske radnje koje imaju pravne ucinke- pravne radnje.Pravni akt je tekst koji sadrzi jendan, vise ili mnogo pravnih normi. Sastoji se od jedne, vise ili mnogo recenica- odredbi, u kojima su ili cjelovite pravne norme ili, u pravilu u pravilu, pojedini elementi pravnih normi.Razlika izmedju viseg i nizeg pravnog akta naziva se snaga ili polozaj pravnog akta kao nadredjenog i kao podredjenog.Opsti pravni akti su pretezno visi akti, dok su individualni pravni akti vecinom nizi u pravnom smislu. Svaki visi organ stvara visu vrstu akta, kao i sto svaki nizi organ stvara nizu vrstu akta.

3.Pojam pravnog odnosa?Pravni odnosi su narocito vazni, konfliktni i izvanjski kontralabilni drustveni odnosi koji su regulisani pravnim normama. Pravne norme konstituiraju pravne odnose.-4 su osnovna znacajna elementa : pravni subjekti, pravna obveza, pravno ovlastenje i pravni objekt.Pravni odnos je drustveni odnos izmedju njamanje dva pravna subjekta koji imaju jedan prema drugom pravnu obavezu i pravno ovlastenje s obzirom na neki pravni objekt. -Postoje 4 vrste pravnih odnosa:a) apstraktni i konkretnib) jednostrano obvezujuci i dvostrano obvezujucic) radni, gradjanski, porodicni, trgovacki, krivicni, medjunarodni pravni odnosi i dr.d) javnopravni i privatnopravni odnosi.

1.Klasifikacija drzave prema obliku vladavine?Izrazom oblik vladavine oznacava se polozaj sefa drzave kao I danas jednog od najvaznijih, a u proslosti najmocnijeg od svih drzavnih organa. Pri tom se pod polozajem ne misli na velicinu politicke moci sefa drzave, sto je pitanje klasifikacije drzave prema politickom sistemu, nego na sledece 3 stvari: -kako sluzbena osoba dolazi na funkciju sefa drzave; -koliko vremena ona obnasa tu funkciju;-je li sef drzave politicki i pravno odgovoran za svoje radnje.Na osnovu ova tri elementa razlikuju se 3 glavna tipa vladavine:a) Monarhija- je drzava u kojoj sef drzave- monarh, kralj, car dolazi na svoju funkciju tj.prijestolje, nasledno, vlada dozivotno ili do njegovog povlacenja (abdikacije), te je politicki I pravno neodgovoran, a to znaci da prema nacelima ustava ne moze biti sudjen I osudjen. U Evropi su danas monarhije: Engleska, Belgija, Holandija, Svedska ,Norveska, Danska, Spanija. U Aziji su to Japan, Tajland, Nepal, Saudijska Arabija, gotovo sve one su parlamentarne demokratije.b) Republika- je oblik drzave suprotan monarhiji, u njoj sef drzave dolazi na svoju funkciju izborom bilo neposredno od naroda ili parlamenta, obavlja tu funkciju na odredjeno vrijeme zvano mandate , te podlijeze pravnoj I politickoj odgovornosti, tj. moze biti sudjen, kaznjen I smijenjen. Postoje predsjednicke republike , parlamentarne republike I mjesovite. Primjer predsjednicke republike jeste SAD I juznoamericke drzave. Primjer parlamentarne republike su: Italija, Njemacka, Indija. Primjer mjesovite republike su: Francuska,Rusija,Poljska.c) Diktatura- u starije doba I tiranija jeste drzava u kojoj sef drzave dolazi na svoju funkciju ili je obavlja nasilno I protupravno, vlada pravno neograniceno I na neodredjeno vrijeme koliko se nasiljem uspije odrzati na vlasti I fakticki je pravno I politicki neodgovoran sve dok se drzi na vlasti. Diktatori cesto odlaze nasilno na nacin kako I dolaze, tj budu zbaceni pobunom ili revolucijom. Najpoznatije diktature su: Musolinija,Stanjina, Hitlera

1.Klasifikacija drzave prema drzavnom uredjenju?Postoje dva tipa drzavnog uredjenja: jedinstvena drzava (prosta) i slozena drzava (jednostavna).-Jedinstvena drzava (prosta): ima samo jednu organizaciju vlasti, tj na cjelokupnom svom teritoriju samo jedan ustavno-zakonodavni organ, jednog sefa drzave, jednu vladu, jedan sistem pravosudnih organa i jedan sistem upravnih organa. Takve drzave su: Francuska, Svedska, Holandija, Hrvatska, Poljska.-Slozena (jednostavna): je sastavljena od vise drzavnih organizacija. U slozenoj drzavi postoji jedna drzavna organizacija koja djeluje na cjelokupnom drzavnom teritoriju i to je savezna drzava , te najmanje dvije drzavne organizacije sto djeluju na djelovima teritorija savezne drzave i to su savezne clanice. Tako npr.na cjelokupnom teritoriju SAD djeluje jedna savezna drzava s glavnim gradom Washingtonom , a ujedno na djelovima teritorija savezne drzave postoji 50 drzavnih clanica (Texas , Albama,). Takav slucaj je bio i sa SFRJ.-Postoji vise oblika slozenih drzava, a najpoznatiji su: personalna unija, realna unija, konfederacija I federacija. Prva tri oblika pripadaju proslosti, a federacija je jedini tip slozene drzave u savremenom svijetu.-Personalna i realna unija: dok je u personalnoj uniji veza zajednicki monarh koji je poglavar drzava clanica, u realnoj uniji vezu izmedju drzava cini i zajednicki vladar i drugi zajednicki poslovi i organi. Dvije ili vise drzava koje se povezuju preko nekih saveznih organa, veza im je zajednicki monarh (u personalnoj), i zajednicki vladar i poslovi (u realnoj).-Konfederacija: je slozena drzava slicna realnoj uniji. Za nju je bitno da drzavne clanice zadrzavaju svoju suverenost. Konfederacije redovno nastaju medjunarodnim ugovorom izmedju njihovih clanica. Konfederacije su bile Svajcerska i Njemacka.-Federacija: je slozena drzava, tj drzava sa vise drzavnih aparata u kojoj je savezna drzava nosilac suverene vlasti i uvijek ima u svojoj nadleznosti vojne, carinske i vanjske poslove. U raspodjeli nadleznosti izmedju savezne drzave i clanica postoji velika razlika od jedne do druge federacije, negdje clanice imaju vrlo jake samostalne nadleznosti, gotovo kao u konfederaciji (npr. u Kanadi i SFRJ), dok su negdje drugo one slabije moci i slicne su autonomnim oblastima ili provoncijama u decentralizovanim drzavama (npr. u Austriji i Argentini).Federacija se stvara iz 3 glavna razloga:a. Potreba da se u drustvima sa visenacionalnim sastavom omoguci ostvarenje nacionalne suverenosti;b. Potreba da se olaksa uticaj stanovnistva na drzavnu vlast koja se prostire na velikoj teritoriji, zbog cega se takav teritorij dijeli na vise drzavnih jednica koje su blize stanovnistvu;c. Potreba da se sacuvaju razlicitosti istorijskih tradicija bivsih bivsih samostalnih drzava koje su se ujedinile u federalnu drzavu (Svajcerska, Indija, Njemacka).

1.Klasifikacija drzava prema politickom sistemu?Razlikovanje prema politickom sistemu glavni je nacin klasifikovanja drzava.Pod politickim sistemom se misli na to da li, i u kojoj mjeri narod utice na postavljanje, rad i odgovornost nosilaca drzavne vlasti. Razlikujemo 3 osnovna tipa politickog sistema:-Autokracija je drzava u kojoj drzavni poglavar,monarh ili ditator ne izvodi svoju vlast iz volje naroda vec vlada na osnovu osobnog ugleda (karizmatska legitimnost) i na temelju religijskih i tradiocionalnih shvatanja (tradicionalne legitimnosti) kao i na temelju oruzane sile koju posjeduje. Cjelokupno stanovnistvo je u takvoj drzavi liseno prava da utice na politicku vlast, stoga je sastavljano samo od podanika, a ne od gradjana kao politickih subjekata.-Totalitarizam je oblik diktature u tehnoloski razvijenim modernim drustvima koja ima sledece osobine:a) Netolerantna ideologija koja opravdava drzavno zahvacanje svih aspekata zivotab) Vlast jedinstvene drzave i vodjec) Sistemski teror ili ne proracunljivo nasilje tajne policije nad stanovnistvomd) Potpuni monopol nad sredstvima masovnog informisanja i obrazovanjae) Drzavno upravljanje i nadzor nad ekonomijom.-Oligarhija (oligo-manjina) jeste drzava u kojoj uz drzavnog poglavara u vlasti sudjeluje po vlastitom pravu i manji dio drustva.-Demokracija (demos-narod) je polisticki termin koji je najteze definisati zbog toga sto se njegovo znacenje mijenja iz epohe u epohu i od jedne do druge ideologije. Demokracija je politicki sistem gdje ili znatan dio ili vecina stanovnistva (naroda) ima slobodu i prava politickog odlucivanja i postavljanja nadzora i pozivanja na odgovornost nosilaca drzavne vlasti. Temelj politickog sistema demokracije jesu ideje ljudske jednakosti i narodne suverenosti.

2.Sastav pravne norme?Pravna norma je jedna zahtijevajuca poruka slozenijeg sastava. Ona se sastoji od 4 osnovna znacenjska dijela: hipoteze, trazenja, odredjenja delikta i sankcije.Hipoteza je pocetni dio pravne norme, koji spominje subjekte (stanovnike, gradjane, drzavne organe, pravne osobe) kojima je norma upucena, tj. adresate norme i sankcije u kojoj se oni moraju naci da bih se na njih primjenilo trazenje iz pravne norme. Hipoteza najcesce pocinje rijecima: ako, ko, kada i sl.Trazenje je sredisnji dio pravne norme i u njemu se nekim subjektima postavlja pravna obveza da izvrse neku radnju cinjenja ili necinjenja i ujedno se istim ili drugim subjektima daje pravno ovlastenje na takvo cinjenje ili necinjenje. Radnja cinjenja i necinjenja te predmeti koji se njima daju nazivaju se pravni objekti.Odredjenje delikta je dio norme koji spominje neizvrsenje pravne obveze, tj.radnju suprotnu obveznoj radnji ili zabranjenu radnju koja je uslov za primjenu sankcije.

Sankcija je zavrsni dio pravne norme, kojim se jednom drzavnom organu pripisuje obveza i ovlast da prisili na izvrsenje obveze subjekta pravne obveze ili da mu izrekne odredjenu kaznu zbog pocinjenog delikta. Sankcija je upucena prvenstveno drzavno organu, najcesce sudu, ali ona djeluje zastrasujuce i na subjekta pravne obveze, motivirajuci ga da obvezu izvrsi.

2. Subjekti prava?Pravni subjekti su glavni element pravnog odnosa, zbog njih i postoje pravni odnosi.Pravni subjekti su ljudi i drustvene tvorevine koji imaju pravne obveze i pravna ovlastenja s obzirom na neke pravne objekte.Pravni subjekti mogu biti: fizicke osobe (pojedinci) i pravne osobe (udruzenja pojedinaca), oni mogu imati:- pravnu sposobnost - svojstvo drustvenih jedinki da budu nosioci prava i duznosti priznatih od pravnog poretka pasivnost;- djelatna sposobnost - skup ovlastenja pravno sposobnim drustvenim jedinkama da pravno djeluju, tj. da vlasitim ponasanjem izazivaju pravne posljedice aktivnost.Ona se dijeli: na poslovnu sposobnost (sposobnost sklapanja pravnih poslova u skladu sa pravom) i deliktnu sposobnost (sposobnost poduzimanja, obavljanja i odgovornosti za protupravne radnje).

1.Drzavni organi i vrste drzavnih organa?Izraz drzavni organ ne oznacava neku osobu kako se to cesto milsli, a jos manje oznacava neki materijalni objekat, zgradu ili prostor u zgradi. Drzavni organ je normativna pojava, samo jedan skup srodnih poslova koji je postavljen pravnim normama i nosi odredjen naziv. Svaka organizacija se sastoji od organa jer su to osnovni oblici podjele rada i jedan od bitnih elemenata organizacije. Tako je i stvaranje drzavih organa osnovni nacin podjele rada u drzavnoj organizaciji. Drzavni organi nastaju tako da se svi poslovi, nuzni za ostvarenje ciljeva drzave, putem pravnih normi raspodjeljuju radi njihova uspjesnijeg obavljanja na veliki broj srodnih jedinica poslova od kojih se svaka naziva organ. -Vrste drzavnih organa:1. Prema vrstama poslova od kojih se organi sastoje, razlikuju se:a) Ustano-zakonodavnib) Izvrsno-politickic) Pravosudnid) Upravni organi

2. Prema nacinu kako sluzbene osobe dolaze na poslove:a) Nasljedni (monarh)b) Izborni (predsjednik republike)c) Postavljeni (ministarstvo i cabinet predsjednika)d) Nametnuti (diktator)

3. Prema vaznosti i moci organa:a) Odlucujuci (svi visi organi prema nizim)b) Izvrsni organi (svi nizi prema visim)

4. Prema tome koliko sluzbenih osoba odlucuje o drzavnom organu :a) Individualni (su sef drzave i sud ako presudu donosi sudac pojedinac)b) Kolektivni (kolegijalni) organi (recimo parlament i sud ako presudu donosi sudsko vijece).

5. Prema osobinama sluzbenih osoba koje u njima rade:a) Profesionalne (profesionalizam se sastoji u tome sto su sluzbene osobe posebno skolovane za poslove odredjenog organa; rad u tom organu im je osnovni izvor prihoda; taj rad obavljaju na neograniceno vrijeme i ne donose politicke odluke)b) Neprofesionalne ((parlament, vlada) djeluju sluzbene osobe za koje nisu propisane bilo kakve strucne spreme; kojima ta djelatnost ne mora biti osnovni izvor prihoda ; koje te djelatnosti obavljaju na odredjen mandate i koje donose politicke odluke u skupstini- sve kontra od prof.org.)

6. Prema tome da li se drzavni poslovi sastoje ili ne sastoje od neposrednog drzanja oruzanih sredstava:a) Oruzani (vojni I policijski)b) Civilni organi (svi ostali drzavni organi)

7. Prema teritorijalnoj nadleznosti:a) Centralni (drzava)b) Regionalni (regija)c) Lokalni (opstina).

1.Upravna djelatnost?Upravna djelatnost zvana jos drzavna administracija, najopseznija je drzavna djelatnost po vrstama poslova i po broju organa i sluzbenih osoba-sluzbenika. Upravnoj djelatnosti je prije svega svojstveno da se ona stara o tome da se u konkretnim drustvenim odnosima izvrsavaju odluke (norme) zakonodavne, izvrsno-politicke i sudske djelatnosti. To znaci da je ona po hijerarhiji najniza drzavna djelatnost i izvrsna u odnosu na sve ostale i vise drzavne djelatnosti.Svoje zadatke uprava ostavaruje tako da:a) Donosi izvrsne pravne norme - i to opste norme upravnih organa i individualne norme;b) Obavlja materijalne radnje - koje su potrebne za izvrsavanje zakonskih, izvrsno-politickih, sudskih i svih upravnih normi.

Da bi uprava uspjesno ostvarila svoje izvrsne zadatke iz pojedinih podrucja drustvenog zivota, u njoj se sluzbene osobe moraju okupljati i trajno raditi na uzim skupovima srodnih upravnih poslova. Ti skupovi srodnih upravnih poslova nazivaju se upravne grane ili upravni resori. Svaka upravna, organizacijski je obuhvacena jednim najvisim tjelom zvanim ministarstvo ili sekretarijat, a njima rukovodi minister,tj. sekretar koji je ujedno i clan vlade.U okvirima ili izvan ministarstava postoje drugi specijalizirani ili medjusobno povezani upravni organi: komiteti, uprave, zavodi, direkcije, inspektorati, uredi, te daljnja konkretnija podjela rada na odjele, odsjeke, ispostave, referade i druge nize organizacijske jedinice uprave. Istaknuta je osobina uprave jos i to da ona, po prirodi stvari njenih izvrsnih profesionalnih zadataka u bazi drzavnog aparata, neposredno drzi i primjenjuje oruzana, materijalna, finansijska i informacijska sredstva drzave iako ona ne donosi,tj. ne bi trebala donositi glavne odluke o njihovoj upotrebi.

2.Zastupanje fizickih i pravnih lica?Zastupanje je pravni odnos u kome jedno lice (zastupnik ili agent) sklapa posao ili obavlja nekupravnu radnju, daje izjevu volje, za drugo lice (vlastodavca), ali tako da sva pravna dejstva iz togpravnog posla, odnosno radnje, prelaze na to drugo lice.Prema osnovu zastupnistvo se moze podjeliti na:1. zakonsko - nastalo na osnovu zakona (maloljetno dijete zastupa roditelj, direktor firmu);2. statutarno - Statutarno zastupnitvo je pravno-tehnicki termin. Ono obuhvata ne samo zastupanje na osnovu statuta nego i na bazi odredbi i drugih samoupravnih opstih akata ilipravila. Ovo zastupnistvo odredjuje i Zakon o obligacionim odnosima3. zasnovano na aktu nadleznog organa Najcesci pojavni vid je sudsko zastupnistvo (zastupnik siromasne stranke, upravitelj stecajne mase i prinudnog poravnanja)4. zastupanje po punomocju, ili ugovorno zastupnistvo Za lica koja su poslovno sposobna, alinece ili ne mogu da vrse pravne radnje. Kod ovog zatupnistva obim pravnih radnji koje obavlja zastupnik odredjuje se ovlastenjem zastupljenog, koje daje zastupljeni u vidu punomoci. Punomoc je samostalan, apstraktan i jednostran posao, jednostrana izjava volje, kojom vlastodavac izjavljuje da ce u okviru punomoci smatrati punomocnikove pravne radnje za svoje. U savremenom svijetu punomoc se daje u pisanoj formi. Prestanak punomoci moze nastupiti protekom vremena, otkazom agenta, opozivom vlastodavca.Prema obimu ovlastenja:a) generalno (odredjeno na najuopsteniji nacin ili po rodu) i posebno (za jedan ili nekoliko konkretnih poslova)b) ograniceno (limitiran broj bravnih poslova i na koji nacin) i neograniceno (bez posebnognaloga i upustva)c) kvantitativna (moze sklopiti ugovore do 100.000KM) i kvalitativna (o vrsti poslova moze sklopiti posao samo o uslugama)(Tri su osnovna tipa odnosa zastupanja: zakonsko, starateljsko i ugovorno zastupanje.)

2.Pravne cinjenice i vrste pravnih cinjenica?-Pravne cinjenice su sve cinjenice sto ih pravne norme postavljaju u pocetnoj hipotezi ili odredjenju delikta (sekundarnoj hipotezi) kao uslove za nastanak, promjenu ili prestanak pravnih odnosa, tj. za nastanak, promjenu ili prestanak pravnih ovlastenja i pravnih obveza.-Postoje dva tipa pravnih cinjenica:a) prirodni dogadjaji-nastaju neovisno o ljudskoj volji (prirodna smrt, radjanje djece, protok vremena, elementarne nepogode)b) ljudska radnja-cinjenice koje su izraz ljudkse svijesti i voljePravno dozvoljene radnje (primarna hipoteza): (sklapanje ugovora, podnosenje tuzbe ili zalbe, isplata dohotka ili ugovorenog novca)Pravno zabranjene radnje (sekundarna hipoteza): (neizvrsenje ugovora (pokretanje postupka za naknadu stete), kradja itd.).

-Posebne vrste pravnih cinjenica su :1. Pravne pretpostavke (smatra se postojecom iako nije posve sigurno da postoji, pa je osobe koje ju koriste ne moraju dokazivati);2. Pravna fikcija (je tvrdnja da postoji jedna cinjenica koje je izmisljena, jer se tvrdi da nesto postoji iako se zna da ne postoji).

1.Klasifikacija drzava prema odnosu izmedju centralnih i lokalnih organa?Klasifikacija drzava na centralizovane I decentralizovane izvodi se s obzirom na to kakvi su odnosi izmedju centralnih I lokalnih organa dravne vlasti. Centralni organi su na neki nacin uvijek visi ili nadredjeni prema necentralnim ili lokalnim, nizim organima.-Centralizovana drzava je ona u kojoj vecina lokalnih organa ima malu samostalnost u obavljanju poslova iz njihove nadleznosti. To znaci da su oni u svom radu zavisni od centralnih organa jer su duzni pridrzavati se ne smao opstih nego I konkretnih naredjenja visih organa- sefa drzave, vlade, ministara. Centralni organi postavljaju sluzbene osobe lokalnih organa, nadziru zakonitost i svrhovitost njihova rada te mogu iste sluzbene osobe i smijeniti.-Decentralizovana drzava je ona kojoj vecina lokalnih organa ima vecu, ponekad I veliku mjeru samostalnosti. To znaci da u poslovima svoje nadleznosti oni slobodno odlucuju onako kako smatraju da je najbolje za sluzbu koju obavljaju.(Centralizacija i decentralizacija su dvije suprotne organizacijske tendencije koje djeluju u svakoj dravi; one su elementi demokratskog sustava! Za decentralizaciju je potrebna vea financijska mo i samostalnost lokalnih organa. Snana centralizacija je ponajvie osobina autokratske ili barem autoritarne drave.)

2.Primjena pravne norme?Pravne norme se primjenjuju ljudskim radnjama koje ostvaruju trazenja ili sankcije neke opste ili individualne pravne norme, tj. ostvaruju u njima postavljena pravna ovlastenja i pravne obveze.Pravne norme primjenjuju sve fizicke osobe i sve sluzbene osobe u drzavi i u nedrzavnim pravnim osobama i to tako da ostvaruju svojim ponasanjem ovlastenja i obveze koje su postavljene trazenjem norme ili donoseci nize pravne norme na temelju visih normi.U jednostavnijim ili uobicajenim odnosima ljudi ostvaruju svoja ovlastenja i obveze iz normi i ne misleci na njih, i ne znajuci da to cine (kad je pravno ponasanje ujedno i moralno).Ali su cesci tezi slucajevi koji su predmet pravnih normi i primjena koja zahtijeva svjesnu, metodicki rasclanjenu i ponekad kompliciranu intelektualnu i vrijednosnu djelatnost. Tada se do primjene norme moze doci jedino nizom spoznajnih i vrijednosnih radnji. Primjena pravne norme ukljucuje sl.radnje:1-utvrdjivanje vazecih pravnih normi2-tumacenje (interpretacija) pravnih normi3-popunjavanje pravnih praznina 4-izvrsavanje pravne norme, trazenja ili sankcije, pravnim radnjama.

-Tumacenje pravnih normi-Tumacenje pravnih normi (pravnih odredbi) je duhovna djelatnost koja otkriva znacenja pravnih odredaba i u njima hipoteze, trazenja, odredjenje delikta i sankcije, te odlucuje koja od tih znacenja je najbolje.

(primjena i tumacenje)-Prvo je potrebno protumaciti pravo,a potom ga primjeniti. Bez tumacenja ne moze se pravilno primjeniti pravo. Tvorac stvara pravo, a tumac ih saznaje I utvrdjuje njihov smisao. Kada dodje do spora process tumacenja je narocito vidljiv. Tada se pravna norma razlicito tumaci. Predmet tumacenja prava su pravne norme. Primjenom tupacenja trazi se znacenje koje ima pravna norma. Tumacenje je osnovni uslov i mogucnost zakonite primjene pravne norme.Tumace mozemo podjeliti na 3 vrste:1. drzavne organe-razlikujemo tumace I njihova tumacenja2. nedrzavni subjekti-drustvene organizacije I privatna lica (statut,pravila,ugovore)3. nauku-tumacenje radi neposredne primjene je naucno tumacenje Radi utvrdjivanja pravog znacenja pravne norme, tumac upotrebljava razna sredstva: jezik (najvaznije sredstvo zbog toga sto se pravo izrazava putem jezika), logiku (pravo je tako sredjeno da predstavlja logicku povezanost i cjelinu), sistem prava (pravne norme cine skladan Ineprotivrecen sistem), istoriju (istorija ce objasniti uslove nastanka pravne norme) i cilj pravne norme (cilj je najvaznije sredstvo tumacenja-da bi drzava ostvarila svoje ciljeve).Postoje metode tumacenja, a to su: jezicko, logicko, sistematsko, ciljno, subjektivno i objektivno, istorijsko, doslovno, suzeno i prosireno.

1.Klasifikacija drzava?Kao i svaka druga pojava i drzave se mogu razvrstati, tj. klafificirati prema raznim osobinam-kriterijumima klasificiranja.Danas se pretezno upotrebljavaju sl. 4 nacina klasificiranja:-razlikovanje drzava prema obliku vladavine (polazeci od nekih osobina sefa drzave)-prema drzavnom uredjenju (polazeci od br.drzavnih organa u jednoj drzavi)-prema politickom sistemu (polazeci od odnosa stanovnistva prema drzavnoj vlasti)-prema stepenu centralizacije-decentralizacije (odnos izmedju centralnih i lokalnih organa).Postoje jos neki nacini klasificiranja, npr. prema istorijsko-klasnom tipu drzave: na robovlasnice, feudalne i gradjanske, ili npr. s predsjednickim sistemom i parlamentarnim sistemom, postoje velike, male i srednje drzave, pomorske i kontinentalne, velik sile, suverene, polusuverene, jendonacionalne,visenacionalne, itd.

1.Vrste pravnih normi?1.)prema subjektima koji ih stvaraju: drzavne norme, norme drugih organizacija, norme gradjana.2.)prema drzavnim djelatnostima i organima koji stvaraju drzavne norme: ustavne i zakonodavne norme, norme sefa drzave, norme vlade, sudske i upravne norme.3.)prema odredjenosti adresata pravne norme: OPSTE (adresati koji su odredjeni apstraktno kao skupine subjekata), i INDIVIDUALNE (adresati odredjeni imenom i prezimenom).4.)prema teritorijalnom vazenju: generalne (vaze na teritoriju cijele drzave ili na velikom dijelu drz. teritorija) i partikularne (vaze na manjem dijelu drzavnog teritorija).5.)s obzirom na vrste drustvenih odnosa koje norme usmjeravaju: ustavne, gradjanske, porodicne, upravne, finansijske, trgovacke, radne I socijaln, krivicne norme I dr.6.)norme prema njihovom sadrzaju djelimo na: naredjujuce, zabrinjujuce i ovlascujuce.7.)prema mjeri slobode koje pravne norme daju adresatima: stroge (kogentne, striktne) norme i disjunktivne norme.

-Stroge pravne norme su one norme sto obvezuju na jedno cvrsto odredjeno ponasanje, koje normotvorac svakako zeli postici. Takvim normama se uredjuju narocito vazni I konfliktini odnosi u kojima se po sudu normotvorac ne smije dati adresatima pravo da u vecoj mjeri sami odlucuju kako se treba ponasati. Strogim ili konkretnim nomama pripadaju i norme definicije, koje su dobar primjer preskriptivnih iskaza skrivenih pod oblikom deskriptivnih iskaza.-Disjunktivne pravne norme su pravne norme sto daju obveznom subjektu stanovitu mjeru slobodnog ponasanja, ima ih vise vrsta:a) Alternativne pravne norme- daju manju slobodu ponasanja, one obavezno dopustaju izbor izmedju dva ili vise ponasanja, koje normotvorac izricito spominje i koja su njemu jednako vrijedna, a od kojih subjekat mora jedno izabrati (kod sklapanja braka svaki bracni drug bira izmedju jendog I drugog prezimena).b) Dispozitivne pravne norme- daju monogo vecu slobodu pravnim subjektima, a karakteristicne su za gradjansko i trgovacko pravo, gdje vlada nacelo autonomije volje ili slobodnog raspolaganja privatnom imovinom i radnjama. To su drzavne ili drustvene norme koje su upucene strankama u pravnim poslovima i od njih zahtjevaju neko ponasanje, te ih takodjer ovlascuju da se mogu sami dogovoriti za drugacije ponasanje (ako nije sta drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz prirode posla, prodavatelj je duzan poslati stvar kupcu u ispravnom stanju, zajedno s njenim pripatcima).c) Norme sa diskrecionom (slobodnom) ocjenom - norme upucene drzavnim organima ili drugim subjektima javnih sluzbi. S njima visi drzavni organi uopsteno i okvirno uredjuju neke odnose, te ujedno ovlascuju-obvezuju nize organe da te odnose sami konkretno normiraju onako kako ocjene da je najbolje za javni interes.d) Pravne norme s okvirno odredjenim elementima trazenja- daju sloboda adresatima da sami precizno odrede svoje obveze i ovlastenja unutar jednog njihovog odredjenja (od-do).e) Pravne norme s okvirno odredjenim kaznama- kazne su apstraktno odredjene gornjim i donjim limitima, gdje sudac ima obvezu-ovlast (nadleznost) da odluci kako ce kazniti pocinitelja delikta (sto zavisi od tezini djela i krivnji).

1.Pojam prava i njegove drustvene funkcije?(Pravo mozemo definisati kao system drazavnih I drustvenih normi s kojima se prinudno usmjeravaju najvazniji i najkonfliktniji medjuljudski odnosi radi ostvarenja mira, sigurnosti, pravednosti I drugih drustveno dominantnih vrijednosti. Takodje pravo mozemo definisati i kao skup pravila kojima se najcesce uredjuju drustveni odnosi u organizovanim grupama.)

Socioloski posmatrano, pravo predstavlja jedan od sistema pravila ponasanja ljudi u drustvu u kome postoji drzava. Pravila po kojima se ljudi ponasaju u drustvu, nazivaju se drustvena pravila, a to su moral i obicaji. Sve drustvene norme kao osnovne sastojke imaju:dispoziciju koja odredjuje nacin ponasanja u drustvu (primarno pravilo ponasanja) isankciju to mjera koja se izrice u slucaju krsenja dispozicije (sekundarno pravilo ponasanja).-Osnovna drustvena FUNKCIJA norme jest prisilno navodjenje adresata da se ponasaju ujednaceno ili uniformirano na nacin X (od svih mogucnosti) koji tvorac smatra vrijednim, ispravnim, normalnim. A takvo normativno, prisilno ujednacavanje ljudskog ponasanja je potrebno zbog: pojednostavljenja slozenosti drustvenih odnosa i zbog racionalnijeg rjesavanja sukoba interesa.

2.CENTRALIZACIJA I DECENTRALIZACIJA?-CENTRALIZIRANA DRZAVA je ona u kojoj vecina lokalnih organa ima malu samostalnost u obavljanju poslova iz njihove nadleznosti. Organi su duzni pridrzavati se opstih i konkretnih naredjenja visih organa. Centralni organi postavljaju sluzbene osobe lokalnih organa, nadziru zakonitost i svrhovitost njihova rada te mogu iste sluzbene osobe i smijeniti.-DECENTRALIZIRANA DRZAVA je ona u kojoj vecina lokalnih organa ima vecu, ponekad i veliku mjeru samostalnosti. Lokalni organi moraju postivati opste norme visih organa, ali ne primaju naredjenja od njih o tome kako izvrsavati te norme na konkretne slucajeve. Centralni organi nadziru zakonitost, ali ne i svrhovitost njihova rada. Sluzbene osobe biraju gradjani izborima ili na lokalnoj skupstini. (Lokalna samouprava - vlastiti organi samouprave i samostalno se uredjuju mnogi drustveni odnosi koji su im dati ustavom na nadleznost.)Centralizacija i decentralizacija su dvije suprotne organizacijske tendencije koje djeluju u svakoj dravi; one su elementi demokratskog sustava.

1.ALTERNATIVNE PRAVNE NORME?- manja sloboda ponasanja- obvezani ima izbor dva ili vise ponasanja koje normotvorac spominje.

?-globalni i politicki karakter drzave (politicka vlast)-suverenost drzavne vlasti-oruzana, ekonomska i ideoloska moc-stanovnistvo i teritorij-specificne drzavne funkcije-povezanost drzave i prava

-Globalni i politicki karakter drzave - politicka vlast : vecina drustvenih organizacija su usko specijalizirane, a za razliku od njih drzava nije specijalizirana vec ima neograniceno mnostvo drustvenih ciljeva i poslova. Ona obuhvata i obavlja : vojne, privredne, zdravstvene i dr.poslove, i zbog toga kazemo da je drzava globalna i sveobuhvatna organizacija. Specificnosti ove organizacije koju zovemo drzava je upravo to sto jedino ona kao politicka vlast prisilno usmjerava i uredjuje sve ostale drustvene djelatnosti.-Suverenost drzavne vlasti je odlika svake drzave. Suvereno znaci najvise I suverenost znaci njena pravna neogranicenost. Vanjska suverenost je potpuna nezavisnost pred drugim drzavama.-Oruzana, ekonomska i ideoloska moc : Drzava ima monopol oruzane moci i legalne fizicke prisile u drustvu. Ekonomska moc se sastoji od upotrebe materijalnog bogatstva u zemlji, rudnim izvorima, zgradama, sredstvima rada, novcu,itd. Pod ideoloskom moci tj. Pod duhovnom moci podrazumjevaju se sva ona strucna zvanja koja posjeduju ljudi iz drzavne organizacije. To je takodje i moc oblikovanja svijesti i ponasanja ljudi u skladu s interesima i idejama drzave.-Stanovnistvo i teritorij : drzavno stanovnistvo su svi ljudi koji u datom trenutku potpadaju pod vlast drzave I koji su stoga obaveni postovati njene pravne norme. Stanovnistvo je sastavljeno od dvije osnovne kategorije ljudi. Jedno su ljudi u stalnom politicko-pravnom odnosu pripadnistva s drzavom X neovisno da li se nalaze na njenoj teritoriji ili na teritotiji neke druge drzave (kao putnici, radnici u inostranstvu itd) ,a nazivaju se us tarijim autokratskim porecima podanici, a u modernism demokratskim porecima gradjani. I jedni i drugi su drzavljani. Drugo su ljudi koji su stalni pripadnici drzavljani nekih drugih drzava I koji se nalaze na teritoriji drzave X (kao putnici,radnici iz inostranstva itd), a nazivaju se stranci.Postoji I treca kategorija stanovnistva: ljudi koji uopste nemaju drzavljanstvo, tzv. apatridi, to su osobe koje su izgubile drzavljanstvo jedne drzave,a nisu ga dobile od neke druge drzave. Drzavni teritorij je precizno odredjen prostor na kojem se nalazi drzavno stanovnistvo I gdje se odvija suverena politicka vlast.-Specificne funkcije drzave: napadacko odbrambena funkcija, izrabljivacko represivna, upravljanje velikim javnim I prisilnim radovima, zastita drustvenog mira i sigunosti, sluzenje pravednosti I dobrom zivotu pripadnika zajendice, pravno-regulatnorna funkcija.