Veselin Lazarevi: DOSIJE LORD BAJRON

Hipnotike oi Lord Bajron lud, lo i opasan poznanik. Zloglasni romantini heroj i pjesnika zvijezda. Seksualno neodoljiv za oba pola, okirao je naciju skandalima. Genije opsjednut izgle-dom, bio je superzvijezda devetnaestog vijeka. etrnaestog maja 1824. godine, mjesec dana poslije njegove smrti, njegovi najblii prijatelji su se okupili da iitaju njegove me-moare. Poslije nekoliko dana diskusije, donijeli su jednoglasnu odluku. Memoari ne mogu biti objavljeni, moraju biti sahranjeni zajedno s njim. Mislimo da je Bajron postao takva mitska figura, zato to su njegovi memoari spaljeni. Smatralo se da bi lord Bajron bio vjeno ozloglaen da su objavljeni. Zato je nevjerovat-no zanimljivo ta je sve moglo biti u njima. Tako se oko Bajrona slijepila itava legenda zbog nedostatka nepobitnih injenica. Bajron je veoma sloena linost puna protivrjeno-sti, ali je bio veoma snaan mukarac koji ima mnogo prijatelja. Skeptian je, a religiozan. Strastveni je protivnik rata, a umire kao vojnik. Veliki Englez, roen kao kot, koji umire kao Evropljanin. Ovako moe da se nastavi u beskraj.

Poetkom devetnaestog vijeka, lord Bajron je svojom romantinom poezijom postao sla-van i NOTORIOUS u svijetu, u savremenom smislu rijei. Kao pop ili rok zvijezda, ili glumac. Mislimo da je bio i pravi buntovnik. Bolje rei praotac likova kao to je Dejms Din pedesetih, i rok zvijezda Dim Morison ezdesetih godina dvadesetog vijeka. Bio je izmueni pjesnik koji je ivio brzo i umro mlad. Nain na koji su ene opisivale svoj doivljaj Bajronove poezije bio je izuzetno seksualan na mnoge naine. uvena kur-tizana Harijeta Vilson pisala je da je sa donuanom odlazila u krevet i da ju je cijele noi drao budnom. To je bilo kao da je knjiga ljubavnik s kojim je spavala. Bajron je, vjerovatno, vie nego iko u istoriji knjievnosti bio neodoljiv za oba pola. Bio je izuzetan prijatelj, magnetska linost. Njegov karakter i privlanost bili su naprosto ma-gini, smatraju istoriari knjievnosti. Mogao je svakog da oara. Ta njegova magnetna privlanost vodila ga je kroz niz ljubavnih veza i postao je zloglasan kao seksualni gra-bljivac. Njegov neodoljivi arm je znaio da niko nije siguran od njega. ene su bile upo-zoravane da ga ne gledaju u oi, jer bi on nekako mogao da ih hipnotie. Kau da su se onesvjeivale kad se on pojavi. Nesumnjivo, hrianska i konzervativna tampa tog doba sigurno se bojala da e Bajron iskvariti britanske djevojke. Bajronova poezija i ponaanje samo su dio njegove fascinantnosti. Imao je veoma upea-tljivo lice. Opisivan je da izgleda kao vaza od alabastera osvijetljena iznutra. Ali, Bajro-nova ljepota je imala manu. Roen je sa zgrenim stopalom, pa je mnogo vodio rauna o sebi. Bio je opsjednut nainom na koji ga slikaju. Govorio je slikarima da mijenjaju neke stvari na portretima. Uvijek je pokazivao vrat. Nosio je koulje sa niskim kragnama. Imao je veoma blijedu kou, tamnu kosu, rumene, velike i pune usne. Smatrao je da e njegov portret biti vaan itateljkama i itaocima i da e djelovati kao neka vrsta dananje duplerice. Bio je seksualni magnet, ali ispod privlane spoljanjosti krila se sloenija li-nost. U to vrijeme, predstava o pjesnicima bitno se razlikovala od dananje. Pjesnik je u Bajronovo vrijeme doivljavan kao neka vrsta heroja. A sami pjesnici su vjerovali da mo-gu da promijene svijet, odnosno drutvene prilike. Mi danas obino ne mislimo da poezija ima veliki drutveni uticaj. to se tie Bajrona, stvarno je vjerovao da poezija ima veze sa moralnim ivotom, da sadri ljepotu, dobrotu i da govori kako ispravno ivjeti. To se ne povezuje sa Bajronom, ali on je zaista vjerovao u to. Ljudi obino misle da je Bajron bio nadmen, ali su ga tue patnje boljele. Bio je veliki borac za slobodu. Mnogi itaoci smatrali su ga velikom, radikalnom linou. Bio je he-rojska figura, uglavnom jer se borio za potlaene i uvijek ih podravao. Bajron je, uz herojiku i romantiku, imao i onu opasnu i ludu stranu. Njegovi poduhvati ostavili su za sobom niz ljubavnica i dvoje djece. Jedno od njih je napustio kao bebu, a drugo je otjerao u smrt kada je imalo samo etiri godine. Bajronova poezija i nain ivota donijeli su mu divlju vonju kroz seks, pie i razvrat. Do dvadesete godine, Bajron je bio slavna linost i zavodnik, ali je poeo veoma skrom-no. Roen je iznad jedne parfimerije 1788. godine. Po njegovom roenju, otac mu napu-ta majku. A oca, poznatog kao Ludi Dek Bajron, porodica je liila nasledstva. Dek se oenio Baj-ronovom majkom samo zbog njenog nasledstva. Uspio je sve da spiska i da se zadui. Zbog toga je morao da ode u izganstvo.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=430847&datum=2014-04-20 Naslijeena titula

Pjesnikovi preci, s obje strane, bili su prilino interesantni. Bajronov djeda je bio admiral, poznat kao admiral Dek Nepogoda Bajron. I zaista je doivio mnogo brodoloma, o emu je ostavio zanimljive zapise. U jednom od njih kae kako je morao da pojede ape svog psa koji je nekoliko nedjelja bio zakopan. Majini srodnici su bili kotski veleposjednici iz Aberdinira i bili su veoma divlji. Gordonovi od Gajta su drevni kotski klan, ali pratila ih je nevjerovatna, zastraujua li-nija ludila. Bajronovi djeda i pradjeda po majci su se ubili, kao i jedna od majinih sesta-ra. Bajronova majka je bila prosta, ali je poticala iz aristokratske porodice. Istina, iz manje plemenite grane, ali je uvijek tvrdila suprotno, smatraju istoriari. Zato je u sinu utisnula osjeaj snobizma i ponosa porijeklom. Iako je Bajronova majka dolazila iz aristokratskog okruenja, ona i njen sin nijesu uivali nijednu privilegiju. Kada je Dek otiao u izgnanstvo, majka i sin se preseljavaju u Aber-din. Skoro su na ivici siromatva.

ivjeli su iznad jedne radnje u Aberdinu, u veoma loim uslovima. Jedva su mogli da pla-te kolu koju je Bajron pohaao sa mnogo bogatijim djeacima. Vodili su ivot tadanje nie srednje klase. Budunost im je izgledala tmurno, ali se 1798. godine situacija promijenila preko noi, kada je Bajronov stric, peti lord Bajron, umro i ostavio mu zemlju i titule o kojima nije mogao ni da sanja. Bajron je odjednom postao lord Bajron. Kada ga je majka prvi put dovela da vidi Njusted, tu velianstvenu gotiku ruevinu, Baj-ron je bio oduevljen i arko je elio tu da ivi. Nisu mogli jer se zgrada raspadala, ali to mu je bila velika ambicija. Svakako, treba naglasiti uticaj Njusteda na Bajrona. Moete zamisliti osmogodinjaka ko-me odjednom saoptavaju da je naslijedio neobinu opatiju s njenom sjajnom kapelom. Predivnim imanjem i prelijepim jezerima. Iako je u loem stanju, to je ipak bilo udo za djeaka. Velianstven prizor u ljupkom predjelu kraj Notingema. To je bilo strano, s jedne strane, jer vas ne eka aristokratski ivot. S druge strane je fan-tastino. Uranjate u fantastinu, gotiku prolost. To je nedvosmisleno dalo peat Bajro-novoj mati. ivot mu se promijenio. Postao je mladi gospodin, iako nije stalno ivio u Njustedu, ali je to bilo savreno mjesto za mladog hedonistu. Na tom mjestu su se odigrale mnoge razu-zdane zabave, na koje su dovoene djevojke iz oblinjih mjesta. Mnogo se pilo. Bajron je kao posudu za pie, uglavnom, koristio lobanju jednog monaha. Ali, Njusted je bio izvan-redno mjesto i za jednu vrstu gotikog festivala, a na kom su se maskirali. Bajron se uvi-jek preruavao u monaha. Dijelom, mislio je, da se to izvanredno slagalo s njegovim blje-dilom, a dijelom to je to bio in svetogra, kojim je teio. Njustved je tipino romantino mjesto, odnosno prebivalite, jer je, kao to smo ve na-pomenuli, tipino gotsko mjsto. Ovdje, lako moete da zamislite mladog Bajrona kako razmilja o raznim izgubljenim ljubavima u predivnom okruenju. Godine 1805, sa sedamnaest godina, posle aristokratskog kolovanja, Bajron je trebalo da se upie na univerzitet, prije nego zaslui da postane pravi gospodin. elio je na Oksford, ali nije uspio zbog loih ocjena, posebno iz vladanja, jer je bio tip koji nije mogao mnogo da se zadri na jednom mjestu. Potom se upisao na Triniti univer-zitet. Tu se opet druio s najbogatijom mladom gospodom, koja je pravila zabave, ali i najvie vremena provodila po bordelima. U tim danima, vrlo malo vremena je posveivao ue-nju, ali se to tada nije ni oekivalo od mlade gospode, ak ni na Oksfordu i Kembridu. Volio je da troi, i troio je vie nego to je imao. Pisao je kui da mu poalju jo novca, koji je troio na kurtizane i pie. Lord Bajron je na Kembridu poeo da pokazuje svoje hedonistiko lice. Ali, to je bilo praeno i novim, politikim idealima. Kad mu je zabranjeno da svog psa, Smata, dri u svojoj sobi, doveo je pitomog medvje-da. Medvjedi koji pleu, vieni su kao neka analogija robova. Oslobaanjem takvog me-dveda iskazivali biste solidarnost sa pokretima protiv ropstva. Kembrid je Bajronu omoguio da istrai svoje seksualne elje. Tu se zaljubio u mladog horistu Dona Edlestona. Volio ga je strasno. Don je, smatraju istoriari knjievnosti, bio prelijep, imao je i divan glas. Ta strast je bila veoma skupa u svakom pogledu. Ugroavala ga je, prije svega, jer je homoseksualnost bila kanjiva smru.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=430905&datum=2014-04-21 Putovanje ajdla Harolda

U Kembridu je postojala skulptura s tajnim rijeima i znacima. Ako bi, recimo, pominja-li metodizam, u stvari su govorili o homoseksualnosti. Bajron je govorei o zumbulima mislio o mladiima koji ga privlae. Da je Bajron uhvaen u homoseksualnom inu, vjerovatno bi bio objeen, jer je u to vri-jeme bilo nekoliko sluajeva vjeanja homoseksualaca. Nesumnjivo, Bajrona su muile njegove homoseksualne elja. Plaio se strogih engleskih zakona. Kada je diplomirao odluio je da otputije u Evropu. Uostalom, to je bila tradicija koju su slijedile mnoge aristokrate, u to doba. Razlog Bajronovog bjekstva u Grku, ali ne treba na to gledati kao bjekstvo, tvrde istori-ari knjievnosti, bio je, moda, njegova rastua elja za veom seksualnom slobodom. Iako mu je prijao ivot seksualnog turiste, putovanje u Grku imalo je drugi, snaniji efe-kat na Bajrona. Klasini svijet Grke i Rima bio je u srcu obrazovanja mladog plemia i pjesnika. Bajronu je bila vana mogunost da posjeti mitoloka mjesta, da vidi predjele o kojima govori Homer. Ali, lord Bajron je bio potiten zbog onoga to je vidio. Klasine ruevine su ga nadahnu-le, ali su i naglasile propadanje stare slave Grke. Ta mjeavina ideala i jedne stvarnosti

obiljeila je njegov ivot i poeziju. Miljenja smo da je to Bajronov prepoznatljivi znak, ta mjeavina plemenitog i uzvienog sa degradiranim i jadnim. Pjesnik je u Evropi naao seksualnu slobodu i svoju muzu. Poezija je tokom njegove mla-dosti bila aristokratski hobi, ali je sada odluio da napie poemu nadahnutu svojim pute-estvijema. Ta poema mu je preko noi donijela slavu. Godine 1811, sa dvadeset tri godine, lord Bajron se vratio u rodnu Englesku, sa bogatim iskustvom putovanja po Evropi. Postao je gospodin spreman za ulazak u londonsko viso-ko drutvo. Naravno, veliko putovanje mora uvijek da se zavri kao svaka zabava. Ovo je bila neka vrsta produetka te zabave. Oznaila je kraj bezbrine mladosti. Ali, takva putovanja su i oznaavala neku vrstu razmea. Povratak kui obiljeila je tragedija. Bajron je saznao za majinu smrt. Jurio je da stigne u Njusted prije nego to ona umre. uo je da je teko bolesna, ali kad je stigao, ve je bila mrtva. To ga je veoma pogodilo. Jedan sluga ga je naao kako plae nad njenim kovegom. Bio se spremio za sahranu, ali nije imao snage da ode. Umjesto toga, otiao je da se boksuje sa jednim od slugu. To je, vjerovatno, bio nain da svojim osjeanjima da oduka. Inae, Bajron je imao napet od-nos s majkom, ali ona mu je bila jedini bliski rod. Bio je pogoen, ali mu se sudbina uskoro opet promijenila. Poema Putovanje ajdla Harolda, koju je napisao na putova-nju, upravo je bila objavljenja, i on se naao u sreditu kulturne panje. Poema govori o mladiu koji odlazi u Evropu i tamo doivljava avanture. Sve su, narav-no, odmah pomislili na Bajrona, koji se upravo vratio sa jednog od takvih putovanja. Poe-ma je bila nevjerovatno popularna. Divljenje, likovanje, prezir, smijeh i pla. Za sva osje-anja u ovjeku mjesta ima. ajld Harold, koji luta romantinim evropskim pejsaima br-zo je povezan sa samim Bajronom. Bajron kae da se jednog jutra, kada je poema objavljena, probudio i otkrio da je slavan. To je jedan od najveih izdavakih fenomena. im bi jedno izdanje bilo objavljeno, od-mah bi bilo rasprodato. Uz to, hiljade ena, preko noi, poele su da ga oboavaju. Bacale su se na njega, pisale mu, slale svoje uvojke kose, i, naravno pisale koliko vole njegovu poeziju. Ali su nagovjetavale i drugu vrstu ljubavi. Bajronove iskrene i strastvene stihove, dame su smatrale veoma privlanim i oslobaaju-im. Ali, romansa i ogovaranje su bili dio opteg miljea aristokratskog ivota devetnaestog vi-jeka. Bajron postaje omiljena linost najprestinijih balova i banketa. Seks je bio svuda, bio je roba koja se kupovala i prodavala. Naravno, Bajron nije morao ni da prodaje, ni da kupuje seks. Dobijao ga je od ena koje su itale njegove knjige. Poe-zije. Sretao je ene iz elitnih krugova kojima skandali nijesu smetali. Uspio je da privue veli-ki broj ena. Njegova privlanost ga je uvukla u niz veza s najelitnijim enama toga doba. Dok su se ene borile za njega, jedna mu je privukla posebnu panju. Lord Bajron nije mogao da sretne enu iz viih aristokratskih krugova od ledi Karolajn Lem. http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=431035&datum=2014-04-22

Opsjednutost Karolajn Lem Karolajn je, kao takva, uivala u slobodnom ponaanju, nita nije moglo da je dodirne. Bila je potpuno sigurna u svoj status i mjesto u drutvu. To joj je donosilo samouvjere-nost kakvu Bajron nikada nije postigao. Mislio je, Karolajn bi bila odlian izbor da ve nije bila udata. Ona je za Bajrona rekla da je lud, lo i da ga je opasno poznavati, ali mislimo da je to vailo i za nju. Bila je veoma svojeglava i nije bilo mogue kontrolisati je. Radila je ta je htjela, i kad je htjela. Ipak, bilo je na neki nain zabavno biti s njom. S njom je Bajron mogao biti i poroan. Iako ni-je bio takav, volio je da ostavi taj utisak. Ona mu je pomagala u tome, ali mu je na kraju dosadila. Valjda zbog toga to je Karolajn ipak bila povrna. Dok je Bajron gubio zanimanje za nju, ona je postala opsjednuta njime. Posjekla se pred njim. Javno spalila sva njegova pisma, da bi njena veza s Bajronom postala to javnija. Bila je jezivo posesivna, eljela je da ga potpuno posjeduje. Postajala je sve manje dis-kretna. Njeno ponaanje je prelo u egzibicionizam, i mislimo da ga je to na kraju i upla-ilo. Zbog svog skromnog porijekla, Bajron je bio veoma nesiguran u svoj status. Nije elio da ga skandal ugrozi. To je, na neki nain, bio ma s dvije otrice. Osjeao je da ga je slava zarobila, a to mu je itekako smetalo, posebno zbog ispada Karolajn, kad je okonao nji-hovu vezu. Ali i to je bio neizostavni dio fenomena lord Bajron. Iako je bio slavan pjesnik, Bajron je bio prezaduen. Njusted i ivot plejboja polako su iscijedili njegova novana sredstva. Morao je da nae bogatu enu, ali svaki skandal bi to omeo. Pisao je prijateljima da mora da nae bogatu udovicu. Njusted ga je finansijski unitavao, jer ga nije dobro vodio. Za imanje je bio vezan vie romantino nego praktino. Potroio je mnogo novca za sjajnu dekoraciju, da bi mogao da zadivi svoje goste, ali nije popravio krov, pa je kia unitila svu dekoraciju. Izgleda, nije bio praktian u tom pogledu. Ali je odbijao da prihvati no-vac za svoja djela. To bi ga pretvorilo u osobu koja ivi od pisanja, a to nije elio. Uasavalo ga je da bi na njegovim prstima moglo da se vidi mastilo. Tako bi postao samo pisac, a ne gospodin koji pie. Znajui da bi mu skandal unitio ansu za bogatu enidbu, Bajron je uveao svoje probleme vezom sa jo jednom udatom enom. Ledi Oksford je bila sjajna domaica politiarima. Bila je ostraena vigorka, danas bismo to mogli opisa-ti kao pripadnost naprednim, liberalnim elementima u politici. Jedna od svih ena u Baj-ronovom ivotu, eljela je da ga nadahne, da ini dobro kroz politiki angaman. Bajron je ve uao u politiku kroz Dom lordova, u kom je podrao tkae, ugroene mehanizaci-jom. Ledi Oksford je bila izuzetna ena, i pokuala je da bude Bajronova politika muza. Nije eljela da ga seksualno iskoristi, niti da napusti supruga. eljela je da se dobro pro-vede sa Bajronom, ali i da ga pretvori u politiara, kakav je smatrala da moe i treba da bude. Ali, Bajron jo nije bio spreman da se upusti u politiku. Posvetio se nalaenju su-pruge. Finansijski i emocionalni pritisak uzimali su danak, ali sledea veza je Bajronu donijela najvei skandal dotad. Do 1813. godine, Bajron je postao slavni nevaljalac. Bio je oboa-van kao pjesnik, ali gledan poprijeko kao enskaro. Trebala mu je bogata ena da otplati njegove dugove. Ali kada se sreo sa svojom polusestrom Avgustom, anse za brak su po-stale jo slabije.

Avgusta Lej je ve bila nesreno udata za rasipnika i kockara kakav je bio njihov otac. Bila je visoka, vitka i ukala je, kao i Bajron. To je moglo da ga privue. Zajedno su se dobro zabavljali. Avgusta je imala dar za mimikriju, tako da ga je mogla i nasmijati. Pojedini istoriari knjievnosti misle da je Avgusta Lej bila ljubav Bajronovog ivota. Je-dino je s njom osjeao da je shvaen, jedino mu je ona pruala tu materinsku ljubav, lju-bav koja sve oprata i razumije. Iako je ova veza bila opasnija od svih dotadanjih, nijed-no od njih nije moglo da se tome odupre. Bajronova veza sa polusestrom nosila je stalnu opasnost da e biti otkriveni, to ga je uasavalo. Avgustu je jo vie brinula mogunost izbijanja skandala. Kao dio kraljiine svite, bila je jedini hranitelj svoje porodice. Zbog skandala je mogla da izgubi i posao i porodicu. Postalo je jo vanije da se Bajron oeni i potraio je prikladniju nevjestu u Anabeli Milbank. Anabela je Bajrona privukla i time to se nije odmah bacila pred njega, kao druge ene. U stvari, Anabela je i smislila izraz bajronmanija. Napisala je i pjesmu pod tim nazivom, u kojoj je govorila o svim tim ena-ma koje su se nudile Bajronu. Bajron je osjetio da mora da izae iz veze sa Avgustom. U toj fazi ona ga je ohrabrivala da razmilja o braku. Bajron je zaprosio Anabelu, a ona je oduevljeno prihvatila. http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=431201&datum=2014-04-23 Dobrovoljno izgnanstvo Anabela je mislila da e ga brak smiriti i da e moi da vodi smireniji ivot. Imao je mno-go veza, imao je uspone i padove. Uplakane ene su mu dolazile na prag i moda je po-mislio da je vrijeme da pone normalno da ivi. Ali, ona je vjerovatno bila najgori izbor za Bajrona. Nije uspjela da ga odvoji od sestre ni emotivno ni seksualno. Anabela je bila bogata naslednica, izuzetno inteligentna, i bila bi mu dobra saputnica. Lukavo je nekoliko puta odbila Bajrona, prije nego to je pristala. Govorila je da misli da nijesu jedno za dru-go. Brak je obeavao naslee koje e Anabela dobiti od svoje porodice. Ali, kada je po-stala pristupana, Bajron je izgubio zanimanje za nju. Izgleda da ju je na medenom mje-secu tretirao uasno. On je to zvao munim, a ne medenim mjesecom. Bajron je poveao napetost pozvavi svoju polusestru da ivi sa njima. Poinjao je okrut-nu igru. Okrenuo ih je jednu protiv druge. I pravio aluzije na svoju ljubav prema poluse-stri. I danas je nejasno ta se sve dogaalo tokom tih tri mjeseca braka. Teko je rei i ka-ko je tekao svakodnevni ivot, ali je sigurno da je Bajron bio uasnut injenicom da bi taj trougao mogao biti otkriven. Kad mu je Anabela rodila kerku, stigao je i rasplet. Kod Bajrona se pojavio neprijatan osjeaj odgovornosti, ali i da je zapao u bezizlaznu situaci-ju. Vrijeme provedeno u braku sa Anabelom, 1815. i 1816. godine, za Bajrona su bile najgore u ivotu, bar je tako on smatrao. Mnogo je pio i brinuo zbog novca. Postao je i neurotian, ali nije bio manijano depresivan. Ali je u to vrijeme bio najblii takvoj dijag-nozi.

Po roenju kerke, Bajron nagovara Anabelu da ode kod svojih roditelja. U poetku je planirano kratko razdvajanje, ali se Anabela povjerila svojim roditeljima, koji su rijeili da okonaju ovaj brak. Zaprijetili su Bajronu da e sve otkriti, u sluaju da zatrai bilo kakvu apanau. Karolajn, koju je Bajron odbacio, mogla je i da svjedoi o njegovim ho-moseksualnim sklonostima. Svjestan toga, Bajronu je jedino preostalo izgnanstvo. Sa 28 godina, i raspalim brakom, 1816. godine naputa Englesku. Sam je napisao: Ili ja nisam za Englesku, ili Engleska nije bila za mene. Lord Bajron stie u Evropu, U vajcarsku. eneva mu je otvorena. Svoj dolazak pokua-va da predstavi kao politiki in. Ali, ubrzo shvata da ga tako ne gledaju. Osjeajui se ponieno i nepravedno odbaenim od svojih aristokrata, Bajron je pokuao da nae utje-hu u romantinom pejsau vajcarske. U samonametnutom zatoenitvu borio se da pre-vazie probleme, nadajui se da e pobjei to dalje od patnje. Pokuao je da uiva u veli-anstvenoj prirodi i okruenju, ali nikako mu nije uspijevalo. Sam kae da se nije mogao rijeiti svog prokletog identiteta. U enevi nije mogao da prevazie ono to ga mui. Ali je u drugom izgnaniku naao kre-

ativnog saveznika. Bio je to pjesnik eli. Bajron i eli su odmah privukli jedan drugog. Njihova veza je bila veliko nadahnue za obojicu. Bajron i eli su bili razliiti. eli je bio idealista i veoma radikalan u politici. Bajron je mnogo vie bio realista i cinik. Susret njih dvojice nije bio sluajan. Prije odlaska iz Londona, Bajron je bio u vezi sa mladom Kler Klermon, koja je bila elijeva svastika. Prije nego to su napustili Englesku, Kler je za-trudnjela sa Bajronom. Bila je jedna od njegovih oboavateljki koje su pisale Bajronu. Poznavao ju je i preko elija. Bajron je nikada nije volio. Ali je ipak odluio da se malo zabavi s njom. Iako je Bajron htio miran ivot, nije mu bilo sueno. Kler se sa elijevima preselila u enevu. I dalje je bio u ii javnosti. Sada zbog veze sa elijevima i Kler. Tu-ristiki brodovi su krstarili jezerom vodei ljude da vide uasne izopaenjake, lorda Baj-rona i elija, ali i mjesto na kom su ivjeli sa svojim ljubavnicama. Bajronu je to, u nekoj mjeri, bilo zanimljivo, ali ga je mnogo vie nerviralo. To je, najvjerovatnije, bila stvar ko-ja ga je otjerala iz kue na obali jezera. Bajron je omrznuo enevu. Odluuje da je napu-sti. Za sobom je ostavio elijeve i trudnu Kler. Traei anonimnost, ide u Italiju iji ga je hedonizam preobrazio. Bajron je oduvijek elio da ivi u Veneciji. Nazivao ju je jednom od najzelenijih ostrva mate. Kasnije ju je nazivao i Sodomom na moru. Jednom je re-kao da je u Italiji bio sa dvjesta ena. Naravno, tu je naao mogunost da potpuno iivi svoje seksualne strasti. Kad je stigao u Veneciju, prvo je bio oduevljen italijanskim nai-nom ivota, a posebno seksualnom slobodom. U poetku se posvetio ulnim zadovolj-stvima. Oboavao je karnevale na kojima su se ljudi maskirali i gdje su mogli da se pre-tvaraju da su neko drugi. Bajron je uivao u slobodi koju je nudila Venecija. Zapoeo je rad na Don uanu i ak poeo da uzima novac za svoju poeziju. Dok se lagano srei-vao, naao je i emotivnu stabilnost sa devetnaestogodinjom Terezom Guioli. Postao je mnogo stabilniji. Iako je bilo uspona i padova, njihova veza je uglavnom bila srena, ma-nje skandalozna, iako je Tereza bila udata. Bajron, ipak, nije prekinuo stare navike. http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=431390&datum=2014-04-24 Bjekstvo u Pizu Zahvaljujui ovoj vezi, Bajron upada u grupu radikalnih politikih disidenata. Italija je bila pod Austrijom kad je Bajron upoznao Terezu, i njena porodica je bacila oko na njega kao na veliku evropsku linost. eljeli su da ga uvuku u borbu za osloboenje Italije. Baj-ronova povezanost sa ovom borbom pokazala se kao opasna, i unitila je njegovu mirnu idilu. Tereza i Bajron morali su da pobjegnu u Pizu, jer im je austrijska policija bila na tragu. Sumnjiili su ga da planira da pokrene revoluciju u Italiji. On to, naravno, nikada nije uradio. Traio je drugo polje za svoje politike ambicije. U Pizi je opet sreo elija. Pono-vo zajedno, prijatelji su podstakli jedan drugog. Dok su ivjeli u Pizi, i eli i Bajron su kupili po brod. Bajronov je bio neto vei i zvao se Bolivar. Iako se Bajron bacio na brodograditeljstvo, nije bio zadovoljan ivotom u Pizi. Umorio se i od veze sa Terezom, a biva ljubavnica, Kler Klermon, ga je progonila. Kad ju je ostavio, Kler je rodila kerku Alegru, ali je Bajron namjerno odvojio majku od kerke, poslavi je u jedan od manastira kraj Ravene u kome je umrla kada je imala skoro etiri godine. Majci nije bilo dozvoljeno da posjeuje kerku. Bajron je umio da bude i

okrutan i osvetoljubiv prema enama. inio je sve da se oslobodi njihove nasrtljivosti. Ipak, bio je uasnut Alegrinom smru. Ali to nije bio kraj tragedija koje je doivio u Itali-ji. Dok je testirao brod, eli je upao u oluju. Brod je potonuo, a eli se udavio. Njegovo tijelo more je izbacilo na obalu.

Anabela Bajron elijeva smrt bila je novi udarac. Odigrala se veoma dramatina scena jer je elijevo tije-lo moralo da se spali na plai. Vlasti iz higijenskih razloga nijesu dozvolile da se sahrani. Zbog svega ovoga, Bajron se jo vie razoarao u ivot u Italiji. Vjerovatno se i zbog to-ga, na kraju, ukljuio u borbu Grka za nezavisnost. elijeva smrt je samo osnaila Bajro-novu elju da se bori za neto. Sa trideset etiri godine, 1823. godine, odlazi u Grku. Za Bajrona je velika promjena bila to se suoio sa Grkom u islamskom ropstvu. Borba Grka mu je postala veoma vana. Njemu, koji je opjevao potrebu za osloboenjem Grke, obratili su se sa molbom da im pomogne i on nikako nije mogao da odbije. Bajron je e-lio da bude neto vie od pjesnika, dok su ga Grci molili za pomo u novcu jer ga je on u tom trenutku imao mnogo. Dao im je preko trideset hiljada funti. im je stigao u Grku, Bajron se ukljuio u borbu. Ali nije bio impresioniran onim to je vidio. Poeo je da se bavi okupljanjem trupa i po-kuavao je da obui aroliku grupu plaenika. Uglavnom je boravio u Mesalongiju, jednoj uasnoj rupi koja je u to vrijeme bila popla-

vljena i tokom kine sezone izloena malariji. Bajronu je sve vie smetala neorganizova-nost Grka. Nerviralo ga je i vrijeme zbog koga je morao da boravi u vojnim barakama. Iako su mu rekli da to ne ini, izaao je na jahanje i razbolio se. Posle nekoliko dana, sta-nje mu se pogoralo i umro je 19. aprila 1824. godine, u trideset estoj godini. Njegova smrt bila je nimalo herojska. Umro je razoaran, sa tugom i kajanjem, u najua-snijim i najprimitivnijim okolnostima. U stvari, ubili su ga doktori zbog kojih je iskrvario na smrt. Bajronova smrt je protivrjena, kao i njegov ivot i djelo. Umro je za veliki cilj, ali na ve-oma jadan nain. Nije umro na bojnom polju. Iako nije umro u borbi, imao je veliki uticaj na grko osloboenje. Poto je u to vrijeme bio veoma uticajan na meunarodnom planu, Grci su mogli da se dignu na ustanak. I da uvuku druge ljude u borbu. On je u neku ruku bio katalizator osloboenja Grke. To bi mu izuzetno prijalo. Bajron se nadao da e biti sahranjen na grkom tlu, ali su njegovi prijatelji i porodica od-luili da ga prebace u Englesku. Kada je umro, javnost je bila veoma potresena. Dok je njegova pogrebna povorka prolazila Londonom, stotine obinih ljudi su plaui stajali du ulica, istinski dirnuti njegovom smru. Za obinog itaoca, za obinog ovje-ka, bio je velikan, jer se borio za prava radnika u Domu lordova. I jer je pisao poeziju ko-ja nije marila za norme i konvencije. Dok su obini ljudi sa velikom tugom primili Bajro-novu smrt, njegovi aristokratski savremenici su ga i dalje prezirali. Plemstvo je obino prisustvovalo sahranama drugih plemia, ali Bajron je i mrtav bio u nemilosti. Svoje koije su poslali prazne. Bio je to isprazan gest. Znak prikladnog ponaanja ali i nedostatka iskrenosti. Jednako voljen i omraen, Bajron se pokazao kao lud, lo i opasan po sebe, ali postao je legendaran kao veliki romantini heroj. Kada je Dord Gordon lord Bajron, aprila 1824. godine u Mesalongiji umro, vijest je najvie oalostila dvije ene: ledi Bajron, koja je ve osam godina ivjela odvojeno od svog mua, i Terezu Gvioli, poslednju pjesniko-vu ljubav. http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=431519&datum=2014-04-25 Terezina pisma Tereza e tokom cijelog svog ivota uvati Bajronova pisma, pramenove njegove kose, pare njegove koulje, neprestano se upijajui u njegov portret, pred kojim je uzdiui, aputala: Boe, kako je lijep, kako je lijep... Lord je upoznao Terezu Gvioli 1818. na jednom prijemu u Veneciji. Bila je mlada, lije-pa s arobnom kosom ticijanplavom, bisernih zuba i tijela koje je oaravalo. No, ve go-dinu dana bila je udata za grofa Gviola. Ali, Bajrona i nju, od dana kada su se sreli, nita nije moglo da sprijei, da svakodnevno ne budu zajedno. Tereza se ponaala kao slobodna djevojka, inae, to je bio jedan od onih porodino na-metnutih brakova udaja mladice za prekipjelo bogatstvo venecijanskog starca, kome je bila vjerna makar godinu dana. U prvim danima, bila je to platonska ljubav izmeu njih dvoje. Meutim, Tereza je e-

znula za ovjekom koji e biti uz nju i kog e stalno voljeti. Kako je grof Gvioli osjetio zlu sudbinu pripremao se sa svojom ljepoticom da se vrati u zaviajnu mu Ravenu, to su mladi ljubavnici znali, strasno se volei tih nekoliko poslednjih dana.

Tereza Gvioli im su Gvioli stigli u Ravenu, Tereza se razboljela, vapijui u pismima Bajronu da kako zna i to prije doe umrijee, ak je insistirala da doe pravo u muevljev dvorac. Iako je iskusni pjesnik znao strast enske udljivosti, nije se ak ni odupirao. Doao je u Danteovu Ravenu, u kojoj je svojevremeno nesreni pjesnik bio naao utoite i ivot pun enje za svojom muzom Franeskom da Rimini. Kada je uo da je engleski lord u Raveni, potraio ga je lino u njegovom pansionu Tere-zim mu, grog Gvioli zamolivi dragana svoje drage da im uini ast i bude gost u njihovoj palati. Bajrona nije trebalo ba ubjeivati, ali, kada je stupio u Terezinu sobu, zatekao je u krevetu, jedva ivu. No, im ga je ugledala preobrazila se od sree. Odmah je postao njen njeni bolniar i rob. Dok god se nije oporavila i popridigla, sjedio joj je kod uzglavlja, njeno milujui njene ticijanovske vlasi i zajapureno lice, ne hajui hoe li to kome da smeta, stalno strahujui za Terezin ivot. Graani Ravene kao oni svugdje, u takvim prilikama i po cijelom svijetu su isti ironisali su, podsmijavali se sta-rom grofu, ali, on nije bio kova jednog mladog Pukina, trpio je bojei se od zla gorega: da mu ljepotica ne uvene i nestane. Poto se, nakon izvjesnog vremena oporavila, Tereza je sa Bajronom pod ruku, etala

cvjetnom Ravenom, bez ikakvog obzira i zazora od vazda deurnih zavidljivaca srenim ljubavnicima. Prije nego su pohodili Danteov grob, ona je Bajrona podstakla, mada to ni-je bilo teko, da posveti koji stih svom dinom prethodniku. Tako je nastalo Danteovo proroanstvo. Obueni u sveane odede grofica Tereza u crno a Bajron u sveano odijelo prili su Danteovoj kapeli i uli u njegovu tamnu i skromnu unutranjost kojom je dominirao mer-merni grob. Bajron je na grobu velikog izgnanika iz Firence poloio jednu svoju knjigu i skrstivi ruke, pognute glave, dugo, dugo utao, dok se grofica skrueno molila. Iako nije ba najbolje znala engleski, Tereza se iz dna due divila svojoj ljubavi i njego-voj poeziji. On je za nju bio herojski kip kog je bezmjerno oboavala. Sve joj se, u vezi s njim, inilo prilino nestvarno. Nemirni Bajronov duh muilo je i razdiralo uvjerenje da u svom ivotu nije jo nita zna-ajno ni stvarno uinio (Neto slino je, u predsmrtnom asu, izgovorio i na Njego). Bajron je bio opsjednut stalnom aktivnou, nekom velikom akcijom i jo veim izazovi-ma, ako nita drugo, bar da se nagleda svijeta, i u tom dobu nosio se milju, da otputuje u junu Ameriku. U meuvremenu, ko zna iz kojih razloga, porodica grofa Gviole, preselila se u Bolonju. Tereza je opet, bez Bajronovog prisustva, pala u komu. To je opet starom i pomirljivom grofu bilo dovoljno da pristane na novi Bajronov boravak u njihovom domu. Bajron joj pie: Ovo pismo bilo je napisano na poslednjoj stranici knjige koja je pripadala Terezi. Rije je o romanu gospoe de Stal, Korina. Ubrzo, Tereza je izmolila od svog mua, grofa Gviola, da joj dozvoli da s Bajronom ot-putuje u klimatski za nju pogodniju Veneciju. I toj elji jej je grof udovoljio. Dvoje zalju-bljenih su napustili Bolonju 15. septembra 1819. i nastanili se u Bajronovoj vili La Mi-ra u Veneciji. No, neto se pobunilo u starom grofu i najednom je svim silama pokuao da ih rastavi. U tome je bio izriit, obavjetavajui Terezinog oca grofa Gambea, postavivi uslov: mu ili ljubavnik. http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=431683&datum=2014-04-26 Ljubav je pobijedila Kada je to Tereza saznala, molila je Bajrona da pobjegne na bilo koju stranu. Uzalud joj je on savjetovao i preklinjao da to ne rade, ve da bude razumna i vrati se u sigurnost, svome trpeljivom muu. Nije pristala. Opet se sav u suzama pred Bajronom pojavio ucveljeni grof Gvioli, kome je pjesnik mirno kazao: Ako napustite vau suprugu, ja u je uzeti. To je moja dunost. Osim toga, to je i moja elja. Ali, ne elim vie da budem vinovnik vae nesree. Napustiu Italiju. Moda mu je to bilo lako da kae, ali kad je vidio Terezinu patnju, stegao je ipak srce i odluio da otputuje u Englesku. No, kad je u poslednjem asu vidio i shvatio toliki Tere-zin bol, predomislio se i napisao joj pismo: Ljubav je pobijedila, nemam snage da napustim zemlju u kojoj ti ivi. Moram da te vi-

dim bar jo jednom... Ja sam graanin svijeta, za mene su sve zemlje iste. Ti si jedina e-na na koju neprekidno mislim. Vjerovao sam da je za mene najbolji izlaz, da bih sauvao mir tvoje porodice, da otputujem. Ali, ti si odluila da se vratim u Ravenu. Uiniu to i sve e da bude kako ti hoe. Drugo nita vie nemam da ti kaem. Bajron je bio srean da se opet nae u Raveni: gradu uskih ulica, mistinih palata i bazili-ka, a naroito parkova. Grof Gvioli bio je sadrano rezervisan, ali nije pokazivao nepri-jateljstvo, dok je Tereza trijumfovala. U to vrijeme Ravena je postala jedan od centara karbonera tajne antibonapartistike re-volucionarne organizacije Italije i Francuske. Bajron im se odmah pridruio, budui da je, kako je govorio, spreman da poloi svoj i-vot za slobodu Italije i Francuske. Ubrzo je postao i ef karbonera u Raveni. Svim svojim prijateljima je pisao da mu hitno alju maeve i municiju, tako da je palata Gvioli uskoro postala pravi arsenal oruja. Ni to se grofu Gvioli nije svidjelo, ali je trpio. ak je jedan sprat svoje velike vile izdao Bajronu potpuno pomiren s tim da je on ljubav-nik njegove zakonite supruge, pa ga je kao takvog, prihvatio i za lana svoje porodice. Ali ne zadugo. Opet je insistirao kod svoje grofice da napusti pjesnika. Bezuspjeno. Onda je zatraio od pape razvod braka. Prolo je nekoliko mjeseci i Vatikan je dozvolio da se razvedu. Grofica Tereza sada se vratila u kuu svog oca, grofa Gambija, koji je isto kao i njegovi sinovi, volio Bajrona, dijelei njegova politika ubjeenja i odobravajui Terezinu ljubav. Bajron je s velikim entuzijazmom mogao sav da se posveti svojoj poli-tikoj ideji, sve dok nije poeo da sumnja u konani uspjeh tog pokreta za ujedinjenje Ita-lije. Dogaaji koji su poetkom 1821. uslijedili, dali su mu za pravo. Poetkom marta te godi-ne austrijske trupe nanijele su veliki poraz italijanskim revolucionarima. Svaka pobuna bila je u zaetku osujeena, tako da, u stvari, prava revolucija nije ni uspjela da bukne, ve je grubo uguena. Policija, koja je masovno hvatala pobunjenike, izgleda da se nije usuivala da uhapsi i Bajrona, koji se zajedno s Terezom i njenom porodicom, za svaki sluaj, sklonio u Pizu. No, kako je bio ovjek od akcije, a to je u Raveni zamalo ostvario, novo boravite mu je bilo monotono i dosadno. im su do njega 1822. godine stigle vijesti o velikoj borbi za slobodu i ustanak Grka protiv Turaka, odmah je odluio da im se pridrui. Ali, proi e desetak mjeseci dok mu se ta elja ne ostvari. U meuvremenu, porodica Gamba, zajedno s njim, bila je protjerana iz Pize u enovu. Vjerovatno na intervenciju plemstva, moda ba biveg zeta grofa Gviolija, porodici Gamba bilo je dozvoljeno da se vrati u Ravenu pod jednim uslovom da s njima bude i grofica Tereza. Kako je Bajron bio odluan da ide meu grke ustanike, jedan od Terezi-ne brae odluuje da ga prati. Ali i Tereza. To je bilo suvie komplikovano i neizvodlji-vo. Poetkom juna 1823. godine nesrena grofica Tereza sa svojim ocem vratila se u Ravenu, dok je njen Bajron 13. jula otputovao u Grku. Samo nekoliko mjeseci kasnije, 19. aprila 1824, Bajron e dobiti groznicu od koje e i umrijeti u gradiu Misolongiju. Iako se vratila strpljivom i tolerantnom muu, grofica Tereza e do poslednjeg svog asa uvati uspomenu na velikog pjesnika: njegova pisma, pramenove kose, djelove odjee i njegov portret/ ikonu, pred kojim bi neprestano uzdisala: Boe, kako je lijep. Kako je divan.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=431925&datum=2014-04-27 (Kraj) Feljton u listu Dan, od 20. do 27. aprila 2014.