vrhbosna 3-2015 layut 1 1.10.2015 10:38 page...

Vrhbosna 3-2015_Layout 1 1.10.2015 10:38 01

Izdavač:Vrhbosanska nadbiskupijaKaptol 7, BiH ‐ 71000 Sarajevo

Nakladnik:Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije

Odgovara:Vinko kardinal Puljićvrhbosanski nadbiskup

Glavni urednik:Mladen Kalfić, kancelar

Grafička obrada:MCVN

Tisak:Suton ‐ Široki Brijeg

VRHBOSNA ‐ Službeno glasilo Vrhbosanske nadbiskupije

Vrhbosna 3-2014_Layout 1 10.10.2014. 9:46 23

VRHBOSNA 3/2015

Sadržaj

SVETA STOLICAPapa: nedopustivo da oružje i nafta vrijede više od ljudskoga života .................................... 215Kriza braka i euharistija .................................................................................................................. 215Predstavljen “Instrumentum Laboris” Redovne sinode o obitelji ........................................... 216Poruka za Svjetski dan turizma 2015. (27. rujna) ....................................................................... 218Papa se susreo sa Ministrima okoliša EU .................................................................................... 220

CCEEPriopćenje sa Susreta glasnogovornika (17.‐20. lipnja) i Susreta generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija (18.‐21. lipnja 2015.) ........................................................... 222Pomagati bez sebičnosti i licemjerja ............................................................................................. 224Održan Kongres Europske službe za zvanja ............................................................................... 222Poruka s plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija ............................ 226

BK BIHDeseta sjednica stalnog vijeća Biskupske konferencije BiH ...................................................... 228Priopćenje sa 64. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH ....................................... 228Održana 11. sjednica stalnog vijeća Biskupske konferencije BIH ............................................ 230Održan Redovnički dan u franjevačkom samostanu u Tolisi ................................................... 23049. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija ................................................................. 231

IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJEOdobravanje Direktorija Vrhbosanske nadbiskupije za liturgijsku godinu 2015./2016. ...... 233Odobrenje teksta molitve za proglašenje blaženim S.B. fra Lovre Milanovića ..................... 233Pozivnica i dnevni red za III. krug dekanskih zasjedanja s predstavnicima župskih pastoralnih i ekonomskih vijeća (Planiranih za 26. IX. 2015.) .................................................. 234Deseto hodočašće u Hrvatsko nacionalno marijansko svetište Vrhbosanske nadbiskupije i Banjalučke biskupije ..................................................................................................................... 235V. Redovna sjednica Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije ....................................... 236Članovi Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije ............................................................ 237Poziv na XX. Susret dijecezanskih svećenika .............................................................................. 238Redovna sjednica Konzultorskog vijeća ...................................................................................... 238Litopadska pobožnost 2015. ........................................................................................................... 239Redovna sjednica pastoralnog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije (PVVN) ............................. 240Dekanska konferencija .................................................................................................................... 240Potpuni oprost uz Dušni dan ........................................................................................................ 241XIV. Molitveni dan za Domovinu na Bobovcu ........................................................................... 242Duhovne vježbe za svećenike u Sjemeništu ‐ Travnik ............................................................... 242Održan XX. susret dijecezanskih svećenika Vrhbosanske nadbiskupije ................................ 243Sjemenišna zajednica pod zagovorom i pred izazovom časnog Sluge Božjeg Petra Barbarića ..... 245Izvještaj iz VBS‐a – Susret dijacezanskih svećenika VN ............................................................ 248Kronika nadbiskupa Vinka kard. Puljića ..................................................................................... 249Imenovanja i premještaji u Vrhbosanskoj nadbiskupiji ............................................................. 254Dozvole ............................................................................................................................................. 256Novi pečati ........................................................................................................................................ 256Povelja o blagoslovu kamena temeljca za gradnju filijalne crkve Glavosjeka Ivana Krstitelja na Risovcu u župi Svetog Ilije ‐ Doljani ....................................................................................... 257

Vrhbosna 3-2015_Layout 1 13.10.2015 10:49 Page 213

VRHBOSNA 3/2015

PRILOZIPastoralna poruka kardinala Vinka Puljića na početku školske i vjeronaučne godine u Vrhbosanskoj nadbiskupiji ......................................................................................................... 258S Marijom zahvalni Bogu za trud naših roditelja i učitelja ....................................................... 259Katolički teolozi o pripremnom dokumentu Sinode o obitelji ................................................. 262Pedsjednik UCESM‐a poziva na solidarnost, otvorenost i svjedočenje Kristove ljubavi ..... 263Propovijed kard. Puljića na misi Hrvatima u Santovu ‐ Mađarska ......................................... 264Propovijed na misi za početak nove školske godine u KŠC‐u „Petra Barbarić“ u Travniku ...... 266Propovijed na vrelu sv. Jakova Markijskog u Deževicama ....................................................... 267Neslužbeni prijevodi dvaju motu proprijâ o reformi kanonskog postupka za parnice proglašenja ništavosti ženidbe ....................................................................................................... 269Svećenički umor, odmor i duhovne vježbe ................................................................................. 282

BILJEŽIMOSvećeničko ređenje u sarajevskoj katedrali .................................................................................. 289Proslavljen patron sjemenišne crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu ....................................... 290U sarajevskoj katedrali proslavljen Papin dan ............................................................................ 291Kolonije sjemeništaraca u Bugojanskom dekanatu .................................................................... 292Kolonije Vrhbosanskih bogoslova u Žepču ‐ Kronika .............................................................. 293Dan Franjevačke provincije Bosne Srebrene ............................................................................... 296Misionarski križ za vlč. Marka Jukića .......................................................................................... 296

NAŠI POKOJNICIVlč. Josip Glavaš .............................................................................................................................. 298Fra Tomislav Trogrlić ...................................................................................................................... 299


VRHBOSNA 3/2015 215

SVETA

STO

LIC

A

Papa: nedopustivo da oružje i nafta vrijede višeod ljudskoga života

Događaji na Bliskome istoku, koji je većgodinama zavijen u sukobe, daju nam osjetitihladnoću ljudskog srca, za koju se čini da neprestaje. Zemlja je na tom području prekrivenastopama onih koji traže sklonište i natopljena jekrvlju nebrojnih ljudi, od kojih su mnogi kršća‐ni progonjeni zbog svoje vjere – rekao je papaFranjo u govoru sudionicima 88. plenarnogzasjedanja Unije djela za pomoć istočnimCrkvama (ROACO) pri Zboru za istočne Crkve.

Tijekom nedavnoga posjeta Iraku, kako imje rekao Papa, u pogledima koji traže pomoć imole za mir i povratak u vlastite domove,osjetili ste da vas gleda sam Isus, tražeći onudjelatnu ljubav koja nas čini kršćanima. Svakapomoć, kako ne bismo pali u traženje pukeučinkovitosti ili pružanja pomoći koja ne pro‐miče osobu i narode, treba se rađati iz togaGospodnjeg blagoslova, koji nam dolazi kadse hrabro suočimo sa stvarnošću i opažamopored sebe svoju braću.

Otvorimo svoje oči kako bismo vidjeli bije‐de svijeta, rane tolike braće i sestara lišenihdostojanstva te se osjetimo potaknutima čutinjihov vapaj u pomoć. Neka naše ruke primenjihove te ih prigrlimo, kako bi osjetili toplinunaše prisutnosti, prijateljstva i bratstva. Nekanjihov vapaj postane i naš te zajedno mogne‐mo srušiti zid ravnodušnosti koji često prikri‐

va licemjerje i egoizam – podsjetio je Papa nariječi iz bule Misericordiae vultus.

Premda se čini da je, usred drame u poslje‐dnjih nekoliko mjeseci, svijet otvorio oči zatisućljetnu prisutnost kršćana na Bliskomeistoku, potreban je dodatni napor da bi seuklonili – kako je rekao papa Franjo – prešutnidogovori, prema kojima životi tisuća i tisućaobiteljī na tezulji interesa vrijede manje odnafte i oružja i prema kojima se govori o mirui pravdi, a tolerira se djelovanje trgovacasmrti, u tim zemljama.

Uz Svetu zemlju i Bliski istok, osobitu pažnjuposvetite Etiopiji, Eritreji i Armeniji, kazao jepapa Franjo, potičući ih da pomognu starodre‐vnim kršćanskim zajednicama aleksandrijsketradicije, geez jezika; da se osjete sudionicimaevangelizacijskoga poslanja i da, osobito mladi‐ma, ponude horizonte nade i rasta. Bez toga,napomenuo je Papa, neće se moći zaustaviti pri‐tok selioca koji mnoge živote stavlja u opasnost.

Primi, o Kralju, naš prinos i zauzvrat darujnam spasenje. Umiri razorene zemlje, obnovispaljene crkve kako bi, po dolasku velikogamira, mogli od cvijeća iz čitave zemlje splestiveliku krunu za Gospodina mira – zaključio jehimnom sv. Efrema papa Franjo.

(kta/rv)

Kriza braka i euharistijaRastavljenim i civilno ponovno vjenčanim

katolicima potrebna je pomoć u „teškom us p o ‐nu“ obraćenja i duhovnoga rasta, a ne pr o mj e ‐na crkvene prakse u pričesti – istaknuo je ka r ‐dinal Ennio Antonelli, u dokumentu na slo v lj ‐enom „Kriza braka i euharistija“, ob javljenomna web‐stranici Papinskog vijeća za obitelj.Kardinal Antonelli, nekadašnji pročelnik sp ‐ome nutog vijeća, kritički se osvrnuo na prije‐dloge izmjene katoličke prakse kako bi se ra ‐stavljene i civilno ponovno vjenčane osobe ko ‐je ne žive „kao brat i sestra“ pripustilo pričesti.

Primijetivši da se u medijima, javnosti te

među mnogim katolicima zagovara takvapromjena, kardinal je istaknuo da „u Kato lič ‐koj crkvi, pastoralna praksa mora biti u skla‐du s naukom vjere“ te da je nerazrješivost krš ‐ća nskoga braka „čvrsto utemeljen nauk“. Bezpokajanja i uzdržavanja od spolnih odnosa –objasnio je kardinal – rastavljeni i ponovnooženjeni ne mogu primiti pričest jer su noveveze koje su sklopili nevaljane i stoga čine „tr ‐ajan i težak moralni nered“.

Kardinal je napomenuo da je svjestan neza‐dovoljstva tim stajalištem i mnogih koji sezbog njega osjećaju „u potpunosti isključeni‐


ma iz Crkve“ te se mogu naći i u iskušenju „dana puste crkvenu zajednicu te izgube vjeru“.Naglasio je kako je osobama u takvim situaci‐jama potrebno pomoći prateći ih osobno i po ‐m ažući im što je više moguće sudjelovati uživotu Crkve. Objasnio je da isključenost iz pr ‐ičesti ne znači isključenost iz Crkve, već da sui ljudi u neregularnim vezama članovi Crkve.„Drugi vjernici i pastiri trebaju ih primati sljubavlju, poštovanjem i pažnjom“ – napisaoje kardinal, ističući istovremeno kako je tradi‐cionalna katolička praksa dosljedna i uteme‐ljena na Svetom pismu i tradiciji.

Zagovornici promjene te prakse obično isti‐ču da nerazrješivost braka ne namjeravaju sta‐viti u pitanje – primijetio je kardinal Antonelli.No – kako je rekao – neovisno o njihovim na ‐mj erama, s obzirom na doktrinarnu nedoslj ‐ednost između pripuštanja euharistiji u timslu čajevima i nerazrješivosti braka, na koncubi se konkretno nijekalo ono što bi se i dalje te ‐oretski potvrđivalo kao načelo, uz opasnostre duciranja ženidbene nerazrješivosti na id ‐eal, dostupan možda samo nekolicini.

S obzirom na stalno naučavanje prethodnihpapâ – prije svega sv. Ivana Pavla II. i papeem eritusa, Benedikta XVI. – kardinal je rekaoda bi bilo kakva promjena katoličke prakseug rozila kredibilitet papinskoga učiteljstva iautoritet biskupa. Također je upozorio naopasnost „trivijaliziranja euharistije“, svodećiju na puki društveni obred.

Kako je primijetio kardinal Antonelli, pred‐ložene bi promjene značile odobravanje spol‐nih aktivnosti izvan braka – pa tako i za paro‐ve koji žive zajedno u slobodnoj vezi – kojih je

daleko više od rastavljenih i ponovno oženje‐nih – kao i za istospolne parove. A s obziromna predloženo vrednovanje i prihvaćanje „ist ‐inskih ljudskih vrijednosti“ u neregularn imvezama, poput međusobnog pomaganja i po ‐drške, kardinal je istaknuo da dobri elementizasigurno postoje, ali krivo je predstavljatitakve veze kao „nesavršene vrijednosti, bu ‐dući da su one ozbiljno poremećene“.

Takozvani zakon postupnosti – odnosno id ‐e ja da osobe korak po korak napreduju u mo ra ‐l nome životu – tiče se jedino subjektivne od go ‐vornosti osobā i ne smije se pretvoriti u „po stu ‐pn ost zakona“, kao da postoje različiti stupnje‐vi ili oblici Božjih zakona, ovisno o pojedincu ilisituaciji, predstavljajući zlo kao nesavršeno do ‐bro. Kako je istaknuo kardinal, Crkva ne sm ijeprestati naučavati objektivnu istinu o dobru izlu. Između dobra i zla nema postupnosti kaošto je nema između laži i istine.

Nadalje je podsjetio kako bez obraćenja iodluke da se više ne želi griješiti, ne može bitisakramentalnog odrješenja i dosljedno pristu‐pa pričesti. S obzirom na ideju da se od rastav‐ljenih i ponovno oženjenih ne može očekivatida žive u čistoći, bivši je pročelnik Papinskogvijeća za obitelj naglasio da ljubav, podržanamilošću Duha Svetoga, može poštovati zapo‐vijedi Božjega zakona i da je čistoća, premdateška, moguća za sve, uključujući rastavljene iponovno vjenčane. Ako zbog ozbiljnih okol‐nosti, primjerice odgoja djece, ne mogu napu‐stiti zajednički život, svejedno im je dostupnamilost i snaga da žive u uzdržljivosti, „poputbrata i sestre“.

(kta/rv)

216 VRHBOSNA 3/2015

SVETA

STO

LIC

A

Predstavljen “Instrumentum Laboris” Redovne sinode o obitelji

Izazovi, zvanje i poslanje obitelji vodilje suradnog dokumenta za redovnu biskupskusinodu o obitelji, koja će se održati u Vatikanuu listopadu. Radni dokument (Instrumentumlaboris), objavljen i predstavljen 23. lipnja uTiskovnom uredu Svete Stolice, sadrži cjelovi‐ti završni dokument prošlogodišnje izvanre‐

dne sinode (Relatio synodi), uz sažetke odgo‐vora na pitanja koje je Tajništvo sinode posla‐lo Crkvama po čitavome svijetu. Kako izvje‐štava Radio Vatikan, dokument je podijeljen utri dijela: Osluškivanje izazova obitelji, razlu‐čivanje o obiteljskom zvanju i današnje posla‐nje obitelji. Izazovi koji su pred obiteljskim


VRHBOSNA 3/2015 217

SVETA

STO

LIC

A

životom promatraju se u svjetlu kulturalnihpr ilika našega vremena koje nalaže da se oso‐bni identitet i intimna osjećajnosti imaju os t ‐variti u potpunoj neovisnosti o biološkim raz‐likama muškarca i žene te koje želi bračnomzajednicom nazvati parove kojega god spolaoni bili. U tom je kontekstu potrebno dubljeljudsko i kulturalno, a ne samo biološko pro‐mišljanje razlike među spolovima, jer, kako st ‐oji u dokumentu, uklanjanje je tih razlika pro‐blem, a ne rješenje.

Instrumentum laboris također preispituje“dr uštvena proturječja” koja vode do raspadaob itelji: ratove, selilaštvo, siromaštvo, lihvarst ‐vo, kulturu iskorištavanja i odbacivanja, te škogo spodarsko stanje i nesposobnost insti tu cijada podrže obitelj, koja je temeljni i nezamjenjivist up društva. Obiteljima su potrebni prigodniprogrami koji vode računa o socijalnoj pomoći.Pr ipremni dokument ističe važnost obitelji kaosr edstva uključivanja, osobito za ranjive skupi‐ne, poput udovica, starijih osoba te osoba s po ‐sebnim potrebama, koje se suočavaju s društve‐nim obilježavanjem i pre drasudama.

Posebna pastoralna pažnja ima se posvetitiobiteljima selilaca, koje, osobito kad su suoče‐ne s neprihvaćanjem i nepoštivanjem ljudskihprava, mogu pasti pod utjecaj fundamentaliz‐ma. Drama je time veća kad je riječ o nelegal‐nome selilaštvu, koje podržavaju međunaro‐dni krugovi trgovine ljudima. Po pitanju ul o ‐ge žene, dokument podsjeća na teške pojaveiz r abljivanja, nasilja, pobačaja, zamjenskogmajčinstva i trgovine jajašcima, ali potiče i nasnažnije vrednovanje uloge žene u Crkvi.

Drugi dio dokumenta potvrđuje nerazrješi‐vost sakramentalnoga braka, podsjećajući daCrkva treba pratiti supružnike u teškim trenu‐cima bračnoga života, uz milosrđe koje “ništane oduzima od istine”. Instrumentum laborisstoga razmatra i pitanje ništavnosti braka, na ‐p ominjući kako veliki broj sinodskih otaca po ‐država prijedlog da se proces proglašenja niš ‐ta vnosti učini pristupačnijim i, po mogućno‐sti, besplatnim.

O temi rastavljenih i civilno ponovno vjen‐čanih osoba te mogućnosti pristupa ispovijedii pričesti, više je sinodskih otaca očitovalo po ‐d ršku za aktualnu disciplinu, temeljem na u ka

o nerazrješivosti braka. U skladu s apostols k ‐om pobudnicom Familiaris consortio, za ra st ‐a vljene i civilno vjenčane osobe koje zbog ok ‐o l nosti ne mogu napustiti zajednički život, pr ‐e dlaže se put obraćenja, prakse duhovne prič ‐e sti te život u uzdržljivosti. Drugi su pak pr ‐ed ložili da se u određenim slučajevima osobepripusti “pokorničkome putu” pod odgovor‐nošću mjesnoga biskupa, s ciljem eventualnogsakramentalnog pomirenja i pričesti.

Kako bi se bolje shvatilo objektivno grešnostanje i moralna odgovornost, predloženo jeda se u obzir uzme pismo Kongregacije za na ‐uk vjere o primanju pričesti za rastavljene ipo novno vjenčane iz 1994. godine te izjava Pa ‐pi nskog vijeća za tumačenje zakonskih propi‐sa o pripuštanju pričesti rastavljenih i pono‐vno vjenčanih iz 2000. godine.

Instrumentum laboris potvrđuje kako ne ‐ma nikakvog temelja ni za potvrđivanje sl abeanalogije između braka i istospolnih zajedni‐ca, ističući istodobno da svaku osobu, neovis ‐no o spolnim sklonostima, valja poštovati i p ‐r i hvatiti, i u Crkvi, i u društvu, te izbjegavatisv aku nepravednu diskriminaciju.

U konačnome poglavlju, dokument pozivakršćanske političare da promiču zakone kojiće štititi život od začeća do prirodne smrti. Po ‐lazišna točka uvijek ostaje Humanae vitae bl.Pavla VI. Nadalje se potiče na veće vrednova‐nje posvajanja djece te je naglašeno da se od ‐goj djece ima temeljiti na razlici između sp ‐olova. Po pitanju pobačaja, Crkva još jedn omnaglašava svetost i nepovredivost života tepodsjeća na pravo prigovora savjesti za os obeu medicinskoj struci.

Na kraju se ističe da roditelji, prvi odgajate‐lji svoje djece i prvi svjedoci vjere, trebaju na ‐d gledati školske programe, te da je obitelj zadj ecu prva škola. Posebno se spominju bake idj edovi, kao “nezamjenjivi apostoli” obitelji,ko ji često pomažu mladim supružnicima u br ‐izi za djecu i prenošenju vjere. Četrnaesta re d ‐ovna sinoda biskupa će u listopadu ove godi‐ne razmatrati “poziv i poslanje obitelji u Cr kvii suvremenom svijetu”, ističe se u za k lj u čkuradnoga dokumenta.

(kta/ika)


1. Godine 2012. premašen je simbolični pragod milijardu međunarodnih turističkih dolaza‐ka. Taj broj nastavlja rasti te se predviđa da ćese 2030. prijeći novi prag od dvije milijarde.Tom se podatku treba dodati još ve će brojkevezane uz lokalni turizam.

U pri godi Svjetskog dana turizma želimo seusredotočiti na mogućnosti i izazove koje po ‐kreću te statistike i zato preuzimamo temu kojuje predložila Svjetska turistička organizacija:“Milijarda turista – milijarda mogućnosti”. Ov ‐aj rast upućuje izazov svim sektorima koji suuključeni u ovaj globalni fenomen: turistima,poduzećima, vladama i lokalnim zajednic amai, naravno, Crkvi. Brojku od milijardu turistanužno treba promatrati prije svega kroz pri‐zmu milijardu mogućnosti. Ova se poruka obj ‐a vljuje nekoliko dana nakon predstavljanja en ‐c iklike Laudato si’ pape Franje posvećene briziza zajednički dom[1]. To je tekst kojeg itekakotre bamo imati pred očima jer pruža važne smj ‐e rnice koje treba slijediti u našoj pozornosti pr ‐ema svijetu turizma.

2. Prolazimo kroz razdoblje promjene u ko ‐jem se mijenja način seljenja s jednog mjestana drugo i samim tim i samo iskustvo putova‐nja. Oni koji idu u zemlje koje se razlikuju odnji hove vlastite čine to s više ili manje svje s n ‐om željom da probude najskriveniji dio sebekr oz susret, dijeljenje i razmjene. Sve je višetu rista u potrazi za izravnim dodirom s onimšto je drugačije u svojoj izvanrednosti. Kla s i č ‐ni pojam “turist”, koji je vrijedio do sada, po l ‐ ako blijedi, a sve više jača pojam “putnik”, toje st, netko tko se ne ograničava na posjet ne k ‐om mjestu, već na neki način postaje njegovsastavni dio. Rođen je “građanin svijeta”: ciljnije više vidjeti, već pripadati, ne više razgle‐dati, već živjeti, ne analizirati, već sudjelovati,poštujući pritom onom što se susreće i onogakoga se susreće. U posljednjoj enciklici papaFranjo nas poziva da pristupamo prirodi s“otvorenošću divljenju i čuđenju”, govoreći“je zik bratstva i ljepote u našem odnosu sa sv ‐ij etom” (Laudato si’, br. 11). To je pravi prist ‐up kojeg treba primijeniti u svom odnosu pr e ‐ma mjestima i narodima koje se posjećuje. To

je put da se ugrabi milijardu mogućnosti i uč ‐ini da dadnu još veće plodove.

3. Poduzeća koja posluju u ovom sektoru bitr ebala prednjačiti u ostvarivanju općeg do b ‐ra. Odgovornost poduzećâ je velika, takođerna turističkom polju, a da bi mogla iskoristitimilijardu mogućnosti moraju biti svjesnatoga. Krajnji cilj ne bi trebala biti dobit kolikopr užiti putniku otvoreni put za postizanje isk ‐u s tva kojeg traži. I poduzeća pritom morajupo štivati ljude i okoliš. Važno je ne izgubitisvijest o licima ljudi. Turiste se ne smije svestisamo na statistiku ili izvor prihoda. Potrebnoje provoditi oblike turističkog poslovanja ko ‐jeg se proučava s pojedincima i za pojedince teulagati u pojedince i održivost, kako bi se pru‐žilo također priliku za zaposlenje u poštivanjunašeg zajedničkog doma.

4. Istodobno, vlade moraju zajamčiti pošti‐vanje postojećih i donositi nove zakone koji ćeimati za cilj zaštitu dostojanstva pojedinaca,zajednica i teritorija. Odlučan stav je od presu‐dne važnosti. I na turističkom polju građanskevlasti raznih zemalja moraju osmisliti zajedni‐čke strategije sa ciljem stvaranja globaliziranedruštveno‐ekonomske mreže u korist lokalnihzajednica i putnikâ, kako bi se na taj način po ‐zi tivno iskoristilo milijardu mogućnosti kojepruža interakcija.

5. S te točke gledišta, lokalne zajednice suta kođer pozvane otvoriti svoje granice i iska‐zati dobrodošlicu onima koji dolaze iz drugihzemalja vođeni željom za stjecanjem novih zn ‐anja. Jedinstvena je to prilika za uzajamno ob ‐o gaćivanje i zajednički rast. Pružanjem gosto‐primstva omogućuje se da potencijali okoliša,društva i kulture donesu ploda, kao i stvara‐nje novih radnih mjesta, razvoj vlastitog ide n ‐t iteta i valoriziranje teritorija. Milijarda je tomo gućnosti za napredak, pogotovo za zemljekoje su još uvijek u razvoju. Jačanje turizma,po gotovo u njegovim najodgovornijim oblici‐ma, omogućuje ići ususret budućnosti sa snaž ‐n om sviješću o vlastitoj jedinstvenosti, povije‐sti i kulturi. Stvaranje prihoda i promicanje je ‐d instvene baštine omogućuje probuditi onajos j ećaj ponosa i samopouzdanja koji su kori‐

218 VRHBOSNA 3/2015

SVETA

STO

LIC

A

Papinsko vijeće za pastoral selilaca i putnika

Poruka za Svjetski dan turizma 2015. (27. rujna)


sni za jačanje dostojanstva zajednicâ domaći‐na, ali uvijek pazeći na to da se ne izda terito‐rij, tradicije i identitet u korist turistâ[2]. U lo ‐k alnim se zajednicama “može usaditi veći os ‐je ćaj odgovornosti, snažan osjećaj zajedništva,spremnost da se štiti druge, duh kreativnosti iduboku ljubav prema vlastitoj zemlji, te misli‐ti na ono što će se na kraju ostaviti djeci i unu‐cima” (Laudato si’, br. 179).

6. Ako je milijarda turista dobro primljenato se može pretvoriti u važan izvor blagosta‐nja i održivog razvoja za čitav planet. Nadalje,globalizacija turizma dovodi do rađanja indi‐vidualnog i kolektivnog građanskog osjećaja.Prihvaćanjem pravilnijeg kriterija za putova‐nje po svijetu, svaki putnik postaje aktivni diou zaštiti zemlje. Napor jednog pojedinca pom‐nožen s milijardu postaje velika revolucija. Uputovanju se krije i želja za autentičnošću kojaima svoj konkretni izraz u neposrednosti od ‐nosâ i uključivanju u zajednice koje se posj e ‐ćuje. Sve više raste potreba za bijegom od vir‐tualnog svijeta, koji itekako može stvoriti uda‐ljenosti i bezlična poznanstva, kao i za pono‐vnim otkrivanjem iskrenosti susreta s drugi‐ma. Ekonomija dijeljenja može istkati mrežuzahvaljujući kojoj raste humanost i bratstvokoji su kadri generirati pravičnu razmjenudobara i usluga.

7. Turizam predstavlja milijardu mogućno‐sti i za evangelizacijsko poslanje Crkve. “Ne ‐ma ničega uistinu ljudskoga a da ne bi našloodjeka u njihovu srcu” (Drugi vatikanski kon‐cil, Gaudium et spes, br. 1). Nadasve je važnoda Crkva prati katolike s liturgijskim i forma‐cijskim prijedlozima. Ona također treba pro‐svjetljivati one koji tijekom iskustva putovanjaotvaraju svoja srca i postavljaju sebi određenapitanja. Na taj način ona ostvaruje stvarni prvinavještaj evanđelja. Bitno je da Crkva izlazi ibude blizu putnicima kako bi ponudila odgo‐varajući i individualni odgovor na njihova un ‐ut arnja traženja. Otvarajući svoje srce drugi‐ma, Crkva omogućuje autentičniji susret s Bo ‐gom. Da bi se to postiglo, potrebno je poveća‐ti gostoljubivost župnih zajednica i vjerskuizgradnju turističkog osoblja.

Zadaća Crkve je također učiti ljude kako ži ‐vjeti slobodno vrijeme. Sveti nas Otac podsje‐ća da “kršćanska duhovnost objedinjuje vrije ‐d nost odmora i slavlja. Čovjek je sklon tomeda kontemplativni počinak obezvrjeđuje kao

ne što neproduktivno i nepotrebno, ali zabor a ‐vlja da se time poslu koji se radi oduzima ononajvažnije: njegov smisao. Pozvani smo uklju‐čiti u naš rad dimenziju primanja i dara, kojaje nešto sasvim drugo od puke neaktivnosti”(La udato si’, br. 237). Ne bismo smjeli usto za ‐b oraviti da je papa Franjo proglasio Svetu go ‐dinu milosrđa[3]. Moramo se pitati kako pa ‐storal turizma i hodočašća može postatipodručje za “iskusiti ljubav Boga koji tješi, kojioprašta i daje nadu” (Misericordiae vultus, br.3). Posebni znak toga jubilejskog vremena bitće bez sumnje hodočašće (usp. Misericordiaevultus, br. 14). Vjerna svome poslanju i pola‐zeći od uvjerenja da “evangeliziramo takođerkada se nastojimo uhvatiti u koštac s raznimizazovima koji se mogu javiti”[4], Crkva sura‐đuje kako bi turizam postao sredstvo za razvojna rodâ, poglavito onih najsiromašnijih, pok ‐ret anjem jednostavnih ali djelotvornih proje‐kata. Ipak, Crkva i institucije moraju uvijekbudno paziti kako bi se spriječilo da se milijar‐du mogućnosti pretvori u milijardu opasnosti,su rađujući u očuvanju osobnog dostojanstva,prava radnika, kulturnog identiteta, poštiva‐nja okoliša i drugo.

8. Milijarda mogućnosti također za okoliš.“Sav materijalni svijet govori o Božjoj ljubavi,njegovoj bezgraničnoj naklonosti prema na ‐ma. Tlo, voda, planine, sve je, takoreći, Božjemilovanje” (Laudato si’, br. 84). Između turiz‐ma i okoliša postoji duboka međuovisnost.Turistički sektor, ostvarujući prihode od pri‐rodnih i kulturnih bogatstava, može promica‐ti njihovo očuvanje i, koliko god da to zvučalonevjerojatno, njihovo uništenje. U tom odno‐su, enciklika Laudato si’ se predstavlja kao do ‐bra suputnica. Često se pravimo da ne vidimoproblem. “Taj bijeg od stvarnosti služi tome dasačuvamo naše sadašnje načine života i mode‐le proizvodnje i potrošnje” (Laudato si’, br.59). Kada postupa ne kao gospodar već kao“odgovorni upravitelj” (Laudato si’, br. 116),svakom se pojedincu nameću obaveze koje semoraju konkretizirati u preciznim djelima,koja se kreću od specifičnog i koordiniranogzakonodavstva pa sve do jednostavnih sva‐kodnevnih radnji[5], preko prikladnih odgoj‐no‐obrazovnih planova i održivih turističkihpr ojekata u kojima se poštuje okoliš. Sve imasvoju važnost[6]. Ali je nužna, i zasigurno važ‐nija, također promjena u načinu života i stavo‐

VRHBOSNA 3/2015 219

SVETA

STO

LIC

A


Prije opće audijencije u srijedu, 16. rujna2015., Sveti se Otac u studiju u dvorani PavaoVI. susreo s ministrima okoliša Europske un ‐ije, koji su se okupili u Rimu u okviru pripre‐ma za 21. konferenciju Ujedinjenih naroda okl imatskim promjenama, takozvanu Kop 21,koja će se od 30. studenoga do 11. prosinca od ‐rž avati u Parizu.

Nakon uobičajenoga pozdrava, Papa je za ‐h valio ministrima jer su mu pružili prigoduda s njima podijeli neka razmišljanja, imajućiu vidiku skore važne međunarodne skupove:us vajanje ciljeva održivoga razvoja na krajuov oga mjeseca, te Parišku konferenciju na po ‐četku prosinca.

Papa se u kratkom govoru ministrima osvr‐nuo na tri važna načela: solidarnost, pravedn ‐

o st i sudjelovanje. Solidarnost se često zabora ‐v lja ili pak sterilno zlorabi. Znamo da uništav ‐anje okoliša najviše pogađa siromašne osobe.Solidarnost podrazumijeva uporabu učinkovi‐toga oruđa, kadrog ujediniti borbu za očuvanjeokoliša s borbom protiv siromaštva. S obziromna to već imamo mnoga pozitivna iskustva. Pr ‐i mjerice, razvijanje i prenošenje prikladnih te ‐h nologija za bolje korištenje ljudskih i prirod‐nih izvora kako bi im se dugoročno jamčilaodrživost – objasnio je papa Franjo.

Govoreći pak o načelu pravednosti, rekao jekako je u enciklici ‘Laudato sì’ govorio o ‘ek o l ‐oškom dugu’, naročito između Sjevera i Ju ga,koji se odnosi na trgovinsku neuravnote že nosts teškim posljedicama za ekologiju kao i na pre‐komjerno iskorištavanje prirodnih do b a ra, što

vima. “Kršćanska duhovnost predlaže rast uumjerenosti i sposobnost da čovjek budezadovoljan i s malim” (Laudato si’, br. 222).

9. Turistički sektor može biti prilika, štovi‐še, milijarda mogućnosti također za izgradnjuputova mira. Susret, razmjena i dijeljenje jača‐ju sklad i razumijevanje. Postoji milijarda pri‐goda da se putovanje pretvori u egzistencijal‐no iskustvo. Milijarda mogućnosti da postane‐mo graditelji boljeg svijeta, svjesni bogatstavasadržanih u torbi svakog putnika. Milijarda

turista, milijarda mogućnosti da postanemo“oruđa Boga Oca kako bi naš planet bio ona‐kav kakvim ga je on zamislio pri stvaranju ikako bi odgovarao njegovu planu mira, ljepo‐te i punine” (Laudato si’, br. 53).

Vatikan, 24. lipnja 2015.Antonio Maria kard. Vegliò, Predsjednik

Joseph Kalathiparambil, Tajnik

(IKA)

220 VRHBOSNA 3/2015

SVETA

STO

LIC

A

[1] Franjo, Enciklika Laudato si’ o brizi za zajednički dom, 24. svibnja 2015.[2] Da bi se to izbjeglo “turističku djelatnost treba planirati tako da se omogući preživljavanje i procvat tra‐

dicionalnih kulturnih proizvoda, zanata i folklora, a ne da se izazove njihovo nazadovanje i standardizacija”(Svjetska turistička organizacija, Globalni etički kodeks za turizam, 1. listopada 1999., čl. 4. § 4).

[3] Franjo, Bula objave izvanrednog jubileja milosrđa Misericordiae vultus. Lice milosrđa, 11. travnja 2015.[4] Franjo, Apostolska pobudnica Evangelii gaudium. Radost evanđelja, 24. studenog 2013., br. 61.[5] “Ima nešto plemenito u preuzimanju brige za stvoreni svijet kroz male svakodnevne radnje, i upravo

je divno kako odgoj i obrazovanje mogu dovesti do stvarnih promjena u načinu života. Odgoj i obrazovanjeza odgovornost prema okolišu može potaknuti načine ponašanja koji izravno i značajno utječu na svijet kojinas okružuje, kao što je: izbjegavati upotrebu plastike i papira, smanjiti potrošnju vode, odvajati otpad, kuha‐ti samo onoliko hrane koju se može pojesti, pokazivati brigu za druga živa bića, koristiti javni prijevoz ili dije‐liti troškova prijevoza jednim automobilom [car‐pooling], saditi nova stabla, gasiti nepotrebno svjetlo i takoredom. Sve to odražava velikodušnu i dostojanstvenu kreativnost u kojoj dolazi do izražaja ono najbolje u lju‐dima. Ponovno korištenje neke stvari namjesto da je se odmah baci, kada je nadahnuto dubokim pobudama,može biti čin ljubavi koji izražava naše dostojanstvo” (Laudato si’, br. 211).

[6] “Ne smijemo misliti da ti napori neće promijeniti svijet. Te radnje su na korist društvu i uvijek donose,često nezapažene, plodove, jer u krilu ove zemlje rađaju dobro koje se, iako nevidljivo, neizbježno sve višeširi” (Laudato si’, br. 212).

Papa se susreo sa Ministrima okoliša EU


VRHBOSNA 3/2015 221

SVETA

STO

LIC

A

su tijekom povijesti činile neke države. Mo r ‐amo poštovati taj dug – upozorio je Pa pa doda‐jući: Te su države pozvane da pridonesu rješa‐vanju toga duga, primjerice ograničavanjempotrošnje neobnovljive energije i pomaganjemsiromašnijim državama da promiču politike iprograme održivoga razvoja i da usvoje prikla‐dne upravne sustave za šumarstvo, prijevoz, zazbrinjavanje otpada; potom ozbiljnim sučelja‐vanjem s rasipanjem hrane, potičući kružnuekonomiju i nove načine ponašanja i življenja –kazao je Papa.

Papa se naposljetku osvrnuo na načelo su ‐dj e lovanja. Svi se imaju uključiti u rješavanje

problema okoliša, pa i oni koji često ostaju naru bovima presudnih procesa. Živimo, naime,u vrlo zanimljivom povijesnom razdoblju. Zn ‐a nost i tehnologija u naše ruke stavljaju neopi‐sivu moć, a ispravna uporaba te moći pretpo‐stavlja cjelovito viđenje problema.

To pak zahtijeva pokretanje dijaloga o ‘eko‐logiji cjelovitosti’, o kojoj enciklika govori. Ri ‐j eč je dakle o velikom kulturalnom, duhovn ‐om i odgojnom izazovu. Treba podupirati so l ‐i darnost, pravednost i sudjelovanje radi poš t ‐o vanja našega dostojanstva i svega stvorenoga– zaključio je Sveti Otac.

(kta/rv)


Crkva u Europi 2015. godine

Godišnji susret glasnogovornika i osoba za ‐d uženih za medije (17.‐20. lipnja) i susret ge n ‐e ralnih tajnika europskih biskupskih konfere ‐n cija (18.‐21. lipnja) održani su 2015. godinedi jelom zajedno u Pragu (Češka), na pozivmons. Tomáša Holuba, generalnog tajnika Če ‐ške biskupske konferencije.

Tijekom svoga rada, glasnogovornici i ge n ‐e rali tajnici su razmotrili brojne teme, dijelomza sebno i dijelom zajedno. U nastavku je krat‐ki sažetak tema o kojima se raspravljalo.

Crkva i društveni mediji

Biskupske konferencije poduzimaju velikina por da komuniciraju u digitalno doba, a po ‐se bno da budu spremne za pravilnu uporabudr uštvenih mreža (facebook, twitter ...). Up r a ‐v ljanje digitalnim profilom jedne osobe ili je d ‐ne crkvene institucije postavlja nove izazove.Po trebna je pravovremenost, određeni načinfo tografskog ili ‘videografskog „razmišlja‐nja“, dijaloški stav otvoren interaktivnosti ipo sebno osposobljavanje komunikatora. Neim provizira se društveno‐medijski urednik,po trebna je stručnost i profesionalnost. Nijedo voljno zapravo imati facebook stranicu, po ‐sl ati pokoji tweet ili preuzimati sadržaje osmi‐šljene od drugih medija, da bi predložili Kr is ‐t ovo evanđelje s modernim i atraktivnim izrič ‐a jem. Ako korištenje društvenih medija svaka‐ko nije krajnji domet tiskovnih ureda Crkve,jest sredstvo i stalni izazov za postizanje oso ‐b i to mlađih naraštaja tamo gdje se nalaze.

Unutar-crkvena mreža

Sinergija, formacija i counselling (savjeto‐vanje) su riječi koje karakteriziraju odnos Ur e ‐da „Komunikacije“ pojedine biskupske konfe‐rencije s odgovarajućim biskupijskim uredi‐ma. Da bi se što bolje ispunila zajednička misi‐ja, u isto vrijeme informativna i kulturna, po r ‐

a sle su inicijative i sredstva stavljena na raspo ‐l aganje biskupskim konferencijama za potica‐nje odnosa i trajnog i postojanog dijaloga izm ‐e đu središnje strukture i lokalne stvarnosti.Ako komunikacijske strukture ponekad mogubiti shvaćene kao teret za jednu biskupiju ‐ os ‐o bito s financijske točke gledišta ‐ nacionalniured je često pozvan pratiti lokalne stvarnostiu hodu ka onome što je bitno i dijeljenju sreds ‐t ava i raspoloživih izvora, bez da se to čini našt etu kvalitete informativne ponude. Premato me, nacionalni uredi sve više se nalaze u ul ‐ozi pružatelja ‘usluga’ s ponudom potpore, te ‐č a jeva formacije i posebnog counselling (sa v ‐je tovanje) u upravljanju kriznim situacijama.Ra zmjena na različitim pristupima i rješenji‐ma, koja su usvojena sa strane raznih biskup‐skih konferencija, obogatili su raspravu i omo‐gućili iznošenje dobrih iskustava.

Transparentnost u Crkvi

Ako Crkva – na općoj razini ‐ danas uživaod ređenu naklonost javnog mišljenja, ovo nijesamo zbog izuzetne sposobnosti komunikaci‐je pape Franje, nego također i njegove želje zave ćom transparentnošću u Crkvi, a osobito uvezi s temom financija i njihovog upravljanje.Po čevši od proučavanja slučaja I.O.R, uz po m ‐oć dvojice stručnjaka za Comm unic ati o ns & Ne ‐tw ork Consulting, tvrtke zadužene za komuni‐kaciju spomenutog I.O.R‐a, glasnogovornicisu razmotrili „dobra iskustva“ koja treba us v ‐o jiti da bi se postigla transparentnost u komu‐nikaciji o djelovanju Crkve, osobito na gospo‐darsko‐financijskom polju. Međutim, ako jetra nsparentnost primarna u izgradnji dobrere putacije jedne institucije, i u tom vidu tako‐đer Crkve, glasnogovornici su podsjetili da tr ‐a n sparentnost nije vrijednost sama po sebi,ne go prije svega sredstvo koje je također po tr ‐e bno da bi se išlo dalje od mnogobrojnih pr e ‐d r as uda i „metropoliskih legendi“ osobito ka ‐da je u modi doticati teme crkvenih financija.

222 VRHBOSNA 3/2015

CC

EE

Priopćenje sa Susreta glasnogovornika (17.-20.lipnja) i Susreta generalnih tajnika europskihbiskupskih konferencija (18.-21. lipnja 2015.)


Jubilej Milosrđa

U video konferenciji s predsjednikom Papi ‐n skog vijeća za novu evangelizaciju nadbisk u ‐p om mons. Rinom Fisichellom, glasnogovor‐nici su se zadržali na Jubileju Milosrđa koje jepapa Franjo proglasio bulom Misericordiae Vu ‐lt us, potvrđujući međunarodne događaje kojisu već u programu. Jedinstveni karakter ovogju bileja ogleda se također u slavlju koje želi bi ‐ti, također i prije svega, s jakim lokalnim obil ‐j e žjem. Elementi, koje je ponudio mons. Fis ic ‐h ella, poslužit će za bolju koordinaciju i šire‐nje nacionalnih i međunarodnih aktivnosti.

Reforma komunikacijskih vatikanskihstruktura, Sinoda o obitelji i enciklikaLaudato sì

Generalni tajnici i glasnogovornici su se zadr‐žali na druge tri teme, posebno aktualne i važneza život Crkve, a koje se izravno tiču odnosaizmeđu Svete Stolice i biskupskih konferencija.

S nadbiskupom mons. Claudiom MariomCe llijem, predsjednikom Papinskog vijeća zadr uštvene komunikacije, razmotrili su temureforme komunikacijske strukture Svete St ol ‐ice. Mons. Celli predstavio je smjernice koje suna dahnule ovu reformu predstavljajući putza vršnih razmišljanja i pitanja koja su razma‐trali. Sudionici su se na poseban način zadrža‐li na intra‐crkvenoj dimenziji komunikacije iz ‐m eđu Svete Stolice i biskupskih konferencijauvijek imajući za cilj produbiti i razviti, za ‐jedno i na najbolji mogući način, načine na v ‐ještaja poruke sveopće Crkve.

Zajedno s ocem Federicom Lombardijem, ra ‐vn ateljem Tiskovnoga ureda Svete Stolice, tajni‐ci i glasnogovornici su se zadržali na načinimara zvoja predstojeće Biskupske Sinode o obitelji.

Sa svoje strane, mons. Osvaldo Neves deAlmeida, djelatnik Državnog Tajništva, pred‐stavio je novu encikliku pape Franje Laudatosì iznoseći elemente kontinuiteta s pontifikal‐nim učiteljstvom posljednjih papa na temuekologije i nove elemente. Objašnjavajući teo‐loške i antropološke temelje te enciklike kojase predstavlja kao pastoralno pismo socijal‐nog nauka Crkve, mons. Neves de Almeidaistaknuo je njezinu bit kao najsnažniji apel, nesamo na osobno obraćenje, nego i na ono poli‐tičko i društveno.

Crkva u Češkoj

Tijekom susreta, sudionici su se susreli spraškim nadbiskupom kardinalom Dom ini k ‐om Dukom, OP, i umirovljenim praškim na ‐db iskupom kardinalom Miloslavom Vlkom,bivšim predsjednikom CCEE‐a od 1993. do2001. godine i upoznati su s Crkvom u Re p ‐ublici Češkoj i s katoličkim komunikacijskimsredstvima.

Kršćanstvo u Europi

Koja je situacija kršćanstva u Europi? Jesmoli možda na njegovu zalazu, ili se suočavamo snjegovom „podnevnom“ krizom, što bi moglouplašiti ili postati zgodna prigoda, zapitao semons. prof. Tomaš Halik, dobitnik Templetonna grade 2014., govoreći na susretu generalnihtajnika. Nakon dubokog promišljanja na temukršćanstva na europskom kontinentu, proizišlaje ideja da Europljani, iako kažu ne bilo kojeminstitucijskom obliku ‐ i time također i Crkvi –nastavljaju, u svakom slučaju, biti tražitelji Bo ‐ga. Crkva je, dakle, pozvana biti suputnica svihtih muškaraca i žena u potrazi za Bogom.

Izvješća biskupskih konferencija

Ove godine, predstavljanje izvješća biskup‐skih konferencija sa strane generalnih tajnikaizloženo je na temelju dvije teme od posebneaktualnosti i hitnosti za Crkvu: teorije roda(gender) i pitanje izbjeglica i tražitelja azila.Uključivanje, suosjećanje i jednakost su terminikoji su, iako pripadaju crkvenom jeziku, hra‐nili i hrane diskusiju onih koji koriste teorijuroda za promoviranje nove antropologije kojaisključuje bilo koje prirodne spolne razlike, dabi promicali uniju osoba istog spola i njihovumo gućnost posvojenja. U ovom društvenomod nosu, važno je da Crkva zna ući u dijalogpr ije svega sa svojim vjernicima koji više nisura s položivi biti na marginama društvenih ra ‐sprava. U vezi s pitanjem izbjeglica i tražiteljaazila, generalni tajnici zvone zvonom alarmapred rastućim ‘društvenim egoizmom’, hra‐njenim migracijskom politikom usmjerenomna temu sigurnosti koja je prisutna u mnogimeuropskim zemljama. Generalni tajnici suiznijeli da je i u Crkvi potrebno nastaviti pro‐mišljanje o etičkim razlozima koji podržavaju

VRHBOSNA 3/2015 223

CC

EE


Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bo za ‐nić održao je u utorak, 30. lipnja 2015. go dineuvodno predavanje prigodom zasjedanja Ko ‐misije za pastoral migranata Vijeća biskupskihkonferencija Europe (CCEE), koja se od 30. lip‐nja do 2. srpnja 2015. održava u Litvi izvijestioje Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Suočeni s nikad većim porastom migracija iizbjegličkom krizom često svjedočimo „zbu‐njenoj” Europi, kojoj nedostaje kultura dobro‐došlice kao i istinska solidarnost među europ‐skim narodima – rekao je kardinal Josip Boz a ‐nić, nadbiskup zagrebački i predsjednik Ko m ‐isije za pastoral migranata Vijeća biskupskihkonferencija Europe (CCEE) prilikom otvore‐nja Susreta biskupa i delegata europskih bis ‐kupskih konferencija odgovornih za pastoralmigranata, koji je se održava u Vilniusu do 2.srpnja ove godine.

Kazao je kako ne smijemo prestati podsje‐ćati naše direktore i vođe da je upravo na pol ‐iti čarima odgovornost pronaći rješenja kojaomogućuju prihvat ljudi, kao što je i zadatakEurope da nesebično i bez licemjerja pomažeriješiti sukobe i siromaštvo koji se nalaze nanjezinim granicama.

Kardinal smatra da je duhovni izazov prih‐vata ljudi povezan s odgovornošću svakogaos obno da kaže „Da” migrantima, te da je je d ‐ino osoba koja je svjesna neprocjenjive vrijed‐nosti ljudskog dostojanstva kadra prihvatitione koji su u potrebi.

U svijetu u kojem individualizam čovjekazatvara u vlastite okvire, prihvat je poželjanjer ne prihvaćamo probleme, već ljudsku os ‐obu koja sa sobom donosi i neotuđive vrijed‐nosti dostojanstva.

Stoga pitanje prihvata ne može biti proma‐trano s ideološkog gledišta, nego s egzistenci‐jalnog stajališta pojedine osobe i društva u cje‐lini – istaknuo je kardinal.

Prihvat također predstavlja, nastavio je,uzajamnost jer ne pretpostavlja samo pomoć upotrebi, već otvara prostor za susret. Prihvat jestoga susret koji potiče nove odnose. Stogapostoji potreba za obrazovanjem u kršćan‐skim zajednicama kako bi prihvat bio odrazintegracije koja će osigurati stabilnost onimakoji dolaze – zaključio je.

(kta/ika)

aktivnost i položaj Crkve o fenomenu migraci‐je. Iako općenito svi prepoznaju ogroman po ‐sao urađen od strane Crkve na tom području,ona ne može zamijeniti države. Naprotiv, poz‐vana je inzistirati sve dok države ne preuzmusvoju odgovornost u upravljanju selilačkimfenomenom, seliocima i izbjeglicama i tražite‐ljima azila s dostojanstvom i štiteći njihova lju ‐dska prava.

Tijekom zasjedanja generalni tajnici CCEE‐

a i COMECE‐a predstavili su izvješća dvijueu ropskih institucija.

Sljedeći susret glasnogovornika održat ćese od 16. do 19. studenog 2016. u Škotskoj, dokće susret generalnih tajnika biti u Njemačkojod 30. lipnja do 3. srpnja 2016.

Zasjedanje je završeno u nedjelju, 21. lipnjaMisom koju je u katedrali u Pragu predslaviokardinal Dominik Duka, OP.

224 VRHBOSNA 3/2015

CC

EE

Pomagati bez sebičnosti i licemjerja

Održan Kongres Europske službe za zvanjaOd 6. do 9. srpnja 2015. u Pragu je održan

go dišnji Kongres europske službe za zvanja(EVS) na temu „Kako pratiti mlade prema sv ‐e ć eništvu i posvećenom životu u obitelji da ‐nas”. Kongres je održan u organizaciji Pov jer ‐

e nstva za zvanja pri Vijeću europskih biskup‐skih konferencija. Cilj Kongresa bio je u sre‐dište pozornosti i pastoralnoga djelovanja po ‐n ovno staviti prioritet čitave Crkve i obitelji,odnosno stvoriti uvjete da se u obitelji rađaju


VRHBOSNA 3/2015 225

CC

EE

sv ećenička i redovnička zvanja, kazao je mo ‐ns. Nico dal Molin, ravnatelj Ureda za zvanjapri Talijanskoj biskupskoj konferenciji i vodi‐telj Povjerenstva za zvanja pri Vijeću europ‐skih biskupskih konferencija.

U Pragu se skup odvijao u okviru Godinepo svećena života i na uočnicu Biskupske sino‐de o obitelji, istaknuto je u priopćenju Vijećaeu ropskih biskupskih konferencija. U češki suglavni grad stigli 72 sudionika i sudionice,me đu njima devet biskupa, zajedno s odgovo ‐rn ima za pastoral zvanja i izaslanicima bis k u ‐p skih konferencija i redovničkih družba izdvadeset europskih država, te iz Povjerenstvaza posvećeni život u Sjedinjenim AmeričkimDržavama. Na kongresu, kao izaslanica Unijeeuropskih konferencija viših redovničkih po ‐glavara i poglavarica, sudjelovala je i s. IvankaMihaljević, savjetnica UCESM‐e i s. LjubicaStjepanović.

Rad skupa usmjeravao je biskup Oscar Ca ‐n toni, predsjednik Povjerenstva za zvanja priVijeću europskih biskupskih konferencija, askup se odvijao na plenarnim zasjedanjima i uradnim skupinama. Sociolozi Attilio Danese iGiulia Paola Di Nicola, su govorili o društve‐no‐kulturalnom stanju obitelji u Europi: o mj ‐e rilima i smjernicama za odgoj u vjeri i o prih‐vatu zvanja u obitelji. Mons. Patron Wong, taj‐nik Zbora za kler, govorio je pak o praćenjuml adih na putu prema svećeništvu i redovni‐štvu, polazeći od sadašnjeg obiteljskoga kon‐teksta. U radu skupa sudjelovao je i kardinalDominik Duka, praški nadbiskup.

Obitelj nije samo mjesto gdje se očituje od ‐gojna kriza našega vremena, nego obitelj, uzdruge uloge, može biti glavni promicatelj sv ‐ećeničkih i redovničkih zvanja. Sudionici Ko ‐ngresa usredotočili su se na izvanrednu snagukoju može imati glas roditelja ako svoju odgo‐jiteljsku ulogu ne prepuštaju drugim odgoj‐

nim ustanovama, koje su često nasilne i isklju‐čujuće, primijetio je mons. Dal Molin.

Don Michel Remery, zamjenik glavnogatajnika Vijeća europskih biskupskih konferen‐cija u Pragu, na otvaranju europskoga kongre‐sa službe za zvanja kazao je da je Obitelj, kaokućna crkva, mjesto gdje se prenosi vjera. Unjoj se najčešće otkriva i razvija svećenički iliredovnički poziv. Ona istodobno može biti mj ‐e sto gdje se zvanje guši, ako se nad njim pri‐kladno ne bdije ili ga se ne podržava. Ako sesmetne s uma da je obitelj zapravo zajednicavjere za blagostanje bračnoga para i njihovedje ce, onda se to izravno odražava na skladob iteljskoga života, a slijedom toga i na kak ‐voću i na brojnost zvanjâ, ustvrdio je don Mi ‐chel Remery.

Kada neki mladić ili neka djevojka očitujuželju radikalno slijediti Krista pripremajući seza svećenički ili redovnički život, obitelj se mo ‐že osjećati nespremnom i osamljenom u su če lja ‐v anju s upitima, sumnjama i izazovima po v ez ‐anim s odabirom radikalnoga življenja. Takavse odabir danas smatra neuputnim i čudnim, akršćanska mu se obitelj često opire i ne preporu‐ča ga mladima, primijetio je don Remery.

Naravno, hod prema zvanju Božji je hod spozvanom osobom, a odabir je osobe. Isto do ‐b no, kao kršćani nismo sami, a potrebna namje pomoć drugih. Poželjno je da svekolika krš ‐ća nska zajednica, Crkva, zna pratiti i pomaga‐ti obitelji u zajedničkom hodu razlučivanja idozrijevanja možebitnoga svećeničkog iliredovničkoga zvanja, objasnio je zamjenik gla‐vnoga tajnika.

Rasprava o zvanjima završila je u četvrtakusvajanjem dokumenta koji je u petak objav‐ljen na talijanskom, engleskom, francuskom injemačkom jeziku.

(kta/ssf.hr)


Predsjednici biskupskih konferencija eur o p ‐skih zemalja, na svom plenarnom zasjedanju uSvetoj zemlji (11.‐16. rujna), izražavaju svojublizinu vjernicima i zahvaljuju jeruzalemskompatrijarha na pozivu. Izražavaju također svojuzahvalnost redovnicima, u ovoj godini posve ć ‐enoj posvećenom životu, i svim kršćanima ko jesu susretali i koji žive u ovoj zemlji, za njihovosvjedočanstvo vjere i čuvanje svetih mjesta kaomjesta kršćanskog sjećanja i živog bogoštovlja.Svojim hodočašćem europski biskupi takođersu željeli potaknuti hodočašća u Isusovudomovinu kako bi vjernici obnovili svoju vjerui dali potporu tamošnjim kršćanima.

Svojim dolaskom ovdje, europski biskupita kođer su željeli obnoviti svoju ukorijenjen ostu Kristu u vrijeme kada Europa traži od Cr kve,premda ne uvijek svjesno, da naviješta bez st r ‐aha i s radošću novost života u Kristu ko ji jeev anđelje. Apostolska pobudnica pape Fr anjeEvangelii gaudium često se spominje kao poti‐caj na pastoralnu obnovu. Jubilej mi los rđa, ta ‐k ođer, je dar za Crkvu i milosna prilika koju jekr šćanska zajednica, zajedno sa sv oj im pastiri‐ma, već pozdravila kao vrijeme du hovnogobraćenja i novog misionarskog poleta.

Dok razmišljamo o radostima, patnjama iizazovima s kojim se suočava Crkva u različi‐tim zemljama, pred očima nam je slika velikeseobe ljudi: tražitelji azila, izbjeglice, selioci.Tje skoba ne poznaje granice. Složenost ovogeg zodusa, sa svojim neizbježnim diferencijaci‐jama, zahtijeva veliku pozornost od strane po ‐je dinih država, čije situacije se stubokom raz‐likuju, kako bi se blagovremeno odgovorilona potrebe za izravnom pomoći i prihvaćanj ‐em ljudi očajnih zbog rata, progona i bijede.Uz pomoć odgovarajućih institucija državemo raju održavati javni red, jamčiti pravdu zasve i velikodušno pružiti pomoć onima koji sudoista u potrebi, u perspektivi integracije uzn aku poštivanja i suradnje. Crkve europskogko ntinenta ulažu velike napore, i, slijedeći na ‐p utke Svetoga Oca Franje, surađuju s država‐ma, koje su primarno odgovorne za društveni

i gospodarski život svojih naroda. Mnoga sa d ‐a šnja iskustva poticaj su za nastavljanje i int e ‐n ziviranje svih napora. Zbog složenosti situa‐cijâ i razmjera humanitarne tragedije, nadamose da će UN ozbiljno razmotriti situaciju i iz n ‐aći učinkovita rješenja ne samo u zbrinjavanjumigranata nego i u poboljšanju stanja u zem‐ljama iz kojih migranti dolaze, poduzimajućipo trebne mjere za zaustavljanje nasilja i izgra‐dnju mira i razvoja svih naroda. Nadalje, mirna Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi je od vi ‐ta lne važnosti za Europu, kao što je presudnoda istinski mir što prije zavlada na samom ko ‐ntinentu, počevši od Ukrajine.

Bliski istok, koji trpi radi sukoba, podjela iratova, treba pravdu i stabilnost u različitimre gijama i narodima: biskupi još jednom po tv ‐r đuju da su dijalog i razvoj pravo ime mira. Ja ‐m čeći jednakost građana, zemlje i društva Bli ‐s koga istoka, sa svojom bogatom kulturnom ivjerskom baštinom, mogu biti primjer miro‐ljubivog suživota za cijeli svijet. U Svetoj zem‐lji, kršćanska zajednica daje poseban doprinosizgradnji mira, razumijevanja i kulture opra‐štanja, bez kojih nema socijalne kohezije. Bi sk ‐upi se, na poseban način, nadaju da će prona‐ći odgovarajuće rješenje za osjetljivu situacijuna području Cremisana u duhu poštivanja pr ‐a va obitelji, njihove imovine, dviju vjerskihza jednica kao i njihova odgojnog poslanja.

Snažno je došla do izražaja potreba pošti‐vanja vjerske slobode kao temeljnog ljudskogpr ava, bez kojeg druga prava bivaju krhka. Tr ‐a gična potvrda toga je progon kršćana, od ko ‐jih su mnogi prinijeli svoje živote uzornim svj ‐e d očanstvom vjere: za njih molimo, njimaizražavamo svoju bratsku blizinu i divljenje.Usto, sekularizacija koja je trenutno uzela ma ‐ha u europskim zemljama teži za tim da ogra ‐n iči religiju na privatnu sferu i gurne je na ma ‐r ginu društva. U tome kontekstu treba proma‐trati temeljno pravo roditelja da odgajaju sv ‐oju djecu u skladu s vlastitim uvjerenjima. Dabi ta sloboda bila moguća nužno je omogućitikatoličkim školama da ostvaruju svoju obra‐

226 VRHBOSNA 3/2015

CC

EE

Poruka s plenarnog zasjedanjaVijeća europskih biskupskih konferencija

Sveta zemlja 2015.


zovnu zadaću na dobrobit čitavog društva uzsve prikladne potpore. Europski biskupi po tv ‐rđ uju to prirodno pravo također u Svetoj zem‐lji i solidarni su s pastirima i obiteljima zabrin ‐ut im za obrazovanje svoje djece.

Tema koja se često javljala i koja povezujeovo zasjedanje s predstojećom Sinodom jestobitelj. Iznova je potvrđena ljudska i kršćan‐ska ljepota obitelji i njezina univerzalna stvar‐nost: otac, majka, djeca. Posebno zabrinjavade mografski pad koji se bilježi u gotovo svimeu ropskim zemljama. U Nazaretu su predsje ‐d nici biskupskih konferencija, zajedno s tamo‐šnjim obiteljima, molili za Sinodu i te su obite‐lji, zajedno sa svojim župnicima, zajamčile daće tijekom Sinode svakodnevno u BaziliciNavještenja moliti za Papu i biskupe okuplje‐ne u Rimu.

Crkva čvrsto vjeruje u obitelj utemeljenu nabraku između muškarca i žene: to je temeljna

stanica društva i kršćanske zajednice. Nije ja s ‐no zašto bi se različite partnerske zajednicetrebalo jednako tretirati. Posebnu zabrinutostpo buđuje pokušaj primjene “rodne teorije”:taj je plan “jednoumlje” koji teži kolonizirati,ta kođer, Europu i o čemu je papa Franjo čestogovorio. Crkva ne prihvaća “rodnu teoriju” jerje ona izraz jedne antropologije koja je u su p ‐ro tnosti s istinskim i autentičnim uvažavanj ‐em ljudske osobe.

U pogledu Godine milosrđa, pastiri su po n ‐ovili svoje opredjeljenje za istinsku čovjekovusreću i određenje. Zbog toga se, poput pr v ihapostola, obraćaju narodima i zemljama Eu ‐rope riječju evanđelja, svjesni da samo u Is usuKristu nalaze odgovore duboka pitanja srca i upotpunosti se ostvaruje europski humanizam.

(kta/ika)

VRHBOSNA 3/2015 227

CC

EE


228 VRHBOSNA 3/2015

BK

BIH

Pod predsjedanjem nadbiskupa metropoli‐ta vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića,predsjednika BK BiH, 24. lipnja 2015. u prosto‐rijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosan‐skog održana je deseta sjednica Stalnog vijećaBiskupske konferencije BiH. Nakon izbora naproljetnom zasjedanju, održanom 20. ožujka2015. u Mostaru, bila je to prva sjednica u nov ‐om sastavu, a sudjelovali su: dopredsjednikBK BiH mons. dr. Tomo Vukšić, vojni biskup uBiH, i član Vijeća mons. Pero Sudar, pomoćnibi skup vrhbosanski, te generalni tajnik BKBiH mo ns. Ivo Tomašević.

Članovi Stalnog vijeća, između ostalog, pri‐mili su na znanje izvješće Tajništva o provedbi

za ključaka sa 63. redovnog zasjedanja Bis ku p ‐s ke konferencije BiH, održanog 13. ožujka uRi mu i 20. ožujka 2015. u Mostaru kao i s dru‐gih susreta na kojima su sudjelovali svi člano‐vi BK BiH. Dali su potrebne smjernice Taj n iš t ‐vu te dogovorili dnevni red predstojećeg za s ‐je danja Biskupske konferencije BiH koje će seodržati 13. i 14. srpnja 2015. u Banjoj Luci.

Članovi Vijeće su razmotrili i pristigle dopi‐se te dali potrebne smjernice za njihovo rješa‐vanje. Razmotrili su i pojedina aktualna pita‐nja u vezi s budućim djelovanjem Biskupskekonferencije.

(kta)

Biskupska konferencija Bosne i Her ce go v i ‐n e održala je, 13. i 14. srpnja 2015., u zgradi Bi ‐s kupskog ordinarijata u Banjoj Luci svoje 64.re dovito zasjedanje pod predsjedanjem nadb ‐i s kupa metropolita vrhbosanskog kardinalaVi nka Puljića, predsjednika BK BiH. Na zasje‐danju su sudjelovali svi članovi Biskupske ko ‐n ferencije BiH te delegati: Hrvatske biskupskeko nferencije mons. Nikola Kekić, vladika kri‐ževački, Slovenske biskupske konferencijemons. Jurij Bizjak, biskup koparski, i Me đu na ‐rodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Me ‐toda biskup Dodë Gjergji, apostolski upravi‐telj prizrenski.

Izrazivši blisku povezanost članova svojihBi skupskih konferencija s Crkvom u Bosni iHe rcegovini i njezinim pastirima, biskupi de ‐le gati su ukratko upoznali sudionike zasjeda‐nja s glavnim izazovima s kojima se susrećukr ajevne Crkve u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji,Cr noj Gori, Makedoniji i Kosovu.

Biskupi su još jednom uputili izraze iskrenezahvalnosti Katoličkoj Crkvi i svim dobročini‐teljima u Hrvatskoj i Sloveniji koji su pomogliljudima pogođenim poplavama i klizištima uBosni i Hercegovini ističući ponovno veliko

za uzimanje Caritasa na planu organiziranepo moći ugroženim osobama.

Biskupi su detaljno upoznati s prijedlogomod ržavanja jednog radnog susreta biskupa po ‐je dinih zemalja jugoistočne Europe s inozem‐nim crkvenim dobročiniteljima koji bi za temuimao pronalaženje još učinkovitije pomoći bis ‐ku pijskim zajednicama u pojedinim zemljamau kojima su katolici manje brojni.

Tijekom susreta s biskupima, apostolski nu ‐ncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pe ‐zzuto osvrnuo se, između ostaloga, na po sj etSvetog Oca Bosni i Hercegovini, 6. lipnja 2015. uSarajevu ističući kako se tom prigod om pokaza‐lo da se, kada postoji volja, mogu po stići odličnirezultati čak i na političkom pl anu. Također jekazao da je krajevna Crkva u Bosni i Her ce g o v ‐ini pokazala da može nadrasti samu sebe i da,kada hoće i vjeruje, može po stići željene konkre‐tne rezultate. Upoznao je biskupe s uspostavomi prvom sjednicom no vog saziva Mj ešovitog po ‐v jerenstva za provedbu Teme ljn og ugovora iz ‐među Svete Stolice i Bosne i Hercegovine i Dod ‐atnog protokola na Temeljni ugovor.

Osvrnuvši se na provedbu zaključaka s pr ‐o šlog zasjedanja, biskupi su odlučili uputiti

Deseta sjednica stalnog vijeća Biskupske konferencije BiH

Priopćenje sa 64. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH


VRHBOSNA 3/2015 229

BK

BIH

Kongregaciji za proglašenje svetim zamolbuda blažene Drinske mučenice i blaženi IvanMe rz budu uvršteni u liturgijski kalendar Bis ‐k upske konferencije BiH.

Biskupi su saslušali izvješća svojih delegatasa: zasjedanja Talijanske biskupske konferen‐cije održanog od 18. do 21. svibnja 2015. u Ri ‐mu, Hrvatske biskupske konferencije održan ‐og od 14. do 16. travnja 2015. u Zagrebu, s bi s ‐kupskog ređenja mons. Alojzija Cvikla koje jebilo 26. travnja 2015. u Mariboru, s XII. među‐narodnog simpozija sveučilišnih profesora od ‐rž anog od 25. do 27. lipnja 2015. u Rimu, sa su ‐sreta predsjednika Biskupskih konferencija Ju ‐g oistočne Europe održanog od 17. do 21. tra‐vnja 2015. u Bukureštu te sa susreta glasnogo‐vornika i generalnih tajnika europskih biskup‐skih konferencija održanih od 17. do 21. lipnja2015. u Pragu.

Biskupi su zadužili predsjednika BK BiH ipr edsjednika Vijeća za liturgiju da, u suradnjis nadležnim osobama u Hrvatskoj biskupskojko nferenciji, porade na što skorijem tiskanjuzajedničkoga Kantuala.

Biskupi su saslušali godišnje izvješće o djelo‐vanju Caritasa Biskupske konferencije BiH.Izrazili su zahvalnost djelatnicima Caritasa ibrojnim dobročiniteljima koji su nastavili po m ‐agati ljudima pogođenim poplavama u ob n o vinjihovih domova i dobara od kojih su živ jeli tetako dajući svoj doprinos opstanku na pr ost or ‐i ma BiH. Konstatirali su da su dijecezanski Ca ‐rit asi u BiH dokazali svoju doras lo st i takvomneočekivanom velikom izazovu ka ta s tro falnihpoplava na području Vrhbo san ske nadbiskupi‐je te Banjolučke biskupije. Ra d uje ih da Caritasulaže napore za jačanje župnih Ca ritasa te vo ‐lontarijata u biskupijama i žu p a ma. Raz go v a ‐rali su i o valoriziranju Car it asova projekta ob r ‐a zovanja odraslih za socijalna za n i manja kojiprovodi Socijalno‐edukativni ce n tar u BanjojLu ci sa svojim podružnicama u Vr hbosanskojna dbiskupiji te Most a rsko‐du va njskoj i Tre b i nj ‐s ko‐mrkanskoj biskupiji, a u kojem je sudjelo‐

valo oko 1 300 osoba u tri ja v no važeća progra‐ma i oko 25 neformalnih obuka.

Biskupi su razmotrili prijedlog novog St a t ‐uta Caritasa Biskupske konferencije BiH kojiza cilj ima što bolju koordinaciju u djelovanjubi skupijskih Caritasa kao i predstavljanje njih ‐o v ih potreba u inozemstvu i pred državnimin stitucijama u BiH. Izrazili su zahvalnost čla ‐n o vima radne grupe te dali potrebne smjerni‐ce za doradu predloženog Statuta.

Biskupi su usvojili godišnje financijsko iz v ‐j ešće Nadzornog vijeća Caritasa Biskupske ko ‐n f erencije BiH za 2014. godinu.

Povjereno je predsjedniku Vijeća za katehe‐zu BK BiH da dogotovi pravilnik Povjerenstvaza školski vjeronauk do sljedećeg zasjedanjaBK BiH.

Biskupi su se osvrnuli na pastirski posjetpa pe Franje Bosni i Hercegovini počevši odda tuma najave njegova pohoda do odjeka spo ‐m e nutog pohoda u zemlji i svijetu te provedbePa pinih poruka. Uputili su izraze zahvalnostisv ima koji su na bilo koji način doprinijeli or ‐g anizaciji Papina posjeta i stvaranju lijepog oz ‐r ačja kao i svima koji su 6. lipnja došli u glavnigrad Bosne i Hercegovine ujediniti se u moli‐tvi s vrhovnim svećenikom. Potiču sve čl a novesvojih biskupijskih zajednica da nastave moli‐ti i raditi za mir u Bosni i Hercegovini i za stva‐ranje potrebnih uvjeta za ostanak u njoj u vla‐stitom identitetu živeći s drugima i drugačiji‐ma. Raduje ih da su se hodočasnicima iz BiHpridružile tisuće vjernika iz Hrvatske i dr u gihzemalja na čelu sa svojim pastirima.

Biskupi će sudjelovati na Misnom slavlju, 15.srpnja u banjolučkoj katedrali na proslavi svetk ‐ovine sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika Ba ‐nj o lučke biskupije i naslovnika katedrale. Eu ‐haristijsko slavlje predvodit će apostolski nunciju Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto.

Banja Luka, 14. srpnja 2015. Tajništvo BK BiH


230 VRHBOSNA 3/2015

BK

BIH

Održana 11. sjednica stalnog vijećaBiskupske konferencije BIH

U prostorijama Nadbiskupskog ordinarija‐ta vrhbosanskog u Sarajevu, 4. rujna 2015. odr‐žana je jedanaesta sjednica Stalnog vijeća Bis ‐k upske konferencije BiH pod predsjedanjemnadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardi‐nala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH.

Biskupi su razmotrili izvješće Tajništva BKBiH o provedbi zaključaka sa 64. redovnog za ‐s j edanja BK BiH, održanog 13. i 14. srpnja2015. u Banjoj Luci, te dali potrebne smjernice.

Biskupi su razmotrili i važnije dopise kojisu stigli nakon 64. zasjedanja BK BiH te dalism jernice za njihovo rješavanje.

Biskupi su iznijeli i prijedloge za dnevnired predstojećeg zasjedanja Biskupske kon fe r ‐e n cije BiH koje će se održati 4. i 5. studenog2015. u Sarajevu, a započet će Misnim slavljemu katedrali Srca Isusova, 3. studenog u 18 sati.

(kta)

Održan Redovnički dan u franjevačkomsamostanu u Tolisi

U organizaciji Konferencije viših redovni‐čkih poglavara i poglavarica Bosne i Her ce g o ‐v ine (KVRPP BiH) održan je u subotu, 5. rujna2015. u franjevačkom samostanu i župi Uz ne ‐s e nja BDM u Tolisi XVIII. redovnički dan natemu “Redovnici i redovnice u Godini posve‐ćenog života”. Sudjelovalo je oko 220 redovni‐ka i redovnica.

Otvarajući skup predsjednik KonferencijeVRPP Bosne i Hercegovine fra Lovro Gavranzaželio je svima dobrodošlicu. Gvardijan sa m ‐o stana fra Marijan Živković također je pozdra‐vio sudionike izrazivši radost što se Re do v ni ‐čki dan održava u toliškom samostanu. Na zo ‐č ne je pozdravio, u ime Biskupske konferenci‐je BiH pomoćni biskup banjolučki mons. Ma ‐rko Semren, koji je izrazio radost što u Godiniposvećenog života može sudjelovati u slavljuRedovničkog dana.

Prvo predavanje “Redovništvo: Identitet –Sp omen i proroštvo. Izgradnja i obnova.” odr‐žao je mr. don Ivan Marijanović, član Hrvatskesa lezijanske provincije sv. Ivana Bosca. Na po ‐č e tku, govorio je o specifičnostima redovni‐čkog identiteta kao karizmatskom daru i vla‐stitoj zadaći, te o evanđeoskom temelju redo v ‐n ištva – krsnom pozivu. “Kao dobar učitelj Is ‐us pokazuje svojim životom i činom što očeku‐je od svojih učenika: uzeti i nositi križ (Mt10,38‐39); odreći se samoga sebe i ići za njim

(usp. Mt 16,24‐27); uzeti jaram na sebe i učitiod njega koji je krotka i ponizna srca (Mt11,29‐30). Predavač se zapitao: “Jesmo li shva‐tili tajnu redovništva? Jesmo li pronašli skrive‐no blago i dragocjen biser? Što nam znači Kri ‐st ova preobrazba? (Mt 17,1‐13). Nije li to put inaše preobrazbe: po muci i križu k slavi uskr‐snuća? Zatim je istaknuo: “Najveća zapovijed– Ljubiti Boga i ljubiti bližnjega (Mt 22,37‐40)smisao je i ispunjenje Isusova učeništva i redo‐vništva. Redovništvo je evanđeoski radikali‐zam u posebnoj stilizaciji, koji se duboko uk o ‐rj enjuje u evanđelje i Crkvu. To je jedan oblikkako Crkva živi evanđelje. Govoreći o kr izi isu vremenom raslojavanju redovništva, naveoje nekoliko podskupina: umorni i zasićeni ‘ist ‐r o šeni’, zadovoljni i profesionalni ‘ostvareni’,tražitelji i inovatori ‘nemirni duhovi’, rezigni‐rani i revoltirani ‘razočarani’. Svaka od tih sk ‐u pina ima svoj identitet o kojem treba voditira čuna, ako se ne želi apstraktno govoriti o ko ‐n kretnom redovničkom problemu.

S obzirom na izgradnju i obnovu redovni‐čkog identiteta do njegove autentičnosti istak‐nuo je važnost odgoja i obrazovanja kao proc e ‐sa rasta do punine mjere Kristove, te društve‐no‐političkog, kulturnog i crkveno‐vjerničkogdjelovanja. Promatran u svojoj dinamičnoj pe r ‐spektivi, redovnički identitet je cilj odgoja, asastoji se u tome da surađujemo s Duhom Bo žj ‐


im koji nas vodi i prosvjetljuje, kako bi dar na ‐šega poziva učinio zbiljskim i osobnim. Sa moživeći intimni odnos s Isusom redovnici i redo‐vnice mogu u punini živjeti svoje ljudsko ikršćansko dostojanstvo, svoj autentični redo v ‐nički poziv i vlastiti identitet. U tom smislu putautentičnom redovničkom životu jest put izvo‐ru toga života, put osobnom odnosu s Kr i s tom.I samo taj osobni odnos s njim može jamčiti ele‐ment “prilagođene obnove”, ukorij e njenost uvrijeme i prilike, mentalitet i duh da našnjegčovjeka, zaključio je don Marijanović.

Drugo predavanje “Izazov drugog pozivau redovničkom životu. Krhkost kao snaga zaobnovu redovništva.” izložila je mr. s. Da n i j e ‐la Anić, ASC, članica sestara Klanja t e lj i ca KrviKristove Regije Zagreb. U prvom djelu svogizlaganja, govorila je o redovničkom pozivu –zvanju, pozivu na život te drugom pozivu ilipozivu na obraćenje. “U ovom drugom pozi‐vu, ponovnom pozivu. Onaj koji je pozvao uži vot može pozvati ponovno na život specifi‐čan unutar života. Prvi trenutak života shva‐ćenog kao poziv je poslušnost. Poslušnost jeodgovor na život, a da bi se moglo čuti, važnoje znati slušati”. Govoreći o pozivu u Bibliji, s.Anić je rekla kako “unatoč krhkostima i izda‐jama, Bog nastavlja pozivati i imati povjerenjau osobu koju je stvorio na svoju sliku. Ljudskakrhkost postaje tako mjesto Božje milosti. Bogsam postaje krhak pred čovjekom, pred svo‐jim izabranim narodom koji je upao u zamkegrijeha, strahova, opasnosti svijeta gdje njegovpoziv treba biti obnovljen. Kroz ljudsku i cr k ‐v enu povijest predstavlja se tako drugi po z iv.”U drugom djelu svog predavanja, s. An ić go v ‐orila je o redovničkom životu i “tamnoj noći”

drugog poziva, pedagogiji nade te duhovnombuđenju i potrebi cjelovitog odgoja u redovni‐čkom životu. Trajno obnavljanje ili povratakosobe k Bogu živomu putovima ponekad vrlomračnim novi je poziv, drugi poziv, poziv naobraćenje za koji je svijest o vlastitom siroma‐štvu providonosna da bi mogla više živjetiistinu i autentičnu poniznost koje donose un ‐ut arnju slobodu, a za nju je potrebno umiranjesebi. Nijedan „slomljeni“ život nije osuđen nasmrt. Uvijek postoji izlaz iz svake vrste ovis ‐nosti, iz „slomljenih“ odnosa, iz jednog životau kojemu kao da Bog ne postoji, jer kad samslab onda sam jak (usp. 2 Kor 12,11). Krhkostpostaje put i poziv za obnovu života. To jeNjegov drugi poziv, nova prilika za novi poče‐tak radikalnijeg i autentičnijeg nasljedovanjaGospodara života. U našoj nemoći Bog želipokazati svoju svemoć.” zaključila je predava‐čica Anić.

Nakon predavanja, uslijedila je raspravakoju je vodila moderatorica Redovničkog da ‐na mr. s. Kata Karadža, članica Školskih sesta‐ra franjevki Bosansko‐hrvatske provincije.

Euharistijsko slavlje predslavio je biskupMa rko Semren u suslavlju više od 30 svećeni‐ka, a homiliju je izrekao provincijal Herc ego v ‐a čke franjevačke provincije Uznesenja BDMdr. fra Miljenko Šteko, OFM.

Nakon objeda sudionici su razgledavali knji ‐žnicu i muzej samostana, a zatim je bio up riličenkoncert župnog zbora “Adore” koji je takođerpjevao i svirao za vrijeme euharistijskog slavlja.U poslijepodnevnim satima skup je zatvoriopredsjednik KVRPP BiH fra Lovro Gavran.

(kta/kvrpp bih)

VRHBOSNA 3/2015 231

BK

BIH

49. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija

Komunicirati obitelj:

povlašteno mjesto susreta u daru ljubavi

Papa Franjo se i ove 2015. godine,u skladu sveć ustaljenom crkvenom tradicijom, koja trajeskoro pola stoljeća, a koju su ustalili njegovipr ethodnici, obratio posebnom okružnicom upovodu Svjetskoga dana sredstava društvenihkomunikacija. Znakovito je također, da se iz b ‐

o rom datuma objavljivanja ove okružnice na ‐st avlja običaj, da ju pape objavljuju uz blagdansvetoga Franje Saleškoga, ženevskoga biskupa(†1622.), crkvenoga naučitelja (1877.) i zaštitni‐ka novinara od 1923. godine.

Katolička Crkva svake godine jednu nedje‐


lju, na svjetskoj razini, posvećuje sredstvimadr u štvenoga priopćavanja, njihovoj ulozi i zn ‐a čenju, posebice u promicanju kršćanskih vr e ‐d nota, a na području Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine već se ustalio običaj da tobu de posljednja nedjelja u mjesecu rujnu.

Papa Franjo je svoju ovogodišnju okružni‐cu naslovio „Komunicirati obitelj: povlaštenomj esto susreta u daru ljubavi“. Neposredanpo vod za izbor ove teme, kako sam kaže, sa st ‐oji se u činjenici da se ovogodišnji dan medijasmješta između održavanja dviju biskupskihsinoda, koje su obje posvećene temi dostojan‐stva obitelji i njezinoj ulozi u životu pojedinihčlanova, u Crkvi i cijelom društvu.

Gledana pod vidom komunikacija, obiteljse pojavljuje kao prvo mjesto gdje čovjek učiko municirati i gdje „priopćava“ sebe iz ljuba‐vi prema drugomu. Ona je mjesto gdje se učisu životu u različitosti osoba, spolova, genera‐cija, interesa i planova.

U kršćanskoj obitelji osnovni oblik komuni ‐k acije jest molitva. Po molitvi je većina vjerni‐ka baš u obitelji naučila i iskusila vjersku di m ‐e n ziju komunikacije: između sebe i Boga, u ve ‐rtikalnom smislu, i između pojedinih članovaobitelji, u horizontalnom, što doprinosi stv a ‐ ranju ozračja bliskosti, susretanja, prihvaćanja.

Papa Franjo upozorava također da suvreme‐ni mediji, koji su postali nezaobilazni dio živo‐

ta, mogu pomagati komunikaciju u obitelji imeđu obiteljima, ali mogu biti i prepreka nor‐malnoj komunikaciji. Stoga je vrlo važno znatise njima služiti na najkorisniji način kako bi biliod pomoći u održavanju i izgradnji komunika‐cije među članovima obitelji i među različitimobiteljima. Od posebne je pak važnosti da kr šć ‐ani, živeći obiteljski život u skladu s kršćans k ‐im načelima, kako veli Papa, komuniciraju svi‐jetu i promiču obitelj samu kao vrednotu kakoju shvaća i razumije kršćanstvo.

Po zagovoru sv. Joakima i Ane, Isusova dj ‐e da i bake, te Male Gospe, Isusove majke, čijibl agdan je nadnevak ovoga uvoda, neka Isus,nji hov unuk i sin, koji je rođen u ljudskoj obi‐telji, blagoslovi sve obitelji,djedove i bake, oč ‐e ve i majke, sinove i kćeri, a svim medijskimdj elatnicima neka udijeli umijeće korisnoga sl ‐u ženja sredstvima društvene komunikacije upr omicanju obitelji kao zajednice izmeđumuškarca i žene.

Sarajevo, 9. rujna 2015., na blagdan MaleGospe.

Don Tomo Vukšić,vojni biskup u BiHPredsjednik Vijeća za sredstva

društvenoga priopćavanja BK BiH

232 VRHBOSNA 3/2015

BK

BIH


I ove godine blagovremeno je pripremljen Direktorij Vrhbosanske nadbiskupije za euharistij‐ska slavlja i liturgiju časova za godinu Gospodnju 2015./2016., a kojim se koriste: Banjolučkabiskupija, Kotorska biskupija, Vojni ordinarijat u BiH i Barska nadbiskupija. Kao što su pri‐premljeni svi dosadašnji, tako je i ovaj blagovremeno pripremljen prema: Općem rimskomkalendaru za liturgijsku godinu 2014/2015., 3. tipskom izdanju Rimskog misala, Nacionalnomliturgijskom kalendaru Biskupske konferencije BiH, s vlastitostima svih nad/biskupija koje gakoriste. Ovim odobravam novi Direktorij za sljedeću liturgijsku godinu.

Svaka crkvena ustanova u Vrhbosanskoj nadbiskupiji obvezatna je nabaviti i koristiti samovažeći Direktorij Vrhbosanske nadbiskupije, koji ćete kao i do sada svi moći blagovremeno na ‐b aviti preko Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije, na Ordinarijatu u Sarajevu i u knjiža‐ri Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu. Drugi direktoriji ne mogu se koristiti napodručju Vrhbosanske nadbiskupije. Redovničke obitelji u Vrhbosanskoj nadbiskupiji koristitće vlastiti Direktorij u liturgijskim slavljima samo svoje redovničke zajednice uvažavajući pritom važeće liturgijske odredbe s obzirom na važeći kalendar Vrhbosanske nadbiskupije.

Iz ražavam radost i zahvalu priređivaču mr. sc. mons. Tomi Kneževiću i nakladniku Me dij s ‐kom centru Vrhbosanske nadbiskupije.

Želeći Vam svako dobro od Gospodina u novoj liturgijskoj godini sve Vas iskreno pozdravljam.

Vinko kardinal Puljić,vrhbosanski nadbiskup metropolit

VRHBOSNA 3/2015 233

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Predmet: Odobravanje Direktorija Vrhbosanskenadbiskupije za liturgijsku godinu 2015./2016.

Datum: 17. srpnja 2015.Broj: 943/2015

Vicepostulatura Sluge Božjegafra Lovre Milanovićafra Marijan Karaula, vicepostulatorFranjevačka 6BiH – 71 000 SARAJEVO

Predmet: Odobrenje teksta molitve za proglašenjeblaženim S.B. fra Lovre Milanovića

Datum: 30. srpnja 2015.Broj: 1000/2015

Poštovani fra Marijane,

primili smo Vaš dopis broj 5/2015. od 30. srpnja 2015. godine u kojem molite odobrenje tek‐sta molitve za proglašenje blaženim Sluge Božjega fra Lovre Milanovića za javno korištenje. Na ‐p omenuli ste da je molitvu pregledao mons. Mato Zovkić, delegirani sudac u postupku o živo‐

Vrhbosna 3-2015_Layout 1 13.10.2015 10:49 3

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

234 VRHBOSNA 3/2015

tu, krepostima i glasu svetosti sluge Božjega fra Lovre Milanovića, te ju smatra teološki isprav‐nom i književno lijepo formuliranom.

Nakon što je pregledao Molitvu, uzoriti gospodin Vinko kardinal Puljić, daje svoju suglas‐nost i odobrenje za javno korištenje teksta molitve za proglašenje blaženim S.B. fra Lovre Mila ‐no vića (imprimatur: broj 1000/2015 od 30. srpnja 2015.).

MOLITVAza proglašenje blaženim

sluge Božjega fra Lovre Milanovića

Dobri i pravedni Bože!Sluga tvoj fra Lovro Milanović

darovao je svoj mladi život kao žrtvuvjernosti Tebi i svojim bližnjima.

Nikome nije zla činio, nikoga mrzio,nego je,

kako svjedoči narodno pamćenje,i svome ubojici javno oprostio,

kajući se za svoje grijehei moleći da ga primiši da mu se smiluješ.

Narod ga već odavna smatra svetim i dostojnim vječnoga života.Pomozi da ga i Tvoja Crkva

prihvati kao blaženikadostojna vjerničkog štovanja

i molitve za zagovoru nevoljama života.

mons. Luka Tunjićgeneralni vikar

preč. Mladen Kalfić, kancelar

Pozivnica i dnevni red za III. krug dekanskih zas-jedanja s predstavnicima župskih pastoralnih iekonomskih vijeća (Planiranih za 26. IX. 2015.)

Datum: 5. kolovoza 2015.Br.1016/2015.

Velečasna gospodo župnici, Dostavljamo Vam pozivnicu i dnevni red za III. krug dekanatskih zasjedanja s predsta v ‐

nicima župskih pastoralnih i ekonomskih vij eća. Svih trinaest susreta bit će održano na isti dan,u subotu, 26. rujna 2015. godine.

Planirano je da susreti započnu u 10h za j e d ničkim misnim slavljem. Radni dio susreta bitrebao započeti u 11h. Susretom predsjeda de kan uz nazočnost predstavnika Pov je re n s t va zapripravu Sinode Vrhbosanske nadbiskupije. Radni dio susreta se sastoji od tri točke:

Osvrt na temu „Karitativna djelatnost u pastoralu Crkve“: Nakon teme „Brak i obit elj“Povjerenstvo za pripravu Sinode VN odl uč ilo je da slijedeća sinodska tema bude –gore sp ‐


IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 3/2015 235

omenuta‐ „Karitativna djelatnost u pastoralu Crkve“. Ova tema je proizašla kao učestali pr ‐ijedlog s terena iz dosadašnjeg pripravnog rada Sinode VN, te je kao takva usvojena i od o brenaza daljnji rad. Zadaća župnika je da u skorije vrijeme porade na predloženoj temi sa svojimpastoralnim i ekonomskim vijećnicima, i to prema materijalima i sugestijama koji su predstav‐ljeni u IV. broju Biltena Sinode. Pri to me bi osobito trebalo obratiti pozornost na tekst vlč. dr.Mirka Šimića: Karitativna djelatnost u pastoralu Crkve (str. 33.‐46.), te na Sm jer n ice i pitanja uzpredloženi tekst (str. 47.‐49.). Je dan vijećnik bi na koncu trebao sastaviti kr a tki izvještaj u o odr‐žanom radu, a isti će biti prezentiran tijekom zasjedanja 26. rujna.

Predavanje/prezentacija: O mogućnostima rada župskih pastor al nih i ekonomskih vijeća.Predavanje/prezentaciju će održati predstavnik Povjerenstva za pripravu Sinode.

Provođenje IV. sinodske ankete. Ova anketa je namijenjena prvenstveno vjernicima‐laicima.Predstavnik Povjerenstva za pr ip r avu Sinode će ukratko predstaviti an k e tne lis tiće te njihovsadržaj. Isti će se zatim popunjavati na licu mjesta.

Nakon svršetka III. točke dnevnog reda predviđeno je da se ostavi vremena i prostora zaeventualni razgovor i diskusiju.

Poslije toga je predviđena zajednička okrepa i druženje. Mons. mr. Luka Tunjić, generalni vikar

don dr. Mario Bernadić, gen. tajnik Sinode

Deseto hodočašće u Hrvatsko nacionalno mari-jansko svetište Vrhbosanske nadbiskupije

i Banjalučke biskupije

Marija Bistrica, subota 10. listopada 2015.

Datum: 22. kolovoza 2015.Broj: 1104/2015

Evo i na desetu obljetnicu pozivam sv e ć e n i ke i vjernike da uzmu učešća u našem go di š nj emhodočašću u Nacionalno Marijansko sv e tište ‐ Marija Bistrica. Ove godine je to 10. lis t opada,jer je uobičajeno da to bude druga subota u mjesecu listopadu.

Iako su skromne mogućnosti, posebno jer su mnogi bez stalnog zaposlenja, ali uz dobruvolju, i u skromnim mogućnostima će se naći načina da, barem iz svake župe, bude onih ko ji ćese odazvati i hodočastiti u svetište u pra t nji svojih svećenika.

Uvijek je drag i blagoslovljen susret s na š om Nebeskom Majkom u molitvi, pokori i djetinjempouzdanju. Jedna od rijetkih prigoda je ovaj susret vjernika koji su, u ratu i nep os redno poslijerata, prognani i onih koji su os tali na sv oj im ognjištima. I to susret pod okr ilj em za je d ničke Ne be ‐ske Majke. Brojni naši vj ernici koji žive u R Hrvatskoj, gdje su našli sv oj novi dom a korijenom suiz naših župa, ra do dođu kako bi kod Gospe susreli svoje ro đake, nekadašnje su sjede i prijatelje.Blago slo vljen je susret u ra d osti kada nas Majka Marija okuplja.

Nadam se da će ova poruka stići do svih on ih koji su zainteresirani biti zajedno 10. list opada2015. u našem nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici.

Dobro je da se organizirana hodočašća prijave izravno u Svetište ili svojem Ordinarijatu.Svakako treba planirati da hodočasnici stignu na vrijeme kako bi mogli obaviti svetu ispovijedprije Mise, a i osobnu pobožnost.


Kao što već znadete programa je uobičajen.U 11 sati počinje sveta Misa na otvorenom.U 14,30 sati zajednički križni put, kojeg završimo u crkvi pozdravom Gospinu liku.Misao vodilja ovogodišnjeg hodočašća je NEBESKA MAJKO ČUVAJ NAŠE OBITELJI,

GNIJEZDO ŽIVOTA, VJERE I DUHOVNIH ZVANJA. Upravo se održava Biskupska si nodau Rimu o obitelji, zato se posebno ujedinjujemo u molitvi za obitelj. Sve je manje hrabrosti pr ‐ih vaćanja novih života, zato molimo Mariju za hrabrost u obiteljima. Obitelj je p rvo sjemeništegdje niču nova zvanja, zato su nam ta klijališta zvanja važna.

Uz iskreni pozdrav svima, želim uspješnu organizaciju hodočašća, te neka nas prati zagovornaše nebeske Majke i blagoslov Božji.

Vinko kardinal Puljićnadbiskup metropolit vrhbosanski


236 VRHBOSNA 3/2015

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

V. Redovna sjednica Svećeničkog vijećaVrhbosanske nadbiskupije

Sarajevo, srijeda, 14. listopada 2015. godine u 9,00


Upućujem poziv članovima Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije (SVVN) na V.redovno zasjedanje koje će se održati u prostorijama Ordinarijata 14. listopada 2015. s počet‐kom rada u 9,00.

Dnevni red:Molitva Trećeg časaZapisnik sa sjednice od 8. listopada 2014.Predstavljanje Enciklike Laudato si vlč. dr. Zdenko SpajićGodina Božanskog milosrđa – prijedlozi za proslavuPastoralni kalendarRazno

Redovno zasjedanje počinje molitvom Trećeg časa u 9,00. Bit će kratka pauza u 10,30h.Zajednički objed je predviđen u 12,30h. Nakon ručka završne točke našeg zasjedanja.

Ima dovoljno vremena da se svi članovi Vijeća mogu pripremiti s prijedlozima za sjednicu,o kojima ćemo razmatrati.

Radujući se ovom radnom susretu, iskreno pozdravljam i na sve zazivam obilje Božjeg bla‐goslova!

Vinko kardinal Puljićnadbiskup vrhbosanski

preč. Mladen Kalfić, kancelar‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐Članovima Svećeničkog vijeća


VRHBOSNA 3/2015 237

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Poštovani,

ovim Vas obavještavamo o izmjeni i Vašem imenovanju za člana Svećeničkog vijećaVrhbosanske nadbiskupije. Ove izmjene i imenovanje se odnosa za sljedeće članove:

Umjesto vlč. Gabrijela Jukića, novi župni vikar vlč. Vlado Vrebac. Umjesto vlč. Pave Brajinovića, novi župnik vlč. Željko Vlajić. Umjesto mr. sc. vlč. Bože Odobašića, dr. sc. mons. Niko Ikić.Umjesto dr. sc. mons. Pave Jurišića, novi dekan KBF‐a dr. sc. preč. Darko Tomašević.

TAKO SU SADA ČLANOVI SVVN‐a:Izabrani i potvrđeni članovi ‐ predstavnici župnika:Fojnički arhiđakonat: fra Nikica Vujica i mr. sc. preč. Josip Lebo.Gučogorski arhiđakonat: fra Antun Perković i vlč. Marko Lacić.Plehanski arhiđakonat: fra Ilija Kovačević i vlč. Željko Vlajić.Toliški arhiđakonat: fra Pero Baotić i vlč. Josip Senjak.

Izabrani i potvrđeni župni vikari: Fojnički i Gučogorski arhiđakonat:dr. sc. fra Stjepan Duvnjak i vlč. Marko Škraba.Plehanski i Toliški arhiđakonat: fra Zvonko Zečević i vlč. Vlado Vrebac.

Izabrani i potvrđeni predstavnici KBF i Franjevačke teologije:dr. sc. mons. Niko Ikić i dr. sc. fra Anto Popović.

Dijecezanski svećenici izvan Nadbiskupije: mr. sc. vlč. Slavko Rajič i dr. sc. vlč. Mato Drljo.

Predstavnik ostalih dijecezanskih svećenika: mons. Petar Jukić.

Članovi SVVN snagom službe:mons. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup; mons. mr. Luka Tunjić, generalni vikar; mons.

Bosiljko Rajić, bisk. vikar za pastoral; fra Lovro Gavran, provincijal Bosne Srebrene; mr. sc.mons. Marko Tomić, sudski vikar; preč. Mladen Kalfić, kancelar; preč. Franjo Tomić, ekonom;mr. sc. preč. Josip Knežević, rektor VBS‐a; dr. sc. fra Vili Radman, dekan franjevačke teologijei dr. sc. preč. Darko Tomašević, dekan KBF‐a.

Imenovani članove SVVN (čl. 12 Statuta SVVN i kan. 497 §3 ZKP):dr. vlč. Michele Capasso, rektor NMM sjemeništa Redemptoris Mater; vlč. dr. Šimo Maršić,

povjerenik za pastoral mladih VN; vlč. dr. Mirko Šimić, direktor Caritasa VN; preč. mr. Želj‐ko Marić, rektor Sjemeništa u Travniku; vlč. dr. Mario Bernadić, generalni tajnik 1. Sinode VN.

Članovi Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije

Datum: 22. kolovoza 2015.Broj: 1105-1/2015


Već je uobičajeno da redovnu sjednicu Zbora konzultora održavamo uoči sjedniceSvećeničkog vijeća. Ovim sazivam članove Zbora konzultora na redovnu sjednicu koju ćemoimati 13. listopada 2015. godine u prostorijama Ordinarijata s početkom rada u 15,00.

Dnevni red:Uvodna molitva, i kratki zapisnik sa sjednice 7. listopada 2014.Prijedlozi za Godinu Božanskog milosrđaOsvrt na pripravu Sinode i sugestije

Ove godine održavamo dvadeseti susret dijecezanskih svećenika Vrhbosanske nadbiskupije.Prema pastoralnom kalendaru je bio predviđen za 16. rujna 2015. godine, ali kako je sada mojaobveza kao Predsjednika BK BiH sudjelovati taj dan na sjednici CCEE, zato smo predvidjeli našjubilarni susret za 23. rujna 2015. godine. Ovim pozivam sve svećenika naše nadbiskupije dasudjeluju na tom godišnjem susretu. Ukoliko netko bude spriječen, neka pismeno dostavi raz‐log izostanka.

Dnevni red:

‐ 9,30 ‐ sv. Misa u crkvi sv. Ćirila i Metoda (ponijeti albu i štolu bijele boje)‐ 10,30 ‐ u Svećeničkom domu radni susret – O svećeničkom odmoru i duhovnim vježbama

‐ dr. vlč. Drago Župarić ‐ Izvješća iz središnjih institucija ‐ Nadbiskupova završna riječ‐ Ručak

Geslo naše Nadbiskupijske Sinode je „Sve obnoviti u Kristu“. Želimo poći od sebe, na koji načinbismo najbolje mogli naviještati i svjedočiti tu obnovu u ovo bremenito vrijeme kušnja i izazova.

Radujući se našem susretu sve vas iskreno pozdravljam i na sve zazivam obilje Božjeg bla‐goslova!


preč. Mladen Kalfić, kancelar‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐Svim inkardiniranim svećenicima!

238 VRHBOSNA 3/2015

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Poziv na XX. Susret dijecezanskih svećenikaSarajevo, Svećenički dom, srijeda, 23. rujna 2015.


Redovna sjednica Konzultorskog vijeća

Sarajevo, utorak – 13. listopada 2015. s početkom rada u 15,00



VRHBOSNA 3/2015 239

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Kako realizirati Papine riječi prigodom pohoda 6. lipnja 2015.Razno

Nadam da ima dovoljno vremena za pripravu i da se da će predložene točke izazvati razmi‐šljanje i sugestije za dobro života i rada u našoj Nadbiskupiji.

Radujući se našoj suradnji iskreno pozdravljam i zazivam obilje Božjeg milosrđa.



Litopadska pobožnost 2015.Datum: 22. kolovoza 2015.Broj: 1111/2015

Draga braćo Misnici, dragi pastoralni djelatnici!

U svim našim pastoralnim zajednicama običaje se mjesec listopad obilježiti posebnompobožnošću prema Majci Božjoj. Lijepa je tradicija molitva krunice zajedno u crkvama, ali trebašto više poticati osobnu molitvu krunice i u obiteljima.

Za ovu godinu smo uzeli misao vodilju i nakanu molitve: NEBESKA MAJKO ČUVAJ NAŠEOBITELJI, GNIJEZDO ŽIVOTA, VJERE I DUHOVNIH ZVANJA. Upravo se održavaBiskupska sinoda u Rimu o obitelji, zato se posebno ujedinjujemo u molitvi za obitelj. Sve jemanje hrabrosti prihvaćanja novih života, zato molimo Mariju za hrabrost u obiteljima iotvorenost rađanju djece. Obitelj je prvo sjemenište gdje niču nova zvanja, zato su nam ta klija‐lišta zvanja važna. Obiteljska molitva je plodno tlo za rađenje novih duhovnih zvanja.

Pred nama su u listopadu i neka hodočašća koja ćemo ostvariti pod istim motom i nakanom:hodočašće u Mariju Bistricu 10. listopada, na Bobovac 24. listopada, Misijska nedjelja 18. listo‐pada te završetak listopadskih pobožnosti hodočašćem na Kondžilo 31. listopada 2015. godine.

Sva ta događanja imaju za cilj ostvariti geslo naše nadbiskupijske Sinode: Sve obnoviti uKristu!

Zato ovom porukom potičem i pozivam da pastoralni djelatnici na svim razinama pokrenusnagu vjere kroz molitvu i pobožnost Majci Božjoj te da svi zajedno doživimo duhovnu obnovuu Gospinu mjesecu. Želeći vam uspješnu pastoralnu animaciju i obnovu duha iskrenopozdravljam i na sve vas zazivam obilje Božjeg blagoslova!




Svake godine održavamo dekansku konferenciju u prostorijama Ordinarijata. Tako je premapastoralnom kalendaru Konferencija previđena 11. studenog 2015. u 09:30 sati. Ovim pozivamsve dekane kao i vršitelje dužnosti dekana da sudjeluju na ovogodišnjoj dekanskoj konferenciji.

Dnevni red: Molitva i uvodna riječ KardinalaKratki prikaz dekana:priprava Sinode

Ovim sazivam sve članove Pastoralnog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije na redovnu godiš‐nju sjednicu, koja će se održati u prostorijama Ordinarijata u subotu 17. listopada 2015. u 09:30sati. Iako je po pastoralnom kalendaru predviđena sjednica ranije, odgođena je iz objektivnihrazloga za ovaj termin.

Dnevni red:9.30h –1. Molitva ‐ zapisnik sa sjednice od 27. rujna 2014.

2. Uvodna riječ o Godini Božanskog Milosrđa mr. Vikica Vujica3.Odvijanje priprave Sinode vrhbosanske nadbiskupije dr. Mario Bernadić4. Osvrt na Papin pohod Sarajevu4. Pastoralni kalendar5. Razno

Predviđena je kratka pauza u 11h s osvježenjem. Zajednički ručak je predviđen u 12:30 sati.Nakon ručka ukoliko treba završne točke.

Zahvaljujem svima na suradnji i radujem se našem zajedničkom radu. Srdačno Vas pozdrav‐ljam zazivajući na sve obilje Božjeg blagoslova!


preč. Mladen Kalfić, kancelar‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐Svim članovima Pastoralnog vijeća VN

240 VRHBOSNA 3/2015

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Redovna sjednica pastoralnog vijećaVrhbosanske nadbiskupije (PVVN)

Sarajevo, subota – 17. listopada 2015. u 09:30 sati


Dekanska konferencijaSarajevo, 11. studenog 2015. srijeda – početak u 09:30 sati



VRHBOSNA 3/2015 241

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

sudjelovanje u programima Nadbiskupije: hodočašća, ministrantski susreti, zborovi, anima‐tori itd.

prijedloziDiskusijaRaznoU želji da suradnja bude što plodonosnija, potrebno je kratki prikaz pismeno napraviti da se

susret odvija konkretnije, brže i uspješnije.Želeći Vam obilje Božjeg blagoslova iskreno Vas pozdravljam radujući se našem susretu!


preč. Mladen Kalfić, kancelar———————————————————————‐Dostaviti:svim dekanima i v.d. dekanima u Vrhbosanskoj nadbiskupijigeneralnom vikaru mons. Luki Tunjićuarhiđakonimaarhivu

Potpuni oprost uz Dušni danDatum: 15. rujna 2015.Broj: 1205/2015

Uz spomen Svih vjernih mrtvih, Crkva omogućava po odredbi mjesnog Ordinarija postićipotpuni oprost namijenjen za duše u čistilištu. Potpuni oprost na području Vrhbosanskenadbiskupije može se dobiti uključujući svetkovinu Svih Svetih (1. XI.), koja se ove godine slavinedjeljom i sutradan (2. XI.) na Dušni dan.

Taj potpuni oprost namijenjen za duše pokojnika, može se dobiti u svim crkvama i na svimgrobljima uz redovne uvjete: biti u milosti tj. ispovjeđen i pričešćen, te pohoditi crkvu ili grobljete izmoliti Očenaš, Vjerovanje i molitvu na nakanu Svetog Oca.

Uvjeren sam da će svećenici uznastojati staviti se na raspolaganje za ispovijed, kako bivjernici mogli postići povlasticu vezanu uz Spomen svih vjernih mrtvih, te namijeniti jeza pokojne.

Ujedno podsjećam na odredbu pape Benedikta XV. iz 1915. godine gdje govori da Crkva usvojoj ljubavi prema pokojnicima svetkuje i spomendan svih vjernih mrtvih kad svim svojimsvećenicima velikodušno omogućuje da svaki svećenik na Dušni dan može slaviti tri mise urazličito vrijeme: za jednu može uzeti stipendij, drugu slavi za sve vjerne mrtve, a treću slavi nanakanu Svetog Oca.

Uz iskreni pozdrav zazivam na vas Božji blagoslov!Vinko kardinal Puljić

nadbiskup vrhbosanskiMladen Kalfić kancelar


U terminu od 24.‐27. kolovoza, kao što je i planirano u Pastoralnom kalendaru vrhbosanskenadbiskupije, održane su Duhovne vježbe za svećenike. Poslije obnove rada Sjemeništa to suprve duhovne vježbe za svećenike u Sjemeništu. Voditelj je bio p. Anto Mišić, DI.

Sudjelovali su:

Mons. mr. sc. Luka Tunjić, generalni vikarPreč. Franjo Tomić, ekonom NadbiskupijePreč. Mato Janjić, dekan travničkiPreč. mr. sc. Vlatko Rosić, dekan i ravnatelj KŠC‐a u TuzliDr. sc. vlč. Anto Ledić, župnik u N. TravnikuVlč. Marinko Grubišić, župnik u u N TravnikuVlč. Nikola Lovrić, župnik u TurbetuVlč. Vladimir Pranjić, župnik u ZeniciVlč. Mate Križanac župnik u Bistrici kod UskopljaVlč. Ilija Ivoš, župnik na Rostovu Vlč. Tadija Ivoš, župnik u Skopaljskoj GračaniciVlč. Marijan Brkić, župnik u VukonovićimaVlč. Ivan Soldo, svećenik šibenske biskupije

Već četrnaesti put cijela Vrhbosanska nadbiskupija se okuplja na molitvu za Domovinu nadan smrti kraljice Katarine Kosače – Kotromanić. Isto toliko puta hodočastimo na Bobovac snakanom moliti za Domovinu. Stoga pozivam sve koji mogu da dođu u subotu 24. listopada2015. godine da zajedno zahvaljujemo Bogu za dar domovine i molimo za njezinu sigurnost isretniju budućnost. Kako sam već najavio moto ovogodišnjeg hodočašća je „Nebeska Majko čuvajnaše obitelji, gnijezdo života, vjere i duhovnih zvanja“. Kao što vam je poznato ovom hodočašću sepridružuju i vjernici Vojnog ordinarijata u BIH. Zahvaljujem svima koji su to od samog početkaprihvatili i hodočaste na Bobovac, ali izražavam i svoju zabrinutost gubljenja osjećaja molitveza Domovinu. Neka nas molitva ujedini okupljene na kraljevskom gradu Bobovcu.

Svi koji budu hodočastili na Bobovac, mogu se pridružiti oružanim snagama i zajedničkimoliti krunicu penjući se na Bobovac. Drugi se mogu pridružiti na Misnom slavlju koje će bitiu 11 sati.

Budući da je ove godine dan smrti kraljice Katarine (25. listopada) nedjeljom, misni obrascise uzimaju od nedjelje s nakanom moliti za Domovinu.

U iščekivanju radosnog molitvenog zajedništva i susreta na Bobovcu, srdačno Vas pozdrav‐ljam u Gospodinu.


Mladen Kalfić, kancelar

242 VRHBOSNA 3/2015

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

XIV. Molitveni dan za Domovinu na Bobovcu

Subota, 24. listopada 2015. godine

Datum: 15. rujna 2015.Broj: 1206/2015

Duhovne vježbe za svećenike u Sjemeništu - Travnik


VRHBOSNA 3/2015 243

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Vlč. Pavo Šekerija, duhovnik u SjemeništuVlč. Damjan Soldo, ekonom u SjemeništuFra Zoran Livančič, župnik u DocuDon Željko Marić, rektor Sjemeništa

Smatram održavanje Duhovnih vježbi u Sjemeništu, kao druga mogućnost koju nudi našaNadbiskupija, ima svoje opravdanje. Potrebno je, osim u Pastoralnom kalendaru, na sastanci‐ma različitih vijeća spomenuti mogućnost Duhovnih vježbi u sjemeništu u Travniku. Neizravnoovaj duhovni program jača veze svećenika sa Sjemeništem, ali doprinosi i upoznavanju ČasnogSluge Petra Barbarića.

Don Željko Marić, rektor

Održan XX. susret dijecezanskih svećenikaVrhbosanske nadbiskupije

U srijedu, 23. rujna 2015. u Svećeničkom domu u Sarajevu održan je dvadeseti godišnji susretdijecezanskih svećenika Vrhbosanske nadbiskupije. Sudjelovalo je 127 od ukupno 224 dij ec e z a ‐n ska svećenika od kojih dio pastoralno djeluje odnosno živi izvan Bosne i Hercegovine.

Susret je započeo zajedničkim Euharistijskim slavljem u sjemenišnoj crkvi sv. Ćirila i Metodako je je predslavio nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uz koncelebracijuna zočnih svećenika. Zahvaljujući za euharistijsko zajedništvo, kardinal Puljić je u uvodu ist a k ‐nuo da svećenici žive iz euharistije. „Najvažniji čin našeg susreta jest ovo euharistijsko zajedn ‐ištvo oko Isusa tijekom kojeg se prepoznajemo u svom identitetu i gradimo zajedništvo okostola Gospodnjega, jer smo Isusovi učenici, jer smo, upravo, svećenici ove mjesne Crkve“, kazaoje kardinal Puljić.

Na početku prigodne propovijedi kardinal Puljić je iznio krati životopis sv. Pija iz mjestaPietrelcini u Italiji, čiji se spomendan slavio toga dana. Potom je odao priznanje i zahvalnostsvim svećenicima koji su došli na susret. „Mi trebamo jedni druge kao svećenici i braća u ovojmj esnoj Crkvi, da se, na neki način, doživimo u zajedništvu“, riječi su kardinala Puljića koji jepo taknuo svećenike da razmišljaju o svakodnevnim čitanjima u časoslovu koji tih dana donosetekstove sv. Augustina o pastirima u Crkvi. Kazao je da spomenuta čitanja mogu pomoći sv e ć ‐e nicima da probude vlastitu savjest i svijest odgovornosti i potaknuti ih da dostojanstveno,zauzeto i revno čine ono što se od pastira očekuje. Upozorio je da su svećenici, a zajedno s njimai biskupi, u opasnosti da, slijedeći masu, izgube proročki duh. „Moramo se oteti opasnosti dase utopimo u masu; moramo sačuvati karizmu pastira“, rekao je kardinal Puljić dodavši da jepotrebno za to se žrtvovati poput oca Pija, čiji im je lik i djelo stavio za primjer. Istaknuo je daje otac Pio proglašen svetim jer je Božji križ prihvatio i nosio. Potaknuo je svećenike da, i utrenucima kad dožive nepravdu, sačuvaju poniznost i pouzdanje u Boga po primjeru sv. Pija.

Radni dio susreta nastavljen je u dvorani Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije. Prvoizlaganje održao vlč. dr. Drago Župarić, profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji i naFilozofskom fakultetu u Sarajevu, koji je govorio o svećeničkom odmoru i duhovnim vježbama.Podsjetio je da je papa Franjo izrekao poticajnu homiliju svećenicima na Misi posvete ulja uVatikanskoj bazilici na Veliki četvrtak, 2. travnja 2015. koja je usmjerena na „svećenički umor“,pri čemu papa Franjo pruža riječi ohrabrenja i nade. „Papa Franjo upozorava svećenike na‘napast odmora na bilo koji način, kao da odmor ne bila stvar od Boga. Nemojmo pasti u tunapast’ – sugerira papa. ‘Naš trud je je dragocjen u Isusovim očima, koji nas prihvaća i pridiže:‘Dođite k meni svi vi, izmoreni i opterećeni, i ja ću vas odmoriti’ (Mt 11,28) – podsjetio je papa


naglasivši da ‘kada je netko mrtav umoran, može u klanjanju reći: ‘Dosta je za danas, Go sp o d ‐i ne’, i predati se Ocu.“ ‘Imajmo na umu’ – naglasio je papa – ‘da je ključ plodnog svećenikovogadjelovanja u tome kako se odmaramo i kako osjećamo da Gospodin doživljava naš umor. Kakoje teško naučiti se odmarati. U ovome se odigrava naše povjerenje i naš osjećaj (…) da nam jepotreban pastir, da nam pomogne’“, kazao je profesor Župarić, a potom progovorio o duhov‐nim vježbama kao sredstvu za duhovni rast. Nakon diskusije uslijedila su kratka izvješća izpojedinih vrhbosanskih institucija.

Rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa je izvijestio da će, po svemu sudeći, početkomsljedeće akademske godine biti ukupno 47 bogoslova te pohvalio pojedine bogoslovske aktiv ‐nosti kao što je pjevanje i izvijestio o pojedinim planiranim radovima unutar zgrade.

Rektor Nadbiskupijskog sjemeništa „Petar Barbarić“ vlč. mr. Željko Marić kazao je da ove ak ‐a demske godine ima ukupno 29 sjemeništaraca iz nad/biskupija u BiH te izvijestio da nema bit‐nih pomaka u povratu preostalog dijela oduzete sjemenišne zgrade u Travniku.

Generalni tajnik Sinode Vrhbosanske nadbiskupije prof. dr. Mario Bernadić izvijestio je opoduzetim aktivnostima s posebnim naglaskom na dekanatskim susretima koji su u tijeku.

Ravnatelj Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“ prof. dr. Šimo Maršićupoznao je svećenike da se započelo s trećom, završnom fazom izgradnje Centra u koji je dosada ukupno uloženo oko 2,8 milijuna Eura. Dodao je da je to bilo moguće zahvaljujući brojnimdonatorima te napomenuo da bh institucije do sada nisu ni na koji način poduprle izgradnjuovog Centra koji poduzima brojne aktivnosti mladih. Zahvalio je župnicima i župljanima što sutijekom četverogodišnje akcije prikupili oko 120.000,00 KM za izgradnju Centra te što suotvoreni za provođenje aktivnosti mladih koje organizira spomenuti Centar.

Ravnatelj Svećeničkog doma vlč. Fabijan Stanušić izvijestio je o svećeničkoj solidarnosti krozfond Međupomoći kojim se omogućuje skrb za umirovljene i bolesne svećenike.

Direktor Katoličkog tjednika vlč. Miroslav Ćavar ukratko je prikazao rad ovog katoličkoglista te posebnu zahvalnost uputio svećenicima koji promiču katolički tisak, a osobito Kat ol ‐ički tjednik.

Kratko izvješće dao je i ekonom Vrhbosanske nadbiskupije preč. Franjo Tomić.Svećenici su razmotrili i prijedlog zajedničke izjave koju je sastavila grupa svećenika. Većina

svećenika zaključila je da se predloženu izjavu doradi i objavi.U zaključnoj riječi kardinal Puljić je potaknuo svećenike da vole svoje zvanje i poslanje i svoju

nadbiskupiju te da, prihvaćajući žrtvu, budu nositelji nade u vremenu beznađa. „Bog, kojiravna poviješću, s nama računa pa se oduprimo ozračju beznađa“, kazao je kardinal Puljić tepotaknuo svećenike da rade na vlastitoj duhovnoj obnovi i na obnovi povjerene im zajednicevjernika. Zahvalio je svima koji molitvom i uključivanjem u aktivnosti podržavaju Sinodu kojazahtijeva, osim stvaranja molitvenog lanca, animiranje vjernika laika. Pozvao je na međusobnusuradnju na planu općeg dobra. Kazao je da Crkva treba biti proročka i iznad svih političkihrazmišljanja. Potaknuo je svećenike na aktivno uključivanje u razne projekte na razininadbiskupije kao što su razna hodočašća, susreti zborova, ministranata, vijećnika itd. s ciljemizgradnje povezanosti i snage mjesne Crkve. Na kraju je pozvao svećenike na još zauzetiji radoko duhovnih zvanja kao i na širenje katoličkog tiska koji je propovjednik u kući. Susret jezavršen molitvom, a za zajednički objed pobrinuli su se ekonom vlč. Damir Ivanović i osobljeu Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu.

(kta)

244 VRHBOSNA 3/2015

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E


Uvod

Tridentski sabor odredio je uspostavu zavoda s posebnim programom odgoja i obrazovanjakandidata za svećeništvo. Uspostavom redovite crkvene uprave, u duhu odluka Tridentskogkoncila, nadbiskup Stadler uspostavio je Nadbiskupsko sjemenište u Travniku 1882. Godine.Formaciju i vodstvo škole ustupio je ocima Isusovcima, koji od 1882.‐1945 uspješno vodeZavod. Dolaskom komunista na vlast zavod je otet a đaci i isusovci protjerani, a imovna oteta iuništena. Godine Gospodnje 1997., vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić, obnavlja radNadbiskupskog sjemeništa i osniva Katolički školski centra u istoj zgradi.

Statistički osvrt na godinu 2014/2015

Prošlu nastavnu godinu u sjemeništu su boravila 42 sjemeništarca. Iz Vrhbosanske nadbisku‐pije 30 (smanjenje za pet kandidata u odnosu na 2013. godinu), iz banjalučke 4 kandidata (pove‐ćanje za 2) i iz mostarsko‐duvanjske 8 (povećanje za jednog kandidata). U prvoj godini od 8 sje‐meništaraca šest je vrhbosanskih, u drugoj od 11 sjemeništaraca 9 je vrhbosanskih, u trećoj od10 sjemeništaraca 7 je vrhbosanskih i u završnoj godini od 13 sjemeništaraca 6 je kandidatavrhbosanske nadbiskupije.

Tijekom godine zajednicu su napustila dva sjemeništarca, a na kraju godine dvojica sjemeni‐štaraca izgubila su pravo školovanja i boravka u sjemeništu. Jedan kandidat je zbog teških dis‐ciplinski prekršaja otpušten iz zajednice. Od 13 maturanata, koliko je meni poznato, 10 ide naBogosloviju, a 6 je vrhbosanskih.

Nova školska godina 2015/2016

U novu šk. godi. 2015./2016., upisano je ukupno 29 sjemeništaraca (smanjenje za 13 u odno‐su na prethodnu). U prvu godinu primljeno je 5 sjemeništaraca, jedan vrhbosanski kandidat i 4mostarsko‐duvanjska, u drugi razred 6 sjemeništaraca od toga 2 banjalučka 1 mostarski i 3vrhbosanska kandidata. U trećem razredu od 8 sjemeništaraca 6 je vrhbosanski, po jedanbanjalučki i mostarski. Maturanata je 10, od toga, 9 vrhbosanskih i jedan mostarski. Po biskupi‐jama: Vrhbosanska 19 kandidata, mostarsko‐duvanjska 7 kandidata i banjalučka 3 kandidata.Popis kandidata po župama vrhbosanske nadbiskupije: župa Prozor 11; župa Uzdol 3; župa;župa Glavice 2; župa Kupres 1, župa Derventa 1; župa Vukanovići 1 sjemeništarac.

Četiri su poglavara koja djeluju u sjemeništu. Duhovnik Pavo Šekerija, prefekt Boris Salapić, eko‐nom Damjan Soldo i rektor Željko Marić. Uz cjelokupni život u sjemeništu, odgojitelji vode i inter‐nat, predvode duhovni život u sjemenišnoj crkvi, idu na skupljanje po župama te preko ljeta orga‐niziraju kolonije, duhovne vježbe za ministrante te dežuraju preko ljeta s grupama sjemeništaraca.

Dinamika sjemenišnog života

Sjemenišni život u velikoj mjeri određen je Dnevnim redom i Statutom. Dnevni, tjedni i mjese‐čni plan se uglavnom ostvaruje. Od posebnosti tu su razredne mise, konferencije, osnove sviranja,sekcije, bend i sjemenišni list Angelus, web stranica, hodočašća, izleti, instrukcije, natjecanja, godiš‐nji susreti malih sjemeništa iz BiH i RH, godišnji susret s roditeljima i župnicima sjemeništaraca.

VRHBOSNA 3/2015 245

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Izvješće o sjemeništu „Petar Barbarić“ Travnik

Sjemenišna zajednica pod zagovorom i predizazovom časnog Sluge Božjeg Petra Barbarića

rujan 2014. - rujan 2015.


Izazovi odgoja i obrazovanja su brojni a time i poteškoće raznolike. Temeljni problemi poveza‐ni su s lošim radnim navikama, manjkom osjećaja za sveto te nezavidna kultura komunikacije, gle‐dajući s naše poglavarske strane. Iz perspektive sjemeništraca probleme možemo svesti naneumorno žaljenje kako je previše studija premalo slobodnog vremene, sporta i stroga disciplina.Prenaglašena je ovisnost o mobitelu i svemu onom što se preko njega nudi. Bili smo primorani,zbog teških i masovnih zlouporaba, u učionici, crkvi, blagovaonici i sobama restriktivno djelovati.

Neprovođenje odluke o povratku zgrade

Život Zavoda je opterećen nevraćanjem zgrade i sudskim postupcima. Sve to otežava naš radi umanjuje mogućnost izvan nastavnih aktivnosti kako u školi tako i u sjemeništu. Učinjeni suneki animacijski koraci, ali pravnih pomaka nema.

Internat

Internat je odgojna institucija za vanjske đake u sklopu sjemeništa. Zahvaljujući donatorimauspjeli smo tijekom ove godine temeljito obnoviti sobe i namještaj u internatu. Prošle godine bilo je8 ove godine 17 korisnika te ima još mogućnosti povećati broj. Izravno živo internata prati ekonom.

Financijsko stanje Zavoda

Sjemenište financijskom smislu posluje pozitivno, zahvaljujući Božjoj providnosti, zagovoruPetra Barbarića, te kompatibilnosti Centra i Sjemeništa. Troškovi struje grijanja, vode idu prekoCentra. U Zavodu je zaposleno ukupno, na današnji dan, 97 radnika, od toga 89 imaju riješenstatus po zakonu te imaju sve beneficije kao i drugi radnici u javnim institucijama. Tri odgoji‐telja, 3 portira i 2 pomoćna radnika nisu zakonski zbrinuta. Okvirni troškovi, u 2014., svih insti‐tucija u Zavodu su oko 2. 250. 000, 00 KM.

Svake godine sve je veći broj onih koji traže besplatan boravak, a mjesečno se plaća 150 KM.Mi nismo u mogućnosti takve zahtjeve sami riješiti, i upitno je koliko smo nadležni. Pri prima‐nju kandidata odnosno slanju molbe Nadbiskupija ‐ župnik ‐ roditelji morali bi riješiti i pitanjeplaćanja troškova kandidata. Dosada smo uspijevali pronaći donatore za takve kandidate.

Zajedničke aktivnosti Sjemeništa i drugih institucija

Prošle godine, od rujna do današnjeg datuma, pokušali smo otvoriti našu kuću i prema dru‐gim crkvenim institucijama i društvu: imali smo dva susreta Biskupa, provincijal i dekana iznaše Crkvene pokrajine, dva susreta vezana za sinodu, ređenje o. Ante Topića, susret kateheta,3 koncerata u našoj crkvi, dvije tribine, promociju tri knjige, te izdali u nakladništvu centra dvijeknjige. Sudjelovali smo u akciji Centra za mlade „72 sata bez kompromisa“, a Centar je provo‐dio svoje edukacijske programe u našoj Kući.

Kolonije u Bugojanskom dekanatu

Ove godine organizirali smo ljetne kolonije u Bugojanskom dekanatu, po odredbi Na dbisku‐pa. Zahvaljujemo dekanu i drugim svećenicima na dobroti i spremnosti pomoći realizirati kolo‐nije. Upoznali smo se s problemima i izazovima pastoralnog djelovanja spomenutog dekanata.

Posebnosti našeg Zavoda

U sklopu Zavoda nalazi se sjemenišna crkva, te grob Sluge Božjeg Petra Barbarića. Svaki čet ‐v rtak imamo bolesničku misu pa pozivamo sve župnike hodočastiti sa župljanima i tako većupoznati župljane o vjerničkom svjedočanstvu budućeg, nadam se brzo blaženik. Mi od zago‐

246 VRHBOSNA 3/2015

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E


vora našeg Sluge živimo i duhovno i materijalno. Osjetno je povećanje grupa koje hodočaste.Pri kraju je montiranje novog dokumentarnog filma o Časnom Sluzi Petru Barbariću, u aran‐žmanu HRT‐a i Sjemeništa.

Duhovna obnova za ministrante u lipnju

Naše sjemenište provodi i nadbiskupijski projekt – Duhovne obnove za ministrante. Sjemeništeje provoditelj u cijelosti. Osim redovitog smanjenja broja sudionik, indikativna je brojka dapreko 60% župa kojima upravljaju dijecezanski svećenici ne sudjeluje u ovom projektu.Smatramo nužnim u ovaj projekt uključiti intenzivnije sve strukture biskupije. Sam program seodržava u lipnju, a vežemo ga za proslavu patrona sjemenišne crkve sv. Alojzija, 21. lipnja, adrugi razlog leži u činjenici da u svim županijama ne završava škola u istom terminu. Duhovanobnova je predviđena za dječake, ministrante, završnih razreda osnovne škole. Organizacija,hrana, smještaj, nagrade osigurava Sjemenište besplatno.

Ove godine sudjelovale su sljedeće župe vrhbosanske nadbiskupije: Novo Selo‐Balegovac 6;Bistrica kod Žepča 3 ; Kandija 6; Bistrica kod Uskoplja 5; Skopaljska Gračanica 5; župa NoviTravnik (Presveto Trojstvo) 6; Lug Branković 5; Glabarica 9; župa Novi Travnik (UzašašćeGospodinovo) 4; Briješće 2; Rankovići 3, Prozor 2 ministranta. Od ukupnog broja župa kojepastoriziraju dijecezanski svećenici sudjelovalo je 12 župa, što je vrlo negativan pokazatelj.

Duhovne vježbe u kolovozu

Ove godine imali smo, prvi put nakon obnove rada sjemeništa, duhovne vježbe za svećenike inastojat ćemo ovaj termin zadržati. Voditelj je bio p. Ante Mišić, a sudjelovalo je 17 svećenika.

Realizirani projekti

U protekloj godini realizirali smo: djelomičnu obnovu internata, nabavljeni su cipelari u svakusobu za sjemeništarce, nova posteljina koja je dar Nadbiskupa, uređena je i opremljena teretana zapotrebe sjemeništaraca i internih đaka, u velikoj mjeri oličeni nutarnji prostori hodnika koje koristiškola i sjemenište, oličena sportska dvorana izvana, obnovljeni toaleti u prizemlju, manji zahvati naštali, očistili zapušteni voćnjak, pri kraju je uređenje prostora nove suvenirnice i prostora za regio‐nalni centar za mlade. Uz to načinjeni su idejni projekti ograde oko sjemeništa, obnove sjemenišnekapelice, te načinjena, od strane sudskog vještaka, procjena obnove nevraćenog dijela zgrade.

Planirane aktivnosti

U našim planovima su: posveta sjemenišne crkve, ulazna kapija, saniranje krovnih prozoracijele zgrade; nabavka kombija; manji zahvati na zgradama farme; poboljšanje rada đačke kuhi‐nje; nastavak obnove internata; daljnja obnova toaleta na drugom katu;opremanje i nabavkanaslova za našu biblioteku….

Sjemenišna zajednica vrši svoje poslanje zahvaljujući zagovoru Časnog Sluge BožjegPetra Barbarića i naših dobročinitelja

Zahvaljujemo svim župnicima, našim svećenicima u inozemstvu koji pomažu sjemenište,posebno našim svećenicima umirovljenicima, vlč. Vinku Radiću koji u velikoj mjeri pokriva tro‐škove sjemeništaraca koji ne mogu plaćati. Zahvaljujemo župnicima koji omogućavaju i ničimneograničavaju skupljanje po župama. Posebna zahvala Caritasu vrhbosanske nadbiskupije zaveliku pomoć te nadbiskupijskom centru za mlade „Ivan Pavao II.“

Život naše sjemenišne zajednice, kao i proces proglašenja Časnog Sluge Božjeg Petra Barb a ‐ri ća preporučamo u Vaše molitve i Vašoj dobroti.


VRHBOSNA 3/2015 247

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E


U našem VBS‐u, u prošloj akademskoj godini 2014./15., imali smo ukupno 43 bogoslova.Tijekom godine trojica su bogoslova otišla, tako da smo tu akademsku godinu završili sa brojkomod 36 bogoslova (VN 24; MO‐DU 3; BL 2; SU 3; KO 2; ĐA‐OS 1; SKOP 1) i 4 mladomisnika (VN).

U novoj akademskoj godini, 2015./16., do sada je upisano 11 novih bogoslova (VN 6; MO‐DU4; SU 1). Prema tome naša su očekivanja da ćemo imati 47 bogoslova, naravno pod uvjetom dasvi polože sve ispite do 1. Listopada, kada počinje nova akademska godina.

Od djelatnosti naših bogoslova moram izdvojiti onu literarnu kroz Gorući grm, ali posebno onupjevačku koju njeguju zajedno sa prof. Markom Stanušićem kroz bogoslovski zbor „StjepanHadrović“, zatim Koraliste i tamburaše. Napomenuo bih ovdje i novonastalu klapu „Stadler“.Naime, ona je nastala na inicijativu bogoslova, nešto kao nekad VIS Emanuel, koji i danas djeluje.Mi odgojitelji smo ih podržali u tome jer pjevaju lijepo i duhovne pjesme na misama, ali i one svje‐tovne na našim feštama. Sve aktivnosti bogoslova smatram vrlo važnim i korisnim za promociju iBogoslovije i duhovnih zvanja, posebice na župama. I pozivam ovdje župnike da se zajedno udru‐žimo oko ovoga. Držim da naš kontakt sa župama ne mora biti samo tijekom redovnih skupljanjapo župama. Ne trebate se brinuti da im morate nešto dati. Ne morate jer Vi to dajete redovito zanjihovu tombolu i za Gorući grm, i ja Vam na tome zahvaljujem, ali ne smijemo sve svoditi na tomaterijalno. Hajmo radije gledati koje ćemo duhovne plodove ubrati jer nikad ne znamo hoće li sekoji mladić sa Vaše župe oduševiti za svećenički poziv gledajući i slušajući naše bogoslove.

Kad je u pitanju uzdržavanje Bogoslovije, poznato je da se mi uzdržavamo najvećim dijelompreko Nadbiskupije, odnosno preko župa i u konačnici preko naših vjernika. Troškovi se krećupreko 500.000,00 KM godišnje. No, ne smijemo zaboraviti da su pod krovom Bogoslovije smje‐štene i druge naše institucije (KBF, KUVN). Ono što skupimo na našim župama tijekom našihposjeta kroz godinu, to pokrije otprilike novčano troškove jednog mjeseca. Bilo je prijedloga dase svim ukućanima (i bogoslovima i svećenicima) uvede i plaćanje kako bi se olakšalo financi‐ranje Bogoslovije. Ovaj se prijedlog ne želi nametnuti, nego se iznosi na razmišljanje.

Od važnijih projekata koje ove godine imamo namjeru započeti jesu: obnova kotlovnice,odnosno njezino izmještanje iz podruma, što prema ekspertima nije sigurno. Postoji opasnostda se zbog dotrajalosti sadašnjekotlovnice dogodi kakva nepredviđena situacija. U takvom slu‐čaju kotlovnica bi eksplodirala u visinu. Zato eksperti predlažu njezino izmještanje vani u jedandio parkinga. Isto tako iz tehničkih razloga moramo obnoviti kuhinju. Ne smijemo zaboravitida naša Bogoslovija služi kao jedna vrsta pastoralnog centra. Što god se događa, nekako se šaljeu Bogosloviju. Isto tako, namjera nam je obnoviti i vešeraj. Za ove projekte tražili smo pomoćod Kirche in Not i dobili smo pozitivna obećanja, kao i neka sredstva.

Također, od slijedeće godine počinjemo raditi i na Knjigovodstvu u Bogosloviji, a s ovime jepovezano i uređenje odnosa sa institucijama koje borave u Bogosloviji, ili koriste njezine prostore.

Još bih želio pozvati malo na razmišljanje o eventualnoj obnovi Bogoslovije, iznutra i izvana,za kojom Bogoslovija vapi. Zadnja obnova, ona nakon rata, bila je dobra, ali mislim zbog tada‐

248 VRHBOSNA 3/2015

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Izvještaj iz Vrhbosanskog bogoslovnogsjemeništa –

Susret dijacezanskih svećenika VNSarajevo 23. rujan 2015.


šnje situacije nije baš bila cjelovita. Osim toga, prošlo je već mnogo godina. Kroz ove godine onošto se radilo u i na njoj bili su samo manji zahvati kao nužna uređenja pojedinih soba profeso‐ra i bogoslova. Potrebna je jedna temeljita i cjelovita obnova. Mi odgojitelji i upravitelji, moglibismo, uz pomoć i Nadbiskupov blagoslov, nešto i pronaći od raznoraznih donatora, ali osobnomislim da dok obnova naše Bogoslovije ne postane strateški cilj cijele Nadbiskupije – svih sve‐ćenika – kao što je to bilo u slučaju Svećeničkog doma, obnovu Bogoslovije nećemo moći nikadprovesti u djelo.

Preporučam u Vaše molitve sve naše bogoslove, kao i nas koji ih odgajamo, kako bi nas dragiBog obdario razboritošću da ove mladiće dovedemo do Kristova oltara. Preporučam također ijače povezivanje naše Bogoslovije sa župama i pukom Božjim u svrhu što bolje promocije kakoBogoslovije, tako i duhovnih zvanja.

Josip Knežević, rektorSarajevo, 23. rujan, 2015.

VRHBOSNA 3/2015 249

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Kronika nadbiskupa Vinka kard. Puljića

od 1. srpnja do 31. kolovoza 2015.

1. srpnja 2015.Od 10:00 sati primio je na razgovor msgr.

dr. sc. Antu Ćosića, župnika župe Svete Ba ‐rbare Breza i profesora na KBF‐u Sve uč ilišta uSarajevu.

Od 10:30 primio je na razgovor vlč. VeselkaŽuparića, župnika župe Presvetoga SrcaIsusova Brčko.

Od 11:30 primio je na razgovor vlč. Ivu Par ‐ad žika, župnika župe Svetoga Ante Pad ov a n ‐skoga Boće.

Od 12:30 otputovao je na Pale, gdje je bio načestitanju imendana kanoniku msgr. dr. PaviJurišiću, dekanu KBF‐a Sveučilišta u Sarajevui postulatoru kauze S. B. Josipa Stadlera.

Od 17:00 sati dao je intervju za radio MarijuRepublike Srbije.

Od 17:30 primio je na razgovor trojicustudenata teologije iz Njemačke.

Od 18:00 primio je na razgovor ambasado‐ra Republike Hrvatske u BiH gosp. Ivana DelVechio.

2. srpnja 2015.Od 08:30 primio je na razgovor dr. sc. vlč.

Tomu Mlakića, predstojnika Katehetskogaureda VN.

Od 09:30 primio je na razgovor vlč. Mir osl ‐a va Ćavara, župnika župe Uznesenja BDM St ‐up i direktora Medijskog centra VN.

Od 11:00 sati zajedno s kanonikom msgr.Bosiljkom Rajićem, direktorom Caritasa BKBiH, primio je na razgovor direktora i preds‐jednika Upravnog odbora Ustanove za obra‐zovanje odraslih Socijalno‐edukativni centariz Banja Luke gosp. Igora Lukendu i gosp.Zlatka Malića.

Od 11:45 primio je na razgovor preč. mr. sc.Josipa Kneževića, rektora VBS‐a.

Od 14:30 primio je na razgovor gosp. IvanaVu kčevića, profesora glazbe i bogoslova Kot ‐or ske biskupije u VBS‐u.

Od 16:30 primio je na razgovor vlč. MarkaStanušića, voditelja glazbene sekcije u VBS‐u.

Od 17:30 primio je na razgovor msgr. IvuTomaševića generalnog tajnika BKBiH.

Od 19:00 sati bio je u prostorijama Or di n ar ‐i j ata na radnoj večeri s predstavnicima Ca th ‐olic relief services (CRS‐a) biskupima msgr. Ge ‐ra ldom Kicanasom koji je bio predsjednik up ‐rave CRS‐a a trenutno je biskup biskupije Tu ‐cson u Arizoni i msgr. Frankom Dewa ne om,koji je sadašnji člano odbora CRS‐a i biskup


biskupije Venece u Floridi. U delegaciji CRS‐abili su i don August Belauskas svećenik surad‐nik biskupa Kicanasa, gosp. Kevin Kartigan,regionalni direktor CRS‐a za regiju EMECA ‐Europa, srednji istok i centralna Azija ‐ regijako joj pripada CRS u BiH, gosp. Marc D’Silva,di rektor CRS‐a u BiH, te gđa Sanda Beljak, di ‐re ktorica operacije CRS‐a u BiH i gđa Ren ataDlouhi‐Kastelić, zadužena za komunikaciju imedije CRS‐a u BiH.

3. srpnja 2015.Od 09:00 sati primio je na razgovor msgr.

Ivu Tomaševića generalnog tajnika BKBiH.Od 09:30 sati primio je na razgovor vlč.

Miroslava Ćavara, župnika župe UznesenjaBDM Stup i direktora Medijskog centra VN.

Od 10:00 sati primio je na razgovor dr. sc.vlč. Šimu Maršića, profesora na KBF‐u Sv e u č ‐il išta u Sarajevu i ravnatelja Nadbis kup ijs kogcentra za pastoral mladih “Ivan Pavao II”.

Od 15:00 sati posjetio je župu Svetoga Ig n ‐acija Lojole na Grbavici i pogledao napredo‐vanje izgradnje nove župne crkve.

Od 16:30 posjetio je samostan sestarakarmelićanki na Stupu.

Od 17:30 primio je na razgovor gosp. Drag ‐a na i gđu Vesnu Petrić iz Kreševa.

4. srpnja 2015.Od 08:30 organizirao je prijem za vj er o u č i t ‐

elje i vjeroučiteljice iz Splitsko‐makarske nad‐biskupije koji su došli u Sarajevo predvođenidon Josipom Perišom, predstojnikom Kateh e ‐ts kog ureda Splitsko‐makarske nadbiskupije.

Od 10:00 sati slavio je Svetu misu u kat e d r ‐ali zajedno s vjeroučiteljima i vjerou čit elj ic a ‐ma iz Splita.

Od 18:00 sati predvodio je Svetu misu u bo ‐go slovnoj crkvi Svetih Ćirila i Metoda.

5. srpnja 2015.Od 10:30 slavio je Svetu misu u sarajevskoj

katedrali. Bila je to proslava Papinog dana, aSvetu misu je predvodio msgr. Luigi Pezzuto,apostolski nuncij u BiH.

Od 13:00 sati bio je na ručku u Apostolskojnuncijaturi u BiH.

Od 18:00 sati slavio je Svetu misu u župiSvetoga Ivana Krstitelja Podmilačje zajedno siseljenim Hrvatima na hodočašću Po stazanaših starih.

6. srpnja 2015.Od 08:30 primio je na razgovor msgr. dr. Fr ‐

a nju Komaricu, banjolučkoga biskupa.

Od 11:15 predvodio je Svetu misu na talija ‐n skom jeziku u bogoslovnoj crkvi Svetih Ći ‐rila i Metoda.

Od 19:00 sati bio je na prijemu u Apo stol sk ‐oj nuncijaturi povodom proslave Papina dana.

Od 20:00 sati bio je u Bogosloviji na preds‐tavljanju knjige msgr. dr. Franje Komarice.

7. srpnja 2015.Od 08:30 u prostorijama Ordinarijata odr ž ‐

ao je sastanak s odgojiteljima VBS‐a.Od 09:30 primio je na razgovor gosp. Mu g ‐

d i ma Mandžuku, direktora Službe marke t ‐inga JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo i gđu BrankuSumenić ‐ Bajić, šeficu odjeljenja za BH markui grafički dizajn, koji su tom prigidom prezen‐tirali prigodnu poštansku markicu s likompape Franje.

Od 14:45 primio je na razgovor vlč. MarkaMajstorovića, župnika župe Presveto SrceIsusovo Sarajevo.

Od 19:30 primio je na razgovor poglavare VBS‐a.8. srpnja 2015.Od 10:30 primio je na razgovor generalnog

direktora Javnog radio‐televizijskog sustavaBosne i Hercegovine (BHRT) gosp. BelminaKa rmehmedovića te njemu i svim djelatnici‐ma BHRT‐a još jednom izrazio zahvalnost zaod lično urađen izravni prijenos pastirskog po ‐sjeta pape Franje Bosni i Hercegovini.

Od 15:00 sati primio je na razgovor gđu Ma ri ‐nu Knežević, djelatnicu Federalne televizije.

Od 16:30 bio je u katedrali na prikazivanjuo nadnaravnim događajima na Sirakuzi.

Od 18:00 sati slavio je Svetu misu u sa r ‐ajevskoj katedrali zajedno s hodočasnicima saSirakuze.

9. srpnja 2015.Od 09:00 sati primio je na razgovor gosp.

Ivana Anđelića, glavnoga urednika Hrvatskeenciklopedije za BiH.

Od 10:00 sati primio je na razgovor generalnogdirektora BH Telecoma gosp. Mirsada Zai mo ‐vića, direktora Izvršne direkcije za teh n ologije irazvoj servisa gosp. Tarika Ča rši ma movića,direktora Izvršne direkcije za investicije gosp.Ad n ana Huremovića, i predsjednika BH Telec om ‐ovog Odbora za organizaciju dočeka pape Franjegosp. Seada Babića.

Od 11:30 sati primio je na razgovor msgr.Ivu Tomaševića generalnog tajnika BKBiH.

Od 17:00 sati primio je na razgovor gosp. Sa ‐m ira Bečića, poznatog američkog fitness trenera.

250 VRHBOSNA 3/2015

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E


VRHBOSNA 3/2015 251

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Od 20:00 sati primio je na razgovor dr. sc.vlč. Ivana Lovrića.

10. srpnja 2015.Od 11:00 sati predvodio je Svetu misu isp r ‐

ed kapele Svete Marije u Srebrenici.Od 12:00 sati posjetio je Memorijalni centar

u Potočarima i izmolio opijelo na grobu po ko ‐j nog Rudolfa Hrena, jednoga od četiri ubijenakatolika tijekom genocida 1995. godine.

11. srpnja 2015.Od 09:30 sudjelovao je na središnjem obilje‐

žavanju 20. godišnjice genocida u Srebrenici.12. srpnja 2015.Od 11:00 sati predvodio je Svetu misu i bl ‐

a goslovio novoizgrađenu kapelu na groblju uSkopaljskoj Gračanici u istoimenoj župi Pre či ‐stoga Srca Marijina.

Od 21:30 bio je u Narodnom kazalištu uSarajevu na koncertu za mir La Scale iz Milana.

13. srpnja 2015.Od 09:00 sati bio je na 64. redovitom zasje‐

danju BK BiH u Banjoj Luci.14. srpnja 2015.Od 09:00 sati bio je na 64. redovitom zasje‐

danju BK BiH.Od 12:00 sati bio je na konferenciji za medi‐

je povodom završetka zasjedanja BK BiH.Od 17:15 u prostorijama banjolučkoga ordi‐

narijata primio je na razgovor gosp. Brunu Pa ‐ur evića, člana HDZ‐a.

15. srpnja 2015.Od 10:00 sati koncelebrirao je na Svetoj misi u

banjolučkoj katedrali. Bila je to proslava patronasvetoga Bonaventure, a Misu je pedvodio msgr.Luigi Pezzuto, apostolski nuncij u BiH.

Od 17:30 sati primio je na razgovor vlč. Ma ‐ri nka Antolovića svećenika VN koji djeluje udiplomaciji Sv. Stolice.

Od 19:30 primio je na razgovor mr. don Jo s ‐ipa Lebu, župnika župe Presvetoga Tr ojs t vaNovo Sarajevo i dekana Sarajevskog dekanata.

16. srpnja 2015.Od 11:00 sati predvodio je Svetu misu u

samostanskoj crkvi Gospe Karmelske na Stupu.Od 16:00 sati imao je prijem za jednu grupu

američkih studenata.Od 17:00 sati primio je na razgovor fra Lo ‐

v ru Gavrana provincijala franjevačke provin‐cije Bosne Srebrene.

Od 19:00 sati primio je na razgovor preč. Jo ‐si pa Kneževića rektora VBS‐a.

17. srpnja 2015.Od 08:30 primio je na razgovor gosp. Ivana

Anđelića, urednika Hrvatske enciklopedije BiH.Od 09:00 sati primio je na razgovor vlč. Pe ‐

ru Tunjića, župnika župe Svetoga Marka Ev ‐an đelista Ilijaš.

Od 09:45 primio je na razgovor dr. sc. donMirka Šimića, direktora Caritasa VN.

Od 10:15 primio je na razgovor vlč. MarkaMikića, vicerektora VBS‐a.

Od 10:45 primio je na razgovor p. Matu An ‐i ća, ravnatelja Radio Marije BiH.

Od 11:15 dao je intervju za talijansku nacio‐nalnu televiziju.

Od 12:00 sati primio je na razgovor dr. sc.don Michelea Capassoa i don Marijana Li n d ‐ića, rektora i vicerektora NadbiskupijskogaMMS u Vogošći.

Od 15:30 primio je na razgovor gosp. Ve d ‐rana Đidu.

Od 19:30 sati bio je na bajramskom čestita‐nju kod reisa Huseina ef. Kavazovića.

18. srpnja 2015.Od 11:00 sati predvodio je Svetu misu i bla‐

goslovio nova zvona u župnoj crkvi RođenjaBDM Ulice.

19. srpnja 2015.Od 11:00 sati na groblju u Banjoj Luci pred‐

vodio je Svetu misu za pokojne iz svoje obitelji.20. srpnja 2015.Nadbiskup je predslavio svečanu svetu Mi ‐

su povodom patrona župe u Ularicama i podj ‐elio sakrament svete Potvrde. Nakon toga upu‐tio se na odmor i posjetio župu Derventa.

26. srpnja 2015.Nadbiskup je predslavio svečanu svetu

Misu na blagdan sv. Joakima i Ane nebeskihzaštitnika župe Rudeš.

Kroniku bilježio vlč. Branko Jurić, tajnik

4. kolovoza 2015. U 18:00h Nadbiskup je predslavio svetu

Mi su uočnicu u svetištu Gospe Tekijske u Pe ‐tr ovaradinu, povodom otvaranja jubilarne300‐te godine slike Gospe Tekijske. Svetoj misinazočilo je preko 3 000 vjernika.

5. kolovoza 2015. U 11:00h nadbiskup je predslavio svečanu

sv etu Misu na blagdan Gospe Snježne u sve‐tištu Gospe Tekijske u Petrovaradinu. Svetojmisi nazočilo je oko 2 500 vjernika. Na svetoj


misi koncelebrirali su mons. Stanislav Ho č e v ‐ar beogradski nadbiskup i mons. Đuro Ga šp ‐a rović srijemski biskup.

6. kolovoza 2015. U 10:00h nadbiskup je posjetio grob svoga

pokojnog brata Joze Puljića u Kukuruzarima. U 16:00h nadbiskup se susreo sa sisačkim

biskupom mons. Vladom Košićem u župnomuredu župe sv. Lovre ‐ Petrinja.

U 18:00h nadbiskup je predslavio svetu Mi ‐su u novoosnovanoj župi Preobraženja Go spo ‐d inova ‐ Petrinja, na temeljima nove cr k ve kojaje u izgradnji. U toj župi danas žive ve ć im dije‐lom doseljenici iz Bosne i Hercegovine.

7. kolovoza 2015.U 6:30h nadbiskup je predslavio svetu Mi ‐

su u kapelici sestara Kćeri Božje Ljubavi uPetrinji te se uputio doma. Po povratku susreose sa vlč. Franjom Ivandićem u župi sv. Iv anaKrstitelja Lug‐Brankovići.

U 17:00h pred nadbiskupom i generalnimvikarom mons. Lukom Tunjić novi na db is k u ‐p ov tajnik vlč. Bojan Ivešić položio je zakletvui ispovijest vjere u kućnoj kapelici.

8. kolovoza 2015.U 7:00h nadbiskup je slavio svetu Misu sa ta ‐

l ijanskom obitelji Bergamaschi u kućnoj kapelici.U 9:00h nadbiskup je sa obitelji Berg am a s c ‐

hi posjetio Vrhbosansko bogoslovno sjeme ni š ‐te i svećenički dom.

U 10:15h nadbiskup je primio na razgovorvlč. Jošt Mezega župnog vikara u župi Pres ve ‐t og Srca Isusova ‐ Skoplje.

U 11:00h nadbiskup je primio grupu volo n ‐t era iz Italije koji volontiraju po župama bo sa ‐n ske Posavine. Na susretu nadbiskup im je pr ‐e z entiro crkveno i političko stanje u BiH te na ‐jv ažnije projekte Vrhbosanske nadbiskupije.

10. kolovoza 2015.U 9:30h nadbiskup je primio na razgovor

vlč. Ivana Raku, studenta na postdiplomskomst udiju iz crkvene glazbe u Regensburgu.

U 10:30h nadbiskup je otišao na ime nd an s ‐ko čestitanje kod provincijala franjevačke pro‐vincije Bosne Srebrene fra Lovre Gavrana.

U 11:45h nadbiskup je primio na razgovordr. sc. vlč. Marinka Perkovića, profesora naKBF‐u u Sarajevu.

U 15:30h nadbiskup je primio na razgovordr. sc. vlč. Šimu Maršića profesora na KBF‐u uSrajevu i ravnatelja Nadbiskupijskog centra zapastoral mladih “Ivan Pavao II”.

U 18:00h nadbiskup je predslavio svetu Misuu katedrali Presvetog Srca Isusova za pokojnogpredčasnika nadbiskupa Marka Jozinovića.

U 19:30h nadbiskup je otputovao na ljetneko lonije sa vrhbosanskim bogoslovima i od g ‐oj iteljima u župi sv. Ante u Žepču.

11. kolovoza 2015.U 9:30h nadbiskup je sa bogoslovima i odgo‐

jiteljima posjetio župu Uznesenja BDM ‐ Osova.U 11:00h nadbiskup je posjetio sa bogoslo‐

vima i odgojiteljima župu sv. Ilije ‐ Novi Šeher.U 14:00h nadbiskup je sa bogoslovima i

odgojiteljima boravio na izletištu Matinski vis.U 18:00h nadbiskup je predslavio svetu

Misu u župi sv. Ante u Žepču i podjelio sakra‐mente inicijacije jednoj pripravnici.

12. kolovoza 2015.U 8:30h nadbiskup je sa bogoslovima i od ‐

go jiteljima posjetio župu sv. Ivana Krstitelja ‐Lug‐Brankovići.

U 11:00h nadbiskup je predslavio slavio sv ‐etu Misu sa bogoslovima i narodom u svetištusv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju.

U 15:00h nadbiskup je predslavio slavio sv ‐etu Misu u župi Uznesenja BDM ‐ Ko mu šina inazočio slavlju sakramenta ženidbe.

U 18:00h nadbiskup je zajedno sa bogoslo‐vima i odgojiteljima posjetio župu sv. Ane ‐Radunice.

13. kolovoza 2015.U 8:30h nadbiskup je zajedno sa bogoslovi‐

ma i odgojiteljima posjetio župu Uzvišenja Sv ‐e toga Križa ‐ Bistrica kod Žepča.

U 9:30h nadbiskup je zajedno sa bogoslovi‐ma i odgojiteljima posjetio župu sv. Petra iPavla ‐ Lovnica.

U 11:00h nadbiskup je slavio svetu Misu sabo goslovima i narodom u župi sv. Josipa ‐ Za ‐vi dovići, čime su završile ljetne kolonije bo go ‐slova vrhbosanske nadbiskupije. Kroz vrijemetrajanja kolonija nadbiskup je obavio poj ed ‐inačne razgovore sa bogoslovima Vrhb os a ‐nske nadbiskupije.

14. kolovoza 2015.U 18:00h nadbiskup je predslavo svetu Mi ‐

su uočnicu u nadbiskupijskom svetištu MajkeBožje Kondžilske u Komušini. Svetoj Misinazočilo je preko 25 000 vjernika. Nakon sveteMise nadbiskup se uputio u Dolac na Lašvi.

15. kolovoza 2015.U 11:00h nadbiskup je predslavio svečanu

sv etu Misu u župi Uznesenja BDM u Docu na

252 VRHBOSNA 3/2015

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E


VRHBOSNA 3/2015 253

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Lašvi pred oko 5 000 vjernika.U 19:00h nadbiskup je predslavio svečanu

svetu Misu u svetištu Majke Božje na Stupu ‐Sarajevo.


su u katedrali sa grupom Talijana.U 17:45h nadbiskup je primio grupu skauta

iz Italije sa njihovim svećenikom don Matte ‐om Benetti‐em iz biskupije Chiavavi.

17. kolovoza 2015.U 8:30h nadbiskup je primio sestru Ad m ir ‐

a tu Lučić, provincijalku sestara Služavki Mal ‐ oga Isusa ‐ Sarajevo.

U 10:00h nadbiskup je posjetio zemaljskimu zej u Sarajevu. Tim posjetom Nadbiskup jepodržao akciju “Ja sam muzej” koja ima za ciljrje šenje pitanja za ponovno otvaranje Ze m a ‐ljskog Muzeja u Sarajevu.

U 19:30h nadbiskup je primio na razgovorvlč. Roberta Ružića, svećenika koji djeluje uHrvatskoj katoličkoj misiji u Manheimu.


fra Josipa Ikića, voditelja ekspoziture sv. Bon ‐av enture u Visokom.

U 10:45h nadbiskup je primio na razgovorgospodina Gorana Grbešić i gospodina Giu se ‐ppea iz Siracuse.

U 11:15h nadbiskup je primio na razgovorfra Niku Josića upravitelja župe Presvetog Sr ‐ca Isusova ‐ Zvornik.

U 11:45h nadbiskup je primio na razgovorfra Juru Perića župnika u župi sv. Franje As i š ‐kog ‐ Rumboci.

U 14:30h nadbiskup je primio na razgovorvlč. Davora Topića župnika župe PresvetogSr ca Isusova ‐ Skoplje, Republika Makedonija.

U 15:30h nadbiskup je primio na razgovormons. Ivu Tomaševića generalnog tajnika BK BiH.

U 16:30h nadbiskup je primio na razgovorfra Josu Oršolića ravnatelja karitativne institu‐cije Kruh sv. Ante.


su u župi sv. Josipa na Palama povodom 25go dina svećeništva generacije svećenika zar e ‐đenih 1990. godine.


vlč. Slavišu Stavnjaka.U 10:30h nadbiskup je primio na razgovor

dr. sc. vlč. Dragu Župarića, profesora na KBF‐u u Sarajevu.


grupu mladih, njih 35 iz Italije ‐ biskupija Bo l ‐o gna. Tom prigodom nadbiskup ih je upoznaosa crkvenim i političkim prilikama u BiH, teim predstavio najznačajnije projekte Vrhb osa ‐ns ke nadbiskupije.

U 11:30h nadbiskup je primio na razgovormr. sc. vlč. Josipa Lebu župnika u župi Pre sv e toTrojstvo ‐ Novo Sarajevo i profesora na KBF‐u.


fra Peru Karajicu župnika župe sv. Franjo Asi ‐ški ‐ Dobrinja.

U 15:00h nadbiskup je obavio vizitaciju žu ‐pe sv. Ilije ‐ Čemerno. Tom prigodom susreose sa pastoralnim i ekonomskim vijećem, pre‐gledao župne knjige i posjetio staro sjedištežupe na kojem je sagrađena zavjetna kapelicasv. Ilije.

24. kolovoza 2015.U 07:30h nadbiskup je otputovao na susret

generacije u Suboticu.U 17:00h nadbiskup je predslavio sv. Misu

u župi sv. Juraja u Kuli. U 18:00h nadbiskup je bio na prijemu za je ‐

d no sa svećenicima i laicima iz svoje generacjeu općinskoj skupštini grada Kule.

25. kolovoza 2015.U 10:30h nadbiskup je zajedno sa sveće ni c ‐

i ma i laicima iz svoje generacije bio u posjetikod biskupa u Segedinu ‐ Mađarska.

U 18:00h nadbiskup je predslavio sv. Misuu župi Palić ‐ Subotica.

26. kolovoza 2015.U 10:00h nadbiskup je zajedno sa sveć en ic ‐

ima i laicima iz svoje generacije posjetio gr ad ‐s ku vijećnicu grada Subotice.

27. kolovoza 2015.U 11:00h nadbiskup je predslavio sv. Misu

u sjemenišnoj crkvi sv. Alojzija Gonzage u Tra ‐vniku prigodom završetka duhovnih vježbi zasvećenike.

U 15:00h nadbiskup je posjetio župu Uz n ‐esenja BDM ‐ Haljinići te se susreo sa žu pn i ‐kom vlč. Josipom Šimunovićem i obišao gra ‐di lište nove župne crkve župe Haljinići.

28. kolovoza 2015.U 8:30h nadbiskup je imao interviju za al b ‐

a nske novine.


U 9:30h nadbiskup je primio na razgovorprofesora Franju Marića.

U 10:30h nadbiskup je primio na razg o ‐vor mons. Ivu Tomaševića generalnog tajni‐ka BK BiH.

U 15:00h nadbiskup je primio na razgovorbogoslova Ljubu Zadrića i svećenika BernardaMallmann iz biskupije Regensburg.

U 18:00h nadbiskup je primio na razgovormr. sc. Vikicu Vujicu profesoricu na KBF‐u uSarajevu.


su u župi Uznesenja BDM na Stupu prigodomobiteljskog susreta koji je organizirao vlč. Jos ‐ip Vajdner za svoju obitelj.


su za narod u samostanu sestara Kar me lić a nki

na Stupu. 31. kolovoza 2015.U 10:15h nadbiskup je primio na razgovor

gđu.Božanu Ivelić‐Katava. U 11:45h nadbiskup je primio na razgovor

gosp. Antu Talaju. U 14:30h nadbiskup je primio na razgovor

vlč. dr. sc. Tomu Mlakića, pročelnika Katehet ‐s k og ureda vrhbosanske nadbiskupije.

U 15:00h započela je sjednica Ordinarijatakojoj je predsjedao nadbiskup.

U 17:30h nadbiskup je primio na razgovorvlč. dr. sc. Ivana Lovrića.

U 18:00h nadbiskup je primio na razgovorgospodina Ljubu Zadrića, bogoslova Vrhbosanske nadbiskupije.

254 VRHBOSNA 3/2015

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Imenovanja i premještaji u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Vlč. gosp. Mato Vincetić, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Uznesenja BDM uTolisi i imenovan župnim vikarom u župi Bezgrešnog začeća BDM u Dubravama (Dekret br.812/2015 od 25. lipnja 2015.).

Vlč. gosp. Ivo Bošnjak, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Bezgrešnog začećaBDM u Dubravama i imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM u Tolisi (Dekret br.813/2015 od 25. lipnja 2015.).

Vlč. gosp. Mijo Šuman, OFM, razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Ilije Proroka Zenica(Dekret br. 814/2015 od 25. lipnja 2015.).

Vlč. gosp. Ivo Marković, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Sv. Franje Asiškog GučaGora (Dekret br. 815/2015 od 25. lipnja 2015.).

Vlč. gosp. Franjo Trogrlić, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ivana KrstiteljaPodmilačje (Dekret br. 816/2015 od 25. lipnja 2015.).

Vlč. gosp. Ivica Radić, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ilije Proroka Zenica(Dekret br. 835/2015 od 30. lipnja 2015.).

Vlč. gosp. Marijo Plavčić, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ante PadovanskogBusovača (Dekret br. 836/2015 od 30. lipnja 2015.).

Vlč. gosp. Ivan Jaković, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Sv. Ilije Proroka Novi Šeher(Dekret br. 837/2015 od 30. lipnja 2015.).

Vlč. gosp. Božidar Štrkalj, OFM, imenovan župnim vikarom u župi Sv. Mihovila ArkanđelaOvčarevo (Dekret br. 838/2015 od 30. lipnja 2015.).

Vlč. gosp. Zlatko Ivkić razriješen službe župnika u župi Sv. Petra i Pavla Kakanj i imenovanžupnikom u župi Imena Marijina Oštra Luka‐Bok (Dekret br. 878/2015 od 08. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Oliver Jerković razriješen službe župnog vikara u župi Glavosjeka Ivana KrstiteljaOdžak i imenovan odgojiteljem u Internatu KŠC‐a u Sarajevu i rektorom crkve Kraljice Krunice(Dekret br. 879/2015 od 08. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Vlado Vrebac razriješen službe župnog vikara u župama sv. Ivana Krstitelja Oti n ‐


VRHBOSNA 3/2015 255

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

ovci i Svete Obitelji Kupres i imenovan župnim vikarom župe Imena Marijina Oštra Luka‐Bok(Dekret br. 880/2015 od 08. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Vedran Lešić imenovan župnim vikarom u župama Sv. Ivana Krstitelja Otinovci iSvete Obitelji Kupres (Dekret br. 881/2015 od 08. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Ivica Mršo razriješen službe ravnatelja KŠC „Sv. Josip“ Sarajevo (Dekret br.882/2015 od 08. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Milan Blaha razriješen službe župnika u župi Preobraženja Gospodinova Borovicai stavljen na raspolaganje biskupiji Saint Claude kao „donum fidei“ svećenik na mandat od 5.Godina (Dekret 883/2015 od 08. srpnja 2015.).

Preč. gosp. Marko Perić razriješen službe župnika župe Imena Marijina Gromiljak i dekanaKr eševskog dekanata i stavljen u svećeničku mirovinu (Dekret br. 884/2015 od 08. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. mr. sc. Mario Ćosić razriješen službe odgojitelja u Internatu KŠC‐a „Sv. Josip“ Sa r a ‐jevo i imenovan ravnateljem KŠC‐a „Sv. Josip“ Sarajevo (Dekret br. 885/2015 od 08. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Ljubo Zelenika imenovan župnim vikarom u župi Glavosjeka sv. Ivana KrstiteljaOdžak (Dekret br. 886/2015 od 08. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Damjan Soldo razriješen službe župnog vikara u župi Sv. Ivana Krstitelja Živinicei imenovan ekonomom i odgojiteljem u Nadbiskupskom sjemeništu „Petar Barbarić“ Travnik(Dekret br. 887/2015 od 08. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Ivo Jezidžić stavljen na raspolaganje Vojnom ordinarijatu (Dekret br. 888/2015 od08. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Anto Ćosić razriješen službe župnika i čuvara svetišta Uznesenja BDM u Komušinii službe upravitelja župe Sv. Petra i Pavla Gornja Komušina i imenovan župnikom u župiRođenja BDM Bežlja (Dekret br. 889/2015 od 08. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Dominko Bilić razriješen službe župnika župe Uzvišenja Svetog Križa Bistrica i im ‐enovan župnikom župe Presvetog Srca Isusova Čajdraš (Dekret br. 907/2015 od 09. srpnja 2015.).

Preč. gosp. Marko Hrskanović razriješen službi župnika u župi Rođenja BDM Brusnica i de ka ‐na Derventskog dekanata i imenovan župnikom i čuvarom svetišta Uznesenja BDM Ko m u šina ižupnikom u župi Sv. Petra i Pavla Gornja Komušina (Dekret br. 908/2015 od 09. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Ivan Butum razriješen službe župnog vikara u župi Presvetog Srca Isusova Prozor i ime‐novan župnikom župe Preobraženja Gospodinova Borovica (Dekret br. 909/2015 od 09. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Ilija Karlović razriješen službe župnika župe Presvetog Srca Isusova Čajdraš i ime‐novan župnikom župe Imena Marijina Gromiljak (Dekret br. 910/2015 od 09. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Branko Jurić razriješen službe osobnog bilježnika u Nadbiskupovu uredu i osob‐nog tajnika Nadbiskupa i posla na postdiplomski studij Moralne teologije u Rim (Dekret br.926/2015 od 15. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Bojan Ivešić razriješen službe župnog vikara župe Presvetog Srca Isusova‐ Ka te d ‐rala Sarajevo i imenovan osobnim bilježnikom u Nadbiskupovu uredu i osobnim tajnikomNadbiskupa (Dekret br. 927/2015 od 15. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Gabrijel Jukić razriješen službe župnog vikara župe Imena Marijina Oštra Luka‐Bok i stavljen na raspolaganje biskupu Livingstona (Zambija) mons. Raymondu Mpezeli kao„donum fidei“ svećenik na mandat od 5 godina (Dekret br. 938/2015 od 17. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Pero Tunjić razriješen službe župnika župe Sv. Marka Evanđeliste Ilijaš i obu sta v ‐lj ene mu sve svećeničke ovlasti (Dekret br. 939/2015 od 17. srpnja 2015.).

Preč. gosp. mons. Anto Ćosić imenovan privremenim upraviteljem župe Sv. Marka Eva nđ e ‐li ste Ilijaš (Dekret br. 940/2015 od 17. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Ivan Ravlić imenovan upraviteljem župe Rođenja BDM Brusnica (Dekret br.941/2015 od 17. srpnja 2015.).

Preč. gosp. Bartol Lukić razriješen službi župnika župe Imena Marijina Oštra Luka‐Bok i de ‐k ana Šamačkog dekanata i imenovan župnikom župe Sv. Ane Žabljak (Dekret br. 953/2015 od18. srpnja 2015.).

Preč. gosp. Bono Tomić razriješen službe župnika župe Sv. Ane Žabljak i dekana Usorskog deka‐nata i imenovan župnikom župe Sv. Ivana Krstitelja Živinice (Dekret br. 954/2015 od 18. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. mr. sc. Božo Odobašić, profesor, razriješen službe profesora biblijskih zananosti na


Dekret broj 781/2015 od 01. srpnja 2015.: Dozvola sanacije filijalne crkve Glavosjeka sv. IvanaKrstitelja u Dobrošinu župa Uznesenja BDM Gornji Vakuf‐Uskoplje.

Dekret broj 822/2015 od 01. srpnja 2015.: dozvola izgradnje kapelice na groblju Gračanica užupi Srca Marijina Skopaljska Gračanica.

KBF‐u Sarajevo i stavljen u svećeničku mirovinu (Dekret br. 955/2015 od 18. srpnja 2015.).Vlč. gosp. Marijan Pejić razriješen službe župnika župe Sv. Ivana Krstitelja Živinice i imeno‐

van župnikom župe Uzvišenja Svetog Križa Bistrica (Dekret br. 956/2015 od 18. srpnja 2015.).Vlč. gosp. Žarko Vujica razriješen službe župnika župe Presvetog Trojstva Novi Travnik i

imenovan župnikom župe Sv. Petra i Pavla Kakanj (Dekret 957/2015 od 18. srpnja 2015.).Vlč. gosp. Anto Ledić razriješen službe ravnatelja KŠC‐a „Sv. Pavao“ Zenica i imenovan žup‐

nikom župe Presvetog Trojstva Novi Travnik (Dekret br. 958/2015 od 18. srpnja 2015.).Vlč. gosp. Ivan Lovrić imenovan ravnateljem KŠC‐a „Sv. Pavao“ Zenica (Dekret br. 959/2015

od 18. srpnja 2015.).Vlč. gosp. Andrej Lukanović imenovan župnim vikarom u župi Presvetog Srca Isusova Pr o ‐

zor (Dekret br. 977/2015 od 24. srpnja 2015.).Vlč. gosp. Željko Vlajić razriješen službe župnika župe Rođenja BDM Bežlja i imenovan žup‐

nikom župe Sv. Ilije Proroka Bosanski Brod i upraviteljem župe Rođenja BDM Brusnica (Dekretbr. 984/2015 od 27. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Marko Jukić razriješen službe ekonoma i pomoćnog odgojitelja u Nadbiskupskomsjemeništu „Petar Barbarić“ Travnik i stavljen na raspolaganje nadbiskupiji Lima(Peru) kao sve ‐ć enik „donum fidei“ na mandat od 5 godina (Dekret br. 985/2015 od 27. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Pavo Brajinović razriješen službe župnika župe Sv. Ilije Proroka Bosanski Brod iim enovan dušobrižnikom u Domu“Sv. Josip“ u Vitezu (Dekret br. 986/2015 od 27. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Slaviša Stavnjak razriješen službe dušobrižnika u Domu „Sv. Josip“ u Vitezu i st ‐avljen na raspolaganje biskupiji Graz (Austrija) na mandat od 3 godine (Dekret br. 987/2015 od27. srpnja 2015.).

Vlč. gosp. Stjepan Didak imenovan župnim vikarom u župi Sv. Luke Evanđeliste‐Novi GradSarajevo (Dekret br. 1051/2015 od 11. kolovoza 2015.).

Preč. gosp. Marko Hrskanović imenovan vršiteljem dužnosti dekana Usorskog dekana (De ‐k ret br. 1130/2015 od 28. kolovoza 2015.).

Vlč. gosp. Stipan Radić, OFM, imenovan vršiteljem dužnosti dekana Kreševskog dekanata(Dekret br. 1131/2015 od 28. kolovoza 2015.).

Vlč. gosp. Anto Pušeljić, OFM, imenovan vršiteljem dužnosti dekana Šamačkog dekanata(Dekret br. 1132/2015 od 28. kolovoza 2015.).

256 VRHBOSNA 3/2015

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Dozvole

Novi pečati


VRHBOSNA 3/2015 257

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E


Na početku još jedne vjeronaučne i školskegodine pozdravljam sve one koji su uključeniu odgoj u vjeri naše djece i mladih: roditelje,vjeroučitelje u školama i župnim zajednicama,a na poseban način vas dragi vjeroučenici.

Dragi roditelji,obitelj je prva škola vjere, vi ste prvi odgo‐

jitelji u vjeri svoje djece. Papa Franjo vas u svo‐jim obiteljskim katehezama poziva da budeteučitelji vjere, prije svega primjerom vjerničkogživota, učeći svoju djecu moliti i da molite za ‐je dno obiteljsku molitvu. Želim vas ohrabriti iposvijestiti vam odgovornost u poslanju ukojem vas nitko ne može zamijeniti. Pri mje r ‐om vjerničkog života i svakodnevnim svjed o ‐č e njem kršćanskih vrednota vi srcem prenosi‐te poruku evanđelja i odgajate svoju djecu uvjeri. Djecu se ne može prevariti i oni će srcempr ihvatiti ono što im se srcem prenosi. Zatovas zajedno s papom Franjom potičem i pozi‐vam da ovaj početak školske godine bude po ‐ti caj da svojoj djeci prenesete ono što je najvr‐jednije: vjeru u Boga koja se hrani molitvom isv etim sakramentima. Razumijem vas, dragiro ditelji, da u ovim teškim vremenima nije la ‐ko osigurati sve što je obitelji potrebno za ži ‐vot, ali vas molim da uz brigu za materijalnado bra ne zaboravite na duhovne vrijednosti.Pr evažno je da, uz prenošenje vjere svojim ži ‐votom i riječju, vodite brigu oko upisa djecena školski vjeronauk i župnu katehezu. Plod imjerilo uspješnosti i školskog vjeronauka i žu ‐p ne kateheze trebalo bi biti slavlje nedjeljnesvete mise u župnoj zajednici.

Dragi vjeroučitelji,nakon roditelja, vi ste pozvani i poslani od ‐

g ajati u vjeri našu djecu i mlade u školama ižu pnim zajednicama. Želim vas ohrabriti da sene umorite i pozvati i vas kao i roditelje da bu ‐dete svjedoci vjere. Vjeroučenici će slušati onošto govorite ali će pamtiti jedino kakvi ste ljudii vjernici bili. Zato vas potičem da im prenosi‐te blago vjere s ljubavlju kako bi se za lju bili u

Isusa i njegovu Crkvu. Tako prenoseći porukuevanđelja, odgojit ćete u djeci i mladima čovje‐ka i formirati njihove savjesti.

Takvi mladi ljudi će lakše otkrivati smisaoživota i hrabrije se suočavati sa svim životnimizazovima. S ljubavlju ih poučavati znači istin‐ski ih voljeti, ne bojati se pokazati da ih volitei poštujete, te da im prenosite ono što u svomsrcu nosite.

Budite redoviti sudionici nedjeljnih misnihslavlja u župnim zajednicama i na taj načinsvojim vjeroučenicima posvjedočite da živiteono što njima govorite.

Dragi vjeroučenici,draga djeco i mladi, pred vama je još jedna

školska godina u kojoj ćete sa svojim vjerouči‐teljima upoznavati i produbljivati svoju vjeruna satima školskog vjeronauka i vjeronaučnimsusretima u župnim zajednicama. Ja vaš nadbi‐skup, želim vas pozvati i potaknuti da otvoritesvoja srca i da o našoj vjeri, ne samo učite, negoda budete otvoreni poticajima Duha Svetoga idopustite da vam kršćanske vrijednosti izgra‐đuje vaše mlado srce. Najveće umijeće je u sebiodgojiti čovjeka i to čovjeka vjere, savjesti iodgovornosti. Zato iskreno surađujte sa svojimvjeroučiteljima u školi i u župnoj zajednici. Oniće vam pomoći da svoju vjeru upoznate i zavo‐lite. Oni će vam pomoći da se upoznate i susret‐nete s osobom Isusa Krista koji je stvarni i iskre‐ni prijatelj djece i mladih. Težite za idealimakoji su neprolazni i za koje se isplati žrtvovati.Neka vam Isus bude najdraži ideal kojeg ćeteslijediti. Budite u svojoj školi, na ulici, u župi aposebno u svojoj obitelji pravi apostoli kojisvjedoče da je njihov ideal Isus Krist.

Dragi vjernici,vjerujem da je svakoj župskoj zajednici st a ‐

lo da se u njoj izgrađuje zajedništvo na teme lj ‐i ma vjere i morala. Prevažno je stvarati ozračjevjere kojem će djeca i mladi doživljavati da suprihvaćeni i voljeni. Potičem vas da se zauz m ‐e te da u vašoj župi ne bude ni jedno dijete i

258 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI

Pastoralna poruka kardinala Vinka Puljića napočetku školske i vjeronaučne godine u

Vrhbosanskoj nadbiskupiji


nijedno mlado biće koje ne bi bilo obuhvaćenoškolskim vjeronaukom i župskom katehezom.Pomozimo jedni drugima kako bi se u zajedni‐štvu živjela osobna i zajednička vjera.

Pozivam sve vjernike, osobito župnike,pastoralne djelatnike, vjeroučitelje i roditelje,da pružimo svjedočanstvo vjere djeci i mladi‐ma kako bi oni bili nositelji nade i života vjereu našoj nadbiskupiji. Sve vas preporučam za ‐g o voru naše Nebeske Majke i pozivam da od

nje učimo kako iščitavati znakove vremena ibiti poslušan poticajima Duha Svetoga.

Sve vas od srca pozdravljam i na sve zazi‐vam obilje Božjeg blagoslova!

donTomislav Mlakić, predstojnik

Vinko kardinal Puljić, nadbiskup vrhbosanski

VRHBOSNA 3/2015 259

PR

ILO

ZI

Mons. Mato Zovkić

S Marijom zahvalni Bogu za trud naših roditelja i učitelja

Homilija povodom 70. rođendana nadbiskupa Puljića - Pale, 8. rujna 2015.

Oče nadbiskupe, rodbino nadbiskupa Vi n ‐ka, braćo koncelebranti!

Slaveći Marijino rođenje i odrastanje u obit ‐elji Joakima i Ane, mi se danas pridružujemoka tolicima svijeta u radosti što je Marijino ro ‐đ enje „svemu svijetu nada i zora spasenja“,ka ko ističe današnja popričesna molitva. Po s e ‐bno se pridružujemo vjernicima šest vrhbo‐sanskih i pet banjalučkih župa koje danasslave svoj god kao blagdan uraslosti u biskup ‐ijsku zajednicu i sveopću Crkvu. Razlog za š ‐to smo se okupili oko našega nadbiskupa ov ‐dj e na Palama, koje su nakon podizanja novežu pne kuće postale mjesto duhovnih obnova isvećeničkog druženja, jestsedamdeseti rođen‐dan našega nadbiskupa koji već 24 godine vo ‐di našu nadbiskupiju. S njime zajedno želimozahvaliti Bogu za Marijino odrastanje u vjerni‐čkoj obitelji koja ju je pripravila za njezinu ži ‐v otnu zadaću, ali i za podršku koju smo imaliu svojim roditeljima, ukućanima i profesorimadok smo se spremali za svoj životni poziv.

Marija se razvila u kreativnu Židovkuzahvaljujući trudu roditelja i podršcidrugih vjernika

Liturgičari nas uče da je blagdan Marijinaro đenja nastao u Crkvi Istoka. Kršćani Jer uz ‐al ema koji su govorili grčki, bili su uvjereni da

je u svetom gradu sačuvan temelj kuće Joa k i ‐ma i Ane u kojoj se Marija rodila i odrasla. Za ‐to su u petom stoljeću tu podigli baziliku Sv.Ane te svake godine slavili godišnjicu posveteujedno kao dan Marijina „usnuća“ ili rođenjaza nebo. Već oko god. 500. jedan crkveni pjes‐nik u Carigradu je ostavio himanprema koje‐mu se u bazilici sv. Ane slavi i blagdan Mar iji ‐na zemaljskog rođenja. Odatle je u sedmomst oljeću slavlje preneseno u Rim gdje je blag‐dan dobio današnje ime.

Za evanđelje blagdana imamo rodoslovljeIs usova poočima Josipa, zakonskog muža Ma ‐rijina, te navještenje Josipu o čudesnoj Ma rij inojtrudnoći. Prvi redak je neke vrste naslov zaMatejevo evanđelje: „Rodoslovlje Isusa Kr i sta,sina Davidova, sina Abrahamova“. Za Mat ej e ‐vu Crkvu Marijin sin je Mesija iz roda Da vi d o ‐va te potomak Abrahama koji je praotac naro‐da Božjega i prvi sljedbenik vjere u Bo ga jedi‐noga. U ovom rodoslovlju od tri ra z d o blja po14 naraštaja nabrojeno je petžena, ia ko se uMatejevu vremenu nije puno držalo do žena uob itelji i povijestinaroda : Tamara, Rahaba, Ru ‐ta, Batšeba i Marija. Zajedničko im je da je bilone što izvanredno ili nepravilno u njihovoj bra ‐č noj vezi, zatim da su bile poduzetne i imaleva žnu ulogu u Božjem planu. Na vo đenje prvihčetiriju žena pripravlja čitatelje i slušatelje zaiznimnost Marijine trudnoće ko ja je pojašnjenaJosipu i nama kasnijim vjernicima. Tako rođe‐


nje sina Marijina odstupa od uobičajenog mo ‐d ela te naglašava kontinuitet Isusa s velikimos obama iz povijesti Božjega naroda.

U vrijeme Marijina odrastanja, dječaci sumo gli ići na pouku kod mjesnog rabina, a dje‐vojčice su trebale sve naučiti u kući. Posebnoje od oca Joakima Marija učila povijest svogana roda, jer je otac bio zadužen da o kućnojproslavi Pashe tumači povijest vlastitog naro‐da. Marija je uz to rasla u Jeruzalemu u kojemsu u hramskom trijemu za velike blagdane ra ‐b ini držali pouku. Marija se sigurno pridruži‐vala vjernicima koji su upijali te pouke. Iz Ma ‐rij ine pjesme „Veliča duša moja Gospodina“(Lk 1,46‐55) vidimo da je znala glavne doga‐đaje židovske povijesti te da se zauzimala zasiromahe i pravdu u svijetu. Ona je kasnijedječaku i mladiću Isusu pomagala tražiti ivršiti volju Božju, što se vidi iz Isusove pohva‐le majci koja mu daje podršku time što zaje‐dno s njime riječ Božju sluša i vrši (Lk 11,27‐38). Marija se razvila u kreativnu Židovkuzahvaljujući trudu roditelja i podršci drugihvjernika pa je mogla kreativno podržavatisvoga Sina u njegovu poslanju.

Naša zahvalnost roditeljima i ostalima kojisu nas pratili u odabiru i vršenju poziva

U radničkoj obitelji Ivana Puljića i Kaje r.Pletikosa u selu Priječanikod Banja Luke pro‐plakao je 8. rujna 1945. dječak Vinko. Majkamu je umrla kad su njemu bile 3 godine, a dr ‐u ga očeva žena Ana r. Jurić, kojom se oženiona kon godinu dana, skrbila je zasedmero pre‐živjele djece prve muževe žene kao i za svojihšestero rođenu u braku s njime (dvoje su jojum rli kao bebe). Odrastao je u radničkoj obi‐telji s trinaestero djece a duhovno je bio nave‐zan na trapiste u čiju crkvu su išli kao obitelj.Sjećam se da nam je u opuštenim razgovorimakod stola pripovijedao obiteljske zgodeu koji‐ma je učio skromnost i solidarnost. Također jes radošću pripovijedao što je radio kao bogo‐slov za vrijeme praznika kod kuće ili u Njem ‐a č koj, kako bi roditeljima olakšao troškove sv ‐o ga školovanja. Od oca Hercegovca u Bosnina učio je u osnovnoj školi štovati nadbiskupaStepinca, biti solidaran s hrvatskim narodom idr žati se daleko od utjecaja komunista. Predml adu misu, otac ga je odveo u svoju rodnužu pu Blagaj u Hercegovini da s rođacima po ‐

di jeli radost što ima sina svećenika te da ih po ‐z ove na mladu misu. Zemlju koju mu je otacod redio prigodom diobe posjeda prodao je tekupio prvi auto koji mu je bio potreban zapastoralno djelovanje.

Kroz devet godina duhovničke službe u za ‐d arskom sjemeništu pohađao je i roditelje vr ‐h b osanskih sjemeništaraca u njihovim rod‐nim župama te tako upoznao župe, svećenikei pastoralne prilike kod nas. Nakon što se usij ečnju 1990. nadbiskup Jozinović odrekao sl ‐u žbe zbog bolesti, nunciju Montalvu je ubrzopostalo jasno da nitko od vrhbosanskih kandi‐data ne bi bio dostatno prihvaćen od svih sve‐ćenika zbog podjele klera koja je nastala u vri‐jeme nadbiskupa Jozinovića. Zato je 7. prosin‐ca 1990. proglašeno daje papa Ivan Pavao II.za novog vrhbosanskog nadbiskupa imeno‐vao banjolučkog svećenika Vinka Puljića kojije tada bio na službi vicerektora u Vrhb osa ns ‐k oj bogosloviji. Na Papinu odredbu, on i još12 novoimenovanih trebali su biti posvećeniza biskupe u Rimu na Bogojavljenje 1991. No ‐vi nadbiskup zamolio je prepošta Vrhb osa ns ‐k og kaptola dr. Peru Pranjića i mene kao dele‐gata biskupa Kosa da ga pratimo u Rim na du ‐h ovne vježbe, polaganje zakletve o vjernomob avljanju službe i biskupsko ređenje. Kadsmo se sutradan nakon ređenja zajedno s njeg ‐ovom prisutnom rodbinom vraćali autobu‐som sa susreta s Ivanom Pavlom II., jedan odPuljića zamolio me da čuvamo nadbiskupovozdravlje. Smatrao sam da ga najviše čuvamoako ga prihvatimo svim srcem kao svoga na ‐dbiskupa i odgovorno vršimo službe koje nampovjerava.

Imao sam priliku suodlučivati o njegovuzdravlju 12. lipnja 1996. kada je kirurg dr. Di ‐nko Radnić ustanovio da mu je hitno potrebnaoperacija. Jedan hrvatski biskup, na moje pita‐nje o operaciji u Sarajevu na Univ erz it et s k ojklinici, preporučio je da organiziramo prije‐voz vojnim helikopterom u Rim na KlinikuGe melli koja je katolička te ima vrhunske stru‐čnjake. Mi članovi ordinarijata koji smo se na ‐šli u kući ustanovili smo da će mu biti potre‐bna pratnja liječnika nakon operacije a to mo ‐žemo providjeti samo u Sarajevu. Zato smoodlučili uputiti ga na kliniku u Sarajevu. Op e ‐r iran je 13. lipnja te ostao na bolničkoj njezi do24. lipnja.

260 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2015 261

PR

ILO

ZI

Od njegovih akcija u upravljanju nadbisku‐pijom, spominjem samo jednu. Kada je napo‐kon došlo vrijeme da se nadbiskup Vinko sasuradnicima dadne na izgradnju Svećeničkogdoma za svoje bolesne i umirovljene svećeni‐ke,posavjetovavši se sa svećenicima, odlučiojegraditiga u dvorištu Bogoslovije.Trebalo jenajprije kupiti susjednu kuću s potkućnicomradi nužnog proširenja gradilišta. Zatim je tre‐balo „otesati brdo“ da se u budućem podru‐mu, prizemlju i prvom katu priredi prostor zagaraže, na drugom katu poslovni prostor svelikom dvoranom za svečanosti, a na trećemi četvrtom stanovi za svećenike. Dobrotvorena čija je srca kucao trebao je uvjeriti o potrebitakve građevine, jer u njihovim zemljama um ‐ir ovljeni svećenici idu u staračke domove s os ‐t alim sugrađanima. Podignuta je i 2. svibnja2011. otvorena lijepa i funkcionalna zgrada sud obnim smještajem te dobrom hranom i po ‐sl ugom.Jedan od nas koji je ovdje prisutanobičava govoriti: „Dobro nam je ovdje!“ Takovečer svoga zemaljskog proputovanja može‐

mo smireno provoditi, a naši mlađi kolegemo gu znati da neće na ulicu nakon što aktiv‐ne godine ulože u pastoralno djelovanje. Uime nas koji smo sada smješteni u Domu, hv ‐ala Bogu što je nadbiskupu i njegovim surad‐nicima za ovo područje nadahnuo prave odlu‐ke i blagoslovio izvođenje radova.

Danas zahvaljujemo Bogu za sve koji su po ‐du pirali dječaka Vinka rođenog pred 70 go di nana njegovu putu prema svećeništvu te po sebnona 24 godine njegova predvođenja Vr h bosanskenadbiskupije. Ujedno zahvaljujemo Bogu svakiza svoje roditelje i sve koji su nas podupirali nanašem životnom putu. Dok nadbiskupu česti‐tamo, želimo mu Božju blagoslov za radosninastavak njegova pastirskog služenja!

Sada predlažem kratku meditativnu šutnjus dva pitanja: 1. Koliko sam zahvalan Bogu zaroditelje, profesore i rodbinu koji su me u ži v ‐otu podupirali? 2. Što mogu činiti da nadbi‐skup Vinko svoju službu nastavi vršiti rado‐sno i uspješno na dobro nas katolika ovdje idrugih ljudi u našoj zemlji?

Molitva vjernika na koncelebraciji Nadbiskupa

i svećenika na Palama

8. rujna 2015.

UVOD:S Marijom zahvalni Bogu što ju je po njezi‐

nim roditeljima i učiteljima pripravio na zada‐ću Majke i suradnice Isusa dobrog pastira,uputimo Bogu zajedničke molitve.

ZAZIVI:‐ Za Crkvu u današnjem svijetu: da po

zagovoru Marije bude svima ljudima znak isredstvo spasenja u Kristu, molimo te ...

‐ Za djecu i mlade koji su ovih dana krenu‐li u školu ili će uskoro krenuti na fakultete: dauz pomoć roditelja i učitelja rastu u traženjuistine te uče činiti dobro, molimo te…

‐ Za obitelji izbjeglica iz zemalja BliskogIstoka čija djeca ove godine neće imati redo‐vno školovanje: da po vladama zemalja u kojedolaze svima udijeliš sigurnost i nužnu opskr‐bu, molimo te…

‐ Za djevojke i mladiće koji se spremaju zaduhovni poziv: da u ljubavi roditelja i razboritostiodgojitelja nađu potrebnu podršku, molimo te…

‐ Za vrhbosanske svećenike koje je zarediona d biskup Vinko u 24 godine svoje službe: da,pod vodstvom nadbiskupa, zajedno sa starijomsubraćom svojim vjernicima i drugim ljudimabudu svjedoci Božjeg milosrđa, molimo te…

‐ Za našega nadbiskupa Vinka: da mu udi‐jeliš potrebnusnagu i pastirsku vedrinu usvjedočenju istine i Božje ljubavi prema vlasti‐tim vjernicima i svima ljudima, molimo te…

‐ Za pokojne roditelje našega nadbiskupaIvana i Kaju te za sve pokojnike iz obiteljiPuljić: da njih nagradiš dobrima nebeskim asve koji za njima tuguju okrijepiš utjehomvjere, molimo te…


Tekst pripremnog dokumenta za skoru si n ‐o du o obitelji – tzv. Instrumentum laboris –ima ozbiljne nedostatke i u suprotnosti je s cr ‐k venim Učiteljstvom o moralnome zakonu,ulozi i naravi savjesti i moralnome prosuđiva‐nju, predlažući da ispravno formirana savjestmo že biti u sukobu s objektivnim moralnimno rmama. Zbog toga problematični 137. para‐graf – koji dovodi u pitanje nauk enciklike Hu ‐manae vitae – treba odbaciti i zamijeniti ja s nimizričajem odnosa između savjesti i ob je k tivnihmoralnih normi. Srž je to izjave koju su pripre‐mili David Crawford i Stephan Ka m p owski,profesori pri Papinskom institutu Iv an PavaoII. u Sjedinjenim Državama i Italiji, a koju jepodržalo gotovo 60 profesora teologije i filozo‐fije diljem svijeta, među njima i dva bi s kupa.Izjava je objavljena u uglednom američkomčasopisu za religiju i javni život, First Things.

Kao katolički moralni teolozi i filozofi – is ‐t iču autori – osjećamo se obveznima podići gl ‐as protiv iskrivljenja katoličkog nauka implic ‐i tnog u 137. paragrafu pripremnog dokumen‐ta. U tom dijelu teksta, govoreći o encikliciHu mane vitae i ljudskome rađanju, tvrdi seka ko postoje „dva pola koja treba stalno spa‐jati“. S jedne je strane uloga savjesti. Nju sede finira kao „Božji glas koji odzvanja u ljud‐skom srcu koje je odgojeno da ga sluša“, doks druge strane postoji „objektivna moralna na ‐z naka, koja nas sprječava da rađanje držimostvarnošću o kojoj možemo proizvoljno odlu‐čivati, ne uzimajući u obzir Božji naum o ljud‐skome razmnožavanju“.

Kad prevlada subjektivni pol – stoji u do k ‐u mentu – lako se riskiraju sebični izbori; a usu protnom se slučaju moralna norma vidi kaone podnošljivi teret koji nije u skladu s potreb ‐

ama i mogućnostima osobe. Na koncu para‐grafa predlaže se da spajanje tih dvaju vidika,uz sposobno duhovno vodstvo, može pomoćisupružnicima donijeti odluke koje su u skladus Božjom voljom.

Međutim, kako pišu Crawford i Kamp ow ‐s ki, to nije ispravno razumijevanje ni uloge sa ‐v j esti ni moralnih normi: jezik je nejasan i go ‐vori o moralnim normama kao nečemu izv a ‐nj s kom ljudskoj osobi, opisujući ih isključivone gativnima i prisilnima. Naglašavanje vidikaza brane zanemaruje njezinu pozitivnu uloguu promicanju osobnog rasta i ispunjenju do ‐bra. Zbog tog izostanka, daje dojam da bi mo ‐ra lne norme mogle zapravo biti „nepodnošlji‐vi teret“ koji „ne odgovara potrebama i mo gu ‐ć nostima osobe“.

Pozivajući se na nauk enciklike Veritatis sp ‐l e ndor, teolozi i filozofi ističu da moralne no r ‐me nisu izvanjske granice koje su u raskorakus čovjekovim dobrom, već su „zapovijedi pro‐žete puninom života“ koju obećava Isus Krist.Ideja da moralne norme ne promiču ljudskusreću predlaže, kako kažu, nominalističko iproizvoljno viđenje moralnoga zakona, premakojem je čin zao samo zato što je zabranjen.Me đutim – prema katoličkom razumijevanju– moralni zakon izražava istine o ljudskoj os ‐obi – istine koje se ne mogu zanemariti ili pre‐kršiti bez nanošenja štete našim „potrebama imogućnostima“, to jest nama samima.

Što se tiče savjesti, Instrumentum laboris pr ‐opušta reći da se ona odnosi na zakon upisan unaša srca, kako naučava Drugi vatikanski sabor.„Božji glas koji odzvanja u ljudskome srcu“, popitanju moralnosti ne govori ne ku stvar jednojosobi, a drugu drugoj, i ni k ada ne govori protivobjektivnih moralnih normi koje naučava Cr ‐

ZAKLJUČNA MOLITVA:Svemogući Bože, Ti si u svojoj providnosti

dao da se Marija rodi u obitelju Joakima iAne te da se uz njihovu skrb pripremi zasvoju zadaću Majke našega Gospodina IsusaKrista. Zahvaljujemo Ti za naše odrastanje u

vjerničkim obiteljima i za pomoć naših učite‐lja. Blagoslovi sve roditelje, odgojitelje i uči‐telje koji današnjim mladima pomažu daljudski i vjernički sazrijevaju. Po KristuGospodinu našem.

262 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI

Katolički teolozi o pripremnom dokumentuSinode o obitelji


VRHBOSNA 3/2015 263

PR

ILO

ZI

kva. Veliki je propust govoriti o njemu tako dase čini odvojenim od moralnoga zakona ili gane spominje. Krivo je govoriti o „subjektivnompolu“ izvan zakona, koji se onda mora uskladi‐ti sa zakonom – ističu profesori, dodajući: iz137. paragrafa ne proizlazi samo opasnost „se ‐bičnih izbora“, već i radikalni subjektivizam ushvaćanju moralnoga života, jer se savjest od ‐vaja od prosvjetljujuće unutarnje prisutnostimoralnoga zakona. Predstavljajući savjest kaosubjektivnu sposobnost u opreci zakonu, In st r ‐u mentum laboris predlaže ideju koja je nespoji‐va s crkvenim Učiteljstvom.

Prema 137. paragrafu, moralni sud nije višesud savjesti koju prosvjetljuje zakon, već je „us ‐klađivanje“ dva pola – subjektivnog i obj ek ti v n ‐og – i to bez predloženog kriterija. Dru gim rije‐čima – stoji u izjavi – čini se da Inst ru m entum la ‐b oris logički vodi k tome da je krajnji kriterijmoralnosti proizvoljan. Prijedlog „sposobnogdu hovnog vodstva“ nije rješenje te poteškoće –dapače, kao kriterij odlučivanja moralni bi sudbračnih parova učinio ovisnim o sudu pastoral‐nog stručnjaka – što proturječi samoj naravi sa ‐vjesti – naglašavaju autori izjave.

Osim toga, Također su istaknuli da sv. IvanPa vao II. u enciklici Veritatis splendor izričito od ‐ba cuje mogućnost da bi određeni „konkretniživotni čimbenici“ mogli biti „iznimka općempr avilu“ i stoga dopustiti da se mirne savjesti uč ‐ini ono što je po moralnome zakonu zlo po sebi.Na temelju toga se – napisao je sv. Ivan Pa v ao II.– pokušavaju legitimirati takozvana „pa st ‐oralna“ rješenja koja su protivna Učit elj st vu teopravdati „kreativnu“ hermeneutiku u skladu skojom određeni negativni propis ni na koji načinne obvezuje moralnu savjest u svim slučajevima.

Nejasan i neprecizni izričaj 137. paragrafa na ‐

v odi na nijekanje da su neki čini po sebi zli. Tekstim plicira da ne postoje moralne norme koje im ‐aju apsolutnu, univerzalnu i nepromjenjivu va ‐ljanost i koje uvijek i bez iznimke zab ra njuju posebi zle čine. Na taj način, čini se da stavlja u pita‐nje crkvenu predaju i izričiti nauk enciklike Ver ‐it atis splendor – zaključuju autori izjave.

Sporni paragraf također teško iskrivljuje zn ‐ ačenje enciklike Humanae vitae. U Inst rum e nt ‐um laboris piše kako Enciklika naučava da posto‐je „objektivne moralne norme koje ne dopuštajuda čin rađanja shvaćamo kao stvarnost o kojoj semože proizvoljno odlučivati, ne o visno o Božjemnaumu za ljudsko razmnožavanje“. Međutim,Humanae vitae ne govori sa mo protiv „proizvolj‐nog odlučivanja“ o ra đa nju – kao da bi moglo bitineproizvoljnih razloga koji bi mogli opravdatikontracepciju – već izričito naučava da Božji na ‐um o bračnom zagrljaju isključuje „bilo koji činkoji prije, u trenutku ili nakon spolnog odnosa,ko ji ima specifičnu nakanu spriječiti razmnožava‐nje – bilo kao cilj, bilo kao sredstvo“.

Nedostaci pripravnog dokumenta moguimati razorne posljedice za vjernike, koji imajupravo znati istinu o pologu vjere. Ako sinodapodrži 137. paragraf, posijat će među njih sj e ‐me pomutnje. Neuspjeh teologa te čak i bisku‐pa i svećenika da snažno podrže naučavanjeen ciklike Humanae vitae uzrokovao je deset lj e ‐ća slabe privrženosti crkvenome nauku – i to nesamo u pitanjima spolnosti. Sinoda je prigodada se taj nedostatak ispravi. Paragraf 137 trebaodbaciti i zamijeniti ga snažnom podrškomnauka enciklike Hum anae vitae i jasnim obja‐šnjenjem odnosa između savjesti i objektivnihmoralnih normi kako se naučava u Veritatissplendor – zaključuju Crawford i Kampowski.

(kta/rv)

Pedsjednik UCESM-a poziva na solidarnost,otvorenost i svjedočenje Kristove ljubavi

Predsjednik Unije europskih konferencija viših re d o ‐vničkih poglavara i poglavarica (UCESM), fr. Gio v a ‐nni Peragine uputio je redovničkim zajednicama Eu r o ‐pe apel u povodu migracijskog egzodusa stanovništva.

„Ljubite i vi pridošlicu, jer ste i sami bili prido‐šlice u zemlji egipatskoj“ Pnz 10,19

Draga braćo i sestre!Rat se nastavlja pred samim vratima Eu r o ‐

pe koji prouzrokuje migracijski egzodus, nevi‐nih žrtava. Do sada, su ti događaji premašilidi menziju press vijesti i postali svakodnevnast varnost koja uključuje mnoge od nas.


Draga braćo misnici, draga braćo i sestre,dragi štovatelji naše Nebeske Majke. Prije ne ‐go smo krenuli u procesiji pitam ja vašega žu ‐pn ika koliko dugo smijem propovijedati. A onka že da tako daleko poći i doći nije red damalo kažeš! Ima pravo!

Današnje evanđelje s toliko imena moženas potaknuti da se pitamo što to znači? Mo r ‐a mo znati da je Bog odlučio sići među ljude,po stati čovjek, i On ima svoje korijenje i upra‐vo se nabrajaju imena‐rodoslovlje iz kojega ćese roditi Isus Krist. On je dakle ušao u povijestčo vječanstva, po Mariji postao je čovjek kakobi kao čovjek trpio za nas, umro i uskrsnuo tena ma donio mir. Čuli smo u prvom čitanju daje On mir. Svaki od nas ima svoje korijenje, po ‐v ijest, rodoslovlje. Istina je da danas tzv. digi‐talna generacija ne pamti puno, jer što nije za ‐p isano u mobitelu i ne pamti se. Međutim našist ari znali su korijenje pa nabrajaju koji jedjed, koji pradjed, šukundjed a mi to danasne mamo. To ponetko samo zna. Mi smo danas

u opasnosti jer dolazi vrijeme da nam perupamet, da ne znamo svoje korijenje. Zbog togasam zadivljen da ste sačuvali pamćenje, sjeća‐nje odakle su vaši došli. Evo u evanđelju segovori o dvanaest generacija, dvanaest pleme‐na, evo i vi ste dvanaesta generacija koja jeovdje došla iz onih starih krajeva iz jednogGospina svetišta iz Olova. Istina slika olovskeGospe nije se sačuvala, izgorjela je zajedno sacrkvom, ali mjesto gdje se moli ostalo je i ljudise danas tu okupljaju. Dakle što je sačuvalo tunašu vjeru kroz povijest kojom smo hodili iproživljavali i preživljavali. Možemo komotnoreći da nas je pobožnost prema Mariji prvookupljala, kad god nam je bilo teško išli smoGospi, molili smo, pravili hodočašća, činilipokoru i ispovijedali se. Roditelji dobro znajuda dijete kada zaplače prvo se obraća majci ičesto prva riječ koju izgovori je „mama“.Obično čovjek s tom riječju i umire. Vi znatekada se dijete povrijedi i počne plakati mamasamo poljubi i bol prestaje. Ima jedna tajna

Fenomen migracije prati povijest naroda ineminovno bi trebao, rađati ne samo osjećaj,nego i zadaću zajedničkog dijeljenja te svest r ‐anu solidarnost, a ne osjećaj nesigurnosti i dasu nam migranti neka opasnost. Dakle, stra‐nac treba osjetiti našu dobrodošlicu, kao os ‐oba koja ujedno obogaćuje i našu zajednicu.

U nadi brzog zaustavljanja konflikata teuspostave mira u tim ratom zahvaćenim dije‐lovima, mi bismo trebali biti prvi promotorisvestrane pomoći i organizirane zaštite tihnevinih žrtava te činiti sve kako bi se zaustavi‐lo ilegalno trgovanje ljudima.

Danas, kao nikada do sada, Europa moraodigrati ključnu ulogu, kako u rješavanjukonflikta na diplomatskom polju tako i u briziza izbjeglice.

Sada je vrijeme, da zemlje članice EU poka‐žu vrednote dobrodošlice, tolerancije, solidar‐nosti i kulturne integracije, koje su upisane utemeljima naše Unije. Europa ne bi smjela sa ‐

mo tako propustiti ovu jedinstvenu priliku.I, mi, Bogu posvećene osobe, trebamo biti pro ‐

t a gonisti i svjedoci Kristove ljubavi koji je jedna‐ko prisutan u “strancu koji je dobro došao.”

Ujedinjeni s pozivom našeg Svetog Oca, i jasv ima vama redovničkim zajednicama našegko ntinenta, ponavljam vapaj da probudimoEu ropu te “izrazimo Evanđeosku konkretnost”dok se uključujemo oko brige i rada s izbjeglic ‐ama koji nam dolaze i kucaju na naša vrata, tetako promičemo kulturu solidarnosti, poštova‐nja i odanost prema emigrantima, jer njihovaintegracija, miran suživot, iako iz raznih kultu‐roloških sredina ne smiju nam biti prepreka.

U duhu zajedništva sa svima vama te trenu‐tku kada naš kontinent treba osluškivati srcemi kreativnošću izazove koje danas pred nasstavlja Gospodin, želim vam svako vam dobro!

Fr. Giovanni Peraginepredjednik UCESM‐a

264 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI

Propovijed kard. Puljića na misi Hrvatima uSantovu - Mađarska

5. rujna 2015.


VRHBOSNA 3/2015 265

PR

ILO

ZI

ma jčina srca koja liječi rane. Tako je to krozpo vijest i na duhovnom planu bilo, Gospa jelij ečila naše rane, hranila našu vjeru, čuvala ju,evo i vaše korijenje. Marija je postala našaMajka pod križem. Isus s križa daje svom uče‐niku majku i evanđelje kaže da od toga časauze je učenik sebi. To je simbol kroz cijelupovijest Crkve, Isus nam je dao svoju majku imi je prihvaćamo kao Majku. Koja je Marijinauloga? Ona vodi do Isusa! Sjetite se iz evanđe‐lja kada je Marija na svadbi u Kani Galilejskojprva primijetila da je nestalo vina, odlazi rećito Isusu. Isus malo čudnije odgovara: Što jaim am s tobom? Međutim Marija se ne obazirena to nego govori: što god rekne učinite! To jeMa rijina uloga, vodi nas da poslušamo Isusa,da prihvatimo njegovu Riječ, da živimo odnje gove Riječi. Znate koliko god je ona velikajer je Bogomajka, rodila je Sina Božjega, Isus jepr oglasio da je još veća jer je Božju Riječ sluša‐la i vršila. Kada se okupio narod oko Isusa pai Marija se pridružila, a ljudi mu kažu eno ma ‐jka i braća te traže, a Isus kaže tko je moja ma ‐jka i braća? Oni koji Riječ Božju slušaju i vrše,time je Isus svoju majku proglasio velikom jerje Božju Riječ čula i prihvatila. U Nazaretu kadje čula rekla je: Evo službenice Gospodnje tu jeMarijina veličina, Božju je prihvatila i živjela. Inama to isto kaže kao u Kani Galilejskoj: štogod vam kaže činite! Častiti Mariju znači do p ‐u stiti da nas ona vodi Isusu. Ali ne samo to, odMa rije treba naučiti kako se Božja sluša. Mis ‐ lim da nema ni jedne obitelji koja ne posjedu‐je Sveto pismo ili barem Novi zavjet. Čestopu ta ta knjiga bude u pozadini. To je Riječ Bo ‐žja i nju trebamo čitati i čuti. Zamislite kako bivas zabolilo da napišete nekome koga volitepi smo a on i ne otvori to pismo. Bog je namadao to Pismo, a mi ga ni ne otvorimo. Kolikogod je ljudsko važno, još je važnija Božja i zatood Marije danas naučimo da držimo do BožjeRiječi. Kada bismo mi čitali Sveto pismo takoda ga čujemo ne ušima nego srcem manje bitrebalo apaurina jer Božja riječ donosi mir, onanas smiruje, ona nam čisti srce i savjest. Nemožemo mi živjeti sa grijehom ako Božju riječčujemo. Ona nas pokreće da se kajemo, da seodričemo grijeha. Ako čitam Božju Riječ nemogu živjeti u svađi, moram se pomiriti jerBog voli i mene i onoga s kime sam se posva‐đao. Isto tako ne mogu Božju Riječ čitati a zločiniti jer Božja Riječ nas odgaja i oplemenjuje,

to nas Marija uči čuti Božju riječ i to srcem. Jerkada se srcem prihvati onda se to i živi. Stogaje potrebno danas ovdje kod Gospe probatiučiti kako živjeti sa Božjom Riječju, kako bitičovjek poslušan vjeri.

Danas imamo novu seobu naroda, i svigovore o problemima migranata i to jesu stv a ‐r ni problemi ali nitko ne govori o razlozimazbog čega je do toga došlo i o tome se ne smijepričati jer o „Velikom Bratu“ se ne smije punogo voriti. Ja sam vidio tisuće izbjeglica i znamšto znači biti izbjeglica, ali od toga što ćemomi kukati nad njima ništa ne koristi jer trebazlo zaustaviti da ljudi na svojim korijenima ži ‐ve. Nažalost u ovoj politici koja je sada stv o r ‐ena Božja nema mjesta, gdje je važnija zarada,korist i uživanje tada je čovjek ugrožen, tadačovjek nema svoje dostojanstvo. Zato nastoj‐mo da Božja Riječ ne odgaja samo mene kaoka tolika, nego da ja kao katolik ugradim se uto društvo, da tu vjeru utkam u naše međulju ‐d ske odnose, da ne kažu da smo zaboraviliono što jesmo i tko smo. Zato danas dolazimoGo spi i donosimo joj svoje rane. Majko vidi ra ‐ne ovoga čovječanstva koje ne voli život, kojedo nosi zakon da se smije ubijati nerođenodijete, da se smije ubiti starac, to su rane čovje‐čanstva. Pogledaj druge rane čovječanstvagdje čovjek ima vremena za sve drugo osim zaono što je Božje nema, pogledaj ovo čovječan‐stvo koje uništava vlastitu obitelj, jednostavnourušava se gnijezdo čovječanstva! Demo kr a c ‐ija nema pravo dirati Božje zakone, rušiti na ‐ra vne zakone. U knjizi Postanka čitamo kakoBog stvori muško i žensko i nema te demokra‐cije da to izvrne, ali nažalost čovjek to i danasželi izvrnuti. Ako čovjek želi živjeti svoje do st ‐o janstvo mora poštivati Božje zakone, morapr ihvatiti Božju Riječ. Zato smo i došli Gospida joj donesemo te rane i ne samo svoje nego irane čovječanstva. Gospe izliječi nas i našerane, sačuvaj naše korijenje, daj da budemopr epoznatljivi kao kršćani, katolici, kao tvojadjeca! Vodi nas svome Sinu koji je za nas umroda znamo to cijeniti i da znamo od toga živje‐ti. Zato vas braćo i sestre hrabrim i divim se daste sačuvali kroz tolika stoljeća svoj identitet iu novoj domovini ugradili se donoseći taj id e ‐n titet. Čuvajte tu vjeru i prenesite je budućimpokoljenjima, da buduća pokoljenja sačuvajupamćenje da ne zaborave kolijevku koja ih jeodnjihala. Katolik nije nigdje stranac, jer gdje


god dođe on je kod kuće jer mi smo svi jednacrkva. Nas dijele koji puta granice, jezici alismo svi Božja Djeca. I tu zapravo trebamoosjetiti veličinu i ljepotu zajedništva u katoli‐čkoj Crkvi.

Zato Marijo čuvaj svoju obitelj, tu crkvu dabude složna i jedinstvena, da slijedi Božji puta i mi da vjerni ostanemo i tu vjernost namri‐jemo budućim pokoljenjima. Amen!

266 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI

Propovijed na misi za početak nove školskegodine u KŠC-u „Petra Barbarić“ u Travniku

10. rujna 2015.

Draga braćo misnici draga braćo i sestre!

Mi smo ovdje u različitim godinama i razl ‐i č itih službi a svi smo u Crkvi braća i sestre ito je jedan prelijep osjećaj bez obzira na sve,da smo u Kristu braća i sestre. Zato vas tim rij ‐e čima i pozdravljam. Na početku smo novešk olske godine. Slušajući Evanđelje vjerujemda ste malo zbunjeni slušajući takav Isusovgo vor međutim kasnije ću ga malo protumači‐ti. Uzet ću sliku Travnika ispod Vlašića gdje sena lazimo, i promatrajmo tu planinu iz La šv a ‐n ske doline. Što se više penjemo prema njojnaši pogledi postaju sve širi i veći. Taj primjerbih uzeo za sliku jedne školske godine. Kadago dina počinje ne vidimo daleko, ali kako go ‐d ina odmiče penjemo se, i naši obzori, znanjesp oznaja i zrenje postaju sve veći. Zato se po ‐peti na taj stupanj treba napora. Popeti se naVlašić traži napor. Znanje traži napor. Poredtoga traži se još i ljubav jer tko voli planinu ipr irodu njemu to nije teško, on prihvaća tajna por. Svi vi koji volite prirodu i visine, kadagl edamo alpiniste koliko se trude da bi se po ‐p eli i koliko truda i napora ulažu, i nije to nije dnostavno ali njih pokreće entuzijazam i ad ‐re nalin koji ih vodi do onoga „popeti se“. Napo četku ove školske godine želio bih u vamapr obuditi ovaj adrenalin i ljubav za penjati sena brdo znanja i formaciju ljudskoga srca. Tuvam Isus šalje poruku da treba odgojiti srcekoje se neda pobijediti u dobroti. To nije jed‐nostavno jer u nama reagira ona ljudska sklo‐nost da ako mi je netko nešto rekao ja mu to tr ‐e bam vratiti. U nama je sklonost da istom mje‐rom vratimo. Međutim Isus nas odgaja druga‐čije da u nama treba dobrota pobijediti, jer jeOn nama darovao svoju dobrotu. Dopustio je

da Ga ubiju na križu kako bi pokazao da nasvoli. I onaj njegov zagrljaj sa križa one rašire‐ne ruke govore: dijete dobro došao i mjeromko jom mjeriš tebi će se mjeriti. Pisac JurajJurjević u jednoj svojoj knjizi napisao je jednure čenicu koja mi se duboko usjekla u pamće‐nje a koja kaže: „ako s budalom budalasto po ‐s tupaš i sam si budala“. To znači da treba na ‐d ići, ne biti jednak, jer ako mi u ovom svijetuživimo ne znači da trebamo biti kao ostali jerpo čemu smo onda kršćani? Čemu nas je Isusonda učio? Isus nas odgaja u dobroti, i zato jeova školska godina jedna stepenica rasta u do ‐b roti da ne bi bili oni koji ne drže do Isu so veRiječi. Mi učimo i najljepše doba je ono kadase uči. Kada su pitali jednoga staraca kada ml ‐a d ost prestaje? Starac je odgovorio da mladostprestaje onda kada prestaneš učiti! Vi svojumladost možete trajno sačuvati. Zato vas napočetku nove školske godine dragi učenici po ‐z ivam da budete otvoreni učiti, penjati se navrhunce znanja i vrhunce dobrote. Sami mo ‐žete puno ali opet ne dovoljno i trebate zbogto ga ljude koji će vam pomoći i u znanju i udo broti. Znanje koje primamo treba postati sr ‐e dstvo koje ravna našim životom. Mi od vasže limo ljude dobrote i znanja i da to znanjerav na vašim srcima i životima i zato surađuj‐te sa onima koji vam žele prenijeti to znanje.Ja sno da se tu traži red, jer bez reda nema nira da a bez rada nema uspjeha. Red i rad mora‐ju postojati, kao i disciplina da budemo sposo‐bni slušati i čuti, primati i usvajati. Znate nijedovoljno samo čuti potrebno je i zanimanje,ako ima zanimanja onda građu upijamo kao„spužva“. Zato vas hrabrim na tome putu i nato vas potičem. Ovih dana sam razgovarao sapčelarima koji kažu da je ove godine prinos


VRHBOSNA 3/2015 267

PR

ILO

ZI

meda bio jako velik i da su pčele ove godinebile marljive. Vidite pčela dođe na svaki cvijeti ne uzima sve nego samo med, tako ćete i viim ati u rukama razne knjige koje ćete moratiči tati i ne morati, razne tiskovine i tu vas pozi‐vam da učite od pčele, pustimo da nas i priro‐da odgaja. Pčela uzme samo ono što vrijedi ato je med, a ostalo ne dira a tako radite i vi.Zn ajte uzeti samo ono što vrijedi znajte biratii to je isto papa rekao mladima 6. lipnja u Sa r ‐a jevu: mladi znajte birati, jer ako ne budete bi ‐ra li otrovati ćete se. Znajte uzeti ono što jevrije dno, ono što je istina i što vas izgrađuje.Ml adi dopustite da u vama proradi savjest ko ‐ja vas osposobljava znati birati da znaš razlu‐čiti što je dobro a što je zlo.

Na poseban način želim i našim dragim pr ‐o s vjetnim djelatnicima progovoriti. U prvomredu i jednima i drugima je važna ljubav. Vidragi učenici volite svoje vrijeme, volite tu sv ‐o ju sposobnost da možete učiti, volite ljudeko ji vas podučavaju jer kada sa ljubavlju prist ‐u pimo već je pola znanja usvojeno. Čim ne pr ‐i s tupimo sa ljubavlju odmah imamo duplumuku da naučimo. A vas prosvjetni djelatnicipozivam da volite ovu mladost i to ne bilokakvom ljubavlju nego zahtjevnom ljubavlju.Znajte njima dati i od njih tražiti. Vrlo važno jene razmaziti mladež nego im dati i tražiti, tra‐žiti i izvlačiti sve sposobnosti koje oni nose jerje grehota da zakržljaju. Kada prolazim našomBosnom i Hercegovinom pa na mjestima gdjeje zemlja škrta stabla rastu zakržljala, ja ne bih

htio da imamo od vas zakržljalu mladost negokršnu, vitku i uznositu mladost. Pomozite imdragi prosvjetni djelatnici sa strpljivošću i ust ‐ra jnošću u ljubavi. Koji će puta oni vrištati jerće biti skloni ići linijom manjega otpora. Ne kavas to ne zbuni jer svi mi koji smo prošli školeznamo da uvijek pamtimo one koji su nas naj‐više voljeli i koji su od nas najviše tražili i onikoji su bili pravedni. Ja pamtim duboko jed‐nog svoga najstrožijega profesora koji je bezpardona govorio: dođi ponovno. Ovih danaslušao sam priču iz dječjega vrtića gdje su biledvije tete, jedna je bila jako blaga a druga stro‐ga. I pitali jednoga maloga koju tetu više voli,a on odgovori da više voli onu koja je stroga.Pi tali ga zašto je tako jer je ona stroga, kažema li: jest tako al ona nas voli. Ljubav je zahtje ‐v na, ona nije popustljiva. Zato prosvjetne dje‐latnike hrabrim neka se ne boje uzeti tu mjeruzahtjevnosti ali prvo moraju dati.

Sve skupa vas pozivam da shvatimo ovovrijeme kao dar jer se ono nikada više ponovi‐ti neće, iskoristimo ga, utkajmo ljubav, penji‐mo se prema vrhuncima dobrote jer obzorido brote kada se popnemo na visine nadilazeone sitne intrige koje truju ljude ogorčavajulju de. Moramo nadići tu prljavštinu baruštine.Mo ramo se popeti na visine čistoga zraka gdjesu prave plemenitosti srca i dobrote i plemeni‐to znanje. To vam želim ove školske godine iistinski molim da vas prati Duh Sveti na tomeputu. Amen!

Propovijed na vrelu sv. Jakova Markijskog u Deževicama

20. rujna 2015.

Dragi brate u biskupstvu!Mnogopoštovani oče provincijale!Draga braćo misnici!Draga braćo i sestre!

Hodeći od župne crkve do vrela sv. Jakovamolili smo krunicu! Vjerujem da nije bilo te š ‐ko sabrati se u ovako lijepoj prirodi, jer čovjeku prirodi lakše dođe u kontakt sa Bogom jerBo ga vidi tko mu stvore gleda. Stoga nije ni

ču dno da je papa u ovome modernom dobuat eizma koji se naziva još i indiferentizam po ‐z vao da čuvamo okoliš na poseban način, jertaj okoliš čuva čovjeka. Zato i mi okupljeni uovoj prirodi po primjeru svetoga jakova poku‐šajmo učiti o Božjoj blizini.

Svjedoci smo da vrijeme u kojemu mi živi‐mo nameće javno mnijenje koje je u suprotno‐sti sa vrednotama koje je Isus objavio. Danasželimo učiti od sv. Jakova kako biti vjeran Bo ‐


gu? U svome životu sv. Jakov je propovijedaou Ime Isusovo. U našem narodu postoji izreka„U ime Isusovo“ koja je označavala znak ču đ ‐e nja umjesto psovke. To je ono što je živjelo una šem narodu, ali danas moramo nažalost re ‐ći da je Isus „istjeran“ osim kada Ga se psuje.Izgubili smo osjećaj života sa njime, vezekojom smo se vezali na njega krštenjem i čas ‐teći sv. Jakova želimo vratiti tu ljubav premaIsusu, ljubav da za njega živimo, svjedočimo iradimo.

U današnjem evanđelju čuli smo kako Isusodgaja svoje učenike da nastave njegovo djelo.Od Adama čovjek je ranjen grijehom i postaoje sklon grijehu, posebno oholosti. Danas tona jjasnije vidimo u modernom svijetu. Vidimoba hatost i oholost koja za svoje geslo ima onu:„ne treba mi Bog dokle imam novca, vlasti idok drugima vladam“. A kada mi uvidimoko liko smo jadni, kada „lupimo glavom u zidi na zemlju se srozamo“, tada spoznamo tkosmo i što smo. Čuli smo kako Isus uči svoje uč ‐enike, spoznajmo da smo i mi njegovi učenicii učimo se poniznosti i skromnosti.

Sveti Jakov je na ove prostore došao da biobnovio ne samo franjevački duh nego i ozra‐čje u kojem su oni djelovali. Poniznost je danasst rana riječ jer se drži kao kukavičluk. Bognam je dao različite darove i stoga ne smijemolagati da nismo primili. Poniznost je krjepostkoja traži hrabrost priznati istinu. Zbog čegase događaju svi sukobi danas? Iz razloga štose nema snage priznati istinu a samo istina os ‐l obađa. Priznati istinu o sebi znači uvidjeti sv ‐oju slabost, uvidjeti svoju ovisnost o Bogu, dabez Boga ne mogu ništa. A sve što posjedujemjeste Božji dar i ne smijem se uznositi zbog to ‐ga. Poniznost nas uči da imam hrabrosti priz‐nati svoju grješnost i da znam to okajati. Du h ‐o vni učitelji su govorili da mi nismo ono što osebi mislimo. Da se prodajemo za onoliku vri‐jednost za koju mislimo da imamo bili bi bo g ‐a ti, ali da se prodajemo po cijeni koju drugi zanas određuju bili bi jako siromašni. Ali mi nis ‐mo ono što ljudi misle o nama jer oni vide dje‐lomično a koji puta i pristrano i zlonamjerno.Mi smo ono što Bog vidi u nama. Bog se obra‐ća malenima i zato Isus kliče u evanđelju: Sla ‐v im te Oče Gospodaru neba i zemlje zato štosi ovo objavio malenima a ne mudrima i velik ‐i ma. Malen je onaj koji je sposoban istinu prih‐vatiti, istinu živjeti i istinu svjedočiti. Da je

hrabrosti kod europskih, američkih i svjetskihpo litičara ne bi došlo do ove migracije kojuda nas gledamo. Napravili su uzbunu, pokre‐nuli narod a sada liju „krokodilske suze“ nadtim narodom. Jest jadan taj narod ali je jadanne svojom krivicom nego krivicom drugih. Mito znamo jer smo to doživjeli na svojoj koži,dr ugi su proizveli rat a mi smo cijenu plaćalicijenu života, bijega i straha. Tu je nedostajaloono da se uzrok liječi a ne posljedice. Zato tabo gata zapadna zemlja bilo Europa ili Am er i ‐ka koje se poigravaju sa sirotinjom glavno te ‐ži šte stavljaju u banke pod motom što višeimati i što više trošiti. Zato sv. Jakov kaže lije‐po da ta pohlepa čovjeka ponižava, pohlepatr ošiti više nego što imam a patiti za onim štone mam. Zato u zadnje vrijeme često naglaša‐vam pojavu da smo sve više nezadovoljni ine sretni u sebi, to se događa zato što ne zna ‐mo Bogu zahvaljivati za ono što imamo negouvijek patimo za onim što nemamo. Nažalostto je često propust odgoja. Često me pitaju zast rah i bijeg iz domovine otkuda on? Strah do ‐l azi jer nismo odgojeni, križ nosimo kao sim‐bol našega identiteta a bojimo se križa i žrtveka da trebamo hrabro stati i opstati. Djecu smoučili i učimo ne da žive nego da uživaju, akada ne mogu uživati onda bježe. Biti Kristovznači biti hrabar, križ nositi i sa križem ostati.Takav je bio sv. Jakov koji je obnavljao, zatožel imo na njegovom vrelu obnoviti tu ljubavpr ema Isusu, prema moralnom zakonu, pr e ‐ma čistoći koja je narušena jer je junak onajkoji što više nemorala napravi televizija namda nas prezentira. Žene su postale roba za pro ‐d aju a to promiču televizija i tisak govoreći oslobodi ženskog dostojanstva. Žena ima pravoubiti nerođeno dijete! Treba imati hrabrostioprijeti se zlu a stati na stranu imena Isusova,na stranu evanđelja kroz poniznost, vjernosthrabrost i strpljivost. Ima li ikoga među namada mu ne treba te strpljivosti? Svi mi moramobiti strpljivi prvo sa samim sobom jer koji putačudno reagiramo izazvani svime i svačim. Kr ‐atak nam je „fitilj“ pa brzo planemo. Valja zn ‐ati za Kristom hoditi, križ nositi, hrabar i vje‐ran biti. Ovdje na vrelu sv. Jakova želimo toposebno obnoviti. Crkva danas treba karizma‐tika kakav je bio sv. Jakov koje će dati da pro‐gledamo očima evanđelja i da čujemo srcemkoje je Bogu vjerno kako bi mogli oduprijeti seovom duhu javnosti koji nameće antikršćan‐

268 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2015 269

PR

ILO

ZI

ske vrjednote. Gdje god velesile intervenirajunas katolika lagano nestaje. Svjedočim stanjuna Bliskom Istoku, bio sam nedavno tamo ividio sam što su napravili , uništavaju katoli‐čku Crkvu a Europa šuti jer su banke važne injih treba sačuvati. Zato papa Franjo pozivana solidarnost prema malom čovjeku koji trpikoji je obespravljen i obezvrijeđen.

Zato ovdje obnovimo snagu svoje vjere dase ne damo zavesti, kupiti, prevariti i ondaostati na ledu nesretni i nezadovoljni. Kriste utvoje ime smo se ovdje skupili na vrelu sv. Ja ‐kova. Neka nas on zagovara da imamo hrabrevjere u ovim vremenima, da imamo spr em ‐nosti križ nositi i suočiti se sa svim životnimizazovima. Amen!

Neslužbeni prijevodi dvaju motu proprijâ o reformi kanonskog postupka za za parnice

proglašenja ništavosti ženidbeDana 8. rujna papa Franjo je proglasio dva

motuproprija kojima je reformirao kanonskipostupak za parnice proglašenja ništavosti že ‐n idbe. U svrhu upoznavanja s proglašenimno vinama u kanonskom pravu Međ ubi sk u p ij ‐s ki sudovi u Zagrebu objavili su cjeloviti tekstoba motuproprija. Riječ je o neslužbenom pri‐

jevodu motuproprija s talijanskog jezika nahr vatski jezik. Službeni prijevod sa latinskogjezika na hrvatski jezik, u skladu sa kanon‐skim propisima, bit će objavljen nakon njego‐va odobrenja.

(kta/ika)

Mitis Iudex Dominus Iesus

Apostolsko pismo u obliku motu proprija rims ‐kog prvosvećenika Franje o reformi kanonskog po ‐s tupka za parnice proglašenja ništavosti ženidbe uZakoniku kanonskog prava (neslužbeni prijevod)

Gospodin Isus, blagi Sudac, Pastir našihdu ša, povjerio je apostolu Petru i njegovim na ‐sljednicima vlast ključeva kako bi se u Crkvivršilo djelo pravde i istine; ta vrhovna i općavlast vezivanja i otpuštanja, ovdje na zemlji,po tvrđuje, podupire i naglašava vlast pastirapa rtikularnih Crkava snagom koje oni imajusv eto pravo i pred Gospodinom dužnost sudi‐ti svojim podanicima.(1)

Kroz vjekove je Crkva po pitanju ženidbe,sve jasnije spoznajući Kristove riječi, usvojila isuštinski izložila nauk o nerazrješivosti sveteže nidbene veze, razradila sustav ništavosti že ‐ni dbene privole te je sukladno tome uredilasu dski postupak u toj materiji, tako da crkve‐na disciplina bude što dosljednija propovije‐

danim vjerskim istinama.Sve je to uvijek činila vodeći se vrhovnim

zakonom o spasenju duša(2), jer je Crkva, kaošto je mudro naučavao blaženi Pavao VI., bo ‐žanski plan Trojstva, pa stoga sve njezine us ‐tanove, koje se uvijek mogu dodatno usavrša‐vati, moraju težiti prenošenju božanske mi l o ‐sti i neprestano pogodovati, sukladno da ro ‐vima i poslanju svakog pojedinca, dobru vjer‐nika, što je i osnovna svrha Crkve.(3)

Svjestan rečenog, odlučio sam pokrenutire formu postupaka ništavosti ženidbe, pa samu tu svrhu utemeljio skupinu osoba, koje seodlikuju pravnim naukom, pastoralnom razb ‐o ritošću i sudskim iskustvom, koje će pod vo ‐d stvom preuzvišenog Dekana Rimske rote iz ‐r aditi nacrt reforme, uz obdržavanje načelane razrješivosti ženidbenog veza. Predano ra d ‐eći ova je skupina izradila nacrt reforme, kojije, nakon što je podvrgnut pomnom razma ‐tranju uz pomoć drugih stručnjaka, sada pre‐


nesen u ovaj motu proprij.Prema tome, briga za spasenje duša koje

os taje – danas kao i jučer – najviša svrha svihin s titucija, zakona i prava, potiče Rimskog bi ‐s kupa da svim biskupima podastre ovaj doku‐ment reforme, budući da oni zajedno s njimedijele odgovornost Crkve čuvati jedinstvo vj e ‐re i discipline obzirom na ženidbu kao te m e lj iizvor kršćanske obitelji. Obnova je po ta knutavelikim brojem vjernika koji u želji da postupepo savjesti prečesto odustaju od pravnihstruktura Crkve zbog fizičke ili moralne uda‐ljenosti; ljubav i milosrđe stoga zahtijevaju daCrkva kao majka bude bliska svojoj djeci kojase osjećaju izdvojenom.

U tom su smjeru išli i glasovi većine mojebraće biskupa okupljenih na nedavnoj izvan‐rednoj Sinodi, koja je tražila brže i dostupnijepostupke.(4) Potpuno u skladu s tim željamaodl učio sam ovim motu proprijem donijeti od ‐re dbe kojima se ide u prilog ne ništavosti že n ‐idbe nego brzini postupaka kao i opravdanojjednostavnosti, kako zbog zakašnjele sudskeodluke srca vjernika koji čekaju na razrješenjesvojeg statusa ne bi bila dugo vrijeme optere‐ćena tminama sumnje.

Učinio sam to hodeći tragom svojih pretho ‐d nika koji su htjeli da se parnice ništavosti že ‐n idbe rješavaju sudskim a ne administrativ‐nim putem i to ne zato što to nameće sama na ‐rav stvari, već stoga što je istinu o svetom vezupotrebno štititi u najvećoj mogućoj mjeri: a toje upravo osigurano jamstvima sudske naravi.

U nastavku navodimo neke temeljne krite‐rije kojima je bio vođen rad na obnovi:I. – Jedna jedina izvršna presuda u prilog ni št ‐a vosti. – Prije svega činilo se primjerenim dase više ne zahtijevaju dvije jednake odluke upr ilog ništavosti ženidbe kako bi stranke mo ‐gle pristupiti novoj kanonskoj ženidbi, već jedovoljna moralna sigurnost koju je prvi sudacstekao sukladno pravnim odredbama.

II. – Sudac pojedinac pod odgovornošću bi ‐s k upa. – Uspostava suca pojedinca, ipak kleri‐ka, u prvom stupnju prepuštena je odgovorn ‐osti biskupa, koji u pastoralnom vršenju svojesudske vlasti mora osigurati da se ne popuštabilo kakvom laksizmu.

III. – Biskup sudac. – Da bi se konačno u pr ‐a ksu pretočio nauk II. vatikanskog koncila umateriji od velike važnosti, naglasak je stav‐ljen na to da je biskup u svojoj Crkvi u kojoj jepostavljen za pastira i poglavara, po svojoj na ‐

r avi sudac među vjernicima koji su mu povje‐reni. Dakle, preporučuje se da, kako u velikimta ko i u malim biskupijama, isti biskup poka‐že znak obraćenja crkvenih struktura(5) te dasv oju sudsku službu u ženidbenoj materiji neprepusti u potpunosti drugim uredima kurije.Ovo neka se primjenjuje osobito u kraćem po ‐stupku koji se ustanovljuje radi rješavanja naj‐očitijih slučajeva ništavosti ženidbe.

IV. – Kraći postupak. – Naime, osim što seže ni d beni postupak učinilo bržim, predviđenje i je dan kraći oblik postupka – pored onogna te m elju isprave koji je sada na snazi – kojise primjenjuje u slučajevima u kojima je navo ‐d na ništavost ženidbe potkrijepljena osobitojasnim argumentima.

Svjestan sam, dakako, da skraćeni postupakmože dovesti u opasnost samo načelo ner a z ‐rješivosti ženidbe; upravo sam zato htio da utakvom postupku sudac bude sam biskup koji jesnagom svoje pastoralne službe s Pe t rom najve‐ći jamac katoličkog jedinstva u vjeri i disciplini.

V. – Priziv na Metropolitsku stolicu. – Po že ‐l jno je da se ponovno uspostavi priziv na sto‐licu Metropolite, budući da je ta služba na čelucrkvene pokrajine, stabilna kroz stoljeća, znaksinodalnosti Crkve.

VI. – Vlastita zadaća biskupskih konferen‐cija. – Biskupske konferencije koje prije svegatr ebaju biti potaknute apostolskom težnjomdoprijeti do raspršenih vjernika, moraju pose‐bno biti svjesne dužnosti sudjelovanja u većsp omenutom obraćenju, i moraju apsolutnopo štovati pravo biskupâ da urede sudsku vl a ‐st unutar vlastite partikularne Crkve.

Po novna uspostava blizine suca i vjernika ne ‐će uspjeti ako biskupske konferencije ne bu dupoticale i pomagale pojedinim biskupima u pr ‐ak tičnoj provedbi reforme ženidbenog postupka.

Uz spomenutu blizinu suca, biskupske ko n f ‐erencije, poštujući pravednu i dostojnu na k nadudjelatnika sudova neka se brinu, ako je to mogu‐će, da se osigura besplatnost postupka, kako biCr kva, pokazavši se vjernicima kao širokogrud ‐na majka na jednom području koje je tako tijesnopovezano sa spasenjem du ša, očitovala Kristovubesplatnu ljubav po ko joj smo svi spašeni.

VII. – Priziv na Svetu Stolicu. – Potrebno jeipak zadržati mogućnost priziva na redoviti sudSvete Stolice, odnosno na Rimsku rotu, po štujućiprastaro pravno načelo, čime se jača povezanostPetrove stolice i partikularnih Crkava, ali brinućise pritom da se u provođenju ovog priziva spri‐

270 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2015 271

PR

ILO

ZI

ječi svaka zloporaba toga prava, kako ni u kojojmjeri spasenje duša ne bi bilo ugroženo.

Vlastiti zakon Rimske rote u najskorije ćevrijeme biti prilagođen pravilima obnovljenogpostupka koliko god to bude potrebno.

VIII. – Odredbe za istočne Crkve. – Imajućiu vidu posebno uređenje istočnih Crkava od l ‐u čio sam donijeti istoga dana odredbe kojimase reformiraju ženidbeni postupci u Zakonikukanonskog prava istočnih Crkava.

Uz evši sve navedeno u obzir, odlučujem iodređujem da se Knjiga VII. Zakonika kanon ‐s kog prava, Dio III., Naslov I., Poglavlje I. opa rnicama za proglašenje ništavosti ženidbe(kann. 1671‐1691), od dana 8. prosinca 2015. ucijelosti mijenja kako slijedi:

Čl. 1 – Mjerodavno sudište i sudovi

Kan. 1671 – § 1. Ženidbene parnice krštenihpo vlastitom pravu pripadaju crkvenom sucu.§ 2. Parnice o samo svjetovnim učincima že n ‐idbe pripadaju svjetovnoj vlasti, osim ako kra‐jevno pravo određuje da u tim sporovima, akose vode uzgredno i sporedno, može suditi iriješiti ih crkveni sud.

Kan. 1672 – U parnicama o ništavosti že n ‐idbe, koje nisu pridržane Apostolskoj Stolici,mjerodavni su: 1° sud mjesta u kojemu je slav‐ljena ženidba; 2° sud mjesta u kojemu jedna iliobje stranke imaju prebivalište ili boravište; 3°sud mjesta u kojemu se stvarno treba prikupi‐ti većina dokaza.

Kan. 1673 – § 1. U svakoj biskupiji sudac pr ‐v og stupnja u parnicama ništavosti ženidbe,koje pravom nisu izričito izuzete, jest dijecezan‐ski biskup, koji sudsku vlast može vršiti osobnoili preko drugih, prema pravnoj odredbi.

§ 2. Neka biskup osnuje za svoju biskupijubi skupijski sud za parnice ništavosti ženidbe,poštujući ovlast istoga biskupa da se pridružidrugom susjednom biskupijskom ili međubi‐skupijskom sudu.

§ 3. Parnice ništavosti ženidbe pridržane susu dskom vijeću trojice sudaca. Sudskomu vij ‐e ću mora predsjedati sudac klerik, a ostali sucimogu biti i laici.

§ 4. Biskup moderator, ukoliko nije mogućeos novati sudsko vijeće u biskupiji ili bližem su ‐du koji je bio izabran prema odredbi § 2, po vj ‐erava parnice sucu pojedincu kleriku, koji, gdjeje to moguće, neka si uzme dva prisjednika pr ‐okušana života, stručnjaka u pravnim ili hu m ‐

anističkim znanostima, odobrena od biskupa zatu zadaću; istom sucu pojedincu pripadaju, os ‐im ako ne proizlazi drugačije, dužnosti sudsko‐ga vijeća, predsjednika ili izložitelja.

§ 5. Sud drugoga stupnja za valjanost morauvijek biti zboran, prema odredbi prethodnog § 3.

§ 6. Sa suda prvoga stupnja priziva se name tropolitov sud, poštujući propise kann.1438‐1439 i 1444.

Čl. 2 – Pravo pobijanja ženidbe

Kan. 1674 – § 1. Sposobni su za pobijanje že ‐n idbe: 1° ženidbeni drugovi; 2° promicatelj pr ‐avde, kad je ništavost već razglašena, ako se že ‐ni dba ne može ukrijepiti ili ako to nije uputno.

§ 2. Ženidba koja nije bila pobijana dok ježivjelo oboje ženidbenih drugova ne može sepobijati poslije njihove smrti ili smrti jednogaod njih, osim ako pitanje o valjanosti prethodirješenju drugog spora bilo na kanonskom bilona građanskom sudištu.

§ 3. Ako jedan ženidbeni drug umre za vrije‐me trajanja parnice, neka se obdržava kan. 1518.

Čl. 3 – Pokretanje i ispitivanje parnice

Kan. 1675 – Sudac, prije nego prihvati parn ‐icu, mora biti siguran da je ženidba nepovra‐tno propala tako da je nemoguće obnoviti bra‐čni suživot.

Kan. 1676 – § 1. Kad je tužba zaprimljena, su ‐dski vikar, ako smatra da ima kakvog temelja,neka ju prihvati i, s odlukom priloženom nakraju tužbe, odredi da se jedna preslika pr iopćibranitelju veze i tuženoj stranci, ako tu žbu nisupotpisale obje stranke, dajući joj rok od petnaestdana da iznese svoje mišljenje o zahtjevu.

§ 2. Pošto prođe navedeni rok, nakon što jedrugu stranku ponovno upozorio, ako i ukoli‐ko to smatra prikladnim, da očituje svoje mi ‐šlj enje, i zatraživši mišljenje branitelja veze,ne ka sudski vikar svojom odlukom odredi fo ‐rmulu dvojbe i odluči treba li parnica ići u red ‐o viti postupak ili u skraćeni postupak premaod redbama kann. 1683‐1687. Ova odluka nekase odmah priopći strankama i branitelju veze.

§ 3. Ako parnicu treba rješavati u redovit ompo stupku, sudski vikar istom odlukom od re đ ‐uje uspostavu sudskoga vijeća ili suca pojedin‐ca sa dva prisjednika prema kan. 1673, § 4.

§ 4. Ako se pak odredi skraćeni postupak,sudski vikar postupa prema odredbi kan. 1685.


§ 5. Formula dvojbe mora odrediti s kojegse razloga ili s kojih se razloga pobija valjanostženidbe.

Kan. 1677 – § 1. Branitelj veze, zaštitnici st ‐r a naka i promicatelj pravde, ako sudjeluje upo stupku, imaju pravo: 1° prisustvovati ispiti‐vanju stranaka, svjedoka i stručnjaka, uz po št ‐o vanje propisa kan. 1559; 2° pregledati sudskespise, iako još nisu objavljeni, i provjeriti isp r ‐ave koje su stranke predočile.

§ 2. Stranke ne mogu sudjelovati u ispitiva‐nju o kojem se govori u § 1, br. 1.

Kan. 1678 – § 1. U parnicama ništavosti že n ‐idbe, sudsko priznanje i iskazi stranaka, potkr ‐ijepljeni možebitnim svjedocima o vjerodostoj‐nosti samih stranaka, mogu imati snagu potpu‐nog dokaza, a koje neka sudac vrednuje proci‐jenivši sve pokazatelje i pomagala, osim ako sepridruže drugi elementi koji ih opovrgavaju.

§ 2. U istim parnicama, iskaz jednog svjed ‐o ka može dati potpun dokaz, ako se radi o sl ‐u žbenom svjedoku koji daje izjavu o stvarimakoje je vršio po službenoj dužnosti, ili ako ok ‐o lnosti stvari i osoba to savjetuju.

§ 3. U parnicama o spolnoj nemoći ili o ne d ‐ostatku privole zbog duševne bolesti ili po ‐remećaja psihičke naravi neka se sudac poslužidjelom jednog ili više stručnjaka, osim ako se izokolnosti očito vidi da je to nekorisno; u ostalimparnicama neka se obdržava propis kan. 1574.

§ 4. Kad god u istraživanju parnice iskrsneveoma vjerojatna dvojba o neizvršenju ženid‐be, sud može, saslušavši stranke, obustavitiparnicu o ništavosti, dopuniti istraživanje zaop rost od tvrde ženidbe i zatim poslati Ap o ‐stolskoj Stolici spise zajedno s molbom za op ‐rost jednog ili oba ženidbena druga i mišlje‐njem suda i biskupa.

Čl. 4 – Presuda, njezino pobijanje i izvršenje

Kan. 1679 – Presuda kojom je prvi put že ni d ‐ba proglašena ništavom, postaje izvršna na k onisteka rokova predviđenih u kann. 1630‐1633.

Kan. 1680 – § 1. Stranka koja se smatra ošte‐ćena presudom, a isto tako i promicatelj prav‐de i branitelj veze, imaju pravo podnijeti ni š ‐tovnu žalbu ili priziv protiv presude, premakann. 1619‐1640.

§ 2. Kad isteknu zakonom predviđeni rokoviza ulaganje i slanje priziva, te nakon što je sudvišeg stupnja zaprimio sudske spise, neka se

uspostavi sudsko vijeće, odredi branitelja veze ineka se upozori stranke da dadnu primjedbe uodređenom roku; pošto prođe ovaj rok, sudskovijeće, ako je očito da je priziv samo odgodan,neka potvrdi odlukom presudu prvog stupnja.

§ 3. Ako je priziv prihvaćen, treba postupa‐ti na isti način kao i u prvom stupnju, primje‐njujući ono što se treba primijeniti.

§ 4. Ako se u prizivnom stupnju iznese novirazlog ništavosti ženidbe, sud ga može, kao uprvom stupnju, prihvatiti i presuditi o njemu.

Kan. 1681 – Ako je donesena izvršna presu‐da, može se u svako vrijeme prizvati na sud tr ‐e ćeg stupnja radi novog ispitivanja parnice pr ‐ema odredbi kan. 1644, pošto se iznesu novi ivažni dokazi ili razlozi u neprekoračivu rokuod trideset dana poslije najave pobijanja.Kan. 1682 – § 1. Pošto presuda kojom je pr o g ‐la šena ništavost ženidbe postane izvršna, st r a ‐nke čija je ženidba proglašena ništavom mogusklopiti novu ženidbu, osim ako to priječizabrana koja je dodana samoj presudi ili kojuje odredio mjesni ordinarij.

§ 2. Čim presuda postane izvršna, sudskivi kar mora ju priopćiti ordinariju mjesta u ko ‐jem je ženidba sklopljena. Ordinarij se pakmora pobrinuti da se što prije u matice vjenča‐nih i krštenih upiše presuđena ništavost že n ‐idbe i možda određene zabrane.

Čl. 5 – Skraćeni ženidbeni postupak pred biskupom

Kan. 1683 – Sam dijecezanski biskup mjero‐davan je suditi u parnicama ništavosti ženid‐be u skraćenom postupku ako:

1° zahtjev podnesu oba ženidbena druga ilijedan ženidbeni drug uz suglasnost drugog;

2° okolnosti stvari i osoba, potkrijepljenisvjedočanstvima ili ispravama su takve naravida ne zahtijevaju pomnije istraživanje ili ispi‐tivanje te jasno ukazuju na ništavost.

Kan. 1684 – Tužba kojom se pokreće skraće‐ni postupak, osim onoga što se navodi u kan.1504, mora: 1° kratko, cjelovito i jasno iznijetičinjenice na kojima se zahtjev temelji; 2° nave‐sti dokaze koje sudac može odmah prikupiti; 3°priložiti isprave na kojima se zahtjev temelji.

Kan. 1695 – Sudski vikar istom odlukomko jom utvrđuje formulu dvojbe imenuje istr a ‐ž i telja i prisjednika te određuje sjednicu, kojase ima održati sukladno odredbama iz kan.1686 u roku od trideset dana, pozivajući sve

272 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2015 273

PR

ILO

ZI

one koji na njoj trebaju sudjelovati.Kan. 1686 – Istražitelj, ako je moguće, neka pr ‐

i kupi dokaze na samo jednom zasjedanju te nekaodredi rok od petnaest dana za iznošenje mišlje‐nja u prilog veze i obrana stranaka, ako ih ima.

Kan. 1687 – § 1. Po primitku spisa, dijeceza ‐nski biskup pošto se savjetuje s istražiteljem iprisjednikom te razmotri primjedbe braniteljaveze i, ako ih ima, obrane stranaka, ako st e knemoralnu sigurnost o ništavosti ženidbe, dono‐si presudu. U protivnom slučaju od re đuje pr ‐ov edbu redovitog postupka.

§ 2. Cjeloviti tekst presude s obrazloženjemtreba što prije priopćiti strankama.

§ 3. Protiv presude biskupa priziva se nametropolitu ili na Rimsku rotu; ako je presududonio metropolita priziva se na najstarijeg sufra‐gana; a protiv presude drugog biskupa kojinema poglavara ispod rimskog prvosvećenikapriziva se na biskupa kojeg je on trajno odredio.

§ 4. Ako je očito da je priziv samo odgodan,metropolita ili biskup o kojemu se govori u §3, ili dekan Rimske rote, takav priziv trebajuodlukom odbaciti u potpunosti; ako je pakpriziv prihvaćen, parnica se treba predati naredovito razmatranje u drugome stupnju.

Čl. 6 – Postupak na temelju isprave

Kan. 1688 – Kad primi zahtjev prema od re ‐dbi kan. 1676, dijecezanski biskup ili sudskivikar ili postavljeni sudac, pošto izostavi oblikeredovitog postupka, ali pozvavši stranke i uzsudjelovanje branitelja veze, može presudomproglasiti ništavost ženidbe, ako je na te m eljuisprave, koja nije podložna nikakvu pr ot ivljenjuili prigovoru, posve sigurno da po st oji zaprekaili da nedostaje zakoniti oblik, sa mo ako je s jed‐nakom sigurnošću očito da nije dan oprost ili dazastupnik nije imao valjana naloga.

Kan. 1689 – § 1. Protiv toga proglašenja bra‐nitelj veze, ako razborito smatra da nedostacio kojima se govori u kan. 1688 ili neimanje op ‐r osta nisu sigurni, mora se prizvati na suca dr ‐ugog stupnja, kojemu treba poslati spise s na ‐pisanim upozorenjem da se radi o postupkuna temelju isprave.

§ 2. Stranka koja se smatra oštećenom imapravo na priziv.

Kan. 1690 – Neka sudac drugoga stupnja, uzsudjelovanje branitelja veze i pošto saslušastranke, odluči na isti način, o kojemu se go v oriu kan. 1688, treba li presudu potvrditi ili da se

radije postupi u parnici po redovitome prav‐nom putu; u tom slučaju vraća parnicu suduprvog stupnja.

Čl. 7 – Opće odredbe

Kan. 1691 – § 1. Neka se u presudi upozorestranke na ćudoredne, dapače i na građanskeobveze koje možda imaju jedna prema drugoji prema djeci radi uzdržavanja i odgoja.

§ 2. Parnice za proglašenje ništavosti ženid‐be ne mogu se voditi usmenim parničnim po ‐st u pkom o kojem govore kann. 1656‐1670.

§ 3. U ostalome s obzirom na način postu‐panja trebaju se primijeniti, osim ako se tomeprotivi narav stvari, kanoni o sudovima opće‐nito i o redovitome parničnom suđenju, uz ob ‐d ržavanje posebnih odredaba za parnice o pr ‐avnom stanju osoba i za parnice koje se tičujavnoga dobra.

Odredba kan. 1679 primjenjivat će se na pr ‐esude kojima se ženidba proglašava ništavomobjavljene nakon dana stupanja na snaguovog motu proprija.

Ovom se dokumentu pridodaju pravila onačinu postupanja, koja sam smatrao neopho ‐d nim za ispravnu i savjesnu primjenu obnov‐ljenog zakona, koji se ima brižljivo primjenji‐vati radi zaštite dobra vjernika.

Nalažem da ono što sam odredio ovimmotu proprijem bude valjano i učinkovito un ‐at oč svakoj protivnoj odredbi, pa makar onabila vrijedna posebnog spomena.

Povj eravam s povjerenjem zagovoru slavnei blagoslovljene Djevice Marije, Majke milosr‐đa, i svetih apostola Petra i Pavla djelotvornupr ovedbu novog ženidbenog postupka.

Dano u Rimu, pri Svetome Petru, 15. kolovo‐za, na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Ma ‐rije, godine 2015., treće godine moga Pontifikata.

Način postupanja u vođenju parnicaništavosti ženidbe

Treća opća izvanredna skupština Bisk u p ‐ske sinode održana u listopadu 2014. utvrdilaje poteškoću vjernika u pristupu crkvenim su ‐dovima. Budući da je biskup, poput dobrogPa stira, dužan ići ususret svojim vjernicimako jima je potrebna osobita pastoralna skrb, uzde taljne odredbe za primjenu ženidbenog po ‐s tupka, činilo se prikladnim, pri čemu se po ‐dr azumijeva suradnja Petrovog nasljednika i


biskupâ u širenju poznavanja zakona, ponudi‐ti i neka sredstva kako bi rad sudova odgova‐rao zahtjevima vjernika, koji traže utvrđivanjeistine o postojanju ili nepostojanju vêza njiho‐ve neuspjele ženidbe.

Čl. 1 ‐ Biskup, snagom odredbe kan. 383, §1, je dužan u apostolskom duhu pratiti rastav‐ljene ili razvedene ženidbene drugove, koji suzbog svoje životne situacije možda napustilivjersku praksu. On, dakle sa župnicima (usp.kan. 529, § 1) dijeli pastoralnu skrb za te vjer‐nike u teškoćama.

Čl. 2 ‐ Prethodna ili pastoralna istraga, kojaunutar župskih ili biskupijskih struktura ob u ‐hvaća rastavljene ili razvedene vjernike kojidvoje o valjanosti svoje ženidbe ili su uv je reniu njenu ništavost, usmjerena je pr ema up oz ‐na vanju njihove situacije i prikupljanju ko ri s ‐nih elemenata za moguću provedbu re d ovitogili skraćenog sudskog postupka. Ta će se istra‐ga provoditi u okviru jedinstvenog bis ku pi ‐jskog ženidbenog pastorala.

Čl. 3 ‐ Provedba ove istrage povjerit će seos obama prikladnim po mišljenju mjesnog or ‐d inarija, koje za to posjeduju odgovarajuće ko ‐ mpetencije koje i ne moraju biti isključivokanonsko‐pravne. To su u prvome redu vlasti‐ti župnik ili župnik koji je ženidbene drugovepripremao za sklapanje ženidbe. Ova se savje‐todavna zadaća može povjeriti i drugim kleri‐cima, posvećenim osobama ili laicima kojeodobri mjesni ordinarij.

Jedna ili više biskupija zajedno, prema sa d ‐a šnjem ustrojstvu, mogu ustanoviti stalno tije‐lo preko kojeg će se vršiti ova služba te mogupo potrebi sastaviti Vademecum (Priručnik)koji će navesti osnovne elemente potrebne zaprikladniju provedbu istrage.

Čl. 4 ‐ Pastoralna istraga prikuplja podatkeko risne za eventualno pokretanje parnice od str ‐ane ženidbenih drugova ili njihova zastupnikapred mjerodavnim sudom. U istrazi valja istraži‐ti jesu li stranke suglasne u traženju ništavosti.

Čl. 5 ‐ Pošto se prikupe svi elementi, ako tostvar zahtijeva, istraga se zaključuje tužbom,koju treba podnijeti mjerodavnom sudu.

Čl. 6 ‐ Budući da se Zakonik kanonskog pr a vamora primjenjivati u svakom pogledu, uz po št ‐ivanje posebnih odredaba, i na ženidbene po st u ‐pke, imajući na umu kan. 1691, § 3, ovim se pr a v ‐ili ma ne želi podrobno opisati postupak u cjelini,već se prije svega želi rasvijetliti gl avne zako n o ‐davne novine i dopuniti ih, tamo gdje je potrebno.

Naslov I. – Mjerodavno sudište i sudovi

Čl. 7 ‐ § 1. Naslovi mjerodavnosti o kojimase govori u kan. 1672 su istovrijedni, uz pošto‐vanje koliko je moguće načela blizine suca istranaka.

§ 2. Suradnjom sudova pak, sukladno kan.1418, treba osigurati da svatko, bilo stranka ilisvjedok, može sudjelovati u postupku uz naj‐manji trošak.

Čl. 8 ‐ § 1. U biskupijama koje nemaju vla s ‐t iti sud, biskup neka se što prije pobrine za iz ‐ obrazbu, pa makar i putem tečajeva trajnog istalnog obrazovanja, koje u zajedničkoj na ‐mjeri promiču biskupije ili skupine biskupija iSveta Stolica, osobâ koje će moći surađivati nasudu na rješavanju ženidbenih parnica.

§ 2. Biskup može odstupiti iz međubiskupij‐skog suda osnovanog prema odredbi kan. 1423.

Naslov II. – Pravo pobijanja ženidbe

Čl. 9 ‐ Ako ženidbeni drug umre tijekom po ‐st upka, prije zaključenja parnice, obustavlja setijek parnice dok drugi ženidbeni drug ili onajkoga bi se to ticalo ne zatraži njezin nastavak; utom slučaju zakoniti interes treba dokazati.

Naslov III. – Pokretanje i istraživanje parnice

Čl. 10 ‐ Sudac može dopustiti usmeni zah‐tjev kad god je stranka spriječena podnijeti tu ‐ž bu: ipak u tom slučaju neka naloži da biljež‐nik napismeno sastavi spis koji se treba proči‐tati stranci i koji ona mora potvrditi, a kojizamjenjuje pisanu tužbu stranke sa svim pra‐vnim učincima.

Čl. 11 ‐ § 1. Tužba se podnosi biskupijskomili međubiskupijskome sudu koji je odabranprema odredbi kan. 1673, § 2.

§ 2. Smatra se da se ne protivi tužbi tuženastranka koja se prepusti pravednosti suda ilikoja, nakon što je po drugi put propisno poz‐vana, ne odgovori.

Naslov IV. – Presuda, njezino pobijanje i izvršenje

Čl. 12 ‐ Za moralnu sigurnost koju pravoza htijeva nije dovoljna veoma velika važnostdo kaza i pokazatelja, nego se zahtijeva da bu ‐de isključena svaka utemeljena i razborita

274 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2015 275

PR

ILO

ZI

dvojba o zabludi, pravnoj i činjeničnoj, iako sene isključuje sama mogućnost protivnog.

Čl. 13 ‐ Ako stranka izričito izjavi da odbijabilo kakve obavijesti o parnici, smatra se da seodrekla mogućnosti primiti primjerak presu‐da. U tom slučaju može joj se priopćiti samoodredbeni dio presude.

Naslov V. – Skraćeni ženidbeni postupak pr ed biskupom

Čl. 14 ‐ § 1. Od okolnosti koje mogu dopusti‐ti vođenje parnice ništavosti ženidbe u skra ć ‐enom obliku postupka prema odredbamakann. 1683‐1687, navode se primjerice: nepost o ‐janje vjere koje može proizvesti hinjenu pr i voluili zabludu koja određuje volju, kratkoća brač‐nog suživota, pobačaj učinjen radi sprječavanjarađanja potomstva, ustrajno održavanje izvan‐bračne veze u vrijeme ili neposredno nakonvjenčanja, zlonamjerno tajenje neplodnosti iliteške zarazne bolesti ili postojanja djece rođeneiz prethodne veze ili zatvorske kazne, razlogsklapanja ženidbe koji je potpuno stran bračno‐me životu ili ženidba sklopljena zbog nepredvi‐đene trudnoće, fizičko nasilje radi iznude privo‐le, nesposobnost služiti se razumom dokazanamedicinskom dokumentacijom, itd.

§ 2. Među ispravama koje podupiru tužbu susvi oni medicinski dokumenti koji otklanjajusvaku potrebu provedbe službenog vještačenja.

Čl. 15 ‐ Ako je podnesena tužba radi pokre‐tanja redovitog postupka, ali sudski vikar sm ‐a tra da se parnica može voditi skraćenim po ‐st upkom, on će prilikom priopćenja tužbe pr ‐ema odredbi kan. 1671, § 1, pozvati strankukoja nije potpisala tužbu da sudu priopći na ‐mjerava li pridružiti se predanoj tužbi i sudje‐lovati u postupku. Kada god to bude potreb ‐no, on neka stranku ili stranke koje su potpi‐

sale tužbu pozove da čim prije dopune tužbuprema odredbi kan. 1684.

Čl. 16 ‐ Sudski vikar može sebe osobnoimenovati istražiteljem; ipak, ako je to mogu‐će, treba imenovati istražitelja iz biskupije izkoje parnica potječe.

Čl. 17 ‐ Prilikom poziva na sud prema kan.1685, strankama treba priopćiti da, ako ih većnisu priložile tužbi, mogu podnijeti najmanjetri dana prije ispitivanja, pitanja koja žele dase prilikom preslušanja postave strankama ilisvjedocima.

Čl. 18 ‐ § 1. Stranke i njihovi odvjetnici mo gunazočiti preslušanju druge stranke i svjed o ka,osim ako istražitelj ne smatra da zbog ok olnostistvari ili osoba treba postupiti drugačije.

§ 2. Bilježnik je dužan sastaviti zapisnik sodgovorima stranaka i svjedoka, ali u sažetomobliku i samo obzirom na ono što se odnosi nabit sporne ženidbe.

Čl. 19 ‐ Ako se parnica vodi na međubisku‐pijskome sudu, presudu izriče biskup mjesta natemelju kojeg je utvrđena mjerodavnost premaodredbi kan. 1672. Ako ih pak ima više, tada tr ‐eba, ukoliko je moguće, primijeniti načelo blizi‐ne između stranaka i suca.

Čl. 20 – § 1. Dijecezanski biskup prema sv ‐om razboritom sudu neka odredi način izrica‐nja presude.

§ 2. U presudi, koju u svakom slučaju morapotpisati biskup zajedno s bilježnikom, morajuse ukratko i sustavno obrazložiti razlozi odluke.Presuda se redovnim putem mora dostaviti stra ‐nk ama u roku od mjesec dana od dana odluke.

Naslov VI. – Postupak na temelju isprave

Čl. 21 – Mjerodavni dijecezanski biskup isudski vikar se određuju sukladno odredbikan. 1672.

(1) Usp. Drugi vatikanski koncil, Dogm. konst. Lumen Gentium, br. 27. (2) Usp. ZKP, kan. 1752.(3) Usp. Pavao VI., Govor sudionicima II. međunarodnog simpozija kanonskog prava, 17. rujna 1973.(4) Usp. Relatio Synodi, br. 48.(5) Usp. Franjo, Apostolska pobudnica Evangelii gaudium, br. 27, u: AAS, 105 (2013.), str. 1031.(Prijevod: Međubiskupijski sudovi u Zagrebu)


Apostolsko pismo u obliku motu proprija rimskogprvosvećenika Franje o reformi kanonskog postupkaza parnice proglašenja ništavosti ženidbe u Zakonikukanona istočnih Crkava (neslužbeni prijevod)

Gospodin Isus, blagi i milosrdni Sudac i Pa ‐s tir naših duša, povjerio je apostolu Petru i nje ‐govim nasljednicima vlast ključeva kako bi seu Crkvi vršilo djelo pravde i istine. Ta vrho v nai opća vlast vezivanja i otpuštanja, ovdje nazemlji, potvrđuje, podupire i naglašava vl a stpastira partikularnih Crkava snagom koje oniimaju sveto pravo i pred Gospodinom du žnostsuditi svojim podanicima.(1)

Moj cijenjeni prethodnik, sveti papa Ivan Pa ‐v ao II. je prilikom proglašenja Zakonika kano‐na istočnih Crkava naglasio: “I sama postojanavo lja rimskih prvosvećenika, već od iskona sa ‐st avljanja kanonskoga zakonika istočnih Cr k a ‐va, da proglase dva zakonika, jedan za latinskuCrkvu, a drugi za istočne katoličke Crkve, sa sv ‐im očito pokazuje njihovu želju da se očuvaono što se je u Crkvi po Božjoj providnosti do ‐g odilo, da ona, u jednom Duhu sabrana, dišekao dvojim plućima, plućima Istoka i Zapada, ida jednim srcem, koje kao da ima dvije klijetke,gori u Kristovoj ljubavi”.(2)

Na istome tragu sam i ja, imajući u vidupo sebno crkveno i stegovno uređenje istočn ‐ih Cr kava, odlučio putem posebnog motu pr ‐o p r ija donijeti odredbe kojima se reformirajuže nidbeni postupci u Zakoniku kanona istoč‐nih Crkava.

Kroz vjekove je Crkva po pitanju ženidbe,sve jasnije spoznajući Kristove riječi, usvojila isu štinski izložila nauk o nerazrješivosti sveteže nidbene veze, razradila sustav ništavosti že ‐n idbene privole te je sukladno tome uredila su ‐dski postupak u toj materiji, tako da crkvenadisciplina bude što dosljednija istini vjere sh ‐vaćenoj u potpunosti. Sve je to uvijek činila vo ‐deći se vrhovnim zakonom o spasenju duša.

U tom pogledu vrlo je značajna služba bis ‐k upa, koji je prema nauku istočnih Otaca, su ‐d ac i liječnik, budući da je čovjek ranjen i pao(peptokόs) zbog istočnoga grijeha i zbog osob‐nih grijeha, postao bolestan, lijekom pokoreod Boga dobiva ozdravljenje i oprost i biva po ‐m iren s Crkvom. Biskup, naime – postavljen

po Duhu Svetome kao obličje Krista i na mj e ‐sto Krista (“eis typon kai tòpon Christou”) – jeprije svega službenik božanskog milosrđa; paje stoga sudska vlast povlašteno mjesto na ko ‐j emu on, primjenom načela „oikonomia” i„ak ribeia”, vjernicima u potrebi donosi ozd ra ‐v ljujuće milosrđe Gospodinovo.

Sve što sam odredio ovim motu proprijem,uč inio sam hodeći tragom svojih prethodnika,koji su htjeli da se parnice ništavosti ženidberješavaju sudskim, a ne administrativnim pu t ‐em i to ne zato što to nameće sama narav stva‐ri, već stoga što je istinu o svetom vezu potre‐bno štititi u najvećoj mogućoj mjeri: a to je up ‐r avo osigurano jamstvima sudske naravi.

U nastavku navodimo neke temeljne krite‐rije ko jima je bio vođen rad na obnovi.

Pr ije svega činilo se primjerenim da se višene zahtijevaju dvije jednake odluke u prilogniš ta vosti ženidbe kako bi stranke mogle pri‐stupiti novoj kanonskoj ženidbi, već je dovolj‐na moralna sigurnost koju je prvi sudac stekaosukladno pravnim odredbama.

Uspo stava suca pojedinca, ipak klerika, uprvom stupnju prepuštena je odgovornostibiskupa, koji u pastoralnom vršenju svoje su ‐d ske vlasti mora osigurati da se ne popuštabilo kakvom laksizmu.

Da bi se konačno u praksu pretočio nauk II.vatikanskog koncila u materiji od velike važ‐nosti, naglasak je stavljen na to da je biskup usvojoj Crkvi u kojoj je postavljen za pastira ipoglavara, po svojoj naravi sudac među vjer‐nicima koji su mu povjereni. Dakle, preporu‐čuje se da, kako u velikim tako i u malim epar‐hijama, isti biskup pokaže znak obraćenjacrkvenih struktura(3) te da svoju sudsku služ‐bu u ženidbenoj materiji ne prepusti u potpu‐nosti drugim uredima kurije. Ovo neka se pri‐mjenjuje osobito u kraćem postupku koji seustanovljuje radi rješavanja najočitijih slučaje‐va ništavosti ženidbe.

Osim što se ženidbeni postupak učinilo br ‐ž im, predviđen je i jedan kraći oblik postupka– pored onog na temelju isprave koji je sadana snazi – koji se primjenjuje u slučajevima uko jima je navodna ništavost ženidbe potkrije ‐p ljena osobito jasnim argumentima. Svjestansam, dakako, da skraćeni postupak može do ‐

276 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI

Mitis et misericors Iesus


VRHBOSNA 3/2015 277

PR

ILO

ZI

v esti u opasnost samo načelo nerazrješivostiže nidbe; upravo sam zato htio da u takvompo stupku sudac bude sam biskup koji je sna‐gom svoje pastoralne službe s Petrom najvećija mac katoličkog jedinstva u vjeri i disciplini.Pr iziv na Mitropolitsku stolicu, kao središtecr kvene pokrajine, postojano kroz stoljeća, zn ‐ak je prvotnog oblika sinodalnosti u istočnimCr kvama, kojeg treba podržavati i ohrabrivati.

Sinode istočnih Crkava, koje prije svega tre‐baju biti potaknute apostolskom težnjomdoprijeti do raspršenih vjernika, moraju pose‐bno biti svjesne dužnosti sudjelovanja u većsp omenutom obraćenju, i moraju apsolutnopo štovati pravo biskupâ da urede sudsku vl a ‐st unutar vlastite partikularne Crkve. Do i sta,po novna uspostava blizine suca i vjernika ne ‐će uspjeti ako Sinode ne budu poticale i poma‐gale pojedinim biskupima u praktičnoj pro‐vedbi reforme ženidbenog postupka.

Uz spomenutu blizinu suca, Sinode, poštu‐jući pravednu i dostojnu naknadu djelatnikasu dova neka se brinu, ako je to moguće, da seosigura besplatnost postupka, kako bi Crkva,po kazavši se vjernicima kao širokogrudna ma ‐jka na jednom području koje je tako tijesno po ‐vezano sa spasenjem duša, očitovala Kris t ovubesplatnu ljubav po kojoj smo svi spašeni.

Potrebno je ipak zadržati mogućnost prizi‐va na redoviti sud Apostolske Stolice, odno‐sno na Rimsku rotu, poštujući prastaro pra‐vno načelo, čime se jača povezanost Petrovest olice i partikularnih Crkava, ali brinući sepr i tom da se u provođenju ovog priziva spri‐ječi svaka zloporaba toga prava, kako ni u ko ‐joj mjeri spasenje duša ne bi bilo ugroženo.Vl astiti zakon Rimske rote u najskorije će vrij ‐eme biti prilagođen pravilima obnovljenogpostupka, koliko god to bude potrebno.

Uzevši sve navedeno u obzir, odlučujem iodređujem da se Naslov XXVI. Zakonika ka n ‐ona istočnih Crkava, Poglavlje I., Članak I. Pa ‐r nice za proglašenje ništavosti ženidbe (kann.1357‐1377), od dana 8. prosinca 2015. u ci ‐jelosti mijenja kako slijedi:

1.° Mjerodavno sudište i sudoviKan. 1357 – § 1. Svaka ženidbena parnica kr ‐

štene osobe po vlastitom pravu pripada Crkvi.§ 2. Uz obdržavanje, gdje ih ima, osobnih sta‐

tuta parnice o samo građanskim učincima ženid‐be, ako se prvotno vode, pripadaju građ a nskomsucu; ali, ako se vode uzgredno i sporedno, može

ih suditi i riješiti crkveni sudac svojom vlašću.Kan. 1358 – U parnicama o ništavosti že n i d ‐

be, koje nisu pridržane Apostolskoj Stolici, mj ‐erodavni su: 1° sud mjesta gdje je slavljena že ‐nidba; 2° sud mjesta gdje jedna ili obje str ankeimaju prebivalište ili boravište; 3° sud mjestagdje se stvarno treba prikupiti većina dokaza.

Kan. 1359 – § 1. U svakoj eparhiji sudac pr ‐v og stupnja u parnicama ništavosti ženidbe,koje pravom nisu izričito izuzete, jest eparhij‐ski biskup, koji sudsku vlast može vršiti oso‐bno ili preko drugih, prema pravnoj odredbi.

§ 2. Neka biskup osnuje za svoju eparhijueparhijski sud za parnice ništavosti ženidbe,poštujući ovlast istoga biskupa da se pridružidrugom susjednom eparhijskom sudu ili suduosnovanom za više eparhija.

§ 3. Parnice ništavosti ženidbe pridržane susudskom vijeću trojice sudaca. Sudskomu vi j ‐e ću mora predsjedati sudac klerik, a ostali sucimogu biti i drugi vjernici.

§ 4. Biskup moderator, ukoliko nije mogućeos novati sudsko vijeće u eparhiji ili bližem su dukoji je bio izabran prema odredbi § 2, po vj eravaparnice sucu pojedincu kleriku, koji, gdje je tomoguće, neka si uzme dva prisjednika prokuša‐na života, stručnjaka u pravnim ili humanisti‐čkim znanostima, odobrena od biskupa za tuzadaću; istom sucu pojedincu pripadaju, osimako ne proizlazi drugačije, dužnosti sudskogavijeća, predsjednika ili izložitelja.

§ 5. Sud drugoga stupnja za valjanost morauvijek biti zboran, prema odredbi prethodnog § 3.

§ 6. Sa suda prvoga stupnja priziva se name t ropolitski sud drugog stupnja, poštujućipropise kann. 1064 i 1067, § 5.

2.° Pravo pobijanja ženidbeKan. 1360 – § 1. Sposobni su za pobijanje

že nidbe: 1° ženidbeni drugovi; 2° promicateljpr avde, ako je ništavost već razglašena, a že ni ‐dba se ne može ukrijepiti ili to nije uputno.

§ 2. Ženidba koja nije bila pobijana dok ježivjelo oboje ženidbenih drugova ne može sepobijati poslije njihove smrti ili smrti jednogaod njih, osim ako pitanje o valjanosti prethodirješenju drugog spora bilo na crkvenom sudiš‐tu bilo na građanskom sudištu.

§ 3. Ako jedan ženidbeni drug umre za vrije‐me trajanja parnice, neka se obdržava kan. 1199.

3.° Pokretanje i ispitivanje parniceKan. 1361 – Sudac, prije nego prihvati parn ‐

i cu, mora biti siguran da je ženidba nepovra‐


tno propala tako da je nemoguće obnoviti bra‐čni suživot.

Kan. 1362 – § 1. Kad zaprimi tužbu, sudskivi kar, ako smatra da ima kakvog temelja, nekaju prihvati i, s odlukom priloženom na krajutužbe, odredi da se jedna preslika priopći brani‐telju veze i tuženoj stranci, ako tužbu nisu pot‐pisale obje stranke, dajući joj rok od petnaestdana da iznese svoje mišljenje o zahtjevu.

§ 2. Pošto prođe navedeni rok, nakon što jedrugu stranku ponovno upozorio, ako i ukoli‐ko to smatra prikladnim, da očituje svojemišljenje, i zatraživši mišljenje branitelja veze,neka sudski vikar svojom odlukom odredi for‐mulu dvojbe i odluči treba li parnica ići u redo‐viti postupak ili u skraćeni postupak premaodredbama kann. 1369‐1373. Ova odluka nekase odmah priopći strankama i branitelju veze.

§ 3. Ako parnicu treba rješavati u redovitompostupku, sudski vikar istom odlukom odre‐đuje uspostavu sudskoga vijeća ili suca poje‐dinca sa dva prisjednika prema kan. 1359, § 4.

§ 4. Ako se pak odredi skraćeni postupak,sudski vikar postupa prema odredbi kan. 1371.

§ 5. Neka formula dvojbe ne traži samo da lije utvrđena ništavost ženidbe u dotičnom sluča‐ju, nego mora također odrediti s kojeg se razlo‐ga ili s kojih se razloga pobija valjanost ženidbe.

Kan. 1363 – § 1. Branitelj veze, zaštitnicistranaka i promicatelj pravde, ako sudjeluje upostupku, imaju pravo: 1° prisustvovati ispit ‐iv anju stranaka, svjedoka i stručnjaka, uzpoštovanje propisa kan. 1240; 2° pregledatisudske spise, iako još nisu objavljeni, i provje‐riti isprave koje su stranke predočile.

§ 2. Stranke ne mogu sudjelovati u ispitiva‐nju o kojem se govori u § 1, br. 1. Kan. 1364 – §1. U parnicama ništavosti ženidbe, sudsko pr i ‐z nanje i iskazi stranaka, potkrijepljeni može‐bitnim svjedocima o vjerodostojnosti samih st ‐r anaka, mogu imati snagu potpunog dokaza, akoje neka sudac vrednuje procijenivši sve po ‐kazatelje i pomagala, osim ako se pridruže dr ‐ugi elementi koji ih opovrgavaju.

§ 2. U istim parnicama, iskaz jednog svje‐doka može dati potpun dokaz, ako se radi oslužbenom svjedoku koji daje izjavu o stvari‐ma koje je vršio po službenoj dužnosti, ili akookolnosti stvari i osoba to savjetuju.

§ 3. U parnicama o spolnoj nemoći ili o ne d ‐ostatku privole zbog duševne bolesti ili por e ‐mećaja psihičke naravi neka se sudac posluži

djelom jednog ili više stručnjaka, osim ako se izokolnosti očito vidi da je to nekorisno; u ostalimparnicama neka se obdržava propis kan. 1255.

§ 4. Ako u istraživanju parnice iskrsne ve o ‐ma vjerojatna dvojba o neizvršenju ženidbe,sud može, saslušavši stranke, obustaviti par‐nicu o ništavosti, dopuniti istraživanje da sedo bije razrješenje neizvršene sakramentalneže nidbe; zatim, neka pošalje Apostolskoj St ‐olici spise zajedno s molbom jednog ili oba že ‐ni dbena druga za razrješenje, i s mišljenjemsuda i eparhijskog biskupa.

4.° Presuda, njezino pobijanje i izvršenjeKan. 1365 – Presuda kojom je prvi put že ni ‐

d ba proglašena ništavom postaje izvršnanakon isteka rokova predviđenih u kann.1311‐1314.

Kan. 1366 – § 1. Stranka koja se smatra ošte‐ćena presudom, a isto tako i promicatelj prav‐de i branitelj veze, imaju pravo podnijetiništovnu žalbu ili priziv protiv presude,prema kann. 1302‐1321.

§ 2. Kad isteknu zakonom predviđeni roko‐vi za ulaganje i slanje priziva, te nakon što jesud višeg stupnja zaprimio sudske spise, nekase uspostavi sudsko vijeće, odredi braniteljaveze i neka se upozori stranke da dadnu pri‐mjedbe u određenom roku; pošto prođe ovajrok, sudsko vijeće, ako je očito da je priziv sa ‐mo odgodan, neka potvrdi odlukom presuduprvog stupnja.

§ 3. Ako je priziv prihvaćen, treba postupa‐ti na isti način kao i u prvom stupnju, primje‐njujući ono što se treba primijeniti.

§ 4. Ako se u prizivnom stupnju iznese novirazlog ništavosti ženidbe, sud ga može, kao uprvom stupnju, prihvatiti i presuditi o njemu.

Kan. 1367 – Ako je donesena izvršna presu‐da, može se u svako vrijeme prizvati na sudtrećeg stupnja radi novog ispitivanja parniceprema odredbi kan. 1325, pošto se iznesu novii važni dokazi ili razlozi u neprekoračivu rokuod trideset dana poslije najave pobijanja.

Kan. 1368 – § 1. Pošto presuda kojom je pro‐glašena ništavost ženidbe postane izvršna,stranke čija je ženidba proglašena ništavommogu sklopiti novu ženidbu, osim ako to pri‐ječi zabrana koja je dodana samoj presudi ilikoju je odredio mjesni hijerarh.

§ 2. Čim presuda postane izvršna, sudskivikar mora je priopćiti hijerarhu mjesta gdje ježenidba slavljena; a taj hijerarh mora se pobri‐

278 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2015 279

PR

ILO

ZI

nuti da se što prije u matice vjenčanih i kršte‐nih upišu presuđena ništavost ženidbe i mo ‐guće određene zabrane.

5.° Skraćeni ženidbeni postupak pred bis ‐kupom

Kan. 1683 – Sam eparhijski biskup mjeroda ‐v an je suditi u parnicama ništavosti ženidbe uskraćenom postupku ako:

1° zahtjev podnesu oba ženidbena druga ilijedan ženidbeni drug uz suglasnost drugog;

2° okolnosti stvari i osoba, potkrijepljeni sv ‐j edočanstvima ili ispravama su takve naravida ne zahtijevaju pomnije istraživanje ili ispi‐tivanje te jasno ukazuju na ništavost.

Kan. 1370 – Tužba kojom se pokreće skraće‐ni postupak, osim onoga što se navodi u kan.1187, mora: 1° kratko, cjelovito i jasno iznijetičinjenice na kojima se zahtjev temelji; 2° nave‐sti dokaze koje sudac može odmah prikupiti; 3°priložiti isprave na kojima se zahtjev temelji.

Kan. 1371 – Sudski vikar istom odlukomkojom utvrđuje formulu dvojbe imenuje istra‐žitelja i prisjednika te određuje sjednicu, kojase ima održati sukladno odredbama iz kan.1372 u roku od trideset dana, pozivajući sveone koji na njoj trebaju sudjelovati.

Kan. 1372 – Istražitelj, ako je moguće, nekaprikupi dokaze na samo jednom zasjedanju teneka odredi rok od petnaest dana za iznošenjemišljenja u prilog veze i obrana stranaka, akoih ima.

Kan. 1373 – § 1. Po primitku spisa, eparhij‐ski biskup pošto se savjetuje s istražiteljem ipr isjednikom te razmotri primjedbe braniteljaveze i, ako ih ima, obrane stranaka, ako steknemoralnu sigurnost o ništavosti ženidbe, dono‐si presudu. U protivnom slučaju određuje pr ‐o vedbu redovitog postupka.

§ 2. Cjeloviti tekst presude s obrazloženjemtreba što prije priopćiti strankama.

§ 3. Protiv presude biskupa priziva se nametropolitu ili na Rimsku rotu; ako je presududonio metropolita ili drugi eparhijski biskupkoji nema poglavara ispod rimskog prvosve‐ćenika, priziva se na biskupa kojeg je on trajnoodredio, posavjetovavši se s patrijarhom ilihijerarhom o kojem se govori u kan. 175.

§ 4. Ako je očito da je priziv samo odgodan,metropolita ili biskup o kojemu se govori u §3, ili dekan Rimske rote, takav priziv trebajuodlukom odbaciti u potpunosti; ako je pak pr ‐i ziv prihvaćen, parnica se treba predati na

redovito razmatranje u drugome stupnju.6.° Postupak na temelju ispraveKan. 1374 – Kad primi zahtjev prema odr e ‐

dbi kan. 1362, eparhijski biskup ili sudskivikar ili postavljeni sudac, pošto izostavi pra ‐v ne oblike redovitog postupka, ali pozvavšistranke i uz sudjelovanje branitelja veze, možepresudom proglasiti ništavost ženidbe, ako jena temelju isprave, koja nije podložna nika‐kvu protivljenju ili prigovoru, posve sigurnoda postoji zapreka ili da nedostaje pravompropisani oblik, samo ako je s jednakom sigur‐nošću očito da nije dan oprost ili da zastupniknije imao valjana naloga.

Kan. 1375 – § 1. Protiv presude, o kojoj sego vori u kan. 1374, branitelj veze, ako razbori‐to smatra da nedostaci ili neimanje oprosta ni ‐su sigurni, mora se prizvati na suca drugog st ‐upnja, kojemu treba poslati spise s napisanimupozorenjem da se radi o postupku na teme‐lju isprave.

§ 2. Stranka koja se smatra oštećenom imapravo na priziv.

Kan. 1376 – Neka sudac drugoga stupnja,uz sudjelovanje branitelja veze i pošto saslušastranke, odluči treba li presudu potvrditi ili dase radije postupi u parnici po redovitomepravnom putu; u tom slučaju vraća parnicusudu prvoga stupnja.

7.° Opće odredbe Kan. 1377 – § 1. Neka se u presudi upozore

st ranke na ćudoredne, dapače i na građanskeob veze koje možda imaju jedna prema drugoj iprema djeci radi dužnog uzdržavanja i odgoja.

§ 2. Parnice za proglašenje ništavosti ženidbene mogu se voditi usmenim parničnim postup‐kom o kojem se govori u kann. 1343‐1356.

§ 3. U ostalome s obzirom na način postu‐panja trebaju se primijeniti, osim ako se tomeprotivi narav stvari, kanoni o sudovima opće‐nito i o redovitome parničnom suđenju, uzobdržavanje posebnih odredaba za parnicekoje se tiču javnoga dobra.

Odredba kan. 1365 primjenjivat će se napresude kojima se ženidba proglašava ništa‐vom objavljene nakon dana stupanja na snaguovog motu proprija.

Ovom se dokumentu pridodaju pravila onačinu postupanja, koja sam smatrao neopho ‐dnim za ispravnu i savjesnu primjenu ob no ‐vljenog zakona, koji se ima brižljivo primjenji‐vati radi zaštite dobra vjernika.


Nalažem da ono što sam odredio ovim mo ‐tu proprijem bude valjano i učinkovito unatočsvakoj protivnoj odredbi, pa makar ona bilavrijedna posebnog spomena.

Povje ravam s pouzdanjem zagovoru slavne iblagoslovljene Djevice Marije, koju ispravno i is ‐tinito nazivamo „Theotokos”, Nebeske ma jkeop će Crkve, te svetih apostola Petra i Pavla dje l ‐o tvornu provedbu novog ženidbenog postupka.

Dano u Rimu, pri Svetome Petru, 15. kolovo‐za, na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Ma ‐rije, godine 2015., treće godine moga Pon tifikata.

Način postupanja u vođenju parnica ništa‐vosti ženidbe

Treća opća izvanredna skupština Bisk up s ‐ke sinode održana u listopadu 2014. utvrdi laje poteškoću vjernika u pristupu crkvenim su ‐d ovima. Budući da je biskup, poput dobrogPa stira, dužan ići ususret svojim vjernicimako jima je potrebna osobita pastoralna skrb, uzde taljne odredbe za primjenu ženidbenog po ‐st upka, činilo se prikladnim, pri čemu se po ‐drazumijeva suradnja Petrovog nasljednika ibiskupâ u širenju poznavanja zakona, ponudi‐ti i neka sredstva kako bi rad sudova odgova‐rao zahtjevima vjernika, koji traže utvrđivanjeistine o postojanju ili nepostojanju vêza njiho‐ve neuspjele ženidbe.

Čl. 1 – Eparhijski biskup, snagom odredbekan. 192, § 1, je dužan u apostolskom duhu pr ‐a titi rastavljene ili razvedene ženidbene drug ‐o ve, koji su zbog svoje životne situacije moždanapustili vjersku praksu. On, dakle sa župni‐cima (usp. kan. 289, § 1) dijeli pastoralnu skrbza te vjernike u teškoćama.

Čl. 2 – Prethodna ili pastoralna istraga, kojaunutar župskih ili eparhijskih struktura obuh‐vaća rastavljene ili razvedene vjernike koji dv ‐oje o valjanosti svoje ženidbe ili su uvjereni unjenu ništavost, usmjerena je prema upozna‐vanju njihove situacije i prikupljanju korisnihelemenata za moguću provedbu redovitog iliskraćenog sudskog postupka. Ta će se istragaprovoditi u okviru jedinstvenog eparhijskogženidbenog pastorala.

Čl. 3 – Provedba ove istrage povjerit će seos o bama prikladnim po mišljenju mjesnog hij ‐e rarha, koje za to posjeduju odgovarajuće ko ‐m petencije koje i ne moraju biti isključivo ka ‐n onsko‐pravne. To su u prvome redu vlastitižu pnik ili župnik koji je ženidbene drugovepr ipremao za sklapanje ženidbe. Ova se savje‐

todavna zadaća može povjeriti i drugim kleri‐cima, posvećenim osobama ili laicima kojeodobri mjesni hijerarh.

Jedna ili više biskupija zajedno, prema sa d ‐a šnjem ustrojstvu, mogu ustanoviti stalno tije‐lo preko kojeg će se vršiti ova služba te mogupo potrebi sastaviti Vademecum (Priručnik)koji će navesti osnovne elemente potrebne zaprikladniju provedbu istrage.

Čl. 4 – Pastoralna istraga prikuplja podatkekorisne za eventualno pokretanje parnice odstrane ženidbenih drugova ili njihova zastup‐nika pred mjerodavnim sudom. U istrazi valjaistražiti jesu li stranke suglasne u traženjuništavosti.

Čl. 5 – Pošto se prikupe svi elementi, ako tost var zahtijeva, istraga se zaključuje tužbom,koju treba podnijeti mjerodavnom sudu.

Čl. 6 – Budući da se Zakonik kanona istoč‐nih Crkava mora primjenjivati u svakom po gl ‐e du, uz poštivanje posebnih odredaba, i na že ‐n idbene postupke, imajući na umu kan. 1377,§ 3, ovim se pravilima ne želi podrobno opisa‐ti postupak u cjelini, već se prije svega želi ras ‐vi jetliti glavne zakonodavne novine i dopuni‐ti ih, tamo gdje je potrebno.

1.° Mjerodavno sudište i sudoviČl. 7 – § 1. Naslovi mjerodavnosti o kojima se

govori u kan. 1358 su istovrijedni, uz poštovanjekoliko je moguće načela blizine suca i stranaka.

§ 2. Suradnjom sudova pak, sukladno kan.1071, treba osigurati da svatko, bilo stranka ilisvjedok, može sudjelovati u postupku uz naj‐manji trošak.

Čl. 8 – § 1. U eparhijama koje nemaju vlasti‐ti sud, biskup neka se što prije pobrine za izo ‐b r azbu, pa makar i putem tečajeva trajnog i st ‐a lnog obrazovanja, koje u zajedničkoj namjeripromiču eparhije ili skupine eparhija i SvetaStolica, osobâ koje će moći surađivati na suduna rješavanju ženidbenih parnica.

§ 2. Biskup može odstupiti iz suda osnovanogza više eparhija prema odredbi kan. 1067, § 1.

2.° Pravo pobijanja ženidbeČl. 9 – Ako ženidbeni drug umre tijekom po ‐

st upka, prije zaključenja parnice, obustavlja setijek parnice dok drugi ženidbeni drug ili onajkoga bi se to ticalo ne zatraži njezin nastavak; utom slučaju zakoniti interes treba dokazati.

3.° Pokretanje i istraživanje parniceČl. 10 – Sudac može dopustiti usmeni zah‐

tjev kad god je stranka spriječena podnijeti tu ‐

280 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2015 281

PR

ILO

ZI

ž bu: ipak u tom slučaju neka naloži da biljež‐nik napismeno sastavi spis koji se treba proči‐tati stranci i koji ona mora potvrditi, a kojizamjenjuje pisanu tužbu stranke sa svim pra‐vnim učincima.

Čl. 11 – § 1. Tužba se podnosi eparhijskomsu du ili sudu osnovanom za više eparhija, kojije odabran prema odredbi kan. 1359, § 2.

§ 2. Smatra se da se ne protivi tužbi tuženastranka koja se prepusti pravednosti suda ilikoja, nakon što je po drugi put propisno poz‐vana, ne odgovori.

4.° Presuda, njezino pobijanje i izvršenjeČl. 12 – Za moralnu sigurnost koju pravo

zahtijeva nije dovoljna veoma velika važnostdo kaza i pokazatelja, nego se zahtijeva da bu ‐de isključena svaka utemeljena i razborita dv ‐oj ba o zabludi, pravnoj i činjeničnoj, iako se neis ključuje sama mogućnost protivnog.Čl. 13 – Ako stranka izričito izjavi da odbijabilo kakve obavijesti o parnici, smatra se da seodrekla mogućnosti primiti primjerak presu‐da. U tom slučaju može joj se priopćiti samoodredbeni dio presude.

5.° Skraćeni ženidbeni postupak predbiskupom

Čl. 14 – § 1. Od okolnosti koje mogu dopus ‐t iti vođenje parnice ništavosti ženidbe u skra ‐ć e nom obliku postupka prema odredbamakann. 1369‐1373, navode se primjerice: nepost ‐ojanje vjere koje može proizvesti hinjenu pri‐volu ili zabludu koja određuje volju, kratkoćabračnog suživota, pobačaj učinjen radi sprje‐čavanja rađanja potomstva, ustrajno održava‐nje izvanbračne veze u vrijeme ili neposrednonakon vjenčanja, zlonamjerno tajenje neplod‐nosti ili teške zarazne bolesti ili postojanjadjece rođene iz prethodne veze ili zatvorskekazne, razlog sklapanja ženidbe koji je potpu‐no stran bračnome životu ili ženidba skloplje‐na zbog nepredviđene trudnoće, fizičko nasi‐lje radi iznude privole, nesposobnost služiti serazumom dokazana medicinskom dokumen‐tacijom, itd.

§ 2. Među ispravama koje podupiru tužbu susvi oni medicinski dokumenti koji otklanjajusvaku potrebu provedbe službenog vještačenja.

Čl. 15 – Ako je podnesena tužba radi pokre ‐t anja redovitog postupka, ali sudski vikar sm ‐a tra da se parnica može voditi skraćenim pos ‐tu pkom, on će prilikom priopćenja tužbe pre ‐ma odredbi kan. 1362, § 1, pozvati strankukoja nije potpisala tužbu da sudu priopći na ‐m jerava li pridružiti se predanoj tužbi i sudjel ‐o vati u postupku. Kada god to bude potrebno,on neka stranku ili stranke koje su potpisaletu žbu pozove da čim prije dopune tužbu pr ‐ema odredbi kan. 1370.

Čl. 16 – Sudski vikar može sebe osobno im ‐e novati istražiteljem; ipak, ako je to moguće,treba imenovati istražitelja iz eparhije iz kojeparnica potječe.

Čl. 17 – Prilikom poziva na sud prema kan.1371, strankama treba priopćiti da, ako ih većnisu priložile tužbi, mogu podnijeti najmanjetri dana prije ispitivanja, pitanja koja žele dase prilikom preslušanja postave strankama ilisvjedocima.

Čl. 18 – § 1. Stranke i njihovi odvjetnici mo ‐gu nazočiti preslušanju druge stranke i svjedo‐ka, osim ako istražitelj ne smatra da zbog okol‐nosti stvari ili osoba treba postupiti drugačije.

§ 2. Bilježnik je dužan sastaviti zapisnik sodgovorima stranaka i svjedoka, ali u sažetomobliku i samo obzirom na ono što se odnosi nabit sporne ženidbe.

Čl. 19 – Ako se parnica vodi na sudu osno‐vanom za više eparhija, presudu izriče biskupmjesta na temelju kojeg je utvrđena mjerodav‐nost prema odredbi kan. 1358. Ako ih pak imaviše, tada treba, ukoliko je moguće, primijeni‐ti načelo blizine između stranaka i suca.

Čl. 20 – § 1. Eparhijski biskup prema svomrazboritom sudu neka odredi način izricanjapresude.

§ 2. U presudi, koju u svakom slučaju morapotpisati biskup zajedno s bilježnikom, moraju seukratko i sustavno obrazložiti razlozi odluke. Pr ‐es uda se redovnim putem mora dostaviti stran‐kama u roku od mjesec dana od dana odluke.

6.° Postupak na temelju ispraveČl. 21 – Mjerodavni eparhijski biskup i sudski

vikar se određuju sukladno odredbi kan. 1358.

(1) Usp. Drugi vatikanski koncil, Dogm. konst. Lumen Gentium, br. 27. (2) Ivan Pavao II., Ap. konst. Sacri canones, 18. listopada 1990., Proemio, u: AAS, 82 (1990.), str. 1037.(3) Usp. Franjo, Apostolska pobudnica Evangelii gaudium, br. 27, u: AAS, 105 (2013.), str. 1031.(Prijevod: Međubiskupijski sudovi u Zagrebu)


Početak ljeta mnogima je razdoblje odmorai odlazak na tzv. veliki odmor. Čini se da je toujedno i razdoblje potpune odsutnost s duž‐nosti, ne odlaska na posao, fakultet ili školu,vrijeme u kojem možemo sami organiziratisvoj dan, odabrati mjesto i susrete s ljudimakoji su nam dragi. Tada se obično brinemokako će vrijeme biti tijekom planiranog odmo‐ra. Trudimo se pripremiti na najbolji način ka ‐ko bi ostvarili svoj plan, kako ipak ne bi potro‐šili previše novca, kako bi što sigurnije stiglina odredište i kako bi smo usput pogledalineku turističku atrakcijuplanirajući posjetiti‐nešto zanimljivo i lijepo. Putovanja mogu bitidaleka ili pak blizu, koja nam omogućuju pr ‐omijeniti sredinu, udaljiti se i odmoriti od on ‐oga što radimo svaki dan kroz godinu.

Papa Franjo izrekao je poticajnu homilijusvećenicima na Misi posvete ulja u Vat ik a n s ‐koj bazilici na Veliki četvrtak, 2. travnja 2015.god. Homilija je usmjerena na „svećeničkium or“, pri čemu papa Franjo pruža riječi ohr ‐ab renja i nade. Na ovu Papinu homiliju upu‐tio nas je naš nadbiskup Vinko kard. Puljić do ‐p isom od 15. lipnja 2015. god.1, i već tada naj‐avio o mogućnosti zajedničkog promišljanja oovoj Papinoj temi za nas svećenike, što sada iči nimo na ovom godišnjem okupljanju. Pogl ‐ed ajmo malo u sam sadržaj homilije.

Umor2 ‐ Papa prije svega govori o činjenicium ora riječima: „Umor svećenika! Znate li ko ‐liko puta mislim o ovome: o umoru svih vas? Otome puno razmišljam i često molim, osobitokada sam i sam umoran. Molim za vas koji radi‐te s Božjim narodom koji vam je povjeren, i kojiste na prilično napuštenim i opasnim mjestima.Naš umor, dragi svećenici, je poput tamjana kojise tiho uzdiže prema nebu (usp. Ps 140,2; Otk8,3‐4). Naš umor ide prema srcu Očevu.“

Posredovanje Blažene Djevice Marije ‐„Bu dite sigurni“ – papa potiče svećenike –„da je Gospa svjesna ovoga umora i odmah bi ‐lje ži pred Gospodinom. Ona, kao Majka, svje‐sna je kada su njezina djeca umorna i tada nemisli ni na što drugo. ‘Dobro došao! Odmorise dijete. Poslije ćemo govoriti… Nisam liovdje ja, tvoja Majka?’ uvijek će nam reći kadajoj se približimo.“

Napast bilo kakvog odmora‐ U daljnjemtekstu papa Franjo upozorava svećenike na„napast odmora na bilo koji način, kao daodmor ne bila stvar od Boga. Nemojmo pastiu tu napast“ – sugerira papa.„Naš trud je jedr agocjen u Isusovim očima, koji nas prihvaćai pridiže: ‘Dođite k meni svi vi, izmoreni iopterećeni, i ja ću vas odmoriti’ (Mt 11,28) –podsjetio je papa naglasivši da „kada je netkomrtav umoran, može u klanjanju reći: ‘Dostaje za danas, Gospodine’, i predati se Ocu.“„Imajmo na umu“ – naglasio je papa – „da jeključ plodnog svećenikovoga djelovanja u to ‐me kako se odmaramo i kako osjećamo da Go ‐sp odin doživljava naš umor. Kako je teško na ‐u čiti se odmarati. U ovome se odigrava našepovjerenje i naš osjećaj (…) da nam je potre‐ban pastir, da nam pomogne.“

Odmor u Duhu ‐ Papa je također naveo ne ‐ka pitanja koja nam mogu pomoći u ovomesmislu: „Znadem li se odmoriti primajući ljub ‐av, besplatnost i osjećaje koje mi daje Božji vje ‐rni narod? Ili nakon pastoralnog rada tražimpu no profinjenije odmore, ne onih siromašnih,nego one koje nudi potrošačko društvo? Je li,doista, Duh Sveti za mene ‘odmor unaporu‐m ‐uci’ ili samo onaj koji me potiče da radim? Zn a ‐d em li potražiti pomoć od kolege svećenika koj ‐eg smatram mudrim i razboritim? Znadem li seodmoriti od sebe samoga, od svoje samozahtje‐

Svećenički umor, odmor i duhovne vježbe(Susret dijecezanskih svećenika u Sarajevu 23. rujna 2015. god.)

Broj: 776/2015, Vrhbosna 2/2015.U Katehezi na općoj audijenciji, održanoj 12. kolovoza 2015. Sveti Otac je posvetio važnosti odmora, jednoj od tri dimenz-ije obiteljskog života, rekavši da nikada ne smijemo postati robovi rada, već gospodari. Može se razmišljati i o ljepotamašto ih je Bog stvorio. Papa Franjo objasnio je kako fešta nije lijenost, koja nas potiče da se izležavamo, kao ni prilika zaopijanje odnosno glupi bijeg iz svakodnevne stvarnosti. Praznik je prije svega prijazan pogled i zahvalan pregled dobroodrađenog posla. Vrijeme odmora, posebno nedjelja, namijenjena nam je kako bismo mogli uživati u onome što se nemože kupiti ni prodati, istaknuo je Papa i dodao kako Bog stanuje na poseban način u vremenu odmora. Stoga su prazni-ci provedeni u obitelji lijepi. To je dragocjeni Božji dar, poručio je Papa i pozvao vjernike da ga ne oskvrnjuju.

12

282 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2015 283

PR

ILO

ZI

vnosti, samodopadnosti, od svoje samodostat‐nosti. Znam li razgovarati s Isusom, s Ocem, sDj evicom Marijom i s Jo s ipom, sa svojim Sve c ‐ima i prijateljskim zaštitnicima“?

Od čega je svećenik umoran

„Postoji nešto što se može nazvati umor sv ‐i jeta, umor gužve: za Gospodina kao i za nas,bi lo je naporno – kaže Evanđelje – ali to je do ‐b ar‐pozitivan umor, pun ploda i radosti. Tajumor je dobar i svet… Umorni smo, ali i rado‐sni jer čujemo glas Gospodina koji govori:‘Dođite, blagoslovljeni Oca mojega’ (Mt25,34).

Postoji i onaj umor koji zovemo zamor odne prijatelja’. Đavao i njegovi sljedbenici nesp avaju, i budući da njihove uši ne podnoseRi ječ Božju neumorno rade kako bi je utišali iunijeli smutnju. Najteže je suočiti se s ovak‐vim umorom. Ne radi se samo o tome da sečini dobro sa svim naporima koji idu skupa,ne go treba obraniti stado i sebe samoga od zla(Evangeliigaudium, 83)… Ovdje treba neutrali‐zirati zlo, ne iščupati kukolj i ne pretvarati sebraniti nešto kao supermeni, što jedinoGospodin može obraniti… Božja Riječ u ovak‐vim situacijama umora je: ‘Hrabri budite, jasam pobijedio svijet’ (Iv 16,33).

Najteži umor s kojim se ovdje trebamo suo‐čiti je ‘umor od sebe samoga’ (Evang eliig a u d i ‐um, 277). Možda je , upravo, najopasniji umorkad se razočaramo nad samima sobom i ne mo ‐žemo si pogledati u lice, s mirnim otkrićemsebe samoga kao grešnika koji treba oprost ipo moć: ovi traže pomoć i idu naprijed. Radi seo umoru koji daje ‘htjeti i ne htjeti’, osjetiti da sisve proigrao i plakati za egipatskim loncima,igrati se s iluzijom da smo netko drugi… Ov ajumor volim zvati ‘koketirati sa svjetsk omduhovnošću’… kaže papa Franjo. Riječ Otkukazuju na uzrok ovakvog umora: ‘Pos to j an si,podnio se za Ime moje i nisi malaksao. Aliimam protiv tebe: prvu si ljubav svoju ostavio’(2,34).Samo ljubav daje odmor. Ono što se nevoli, opako umara, a na duže još gore.

Gospodin liječi naš umor ‐ Najdublja i naj‐misterioznija slika kako Gospodin liječi naš pa ‐sto ralni umor jest ona: ‘budući da je voliosvoje… volio ih je od kraja (Iv 13,1), scena pranjano gu. Volim meditirati nad ovom scenom. Go ‐sp odin nas pročišćava, On se s nama sjedinjuje(Evangeliigaudium, 24), dao si je zadatak očistiti

svaku mrlju od svjetskog smoga i ostaje privr‐žen s nama u našem hodu u Njegovo Ime.“

„Znamo da se po nogama vidi kakvo je cije‐lo naše tijelo. U načinu kako slijedimo Gosp o d ‐ina očituje se čitavo naše srce. Rane na nogama,uganuća i umori, znak su kako smo ga slijedili,koji smo put prešli da nađemo svoje izgubljeneovce, nastojeći dovesti stado na zelene pašnja‐ke i mirne vode (Ibid.270). Gospodin nas pere ičisti od svega što se nakupilo na našim nogamadok smo ga slijedili. I to je sveto! Ne dopušta daostane prljavo. Kao što ljubi ratne rane, tako Onpere prljavštine od rada.“

Odmor nije izbor, već obveza

U Mk 6,31 čitamo: I reče im: „Hajdete i vi u os ‐a mu, na samotno mjesto, i otpočinite malo. Jer mn ‐ogo je svijeta dolazilo i odlazilo, pa nisu imali kadani jesti. Poznato je da svećenici čitav život i tije‐kom cijele godine, 24 sata dnevno, nikada nezaboravljaju da je prioritet u njihovom sveće‐ničkom životu permanentno i potpuno seposvetiti Bogu i Kraljevstvu Božjem. U ovomsmislu svećenici nemaju ferija niti od m o ra.Međutim, Kodeks kanonskog prava (CIC), govo‐reći obvezama i pravima klerika navodi: § 1.Ako i nemaju sjedišne službe, neka se klerici ne ud ‐aljuju iz svoje biskupije na duže vrijeme, koje trebada se odredi krajevnim pravom, bez dozvole, barempretpostavljene, svojeg ordinarija. § 2. Ali pripadaim da svake godine imaju potrebno i dovoljno vri‐jeme praznika određeno općim ili krajevnim pra‐vom. (Kan. 283 ‐ § 1‐2).

To odgovara željama II. Vatikanskog konci‐la, koji u dekretu Presbyterorum Ordinis20,kada govori o službi i životu svećenika, navo‐di sljedeće:„Osim toga neka plaća bude takva daprezbiteru omogući svake godine dužan i dostatanod mor, a biskupi se moraju pobrinuti da se to prez‐biterima omogući.“

Jasno je da velik dio pastoralnih obveza nemože biti paraliziran zbog svećenikova odmo‐ra, pa CIC u tom smislu predviđa zamjenu: §3. Zadaća je dijecezanskog biskupa da donese odr e ‐ dbe kojima se za vrijeme župnikove odsutnosti osi‐gurava pastoralna briga za župu pomoću svećeni‐ka s potrebnim ovlastima (Kan. 533 ‐ 3). § 3. Štose tiče vremena odmora, župni vikar ima istopr avo kao i župnik. (Kan. 550 ‐ 3).

Stoga je potrebno i dužnost je pravde daPa pa, biskupi, svećenici i đakoni, kao i svi dr ‐


u gi, imaju pravo na odmor, kao i dovoljno pri‐kladnog vremena za promjenuu skladu s poz‐natom izrekom Varietasdelectat, kako bi priku‐pili snage da se mogu opet vratiti svojim sva‐kodnevnim zadacima obavljajući svećeničkudužnost.

Ovo pravo je nepovredivo, bez obzira na kr ‐izu zvanja koju Crkva proživljava u većoj ilimanjoj mjeri u različitim situacijama. Sve ć eniciimaju pravo na ovo vrijeme, jer rade u pasto‐ralnoj službi praktično svaki dan u godini.

Koliko vremena trebaju trajati odmori?Deset, dvadeset dana, jedan mjesec? CIC dajepravo svećeniku biti odsutan iz župe mjesecdana – kontinuirano ili isprekidano – za od m ‐or, osim ako postoji ozbiljan razlog za supro‐tno: Župnik smije, radi odmora, izbivati iz župe sv ‐a ke godine najviše mjesec dana neprekidno ili uz pr ‐ek ide, osim ako se tome protivi važan razlog; u to vr ‐ij eme odmora ne ubrajaju se dani u kojima se jed‐nom godišnje posvećuje duhovnoj sabranosti; ali ježu pnik, da bi izbivao iz župe više od tjedan dana,du žan o tome obavijestiti mjesnog ordinarija. (Kan.533 ‐ § 2) U ovo se ne ubrajaju dani predviđeniza godišnje duhovne vježbe, što znači da se nesmije brkati profesionalnost s odmorom.

Što je s vjernicima? Vjernici moraju razumj ‐e ti odsutnost svećenik, zbog koje može even t ‐u alno doći do „smanjenja“ intenziteta župnogživota. Vrijeme odmora treba dosljedno živje‐ti. To nije vrijeme u kojem bi se svećenik malose kularizirao, ili pak dopustio da „stražar sp ‐a va“, jer demon nikada ne spava. Kao što ka ‐že apostol Petar: Otrijeznite se! Bdijte! Protivnikvaš, đavao, kao ričući lav obilazi tražeći koga daproždre. (1 Pt 5,8) Svećenik, kao i svaki drugičovjek, dok je na odmoru trebao bi se oslonitina Krista. U tom smislu može se govoriti i odu hovnim vježbama, koje se veoma lijepo mo ‐gu uklopiti u vrijeme odmora.

Svakome tko ide na odmor poželjet ćemoda mu bude ugodan i lijep, nadajući se da je toi za nas prekrasno vrijeme puno nezaboravnihdoživljaja. Isto tako, nadamo se da ovo dobraprilika za otkrivanje i produbljivanje svoje vj ‐ere u činjenici da je Bog doista u svakom tre‐

nutku našega života.Postoje određene „obveze“, koje se ne mo ‐

gu dispenzirati. Među našim planovima zago dišnji odmor ne smijemo zaboraviti na Bo ‐ga. Pored toga što je odmor potreban „za dušui tijelo“, postavlja se pitanje: kako treba izgle‐dati svećenikov odmor? U svakom slučajutreba voditi računa da odmor jednog svećeni‐ka ne bude u nekom buržoaskom smislu, usklonosti da se prepušta užitku kako bi se„nadoknadilo“ ono što je bilo nemoguće tije‐kom mjeseci rada. Svećenik može iskoristitisvoje vrijeme odmora za neko pogodno puto‐vanje koje bi imalo predznak: studijsko, kul‐turno, umjetničko, vjersko, ili pak banje (lječi‐lište), i sl.

Trebamo se znati odmoriti u Isusu, tj. nanjegov način: odvajajući vrijeme za svoju dušuponirati u sebe, susresti se s Bogom u vlasti‐tim dubinama. Dakle, godišnji odmor trebaobi nam pomoći za istinskiji susret sa samimsobom u Isusu i s Isusom.

O odmoru postoje brojne izreke, odkojih možemo spomenuti barem neke.3

DUHOVNE VJEŽBE: SREDSTVO ZA DUHOVNI SRAST

Duhovni život je konkretna i dinamična st v ‐a rnost, koji se temeljno sastoji u milosti posvet‐noj dobivenoj preko svetih sakramenata. Taj seživot odvija u ljudskoj naravi ranjenoj istočnimgrijehom i naginje egocentričnoj ljubavi a tako‐đer i tjelesnim djelima. Stoga sv. Toma kaže daje „za čovjeka obvezno u početku zauzeti se na ‐d a sve u izbjegavanju grijeha i oduprijeti se nje‐govoj putenosti što nukaju protiv ljubavi“.4 Za ‐o d jenuti se u Krista i rasti u sličnosti s njime za ‐h tjeva uporabu konkretnih sredstava prekokojih milosti i ljubav mogu postići svoju punuši rinu i jakost. PRIMARNA konkretna sredst ‐va, potrebna svim kršćanima, jesu trostruka:sa kramenti, dobra djelaimolitva. Uz to su ineke druge sekundarne pomoći.

Duhovne vježbe se smještaju u SEKUN‐

284 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI

Jedna od najboljih i najčišćih radosti je odmor poslije rada. (Immanuel Kant); Daj više odmora jeziku nego rukama. (L. N.Tolstoj); Najbolji od svih lijekova su odmor i post. (B. Franklin); Otium cum dignitate. - Odmor s dostojanstvom. (M. TulijeCiceron); Ako nemaš liječnika, neka ti liječnik bude ovo troje: vedra duša, odmor i umjeren način života; Nemoguće jeuživati u odmoru ako se prije dobro ne umoriš.Summa, II-II, q.24,a.9.

3

4


VRHBOSNA 3/2015 285

PR

ILO

ZI

SacrosanctumConcilium, 59.Spomenimo i to da ga je papa Pio XII. proglasio zaštitnikom Duhovnih vježbi, a svim članovima klera po Crkvenomzakonu je naređeno da ih obave barem svake treće godine, najmanje tri dana.

56

DARNA sredstva za duhovni rast, koja su zai‐sta mnogobrojna. Sve što pomaže čovjeku dabude bolji, Bogu bliži, može se ubrojiti u tzv.sekundarna sredstva za hod prema savršen‐stvu. Trebamo naglasiti da postoji znatna raz‐lika u učincima među ovim primarnim sred‐stvima po kojima se dobivaju milost i ljubav.Najučinkovitiji su sakramenti, jer proizvodesv oje učinke ex opere operato, tj. sigurno proiz‐vode milost kod onih koji primaju sakramentes potrebnim dispozicijama i plod sakramentane ovisi o osobnim kvalitetama djelitelja sa k r ‐a menta. Druga dva sredstva, dobradjela i mol ‐itva, proizvode svoje učinke ex opere operantis,tj. njihova učinkovitost ovisi o dispozicijamaljudskog činitelja, koji djeluje poticanjemmilosti. Ako trebamo poredati ova tri sredstvaprema njihovoj učinkovitosti, najprije ćemospomenuti sakramente, zatim dobra djela i nakoncu molitvu. Bez ikakvog preziranja ovadruga dva sredstva, prisjetimo se riječi koncil‐skih otaca:

„Stoga je od najveće koristi da vjernici lakorazumiju sakramentalne znakove i da vrločesto primaju one sakramente koji su ustanov‐ljeni za održavanje kršćanskog života“.5

POMOĆ ZA DUHOVNI RAST

Iako pomoćna sredstva za duhovni rast ne ‐m aju istu vrijednost, međusobno su poveza‐na. Ona su, ipak, samo sekundarna sredstvara sta u savršenstvu, pa stoga ni jedno ne trebauzeti isključujući ona temeljna: sakramente,dobra djela, molitvu.

Svećenici, pozvani od Gospodina da ostavesve i slijede ga, provode svoj život evangelizira‐jući i posvećujući kako bi bili znak ljubavi u svi‐jetu. Formaciju koju su započeli i primili u sje‐meništu trebaju i dalje dobivati kroz kontinuira‐nu duhovnu potporu. Osim prigodnih i obvez‐nih susreta po dekanatima ili na razini biskupi‐je, svećenici žive posebne dane svojega povlače‐nja u šutnji kroz tzv. duhovne vježbe. Ta ko, ukršćanskoj praksi postoje duhovne vj e žbe kaoasketska praksa koja se manifestira u pr ‐ivremenom povlačenju od svakodnevnih obve‐

za, kako bi se posvetilo molitvi i razmišljanju.Izvorni naziv duhovnih vježbi, Exerc itias ‐

p ir itualia,potječu od sv. Ignacija Loyloskog ibile su njegova metoda u duhovnosti DružbeIs usove, koju je utemeljio. Nakon sintetizira‐nja svoga duhovnog iskustva, sv. Ignacije jedobio odobrenje Crkve za duhovne vježbe odpa pe Pavla III. 1548. god.6

U zajedničkom poimanju, kao i učiteljstvuCrkve, duhovne vježbe su poznate kao praksau meditaciji i molitvi, i to u ozračju sabranosti išutnje, gdje Duh Sveti može osobito dj e lovati.Provode se obično posredstvom du h ovnogvođe koji pomaže u pročišćenu srca, pridonosiživotnom obraćenju i nasljedovanju Krista zaispunjenje osobnog poslanja u Crkvi. Uloga du ‐h ovnog vođe je da bude otac i učitelj koji trebapomoći da se sam Stvoritelj i Go s p odin očitujesvojoj odanoj duši privijajući je u naručje svojeljubavi… da Stvoritelj ne p o sre d no saobraća sasv ojim stvorenjem, a st vorenje sa svojim St v ‐oriteljem« kako naglašava sv. Ignacije.

Definicija Duhovnih vježbi

U katoličkoj asketici pojam duhovnih vjež‐bi ima opće i posebno značenje. Opći vid uka‐zuje na praksu pobožnosti (molitva, ispit sa v ‐je sti, duhovno štivo, itd.). Nadalje, tu se podra‐zumijeva duhovna praksa koja teži posvećenju,odnosno savršenstvu. Duhovne vježbe pakpr omatrane pod posebnim vidom označavajupovlačenje od redovnih dužnosti. Riječ je odu hovnoj obnovi kroz neko vrijeme kako bi sepo svetilo svojoj duši. Takve obnove poznajepraksa katoličke Crkve, ali i druge religije. Upo sebnom smislu kada se govori o duhovnimvj e žbama, misli se na knjigu sv. Ignacija Lo yo ‐ls kog i njegovu metodu obavljanja duhovnihvježbi. Dakle, u svom konačnom obliku Exe r ‐ci tiaspiritualiaignaziana je djelo male veličine,sa žeto poput vojnih pravila, koje ima svojuknjiževnu veličinu zbog izražajne jakosti. Vje ‐ž be sv. Ignacija pokrenule su izvanrednu pr a ‐k su duhovnih vježbi među katolicima, koje suosobito preferirali sv. Vinko Paulski, sv. Pavaood Križa, sv. Ivan Eudes, idr.


Duhovne vježbe u širem smislu riječi prak‐ticirane su u različitim oblicima, u svim vre‐menima Crkve, zahvaljujući Isusovom primje‐ru u pustinji, kao i Apostolima u cenakulu (Dj1,13), što je već od vremena antike motiviralone samo pojedince, već i pojedine grupe napo v lačenje u osamu, često u pustinjska mjesta,os obito tijekom korizme. U srednjem vijekusu po samostanima građene.

Duhovne vježbe bitne su u životu svećeni‐ka, a jasno ih je definirao sv. IgnacijeLoyolski.Pod duhovnim vježbama podrazumijeva sebi lo koji način ispita savjesti, meditiranja, raz ‐m i šljanja, raznih oblika molitve i drugih aktiv‐nosti. Kao što su hod, pješačenje i trčanje tjele‐sne vježbe, isto tako se duhovnim vježbamanaziva svaki način da se duša pripravi odstra‐niti sve neuredne sklonosti te da, pošto smo ihodstranili, tražimo i nađemo Božju volju, ure‐divši svoj život za spasenje duše. Šutnja jevažan dio duhovnih vježbi, jer u tišini se lakšesluša i bolje spoznaje sebe. Šuteći, omogućuje‐mo drugoj osobi da govori i da se izrazi. Kadase duhovni život milosno obnovi, svećenicibivaju vjerodostojni Kristovi svjedoci u svojimzajednicama. Duhovne vježbe su „duhovnagi mnastika“ kojoj je cilj očistiti se od grijeha ine urednih sklonosti, da se zatim u potpunojslobodi može tražiti i prihvatiti volja Božja.

G. Matoš kaže: „... u Duhovnim vježbamanalazimo najbolje djelo praktične psihologije inajbolju metodu za podizanje vlastite duševneenergije, jer ta duhovna gimnastika nije služilavelikom svecu za sterilne ekstaze i kontempla‐cije, već kao izvor svih energičnih činova...“7

Zakonik kanonskog prava (Codexiur isca n o ‐n ici)8 o duhovnim vježba izričito govori u raz‐ličitim kontekstima i kada su u pitanju različi‐ti staleži. Tako nalazimo:

‐ Kan. 246 § 5. Neka pitomci svake godineobave duhovne vježbe.(Odgajanje i obrazova‐nje klerika)‐ Kan. 719 ‐ § 1. Da bi članovi vjerno odgovara‐li svojem zvanju i da bi njihovo apostolsko djelo‐vanje izlazilo iz sama povezanosti s Kristom,neka se brižljivo posvećuju molitvi, neka se naprikladan način daju na čitanje Svetoga pisma,neka održavaju godišnja vremena sabranosti i

neka obavljaju druge duhovne vježbe prema vla‐stitu pravu.(Svjetovne ustanove)‐ Kan. 770 ‐ Neka župnici u određena vremena,prema propisima dijecezanskog biskupa, priredeone propovijedi koje se nazivaju duhovne vježbei svete misije ili druge oblike prilagođene potre‐bama.(Propovijedanje Božje riječi)‐ Kan. 1039 ‐ Svi ređenici za neki red nekaobave barem petodnevne duhovne vježbe u mje‐stu i na način koji odredi ordinarij; biskup, prijeređenja, treba da se uvjeri da su kandidati pro‐pisno obavili te vježbe.(preduvjeti za ređenje)

I naše se Gospodin na trenutke povlačio izsvijeta, pa i od propovijedanja, kako bi otišaona neko samotno mjesto (pustinja, brdo, i sl.) imolio. Njemu to nije bilo potrebno, jer je trajnomolio i bo zajedno s vječnim Ocem i DuhomSvetim. Time nam je dao primjerkako ne zapa‐da u napast aktivizma, te da i mi ostavimo sva‐kodnevne poslove, pa i one dobre, da budemošto više sjedinjeni s njime. Isus to nije činiosamo zbog sebe, nego je i Apostole pozivao dapođu u samotno mjesto, daleko od svijeta, pačak i fizički, da se tu malo odmore. Isus je znaoda je čovjeku potreban odmor, a pretjerani akti‐vizam može oduzeti unutarnji mir i tada nijesposoban dati ono najbolje od sebe.

I svećenici pozvani ostaviti sve druge stvarikako bi što više mislili samo na ono što je bitno,na dušu. U tom mjestu i vremenu bit će više po ‐b ožne prakse i više molitve nego u uobičajenovr i jeme. Gospodin želi da se u to vrijeme (na z ‐o vimo: duhovnih vježbi) ostave sve druge stva‐ri i preokupacije, iako su čak dobre, ali koje pri‐ječe razmišljati samo o Bogu i duši.

Godišnje duhovne vježbe su velika milost.Pod vodstvom duhovnoga vođe prilika je čutimnogo lijepih stvari, koje su kadre preobrazi‐ti osobu. Prije svega treba početi od početka:tr eba stvoriti odluku dasve ono što se radi,želi uraditi dobro. U duhovnim vježbama pri‐lika je temeljito ispitati savjest, jer tijekom go ‐d ine možda nije bilo prilike ili je bilo straha ićitako daleko u svoju nutrinu. Pred Go sp o di n ‐om treba više moliti i razmišljati upravo o to ‐me: kakav sam pred Bogom.

Aktualna problematika duhovnih vježbi i

286 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI

Holocaustum divini amoris, SD XI., Zagreb, 1973. str. 321. Prema raspoloživimpodacima duhovne vježbe u dužem ilikraćem obliku, obavlja svake godine preko milijun osoba duhovnog i svjetovnog staleža.Proglašen 25. siječnja 1983. god. vlašću pape Ivana Pavla II.

7

8


VRHBOSNA 3/2015 287

PR

ILO

ZI

njihov smisaoPotreba za zajedničkim okupljanjem u svo‐

jevrsnoj izolaciji kroz nekoliko dana, s ciljemda se posveti samome sebi i dijalogu s DuhomSv etim, neminovno se osjeća i u današnje vri ‐je me. Nije to potreba samo svećenika, redov n ‐ika i redovnica, već i kod laika.

Godišnje duhovne vježbe mogu značiti vr ‐ije me provedeno u šutnji i razmišljanju o vječ‐noj istini, utvrđivanje napretka i konstatacijanazadovanja tijekom protekle godine, te osmi‐šljavanje programa za budućnost. To je prilikada se vrijeme provede s Kristom, koje omogu‐ćuje vidjeti kako se s Kristom može učiniti pu ‐no više, i kako ga zavoljeti još više. Dakle, gla‐vni cilj duhovnih vježbi je pauza od svakodne‐vnih aktivnosti, u posvećenju molitvi i osob‐nom razmišljanju u atmosferi mira i tišine.Na dalje, cilj povlačenja je dijalog s Bogom kr ‐oz slušanje njegove riječi, meditiranje i propi‐tivanje vlastitog života. To je povlaštena prili‐ka da se potvrdi ili vrati na put duhovnog na ‐pr etka i omogući usporediti svoj život s evan‐đeoskim životom, asimilirati i produbiti osno‐vne istine vjere i morala, te vidjeti je li stavovii osobno ponašanje odgovaraju načelima i te ‐m eljenima vjerovanja kršćanskog života.Takose formira čovjek, kršćanin i apostol, tako ra s ‐te otvorenost prema Bogu i drugima, razvijajuemocije, izgrađuju vrednote i razvija osjećaj zatranscendentnim i vječnim.

Osobito značenje duhovnih vježbi je vrijedn ‐o st sakramentalnog života: sakramentalna ispo‐vijed, slavljenje svete mise i euharistijskog zajed‐ništva.Dobro je provesti neko vrijeme u ozračjusabranosti vanjske i unutarnje, kako bi bilo štopl odnije, ostavljajući po strani svaku rastresen o ‐st i dnevne brige, a okrećući se pre ma svijetlu iunutarnjim pokretima koje Bog želi dati svako‐me po propovijedanju i osobnoj molitvi.

U godišnjim duhovnim vježbama prilikaje da se više prostora dade svojem kontaktu sBo gom. Duhovne vježbe imaju svoju unutar‐nju dinamiku koje, uz pretpostavku pomoćiBo žje milosti, dovode do snažnog duhovnogis kustva obraćenja i identifikacije s IsusomKristom. U tim danima prilika je za plodan su ‐s ret i obnovu s Bogom i samim sobom, u koji‐ma dozrijeva i jača vjera, raste se u samospoz‐naji, jača kršćanski i apostolski duh, mirno sa ‐g ledava Božja volja te seusmjerava i potvrđu‐je osobna životna odluka u skladu s Ev ‐

anđeljem.Dobro je u danima duhovnih vježbi suočiti

se s velikom vizijom vjere, sa stavom i preda‐nošću koji su potrebni da se susretne Boga umo litvi, iskoristi vrijeme tišine i sabranostikako bi se zadobila milost Božja u vlastitom sr ‐cu.Također te dane mira i ozbiljnosti treba is k ‐oristiti u razmatranju vlastitog života u sv jetluBožje volje, priznajući osobne grijehe, propustei ograničenja, te se vratiti na put obraćenja ipomirenja s Bogom. U tom smislu prikladno jeda se u skladu s razboritim sudom ispovjedni‐ka ili duhovnog vođe, obavi temeljita ispovi‐jed.Kao rezultat duhovnih vježbi dobro je dasudionici izrade ili revidiraju svoj program du ‐hovnog života i obnove svoja obećanja za iz ‐gradnju Kraljevstva Božjega tijekom svete misena kraju duhovnih vježbi.

Novi oblici duhovnih vježbi

Možemo reći kako je današnje vrijeme bo g ‐a to različitim oblicima i praksom duhovnihvj e žbi u odnosu na ignacijansku shemu. Novipr ijedlozi duhovnih vježbi idu u različitim pr ‐a vcima. Neki prakticiraju duhovne vježbe kr ‐oz nekoliko tjedana, radeći i dalje svoje dne‐vne poslove, ali pod vodstvom nekoga duhov‐nog vođe s određenom temom. Drugi pak odl ‐a ze u samostane, klauzurna mjesta, koja su pr ‐i lagođena za molitvu. Mladi pak okupljaju seobično ljeti i produbljuje određene teme u os ‐o bnom odnosu s Kristom, te se na taj način po ‐vezuju s drugima u prijateljskim odnosima.

Razlog za duhovnim vježbama u današnjevrijeme stoji u duhovnom okruženju koje jetipično za današnju Crkvu, i one se prakticira‐ju u najrazličitijim oblicima. Dok su u prošlo‐sti duhovne vježbe nudile sustavno promišlja‐nje na području osobnog morala, danas duho‐vne vježbe pozivaju da budemo svjesni svogkršćanskog identiteta. Dok se sudionik duho‐vnih vježbi do jučer pitao: što mi je činiti? da ‐nas bi se trebao pitati: tko sam ja? Tako daklei svećenici!

Duhovne vježbe danas nemaju za cilj datineko operativno saznanje, nego razjasniti krš ‐ća nsku antropološku pozadinu. Dakle, namje‐ravaju podsvjestiti evanđeosku predanost izauzetost na putu do „novog čovjeka“, što bipo jedincaprisličilo Kristovom Duhu.

Duhovne vježbe danas nisu toliko usmjere‐


ne prema moralnim normama ili dužnostimavlastitog staleža, koliko da probude u pojedin‐cu osjećaj autentičnog kršćanina. One bitreba‐le biti usmjerene prema uvođenju u pashalnoiskustvo s Bogom i braćom posredstvom Kri s ‐tovog Duha. Radi se o iskustvu koje je kadrop otresti vlastiti mentalitet i afektivnost, kojeznade obnoviti unutarnjost vlastitoga JA, kojesvjedoči u svom molitvenom životu življenoza jedništvo s Duhom, koje daje svijetu novelju de, Kristove svjedoke u svakodnevnoj kon‐kretnoj stvarnosti.

Podrazumijeva se da je duhovni vođaoso‐ba kvalificirana za vođenje duhovnih vježbi,ne toliko zbog zadatka kojeg se prihvatio, ne ‐go po vlastitim karizmama.Stručnjak za duho‐vni život jasno će vidjeti duhovne potrebe po ‐j e dinaca i znati će sigurno ući u duhovne pot ‐re be vremena, kako bi vjerno prenio ono štoDuh traži od pojedinca, te će u svakoj situaciji

znati posvjedočiti duhovno razlučivanje, kojeje inače vrlo delikatno. Stoga, duhovni vođane mora biti toliko učen teolog duhovne dok‐trine, koliko treba inicirati razlučivanje po Du ‐hu, odnosno poučiti u radosti hodanja premaunutarnjem svjetlu Evanđelja. Duhovne vjež‐be stvarno trebaju biti škola crkvenog iskustvau Kristovom Duhu.

Ako se donedavno smatralo da duhovnevje žbe smjeraju kao spasenju pojedinca, krozunutarnju sabranost i šutnju, danas umjestotoga označavaju inicijaciju kršćanskog života icrkvene zajednice. Tijekom duhovnih vježbiprilika je da se bratski komunicira, čuju unu‐tarnja iskustva drugih sudionika, da se zajed‐nički slavi liturgija, da se čuje drugoga i vježbau zajedničkom razlikovanju duhova.

Drago Župarić

288 VRHBOSNA 3/2015

PR

ILO

ZI


VRHBOSNA 3/2015 289

U ponedjeljak, 29. lipnja 2015., na svetkovi‐nu sv. Petra i Pavla u katedrali Presvetog SrcaIsusova u Sarajevu, nadbiskup metropolit vr ‐h bosanski kardinal Vinko Puljić zaredio je de ‐set đakona za svećenike tijekom svečanog Mi ‐snog slavlja. Četvorica su ređeni za Vrh b o s ‐ansku nadbiskupiju i devetorica za Fra nje ‐vačku provinciju Bosnu Srebrenu. Konc ele b ri ‐r alo je 70 svećenika.

Na početku Misnog slavlja kardinal Puljićje najprije čestitao imendan svima koji za sv o ‐ga zaštitnika imaju sv. Petra ili sv. Pavla. Po s ‐ebno je čestitao imendan njemačkom majstoruHansu‐Peteru Kleinu, koji je 40 godina radio ujednom od svjetski najpoznatijih or g uljskihpo duzeća „Kleis“ iz Bonna, a koji već više mj ‐es e ci radi na obnovi katedralnih orgulja u Sa ‐rajevu. Pozdravio je zatim provincijala franje‐vačke provincije Bosne Srebrene fra Lovru Ga ‐vrana, misnike iz Nadbiskupskog ordinarijatavrhbosanskog, odgojitelje i profesore u Vr h bo ‐s a nskom bogoslovnom sjemeništu, Fra nj ev a č ‐k oj teologiji i Katoličkom bogoslovnom fa ku ‐ltetu, župnike i župljane župa iz kojih do l azeređenici, svećenike raznih služba, redovničkei dijecezanske, bogoslove, roditelje i rodbinuka ndidata, časne sestre i sve nazočne vjernikekao i one koji su Misu pratili putem radio va ‐l ova Radio Marije.

Kardinal Puljić je istaknuo povezanost s da ‐n ašnjim nasljednikom apostola Petra, papomFr anjom, kojemu je poželio da ga Bog poživipo dsjećajući „da nas je obradovao svojim do ‐la skom i ohrabrio svojom riječju“.

Nakon što su rektor preč. Josip Knežević imeštar fra Danimir Pezer predstavili kandida‐te za svećeničko ređenje, kardinal Puljić je up ‐u tio prigodnu propovijed. Podsjetio je da sve‐ćenici ovih dana čestitaju jedni drugima ob lj e ‐t nicu svećeničkog ređenja koje je sakramental‐na veza duhovnog zajedništva s Kristovim sv ‐e ćeništvom. „Evo, dragi ređenici, vi ćete da n asovim svetim redom postati dionici tog zaje d ‐ništva Crkve. Svetim redom postat ćete braća uprezbiteratu, braća u Kristovom svećeniš t vu“,kazao je kardinal Puljić dodavši da taj dartreba vrjednovati. „Kao biskup ove mjesne Cr ‐kve istinski Bogu zahvaljujem što ova Cr kva,nakon svih kušnji koje je prošla i prolazi, ipak

doživljava ovaj dar“, riječi su kardinala Pu ljićakoji je podsjetio da je to dar mjesnoj Cr k vi, ali iFranjevačkoj provinciji, zatim žu p a ma i obite‐ljima ređenika. Ređenike je potaknuo da dana‐šnji dan doživljavaju i na osobnoj ra zini: „Štobudete svjesniji tog dara, dostoja n stvenije ćetega živjeti“, kazao je kardinal Pu ljić te im česti‐tao na hrabrosti da kažu Bogu: Evo me i hrabroidu „protiv struje“ u svijetu ko ji „nameće dr u ‐ga mjerila“: mjerila uživanja, ko ristoljublja, mj ‐ere imanja i trošenja. Pota k n uo ih je da, na su ‐prot tome, kao svećenici najp r ije traže kraljev‐stvo Božje pa će im se sve ost a lo dodati. Za pri‐mjer im je stavio riječi pape Franje koji mladepoziva da „imaju hrabrosti plivati protiv stru‐je“ te ih upozorio da nitko od svećenika nijeim un na ozračje javnog mnijenja koje je „agre‐sivno i ne da misliti te pere pamet“.

Podsjećajući na Isusove riječi da učenik nijenad učiteljem, osvrnuo se na riječi iz prvogmi snog čitanja koje prikazuje sv. Petra, prvakaap ostolskog, u vrijeme kušnje zatvora i čudes‐nog izlaska iz zatvora na slobodu. „Još nijedo šlo vrijeme. Zato ga je Gospodin izbavio.Ima tu jedna tajna: svi smo mi ljudi krhki i sk ‐l oni prepasti se opasnosti koje su znaju nadvi‐ti nad nama. Danas u ovoj zemlji mediji, poli‐tika, svjetska i domaća, nameće strah da će nasnestati. Nije se lako oduprijeti tom strahu. Ali,ljudi mogu kako hoće, ali neće dokle hoće! Ni ‐je kraj onda kad moćnici svijeta govore, ne goje kraj kad Bog kaže da jest“, ustvrdio je kardi ‐n al Puljić, koji je sve nazočne ohrabrio da, un ‐a toč svih svjetskih i ljudskih strahova, imajuvj ere i pouzdanja u Gospodina. „Danas, nadan ređenja, zagrlite Krista, vjerujte njegovojri ječi, nećete promašiti! Zato vas hrabrim, ne ‐m ojte mjeriti svoje svećeništvo mjerilima ma ‐te rijalne koristi ili ovozemaljskih užitaka, mje‐rite Isusovim riječima, upravo povjerenjem uNjega“, istaknuo je kardinal Puljić.

Nakon propovijedi uslijedio je obred ređenja.Na kraju Mise kardinal Puljić je pročitao

imena svećenika inkardiniranih u Vrhbo sa n s ‐ku nadbiskupiju koji slave zlatni i srebrni jubi‐lej svećeništva te nazočnima podijelio prigo‐dne plakete.

Tijekom Mise pjevao je zbor bogoslova Vrh b ‐ osanskog bogoslovnog sjemeništa „Stjepan Ha ‐

BIL

JEŽIM

O

Svećeničko ređenje u sarajevskoj katedrali


290 VRHBOSNA 3/2015

Misom uočnicom, u subotu 4. srpnja, sveča‐no je proslavljen patron sjemenišne crkve usklopu Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništaposvećene slavenskim apostolima sv. Ćirilu iMe todu. Euharistijsko slavlje predslavio je na ‐d biskup metropolit vrhbosanski kardinal Vi n ‐ko Puljić, u koncelebraciji s apostolskim nu n ‐ci jem u BiH mons. Luigi Pezzutom, banjoluč ‐kim biskupom mons. Franjom Komaricom,vo jnim ordinarijem u BiH mons. Tomo Vu k š ‐ić em te 20‐ak svećenika.

Na početku Sv. mise nazočne je pozdravio izaželio im dobrodošlicu rektor bogoslovije pr ‐eč. mr. Josip Knežević koji je između ostalogarekao: „Hvala vam svima na molitvama kojimanas pratite kako bismo uz Božju pomoć mo glidovesti ove mladiće do oltara Gosp odnjeg.“

U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić jekazao kako je nadbiskup Stadler, koji je sjeme‐nišnu crkvu posvetio slavenskim apostolima,za jedno sa svojim suvremenikom nadbiskup ‐om Strossmayerom, bio entuzijast jer je sma‐trao da bi Ćiril i Metod mogli vezati Slavene uistoj Kristovoj vjeri. Zatim je ukratko progovo‐rio o životnom putu svete braće rodom izGrčke kazavši da se njihovom poslanju i evan ‐g e lizaciji pokušala ispriječiti politika. „Oni senisu dali pokolebati jer su držali više do vjereu Isusa Krista. Neumorljivo su svjedočili inaviještali te je to uhvatilo korijena u slavens ‐k im narodima“, rekao je između ostaloga vr h ‐b osanski nadbiskup napomenuvši da je sv.

Ćiril umro u Rimu, a Metod je postao biskup.Posebno je napomenuo kako se divi sv. Me t o ‐du, koji se nije dao pokolebati te je ostao revanne bojeći se ni žrtve ni progonstva.

Završavajući propovijed kardinal Puljić jeup utio svoju poruku bogoslovima koji su za ‐vr šili još jednu akademsku i godinu formacijeu bogosloviji. „Valja vam pokazati na praznici‐ma, koji ne smiju biti prazni, kakav duh nosi‐te, koje ste vrednote usvojili i čime zračite (...)Tr ebali biste biti prepoznatljivi i zračiti Is u so ‐v im duhom“, kazao je vrhbosanski nadbiskupte dodao kako je osvrt na proteklu godinu uje‐dno i sumiranje revnosti. „Stoga je važna nesa mo spoznaja koja se stječe studijem nego ifo rmacija da to upravlja mojom voljom i ener ‐g ijom“, zaključio je kardinal Puljić.

Na kraju Misnog slavlja rektor Kneževićza hvalio je svima na dolasku i molitvama, na ‐kon čega je druženje nastavljeno oko obit e ‐ljskog stola.

U skladu s dugogodišnjom tradicijom pro‐slavom patrona sjemenišne crkve bogoslovi‐ma završava akademska i godina formacijenakon čega odlaze na ljetni odmor. Budući dase ove godine na sam dan sv. Ćirila i Metoda,proslavlja Papin dan, patron je proslavljen noćuoči spomendana slavenskih apostola.

(kta/d.k.)

drović” pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.Po završetku Euharistijskog slavlja nastav‐

ljeno je druženje oko obiteljskog stola u dvje‐ma Bogoslovijama.

Za Vrhbosansku nadbiskupiju kardinal Pu ‐ljić je za svećenike zaredio sljedeće đakone:vlč. Stjepana Didaka iz župe svetoga JosipaRa dnika Turbe, vlč. Vedrana Lešića iz župeUz ašašća Gospodinova Novi Travnik, vlč. An ‐d riju Lukanovića iz župe Svetoga Ante Pa d ov ‐a nskoga Lukavac i vlč. Ljubu Zeleniku iz žu pePresvetoga Srca Isusova Prozor Rama.

Za svećenike za Franjevačku provinciju Bo ‐s nu Srebrenu kardinal Puljić zaredio je đako‐ne: fra Ivana Jakovića iz župe sv. Ante Pad ov ‐a nskog Vukanovići, fra Marija Plavčića iz žu ‐pe svetoga Juraja Mučenika Vitez, fra Em an u ‐e la Radića iz župe Uznesenja BDM Uskoplje,fra Ivicu Radića iz župe svetoga Ivana Krs ti t ‐elja Kraljeva Sutjeska, fra Božidara Štrkalja izžupe Uznesenja BDM Jajce i fra Ivana Tučićaiz župe Uznesenja BDM Rama Šćit.

(kta)

BIL

JEŽIM

O

Proslavljen patron sjemenišne crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu


VRHBOSNA 3/2015 291

BIL

JEŽIM

O

U organizaciji Apostolske nuncijature u Bo ‐s ni i Hercegovini, u nedjelju 5. srpnja 2015. uka tedrali Srca Isusova u Sarajevu svečanimMi s nim slavljem obilježen je Papin dan.

Svečano Euharistijsko slavlje predvodio jeap ostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons.Luigi Pezzuto u zajedništvu s nadbiskupomme tropolitom vrhbosanskim kardinalom Vin ‐k om Puljićem, predsjednikom Biskupske kon‐ferencije Bosne i Hercegovine, i članovima BKBiH: biskupom banjolučkim mons. dr. FranjoKomaricom, biskupom mostarsko‐duvanjs k ‐im i apostolskim upraviteljem trebinjsko‐mr ‐kanskim mons. dr. Ratkom Perićem, vojnimbiskupom u BiH mons. dr. Tomom Vu k šićem,i pomoćnim biskupom banjolučkim mons. dr.Ma rkom Semrenom. Konc ele b riralo je 13 sve‐ćenika, a sudjelovalo je veći broj časnih sesta‐ra raznih kongregacija te bogoslovna zajedni‐ca iz Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.

Na početku Mise kardinal Puljić je uputiopozdrav nunciju Pezzutu, svim biskupima isvim nazočnima te pojasnio da ovom Eu har is ‐t ijom, umjesto na Petrovo, obilježavaju Papindan ove nedjelje jer na svetkovinu apostolskihprvaka sv. Petra i Pavla biskupi redovito imajusvećenička ređenja.

Nuncij Pezzuto je zahvalio kardinalu Pu lji ćušto je stavio na raspolaganje katedralu za ovoMisno slavlje tijekom kojeg će moliti za pa puFranju u sretnoj prigodi 30 dana nakon nje govapastirskog pohoda Bosni i Her c e g o v i ni i njezi‐nom glavnom gradu. Zahvalio je i sv im nazoč‐nim biskupima, svećenicima, časnim se strama,bogoslovima i svim vjernicima. Po t a knuo je sveokupljene da slijede nauk Sv e t o ga Oca i da raz‐mišljaju o njegovim riječima te u djelo provodenjegove poruke koje je izrekao tijekom boravkau Sarajevu, 6. lipnja 2015. „Pa pin posjet i sva sl ‐avlja koja smo imali do sada neka dadnu no vusnagu ovoj mjesnoj Cr k vi da svi možemo s veli‐kim nastojanjem za početi hod ka produbljenjuvlastite vjere i svojeg pastoralnog djelovanja“;kazao je nuncij Pezzuto.

Prigodnu propovijed uputio je banjolučki

bi skup mons. dr. Franjo Komarica napominju‐ći da će „najprije razmišljati o jedinstvenoj in ‐s t ituciji u Katoličkoj Crkvi ‐ o papinstvu, a on ‐da i o papama, koji su vodili Crkvu u vrijemena šeg življenja, te konačno o sadašnjem, drag ‐om nam papi Franji“. Prisjetio se jedne zgodekoju je čuo na vlastite uši prije kojih 45 godi‐na. „Bio sam tada bogoslov. Nekim poslomsam bio, poslan od tadašnjeg banjolučkog bi s ‐k upa, kod tadašnjeg banjolučkog pravoslav‐nog episkopa. Iz prijateljskog razgovora, ko j ‐eg je on tada sa mnom vodio, dobro su mi upa mćenju ostale njegove znakovite riječi: ‘Bl a ‐go vama katolicima, vi imate papu! Samo, dali vi to znadete dovoljno cijeniti?’ Tijekom ka ‐s nijih godina, u različitim životnim situacija‐ma i prigodama dolazile su mi bile na pametove riječi čovjeka sestrinske Pravoslavne Cr k ‐ve, koji je – imao sam dojam ‐ bolno osjećaone dostatak papinstva i pape u svojoj autokef ‐a lnoj Crkvi“, kazao je biskup Komarica te po ‐j asnio da je institucija papinstva i pape u Ka t ‐o ličkoj Crkvi usko povezana s mjestom i ulo‐gom koje je u zboru Kristovih apostola od sa ‐mog Krista dobio apostol Petar. „Kao biskupRima, koji je bio središte tadašnjeg velikog ri ‐m skog carstva, apostol Petar je mučeničkomsm rću iz vjernosti Kristu završio svoj život.Nje govi nasljednici, rimski biskupi – pape ‐ suti jekom kasnijih 19 i pol stoljeća smatrali svo‐jom obvezom izvršavati onu istu ulogu i zada‐ću koju je od Krista dobio apostol Petar – tj.prvi papa... Papa je kršćanin s nama kršćani‐ma, brat braći ljudima, osobito braći i sestra‐ma u Kristovoj Crkvi. Nalazeći se osobno me ‐đu tom svojom braćom i sestrama – kao štosmo i mi sami imali jedinstvenu sreću ovdje unašem gradu doživjeti među nama čak dv o j i ‐cu Petrovih nasljednikā ‐ sv. papu Ivana PavlaII. prije 18 godina i papu Franju prije mjesecdana – on, papa omogućuje da ga se doživido ista kao središte, kao ljudsko srce ovog bo ‐ž a nsko‐ljudskog organizma – koji se zove Kr ‐is tove Crkve. Sve ono od čega Crkva živi i zašto Crkva postoji na svijetu, sastoji se, susreće

U sarajevskoj katedrali proslavljen Papin dan


292 VRHBOSNA 3/2015

se na poseban način u papi, u njegovu biću, unje govu srcu“, riječi su biskupa Komarice kojije dodao da je „od samog Krista jedinog Go sp ‐o dina, Pastira i Učitelja Crkve svima namanaređeno da služimo jedni drugima kao što jei on sam nama služio“. „I sadašnji papa Fra ‐njo, kao i njegovi veliki i sveti prethodnici, sv ‐im svojim silama služi istini u Crkvi i cijelomsv ijetu. Za tu pretešku zadaću treba on našumo litvu i našu odanost i vjernost njegovim na ‐p utcima. Mi smo ga proteklih mjeseci ove go ‐d ine imali sreću doživjeti kao istinskoga oca ipr ijatelja – nas osobno, naše domovinske Cr k ‐ve: i naše domovine BiH, najprije mi sami bi s ‐

k upi, tijekom našeg službenog pohoda ‘Ad li ‐m ina apostolorum’ ‘ka pragovima apostola’ umjesecu ožujku, a onda u ovom gradu zajednos vama, brojnim vjernicima katolicima i dru‐gim ljudima iz naše zemlje i okruženja… S pr ‐a vom se očekuje, prvenstveno od nas, du h o ‐vnih pastira u našoj krajevnoj Crkvi, da zajed‐nički, temeljito proučimo sve poruke i riječikoje je nama, članovima Kristove Crkve upu‐tio i ostavio u zadatak Kristov Namjesnik na ‐ših dana! Uz Božju pomoć to ćemo i učiniti“,poručio je biskup Komarica završivši svojupropovijed molitvom za papu Franju.

(kta)

BIL

JEŽIM

O

Kolonije sjemeništaraca u Bugojanskom dekanatu

Sjemeništarci vrhbosanske nadbiskupije,predvođeni svojim odgojiteljima, realizirali suljetne kolonije od 28. srpnja do 2. kolovoza uBu gojanskom dekanatu. Sudjelovalo je 17 sje m ‐ e ništaraca te duhovnik, prefekt i rektor. Zb o gnemogućnosti dolaska Nadbiskupa, Re ktor jenačinio plan s nakanom ojačati za je dništvo sje‐meništaraca, upoznati život Crkve, znamenito‐sti i ljepote Bugojanskog dekanata. Plan je,osim pohoda rimskom mostu u župi Šuica, rea‐liziran. Sjemeništarci su imali prigodu duho‐vno se okrijepiti, osvježiti i promovirati sjeme‐nište. U svim župama smo srdačno primljeni.

S ciljem što kvalitetnije organizirati ovajdu hovni seminar izišli smo iz granica Bu go ja ‐n skog dekanata te u banjalučkoj biskupiji po ‐sj etili samostan i grad Jajce, franjevački samo‐stan i novicijat u Livnu, arheološki muzej igaleriju Gabrijela Jurkića, duhovni centar uŽa bljaku, a u mostarsko‐duvanjskoj biskupijisv ratili smo u župu Šuica.

Imali smo prigodu vidjeti i fenomen divljihko nja na putu Livno‐Šuica. Ogromno krdo odst otinjak konja traži sol uz rub ceste. Nisu oni„di vlji“ nego ih je ratno vrijeme i progon otjera‐

lo u divljinu i opstaju prkoseći svakoj vrsti suro‐vosti života. Bilo ih je lijepo vidjeti i promatrati!!!

Prvog dana seminara, priključio nam semo ns. Luka Tunjić, generalni vikar, delegatNa dbiskupa. Osobitu dobrotu iskusili smo odot aca franjevaca u svetištu Podmilačju, odDekana bugojanskog dekanata mons. MarkaTo mića, koji je zajedno sa župljanima preuzeosvu materijalnu i financijsku brigu za naš bo ‐ravak na Kupreškoj visoravni.

U uskopaljskoj dolini bili smo gosti župni‐ka, na Humcu ,Tadije Ivoša koji je zajedno svlč. Matom Križancem, župnikom u Bistrici,preuzeo brigu za naš boravak drugog dijelakolonija. Zahvaljujemo i drugim župnicima:don Pavi Nikoliću, don Josipu Lubaru, ocimafranjevcima u samostanu Jajce, Livno, župni‐ku u Suhom Polju, franjevačkim novacima injihovu meštru fra Marku Ešegoviću, sestra‐ma Služavkama Malog Isusa u Žabljaku,ocima franjevcima u župi Uskoplje i Bugojnote svim obiteljima koje su nas ugostile.



VRHBOSNA 3/2015 293

BIL

JEŽIM

O

Ponedjeljak, 10. kolovoz 2015.

Bogoslovi Vrhbosanske nadbiskupije pred‐vođeni s uzoritim kardinalom Vinkom Pu lj i ć emi odgojiteljima VBS‐a, su započeli svoje ov o g od ‐išnje ljetne kolonije, u Žepačkom dekan a tu. Žu ‐pa sv. Ante Padovanskoga u Žepču, na čelu sažupnikom vlč. Predragom Stoj če v i ć em, je uj e ‐dno bila i domaćin ovih kolonija. Sl u žbeni pro‐gram kolonija započeo je sv. Misom u 18:00 hkoju je predvodio vicerektor VBS‐a vlč. MarkoMikić u zajedništvu sa župnikom, župnim vika‐rom vlč. Davidom Trujillom, du h ovnikom vlč.Jakovom Kajinićem i ekonom om vlč. DamiromIv anovićem. Nakon sv. Mise i večere koju je up ‐riličio župnik Stojčević, bogoslovi su se susreli is uzoritim kardinalom Vinkom Puljićem u vje‐ronaučnoj dvorani u Stadlerovom domu. Uzzajedničku molitvu povečerja, Kardinal je odr‐žao kratki nagovor o smislu kolonija. Nakontoga, bogoslovi su bili raspoređeni na odmor ipočinak među obitelji žepačke župe koje su ihširoka srca dočekali i ugostili.

Utorak, 11. kolovoz 2015.

Nakon doručka u obiteljima gdje su bilism ješteni, bogoslovi su se okupili u 8:30 namolitvu u vjeronaučnoj dvorani u Stard lero v ‐om domu. Tom prigodom su imali i kratko ra ‐z matranje na temu „mir srca‐mir savijesti“ ko ‐jeg je predvodio uzriti kardinal Puljić. Po t om,u 9:30 je uslijedio posjet najstarijoj franjevačkojžupi Uznesenja BDM ‐ Osova. Bogoslove jeug ostio župnik fra Antun Perković i župni vi ‐k ar fra Miroslav Jonjić. Na početku susreta us ‐l ijedila je molitva srednjeg časa, a zatim je žu ‐p nik bogoslovima najprije pokazao župnu cr ‐kvu i ukratko predstavio povijest župe. U da ‐v na vremena cijelo žepačko područje bilo je usa stavu župe Maglaj, a kada je ova propala1697. godine, sjedište župe seli se na područjeŽe pča, odnosno u Osovu. Župom upravljajufr anjevci Bosne Srebrene, a ima još tri područ ‐ne crkve u Goliješnici, u Viništu i u Vrbici. Žu ‐pa Osova trenutno broji oko 810 obitelji odno‐

sno oko 2800 župljana. Postoje dvije zanimljiv ‐osti vezane uz ovu župu. Iz ove župe potječefra Vjeko Ćurić, misionar i mučenik koji je dje ‐l ovao u Ruandi, a druga zanimljivost su tzv.ljetne zornice uoči patrona župe, pobožnostst ara preko 50 godina. Nakon kratkog osvjež ‐e nja kojeg su pripremili župnik i župni vikar,oko 11 sati bogoslovi su se zajedno sa svojimod gojiteljima i uzoritim kardinalom uputili upo sjet župi sv. Ilije proroka ‐ Novi Šeher gdjeih je dočekao župnik fra Josip Tomas. ŽupnikTo mas je bogoslovima pokazao župnu crkvu iuk ratko im ispričao nešto o povijesti župe. Žu ‐pa Ponijevo, kasnije Novi Šeher, nastala je od ‐v ajanjem od župe Osova 1854. godine Župnacrkva gradila se tek između 1923. i 1925. godi‐ne, a temeljito je obnovljena tijekom 2000. go ‐d ine. Župa broji oko 1000 obitelji s 3363 kato‐lika. Župom upravljaju franjevci Bosne Sre b r ‐e ne, a čine je naselja Novi Šeher, Adže, Beše,Du brava, Galovac, Grabovica, Ljubatovići,Ma tina, Mladoševica, Ozimica, Pire, Ponijevoi Strupina. Župa je živa i mlada i ima oko 20‐ak duhovnih zvanja. Uz župnika djeluje jošžu pni vikar fra Ivan Jaković i fra Miroslav Ba ‐t arilo kao duhovni pomoćnik. Nakon predst a ‐v ljanja župe, uslijedila je molitva krunice kojusu predvodili bogoslovi, a nakon toga pojedi‐načni razgovori bogoslova s kardinalom kojisu već postali tradicija bogoslovskih ljetnihko lonija. Nakon zajedničkog ručka kojeg jeup riličio župnik, vrhbosanski bogoslovi su za ‐je dno s odgojiteljima i kardinalom te pod vod‐stvom fra Miroslava Batarilo pohodili Pla ni n ‐a rski Dom na Matinskom Visu. U 18:00 sati navanjskom oltaru u žepačkom župnom dvoriš ‐tu koncelebriranom sv. Misom je predsjedaouz oriti kardinal Vinko Puljić prilikom koje jepo dijelio i sakramente kršćanske inicijacije, abo goslovi su animirali misno slavlje ministrir ‐a njem, čitanjem i pjevanjem. Potom je uslijedi‐la zajednička večera u župnoj kući, a nakonnje druženje i razgovor s uzoritim kardinalomu župnom dvorištu. Dan je završio odlaskomna počinak po obiteljima prema rasporedu.

Kolonije Vrhbosanskih bogoslova u Žepču Kronika

(od 10. - 13. kolovoza 2015.)


Srijeda, 12. kolovoz 2015.

Nakon doručka i okupljanja kod crkve u Že ‐pču, prva točka na rasporedu ovoga dana je biopohod župi sv. Ivana Krstitelja Lug‐Br an k o vići.Bogoslove, njihove odgojitelje i kardinala su do ‐čekali župnik vlč. Franjo Ivandić i žu p ni vi karvlč. Ivan Karača koji je bogoslovima, na k onjutarnje molitve i srednjega časa, predstavio žu ‐pnu crkvu i povijest župe. Ova župa je utem e ‐ljena 1989. godine odvajanjem dijelova župa Ra ‐dunice, Osova, Novi Šeher i Ma g laj. Od te go ‐dine župa ima matice. Jedna za ni m ljivost ko juova župa nosi je i ta da je posvetu župne crkve1990. godine obavio đakovački biskup mo ns.Ćiril Kos, tadašnji apostolski ad m ini st r a torVrhbosanske nadbiskupije. U sjed i štu žu pe uBrankovićima nalazi se kuća Dru ž be služ avkiMalog Isusa, Pačja škola za predškolsku djecu,Samaritanski dom za osobe tre će životne dobi,Dje čji vrtić „Ivančica“, Osn o v na škola i Sp or t s ‐ka dvorana „Don Luka Ja njić“. Župom up ravljadi jecezanski svećenik, a či ne je ova na selja: Bra ‐n kovići, Čusto Brdo, Do nja Go lije š n ica, DonjiLug, Gornji Lug, Ko m šići, Liješnica, Ljubatovićii Ozimica. Župa ima oko 440 obitelji s oko 1560župljanja. Iz ove župe potječe 8 svećenika, 2bogoslova i 1 re dovnica. Nakon pr edstavljanjažupe, uslijedilo je osvježenje u žu pnom uredu, apotom i na stavak obilaska i upoznavanja žepa‐čkog de k anata. Sljedeća pr ema rasporedu je bilažupa i svetište sv. Leo p o l da Bogdana Mandića uMa glaju. Vrhb osa n s k im bogoslovima je dob r o ‐d ošlicu iskazao župnik vlč. Josip Jelić. Ko nc e ‐lebriranu sv. Misu s na rodom u 11 sati predv o ‐dio je uzoriti kardinal Vi nko Puljić, dok su bo ‐goslovi ministrirali i an i mirali liturgijsko pj ‐evanje. Zatim je uslijedio ručak u župnoj pa s t o ‐r alnoj dvorani nakon ko j eg je župnik Jelić bogo‐slovima predstavio žu p nu crkvu i kratku povi‐jest župe. Prema do sada poznatim doku m e n ‐tima ova župa se prvi put spominje 1408. go di ‐ne u povelji ugarskoga kralja Sigis m u n da. Na k ‐on duge i burne povijesti, župa Maglaj je sl u ž b ‐e no obnovljena 1970. godine. Gradnja nove cr ‐ kve i svetišta sv. Leopolda Ma ndića za p o činje1977. godine, a 1979. svečano je otvor e no sveti‐šte sv. Leopolda Bogdana Mandića u Ma glaju.Žu pna crkva je bila teško oštećena u po slje d nj ‐em ratu, a župljani svi protjerani. U žu pi djelu‐ju časne sestre Družbi služavki Ma l og Isusa.Žu pom upravlja dijecezanski svećenik, a čine je

naselja Maglaj, Čusto Br do, Fojn i ca, Komšići,Liješnica, Novakovići, To mići i Vis. Župa brojioko 200 obitelji s oko 600 žu p lj ana. Nakon pred‐stavljanja župe, uslijedio je od mor i šetnja gra‐dom. U 17 sati uslijedio je po sjet župi Marije Po ‐m oćnice kršćana u Glo b a rici i molitva sv. kruni‐ce pred Gospinim ki p om starim 100 godina i za ‐vjetnom slikom Ma r ije Po moćnice. Bogos lov ‐ima je dobrodošlicu is k azao župnik vlč. VladoJagustin koji je bo g o slovima, nakon molitvekrunice, rado predst a vio župu i župnu crkvu.Župa Globarica je na stala 1984. godine odvaja‐njem naselja Dev e t ina, Gl obarice i Mišćića odžu pe Radunica i na selja Br adići. Zanimljivostvezana za ovu žu pu je ta da je župnu crkvu sazv onikom bla g o slovio do m aći sin, nadbiskupvrhbosanski dr. Marko Jo zinović, 1985. godine.Župom up r avlja dijecezanski svećenik, a čine jenaselja: Gl obarica, Br a dići, Devetine i Miščići.Župa broji oko 170 ob it elji s oko 480 župljana.Župa je dala 9 svećenika i 5 redovnica. Nakonos vje ž enja kojeg je up ri ličio župnik u župnojdv orani, vrhbosanska bogoslovna zajednica po ‐sj e tila je župu sv. Ane u Radunicama. U 18 satibo goslovi su predvodili zajedničku večernjumo litvu časoslova u žu pnoj crkvi, a potom ježu pnik vlč. Ilija Orkić bo goslovima predstaviopovijest župe. Župa je utemeljena 1870. godineodvajanjem pojedinih naselja od župe Os o ve.Današnja župna crkva je građena 1963. i ob ‐navljana je više puta. Žu p om upravlja dijece ‐zanski svećenik, a čine je ova naselja i zaseoci:Radunice, Brankovići, Brezici, Cerije, GornjiLug, Gromilice, Kajići, Mari j a n o v ići, MatijevićaBrdo i Zalučje. Župa se priprema za svoju 150.obljetnicu utemeljenja, a njena po sebnost sutakođer tzv. ljetne zornice uoči pa trona sv. Ane.Župa broji oko 100 obitelji s oko 300 župljana.Nakon predstavljanja župe, žu pnik je organizi‐rao večeru za cijelu zajednicu u župnoj kući. Pripovratku u župu Žepče, bo g oslovi su završiliovaj dan, ispunjen različitim no vim iskustvima,razmatranjem na temu „Sm isao poziva uCrkvi“ kojeg je održao uzoriti kardinal te odla‐skom na počinak po obiteljima.

Četvrtak, 13. kolovoz 2015.

Posljednjeg dana ovogodišnjih ljetnihkolonija, vrhbosanski bogoslovi su se opro‐stili sa svojim obiteljima domaćinima i uruči‐li im prigodne darove u ime cijele zajednice

294 VRHBOSNA 3/2015

BIL

JEŽIM

O


VRHBOSNA 3/2015 295

kao mali znak zahvale za gostoprimstvo tije‐kom ova tri dana. Nakon okupljanja i zajed‐ničkog fotografiranja kod župne crkve uŽepču, bogoslovi su, u zajedništvu s odgoji‐teljima i uzoritim ka r dinalom, nastavili supoznavanjem žepačkog dekanata pohodivšižupu Uzvišenja Sv. Križa ‐ Bistricu krajŽepča. Riječ dobrodošlice im je iskazao vlč.Marijan Pejić, župnik. Po završet ku jutarnjemolitve časoslova u župnoj crkvi, us lijedilo jekratko predstavljanje povijesnog di jela župe.Župa Bistrica kraj Žepča je utemeljena 1996.godine kao kapelanija, a samostalnomžupom je postala samo godinu dana po sl ijeodvajanjem od matične župe Žepče i od tegodine ima matice. Gradnja župne crkve je upo tpunosti dovršena 2000. godine. U razdob ‐lju od 1996. do 1999. u Bistrici se čuvala čud ‐ot v orna slika Gospe od Kondžila, „protjera‐na“ u ratu iz Komušine. Župom upravljadije c e za n ski svećenik, a čine je naselja:Bistrica, te Ki s e ljak I. i Kiseljak II. Nakonkratkog osvježenja u organizaciji župnika,nastavljen je pohod žu pama žepačkog deka‐nata te je iduća prema ra sporedu bila župasv. Petra i Pavla – Lo v n i ca. Bogoslove, njiho‐ve odgojitelje i uzoritog ka rdinala je dočekaožupnik vlč. Marko Lacić koji je, nakon zajed‐ničke molitve srednjega ča sa, bogoslovimaukratko predstavio župu. Žu pa je utemeljena1989. godine odvajanjem od žu pe Zavidovići.Cijela župa je teško stradala za vrijemeposljednjeg rata. Župom upravlja dijecezan‐ski svećenik, a čine je naselje Lovnica sazaseocima Bare, Pramakuće, Lučice, Gaj, Ta ‐dići, Selište, Martići, Vidovići i Katolička Lje ‐skovica. Župa broji oko 120 obitelji s oko 415župljana. Iz ove župe potječu 3 svećenika i 6redovnica. Nakon kratkog osvježenja u žu p ‐noj dvorani, bogoslovi su se uputili premaposljednjoj točki rasporeda ovogodišnjih ljet‐nih kolonija, tj. prema župi sv. Josipa, zaruč‐nika BDM – Zavidovići. Riječ do brodošlice jeup utio župnik vlč. Miro Bešlić, a potom je u

11 sati uslijedilo koncelebrirano Misno slavljes na rodom kojim je predsjedao uzoriti kardi‐nal Vinko Puljić. Bogoslovi su sudjelovali uovom slavlju ministriranjem, čitanjem, pjeva‐njem i sv iranjem. Po završetku sv. Mise, žup‐nik Be š l ić je upriličio svečani ručak u župnojkući prilikom kojega je prikazao bogoslovi‐ma povijest ove župe. Župa Zavidovići ute‐meljena je 1902. god. odvajanjem od župeOsove1. Od te godine ima svoje matice, ažupa tada nije imala ni kuće ni crkve, nego semisa služila u baraci. Današnja župna crkvagradila se je tijekom 1914. i 1915. godine usjevernonjemačkom gotskom stilu. Napodručju današnje župe Zavidovića od 1879.godine pa do kraja Drugoga svjetskog rataživio je velik broj doseljenika iz Austrije,Hrvatske, Poljske i Češke koji su radili utamošnjoj drvnoj industriji. Tijekom poslje‐dnjeg rata, protjerana je većina župljana, ažupna crkva je bila oštećena. Povodom 100.obljetnice župe 2002. godine župna crkva je upotpunosti obnovljena. Župom upravlja dije‐cezanski svećenik, a čine je naselja i zaseoci:Zavidovići, Alići, Biljačić, Debelo Brdo,Dolina, Dubravica, Ivešići‐Brdo i Vinište.Župa broji oko 517 obitelji s oko 1180 župlja‐na. Nakon ručka i predstavljanja župe i služ‐beno su završile ovogodišnje ljetne kolonijevrbosanskih bogoslova. Bogoslovi prvog,drugog i trećeg tečaja su se zahvalili i opro‐stili s uzoritim kardinalom, odgojiteljima,zavidovičkim i žepačkim župnikom te pošlisvojim kućama, a bogoslovi četvrtog i petogtečaja su nastavili svoj put, na čelu s vicerkto‐rom vlč. Markom Mikićem, prema župiKomušina i svetištu Gospe Kondžilske kakobi se tamošnjem novoimenovanom župniku ičuvaru svetišta preč. Marku Hrskanovićustavili na raspolaganje povodom svetkovineUznesenja BDM.

Davor Madžarević

BIL

JEŽIM

O

Sve najosnovnije podatke autor teksta ove kronike kolonija Vrhbosanskih bogoslova preuzeo je radi točnosti iz knjige„Šematizam“ Vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu

1


296 VRHBOSNA 3/2015

U utorak navečer, 22. rujna 2015. u župnojcrkvi sv. Ivana Krstitelja u Lug‐Brankovićimakod Žepča u Središnjoj Bosni (Vrhbosanskanadbiskupija) nadbiskup metropolit vrhbo‐sanski kardinal Vinko Puljić blagoslovio je zavrijeme euharistijskog slavlja novog misiona‐ra svećenika Vrhbosanske nadbiskupije vlč.Marka Jukića i tom prilikom podijelio mumisionarski križ. Novi misionar vlč. Jukić od ‐l azi u nadbiskupiju Lima u južnoameričkojdržavi Peru u župu i na mjesto na kojem odljeta 1987. god. djeluje banjolučki svećenikmo ns. Drago Balvanović. Vlč. Jukić bit će sna ‐ž na potpora mons. Balvanoviću koji kaže „ka ‐ko će i dalje biti vrlo aktivan i kako će nastavi‐ti svoje djelovanje dokle mu god zdr a v lje to

dopusti“.Uz nazočnost bivšeg i sadašnjeg naciona‐

lnog ravnatelja Papinskih misijskih djela BiHmons. mr. sc. Tome Kneževića i don Ivana Šti‐ronje, tridesetak svećenika biskupijskih i redo‐vničkih, desetak bogoslova i nekoliko redo‐vnica došli su euharistijskim slavljem, molit‐vom i liturgijskom pjesmom svome mladomsvećeniku misionaru Vrhbosanske nadbisku‐pije vlč. Jukiću zaželjeti sretan misionarski putu daleki Peru. Vjernici župe Lug‐Brankovići isusjednih župa ispunili su župnu crkvu, asvoje iskrene molitve šireći svoje vjerničkeruke i pjevajući liturgijske pjesme, pod vod‐stvom s. Marinele Zeko, uputili su Sv em o g u ‐ćem Bogu.

Oko 120 franjevaca iz BiH, ali i iz drugih ze m ‐alja u kojima franjevci provincije Bosne Srebrenedjeluju, okupilo se u ponedjeljak 14. rujna 2015. uSarajevu na tradicionalno franjevačko okupljanjepoznato kao “kapitul na rogožinama”.

Skup koji se u povodu blagdana Uzvišenjesv etog Križa, patrona provincije održava sv a ‐ke godine na drugoj lokaciji, ovaj put je odr‐žan u Franjevačkom samostanu Kovačići u Sa ‐r ajevu. Uz Upravu provincije na čelu s provi ‐n cij alom fra Lovrom Gavranom i njegovim za ‐m jenikom fra Marijanom Karaulom, kapituluje prisustvovao i dr. fra Iko Skoko, hercegova‐čki franjevac kojeg je generalna Uprava Fra nj ‐e vačkog reda početkom godine ovlastila da unarednom periodu obavi službeni pohod čla‐nova i ustanova Bosne Srebrene u okviru pri‐prema za provincijski kapitul koji će se održa‐ti u travnju naredne godine.

Kapitul je započeo prikazivanjem petomi‐nutnog dokumentarnog filma o ovoj provincijite zazivom Duha Svetoga i izborom radnog pr ‐edsjedništva. Nakon što je provincijal fra Lo vropozdravio sve prisutne i prenio pozdrave kapi‐tulu, dr. fra Vili Radman, dekan Fra nje v ačketeologije Sarajevo, održao je središnje predava‐nje kojim je predstavio encikliku pape Fr anje„Hvaljen budi“, objavljenu u svibnju ove godi‐

ne. Fra Marijan Karaula, kustos provincije,istraživač povijesti franjevaca 20. st. i autor višeknjiga o ovoj tematici, potom je u sv om preda‐vanju upoznao auditorij sa strada nj em franje‐vaca Bosne Srebrene u Drugom svj etskom ratu,poraću te u vremenu komunizma.

Uslijedilo je Misno slavlje koje je u crkvi sv.Ni kole Tavelića u sklopu samostana u Za gre ‐b ačkoj ulici, predvodio fra Iko Skoko. Izr až a v ‐a jući radost što mu je dodijeljena čast vizitira‐nja ove provincije, on je u propovijedi pozvaofr anjevce da gradeći svoje zajedništvo, nasta‐ve i u narednom vremenu vršiti poslanje svojeza jednice, a ono je sudjelovanje u poslanjuKri sta i Crkve – da se sav svijet spasi.

Poslije kraće stanke, slavljenje kapitula na ‐st avljeno je svojevrsnim aktualnim satom, ukojemu se čulo dosta informacija o trenutnomst anju i aktivnostima Bosne Srebrene. Prig o d ‐na izlaganja održali su provincijal fra Lovro,ekonom fra Jozo Marinčić, ravnatelj Svjetla ri ‐j eči fra Janko Ćuro, ravnatelj Kruha sv. Ante ipročelnik Vijeća za pastoral i liturgiju fra JosoOr šolić te ravnatelj Franjevačke klasične gim‐nazije fra Zvonko Miličić. Nakon raspravo oizlaganjima skup je završen molitvom i poz‐dravima provincijala i vizitatora.

(kta/fia)

BIL

JEŽIM

O

Dan Franjevačke provincije Bosne Srebrene

Misionarski križ za vlč. Marka Jukića


VRHBOSNA 3/2015 297

BIL

JEŽIM

O

Župnik vlč. Franjo Ivandić na početku euh ‐ar istijskoj slavlja izrekao je dobrodošlicu sv i ‐ma koji su došli na ovo slavlje molitve za no v ‐og misionara koji je sin župe Lug‐Brankovići iVrhbosanske nadbiskupije.

Bio je ovo lijepi vjernički i misijski dan užu pi Lug‐Brankovići u kojem je Vrhbosanskanadbiskupija kao toliko puta do sada pokaza‐la i dokazala konkretne čine svoje duhovne ima terijalne širine prema misijama i hrvatskimmisionarima na svim mjestima nadbiskupije,ali i na prostorima djelovanja svećenika i vjer‐nika Vrhbosanske nadbiskupije kako u domo ‐v ini tako i u inozemstvu. I na ovaj način Vrh ‐bo sanska nadbiskupija sa svojih 246 inkardi‐niranih svećenika, usprkos svih nedaća minu‐loga rata i poraća te prepolovljenog broja vjer‐nika, pokazuje misijsku širinu, a na koju pozi‐vaju svi posaborski misijski dokumenti kakopastire tako i svećenike biskupijski i redovni‐čke. Važeća liturgijska praksa Crkve, premava žećim liturgijskim odredbama (Blagoslovi321‐323), sve upozorava i poziva sljedećim ri j ‐ečima: „Kad zakoniti duhovni pastiri Crkvešalju Kristove učenike – klerike, redovnike, la ‐i ke – da propovijedaju narodima otajstvo sp a ‐s enja, vrlo je zgodno da se proslavi obred ko ‐jim se moli Božji blagoslov za nove navjestite‐lje evanđelja. Neka se vjernicima tada progo‐vori o naravi i značenju misionarske djelatno‐sti i neka se potaknu da molitvama prate onekoji će, obdareni posebnom karizmom, propo‐vijedati evanđelje … Hvalevrijedno je da obr ‐ed predvodi biskup“.

U prigodnoj homiliji kardinal Puljić je svojerazmišljanje tijekom propovijedi usmjerio

novom misionaru, prema nazočnim svećenici‐ma i vjernicima. U središtu razmišljanja bilo jezvanje i poslanja. U svome svećeničkom zva‐nju potrebno je pokazati i svećeničku širinukoja nadilazi prostore nad/biskupije, provinci‐je pa i ovozemaljske domovine rođenja kakobi se krenulo dalje prema čovjeku i vjernikukoji s radošću očekuje i dočekuje svakog vjero‐vjesnika. Našeg vlč. Marka očekuju vjernicikoji radosno žive svoje kršćanstvo i svoju pri‐padnost Katoličkoj Crkvu. „Sve sam to osobnodoživio za vrijeme boravku u Limi“, kazao jekardinal Puljić.

Na kraju euharistijskog slavlja domaći žup‐nik vlč. Ivandić pozvao je sve nazočne da nezaborave novoga misionara posebno krozosobnu i zajedničku duhovnu i materijalnupotporu svih prijatelja misija, posebno njego‐ve rodne župe Lug‐Brankovići.

Nacionalni ravnatelj PMD BiH don Ivan Št i ‐r onja izrekao je čestitke Vrhbosanskoj nad bi sk ‐upiji, ali i radost da hrvatski misionari i mis i o ‐narke dobivaju mladog svećenika misionarakoji će kao oni djelovati na mjestu gdje ga šaljevr h bosanski nadbiskup kardinal Puljić. Ob eć aoje duhovnu i materijalnu potporu i vlč. Ju k iću,kao što to Misijska središnjica u Saraj e vu, kojaje središnja misijska ustanova u BiH, čini i zasve druge hrvatske misionare i misionarke.

Zajednička želja svih nazočnih bila je: „Sr e ‐tno dragi naš vlč. Marko i neka te prate našemolitve i zagovori svih zaštitnika misija!“

Nakon euharistijskog slavlja pripremljenaje zakuska za sve pristigle goste.

kta


298 VRHBOSNA 3/2015

NA

ŠI P

OKO

JN

ICI

U subotu, 18. srpnja 2015., u SlavonskomBr odu sahranjen je vlč. Josip Glavaš, umirov‐ljeni svećenik Vrhbosanske nadbiskupije. Sp ‐ro vodne obrede na gradskom groblju uz sve‐ćenike Vrhbosanske, Banjolučke i Đakovačko‐osječke nadbiskupije predvodio je mons. PetarJukić, školski kolega pokojnog vlč. Josipa i iza ‐sl anik kardinala Vinka Puljića nadbiskupame tropolita vrhbosanskog.

Na početku sprovodnih obreda mons. Jukićizrazio je sućut sestri Ani, te obitelji pokojnogvlč. Josipa, te se zahvalio generalnom vikaruĐa kovačko‐osječke nadbiskupije mons. IvanuĆuriću na njegovoj nazočnosti.

Nakon navještenog evanđelja izvršiteljoporuke vlč. Tadija Ivoš, izrazio je sućut sestriAni koja je 51 godinu bila uz brata gdje god jeslužbovao. Zahvalio se također i obitelji pokoj‐nika, nakon čega je pročitao Curriculum vitaepokojnog svećenika Josipa.

Vlč. Josip Glavaš rodio se 31. siječnja 1935. uBukovici (kod Dervente) ‐ Bosanska Posavina,od roditelja pokojnih Mate i Mare r. Oreč.Bogoslovne nauke je učio u Đakovu gdje je nasvetkovinu apostolskih prvaka Sv. Petra uPavla 1964. godine bio zaređen za svećenika uĐakovačkoj katedrali. Po svršetku bogoslovijegod. 1965. imenovan je kapelanom u župi sv.Josipa u Zenici, a slijedeće godine postaje kape‐lanom u Radunicama te ponovno u Zenici. 18.lipnja 1969. imenovan je privremenim kapela‐nom u župi Solakova Kula, a 12. rujna 1969.preuzeo je upravu župe Solakova Kula, uz to jebio i privremeni zamjenik župnika u Sk o p al j ‐skoj Gračanici. Dekretom Nadbiskupskog ordi‐narijata od 9. listopada 1969. dodijeljena mu ježupa Jelaške, a 30. travnja 1973. postao je upra‐viteljem župe Potkraj. Nakon odlaska u mirovi‐nu prvog garevačkog župnika Mije Thonadodijeljena mu je 15. rujna 1978. župa Garevac.Za vrijeme svoga župnikovanja u Garevcusuorganizirao je mladomisnička slavlja gareva‐čkih svećenika Pere Perića, Ante Perića, VladeJagustina i Marka Stanušića, a potom oproštaj‐no slavlje vlč. Ante Perića prije odlaska u misi‐je u Zambiju (22. ožujka 1987.), te proslavu zlat‐nog misničkog jubileja (19. svibnja 1986.) svoga

predšasnika preč. Mije Thona. Na početkunove školske godine 05. rujna 1987. premještenje u župu Bistrica (Uskoplje). Godine 1996. raz‐riješen je službe župnika u Bistrici kodUskoplja radi liječenja.

Vlč. Ivoš je također izrazio sućut prisutni‐ma u ime župljana župe Bistrica i župnika sa ‐dašnjeg vlč. Mate Križanca koji je bio na poko‐pu, te se u tom trenutku sjetio prve propovije‐di vlč. Josipa iz Bistrice kada je rekao: „naše jeupoznavanje u Crkvi da bi se poznavali naulici!“ Zahvalio se i na izgradnji filijalne Crkveu Vilić Polju koju je izgradio u najtežim vrem ‐enima 1992. kada su granate „padale“ po sko‐paljskoj dolini rekavši:„pokazalo se da je samaizgradnja bila poticaj i ohrabrenje ne samožupljanima župe Bistrica nego i Sk op aljskojdolini i susjednim župama da se vrate na svojaognjišta što je dobrim dijelom i uspjelo. Sveratne strahote su vlč. Josipu pomogle da jeunatoč bolesti uvijek bio pun vjere i pouzda‐nja u Boga“.

Vlč. Josip sveto je živio, sveto preminuo uGo spodinu. U četvrtak, 16. srpnja 2015., nakonšto je imao jutarnju Svetu misu otišao je u sv o ‐ju sobu da se preseli Gospodinu. Sam Krist ko ‐j emu je služio primio ga je u svoje Kr alj e v s t vo.Vlč. Josip je u svojoj oporuci zam o lio op r ostod braće svećenika s riječima„neka nikome nebu de teško oprostiti zbog Isusovih riječi ka ‐kvom mjerom mjerite tako će vam se mjeriti.“

Na kraju obreda od vlč. Josipa oprostio senjegov školski kolega svećenik Banjolučke bi ‐skupije vlč. Vladimir Tomić koji je govorio ovlč. Josipu kao uzornom i svetom svećeniku.

Vlč. Josip sahranjen je u grobnici s pjesmomKraljice neba. Zatim je nastavljena Sveta misa ucrkvi Duha Svetoga koju je predvodio mons. Ju ‐kić koji je u propovijedi naglasio da je vlč. Jo sippropovijedao Krista Uskrsloga, te se sam spre‐mao na susret s Uskrslim i nije se bojao smrti.

Nakon Svete mise župnik župe DuhaSvetog kojoj je pokojni vlč. Josip pripadao, vlč.Florijan Kvetek pozvao je svećenike u župniured na okrepu.

(kta/m.š.)

Vlč. Josip Glavaš


VRHBOSNA 3/2015 299

NA

ŠI P

OKO

JN

ICI

U nedjelju, 13. rujna 2015. u jutarnjim satimau bolnici u Novoj Biloj blago je u Go s podinupreminuo fra Tomislav Trogrlić (1932. ‐ 2015.),član Franjevačke provincije Bo sne Srebrene ibrat vrhbosanskog sveć en ik a vlč. Vinka.

Osnovnu školu završio je u Brestovskom(1940. ‐ 1944.), Franjevačku klasičnu gimnazijuu Visokom (1945. ‐ 1951.), a filozofsko‐teološkistudij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu(1955. ‐ 1960.). Franjevački habit obukao je 15.srpnja 1951. u Kraljevoj Sutjesci. Prve jednosta‐vne redovničke zavjete položio je 16. srpnja1952., a svečane zavjete položio je 8. prosinca1957. u Kraljevoj Sutjesci. Red subđakonata pr ‐i mio je 14. prosinca 1958. u Sarajevu, red đa ko ‐nata primio je 15. ožujka 1959. u Visokom, te zasvećenika zaređen 26. srpnja 1959. u Sar aj e vu.Službu župnog vikara fra Tomislav je o b a vljaou župama: Tuzli, Bihać, Vitez, Fojnica (u dvanavrata). Službu samostanskog vikara vr šio jeu Fojnici. Službu gvardijana također u Foj nici.Službu župnika vršio je u župama: Brajkovići,Uskoplje, Fojnica, Busovača i Ovčarevo.

Sveta misa zadušnica služena je u župnoj isamostanskoj crkvi Duha Svetoga u Fojnici. Ukoncelebraciji gvardijana i župnika fra NikiceVujice i generalnog vikara vrhbosanske nadbi‐skupije mons. Luke Tunjića, te velikog brojasvećenika i vjernog puka cijelog samostanskogpodručja svetu Misu je predslavio mnogopo‐štovani provincijal fra Lovro Gavran.

U svom oproštaju od fra Tomislava fra Ni k ‐i ca je između ostalog rekao: “Postoje trenuci uljudskom životu ili, bolje rečeno, nakon ljud‐skog zemaljskog života kad sva ljudska mu d ‐rost malo ili nimalo koristi. Pred smrću, a po ‐g otovo poslije nje, nemamo ništa pametnoreći. Smrt nosi svoje. Ona je stvarnost i tu st v ‐a rnost moramo prihvatiti ne pitajući kolikogo d ina mora čovjek živjeti: osam ili osamdesettri. Kad nekoga cijenimo ili volimo, onda namje njegov život uvijek kratak, jer mi bismo že ‐ljeli da on trajno ostane među nama. Njegovanam prisutnost mnogo znači i ne bi nam bilateška nijedna žrtva za njega. I danas namnimalo nije bilo teško doći. Stigli smo u veli‐kom mnoštvu. Okupio nas je pokop pokojnogbosanskog i fojničkog fratra i svećenika, našegfra Tomislava Trogrlića Šituma.(...) Bio je kao

čovjek, redovnik i svećenik, radostan i ozbiljanna putu dobra i svetosti.(...) Fra Tomislav seodlučio radikalno izbjegavati zlo i zato je imaoljubavi prema dobru i bio radostan. Bio jeradostan i ozbiljan kao predvoditelj sv. Mise,propovjednik, djelitelj sv. Sakramenata, kaovjeroučitelj; bio je radostan i ozbiljan u pripre‐mama za primanje sakramenata, obiteljskom iindividualnom pastoralu. Bio je potpuno po s ‐većen Bogu i ljudima.(...) Danas se našegaŠituma sjećamo kod Stola Gospodnjega dubo‐ko uvjereni da je kod svoga Gospodina našaomjesto, da mu je Gospodin udijelio nagradu zasvu njegovu čestitost, dobrotu, radost i ozbilj‐nost. To nam može biti na utjehu i na ponos.Danas je, naime, teško susresti čestita, dobra,radosna i ozbiljna čovjeka. Zahvalimo Bogušto smo u pokojnom fra Tomislavu susreli ta ‐kva čovjeka, bosanskog franjevca, jer je tovelik Božji dar.“

U ime Nadbiskupa se od fra Tomislava op ‐r ostio mons. Tunjić riječima: „ Kad sam u ne dj ‐elju ujutro čuo za fra Tomislavovu smrt, sjetnoali s ponosom, kroz glavu su mi sijevnule, vje ‐ru jem svakom fratru, poznate riječi koje je na ‐pisao nobelovac Ivo Andrić fra TugomiruAlaupoviću: „Žao mi je kad pomislim da izu‐mire svakim danom naša stara čulna Bosna, anema nikog da zabilježi i sačuva mrku ljepotunekadašnjeg života… A žao mi je kad pomi‐slim da sa svakom starom ženom umre jedanstih i sa svakim fratrom biva zakopana jednaistorija.“ Ovih riječi sam se sjetio jer sam čuoza fra Tomislava da je hodajuća enciklopedijapoznavanja fojničke župe i samostana. Kažuda je poznavao i po nekoliko generacija većineobitelji Fojničke župe i ovog kraja.(…) Zbogsvega ovoga, a posebno zbog svega onoga štoje samo fra Tomislavu znano i ljudima kojimaje na različite načine pomagao navješćujući imRadosnu vijest i Kraljevstvo nebesko, želimmu zahvaliti u ime našeg nadbiskupa kardina‐la Vinka i svih članova Ordinarijata našeNadbiskupije. Molimo Riječ, koja je tijelom po ‐stala i svojom krvlju otkupila svijet, da gaprimi u svoju nebesku kuću, koju je sagradilobožansko milosrđe.“

Fra Tomislav Trogrlić


Vrhbosna 4-2014_Layout 1 16.1.2015. 10:58 Page 340

vrhbosna 3-2015 layut 1 1.10.2015 10:38 page...

Documents