vrhbosna - slu`beno glasilo vrhbosanske...

VRHBOSNA - Slu`beno glasilo Vrhbosanske nadbiskupije

Izdavaè:Vrhbosanska nadbiskupijaKaptol 7, BiH - 71000 Sarajevo

Nakladnik:Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije

Odgovara:Vinko kardinal Puljiævrhbosanski nadbiskup

Glavni urednik:Ilija Orkiæ, kancelar

Grafièka obrada:MCVN

Tisak:Graforad - Zenica

VRHBOSNA 2/2010

Sadràj

UVODNA RIJE^“Ve} mi je svega dosta”........................................................................................................................... 97

SVETA STOLICAPismo kardinala Hummesa za svršetak Sve}eni~ke godine............................................................. 98Govor nuncija D'Errica na Susretu sve}enika na Kupresu............................................................... 99

BK BIHPoziv na I. Susret sve}enika iz BiH..................................................................................................... 101Susret biskupa BK BiH i ~lanova Konferencije viših redovni~kih poglavara i poglavarica BiH........ 102Priop}enje s XII. Redovnog godišnjeg zajedni~kog zasjedanja BK BiH i HBK............................ 103Biskupska konferencija BiH o presudi suda u Strasbourgu........................................................... 104Poziv komisije Iustitia et Pax biskupskih konferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine............ 106Priop}enje s 49. Redovnog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine................ 109

IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJEPoziv na I. Susret svih sve}enika BiH u Kupresu - 2. 6. 2010........................................................... 111Susret sve}enika Bosne i Hercegovine - Kupres, 2. lipnja 2010...................................................... 112Popis sudionika na XVI. saboru sve}enika........................................................................................ 114Poziv na sjednicu................................................................................................................................... 116Duhovna obnova ministranata........................................................................................................... 117Sjednica Zbora konzultora Vrhbosanske nadbiskupije (ZKVN)................................................... 118Primanje kandidata u malo sjemenište i u bogosloviju nadbiskupije Vrhbosanske................... 119^lanovi pastoralnog vije}a Vrhbosanske nadbiskupije - 2010....................................................... 120Poziv na 5. Sjednicu Vije}a za mlade Vrhbosanske nadbiskupije.................................................. 121Seminar za ovlast ispovijedanja 2010................................................................................................. 121Pastoralno vije}e Vrhbosanske nadbiskupije - Druga sjednica Vije}a......................................... 123Izvješ}e o odrànom 39. Danu mladih Vrhbosanske nadbiskupije............................................... 124Katoli~ki skauti...................................................................................................................................... 127Imenovanja i premještaji..................................................................................................................... 127Dozvole................................................................................................................................................... 129Nadbiskupova kronika (31. oùjka - 30. lipnja 2010.)..................................................................... 129Kanonsko osnivanje ùpe sv. Jakova Markijskog - Grebnice........................................................ 137Povelja o posveti ùpne crkve na Uzdolu........................................................................................ 139

PRILOZIBrzojav Svetom Ocu sa Susreta sve}enika BiH................................................................................. 140Homilija biskupa Ratka Peri}a na Susretu sve}enika BiH............................................................... 140Meditacija na sve}eni~kom hodo~aš}u na Kupresu, 2. lipnja 2010................................................ 144Ispit savjesti............................................................................................................................................ 147Pobo`nost Presvetom Srcu Isusovu.................................................................................................... 149Akademija u ~ast ~etrdesetogodišnjice sve}eni~kog re|enja Vinka kardinala Pulji}a, nadbiskupa Vrhbosanskog.................................................................................................................. 151Mato Zovki} - Hod nadbiskupa Pulji}a s nama i za nas.................................................................. 151êstitka nadbiskupu Vinku kardinalu Pulji}u uz ~etrdesetu obljetnicu sve}eni~kog re|enja. 157Propovijed Vinka kardinala Pulji}a na Susretu mladih u Komušini: 29. svibnja 2010................ 158Propovijed Vinka kardinala Pulji}a u Trusini, 16. travnja 2010...................................................... 161Propovijed Vinka kardinala Pulji}a u Švedskoj (Vadstena), 22. svibnja 2010............................... 162

VRHBOSNA 2/2010

BILJE@IMOU godini sve}enika Kongres bogoslova - nada za Crkvu................................................................ 166Odràn Tre}i kongres bogoslova......................................................................................................... 167Podjela slu`bi u Bogosloviji................................................................................................................. 168Obavijest o podjeljenim slu`bama u Bogosloviji............................................................................. 169Sve~anom misom na Trgu Svetoga Petra Papa zaklju~io Sve}eni~ku godinu............................. 170Vl~. Mirko Šimi} - novi doktor teologije............................................................................................. 171Manuel Lozano Garrida (Lolo), prvi novinar laik blaènik........................................................... 172Novi Re|enici - Mladomisnici............................................................................................................. 173

NOVE KNJIGEMato Zovki} - “Iskustvo ekumenskih i religijskih susreta”............................................................. 175Franjo Mari} i Tomo Vukši} - Bibliografija nadbiskupa dr. Ivana Ev. Šari}a.................................. 176

NAŠI POKOJNICI+ Prof. dr. vl~. Anto Šari}...................................................................................................................... 177+ Fra Franjo Stjepanovi}...................................................................................................................... 178+ Dr. Petar âli}..................................................................................................................................... 178

VRHBOSNA 2/2010 97

UR

ED

NIK

OVA

RIJ

E^

Izebela posla Iliji glasnika s porukom: “Neka mi bogovi u~ine sva zla i neka nadodadu, akosutra u ovo doba ne u~inim s tvojim ìvotom kao što si ti u~inio sa ìvotom svakoga od njih!”On se uplaši, ustade i ode da bi spasio ìvot. ... ode dan hoda u pustinju; sjede ondje podsmreku, zaèlje umrijeti i re~e: “Ve} mi je svega dosta, Jahve! (1 Kr 19, 2-4)

Slu~aj Ilije Tišbijca, nepobjedivog u usporedbi sa Baalovim prorocima ali pred kralji~inom pri-jetnjom slab i ranjiv, koji u strahu od smrti pobjeè u pustinju, ima i nama danas donijeti pouku:

Depresivan i oslabljen ne zamje}uje an|ela Bo`jeg koji mu donosi hranu. @eli umrijeti: Nisam bolji od svo-jih otaca! Me|utim Bog ne odustaje. An|eo se vra}a i poti~e ga da jede. Napokon, Ilija se budi i okrijepljenprikuplja snagu. U tišini pustinje hoda ~etrdeset dana i no}i sve do Bo`je gore. Ilija èli ponovno susresti Boga.

No potraga za Bogom se ne ~ini uspjelom. Nešto ne štima. Ilija kaè da je gorljiv ali u stvarnosti bjeìu strahu od smrti. Kaè da je ostao sam, ali bilo ih je sedam tisu}a koji nisu prignuli koljena pred Baalom.Ilija ima ograni~eno vi|enje. Misli da je jedini koji je ostao da se zauzima za Bo`ju stvar! Bog ga pozivada iza|e iz pe}ine i stoji na ulazu, jer }e “Bog pro}i” (1 Kr 19,11). Ilija izlazi iz pe}ine ali pe}ina ne izlaziiz Ilije. On i dalje ima ograni~eno vi|enje uvjeren da je jedini koji brani Boga! (1 Kr 19,14). Dok ne promi-jeni ovaj ograni~en na~in opaànja Bo`je prisutnosti, ne}e je mo}i zapaziti u ìvotu i doga|ajima.

Bog nastupa: vihor, potres, oganj...! Ilija traì Boga vra}aju}i se na iskustvo, ìvi od prošlosti i uprošlosti. Zatvara Boga unutar kriterija! @elio Ga je zaduìti da bude onakav kakvog ga je on zamislio izbog toga se dogodilo nešto neo~ekivano - nenadano iznena|enje. Bog nije više bio u tom vihoru, ni upotresu,ni u ognju! Ako ga nema u ovim znakovima, gdje je onda? Gdje ga trebam traìti? Sve pada uvodu. Kako Bog nije u ovim ve} ustaljenim znakovima, onda ga nema nigdje! Ovo je šutnja svih glasova,tama no}i! U tom trenutku Iliji se otvara novi horizont. U šutnji svih glasova objavljuje se Bo`ji glas.“Šapat blagog lahora” (potpuna tišina – hebr. qol demamàh daqqàh). Blagi lahor ozna~uje nešto, doga|ajkoji u jednom trenutku ušutka osobu, stvara u njoj odre|enu prazninu i tako je pripravlja na slušanje.Ispra`njuje osobu kako bi Bog mogao u}i i zauzeti mjesto, ili bolje, Bog ulazi i uzrokuje prazninu i tišinu.

Ilija se pokrio plaštem što je znak da je iskusio prisutnost Boga to~no u onome što je naoko bila pot-puna odsutnost Boga! Tama se iznutra rasvijetlila i no} je postala sjajnija od dana. Evo oslobo|enjaIlijinog. Ponovno se našavši s Bogom, on ponovno pronalazi samog sebe i otkriva da nije on, Ilija, koji braniBoga, nego Bog koji brani Iliju. Oslobo|en od Boga, slobodan je osloba|ati druge.

Iskustvo Boga nanovo izgra|uje osobu i otkriva joj njezino poslanje. Obnovljen u susretu s Bogom,Ilija nanovo otkriva svoju misiju i unaprijed se brine o njezinom kontinuitetu odabravši Elizeja za svoganasljednika. Prije je èlio umrijeti. Nije vidio smisla u onome što je ~inio. Sada novo iskustvo Boga mijen-ja sve: Vra}a se u mjesto gdje su ga htjeli ubiti. Više se ne boji. Umjesto èlje za smr}u, èli da poìvi nje-govo poslanje što je znak da opet vjeruje u ono što ~ini i ono što treba u~initi.

Urednik

“Ve} mi je svega dosta”

Kardinal Claudio Hummes, pro~elnik Zboraza kler, svim je sve}enicima svijeta uputio pismoza završetak Sve}eni~ke godine. Dragi sve}enici,Crkva je jako radosna zbog Sve}eni~ke godine azahvaljuje Gospodinu što je nadahnuo Papu daje proglasi. Sve informacije koje stiù ovdje uRim o brojnim i raznovrsnim inicijativama lokal-nih Crkvi u cijelome svijetu da se ostvari ova po-sebna godina dokaz su kako je ona jako dobroprihva}ena i – moèmo re}i – da je odgovorila naistinsku i duboku ~e`nju sve}enika i cijeloga Bo-`jeg puka. Bilo je vrijeme da se ukaè posebnapozornost, zahvalna i poduzetna, velikome, rad-inom i nezamjenljivom sve}eništvu kao i svakompojedinom sve}eniku u Crkvi – tvrdi kardinal.

Istina je da su neki sve}enici, prosje~no malo-brojni, po~inili uàsna i teška zlodjela spolnogazlostavljanja maloljetnika, to su ~ini koje mora-mo apsolutno i nepomirljivo odbaciti i osuditi.Ti moraju odgovarati pred Bogom i pred sudo-vima, tako|er i civilnim. Molimo za njihovo du-hovno obra}enje i za Bo`ji oprost. Crkva je od-lu~na da ne skriva niti umanjuje ta zlodjela. Po-sebice smo na strani `rtava i èlimo ih podupri-jeti u rehabilitaciji i u njihovim pogaènim prav-ima. Ali zlodjela nekih ne mogu se koristiti da seblati cijelo crkveno tijelo sve}enika. Tko to ~ini,~ini veliku nepravdu. Crkva u ovoj sve}eni~kojgodini èli upravo to re}i ljudskome društvu.Svaka dobronamjerna osoba to shva}a – ustvr-dio je kardinal Hummes.

Smatrali smo potrebnim re}i ovo, a sada seobra}amo vama sve}enicima. @elimo vam po-novno re}i da priznajemo što ste i što ~inite uCrkvi i društvu. Crkva vas ljubi, divi vam se i št-uje. Vi ste tako|er radost za naš katoli~ki narodu svijetu, koji vas prihva}a i podupire, naro~itou ovo vrijeme patnje – isti~e kardinal. Za dva mjeseca završava Sve}eni~ka godina. Pa-pa vas srda~no poziva, dragi sve}enici, da iz cij-eloga svijeta do|ete u Rim za sve~ano zatvaran-je Sve}eni~ke godine, 9. 10. i 11. lipnja. Iz svihdràva svijeta. Iz dràva bliìh Rimu trebalo bio~ekivati tisu}e i tisu}e, zar ne? Stoga, ne odbi-

jte srda~ni i hitni poziv Svetoga Oca. Do|ite iBog }e vas blagosloviti. Papa èli potvrditi sve-}enike Crkve. Njihova brojna prisutnost na Trgusvetoga Petra bit }e tako|er odgovaran i voljanoblik sve}enikâ spremnih i neustrašivih za slu`-bu ~ovje~anstvu koju im je povjerio Isus Krist.Njihova vidljivost na trgu, pred cijelim današnj-im svijetom, bit }e proglašenje njihova slanja usvijet ne da ga osude, nego da ga spase. U tomekontekstu, i veliki }e broj imati posebno zna~e-nje – istaknuo je kardinal Hummes.

Za mnogobrojnu prisutnost sve}enika u Ri-mu na završetku Sve}eni~ke godine postoji jošjedan posebni razlog, koji je danas u srcu Crkve.Rije~ je o tome da se našem ljubljenome papiBenedikt XVI. pruì naša solidarnost, potpora,povjerenje i bezuvjetno zajedništvo pred u~est-alim napadima na njega, u sadašnjem trenutku,s obzirom na njegove odluke u slu~aju sve}eni-ka optuènih za zlodjelo zlostavljanja maloljet-nika. Te su optu`be protiv njega sasvim neprav-edne, a dokazano je da nitko nije u~inio tolikokoliko Benedikt XVI. da osudi i ispravno se boriprotiv tih zlodjela. Stoga, ogromna nazo~nostsve}enika na trgu s njim bit }e veliki znak naše-ga odlu~noga odbijanja nepravednih napada~ija je `rtva. Stoga, do|ite da javno podupreteSvetoga Oca – poti~e kardinal Hummes.

Zatvaranje Sve}eni~ke godine ne}e baš bitisvršetak, nego novi po~etak. Mi, narod Bo`ji isve}enici, èlimo zahvaliti Gospodinu za ovopovlašteno razdoblje molitve i razmišljanja o sv-e}eništvu. Istovremeno, kanimo uvijek biti poz-orni na ono što nam Duh Sveti èli re}i. Me|u-tim, vratit }emo se vršenju svoga poslanja u Cr-kvi i svijetu s obnovljenom radoš}u i uvjerenj-em da Bog, Gospodar povijesti, ostaje s nama, ukrizi i u novim vremenima. Djevica Marija, Maj-ka i Kraljica sve}enika, neka zagovara za nas inadahne nas u nasljedovanju njezina Sina IsusaKrista, našega Gospodina – stoji u zaklju~kupisma kardinala Hummesa.

(kta/rv)

98 VRHBOSNA 2/2010

SVETA

STO

LIC

A

Pismo kardinala Hummesa za svršetak Sve}eni~ke godine

Rim, 22. travanj 2010.

“Bilo je vrijeme da se ukaè posebna pozornost velikome, radinom i nezamjenljivom sve}eništvu kao i svakom pojedinom sve}eniku u Crkvi”

Na kraju sve~anog Euharistijskog slavlja uokviru Susreta sve}enika Bosne i Hercegovine,2. lipnja u ùpnoj crkvi na Kupresu nazo~nimbiskupima i sve}enicima obratio se apostolskinuncij u Bosni i Hercegovini, nadbiskupaAlessandro D’Errico slijede}im rije~ima:

Zaista sam vrlo radostan što sudjelujem naovom Sve}eni~kom danu, ~ija va`nost mi jepostala o~ita ve} od prvoga trenutka kad samo tome dobio vijest. Ova inicijativa je od pose-bne va`nosti za Crkvu u Bosni i Hercegovini,ne samo zato što se uklapa u kontekst Sve}en-i~ke godine, koju je proglasio Sveti Otac Ben-edikt XVI., nego tako|er jer je prakti~no prviput da je organiziran Sve}eni~ki susret u Bosnii Hercegovini na nacionalnoj razini.

Za to bih èlio – kao Papinski predstavnik –zahvaliti tako|er javno onima koji su doprini-jeli njegovu ostvarenju:

- biskupu Komarici, predsjednikuBiskupske konferencije;

- biskupu Peri}u, predsjedniku biskupskeKomisije za kler;

- kardinalu Pulji}u i biskupu Sudaru;- Fra Ivanu Sesaru e Fra Lovri Gavranu;- Generalnom tajniku Biskupske konferen-

cije, ùpniku Kupresa, i tolikim osobama do-bre volje, koje su intenzivno radile za sretanuspjeh ovoga Susreta.

@elja je – koju sam propratio molitvom zavrijeme ove svete Mise – da iz ovoga Danamognu proiza}i toliki dobri plodovi, za našesve}enike i za Crkvu u Bosni i Hercegovini.

Prošlih dana sam smatrao prikladnim oovoj inicijativi informirati tako|er poglavareSvete Stolice. Kao odgovor, kardinal TarcisioBertone, Dràvni tajnik Njegove Svetosti,poslao mi je Poruku Svetog Oca, naslovljenuna Predsjednika Biskupske konferencije, kojumi je ~ast dati da se pro~ita:

PREUZVIŠENI GOSPODINMONS. FRANJO KOMARICABANJALU^KI BISKUPPREDSJEDNIK BISKUPSKE KONFERENCIJE BIH

PREUZVIŠENI GOSPODINE,

SVETI OTAC BENEDIKT XVI. JE S RA-DOŠ]U PRIMIO VIJEST DA ]E SE 2. LIPNJAU KUPRESU, PO PRVI PUT ODR@ATI NACI-ONALI SUSRET SVE]ENIKA IZ ÎTAVE BO-SNE I HERCEGOVINE TE OD SRCA POZ-DRAVLJA SVE SUDIONIKE: DOMA]INASUSRETA, UZORITOG GOSPODINA KAR-DINALA VINKA PULJI]A, ÂSNU BRA]UU BISKUPSTVU, DRAGE SVE]ENIKE, KAOI VJERNIKE KOJI VAS PRATE SVOJIMMOLITVAMA.

DRAGA BRA]O U SVE]ENIŠTVU, PRIKRAJU OVE GODINE POSVE]ENE SVE]E-NICIMA VI STE SE JOŠ JEDNOM OKUPILIKAKO BISTE ZAJEDNI^KI POTVRDILISVOJU VJERNOST ISUSU KRISTU KOJI VASJE POZVAO IZ VAŠEG RODNOG DOMA IPOSLAO DA PO ÎTAVOM SVIJETU BUD-ETE GLASNICI BO@JE LJUBAVI I ISTINE.NE ZNAMO ZAŠTO JE ODBRAO BAŠ NAS,ALI JE SIGURNO DA S NAMA IMA POSE-BAN PLAN. STOGA JE ZA SVE]ENIKABITNO DA IMA POTPUNO POVJERENJE UGOSPODINA. TO POVJERENJE RASTE IZOSOBNE MOLITVE. TAKO PREDAN UVOLJU BO@JU, OSLONJEN NA KRISTA IOJAÂN MOLITVOM SVE]ENIK MO@EBITI ISTINSKI SVJEDOK.DRAGI PRIJATELJI, SVJEDOÎTI SVETOŠ-]U @IVOTA ZA NAS IMA POSEBNU VA@N-OST. SJEME ZVANJA KOJE JE U NAS POSI-JAO BOG TREBA DONIJETI PLODOVE INOVIH DUHOVNIH ZVANJA. @ELIMOVAS POTAKNUTI DA MOLITVOM I PRIMJ-EROM ZALIJEVATE SJEME KOJE JE GOSP-ODAR @ETVE POSIJAO U SRCIMA MLAD-I]A I DJEVOJAKA DA GA SLIJEDE IZBLIZAU POSVE]ENOM @IVOTU.DOK ZAZIVA ZAGOVOR BLA@ENE DJEVI-CE MARIJE, MAJKE SVE]ENIKA, NJEGOVASVETOST SVIMA NAZO^NIMA UDJELJUJEPOSEBAN APOSTOLSKI BLAGOSLOV KA-KO BI BILI RADOSNI SVJEDOCI VELIKOGSVE]ENIKA ISUSA KRISTA, KOJI NAM JEOSTAVIO PRIMJER LJUBAVI I SLU@ENJADRUGIMA.

VRHBOSNA 2/2010 99

SVETA

STO

LIC

A

Kupres, 2. lipanj 2010.

Govor nuncija D’Errica na Susretu sve}enika na Kupresu

PRIOP]UJU]I OVO KORISTIM PRIGODUDA VAS ISKRENO POZDRAVIM U KRISTUGOSPODINU.

TARCISIO KARDINAL BERTONEDR@AVNI TAJNIK NJEGOVE SVETOSTI

Draga moja subra}o, dopustite mi da dodamnešto više osobno.

Kao što znate dobro ovdje sam u BiH ve}~etiri godine. Ovo je za mene dan od velike ra-dosti. I za vrijeme ove svete Mise trudio samse zahvaliti Bogu sa svim àrom svoga srca ko-jim sam sposoban. Zahvaljujem Bogu što vid-im ovdje toliko sve}enika koji su došli iz cijeleBiH. Zahvaljujem Bogu za ono što ovaj danzna~i, za plodove koji }e sigurno do}i iz ovogadana. Zahvaljujem Bogu posebice za unutarn-ju radost koju imam što vidim ovdje objedin-jene sve ìve snage BiH; sve ìve snage koje u

razli~itosti karizmi koje Bog dijeli za dobronaših zajednica ne samo dijecezanskih sve}e-nika, ne samo redovni~kih sve}enika nego za-jedno redovnici i dijecezanci koji su došli ov-dje da mole, da traè oprost, da razmišljaju, daprogramiraju zajedno pastoralni hod Crkve ida zajedno zazivaju bogatstvo darova Duhanad naše zajednice. I tako za vrijeme ove Svetemise vra}alo mi se u sje}anje ono što mi pogl-avari vrlo ~esto ponavljaju a što sam ve} imaopriliku re}i u drugim okolnostima, što mi ust-vari i sam Sveti Otac kaè: Dragi moj nuncije,nemojte se umoriti ponavljati i ponavljati se.Ovo je prvi prioritet pastoralne Crkve u BiH,to jest da se ponovno na|e potrebna sintonijaizme|u dijecezanskog klera i institucija i re-dovni~kih sve}enika i institucija. To jestostavite po strani nerazumijevanja koja subaštinjena iz prošlosti. Ubrzajte korak za novozajedništvo i bratstvo…

100 VRHBOSNA 2/2010

SVETA

STO

LIC

A

VRHBOSNA 2/2010 101

BK

BIH

Priop}enje sa susreta:

Pod predsjedanjem biskupa banjolu~kogmons. dr. Franje Komarice, predsjednika Bis-kupske konferencije Bosne i Hercegovine, 28.travnja 2010. u prostorijama Nadbiskupskogordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu, odrànje peti susret biskupa BK BiH s ~lanovima Kon-ferencije viših redovni~ki poglavara i poglav-arica Bosne i Hercegovine. Na susretu su sud-jelovali svi biskupi i svi provincijalni poglavarii poglavarice Bosne i Hercegovine. Na po~etkuzasjedanja upu}ene su ~estitke novoizabranojprovincijskoj predstojnici Školskih sestarafranjevki s. Franki Bagari} kao novom ~lanuredovni~ke Konferencije.

Svjesni da u Bosni i Hercegovini, iako je pr-ošlo petnaest godina od svršetka ratnih strad-anja, još uvijek mnogi ìve na rubu egzistenci-je, biskupi i provincijalni poglavari i poglavar-ice stavili su u središte svoga razmišljanja dje-lovanje redovni~kih zajednica na socijalnomplanu u Bosni i Hercegovini kao ostvarenjenjihove karizme odnosno poslanja. Imaju}i uvidu da je redovni~ki ìvot, u razli~itosti svojihkarizmi i institucija, osobiti dar Crkvi te da soc-ijalno-karitativna djelatnost spada u samu na-rav redovni~kog ìvota, saslušali su izlaganjes. Ivanke Mihaljevi}, provincijalne glavariceŠkolskih sestara franjevki, u kojem je izme|uostalog iznijela analizu aktualnog djelovanjapojedinih redovni~kih zajednica na socijal-nom podru~ju kao svjedo~enju Bo`je ljubaviprema svakom ~ovjeku, osobito prema onimana rubu društva. U spomenutom izlaganju iz-nesene su konkretne djelatnosti redovnika iredovnica na socijalnom planu u Bosni i He-rcegovini koje se odnose na rad u: bolnicama,dje~jim vrti}ima, školama, stara~kim domovi-ma, rehabilitacijskim centrima i centrima zaovisnike, pu~kima kuhinjama, patrona`nim sl-u`bama, sirotištima, domovina za nezbrinutudjecu, prihvatilištima za besku}nike itd. Najv-e}i dio svega nabrojenog, pokrenule su sameredovni~ke zajednice, odnosno Crkva. Uo~e-

no je da se sve redovni~ke zajednice susre}u sgotovo istim problemima kao što su nedostat-ak potpore socijalnim projektima od strane dr-àve, nedostatak zakonskih odredbi i razli~it-ost zakonodavstva i njegove primjene na raz-nim razinama, nedostatak zakona o restitucijiodnosno povratu oduzete imovine. Spomenu-ta je potreba redovite duhovne skrbi u stara~-kim domovima i bolnicama.

Sudionici su se suglasili da djelovanje nasocijalnom podru~ju otvara velike mogu}nostidijaloga sa svima koji nastoje oko dobra ~ovjekate da je vrijeme velikih kriza i izazova – kao štoje sada slu~aj - u isto vrijeme prigoda za noveinicijative i mogu}nost kako bi, po autenti~nomìvljenju Evan|elja, sluìli Bogu i ljudimaposebno onima u potrebi. èlja im je da i ovovrijeme bude vrijeme oìvljavanja redovni~kihkarizmi i novog poleta redovni~kih zajednica.

Naglašeno je da Crkva ne smije bjeàti odnijednog napora kada treba krš}ansko milosr-|e pokazati na djelu u nastojanju da olakšabol i ìvotnu dramu ljudi potrebnih pomo}i teda im ponudi ìvotnu nadu koju i sama daromBo`jim posjeduje. Razgovarano je o iznalaè-nju najboljih na~ina koordinacije djelovanjaredovni~kih zajednica na socijalnom planu spastoralnim programom na dijecezanskim ra-zinama odnosno umreàvanju djelovanja crk-venih institucija na socijalno-karitativnom pl-anu. Pokazala se potreba organiziranja semi-nara i duhovnih susreta za one koji pri redov-ni~kim zajednicama djeluju na socijalnom pla-nu. Tako|er je ukazano na potrebu aktivnijeguklju~ivanja predstavnika Crkve pri predlaga-nju pojedinih dràvnih zakona koji se ti~u so-cijalnog djelovanja kako bi ti zakoni bili uisti-nu u slu`bi onih koji rade na dobro socijalno izdravstveno ugroènih ljudi. Konstatirano jeda je rad redovni~kih zajednica na socijalnomplanu s djecom i mladima zastupljen u dostavelikoj mjeri kao i skrb o starim osobama, ali ida bi trebalo ve}u brigu posvetiti obiteljima,posebno onima s brojnom djecom iako ve} po-stoje odre|ene inicijative na raznim crkvenim

102 VRHBOSNA 2/2010

BK

BIH

Sarajevo, 29. travanj 2010.

Susret biskupa BK BiH i ~lanova Konferencije višihredovni~kih poglavara i poglavarica BiH

razinama. U tom duhu predloèno je da se os-nuje jedno novo tijelo pri Biskupskoj konfere-nciji koje bi pokretalo inicijative na planu zau-zimanja za promicanje ìvota i pruànju pom-o}i obiteljima s brojnom ili bolesnom djecom.

Biskupi i redovni~ki poglavari i poglavaricesaslušali su izvješ}e o nedavnom susretu pred-stavnika raznih katoli~kih lai~kih društava uBiH koje je organiziralo Vije}e za laike Biskup-ske konferencije. Istaknuta je potreba duhovn-oga vodstva društava, molitvenih pokreta i za-jednica kao i njihova aktivnog uklju~enja u iz-gradnju ùpnog zajedništva imaju}i u vidu dasvaka redovni~ka zajedni~ka ima svoju speci-fi~nu karizmu. Naglašena je i nu`nost aktivni-jeg uklju~ivanja na polju sredstava društve-

nog priop}ivanja sa svrhom promicanja evan-|eoskih vrjednota.

Susret je završen zajedni~kim euharistijs-kim slavljem u nadbiskupskoj kapeli koje jepredslavio nadbiskup metropolit vrhbosanskikardinal Vinko Pulji}, a prigodnu propovijeduputio je biskup Komarica. Tijekom Mise naosobit na~in molilo se za Svetog Oca Benedi-kta XVI. kao izraz odanosti i potpore u vreme-nu napada na njega, a o petoj obljetnici odr`-avanja njegove prve op}e audijencije nakonizbora za papu. Tako|er su u molitvu uklju~ilidušu pokojnoga Alberta, oca apostolskog nun-cija u BiH nadbiskupa Alessandra D’Errica ko-jemu su uputili zajedni~ko pismo su}uti.

(kta)

VRHBOSNA 2/2010 103

BK

BIH

^lanovi Biskupske konferencije Bosne iHercegovine i Hrvatske biskupske konferenci-je odràli su svoje dvanaesto redovno godišnjezajedni~ko zasjedanje, 24. i 25. svibnja u ku}isusreta „Emaus“ u Bijelom Polju (Potoci) kodMostara pod predsjedanjem mons. dr. FranjeKomarice, biskupa banjolu~kog, predsjednikaBK BiH, i mons. dr. Marina Sraki}a, nadbisku-pa |akova~ko-osje~kog, predsjednika HBK.

Nakon što je rektor Papinskoga hrvatskogzavoda sv. Jeronima u Rimu mons. Jure Bogd-an upoznao biskupe da su unesene sve potre-bne dopune u skladu s crkvenim smjernica-ma, odobren je popravljeni i dopunjeni Statuti Pravilnik Zavoda na talijanskom jeziku te }ebiti dostavljen Kongregaciji za katoli~ki odgojna odobrenje. Biskupi su zahvalili rektoru Bo-gdanu i svim djelatnicima Zavoda za njihovrad i nastojanje da sve}enici Crkve u Hrvataimaju sve potrebne uvjete za postdiplomski st-udij te da Zavod i dalje bude susretište mladihHrvata katolika koji studiraju u Rimu kao imjesto pohoda hrvatskih hodo~asnika. Bisku-pi su saslušali izvješ}e biskupa hvarsko-bra-~ko-viškog mons. Slobodana Štambuka o nje-govu pohodu Papinskom hrvatskom zavodu

sv. Jeronima u Rimu prošle godine i o razgov-oru sa svim osobama koje u tom Zavodu ìvei djeluju. Dali su potrebne smjernice kako bi iubudu}e ovaj Zavod u središtu katoli~anstvaispunjao svoju osobitu ulogu u ìvotu Crkve uhrvatskom narodu.

Biskupi su saslušali iscrpno izvješ}e ravnat-elja dušobri`ništva za Hrvate u inozemstvu donAnte Kutleše, razmotrili pojedina konkretnapitanja koja se ti~u potreba za duhovnom skrbiu nekim hrvatskim katoli~kim misijama te dalismjernice za pastoralno djelovanje u misijama uskladu s mjesnim Crkvama. Budu}i da je istekaomandat ravnatelju Kutleši, biskupi su mu zah-valili na njegovu zauzimanju i radu na koor-diniranju misijske djelatnosti u zemljama širomsvijeta gdje djeluju hrvatski sve}enici, redovni-ci, redovnice, laici katehisti i socijalni radnici sk-rbe}i za Hrvate katolike od kojih su mnogi otišli„na privremeni rad“ zbog teških ratnih strada-nja ili komunisti~kog reìma. Za novog ravnat-elja izabrali su splitskog franjevca o. Josipa Be-bi}a, aktualnog delegata za inozemnu pastvu uNjema~koj. Biskupi su, tako|er, zahvalili dosad-ašnjem predsjedniku Vije}a HBK i BK BiH zahrvatsku inozemnu pastvu mons. dr. @elimiru

Priop}enje s XII. redovnog godišnjeg zajedni~kog zasjedanja BK BiH i HBK

(Bijelo Polje kod Mostara – 24. i 25. svibnja 2010.)

Pulji}u, nadbiskupu zadarskom, te za novogapredsjednika izabrali mons. dr. Peru Sudara, po-mo}nog biskupa vrhbosanskog.

Biskupi su saslušali i izvješ}e predsjednikaHrvatskog Caritasa mons. Josipa Mrzljaka, va-ra`dinskog biskupa, o ovogodišnjoj korizm-enoj akciji: Tjedan solidarnosti i zajedništvo sCrkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Bisk-upi Bosne i Hercegovine zahvalili su preko bi-skupa HBK cijeloj krajevnoj Crkvi i svim ljudi-ma i institucijama u Hrvatskoj koji su duhov-no ili materijalno iskazali zajedništvo s Crkv-om i ljudima u BiH tijekom ovog Tjedna koji}e biti odràvan i ubudu}e, tako da }e se i daljeraditi na što boljoj me|usobnoj koordinacijiHrvatskog Caritasa i Caritasa BK BiH.

Nakon što su biskupi ukratko upoznati štoje do sada ura|eno na prikupljanju podatakao `rtvama tijekom dvadesetog stolje}a, dali supotrebne smjernice i zaduènja za nastavakrada oko prikupljanja podataka na biskupijs-kim razinama posebno kada je rije~ o osobamakoje su ubijene iz mr`nje prema vjeri kako bise na razini Crkve u hrvatskom narodunapravio martirologij.

Biskupi su saslušali izvješ}e mons. Slobod-ana Štambuka o radu Papinskih misijskih djelaza Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. Radujeih dobra suradnja izme|u Vije}a za misije prijednoj i drugoj Biskupskoj konferenciji kao irad na povezivanju misionara i misionarki spodru~ja obiju dràva. Raduje ih, tako|er, po-datak da oko stotinu redovnika, redovnica i bi-skupijskih sve}enika djeluju kao misionari. Ta-ko|er su izrazili radost što }e doma}in sljede}-

eg godišnjeg susreta misionara po~etkom srp-nja biti Kotorska biskupija.

Hrvatska biskupska konferencija izišla je ususret zamolbi biskupa iz BiH te dala izdav-a~ka prava - uz poštovanje autorskih prava -Biskupskoj konferenciji Bosne i Hercegovineza tiskanje vjeronau~nih ud`benika u BiH.

Biskupi su dogovorili na~in predstavljanja ipotrebnih uputa u slu`benim crkvenim glasilimarimskog obrednika „Egzorcizmi i druge prošnje“koji je nedavno otisnut na hrvatskom jeziku.

Biskupi su zaduìli Komisije „Justitia etpax“ dviju Biskupskih konferencija da temelji-to prou~e pitanje registracije za glasovanje po-štom za izbore u BiH da Komisije, u skladu sasvojim mogu}nostima i poslanjem, porade natome da što ve}i broj prognanih glasuje na pr-edstoje}im izborima kako bi izabrali one koji}e raditi na njihovu povratku i obnovi domo-va iz kojih su prognani ili izbjegli.

Svi nazo~ni biskupi, u zajedništvu s apos-tolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini nad-biskupom Alessandrom D’Erricom sudjelovalisu, 24. svibnja na zajedni~kom Misnom slavljuu mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve nanjezin patron i tridesetu obljetnicu posvete.Sve~anu Euharistiju predslavio je nadbiskupmetropolit vrhbosanski kardinal Vinko Pulji},a propovijedao je nadbiskup Sraki}. Prigodnurije~ na kraju Mise uputio je nuncij D’Errico.

Bijelo Polje kod Mostara, 25. svibnja 2010.

Tajništvo HBKTajništvo BK BiH

104 VRHBOSNA 2/2010

BK

BIH

Biskupska konferencija BiH o presudi suda u Strasbourgu

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovinereagirala je, 16. lipnja na nedavnu presudu Euro-pskog suda za ljudska prava u Strasbourgu premakojoj je izlaganje vjerskih simbola u javnim škol-ama protivno na~elima slobode vjeroispovijestikao i pravu roditelja na odgoj djece u skladu s vl-astitim vjerskim uvjerenjima. Predsjednik Bisku-pske konferencije BiH mons. dr. Franjo Komarica,biskup banjolu~ki, uputio je Apel:

PRESUDA VELIKOG VIJE]A EUROPS-KOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA O KRI@E-VIMA NA JAVNIM MJESTIMA

(Prijava br. 30814/06 LAUTSI protiv ITALIJE)1. Presuda Europskog suda za ljudska prava

od 3. studenog 2009. zabranjuje postavljanjereligijskih simbola, pa tako i krièva, u javnimškolama Italije. Stav Suda ne poštuje identitet

Sarajevo, 18. lipanj 2010.

VRHBOSNA 2/2010 105

BK

BIH

Dràve i njezine kulture, i tako|er predstavljaloš znak zakonskog postupanja Suda, koji svemanje poštuje granicu autonomije koja spravom pripada Dràvama ~lanicama.

2. Razli~ite dràve su odlu~ile interveniratikao tre}e stranke: Armenija, Bugarska, Cipar,Gr~ka, Litva, Malta, Monako, Rumunjska,Rusija, San Marino. One to ~ine radi razli~itihrazloga: kako bi obranile nacionalne vlastitostii nadle`nosti, jer se na slaù da Strasbourgtreba diktirati na~ine ponašanja dràvamakoje imaju veoma razli~ita kulturna i religijskaobilje`ja, i kako bi o~uvale vlastiti kulturniidentitet itd. Intervenciju ulaù i dràve kojihzakoni ne predvi|aju postavljanje krièva uškole. Uloèni priziv, me|utim, ti~e samoItalije i zakonski ne veè ove dràve koje suintervenirale kao tre}e stranke.

3. Presuda u prilog prizivu polazi od ~lanka9 Konvencije o ljudskim pravima i ~lanka 2 Pro-tokola br. 1. na taj na~in da moè u budu}nosti –ukoliko se potvrdi i postane zakonom – obuhva-titi i ostale Dràve ~lanice. Izme|u razli~itih ar-gumenata koji se mogu navesti protiv ove pre-sude, spominjemo sljede}e:

a. Donesena presuda pogrešno interpretirareligijsku slobodu koja je definirana ~lank-om 9. Konvencije o ljudskim pravima. Ovaodredba nije prekršena ukoliko Vlada post-avi simbol koji za neke moè biti uvredljiv,nego ukoliko zakonski zabranjuje individu-alnu slobodu vjerovanja ili manifestiranjavjere. Ovako široka interpretacija slobodekao prava koje ne smije biti ometano za svedràve predstavlja zabrinjavaju}i pomak uzakonu i interpretaciji religijske slobode.Sama prisutnost krièva u povijesno i kult-urno krš}anskoj naciji ni na koji na~in nepredstavlja prisiljavanje na religiju od stra-ne talijanske vlade. Nikoga ne obvezuje dapostane krš}anin ili katolik, ili prakticira ka-toli~anstvo ili krš}anstvo. Roditelji ostaju sl-obodni dati svojoj djeci bilo koji drugi relig-

ijski odgoj. Kri` se smatra „pasivnim simbo-lom“. Ovaj slu~aj pogrešno brka pitanje od-vojenosti Crkve i Dràve s roditeljskim pr-avom na odgoj.b. S obzirom na odnos Dràve i Crkve pos-toji nekoliko modela u dràvama ~lanicamaEuropske unije, po~evši od Dràvnih Crka-va u Nordijskim i Pravoslavnim Dràvamado Dràva kao što su Francuska i Turska sveoma strogim razumijevanjem „lai~nosti“.Nametanje samo jednog modela kao jed-inog koji je u skladu s religijskom slobodomzna~ilo bi proširenje na stvari koje su timeobuhva}ene i umanjivalo bi nadle`nost Dr-àva ~lanica obzirom na kulturnu suvere-nost. Ovo posebno vrijedi za Italiju u kojojje Ustavni Sud priznao na~ela „lai~nosti“ nekao indiferentnost Dràve prema religijinego kao o~uvanje prakticiranja religijskeslobode i kao jamstvo koje uklju~uje i pošti-vanje religijskih simbola.c. Nadalje, Sud ve} drì da naglašavanjejedne religije nad drugom, na temelju naci-onalne povijesti i tradicije tuène Dràve,samo po sebi ne predstavlja odstupanje odna~ela pluralizma i objektivnosti u smisluindoktrinacije1. U prošlosti je Veliko vije}eSuda pošlo dalje tvrde}i da upravo zbogtoga nadle`nost ~lanica obuhva}a planiran-je i izvo|enje nastavnog programa (curric-ulum)2. Presuda pogrešno interpretira plu-ralizam i dijalog koji su zašti}eni ~lankom 2Protokola br 1. o slobodi odgoja i naobrazbe(education). Zabranjivanjem simbola kojizasigurno ima povijesno, kulturno i religijs-ko zna~enje pluralizam biva oslabljen, a neoja~an. Dopuštaju}i mogu}im tuìteljimada osporavaju bilo koji simbol koji smatrajuuvredljivim na temelju svoje religije ili filo-zofije, ova presuda moè ohrabriti val pr-itu`bi na sud u Strasbourgu kod svih koji seu bilo ~emu ne slaù s odlukama Vlada napodru~ju obrazovnog programa.

21 ECHR, Angelini v. Sweden, application no 04/83, 51 DR (1983).

ECHR, Folger and Others v. Norway (Frand Chamber) application No. 15472/02 of 29thJune 2007, & 89.

Polaze}i od ~vrstog uvjerenja da volja ve}inene ~ini odre|eno djelo moralnim i da je unište-nje jednog naroda, bez obzira kojim se sredstv-ima provodilo, uvijek nemoralno i pripada sku-pini zlo~ina protiv ~ovje~nosti, ove komisije sm-atraju svojom krš}anskom i ljudskom du`noš}uobratiti se još jednom javnosti u Hrvatskoj i Bos-ni i Hercegovini, ali i svim predstavnicima insti-tucija europske i svjetske politike koji odlu~uju obudu}nosti Bosne i Hercegovine, u povodupredstoje}ih op}ih izbora u Bosni i Hercegovini,te pozvati svaku osobu, koja vjeruje u pravedno-st i dostojanstvo svakog ~ovjeka, bez obzira navjersku, nacionalnu, rasnu ili bilo koju drugu pr-ipadnost, da dadne svoj doprinos ostvarenju pr-avednosti i o~uvanju egzistencije hrvatskog nar-oda u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovi-ni odvija se tiha drama opstanka hrvatskog nar-oda kao politi~kog subjekta, koja moè imati dal-ekose`ne posljedice ne samo za Hrvate u Bosni iHercegovini, ne samo za Bosnu i Hercegovinu,ve} i za Hrvate u Hrvatskoj i za ostale narode idràve u ovom dijelu Europe. Ako se izgubihrvatski politi~ki i narodni subjektivitet u Bosni iHercegovini, ta dràva ne}e mo}i opstati, abudu}i da se u ovoj dràvi preko le|a malih ljudii ne mo}nih naroda prelamaju interesi velikih imo}nih, mala je vjerojatnost da bi taj raspaddràve mogao pro}i mirno, bez rata. Polaze}i odnaše odgovornosti za promicanje pravde i mira,naše dvije komisije pozivaju Hrvate podrijetlomiz Bosne i Hercegovine koji su iz bilo kojih razlo-ga napustili svoju domovinu, da se registrirajuza glasovanje u Bosni i Hercegovini, a sve koji imu tome mogu pomo}i, pozivamo ih da im pom-ognu, od dràvnih institucija Bosne i Hercegov-ine i Republike Hrvatske preko udruga gra|anakoje okupljaju Hrvate iz Bosne i Hercegovine pado crkvenih institucija i ùpa u kojima su Hrvatiiz Bosne i Hercegovine.

Dobronamjerni promatra~ moè se zapitatizašto se komisije dviju biskupskih konferencija,na podru~ju dviju suverenih dràva, angaìrajuna ovakvom pothvatu. Prije svega zato što je ov-

dje rije~ o humanitarnom i pravednom politi~k-om pitanju koje je pretpostavka mira i zajedni~-kog dobra. Rije~ je o sudbinama stotina tisu}aprognanih ljudi koji imaju pravo, ako èle, ìv-jeti u Republici Hrvatskoj ili se vratiti u svoj za-vi~aj u Bosni i Hercegovini, a bez stabiliziranjapoliti~ke i pravne situacije u Bosni i Hercegovinito nikada ne}e u~initi. Rije~ je o kulturi i memo-riji jednog naroda, konstitutivnima kako za Bo-snu i Hercegovinu tako i za Hrvatsku, gubitakkojih bi ujedno bio i gubitak za europsku kultu-ru, posebno kulturu mira i snošljivosti kojom seodlikuje upravo taj narod. I svakako, ne manjeva`no, ve} spomenuto promicanje mira koji do-lazi na velike kušnje ako s prostora Bosne i He-rcegovine nestane Hrvata kao politi~kog ietni~kog subjekta.

I. Analiza stanja:

1. Raspršenost hrvatske politi~ke scene u Bo-sni i Hercegovini. Hrvatska je politi~ka scena uBosni i Hercegovini tragi~no raspršena i rasto~e-na stran~arenjem, promicanjem vlastitih intere-sa pojedinaca, a ne zajedni~kog dobra gra|ana inaroda. Nije tu rije~ o legitimnoj demokratskojdiferenciranosti i razvoju demokratskih proce-sa. Rije~ je o svojevrsnom hrvatskom politi~komsljepilu sebi~njaka, odustajanju Hrvata od javn-ih poslova i prepuštanje bavljenja javnim poslo-vima pojedincima i skupinama kojima nije nasrcu promicanje ni javnog interesa ni zajedni~-kog dobra. U svijetu u kojemu ìvimo ne moè-mo ostati ravnodušni, ne moèmo sebe i svojezaštititi time što }emo savjesno raditi samo svojposao i brinuti se samo o svojoj obitelji. Hrvati uBosni i Hercegovini bili su stolje}ima, a posebnou XX. stolje}u, politi~ki marginalizirani i nau~ilisu da je politika za njih po ìvot opasna djelatn-ost. Taj strah i dalje postoji kod hrvatskog naro-da. On je razumljiv i racionalan. Ali potrebno je,u potencijalno demokratskim uvjetima, nadvla-dati ga, jer ako se Hrvati ne uklju~e u odgovor-no odlu~ivanje o svojoj sudbini, usprkos opasn-

106 VRHBOSNA 2/2010

BK

BIH Poziv na pripreme za op}e izbore u Bosni i Hercegovini

Poziv komisije Iustitia et Pax biskupskih konferencijaHrvatske i Bosne i Hercegovine

Zagreb, 2. srpanj 2010.

VRHBOSNA 2/2010 107

BK

BIH

ostima, upadaju u rizik da o njima odlu~uju dr-ugi bez njih samih, a Crkva nas u~i da se odgov-ornost za ure|enje i dovršenje ovoga svijeta nemoè nikome delegirati. Ona pripada gra|a-nima, napose gra|anima vjernicima, kako to u~iPastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenomsvijetu Gaudium et spes.

2. Daytonski izvor nevolja. Danas je bjeloda-no jasno da je jako hvaljeni sporazum iz Dayto-na prvenstveno legitimirao nepravde. Zaustav-io je rat, ali nije ništa razriješio, jer na temeljuokvira koji je nametnut nije mogu}e ni ponovnoobnoviti društvo ni graditi dràvu. Taj sporaz-um od ljudi i naroda u Bosni i Hercegovini traìnadljudske napore u odrànju neodrìvoga, arealno onemogu}uje prirodni dijalog i iznalaè-nje racionalnih, dobrih rješenja za narode i ko-nkretne ljude u Bosni i Hercegovini i iz Bosne iHercegovine. @ivot po tom sporazumu danas jeve} nemogu}, a na dulje staze i nezamisliv. Noon je tu i moramo ga uzeti u obzir kao stvarnostunutar koje se kre}emo i unutar koje se, u tradi-ciji civiliziranih, kulturnih naroda moramo izbo-riti za njegovu promjenu: sve do jednakopravn-osti svih konstitutivnih naroda u Bosni i Herce-govini i najviših standarda ljudskih prava.

3. Hrvatska dràvna politika. Hrvatska drà-va, i nakon posljednje promjene Ustava Republ-ike Hrvatske, i dalje je zadràla ustavnu odre-dbu o pomo}i Hrvatima u Bosni i Hercegovinikao autohtonom narodu. U posljednje vrijememoèmo primijetiti da hrvatske institucije posta-ju svjesne te ustavne odredbe i postaju svjesneva`nosti Bosne i Hercegovine za Republiku Hrv-atsku i za Europu. Dugo je, naàlost, trajala prvoiluzorna politika, a potom nevjerojatna indifere-ntnost hrvatskih politi~kih elita spram doga|a-nja u Bosni i Hercegovini i spram Hrvata u i izBosne i Hercegovine, kao da nije rije~ o hrvatsk-om narodu, o njegovim interesima, o sigurnostihrvatskih gra|ana u Republici Hrvatskoj i Bosnii Hercegovini, i kona~no, o ratu i miru na ovimprostorima. Na to smo višekratno upozoravali.Usprkos našim jasnim izjavama i upozoravanji-ma hrvatske su dràvne institucije donijele nizzakonskih akata, poput Zakona o prebivalištu iboravištu gra|ana ili najnovije promjene Ustavau kojoj se Hrvati iz Bosne i Hercegovine, koji im-aju i hrvatsko dràvljanstvo, realno tretiraju kaogra|ani drugoga reda za hrvatsku dràvu, što jeponiàvaju}e i zbunjuju}e za obi~ne ljude kojine mogu a ne osje}ati strah i nelagodu. Takve

poruke hrvatske dràve ukazuju na potpunonepostojanje bilo kakve, a ponajmanje jasne p-olitike hrvatskih politi~kih elita prema Bosni iHercegovini, što je, kao i Daytonski sporazum,ve} sada neodrìvo, a na dulje staze i opasno.

4. Dràva Bosna i Hercegovina. Bosna iHercegovina je dràva kakva moè biti u sk-lopu neprirodne i neodrìve upravno-etni~kepodjele i tutorske uloge me|unarodne zajed-nice. Ovom prigodom va`no je upozoriti naiznimno sloène upravno-etni~ke podjele i uz-use pri glasovanju, posebice glasovanju prog-nanih osoba iz Bosne i Hercegovine, ljudi kojisu se, za sada, trajno nastanili u drugim drà-vama, poglavito u Republici Hrvatskoj, i kojise u ovakvim socijalnim, politi~kim i ekonom-skim uvjetima ne mogu vratiti u Bosnu i Herc-egovinu. Oni su ipak njezini gra|ani i bosan-sko-hercegova~ka dràva bi im trebala omog-u}iti da se osjete dobrodošli u svojoj domovi-ni, ve} time što }e im omogu}iti da što jednos-tavnije, a ne što kompliciranije, dobiju potvrdeo dràvljanstvu, osobne iskaznice, putovnice,a da to ne kolidira s njihovim ste~enim pravi-ma u drugim dràvama. Jedino tako moè seo~ekivati da se ti ljudi u perspektivi po~nuvra}ati u zavi~aj i razvijati Bosnu i Hercegov-inu iskustvima, znanjima, ali i imovinom ste~-enom izvan Bosne i Hercegovine. Prvi predu-vjet za povratak svakako je njihovo politi~kouklju~ivanje u ìvot Bosne i Hercegovine.

5. Europa i svijet. Demokratski svijet ve} jeuvidio da se odnosi u Bosni i Hercegovini ko-mpliciraju i da je ona neodrìva bez hrvatsko-ga politi~kog subjektiviteta, te da joj bez hrvat-ske prisutnosti prijete nacionalno mesijanski ifundamentalisti~ki sukobi. Zbog toga me|una-rodna zajednica i europske politi~ke, diploma-tske i ekonomske strukture ̀ ele da se stvori po-zitivno ozra~je za realno, stvarno uklju~ivanjeHrvata u politi~ki ìvot Bosne i Hercegovine.To treba iskoristiti za dobro, ne samo hrvatskognaroda u Bosni i Hercegovini, ve} za dobrobitsvih triju konstitutivnih naroda Bosne iHercegovine, ali i zemalja u okruènju.

II. Djelovanje

Dosad smo ukratko nazna~ili osnovne op-asnosti s kojima se susre}u Bosna i Hercegov-ina i Hrvati u Bosni i Hercegovini. Sada èlimoukazati na neke prijeko potrebne poteze koje

bi pojedine institucije, ali i sami ljudi, Hrvati izBosne i Hercegovine koji ìve u Hrvatskoj iostalim zemljama izvan Bosne i Hercegovine,trebali poduzeti kako bi došlo do ponovnogapoliti~kog bu|enja hrvatskog naroda i opstan-ka hrvatskoga politi~kog i narodnog subjek-tiviteta u Bosni i Hercegovini.

6. Poziv na glasovanje. Naše dvije Komisijepozivaju sve pojedince, ustanove i nevladineudruge, napose zavi~ajne klubove i udruènjaHrvata iz Bosne i Hercegovine, da se uklju~e idaju doprinos što ve}em odzivu glasa~a na iz-bore. To mogu u~initi pribavljaju}i i dijele}iobrazac PRP 1, dostupan na internetu(www.izbori.ba), pomaù}i oko pribavljanja pr-eslika osobne iskaznice, putovnice i slanja Izb-ornome povjerenstvu (adresa: Izbori u Bosni iHercegovini, pp. 451, BiH – 71000 Sarajevo).Time se stje~e mogu}nost glasovanja putempošte, jer Izborno povjerenstvo svima koji suse tako prijavili šalje glasa~ke listi}e, koje mubira~i popunjene poštom vra}aju.

7. Poziv hrvatskim vlastima. Budu}i da je odstrane hrvatskih vlasti u Republici Hrvatskoj, uduljem razdoblju, prema Hrvatima iz Bosne iHercegovine dolazio niz zbunjuju}ih poruka,pozivamo vlasti da jasno i nedvosmisleno, nasvim razinama, daju jamstvo Hrvatma iz Bosnei Hercegovine da njihovo prijavljivanje za gla-sovanje u Bosni i Hercegovini, njihovo legitim-no stjecanje dokumenata Bosne i Hercegovine,ne}e imati negativnih posljedica po njih, da imse ne}e oduzimati ste~ena prava u RepubliciHrvatskoj i da ne}e biti izvrgnuti bilo kakvimnepravdama ili nezakonitostima u Hrvatskojzbog dvojnoga dràvljanstva. Povratak Hrvata,ali i pripadnika ostalih naroda u Bosnu i Her-cegovinu, dugotrajan je postupak i treba ga do-bro pripremiti. Me|utim, taj je postupak, bezjasnog jamstva i hrvatskih vlasti, realno nemo-gu} pa otvara mnoge rizike i dileme.

8. Poziv ùpnicima. Naše su komisije dobilezada}u od Biskupskih konferencija Hrvatske iBosne i Hercegovine da analiziraju stanjeglede izbora u Bosni i Hercegovini te da dajuprijedloge za djelovanje. U tom smislu poziva-mo ùpnike, napose one u ~ijim je ùpamamnogo Hrvata iz Bosne i Hercegovine, dapruè svu mogu}u pomo} ljudima, kako bi setaj puk, ~esto nedovoljno informiran, još ~eš}e

prestrašen, mogao registrirati za izlazak naizbore i na izborima glasovati.

9. Poziv udrugama gra|ana. Udrugegra|ana koje okupljaju Hrvate iz Bosne iHercegovine pozivamo da djelovanjem i s~lanovima dobrovoljcima pripomognu uširenju informacija i prikupljanju dokumenatapotrebnih za registraciju za izbore.

10. Poziv javnim osobama. U Hrvatskoj, nahrvatskoj društvenoj, kulturnoj i politi~kojsceni djeluje ~itav niz javnih osoba podrijet-lom iz Bosne i Hercegovine. Pozivamo ih dane zatajuju svoju izvornu domovinu, nego dajavno primjerom pokaù kako su spremniodgovorno zaloìti se za bolje i pravednijeure|enje te za napredak Bosne i Hercegovine,koji je neodvojiv od opstanka hrvatskoga poli-ti~kog i narodnog subjektiviteta u toj zemlji.

U èlji i potrebi dati vlastiti doprinos boljojbudu}nosti Bosne i Hercegovine, ali i jednak-opravnog poloàja hrvatskoga naroda u njoj,smatramo svojom moralnom obvezom pozvatikatolike na odgovorniji odnos prema toj zemlji.Ni kao vjernici a ni kao gra|ani, Hrvati nemajupravo odustati od boljitka i jednakopravnostisvih naroda i gra|ana Bosne i Hercegovine. St-oga smatramo da je moralna obveza gra|anabira~a, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, osi-gurati sebi bira~ko pravo, registrirati se, upoz-nati se s ljudskim kvalitetama i stru~nim spo-sobnostima kandidata te izi}i na izbore i datisvoj glas ljudima koji stanje u toj zemlji èle imogu u~initi boljim, a poloàj hrvatskog naro-da jednakopravnim s ostala dva naroda. Bosnai Hercegovina moè i treba postati zemlja svihnjezinih gra|ana i naroda. To }e i biti ako i kadasvatko od nas u~ini što moè i treba u~initi. Izb-ori su po~etak i prilika, ali i obveza koju svakiodgovoran ~ovjek mora preuzeti!

Za Komisiju Iustitia et paxHrvatske biskupske konferencije

mons. dr. Vlado Koši},predsjednik

Za Komisiju Iustitia et paxBiskupske konferencije BiH

mons. dr. Pero Sudar,predsjednik

108 VRHBOSNA 2/2010

BK

BIH

VRHBOSNA 2/2010 109

BK

BIH

Priop}enje s 49. redovnog zasjedanja Biskupske KonferencijeBosne i Hercegovine

Banja Luka, 14. srpanj 2010.

Priopcenje za javnost s 49. redovnog zasjedanjaBK BiH prenosimo u cijelosti:

Biskupska konferencija Bosne i Hercego-vine odràla je, od 12. do 14. srpnja 2010. u pr-ostorijama Biskupskog ordinarijata u BanjojLuci, svoje 49. redovno zasjedanje pod predsj-edanjem biskupa banjolu~kog mons. dr. FranjeKomarice. ^lanovima Biskupske konferencijeBiH tijekom zasjedanja pridruìli su se: dele-gat Hrvatske biskupske konferencije mons. Ni-kola Keki}, biskup krièvacki, delegat Slove-nske biskupske konferencije mons. dr. Stani-slav Lipovšek, celjski biskup, i mons Ilija Janjic,biskup kotorski, delegat Medunarodne bisk-upske konferencije sv. ]irila i Metoda sa sjedi-štem u Beogradu. Delegati su prenijeli izrazezajedništva ~lanova Biskupskih konferencijakoje predstavljaju te izvijestili biskupe o aktu-alnim dogadanjima s kojima se susre}u nji-hove krajevne Crkve.

Dijelu zasjedanja pridruìo se i apostolskinuncij u BiH nadbiskup Alessandro D'Erricokoji je, izme|u ostalog, upoznao biskupe s pr-ocesom ratifikacije Ugovora izmedu Svete Sto-lice i Bosne i Hercegovine o dušobri`ništvu ka-toli~kih vjernika, pripadnika Oruànih snagaBosne i Hercegovine, potpisanog 8. travnja2010. u Sarajevu. Tako|er ih je upoznao sa sad-ràjem razgovora s predstavnicima dràvnog ipoliti~kog ìvota o aktualnim pitanjimaKatoli~ke Crkve u Bosni i Hercegovini.

Biskupi se raduju da se pomo}ni biskupvrhbosanski mons. dr. Pero Sudar, nakon lije~-nicke intervencije, dobro oporavlja. Tako|er ihraduje što je gradiš}anski Hrvat, koji je na oso-bit na~in tijekom doga|anja vezanih uz Sred-njoeuropski katoli~ki dan bio povezan i s bis-kupima Bosne i Hercegovine, mons. Egidije@ivkovi}, imenovan biskupom austrijske bisk-upije Eisenstadt (@elezno).

Biskupi su s pozornoš}u saslušali izvješ}asvojih delegata: sa Susreta biskupa Srednje Eu-rope odrànog u Salzburgu u obliku seminara;s plenarnog zasjedanja Talijanske biskupskekonferencije odrànog u Rimu; sa Sedmoga

me|unarodnog simpozija sveu~ilišnih profe-sora odrànog u Rimu; s Kongresa Europskeslu`be za zvanja odrànog u madarskom gr-adu Ostrogonu; s Me|unarodnog forumamladih odrànog u Rimu; s Osmoga kongresao dušobri`ništvu selilaca odrànog u španjol-skom gradu Malagi; s godišnjeg susreta glasn-ogovornika Europskih biskupskih konferenci-ja odrànog u slova~kim gradovima Bratislavii Nitri i s godišnjeg susreta generalnih tajnikaEuropskih biskupskih konferencija odrànogu Rimu prigodom sve~anog zatvaranja Sv-e}eni~ke godine.

Biskupi su prihvatili i odobrili prijedlog pri-lagodenog dokumenta Hrvatske biskupskekonferencije za podru~je Biskupske konferen-cije BiH pod nazivom: „Formacija sve}eni~kihkandidata“. Tako|er su razmotrili prilago|enidokument Hrvatske biskupske konferencije zapodru~je Biskupske konferencije BiH podnaslovom: „Temeljne odredbe BK BiH za tele-vizijski i radijski prijenos liturgijskih slavlja“ tezaduìli Vije}e za sredstva društvenog priop}-ivanja da ga pripremi kako bi bio od pomo}isvim medijskim djelatnicima koji pripremaju irealiziraju prijenos liturgijskih slavlja na tele-viziji, radiju ili putem interneta.

Nakon što su upoznati sa zabrinjavaju}imstatisti~kim podacima na demografskom pla-nu na razini stanovništva cijele Bosne i Herce-govine te na osobit na~in na razini krajevneCrkve u BiH, biskupi su zaduìli Vije}e za obi-telj da razradi projekt sustavne zauzetosti zaìvot i skrbi za obitelj na ùpnoj i biskupijskojrazini kao i na planu cijele Crkve u BiH. Tako-|er je izraèna radost što je otisnut Obiteljskimolitvenik pod geslom trogodišnjeg programaduhovne obnove obitelji: „Obitelj - zajednicavjere, ìvota i ljubavi“ sa èljom da što ve}embroju obitelji bude od pomo}i u ja~anju sjedin-jenja s Bogom i drugima kroz osobnu i osobitozajedni~ku obiteljsku molitvu.

Biskupi izraàvaju zahvalnost svima koji suradili na prijevodu na engleski jezik upravo ot-isnute druge zbirke njihovih zajedni~kih pa-stirskih poslanica, izjava i apela u posljednjih

110 VRHBOSNA 2/2010

BK

BIH dvanaest godina (1997.-2009.).

Biskupi su razmotrili prijedlog programasustavne izobrazbe voditelja liturgijskog pje-vanja po ùpama te zaduìli Vije}e za liturgijuda doradi projekt pokretanja glazbene škole ubiskupijskim i drugim središtima sa svrhomosposobljavanja što ve}eg broja osoba zaliturgijsko sviranje.

Biskupi su prihvatili prijedlog Caritasa Bisk-upske konferencije BiH da se osnuje „Škola so-cijalnih zanimanja“ kao centar za obrazovanjeodraslih.

Biskupi su se osvrnuli i na Susret sve}enikaBosne i Hercegovine odràn 2. lipnja 2010. naKupresu prigodom završetka Sve}eni~ke godi-ne te izrazili radost zbog velikog odaziva misn-ika kao i njihova aktivnog sudjelovanja na sus-retu te zajedni~kog druènja nakon susreta.

Biskupi su saslušali izvješ}e o êtvrtom stu-dijskom danu katoli~kih lai~kih društava (udr-uga, molitvenih skupina) s podru~ja nad/bisk-upija u Bosni i Hercegovini odrànom, 17. tra-vnja 2010. u Ku}i Navještenja u Gromiljakukod Kiseljaka. Imaju}i u vidu da je upravo uBanjoj Luci ro|en i rastao blaèni Ivan Merz,uzor katoli~kih laika za 21. stolje}e (papaBenedikt XVI.), biskupi poti~u sve pastoralnedjelatnike da što više uklju~uju vjernike laike uizgradnju ùpnih zajednica.

Mnogobrojni dràvljani Bosne i Hercegov-ine trenutno prebivaju ili privremeno borave uinozemstvu, kao izbjeglice i prognanici ili naprivremenom radu. Biskupi isti~u da UstavBosne i Hercegovine propisuje da se na parlam-entarnim izborima, kakvi su ovi, osigura ostva-

renje bira~koga prava svim gra|anima koji se udoba izbora nalaze izvan granica Bosne i Her-cegovine. Zato poti~u sve vjernike i sve drugesvoje sunarodnjake i sugra|ane da ispune sv-oju gra|ansku du`nost, izi|u na izbore i glasu-ju po svojoj savjesti za one kandidate za kojedrè da }e raditi na op}e dobro svih, osobitoobespravljenih i ugroènih u svojim osovnimljudskim i gra|anskim pravima i slobodama.

Još jednom poti~u hrvatske strana~ke pred-stavnike u BiH na nu`no jedinstvo, me|usobnusuradnju i prevladavanje strana~kih i osobnihinteresa kada je rije~ o dobru i budu}nostihrvatskog naroda kao i svih s kojima ìvi u BiH.Biskupi podsje}aju na jasno iznesene stavove uzajedni~koj Izjavi komisija Justitia et paxBiskupske konferencije BiH i Hrvatskebiskupske konferencije od 2. srpnja 2010. kojompozivaju na op}e izbore u Bosni i Hercegovini.

Biskupi su razmotrili novonastalu situacijuu Hrvatskoj katoli~koj misiji u Parizu te se, uskladu sa svojim nadle`nostima, zauzeli zapozitivno rješenje nastalih poteško}a kako biova misija, kao okupljalište Hrvata katolika uglavnom francuskom gradu, bila i dalje àrištevjerskoga ìvota i slavljenja Boga na hrva-tskom jeziku.

Biskupi }e sudjelovati na sve~anom bogo-slu`ju u banjolu~koj katedrali u ~etvrtak, 15.srpnja na svetkovinu sv. Bonaventure, zaštitni-ka banjolu~ke katedrale i biskupije. Euharistiju}e predslaviti i prigodnu rijec uputiti apostols-ki nuncij D'Errico.

(kta)

VRHBOSNA 2/2010 111

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Draga bra}o misnici!

Koristio sam više prigoda informirati vas i pozvati na I. Susret svih sve}enika Bosne iHercegovine, koji }e biti 02. lipnja teku}e godine na Kupresu. Uz ovaj dopis šaljem vam i dopismons. dr. Franje Komarice, predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u kojemje objašnjena ideja, svrha i program susreta. Dogovoreno je na sjednici Organizacijskog odbo-ra da svaki biskup ordinarij pošalje poziv na taj susret svim dijecezanskim sve}enicima koji suna podru~ju njegove (nad)biskupije, ocima franjevcima koji su u pastoralu i svim drugimredovnicima koji djeluju na podru~ju njegove mjesne crkve. Ocima franjevcima koji nisu u pas-toralu sli~an poziv bi trebali uputiti mnogo poštovani oci provincijali.

Papa Benedikt XVI nas poziva da u ovoj sve}eni~koj godini što bolje upoznamo svojesve}eništvo, uzljubimo ga poput sv. Ivana Marije Vianneya i ìvimo po uzoru na Dobrog pasti-ra, kako bismo mogli odgovoriti izazovima vremena u kojem ìvimo i uspješno izvršimo pov-jereno nam poslanje. Prigoda je ovo da se bolje upoznamo izme|u sebe, iskaèmo svoju vjer-nost Kristu i Svetom Ocu, u~vrstimo naše zajedništvo na Kristu utemeljeno i Njegovojispruènoj ruci Petru naših dana. Premda ovaj susret nije obvezatan lijepo bi bilo da se svina|emo na Kupresu te u sakramentalnoj ispovijedi i sv. Misi zadobijemo milost oprosta i zajed-ništva koji su nam preduvjet za krš}ansko svjedo~enje i opstanak na ovim našim tisu}u ljetnimognjištima. Naša povijesna baština i ovo turbulentno vrijeme u kojem ìvimo nas obvezuju ipoti~u na još ve}u zauzetost i odgovornost. Kako re~e papa Pavao VI „suvremeni ~ovjek radijesluša svjedoke no u~itelje, i ako sluša u~itelje ~ini to jer su svjedoci“.

Radi što bolje organizacije potrebno je znati broj sve}enika koji }e do}i na predvi|eni Susret.Zato molim dekane da do 24. ovog mjeseca jave u kancelariju Ordinarijata broj sve}enika izsvog dekanata koji planiraju do}i, kako bismo ukupni broj proslijedili tajništvu BK BIH. Molimtako|er sve sve}enike da sa sobom ponesu albu, štolu i misnicu bijele boje jer je predvi|eno dasvi sve}enici u koncelebraciji budu u misnicama.

U iš~ekivanju našeg zajedni~kog susreta iskreno vas pozdravljam u Gospodinu.

Pre~. Ilija Orki}, kancelar Vinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanski

Poziv na I. susret svih sve}enika BiH u Kupresu – 2. 6. 2010.

Svim dijecezanskim sve}enicima Vrhbosanske nadbiskupije, ~lanovima franjeva~ke provincije BosneSrebrene u pastoralu i svim drugim redovnicima koji djeluju u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Datum: 12. svibnja 2010.Broj: 785/2010

112 VRHBOSNA 2/2010

U srijedu, 2. lipnja u ùpnoj crkvi naKupresu odràn je jednodnevni Susretsve}enika Bosne i Hercegovine. Na Susretu susudjelovali svi biskupi Bosne i Hercegovinekao i apostolski nuncij u BiH nadbiskupAlessandro D’Errico, a priklju~io im se i biskupkotorski mons. Ilija Janji} sa svojim sve}enici-ma te biskup iz Indije mons. Devprasad JohnGanawa. Uz biskupe su bili i dvojica franje-va~kih provincijala iz Sarajeva i Mostara fraLovro Gavran i fra Ivan Sesar te oko 350 sve-}enika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine,me|u kojima i nekoliko grkokatoli~kih sve}e-nika na ~elu sa svojim vikarom protojerejomMihajlom Stahnekom, kao i brojni vjerniciùpe Otinovci-Kupres.

Nakon molitve Srednjeg ~asa, koju je pred-vodio predsjednik Biskupske konferencije Bo-sne i Hercegovine mons. Franjo Komarica,uslijedilo je prigodno razmatranje generalnogvikara Banjolu~ke biskupije mons. dr. AnteOrlovca dok je pripravu za sakrament pom-irenja predvodio franjeva~ki provincijal BosneSrebrene fra Lovro Gavran. Molitvu krunice,tijekom koje su sve}enici razmišljati o otajstvi-ma svjetla, animirao je ùpnik iz Studenacadon Ivo Šutalo.

Vrhunac Susreta bilo je sve~ano Euha-ristijsko slavlje koje je predslavio je nadbiskupmetropolit vrhbosanski kardinal Vinko Pulji}uz suslavlje svih biskupa i sve}enika te sud-jelovanje vjernika. U prigodnoj uvodnoj rije~ikardinal Pulji} je izrazio radost zbog zajedništ-va u Euharistijskom slavlju u Sve}eni~koj go-dini isti~u}i kako je Sveta misa najve}i izrazzajedništva sve}enika, biskupa i redovni~kihpoglavara. „Ovim zajedništvom šaljemo por-uku zajedništva Katoli~ke Crkve u Bosni i Her-cegovini, ali i pozitivnu poruku našim vjer-nicima kao i svim gra|anima ove zemlje. Nekanas ne zbuni ova medijska i politi~ka kriti~kakampanja prema slabostima sve}enika. I prijesu bile te slabosti, ali ih sada valja razotkritikako bi se dogodila duhovna obnova u nama ime|u nama“, kazao je kardinal Pulji} izraàv-

aju}i uvjerenje da }e ova kampanja potaknutii uozbiljiti sve}enike kako bi istinski pro~istilistavove i ìvotna na~ela, grijehe i pogreške teìvjeli vjerodostojnije i svjedo~kije. „Prilika jeda zahvalim Bogu za vas; da zahvalim vamaza svaku ljubav osvjedo~enu `rtvom i vjer-noš}u u sluènju i poslanju Crkvi na ovimprostorima“, rekao je kardinal Pulji} zaèljevšida njihova skrušenost na po~etku Mise takneboànsko Srce Isusovo kako bi se obnovili poSrcu Njegovu jer je on blaga i ponizna srca.

Homiliju je izrekao predsjednik Vije}a zakler BK BiH mons. dr. Ratko Peri}, biskup mo-starsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebi-njsko-mrkanski. Oslanjaju}i se na poziv pro-roka Jeremije, o kojem je bilo rije~i u prvom~itanju ((Jr 1,4-5. 17-19), biskup Peri} je kazaokako prorok Jeremija iznosi nekoliko ~injenicasvojstvenih svakomu Bo`jem duhovnom zva-nju od toga da postoji u pozvanima nekiosje}aj Bo`je blizine preko Bo`jeg poznavanjapozvanoga od njegova za~e}a preko posve}-enja pozvanoga da sluì Bogu do postavljanjaza proroka svim narodima. Na temelju togapojasnio je i današnje poslanje sve}enika koje-mu je dan dar i zadatak pou~avanja Tuma~e}idrugo ~itanje iz poslanice Hebrejima progovo-rio je o dar i zadatku posve}ivanja, a zatim natemelju evan|eoskog odlomka (Mk 1, 14-20) odaru i zadatku upravljanja.

„I mi smo, bra}o, dozvani s raznih strana,gora i jezera, u sve}eništvo. I nitko se ne moèsmatrati dostojnim tolikoga i takvoga dara. Ko-liko god to bila Bo`ja inicijativa i odluka, a našpristanak i suradnja, ~injenica je da duhovnazvanja ni~u iz obitelji koje djecu vole i od-gajaju, u kojima se Boga poštuje i ponizno mo-li, Gospin zagovor krunicom prosi, sakramentiprimaju, Bo`je zapovijedi opsluùju i odva`nose protiv svjetovne struje bori. Sveti ùpnikarški sve je vlastitim primjerom potvr|ivao ipozivao“, kazao je biskup Peri} isti~u}i zahval-nost Svetom Ocu Benediktu XVI., koji je pro-glasio Sve}eni~ku godinu. „Pratio nas je svugodinu, iz tjedna u tjedan, svojim o~inskim

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Susret sve}enika Bosne i Hercegovine – Kupres, 2. lipnja 2010.

Biskupi i sve}enici, okupljeni na Kupresu, uputili su brzojav papi Benediktu XVI.

VRHBOSNA 2/2010 113

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

porukama, govorima, pismima. A mo`da senije nikada naslušao tolike medijske vike zbognekih prezbiterskih bludorija kao ove godine.Neka nam oprosti! Stoga ova je Sve}eni~kagodina i svima nama poziv na temeljit ispitsve}eni~ke savjesti i ozbiljna opomena da seprogledamo u ogledalu Bo`jega milosr|a, ali iBo`jih zahtjeva i svojih prezbiterskih obe}anja.Ispitajmo sebe koliko smo ostali privrènisvomu pozivu i poslanju - vjerni Kristu, vjernisve}eništvu. Ostavimo grješne mreè i veze namorskome ̀ alu ovoga svijeta! Neka nas od njihKrist svojom boànskom ljubavlju zauvijekrastavi i k sebi privu~e! Neka nam on, velikiVelesve}enik, vrati izvorno sve}eni~ko srce ilice, koje je i bla}eno i ranjeno! Neka ljudi natome licu svakodnevno gledaju tragove Bo`jeprisutnosti“, istaknuo je biskup Peri}.

„Sve}eni~e Kristov! Hvala ti za svaki trenu-tak tvoga sve}eni~kog sluènja Bogu i njegov-oj Crkvi, za tvoju molitvu i patnju. Neka teproìma svijest da si Bo`ji sve}enik puna 24sata na dan. Ako ti nitko ne oda priznanja zatvoje odano sluènje Crkvi, Bogu i rodu, budiosnaèn Bo`jom prisutnoš}u i moli Oca nebe-skoga da ti on uzvrati u tajnosti tvoga bi}a.Budi ustrajan na svome sve}eni~kom putu“,kazao je na kraju propovijedi biskup Peri}.

Nakon homilije sve}enici su obnoviliobe}anja koje su dali na re|enju; da }e, podvodstvom Duha Svetoga, neprestano vršitisvetu slu`bu sve}eništva kao prezbiteri i kao~estiti suradnici biskupskoga reda brinuti se zaBo`je stado; da }e pobo`no i vjerno po preda-ji Crkve slaviti Kristova otajstva na hvaluBo`ju i posve}enje krš}anskoga naroda; da }edostojno i mudro obavljati slu`bu rije~ipropovijedaju}i Evan|elje i izlaù}i katoli~kuvjeru te da }e se danomice sve tješnje povezi-vati s Kristom, vrhovnim sve}enikom, koji jeOcu prinio sebe kao ~istu `rtvu, te se s njimeposve}ivati za spasenje ljudi.

Na kraju Mise nazo~nim biskupima isve}enicima obratio se nuncij D’Errico isti~u}ikako je vrlo radostan što sudjeluje na Sve}e-ni~kom danu, ~ija va`nost mu je postala o~itave} od prvoga trenutka kad je o tome dobiovijest. „Ova inicijativa je od posebne va`nostiza Crkvu u Bosni i Hercegovini, ne samo zatošto se uklapa u kontekst Sve}eni~ke godine,koju je proglasio Sveti Otac Benedikt XVI.,

nego tako|er jer je prakti~no prvi put da jeorganiziran Sve}eni~ki susret u Bosni iHercegovini na nacionalnoj razini“, istaknuoje nuncij D’Errico zahvalivši - kao Papinskipredstavnik - svima koji su doprinijeli njegovuostvarenju i izraàvaju}i èlju da iz ovogaDana proizi|u dobri plodovi za sve}enike i zaCrkvu u Bosni i Hercegovini.

Nuncij D’Errico je potom pro~itao PorukuSvetog Oca naslovljenu na biskupa Komaricukao predsjednika Biskupske konferencije, apotpisao ju je kardinal Tarcisio Bertone,dràvni tajnik Njegove Svetosti. U Poruci seisti~e da je Sveti Otac Benedikt XVI.. s radoš}uprimio vijest da }e se 2. lipnja u Kupresu, poprvi put odràti nacionali susret sve}enika iz~itave Bosne i Hercegovine te da od srca poz-dravlja sve sudionike od doma}ina susretakardinala Pulji}a preko ~asne bra}e u biskup-stvu i dragih sve}enika do svih vjernike koji ihprate svojim molitvama.

„Draga bra}o u sve}eništvu, pri kraju ovegodine posve}ene sve}enicima vi ste se jošjednom okupili kako biste zajedni~ki potvrdilisvoju vjernost Isusu Kristu koji vas je pozvaoiz vašeg rodnog doma i poslao da po ~itavomsvijetu budete glasnici Bo`je ljubavi i istine.Ne znamo zašto je odbrao baš nas, ali je sigur-no da s nama ima poseban plan. Stoga je zasve}enika bitno da ima potpuno povjerenje uGospodina. To povjerenje raste iz osobne mo-litve. Tako predan u volju Bo`ju, oslonjen naKrista i oja~an molitvom sve}enik moè bitiistinski svjedok. Dragi prijatelji, svjedo~iti sve-toš}u ìvota za nas ima posebnu va`nost. Sje-me zvanja koje je u nas posijao Bog treba don-ijeti plodove i novih duhovnih zvanja. @elimovas potaknuti da molitvom i primjerom zalije-vate sjeme koje je gospodar ètve posijao usrcima mladi}a i djevojaka da ga slijede izblizau posve}enom ìvotu“, stoji u Poruci SvetogOca koju je potpisao kardinal Bertone.

Biskupi i sve}enici, okupljeni na Kupresu,uputili su brzojav papi Benediktu XVI. kojiglasi: „Sveti o~e! Na svršetku Sve}eni~kegodine, koju je vaša svetost najavila lani nasvetkovinu Presvetoga Srca Isusova, u povodu150. obljetnice smrti svetoga ùpnika arškoga,zaštitnika svih ùpnika, prezbiteri, biskupijskii redovni~ki, koji djeluju u dušobri`ništvuCrkve u Bosni i Hercegovini, svjesni da je

114 VRHBOSNA 2/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

“sve}enik ljubav Isusova Srca”, okupljeni naKupresu na svome bratskom susretu i pred-vo|eni svojim pastirima i poglavarima, daslave sakramente pomirenja i euharistije, daobnove svoja sve}eni~ka obe}anja i izrazesvoju potpunu vjernost Kristu, Sinu Bo`jemu,u Duhu Svetome, i njegovoj Crkvi, pod zaštit-om Marije Djevice i Bogorodice, dok iskazuju

Svetosti Vašoj osje}aje sinovske zahvalnosti ivjernosti mole apostolski blagoslov za sebe i zavjernike koji su im povjereni“, stoji u brzojavuSvetom Ocu.

Susret je završen zajedni~kim objedom idruènjem.

(kta)

Popis sudionika na XVI. saboru sve}enika

Vinko kardinal Pulji}, nadbiskupDr. Pero Sudar, biskupFra Lovro Gavran, Sarajevo - provincijalMr. Luka Tunji}, generalni vikar, SarajevoFra Gabrijel Tomi}, OlovoDr. Tomislav Ivan~i}, kanonik, ZagrebIlija Orki}, SarajevoVeselko @upari}, Br~koMato Maji}, VidoviceJakov Kajini}, Travnik, sjemeništeNiko Luburi}, Sarajevo, bogoslovijaLuka Kesedì}, ekonom Sarajevo@eljko Vlaji}, Be`ljaMiljenko Dàlto, UzdolAnte Meštrovi}, kanonik, SarajevoFra Vinko Vice Tomas, BrestovskoFra Boò Krešo, OsovaPredrag Stoj~evi}, Vukanovi}iDr. Zdenko Spaji}, Sarajevo, bogoslovijaFra Danijel Nikoli}, Nova BilaFra Zoran Mandi}, Podmila~jeIlija Marinovi}, KolibeMiroslav ]avar, SarajevoFra Janko Ljubos, FojnicaFra Marijan Oršoli}, DomaljevacFra Joso Oršoli}, Hrv. TišinaFra Marinko Didak, Ov~arevoFra Mato Topi}, Sarajevo – provincijalatMijo Nikoli}, Posavska MahalaDr. Mato Zovi}, kanonikFra Mladen Jozi}, Poto~aniRobert Ruì}, ravnatelj „Sv. Vinko“Dr. Šimo Marši}, profesor SarajevoMato Janji}, TravnikIvo Tomaševi}, generalni tajnik BK BIHAndrija Janji}, Radunice

Bosiljko Raji}, direktor CaritasaPetar Juki}, pro~elnik KUVNIvo Kopi}, Modri~aFra Mato Vinceti}, Tolisa@eljko ûturi}, Gora`deMarcel Babi}, Gora`deHrvoje Kalem, ProzorFra Vinko Masla}, BugojnoDr. Ivo Baluk~i}, OdàkFra Berislav Kalfi}, VijakaJosip Lubar, CrkvicaIvan Ravli}, Novo SarajevoDr. Anto ]osi}, profesorMarko Stipi}, Srednja SlatinaMarko Peri}, GromiljakPavo Brajinovi}, Novo Selo – BalegovacPero Iljki}, LukavacFra Nikola Matanovi}, DubraveFra Jozo Puškari}, Donja TramošnicaFra Bono Kova~evi}, Gornja DubicaMr. Luka Brkovi}, Marindvor – SarajevoIvan Kuprešak, Katehetski ured SarajevoMr. Boò Odobaši}, profesorDr. Niko Iki}, profesorFra Velimir Bavrka, Gornja DubicaFra Ivan Mari}, Kora}eDr. Pero Pranji}, Ordinarijat, kanonikFra Leon Pendi}, Gu~a GoraFra Antun Perkovi}, Kufstein – AustriaFra Zoran Jakovi}, Kraljeva SutjeskaMarinko Grubeši}, UlariceFra Drago Pranješ, DolacFra Anto Tomas, UliceDr. Tomislav Jozi}, profesorPavo Kopi}, PrudAnto Stjepi}, Par Selo

Sarajevo, 14. travnja 2010.

VRHBOSNA 2/2010 115

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Marko Stanuši}, profesorFilip Marši}, DerventaDr. Pero Brki}, Direktor CaritasaFra Drago Perkovi}, ZenicaVinko Trogrli}, Bistrica kod UskopljaFra Mato Cvjetkovi}, BanbrdoDr. Mile Babi}, prof. – Franjeva~ka teologijaMirko Iki}, Pe}nikFra Ivica Vidak, SvilajFra Josip Iki}, VisokoBartol Luki}, Oštra Luka – BokVlatko Rosi}, KŠC TuzlaJosip Vajdner, Urednik KTMarijan Kopi}, umirovljenik SAFra Bono Tomi}, VijakaFra Mario Divkovi}, TuzlaMr. Juro Babi}, profesorFra Kazimir Rehlicki, SivšaFra Ilija Jerkovi}, PlehanFra Nikica Vujica, FojnicaFra Marko Kepi}, VitezFra Jozo Gogi}, Fo~aFra Zoran Vukovi}, Rama – Š}itMarko Hrskanovi}, BrusnicaDamir Ivanovi}, CerFra Petar Matanovi}, ZovikIvan Cindori, Grbavica – SarajevoFra Anto Zraki}, Gornja TramošnicaFra Marko Oršoli}, vojni kapelan – TolisaFra Ilija Kova~evi}, PlehanMiro Bešli}, Zavidovi}iFra Slavko Petruši}, Zenica – sv. IlijaFra Dalibor Stjepanovi}, ŠikaraFra Velimir Pezer, prof. – Nedàri}iFra Mato Popovi}, BrestovskoFra Slavko Topi}, Franjeva~ka teologijaFra Dario Udovi~i}, DubraveFra Miroslav Jeli}, VitezFra Ilija Alandàk, FojnicaDavor Topi}, Sarajevo – katedralaIvan Tomi}, âjdrašFra Marko Lovri}, ŠikaraMilan Blaha, @ep~eAnto ]osi}, st., KomušinaIlija Karlovi}, Tesli}Franjo Tomi}, Bosanski BrodMario Oršoli}, Oštra Luka-BokViktor Šoši}, GlaviceAndrija @upari}, LovnicaJosip Tadi}, Bogoslovija – ekonomMarijan Orki}, êmerno

Fra Dominko Batini}, Nova BilaMarijan Brki}, BijeljinaFra Vinko ]uro, KiseljakOliver Juriši}, Nadbiskupov tajnikJakov Pavlovi}, OS BiHJure Gavrani}, Rankovi}i@arko Vujica, Novi Travnik – Presveto TrojstvoFra Mario Jurkovi}, SivšaFra Ilija Juri}, Bu~i}iNikola Lovri}, TurbeIvan Bošnjak, JelahDr. Marinko Perkovi}, profesorMarinko Mrkonji}, HusinoPero Tunji}, Tar~inFra Jure Peri}, Gra~acFra Mario Radman, RumbociFra Ivica Baketari}, BugojnoFra Vinko Si~aja, BugojnoFra Vinko Jeluši}, Podmila~jeFra Pero Karajica, Dobrinja – SarajevoFra Stjepan @ivkovi}, Dobreti}iFra Mirko Filipovi}, PlehanAnto Trgov~evi}, Novo Selo kod B. BrodaFra Anto Pušelji}, OrašjeFra Ivan Šar~evi}, profesor – SarajevoAnto Adàmi}, KŠC @ep~eFra Danijel Raji}, Samostan BistrikFra Kristijan Montina, Uskoplje – G. VakufMarko Zubak, BogoslovijaDr. Franjo Topi}, KBFIvo Paradìk, Bo}eIlija Miški}, KandijaJosip Šimunovi}, Haljini}iFra Kazimir Doli}, Suho PoljeFra Janko ]uro, SarajevoFra Marinko Štrbac, Busova~aFra Mišo Sirovina, VitezFra Miroslav Ili}, DubraveFra Tvrtko Guji}, FojnicaPavo Šekerija, Sarajevo – katedralaFra Marijan Karaula, Samostan BistrikFra Pero Vrebac, Samostan BistrikMatija Šimi}, Lug – Brankovi}iMarko Miki}, GlobaricaPetar Jelini}, PoljaciMato Miki~i}, Krepši}Tadija Ivoš, Skop. Gra~anicaIlija Ivoš, RostovoFra Pero Juri}, sv. Krià – ZenicaDonald Markovi}, Pe}ineFra @eljko Brki}, Vijaka

116 VRHBOSNA 2/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Fra Ivo Bošnjak, KreševoFra Petar Andrijani}, SivšaFra Ivica Karatovi}, Novi ŠeherFra Marijo Jeli}, Novi ŠeherFra Martin Antunovi}, ZvornikVladimir Pranji}, sv. Josip – ZenicaAnto Ledi}, KŠC ZenicaIvo Jezidì}, Stup – SarajevoBoris Salapi}, ârdakMarijan Marijanovi}, KakanjFra Mirko Majdandì}, provincijalatFra Frano Oršoli}, GrebniceFra Bla` Lipovac, ŠpionicaFra Ivan ]uri}, @eravacFra Marko Stjepanovi}, Busova~aFra Marko Anti}, Drijen~aMarko Majstorovi}, Obri – Solakova KulaFra Krešimir Vukadin, G. Vakuf –UskopljeFra Bla` Markovi}, ŠpionicaFra Pero Baoti}, DomaljevacFra Pero Martinovi}, TolisaFra Franjo Martinovi}, BreškeMarko Laci}, JelaškeDanijel Jakovljevi}, SarajevoFra Darko Drljo, Podhum – @ita~eFabijan Stanuši}, Pale

Ispri~ali se:

Fra Ivan Pervan, KreševoFra Hrvoje Radi}, Busova~aDr. Drago @upari}, profesorMr. Josip Lebo, duhovnik bogoslovaJosip Janji}, Bosanski ŠamacJakov Filipovi}, Maglaj

Fra Luka Markeši}, profesor - Franjeva~kateologijaFra Zoran Livan~i}, Gu~a GoraJosip Senjak, DobojDr. Pavo Juriši}, KBFMiroslav Agostini, Grada~acZlatko Ivki}, @ep~eFilip Brajinovi}, GarevacFra Vili RadmanFranjo Ivandi}, ProzorIlija Matanovi}, Kopanice@eljko Mari}, Bijelo BrdoFra Zdravko An|i}, TuzlaFra Marko Oršoli} – Strikan, SamostanBistrikFra Josip Tomas, OsovaSlaviša Stavnjak, DeèviceFra Zvonko Mili~i}, VisokoFra Marko ]ori}, VisokoFra Pavo Vujica, VisokoFra Bošnjak, VisokoFra Ivica Studenovi}, VisokoFra Stipo Alandàk, VisokoFra Sjepan Lovri}, VisokoFra Ivan Nuji}, VisokoFra Franjo Radman, VisokoFra Vitomir Sili}, VisokoStipo Kneèvi}, N. TravnikFra Tomislav Brkovi}, Rama- Š}itMarijan Peji}, Travnik sjemeništeFra Luka Martinovi}, TolisaPero Brajko, Briješ}e –SarajevoMario ]osi}, KŠC SarajevoDr. Mario Bernadi}, profesor KBFMr. Tomo Kneèvi}, OS BiH – ravnateljureda katoli~kog dušobri`ništva

Poziv na sjednicu

^lanovima Pastoralnog vije}a Vrhbosanske nadbiskupije

Datum: 27. svibnja 2010.Broj: 924/2010

Ovim sazivam dugu sjednicu Pastoralnog vije}a Vrhbosanske nadbiskupije koja }e se odràti09. lipnja teku}e godine u 15:00 sati u prostorijama Vrhbosanske nadbiskupije, Kaptol 7. Kao štoznadete tema prošle pastoralne godine je, uz temu Sve}eni~ke godine za cijelu Crkvu, kod nasbila Memorija za solidarnost. Oni koji su nam ostavili toliku povijesno-kulturnu baštinu nasobvezuju na solidarnost, da nastavimo ~uvati svoje svetinje, znaju}i odgovoriti izazovima vre-

VRHBOSNA 2/2010 117

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

mena u kojem ìvimo. Prošlogodišnja tema je okvir i za budu}e pastoralno djelovanje. Za ovusjednicu predlaèm sljede}i dnevni red:

Zapisnik s prošle sjedniceAnaliza provedene ankete Vrednovanje godine Memorija za solidarnostPrijedlozi tema za sljede}u Pastoralnu godinuPopunjavanje ~lanova Pastoralnog vije}aRazno

Zahvaljujem na dosadašnjem angaìranju na pastoralnom planu na razini cijeleNadbiskupije te poti~em na još ve}u zauzetost i osjetljivost u zalaganju za zajedni~ko dobronaše Crkve.

Uz zahvalu iskreno vas pozdravljam u Gospodinu i na sve zazivam obilje Bo`jeg blagoslova.

Pre~. Ilija Orki}, kancelar Vinko kardinal Pulji}


Op}enito je poznato da je pojam prijateljstva u “ministrantskoj” dobi osobito bogat i bre-menit sadràjem. Postupno napuštaju}i djetinjstvo, dje~aci te dobi u novom svjetlu otkrivajusvijet, a zna~enje promjena na sebi i u sebi ~esto pokušavaju otkriti i putem sebi sli~nih,uglavnom preko svojih vršnjaka. Upravo vršnjaci, ili ‘ekipa’, kako vole re}i, imaju snaàn utje-caj na oblike njihova ponašanja i odnosa (stil odijevanja, vrsta glazbe koja se sluša, sportovi koji-ma se daje prednost, uklju~ivanje u interesne skupine…). Prijateljstva su im intenzivna, iskrenai ~vrsta pa je nerijetko utjecaj prijatelja presudniji od utjecaja dokazanih autoriteta – roditelja,u~itelja, sve}enika.

Tema prijateljstva prema rije~i Gospodnjoj “Vi ste prijatelji moji…” je stoga ideja vodilja ovo-godišnje duhovne obnove ministranata u našemu sjemeništu u Travniku. S njom se dobropovezuje i Sve}eni~ka godina, jer su ministranti vjerni suradnici sve}eni~ke slu`be, a najsigurni-ji putokaz i nadahnu}e su joj pojedini likovi kreposna ìvota iz naše vjerni~ke prošlosti. Stogapozivam sve ùpnike i njihove suradnike da ovom pastoralnom programu poklone dostatnupa`nju te da na vrijeme organiziraju i priprave sve ono što spada na njih.

U tu svrhu donosim ovdje i propozicije za sudjelovanje te o~ekujem da ih se pridràvajusvi na koje se odnose:

Termin odràvanja: 18. do 20. lipnja 2010. (dolazak je 18. lipnja (petak) prije podne – najkas-nije do 1230 sati), odlazak je 20. lipnja (nedjelja) poslije ru~ka (u 1300 sati).

Mjesto odràvanja: sjemenište Petar Barbari} u Travniku.

Duhovna obnova ministranataSjemenište u Travniku od 18. do 20. lipnja 2010

„Vi ste prijatelji moji ako ~inite što vam zapovijedam“ (Iv 15,14)

Datum: 27. svibnja 2010.Broj: 928 /2010

118 VRHBOSNA 2/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Sadràji: program je duhovno-rekreativnog karaktera. Dob sudionika: samo dje~aci koji su završili VI. ili VII. razred osnovne škole (mla|i }e imati

priliku idu}ih godina, a stariji su je ve} imali).Materija za kviza znanja: Naši uzori: Josip Stadler, Petar Barbari}, Drinske mu~enice (prema

materijalu koji se moè na}i na http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Stadler,http://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Barbari%C4%87 ,http://hr.wikipedia.org/wiki/Drinske_mu%C4%8Denice )

Prijavljivanje: ime ùpe i popis sudionika na priloènom obrascu prijaviti najkasnije do ned-jelje 13. lipnja uklju~ivo i to na slijede}e telefonske brojeve: 030/518-823 (porta sjemeništa) ili nafax broj 030/511-845 (rektor).

S obzirom na ciljeve koje ovim programom èlimo posti}i, razumije se samo po sebi da jeprikladno ponašanje me|u glavnim kriterijima odabira sudionika.

Na sve sudionike priprave i realizacije ovoga našeg pastoralnog programa zazivam obiljeBo`jega blagoslova.

Ilija Orki}, kancelarVinko kardinal Pulji}

nadbiskup vrhbosanski___________________________P.S. Dostavlja se svim ùpama u vrhbosanskoj nadbiskupiji, iako nam je znano da mnoge ùpe nema-

ju ministranata!

Ovim sazivam redovnu sjednicu Zbora konzultora vrhbosanske nadbiskupije u ponedjeljak,28. lipnja 2010. godine, s po~etkom rada u 15 h u prostorijama Vrhbosanskog Ordinarijata.

Predvi|eni dnevni red:1. Osvrt na proteklu sve}eni~ku godinu i prijedlozi za nastavak obnove sve}eni~kog identite-ta i duhovnosti (uvodi pre~. Luka Tunji})2. Osvrt na proteklu godinu „Memorija za solidarnost“ i prijedlozi za slijede}u pastoralnugodinu (uvodi mons. Mato Zovki})3. Neka pitanja oko ustrojstva struktura u Nadbiskupiji (Nadbiskup)4. Razno

Radujem se našem radnom susretu prije ljetnih odmora, kako bi mogli za jesen neke stvaripripraviti za program pastoralne godine.

Vinko kardinal Pulji}nadbiskup vrhbosanski

Pre~. Ilija Orki}, kancelar

Sjednica Zbora konzultora Vrhbosanske nadbiskupije (ZKVN)

Sarajevo, 28. lipnja 2010. u 15 h

Datum: 1. lipnja 2010.Broj: 952/2010

VRHBOSNA 2/2010 119

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Me|u drugim brojnim pastoralnim zada}ama, ùpnici i njihovi suradnici }e se tijekom ljetasuo~iti s još jednom vrlo va`nom zada}om, a to su novi kandidati za sjemenište i bogosloviju.Osim razgovora, u kojem se prije svega nastoji utvrditi ispravna nakana kandidata te njegovesposobnosti i prikladnost, postoji i administrativna procedura pa ovdje donosimo što je potreb-no za primanje kandidata naše nadbiskupije u malo i veliko sjemenište.

Dokumenti koji se traè za malo sjemenište:

Vlastoru~no napisana molbaKrsni list s unesenim podatkom o primljenom sakramentu potvrdeIzjava/suglasnost roditeljaPreporuka/mišljenje ùpnika o prikladnosti kandidata za sve}eni~ku slu`buSvjedod`ba o završenoj školi (VIII. razredu)Uvjerenje o završenom V, VI i VII razreduIzvod iz matice ro|enih (rodni list)Lije~ni~ko uvjerenjeDvije fotografije (veli~ina 6x4 cm)

Dokumenti koji se traè za bogosloviju:

Vlastoru~no napisana molbaKrsni list s unesenim podatkom o primljenom sakramentu potvrdeKratki ìvotopis za kandidate koji su bili u sjemeništu, duì za one koji nisuPreporuka/mišljenje ùpnika o prikladnosti kandidata za sve}eni~ku slu`buMaturalna svjedod`baSvjedod`be o sva ~etiri završena razreda srednje školeIzvod i matice ro|enih (rodni list)Lije~ni~ko uvjerenjeDvije fotografije (veli~ina 5x4 cm)

Svi se originalni dokumenti (nikako kopije!) predaju vlastitom ùpniku, koji neka ih dostavina adresu:

NADBISKUPSKI ORDINARIJAT VRHBOSANSKIKaptol 7BiH - 71000 SARAJEVO

Ako je ikako mogu}e, valja izbje}i slanje poštom kako se originalni dokumenti ne bi izgubili ili biliošte}eni. Mole se ùpnici da kandidatima pomognu u prikupljanju valjanih dokumenata te da ih Or-dinarijatu dostave što prije, a najkasnije do 1. kolovoza teku}e godine. Kandidati }e o rezultatima svo-je molbe, o ~emu odlu~uje nadbiskup vrhbosanski, biti obaviješteni tako|er preko vlastitog ùpnika.

NADBISKUPSKI ORDINARIJAT VRHBOSANSKI

Primanje kandidata u Malo sjemeni{te i u BbogoslovijuNadbiskupije vrhbosanske

„U~itelju, gdje stanujes? Re~e im: „Do|ite i vidjet }ete“. (Iv 1,38-39)


120 VRHBOSNA 2/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Statut Pastoralnog Vije}a Vrhbosanske nadbiskupije (PVVN) odobren je 20. travnja 2002.godine i objavljen u Vrhbosni br. 2/02. U me|uvremenu su nastale neke personalne promjene,pa snagom Statuta popunjavam izmjene prema ~l. 6.:

^lanovi PVVN snagom slu`bePredsjednik: Vinko kradinal Pulji}, vrhbosanski nadbiskupMsgr. Dr. Pero Sudar, pomo}ni biskupPre~. Mr. Luka Tunji}, generalni vikarMegr. Dr. Mato Zovki}, biskupski vikarMsgr. Petar Juki} pro~elnik katehetskog uredao. Lovro Gavran, provincijal Franjeva~ke provincije Bosne srebrene

Izabrani i potvr|eni ~lanovi PVVNDva dekana: pre~. Pavo Šekerija, dekan sarajevskog dekanata i pre~. Predrag Stoj~evi}, dekan

sutješkog dekanata.

Trinaest laika iz trinaest dekanata:Br~anski dekanat: Luka Mari}Bugojanski dekanat: Magdalena MaletaDerventski dekanat: Drago Juriši}Doborski dekanat: Stjepan Stani}Kreševski dekanat: Ivica BeblekRamski dekanat: Luca Babi}Sarajevski dekanat: Anto Ivi}Sutješki dekanat: Marin ZakušekŠama~ki dekanat: Ilija @ivkovi}Travni~ki dekanat: Ivica Cvitanovi}Tuzlanski dekanat: Jelena Andri}Usorski dekanat: Drago Komušanac@epa~ki dekanat: Perica Juki}

Imenovani ~lanovi:Dva profesora teologije: (VKT i FT): prof. Dr. Šimo Marši} i dr. fra Ivan Šar~evi}, OFMJedan stru~njak za crkveno pravo: prof. dr. Klara ]avarJedan stru~njak za civilno pravo: Mato Tadi}Dva ùpnika: vl~. Josip Senjak - Doboj i fra Zoran Livan~i} – Gu~a GoraDva ùpna vikara: vl~. Dragan Juri} – Otinovci - Kupres; i fra Šimo Ivelj, Sivša;Dvoje vjerou~itelja: gosp. Bernard Herakovi} iz Doca i g|a. Slavica Antolovi} iz Lug - Brankovi}a;Dvije redovnice iz ùpnog pastoralnog vije}a: s. An|elina Peri}, SMI iz Prozora i s.

Anita ûtura KBLJ iz Tuzle;Dvoje mladih iz Emausa: Alen Vidovi} i Josip Milanovi}Jedan predstavnik svjetovnih kat. udruga i ustanova: Dragan Glavaš iz Nove Bile

Ilija Orki}, kancelarVinko kardinal Pulji},


^lanovi Pastoralnog vije}a Vrhbosanske nadbiskupije - 2010.


VRHBOSNA 2/2010 121

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Prema ~lanku 17. Statuta Vije}a za mlade Vrhbosanske nadbiskupije, sazivam sjednicu Vije}aza mlade koja }e se odràti 18. lipanj 2010. u prostorijama Ordinarijata Vrhbosanske nadbiskupi-je, Kaptol 7 (Sarajevo) s po~etkom u 16:00 sati.

Dnevni red:1. Pozdrav i uvodna rije~ nadbiskupa Vinka Kardinala Pulji}a 2. îtanje i usvajanje zapisnika s prošle sjednice3. Dekanatski Kri`ni put- izvješ}e4. 39. Nadbiskupijski Dan mladih- izvješ}e5. “72 sata bez kompromisa”- izvješ}e6. KMNL- izvješ}e7. Katoli~ki skauti8. Regionalni susret Taize-a u Sarajevu9. Aktivnosti za vrijeme ljetnih praznika (kampovi, specijalizacija animatora, Taize)10. Razno

Od naše zadnje sjednice bilo je mnoštvo aktivnosti koje su obogatile pastoral mladih našenadbiskupije, stoga je va`no da se sastanemo i vidimo što smo postigli. Istovremeno, pred namaje još puno posla. Jedni drugima trebamo i moramo biti potpora!

Hvala Vam na Vašem dosadašnjem zalaganju, trudu i radu!Sve Vas iskreno pozdravljam i zazivam obilje Bo`jeg blagoslova!

Ilija Orki}, kancelar Vinko kardinal Pulji}


Poziv na 5. sjednicu Vije}a za mlade Vrhbosanske nadbiskupije


Seminar za ovlast ispovjedanja 2010.Datum: 15. lipnja 2010.Broj: 1069/2010

Seminar za ovlast ispovijedanja 2010. odràt }e se 01. i 02. rujna u Vrhbosanskombogoslovnom sjemeništu u Sarajevu. Predava~i i ispitiva~i su: prof. dr. vl~. Tomislav Jozi} zamoralnu teologiju, prof. dr. fra Ivan Sesar za kanonsko pravo i prof. dr. fra Ivan Šar~evi} za pas-toralnu teologiju.

Gra|a i literatura:Iz moralne teologije: op}i moral iz Katekizma Katoli~ke crkve, br. 1699-2051. Literatura – B.

Häring: Kristov zakon I (KS, Zagreb 1973.; M. Perkovi}: Temelji teološke etike, VKT, Sarajevo 2000; V.Valjan: Moral spolnosti, braka i obitelji, Svjetlo rije~i, Sarajevo 2002.; Isti: Bioetika, Svjetlo rije~i 2004.

Iz kanonskog prava: kanoni o posvetiteljskoj slu`bi Crkve 834-1253 i crkvena administracija.Literatura: Velimir Blaèvi}: @enidbeno pravo Katoli~ke crkve. Pravno-pastoralni priru~nik, Zagreb2004.; Viktor Nui}: Op}e pravo Katoli~ke crkve. Priru~nik uz Novi Zakonik crkvenog prava, Zagreb

122 VRHBOSNA 2/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

1985., str. 281-404.; BK BiH: “Pravilnik o crkvenim maticama i drugim uredskim knjigama”,Vrhbosna 3/1999, str. 322-327. Stat @EV-a, Vrhbosna 2000, br. 3. Primopredaja ùpe, Vrhbsna 1990,br. 2; Odredbe o zbirnim misama „Mox jugiter“, Vrhbosna 1991, br. 3. Statut SVVN, Vrhbosna 1992,br. 2; Pravilnik dekanske slu`be, Vrhbosna 1997, br. 4. Pavilnik Me|upomo}i, Vrhbosna 2005, br. 3.

Iz pastoralne teologije: sve vaè}e liturgijske knjige o sakramentima i sakramentalima.

Seminaru nazo~e sve}enici koji još nemaju trajnu ovlast ispovijedanja, osim ovogodišnjihmladomisnika koji prvu godinu ovlasti dobivaju na temelju svjeè završenog studija teologije.Kandidati kojima je ovo tre}i seminar na kraju polaù usmeni ispit i bivaju predloèni za trajnuovlast. Kandidati kojima je ovo prvi i drugi seminar polaù pismeni test. Sve}enici koji trebajupreno}ište i smještaj neka se unaprijed najave ravnateljstvu Vrhbosanskog bogoslovnog sje-meništa (033/236 764).

Dnevni red 01. rujna:10-11.45h Predavanje i rasprava iz kanonskog prava12 h Koncelebrirana Euharistija s Nadbiskupom; objed15-16.45h Predavanje i rasprava iz pastoralne teologije17-18.45 Predavanje i rasprava iz moralne teologije19h Ve~era

Dnevni red 02. rujna:8.30-11.15h Usmeni ispit za kandidate koji nazo~e tre}em seminaru9-11h Pismeni test iz sva tri predmeta za kandidate koji nazo~e prvom ili drugom seminaru11.30h Koncelebrirana Euharistija s Nadbiskupom. Nakon objeda nastavak usmenog ispiti-

vanja ako bude potrebno.Podsje}am da je sudjelovanje na svim predavanjima obvezno. Stoga tko bez dopuštenja pro-

fesora ne bude na predavanju ne moè pristupiti pismenom testu, odnosno usmenom ispitu.Koncelebracija je sastavni dio programa i zato je poèljno da koncelebriraju i oni sve}enici

koji doti~nog dana slave Euharistiju u svojoj ùpi. Nadbiskup u homiliji obra|uje teme koje èlistaviti na srce mladim ispovjednicima. Ponijeti albu i štolu.

Sve}enici koji bi eventualno bili sprije~eni sudjelovati na seminaru trebaju to javiti u pisanojformi navode}i razlog izostanka.

Svako dobro i iskren pozdrav u Gospodinu!

Predsjednik komisije:Mr. Luka Tunji},

generalni vikar

VRHBOSNA 2/2010 123

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Pastoralno vije}e Vrhbosanske nadbiskupije - Druga sjednica vije}a

Sarajevo, 9. lipnja 2010.

Sjednica Pastoralnog vije}a Vrhbosanske nadbiskupije odràna je 9. lipnja 2010. godine uprostorijama Ordinarijata s po~etkom u 15 sati. Dnevni red:

1. Zapisnik s prošle sjednice2. Analiza provedene ankete3. Vrednovanje godine Memorija za solidarnost4. Prijedlozi tema za sljede}u godinu5. Popunjavanje ~lanova Pastoralnog vije}a6. Razno

Vl~. Josip Senjak je zamoljen da bude zapisni~ar.

Sjednica je zapo~ela molitvom i pozdravom uzoritog gosp. Vinka kard. Pulji}a, nadbiskupavrhbosanskog. Nadbiskup je pro~itao ~lanove Vije}a. Nazo~ni su bili: Vinko kard. Pulji}, fraLovro Gavran, pre~. Luka Tunji}, mons. Mato Zovki}, mons. Petar Juki}, vl~. Šimo Marši}, vl~.Josip Senjak, g. Perica Juki}, g. Drago Juriši}, g. Mato Tadi}, g. Anto Ivi}, g. Ivica Beblek, g. AlenVidovi}, g. Josip Milanovi}, i g. Drago Glavaš.

Ispri~ali su se: mons. Pero Sudar, biskup, g. Drago Komušanac, s. Anita ûtura i g|aMagdalena Maleta. Nisu se ispri~ali: pre~. Pavo Šekerija, pre~. Predrag Stoj~evi}, g. Luka Mari},g. Stjepan Stani}, Luca Babi}, g. Marin Zakušek, g. Ilija @ivkovi}, g. Ivica Cvitanovi}, JelenaAndri}, fra Ivan Šar~evi}, Klara ]avar, fra Zoran Livan~i}, vl~. Dragan Juri}, fra Šimo Ivelj, g.Bernard Herakovi}, Slavica Antolovi} i s. An|elina Peri}. Nakon što su saznali da je bila sjedni-ca neki ~lanovi su zvali i rekli da im nije stigao poziv za sjednicu.

Konstatirano je da nema kvoruma, Nadbiskup je predloìo da se sjednica ipak odrì, ali dase ne donose zaklju~ci.

Radi tehni~kih problema nije ~itan Zapisnik s prošle sjednice.

Što se ti~e druge to~ke dnevnog reda gosp. Perica Juki}, koji je obradio podatke, je i pred-stavio analizu ankete provedene u ùpama naše Nadbiskupije. Izre~ena je zahvala gosp. Juki}uza uloèni trud oko obrade podataka provedene ankete. Anketu je ispunilo 136 ùpa, što je veli-ki napredak u odnosu na prošlu anketu. Raspravljalo se o anketnim pitanjima i samoj analizi.Uo~eni su odre|eni tehni~ko-metodološki nedostatci same ankete, ali i korisnost provedeneankete i analize, koja moè biti pomo} u odre|ivanju pastoralnih koraka po ùpama.Predlagano je da rezultate ankete treba u~initi dostupnima ùpnicima, a ùpnik ekonomskim ipastoralnim vije}ima. Bilo je tako|er prijedloga da je potrebno napraviti pastoralni karton ùpei ùpnika u kojem bile sve va`nije pastoralne aktivnosti ùpe i ùpnika. Analiza ankete je naneki na~in slika stanja u našim ùpama i pokazuje koja su to polja rada na kojima se treba malodublje i ozbiljnije zadràti.

Prije samog vrednovanja godine Memorija za solidarnost pre~. Tunji} je podsjetio što se sve

124 VRHBOSNA 2/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Nadbiskupijski dan mladih je mjesto gdje sve ini-cijative koje postoje u pastoralu mladih na podru~jucijele nadbiskupije dolaze zajedno, gdje se slavizajedništvo i na kojem se mladi ohrabruju nastavitibiti aktivni i zauzeti ~lanovi razli~itih skupina igrupa mladih u svojim ùpnim zajednicama.

PRIPREME

Po~etkom velja~e 2010. zapo~eli smo s pri-premama Dana mladih Vrhbosanske nadbis-kupije. Na sjednici Vije}a za mlade 12. velja~eiznijet je prijedlog programa Dana mladih,kao i mogu}a izmjena istog. Vije}nici su prih-

Nadbiskupijski centar za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“Gata~ka 1871 000 Sarajevo

Izvješ}e o odrànom 39. Danu mladih Vrhbosanske nadbiskupije

Datum: 9. lipanj 2010.Prot.br.: 102/10

poduzelo tijekom te pastoralne godine u Nadbiskupiji. Vije}nici su mišljenja da bi trebalo odùpnika dobiti povratnu informaciju što se konkretno u ùpama poduzelo i što se planira ura-diti u narednim godinama, jer je sam program godine Memorija za solidarnost tako postavljenda ne završava ovom godinom. Pojedini vije}nici su iznijeli što se konkretno uradilo u njihovimùpama i dekanatima, što je ocijenjeno jako pozitivno i pohvalno.

Iz tre}e to~ke se spontano prešlo u ~etvrtu jer je bilo odre|enih prijedloga za narednu pastoral-nu godinu ali je ve}ina bila da se ostane na godini Memorija za solidarnost s tim što Poslovodniodbor Pastoralnog vije}a treba predloìti program i na~in produljenja za sljede}u godinu.

Glede pete to~ke dnevnog reda uo~eno je da pojedini ~lanovi Vije}a ve} nekoliko sjednicauop}e ne dolaze. Predloèno je da se uputi dopis dekanima i da predloè novog ~lana Vije}a, atamo gdje došlo do premještaja sve}enika ili sestara da u ovom sazivu Vije}a bude novoimeno-vani ~lan odre|ene ùpe ili zajednice. Tako npr. ako je ùpnik Gu~e Gore bio ~lan Vije}a i dobiopremještaj na njegovo mjesto u Vije}u dolazi novi Gu~ogorski ùpnik. A ~lanovi Vije}a koji suodselili ili iz drugih razloga po Statutu ne mogu biti ~lanovi na njihovo mjesto treba imenovatinove ~lanove.

Pod šestom to~kom dnevnog reda, razno, bilo je nekoliko prijedloga i osvrta. Ponovljen jestav da nitko ne moè graditi višenamjenske dvorane, kapele, crkve, ure|ivati groblje bez sug-lasnosti i vodstva ùpnika, a ùpnik bez odobrenja Ordinarijata. Bilo je prijedloga da bi se tre-bao ~eš}e ~uti glas Crkve o va`nim aktualnim temama a vezanim usko uz Crkvu. Predloèno jetako|er da se sjednice Pastoralnog vije}a stave u Pastoralni kalendar, kako bi vije}nici znali punoranije termin sjednice i mogli planirati. Nadbiskup je ponovio glede trènja vlasti o donacijama,da se treba slati izviješ}a samo o onim donacijama koje su vlasti dale.

Na kraju je Nadbiskup svima zahvalio na dolasku i uloènom trudu te zaèlio sretanpovratak svojim ku}ama.

Luka Tunji}, generalni vikar

VRHBOSNA 2/2010 125

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

vatili program, sugerirali mogu}e izmjene idopune istog.

18. velja~e odràn je sastanak organizaci-jskog odbora Dana mladih. Sastanku su naz-o~ili sljede}i ~lanovi Odbora: Pre~. Luka Ke-sedì}, ekonom Vrhbosanske Nadbiskupije,fra Mato Topi}, regionalni asistent FRAMEprovincije Bosne srebrne, vl~. Anto ]osi}ùpnik iz Komušine, vl~. Šimo Marši}, pov-jerenik za pastoral mladih i sveu~ilištaraca, teLucija Vukoja, djelatnica u Nadbiskupijskomcentru za pastoral mladih Ivan Pavao II.~lanovi Odbora su razgovarali o programu ov-ogodišnjeg susreta, te su se sloìli kako je po-trebno obogatiti program koji se nudi mladi-ma. U tom smjeru, dogovoreno je da }e se po-nuditi skupinama, zajednicama, bratstvima iostalim udrugama i udruènjima mladih da sepredstave ostalim hodo~asnicima kroz „Sajamvjere“. Mo}i }e dijeliti svoj promotivni materi-jal, prodavati ono što oni proizvode tijekomgodine, izvoditi radionice, praviti nešto zajed-no s ostalim mladima…ovisno o kreativnosti idomišljatosti svake skupine pojedina~no.Organizacijski odbor je podrào i prijedlog dase raspiše natje~aj za tekst i glazbu himne Da-na mladih, kao i za logo Dana mladih. Sloìlisu se da Dan mladih mora imati prepoznatljivilogo koji }e se ubudu}e pojavljivati na plakati-ma, liturgijskim vodi~ima, majicama, kao i naostalim promotivnim materijalima.

^lanovi Odbora su se tako|er sloìli da jepotrebno animirati kako mlade, tako i ù-pnike da do|u u što ve}em broju na susret samladima svoje ùpe. Dan mladih i cijeli progr-am nema smisla ukoliko se i mladi i ùpnici neodazovu pozivu. Sloìli su se kako je potrebnoposebno animirati krizmanike, kojima bi totrebala biti svojevrsna duhovna obnova ipriprava za krizmu.

Nakon sjednice Vije}a za mlade Vrhbosa-nske nadbiskupije i sjednice Organizacijskogodbora za pripremu Dana mladih pristupilo serealizaciji dogovorenog.

PETAK-MOLITVENO BDJENJE

Ove godine bile su ve}e skupine mladih ko-je su došle na program u petak, njih oko 150.Velike su bile i skupine mladih koje su došlepješice zajedno sa svojim duhovnicima i kap-

elanima: Novi Šeher, Osova, Sivša, @ep~e iSarajevo. Ovakvom odazivu i broju mladih m-oèmo zahvaliti prvenstveno kapelanima iduhovnim asistentima ovih skupina koji suanimirali svoje mlade i zajedno s njima prop-ješa~ili od svojih ùpa do Komušine. Svojimprimjerom i `rtvom bili su veliki poticaj da senjihovi mladi odazovu u ovolikom broju.Cijeli program petka protekao je u intimnojatmosferi koje su ove skupine stvorile.Zapo~eli smo s Svetom misom u 18.00 koju jepredvodio fra Mato Topi}, duhovni asistenteFrame Bosne Srebrene. @upna kripta je biladovoljna za smještaj svih mladih.

Ukoliko bi se idu}e godine javile ve}e skupinemladih koje bi htjele do}i na bdijenje petak ve~er,mogli bismo montirati šatore koje posjedujemo uCentru i tako osigurati dodatni smještaj mladih.

SVETA MISA

Ove godine Sv. misu su animirali mladi izbenda „Emaus“, kao i mladi bugojanskog de-kanata. Antonio Dòlan, vije}nik bugojanskogdekanata, iznimno se potrudio, te uz dobrusuradnju ùpnika svog dekanata, animiraomlade, i doveo ukupno 100 mladih iz dekana-ta. Tako|er je napravio velike „hostije“ koje sunosili mladi te tako ozna~avali gdje su sve}-enici koji pri~eš}uju. Na ovaj na~in aktiviralose više mladih u organizaciju.

Organizacijski gledano za idu}u godinu: bilo bi bo-lje rasporediti mlade s „hostijama“ po poljani, a sve}-enici koji pri~eš}uju da prilaze njima i onda tu da dije-le pri~est. Tako bi se smanjila gu`va oko oltara koja jeprije~ila sve}enike da se proguraju malo dalje od oltara.

SAJAM VJERE

Zahvaljuju}i trudu i zalaganju vije}nikaVije}a za mlade, dvanaest skupina se odazva-lo sudjelovati na Sajmu vjere. To su:

- Prijatelji malog Isusa- Sestre sluàvke malog Isusa- Frama- UKS „Emaus“- KŠC- Nadbiskupijski centar za pastoral mladih

„Ivan Pavao II.“- Salezijenska mlade`- Misijska središnjica

126 VRHBOSNA 2/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

- Taize- „72 sata bez kompromisa“- Sve}enici i redovnici, te- Animatori.„Sajam vjere“ se pokazao kao dobar na~in ka-

ko se skupine mogu predstaviti drugima, ali ist-ovremeno kako kvalitetno i svrhovito obogatitiponudu i program Dana mladih. Mladi su ak-tivno sudjelovali u radionicama koje su skupinepripremile i realizirale na svojim štandovima.

S organizacijske strane uvidjeli smo nedo-statak prostora. Ove godine predstavilo se 12skupina i njima je bilo premalo prostora. Idu}egodine pozvali bismo i skupine koje se nisu pred-stavile ove godine. Stoga planiramo koristiti livaduispod puta, te bi pokušali sve skupine pozicioniratiu jednom krugu, jer su neke skupine, koje su bilena balkonima, bile izolirane.

Druga stvar na koju trebamo pripaziti idu}egodine je da se Sajam vjere i koncert ne odràvaju uisto vrijeme. Ove smo godine sat vremena nakon od-ràvanja sajma zapo~eli s koncertom. Tako mladi nisustigli obi}i sve štandove, a i na koncertu nisu svimogli biti prisutni. Idu}e godine trebali bismonapraviti pauzu od 15-ak minuta da mladi mogupospremiti svoje štandove, te sudjelovati na koncertu.

Skupine koje bismo mogli pozvati idu}e godine:Neokatekumeni, Fokularini, Skauti, KMNL, dek-anat koji bude animirao misu-tako|er da se predst-avi sa svojim štandom (u narodnim nošnjama s tra-dicionalnom hranom, pi}em i sl.-onim što je karak-teristi~no za taj dekanat) i dr.

KNJIGA DOJMOVA I KRI@ MLADIH

Od ove godine Dan mladih ima svojuKnjigu dojmova. Ova inovacija se pokazala kaodobar potez, jer su mladi napokon dobili pros-tor gdje na papiru mogu ostaviti svoje zahvale,molitve…trag da su bili sudionici. Sam ùpnik,vl~. Anto ]osi} je tako|er zadovoljan i sretanzbog knjige. Ukoliko se nekad bude tiskalamonografija ùpe ili kakva druga tiskovina,mo}i }e se koristiti i zapisi iz Knjige dojmova.

Kri` mladih tako|er ostaje ùpi kao darsvih mladih. Otiskom prsta ostavili su svojtrag, dokaz da su bili na Danu mladih.

Knjiga dojmova }e biti izloèna svake narednegodine pored glavne slike Gospe Komušanske ucrkvi, te }e na taj na~in svi imati priliku ostaviti svojtrag. Istovremeno, svake idu}e godine trebali bismo

ponuditi mladima da i na druga~iji na~in ostave svojtrag, da budu kreativni. Ove godine to je bio kri`.Idu}e bismo mogli na velikom platnu nacrtati logoDana mladih ( pod uvjetom da ga do idu}e godineizaberemo), te da ga mladi oboje. To bi tako|erostavili ùpi za uspomenu-dar svih sudionika.

KONCERT

Ove godine na koncertu su nastupile dvijeskupine mladih. Tre}a, koja je trebala nastupi-ti, otkazala je 5 dana prije Dana mladih.

Idu}e godine mogli bismo pozvati nekog poznati-jeg izvo|a~a iz BiH ili Hrvatske i na taj na~in Danmladih u~initi još privla~nijim mladima. Neka kon-cert bude i nagrada svim u~esnicima Sajma vjere.Istovremeno, koncert bi bio mjesto gdje bi se svi mladimogli proveseliti, zaplesati, zapjevati, ali i mjestogdje bi se zajedništvo još više u~vrstilo. Ukoliko seodlu~imo na ovaj potez, trebali bismo napraviti popismogu}ih izvo|a~a i na vrijeme ih kontaktirati.

ZAKLJUÂK

Prošle godine na Danu mladih od ukupno3000 sudionika bilo je oko 400-njak mladih.Ove godine broj je bio znatno ve}i – od ukup-no 3500 sudionika bilo je oko 1500 mladih izsvih krajeva naše nadbiskupije.

Veliku zaslugu za pove}anjem broja mladihsvakako imaju vije}nici Vije}a za mlade koji suse aktivirali i animirali mlade svojih dekanata.Ipak, treba napomenuti da je broj mladihpuno manji od broja koji bi mogao i trebaosudjelovati na Danu mladih. Neki dekanati seuop}e nisu odazvali (Ramski i Travni~ki ), askupine iz Oštre Luke, Odàka i Zenice ( 5autobusa=250 mladih) otišli su odmah nakonsv. Mise, te nisu sudjelovale u programu.

Smatram kako je potrebno ùpnicima dod-atno naglasiti va`nost Dana mladih kao mjestosusreta mladih, mjesto molitve, me|usobnogupoznavanja i širenja vjere. Trebamo ùpnikepotaknuti da animiraju svoje mlade, te da zajed-no sa svojim mladima do|u na Dan mladih.

Predloìo bih da dolazak krizmanika budeobvezan; da bude u sklopu njihove duhovnepriprave za krizmu. @upnicima to naglasiti iinzistirati na tomu. Ukoliko krizmanike uspije-mo zainteresirati, dolazit }e i narednih godinana susret, a to nam i jest cilj.

VRHBOSNA 2/2010 127

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

U skladu s tim predloìo bih da zadnjivikend u svibnju ne bude krizmi i pri~esti.

Smatram da himnu Dana mladih trebamoodrediti prije Uskrsa idu}e godine, kako bismotekst i glazbu himne mogli dostaviti svim ùp-ama naše nadbiskupije. Tako bi ùpnici, ùpnivikari, ~asne sestre i ostali koji se bave pastor-alom imali dovoljno vremena s mladimanau~iti himnu i pripraviti ih na susret.

Logo susreta bismo tako|er trebali odrediti

ranije, kako bismo ga mogli koristiti za svematerijale ( liturgijski vodi~i, plakati, majice).

Idu}i Dan mladih odràt }e se 27. i 28. svibn-ja. Moto sljede}eg Dana mladih, 40-og po redu,je „U njemu ~vrsto ukorijenjeni, na njemu stalnonazi|ivani i u~vrš}ivani vjerom” (Kol 2:7).

Uz iskrene pozdrave, svako dobro èlim

dr. Šimo Marši}, ravnatelj

Katoli~ki skauti@upnim uredima Vrhbosanske nadbiskupije

Datum: 5. srpnja 2010.Broj: 1189/2010

Poštovani gospodine ùpni~e!

Na sjednici Vije}a za mlade, 12. velja~e2010. godine, predstavljen je projekt katoli~k-ih skauta. Odlu~eno je da se zapo~nu pripre-me za osnivanje Katoli~kih skauta Vrhbosan-ske nadbiskupije, budu}i da ve} dugi niz godi-na postoji kontakt s katoli~kim skautima iz Ita-lije i drugih zemalja, a i da ima zainteresiranihmladih u našoj Nadbiskupiji.

Odlu~eno je da se projekt najprije pokreneu dvije ùpe u kojima su mladi zainteresirani,a to su ùpa Lug-Brankovi}i i ùpa Stup. Nak-n toga }emo pristupati osnivanju katoli~kihskauta i u ostalim ùpama naše Nadbiskupije.Vije}e za mlade Vrhbosanske nadbiskupije }epratiti formiranje Katoli~kih skaute preko po-

sebnog Odbora, te pripremiti potrebnu doku-mentaciju (Statute i priru~nike) za slu`benopokretanje Katoli~kog skautizma na podru~junaše Nadbiskupije.

Podràvam i blagoslivljam osnivanjeKatoli~kih Skauta Vrhbosanske nadbiskupije,te poti~em ùpnike da daju svoju podrškumladima koji su zainteresirani postati katoli~kiskauti kako bi se što prije formirala potrebnajezgra za po~etak rada Katoli~kih skauta.

Sve Vas iskreno pozdravljam i èlim Bo`jiblagoslov!

Ilija Orki}, kancelarVinko kardinal Pulji}


Imenovanja i premještaji

Vl~. gosp. Petru Juki}u produèn mandatpro~elnika KUVN-a (Dekret br. 750/2010 od 5.svibnja 2010.)

Vl~. gosp. Heribert August dobio po~asnutitulu monsinjora Vrhbosanske nadbiskupije(Broj 765/2010 od 10. svibnja 2010.)

Vl~. gosp. Jozo Ani~i}, OFM, razriješen slu-`be ùpnog vikara u ùpi sv. Mihovila arkan-|ela Ov~arevo (Dekret br. 886/2010 od 25. svib-nja 2010.)

Vl~. gosp. Vinko Markovi}, OFM, razriješenslu`be ùpnog vikara u ùpi sv. Ante Padova-

nskog u Bugojnu i imenovan ùpnikom u ùpiUznesenja BDM u Uskoplju/Gornjem Vakufu(Dekret br. 1009-1/2010 od 8. lipnja 2010.)

Vl~. gosp. Jozo Marin~i}, OFM, imenovanùpnikom u ùpi Uznesenja BDM u Osovi(Dekret br. 1009-2/2010 od 8. lipnja 2010.)

Vl~. gosp. Krešimir Vukadin, OFM, razri-ješen slu`be ùpnika u ùpi Uznesenja BDM uUskoplju/Gornjem Vakufu i imenovan ùp-nim vikarom u ùpi sv. Ante Padovanskog uSivši (Dekret br. 1009-3/2010 od 8. lipnja 2010.)

Vl~. gosp. Boò Krešo, OFM, razriješen

128 VRHBOSNA 2/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

slu`be ùpnika u ùpi Uznesenja BDM u Os-ovi i imenovan ùpnim vikarom u ùpi Ro|-enja BDM u Ulicama (Dekret br. 1009-4/2010od 8. lipnja 2010.)

Vl~. gosp. Kristijan Montina, OFM, razriješ-en slu`be ùpnog vikara u ùpi UznesenjaBDM u Uskoplju/Gornjem Vakufu i imenovanùpnim vikarom u ùpi Uznesenja BDM u Os-ovi (Dekret br. 1009-5/2010 od 8. lipnja 2010.)

Vl~. gosp. Josip Tomas, OFM, razriješen sl-u`be ùpnog vikara u ùpi Uznesenja BDM uOsovi i imenovan ùpnim vikarom u ùpi sv.Mihovila Arka|ela u Ov~arevu (Dekret br.1009-6/2010 od 8. lipnja 2010.)

Vl~. gosp. Mirko Bobaš, OFM, razriješenslu`be ùpnog vikara u ùpi sv. Mihovila ark-an|ela u Ov~arevu i imenovan ùpnim vikar-om u ùpi sv. Juraja mu~enika u Vitezu (Dek-ret br. 1009-7/2010 od 8. lipnja 2010.)

Vl~. gosp. Ivanko Vuk, OFM, imenovanùpnim vikarom u ùpi sv. Ante Padovan-skog u Bugojnu (Dekret br. 1009-8/2010 od 8.lipnja 2010.)

Vl~. gosp. Ivan Cindori, DI, razriješen slu`beùpnika u ùpi sv. Ignacija na Grbavici - Sar-ajevo (Dekret br. 1142-1/2010 od 1. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Krešimir Djakovi}, DI, imenovanùpnikom u ùpi sv. Ignacija na Grbavici - Sar-ajevo (Dekret br. 1142-2/2010 od 1. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Andrija @upari} razriješen slu`beùpnika u ùpi sv. Petra i Pavla u Lovnici iimenovan ùpnikom u ùpi Ante Padov-anskog u Lukavcu (Dekret br. 1161/2010 od 2.srpnja 2010.)

Vl~. gosp. \uro Arlovi}, mladomisnik,imenovan ùpnim vikarom u ùpi PresvetogSrca Isusova u Prozoru (Dekret br. 1162/2010od 2. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Hrvoje Kalem razriješen slu`beùpnog vikara u ùpi Presvetog Srca Isusova uProzoru i imenovan ùpnim vikarom u ùpiUznesenja BDM na Stupu - Sarajevo (Dekretbr. 1163/2010 od 2. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Ilija Karlovi} razriješen slu`be ̀ up-nika u ̀ upi sv. Josipa u Tesli}u i imenovan ̀ upn-ikom u ùpi Presvetog Srca Isusova u âjdrašu(Dekret br. 1164/2010 od 2. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Ivan Ravli} razriješen slu`beùpnika u ùpi Presvetog Trojstva u NovomSarajevu i imenovan ùpnikom u ùpi SrcaMarijina u Posavskoj Mahali (Dekret br.

1165/2010 od 2. srpnja 2010.)Vl~. gosp. Ivo Jezidì} razriješen slu`be

ùpnog vikara u ùpi Uznesenja BDM naStupu - Sarajevo i imenovan ùpnim vikaromu katedralnoj ùpi Presvetog Srca Isusova(Dekret br. 1166/2010 od 2. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Ivo Tomi} razriješen slu`be ùpn-ika u ùpi Presvetog Srca Isusova u âjdrašu iimenovan ùpnikom u ùpi sv. Josipa u Tesli}u(Dekret br. 1167/2010 od 2. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Josip Lebo, duhovnik u VBS Sar-ajevo, razriješen slu`be duhovnika bogoslova iimenovan ùpnikom u ùpi Presvetog Troj-stva u Novom Sarajevu (Dekret br. 1168/2010od 3. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Josip Maji}, ekonom i odgojitelj usjemeništu „Petar Barbari}“ u Travniku, razri-ješen slu`be ekonoma i odgojitelja utravni~kom sjemeništu i imenovan ùpnikomu ùpi Presvetog Srca Isusova u Obrima sasjedištem u Kostajnici, te ujedno imenovanùpskim upraviteljem ùpe sv. Ilije proroka uSolakovoj Kuli (Dekret br. 1169/2010 od 3. srp-nja 2010.)

Vl~. gosp. Josip Senjak razriješen slu`beùpnika u ùpi Presvetog Srca Isusova uDoboju i imenovan ùpnikom u ùpi sv. Vidamu~enika u Vidovicama (Dekret br. 1170/2010od 3. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Josip Tadi}, ekonom i odgojitelj ubogoslovskom sjemeništu u Sarajevu, razri-ješen slu`be ekonoma i odgojitelja uBogosloviji, te ujedno imenovan pastoralnimsuradnikom (ùpskim vikarom) u ùpiPresvetog Trojstva u Novom Sarajevu (Dekretbr. 1171/2010 od 3. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Marko Majstorovi} razriješenslu`bi ùpnika u ùpi Presvetog Srca Isusovau Obrima sa sjedištem u Kostajnici i ùpskogupravitelja u ùpi sv. Ilije proroka u SolakovojKuli i imenovan ekonomom i odgojiteljem usjemeništu „Petar Barbari}“ u Travniku(Dekret br. 1172/2010 od 3. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Mijo Nikoli} razriješen slu`beùpnika u Posavskoj Mahali i stavljen usve}eni~ku mirovinu (Dekret br. 1173/2010 od3. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Oliver Juriši} razriješen slu`beNadbiskupovog tajnika i upu}en na post-diplomski studij filozofije u Rim (Dekret br.1174/2010 od 3. srpnja 2010.)

VRHBOSNA 2/2010 129

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Vl~. gosp. Pero Iljki} razriješen slu`beùpnika u ùpi sv. Ante Padovanskog uLukavcu i imenovan ùpnikom u ùpiPresvetog Srca Isusova u Doboju (Dekret br.1175/2010 od 3. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Pero Iljki} razriješen slu`bedekana Tuzlanskog dekanta (Dekret br.1176/2010 od 3. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Petar Jelini} razriješen slu`beùpnika ùpi Snje`ne Gospe u Poljacima iujedno mu sredinom kolovoza 2010. godineprestaje pravo pastoralnog rada na podru~juVrhbosanske nadbiskupije (Dekret br.1187/2010 od 5. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Šimo Ivelj, OFM, razriješenslu`be ùpnog vikara u ùpi sv. AntePadovanskog u Sivši (Dekret br. 1204/2010 od7. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Davor Dominovi}, OFM, mla-domisnik, imenovan ùpnim vikarom u ùpiUznesenja BDM u Uskoplju/Gornjem Vakufu(Dekret br. 1206/2010 od 7. srpnja 2010.)

Vl~. gosp. Josip Filipovi}, OFM, mladomis-nik, imenovan ùpnim vikarom u ùpi sv.Ante Padovanskog u Bugojnu (Dekret br.1207/2010 od 7. srpnja 2010.)

Dekret broj: 806/2010 od 12. svibnja 2010:Izdana dozvola za blagoslov filijalne kapele uGornjem Orašcu – ùpa Dobreti}i

Dekret broj: 820/2010 od 13. svibnja 2010:Izdana dozvola za blagoslov kapelice u seluKri~anovu – ùpa Kolibe

Dekret broj: 938-1 od 28. Svinja 2010: Dajese dozvola za binacije i trinacije kad za to imapotrebe u ùpi sv. Mihovila arkan|ela Vareš

Dekret broj: 1216-1/2010 od 8. srpnja 2010:Izdana dozvola za blagoslov grobljanskekapelice u ùpi Bijeljina

Dozvole

31. oùjakNa Veliku srijedu u katedrali u 10.30 Nadb-

iskup je predslavio sve~ano misno slavlje pos-vete ulja. U 13.30 Nadbiskup je primio vl~. Ma-rinka Grubeši}a, ùpnika u Ularicama. U 14.30Nadbiskup je dao kratki intervju za FTV BiH upovodu predstoje}ih uskrsnih blagdana. U17.00 Nadbiskup je primio mons. Peru Juki}a,ravnatelja Katehetskog ureda VN-e.

1. travanjU 8.30 Nadbiskup je primio vl~. Marka Zu-

pka, rektora Bogoslovije. U 10.00 Nadbiskup jeprimio ekipu televezije RTRS-a i imao prigod-ni intervju u povodu uskrsnih blagdana. U18.00 sati na Veliki ~etvrtak u sarajevskoj kate-drali Nadbiskup je predvodio sve~ano misnoslavlje ve~ere Gospodnje.

2. travanjU 8.00 na Veliki petak Nadbiskup je u kate-

drali pohodio i pomolio se pred izloènim Pre-svetim. U 10.00 Nadbiskup je u pratnji mons.

Bosiljka Raji}a,se susreo s predstavnicama Ka-ntonalne vlade u zgradi Vlade Kantona Saraje-vo. U 11.30 Nadbiskup je uz prisutnost medija~estitao uskrsne blagdane. U 18.00 Nadbiskupje u katedrali predvodio obrede Velikog petka.

3. travnjaU 11.00 Nadbiskup je prisustvovao tradi-

cionalnom uskrsnom ~estitanju za sve}enike,redovnike i redovnice grada Sarajeva u pros-torijama Ordinarijata. U 23.00 Nadbiskup jepredvodio uskrsno bdijenje u katedrali.

4. travanjNa svetkovinu Uskrsa u sarajevskoj kate-

drali u 10.30 Nadbiskup je predvodio sve~anomisno slavlje. U 12.00 Nadbiskup je u prostori-jama Ordinarijata primio gra|ane gradaSarajeva koji su došli ~estitati Uskrs. U 16.30Nadbiskup je posjetio samostan sestara i dje~jidom „Egipat“. U 17.00 Nadbiskup je posjetiosamostan u Karmelu.

Nadbiskupova kronika (31. oùjka – 30. lipnja 2010.)

130 VRHBOSNA 2/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

5. travanjU 11.00 Nadbiskup je organizirao uskrsni

prijem u prostorijama Bogoslovije za predsta-vnike civilnih i vjerskih vlasti i institucija.

6. travanjU 8.30 Nadbiskup je primio gospodina Vjek-

oslava Markovi}a. U 9.30 Nadbiskup je primioprof. Franju Mari}a. U 19.30 Nadbiskup je prim-io vl~. Peru Brki}a, direktora Caritasa BK BiH.

7. travanjU 11.00 Nadbiskup je na groblju Bare pred-

vodio misno slavlje i sprovodne obrede za po-kojnog sve}enika mons. Julijana Kozinovi}a.U 15.00 Nadbiskup je primio gospodina AntuFranjki}a. U 20.00 Nadbiskup je prisustvovaokoncertu HKD Napredak na Marindvoru.

8. travanjU 10.30 Nadbiskup je primio mons. Franju

Komaricu, banjolu~kog biskupa. U 11.00 Nad-biskup je u Domu vojske BiH prisustvovao po-tpisivanju Ugovora izme|u Sv. Stolice i BiH ouspostavi Vojnog Ordinarijata. U 13.30 Nadbi-skup je ru~ao zajedno s mons. Franjom Koma-ricom, biskupom banjolu~kim i mons. RatkomPeri}em biskupom trebinjsko – mrkanjskim ununcijaturi gdje su bili gosti apostolskog nun-cija mons. Alessandra D Ericca. U 18.00 Nadbi-skup je predvodio misno slavlje u katedralikojemu su uz vjernike nazo~ila i 32 |akona izHrvatske koji su na svom studijskom putova-nju posjetili Sarajevo i sarajevsku katedralu.

9. travanjU 8.30 Nadbiskup je primio mons. Franju

Komaricu, banjolu~kog biskupa. U 9.30 Nadb-iskup je primio vl~. Kristijana. U 10.00 Nadbis-kup se susreo s ~lanovima op}inskih vlasti gr-ada Sarajeva. U 16.30 Nadbiskup je predvodiodelegaciju nadbiskupije koja je pohodila part-nersku biskupiju Klagenfurt u Austriji gdje suboravili do 11. travnja.

10. travanjU HKM Klagenfurt Nadbiskup je predvo-

dio sveto misno slavlje pod kojim je 75 mladihprimilo sakrament potvrde.

U 11.00 Nadbiskup je zajedno s biskupomSchwartzom slavio svetu misu i podjelio sakr-ament svete potvrde u Mosburgu.

12. travanjU 6.30 Nadbiskup je otputovao za Zagreb gdje

je kao delegat BK BiH sudjelovao na zasjedanjuBK HR. Nadbiskup je zajedno s zadarskim

Nadbiskupom mons. @elimirom Pulji}em u Zag-rebu posjetio bolesnog sve}enika Stipu Šoši}a.

13. travanjU 15.50 Nadbiskup se vratio iz Zagreba. U

17.00 Nadbiskup je primio fra Marka Lovri}a,ùpnika u Šikari.

14. travanjU 9.30 Nadbiskup je predvodio misno slavl-

je u Bogosloviji kojim je zapo~eo sve}eni~kisabor Vrhbosanske Nadbiskupije nakon misepredavanje je odrào prof. Dr. Tomislav Ivan-~i}. U 13.30 Nadbiskup je primio vl~. MarkaMiki}a, ùpnika u Globarici i gospo|icu Mari-nu Kneèvi}, novinarku FTV-a. U 14.30 Nadb-iskup je predsjedao sjednicom Odbora za Ko-mušinu. U 18.00 Nadbiskup je primio predsje-dnika Republike Hrvatske gospodina Ivu Jos-ipovi}a. U 19.00 Nadbiskup i drugi predstav-nici MRV-a BiH susreli su se s predsjednikomRepublike Hrvatske Ivom Josipovi}em.

15. travanjU 10.00 Nadbiskup je uz druge predstav-

nike vjerskih i civilnih vlasti i institucija nazo-~io polaganju vijenaca za stradale u mjestimaAhmi}i i Kriàn~evo Selo, koje je posjetio pr-edsjednik Republike Hrvatske gospodin IvoJosipovi}. U povratku Nadbiskup je posjetiobolesnog sve}enika Vrhbosanske Nadbiskup-ije mons. Miju Peri}a u Vitezu.

16. travanjU 11.00 u selu Trusina Nadbiskup je pred-

vodio misu u povodu obljetnice stradanja 22civila i vojnika ùpe Podhum @ita~e. U 15.30Nadbiskup je otputovao za Graz. U 21.30Nadbiskup je posjetio HKM u Grazu i ku}usestara Sluàvki Krista Kralja gdje je preno}io.

17. travanjU 10.00 u HKM u Grazu u crkvi sv. Josipa

Nadbiskup je predvodio sveto misno slavljepod kojim je podijelio sakrament potvrde 56krizmenika. U 14.30 Nadbiskup je otputovaoprema BiH. U 19.00 u ùpi Odàk Nadbiskupje obavio ispit krizmanika.

18. travanjU 11.00 Nadbiskup je u ùpi Odàk pred-

vodio sveto misno slavlje i podijelio sakra-ment potvrde 49 krizmanika. U 16.00 u ùpiGornja Dubica Nadbiskup je predvodio svetomisno slavlje u podijelio sakrament potvrde39 krizmanika.

VRHBOSNA 2/2010 131

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

19. travanjU 8.30 Nadbiskup je otputovao u Zenicu

gdje je u 10.00 sati sudjelovao na sjednici dir-ektora škola i ministarstva. U 15.00 Nadbiskupje na KBF-u odrào predavanje |akonima kojislušaju pastoralnu godinu. Nakon predavanjaNadbiskup se susreo s dekanom KBF-a vl~. dr.Pavom Juriši}em. U 17.30 Nadbiskup je primiovl~. dr. Zdenka Spaji}a, profesora na KBF-u uSarajevu.

20. travanjU 6.00 Nadbiskup je otputovao za Orašje

gdje je u 10.00 prisustvovao osnivanju Regio-nalnog odbora Me|ureligijskog vije}a Bosne iHercegovine. U 15.00 Nadbiskup je boravio uBijeljini gdje je tako|er formiran Regionalniodbor Me|ureligijskog vije}a Bosne i Herc-egovine. U ve~ernjim satima Nadbiskup jeposjetio Br~ko i preno}io.

21. travanjU 10.00 Nadbiskup je prisustvovao osnivan-

ju Regionalnog odbora Me|ureligijskog vije}aBosne i Hercegovine u Br~kom. U popodnevn-im satima Nadbiskup je otputovao za Sarajevo.U popodnevnim satima Nadbiskup je primiovl~. Ivu Tomaševi}a i vl~. Peru Brki}a.

22. travanjU 9.30 Nadbiskup je primio vl~. Miroslava

]avara, direktora MCVN-e i ùpnika na St-upu. U 14.00 Nadbiskup je boravio u Gora`dugdje je osnovan Regionalni odbor MRV-a vi-je}a Bosne i Hercegovine.

23. travanjU 10.00 Nadbiskup je primio vl~. dr. Darka

Tomaševi}a, profesora na KBF-u u Sarajevu.Nadbiskup je primio tako|er i vl~. dr. ŠimuMarši}a, profesora na KBF-u.

24. travanjU 10.30 Nadbiskup je predvodio sveto

misnlo slavlje u katedrali na kojem je nazo~ilooko tisu}u i sto ministranata zajedno sa svojimùpnicima. U 16.15 Nadbiskup je otputovaoza Frankfurt.

25. travanjNadbiskup je boravio u Frankfurtu gdje je

predvodio misno slavlje za akciju Renovabisa.U 15.00 Nadbiskup je sudjelovao na konferen-ciji akcije Renovabisa tako|er u Frankfurtu.

26. travanjU 13.40 Nadbiskup je doputovao iz Zagre-

ba odakle se uputio prema Zadru. U 17.00

Nadbiskup je u ùpi Plo~e predvodio svetumisu pod kojom je podijelio sakramentkrštenja. U 19.00 Nadbiskup je sudjelovao nave~eri zajedno s predstavnicima HKDNapredak iz Zadra.

27. travanjNadbiskup je boravio u Zadru gdje je u

11.00 u katedrali sv. Stošije slavio sveto misnoslavlje u kojem su sudjelovali predstavniciHKD-a Napredak iz Zadra.

28. travanjU 9.00 Nadbiskup je prisustvovao sjednici

BK BiH i Viših redovni~kih poglavara u BiH. U16.00 u kapelici Nadbiskup je predvodio svetomisno slavlje zajedno s predstavnicima Višihredovni~kih poglavara. U 19.30 Nadbiskup sesusreo s kanonicima na susretu je bilo govorao obnovi katedrale.

29. travanjU 08.30 Nadbiskup je primio fra Antu Tom-

asa. U 10.00 Nadbiskup je primio gospo|icu Bo-ànu Katavu. U 11.30 Nadbiskup je primio min-istra unutarnjih poslova Republike Hrvatskegospodina Tomislava Karamarka. U 15.45 Nad-biskup je sudjelovao na summitu o sigurnosti idijalogu u Parlamentu Bosne i Hercegovine. U17.00 Nadbiskup je primio gospodina VlatkaFilipovi}a. U 19.30 Nadbiskup je primio dekanaKBF-a u Sarajevu vl~. dr. Pavu Juriši}a.

30. travanjU 8.00 Nadbiskup je primio gospodina

Adelia Bergamaschia. U 10.00 Nadbiskup je pr-edsjedao sjednicom Caritasa Vrhbosanske na-dbiskupije. U 11.00 Nadbiskup je predsjedaosjednicom Medijskog centra Vrhbosanske nad-biskupije. U 14.30 Nadbiskup je primio gospo-dina Zdravka Šurlana, generalnog tajnika Me-|unarodne Lige humanista. U 17.00 Nadbis-kup je primio gospo|icu Ljiljanu Lovri}, pred-sjednicu stranke HSS – NHI.

1. svibanjU 11.00 u svetištu Gospe Olovske Nadbis-

kup je predvodio sve~ano misno slavlje. U17.00 u ùpi Grada~ac Nadbiskup je predvo-dio slavlje svete krizme pod kojim je sakra-ment krizme primilo 20 krizmanika.

2. svibanjU 11.00 u ùpi sv. Juraja u Vitezu Nadbi-

skup je predvodio sveto misno slavlje podkojim je sakrament krizme primilo 250 kriz-manika. U 16.00 Nadbiskup je predvodio

132 VRHBOSNA 2/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

sveto misno slavlje u ùpi sv. Franje u Gu~ojGori pod kojim je sakrament svete potvrdeprimilo 30 krizmenika. U ve~ernjim satimaNadbiskup je otputovao za Banja Luku.

3. svibanjU ùpi Male Terezije u Presna~ama u 9.00

Nadbiskup je predvodio duhovnu obnovu zasedam maturanata sjemeništaraca Travni~kogsjemeništa. Duhovna obnova završena je u18.00 sati svetom misom. U ve~ernjim satimaNadbiskup se uputio za Sarajevo.

4. svibanjU 9.00 Nadbiskup je primio gospodina Em-

anuella Ferraria generalnog ravnatelja usta-nove Radio Maria zajedno s njegovim surad-nicima. U 10.00 Nadbiskup je primio vl~. FilipaMarši}a, ùpnika u Derventi. U 16.30 Nadbis-kup je primio vl~. Ivana Milov~i}a ravnateljaHrvatskog Caritasa sa suradnicima i vl~. mons.Bosiljka Raji}a, direktora Caritasa BK BiH. U17.00 Nadbiskup je primio predstavnike tali-janskog Caritasa. U 18.00 Nadbiskup je sud-jelovao na sjednici o obnovi katedrale.

5. svibanjU 10.00 Nadbiskup je sudjelovao na otvara-

nju konferencije Caritasa BK BiH o Siromaštvuu BiH. U 11.00 Nadbiskup je primio vl~. @eljkaMari}a, ùpnika u Bijelom Brdu. U 11.30Nadbiskup je primio vl~. Vinka Trogrli}a ùpni-ka u Bistrici kod Uskoplja. U 16.30 Nadbiskup jeprimio vl~. Miroslava ]avara, ùpnika naStupu i direktora MCVN-a. U 18.00 Nadbiskupje predvodio sveto misno slavlje u katedrali uSarajevu za pokojnog nadbiskupa mons.Marka Jozinovi}a, pod kojim je mons. BosiljkoRaji} primljen me|u kanonike stolnog kaptolavrhbosanskog. Na kraju misnog slavlja dodijel-jen je po~asni monsinjorat sve}eniku biskupijeAachen vl~. Heribertu Augustu, poradi mnogihi velikih zasluga za našu Nadbiskupiju.

6. – 8. svibanjNadbiskup je boravio u Skoplju kao delegat

Svete Stolice na me|unarodnom simpoziju otoleranciji i dijalogu.

8. svibanjNadbiskup se tijekom boravka u Skoplju

susreo s predsjednikom Republike Makedon-ije gospodinom Gjorgeom Ivanovim.

9. svibanjU 11.00 u ùpi Tolisa Nadbiskup je predvo-

dio sveto misno slavlje pod kojim je sakra-

ment potvrde primilo 146 krizmanika. U 16.00u ùpi Kopanice Nadbiskup je predvodiosveto misno slavlje pod kojim je sakramentpotvrde primilo 9 krizmanika. U ve~ernjim sa-tima Nadbiskup je otputovao za Zagreb gdjeje posjetio ku}u sestara Sluàvki malog Isusa uNaumovcu i tu preno}io.

10. svibanjU 17.30 u povodu proslave 25 godina ma-

ture u~enika sjemeništaraca Nadbiskup je naPuntamici u Zadru predvodio sveto misno sla-vlje. U ve~ernjim satima Nadbiskup je otputo-vao za BiH i preno}io u ùpi Ularice.

11. svibnjaNadbiskup je zajedno sa sve}enicima uso-

rskog dekanata proveo dan u prirodi i dru-ènju koje su organizirali sve}enici usorskogdekanata na ~elu s dekanom pre~. MarinkomGrubeši}em.

12. svibnjaU 9.00 Nadbiskup je primio gospodina Chri-

stopha Mariu Fritzena veleposlanika Malteškogreda u BiH. U 10.00 Nadbiskup je primio vl~.Marijana Orki}a, ùpnika u Vogoš}i. U 15.00Nadbiskup je primio vl~. Miroslava ]avara ùp-nika na Stupu i direktora MCVN-e. U 16.00 Na-dbiskup je primio fra Marka Kepi}a, ùpnika uVitezu. U 17.00 Nadbiskup je primio vl~. TomuKneèvi}a, ravnatelja ureda vojnog dušobri`ni-štva. U 17.15 Nadbiskup je primio vl~. MarinkaFilipovi}a ùpnika u Bukovici. U 20.00 u Bogos-loviji prikazan je film „Hod“ Vlatka Filipovi}a onadbiskupu vrhbosanskom Vinku kard Pulji}u.

13. svibanjU 8.45 Nadbiskup se susreo s vl~. Josipom

Lebom i generalnim vikarom pre~. LukomTunji}em u vezi sprovoda i sahrane vl~. prof.Ante Šari}a. U 14.30 Nadbiskup je primio vl~.Damira Ivanovi}a, ùpnika na Ceru.

14. svibanjU 10.00 u crkvi sv. ]irila i Metoda Nadbisk-

up je predvodio svetu misu zadušnicu za pok-ojnog profesora vl~. dr. Antu Šari}a. U 11.30Nadbiskup je primio vl~. Predraga Stoj~evi}a,ùpnika u Vukanovi}ima. Nadbiskup je tako-|er primio vl~. Antu Stjepi}a, ùpnika u ParSelu. Nadbiskup je tako|er u popodnevnimsatima primio grupu gostiju iz Austrije.

15. svibanjU 9.00 Nadbiskup je u prostorijama KŠC-a

sv. Josip u Sarajevu sudjelovao na otvorenju

VRHBOSNA 2/2010 133

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Tre}eg kongresa bogoslova koji se odràva uSarajevu od 14. do 16. svibnja. U 18.00 Nadbi-skup je u katedrali predvodio sveto misno sla-vlje na kojemu su sudjelovali sve}enici odgo-jitelji i bogoslovi koji sudjeluju na kongresu.

16. svibanjU 9.00 Nadbiskup je pohodio samostan Ka-

rmel na Stupu. U 10.30 u ùpi Stup Nadbiskupje predvodio sveto misno slavlje na kojem susudjelovali bogoslovi |akova~ke biskupijezajedno sa svojim poglavarima. U popodne-vnim satima Nadbiskup je primio vl~. FabijanaStanuši}a voditelja gradnje sve}eni~kog do-ma. Nadbiskup je primio i vl~. dr. Pavu Juriši}adekana KBF-a u Sarajevu

17. svibanjU 12.00 Nadbiskup je primio vl~. dr. Šimu

Marši}a, povjerenika za pastoral mladih i profe-sora na KBF-u u Sarajevu. U 15.30 Nadbiskup jeprimio vl~. Miroslava ]avara ùpnika na Stupui direktora MCVN-a. U 16.00 Nadbiskup jeprimio o. Ivana Macana provincijala Dru`beIsusove. U 17.00 Nadbiskup je primio vl~. dr.Franju Topi}a profesora na KBF- u u Sarajevu.

18. svibanjU 8.30 Nadbiskup je primio vl~. Marka

Zupka, rektora Bogoslovije. U 9.30 Nadbiskupje primio gospodina @eljka Mati}a, tajnika KDKatarina iz Banja Luke. U 10.00 Nadbiskup jeprimio vl~. Josipa Lebu, duhovnika u Bog-osloviji, vl~. Josipa Tadi}a, ekonoma i vl~. StipuGalu, vicerektora.

19. svibanj – 22. svibanjU 12.20 Nadbiskup je otputovao za Švedsku

gdje je boravio do 22. svibnja. Tijekom boravkaNadbiskup se susreo s biskupom cijele Švedskemons. Andresom Aureliusom, predstavnicimaHrvatskih katoli~kih misija, generalnimvikarom i ravnateljem HKM Stockholm mons.Stjepanom @eljkom Bileti}em. Dana 22. svibn-ja u gradu Vadsteni u crkvi sv. Brigite švedske~iji zemni ostaci po~ivaju u crkvi Nadbiskup jepredvodio sve~ano misno slavlje u 11.00 sati nakoje su stigli mnogi hrvatski hodo~asnici izcijele Švedske jer je to ujedno bilo i Jedanaestohodo~aš}e Hrvata Skandinavije u Vadstenu.

23. svibanjNa svetkovinu Duhova u sarajevskoj kated-

rali u 10.30 Nadbiskup je predvodio sve~anomisno slavlje pod kojim je sakrament krizmeprimilo 103 krizmanika. U popodnevnim sati-

ma Nadbiskup je primio vl~. Miljenka Dàltuùpnika na Uzdolu.

24. svibanjNadbiskup je u 9.00 sati otputovao za Most-

ar na zajedni~ko zasjedanje BK BiH i BK HR.25. svibanjNadbiskup je boravio u Mostaru na zajedn-

i~kom zasjedanju HBK i BK BiH.26. svibanjU 11.30 Nadbiskup je primio gospodina Da-

rka Gali}a direktora @itoprometa. U 14.00 Na-dbiskup se susreo s mons. Gerhardom Fürst-om biskupom biskupije Rottenburg - Stuttgarti njegovim generalnim vikarom i suradnicima.

27. svibanjU 7.00 Nadbiskup je zajedno s mons. Gerh-

ardom Fürstom i slavio svetu misu u kapelicinakon ~ega je uslijedio radni doru~ak. U 10.45Nadbiskup je primio vl~. dr. Šimu Marši}a,profesora na KBF-u u Sarajevu. U 11.00 Na-dbiskup je primio vl~. Marinka Filipovi}a,ùpnika u Bukovici. U 11.30 Nadbiskup je pri-mio vl~. @eljka Mari}a, ùpnika u BijelomBrdu. U 15.00 Nadbiskup je predsjedao sjedni-com Ordinarijata.

28. svibanjU 9.00 Nadbiskup je primio vl~. Ivu Jezid-

ì}a, ùpnog vikara ùpe Stup. U 9.30 Nadbi-skup je primio vl~. Pavu Šekeriju, katedralnogùpnika. U popodnevnima satima Nadbiskupje primio vl~. Miroslava ]avara direktoraMCVN-e. Nadbiskup je primio tako|er i vl~.Davora Topi}a, ùpnog vikara katedralne ùpe.

29. svibanjU 11.00 Nadbiskup je predvodio sve~ano

sveto misno slavlje u povodu 39. susreta ml-adih na brdu Kondìlo u Komušini. U 18.00Nadbiskup je predvodio sveto misno slavlje uùpi Posavska Mahala pod kojim 6 krizmenikaprimilo sakrament svete krizme. U ve~ernjimsatima Nadbiskup je posjetio ùpe Kulina iBukovica i susreo s ùpnikom vl~. MarinkomFilipovi}em. Nakon toga Nadbiskup se uputioprema @ep~u gdje je ostao na preno}ištu.

30. svibanjU 8.00 u prostorijama hotela „Mari}“ kod

@ep~a Nadbiskup se susreo s predsjednikomRepublike Hrvatske Ivom Josipovi}em. U 11.00u @ep~u Nadbiskup je predvodio sveto misnoslavlje pod kojim sakrament krizme primilo 99krizmanika. U 16.00 Nadbiskup je predvodio

134 VRHBOSNA 2/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

sveto misno slavlje u ùpi Maglaj pod kojimsakrament krizme primilo 17 krizmanika.

31. svibanjU 9.00 Nadbiskup je primio vl~. dr. Šimu

Marši}a, povjerenika za pastoral mladih igrupu skauta iz Italije. U 9.00 Nadbiskup jeprimio mons. Devprasada Ganawa biskupabiskupije Jhabua u Indiji i njegove suradnike upratnji vl~. Ivana Ravali}a, ùpnika u NovomSarajevu. U 10.30 Nadbiskup je primio provin-cijala Bosne Srebrene mnogopoštovanog o. fraLovru Gavrana. U 15.00 Nadbiskup je pred-sjedao sjednicom upravnog odbora Medijskogcentra. U 16.30 Nadbiskup je primio vl~. LukuBrkovi}a, ùpnika na Marin Dvoru. U 17.00Nadbiskup je primio gospodina Antu Rilapredsjednika HDZ-a ogranak Sarajevo.

1. lipanjU 11.30 Nadbiskup je primio gospodina Iv-

ana Pandì}a. U popodnevnim satima Nadbi-skup je otputovao za Travnik gdje je u 18.00sati u sjemeništu predvodio sveto misno slavl-je u povodu završetka školske godine. U 20.15Nadbiskup je zajedno sa sjemeništarcima iodgojiteljima pratio film „Hod“ gospodinaVlatka Filipovi}a o nadbiskupovom djelovan-ju i radu od njegova imenovanja i proglašenjakardinalom do vremena rata i pora}a.

2. lipnjaU 10.00 Nadbiskup je sudjelovao u progra-

mu koji se odràvao u Kupresu u povodu prv-og susreta sve}enika s podru~ja cijele Bosne iHercegovine. U 12.00 Nadbiskup je predvodiosve~ano misno slavlje uz koncelebraciju oko350 sve}enika s podru~ja BiH. U popodnevn-im satima Nadbiskup se uputio prema Uzdolugdje se u 18.30 susreo s gospodinom JozomPavkovi}em, urednikom Ve~ernjeg lista.

3. lipanjU 11.00 sati Nadbiskup je predvodio

sve~ano euharistijsko slavlje posvete oltara isvetohraništa u ùpi sv. Ivana Krstitelja naUzdolu. U popodnevnim satima Nadbiskup seuputio prema Sarajevu.

4. lipanjU 9.15 Nadbiskup je primio vl~. Josipa Lu-

bara, ùpnika ùpe Crkvica kod Zenice. U10.00 Nadbiskup je primio gospodina FranjuMari}a. U 11.00 Nadbiskup se susreo s odb-orom za svetište Gospino u Komušini. U 15.00Nadbiskup je primio gospodina Boù Ljubi}a

predsjednika HDZ 1990 i suradnike gospodi-na Martina Raguà, gospodina Pericu Jele~evi-}a i gospodina Vesu Vegara. U 16.00 Nadbi-skup je primio gospo|icu Boànu Katavu. U17.00 Nadbiskup je primio vl~. Peru Brki}a,direktora Caritasa vrhbosanske nadbiskupije.

5. lipanjU 8.00 sati Nadbiskup je otputovao za Be~.

U 17.00 sati u HKM u Be~u Nadbiskup je pred-vodio sveto misno slavlje pod kojim sakra-ment krizme primilo 248 krizmanika.

6. lipanjU 7.30 Nadbiskup se susreo s Cristophom

Schönburnom, kardinalom i nadbiskupomBe~a. U 11.00 Nadbiskup je predvodio svetomisno slavlje u HKM u Be~u pod kojim jesakrament krizme primilo 44 krizmanika.

7. lipanjU 10.00 Nadbiskup je sudjelovao na sjedni-

ci profesorskog vije}a KBF-a. U 11.00 Nadbisk-up je obišao gradilište sve}eni~kog doma u Sa-rajevu. U 15.00 Nadbiskup je primio goste izSlovenije. U 16.00 Nadbiskup je primio fra Be-nedikta Vujicu i gospodina Dènana Kulen-ovi}a autora knjige o ustrojstvu Vatikana. U17.30 Nadbiskup je primio vl~. dr. ZdenkaSpaji}a, profesora na KBF- u u Sarajevu.

8. lipanjU 9.30 Nadbiskup je primio predstavnike

katoli~ke akcije iz Italije. U 11.00 Nadbiskup jesudjelovao na sjednici MRV-a Bosne i Herceg-ovine. U 18.00 Nadbiskup je predvodio Te De-um i misu zahvalnicu u katedrali u povodu za-vršetka akademske godine. U 20.00 Nadbisk-up je sudjelovao na predstavljanju filma i knji-ge o mu~eniku vl~. Ivanu Buriku u Bogosloviji.

9. lipanjU 11.00 Nadbiskup je primio fra Ivicu Ka-

ratovi}a, ùpnika u Novom Šeheru. U 15.00Nadbiskup je predsjedao sjednicom pas-toralnog vije}a vrhbosanske nadbiskupije.

10. lipanjU 10.00 Nadbiskup je primio direktora Car-

itasa vrhbosanske nadbiskupije vl~. dr. PeruBrki}a i predstavnika Caritasa iz Münchena.

11. lipanjU 10.30 u povodu proslave patrona i zaštitni-

ka katedralne ùpe Srca Isusova Nadbiskup jebio prisutan na misi. U 15.00 Nadbiskup je prim-io vl~. Viktora Šoši}a, ùpnika u Glavicama.

VRHBOSNA 2/2010 135

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

12. lipanjU 11.00 Nadbiskup je u ùpi Klop~e u Zeni-

ci predvodio sveto misno slavlje pod kojim je79 krizmanika primilo sakrament svete potv-rde iz pet ùpa s podru~ja grada Zenice.

13. lipanjU 10.30 u katedrali Nadbiskup je suslavio

sveto misno slavlje pod kojim je proslavljenzaštitnik nadbiskupije vrhbosanske PresvetoSrce Isusovo, sveto misno slavlje predvodio jeapostolski nuncij u BiH nadbiskup mons. Ale-ssandro D Ericco. Nakon svete mise u prostori-jama Ordinarijata uprili~en je i sve~ani ru~ak.

14. lipanjU 10.00 Nadbiskup je primio fra Benedikta

Vujicu i gospodina Valerijana @uju koji je Nad-biskupu poklonio knjigu Leksikon Sarajeva. U11.00 u prostorijama Nuncijature Nadbiskupse susreo s apostolskim nuncijem u BiH mons.Alessandrom D Ericcom. U 15.30 Nadbiskup jeprimio gospodina Zdravka Majstorovi}a sasuprugom i s. Theresiu ~lanicu dru`be sestaraMajke Terezije iz Calcute.

15. lipanjU jutarnjim satima Nadbiskup je otputovao

za Rijeku gdje je na poziv rije~kog biskupamons. Ivana Dev~i}a u 18.00 sati predvodio sv-eto misno slavlje u povodu proslave blagdanasv. Vida zaštitnika grada Rijeke. Prije svetemise u 16.30 Nadbiskup se sureo s vl~. JozomKaji}em, salezijancem.

16. lipanjNadbiskup je u jutarnjim satima otputovao

prema Trstu, odakle se avionom uputio u Rimgdje je sudjelovao na sjednici komisije zaMe|ugorje. U ve~ernjim satima Nadbiskup jesletio u Zagreb i uputio se prema Sarajevu.

17. lipanjU 9.00 Nadbiskup je u Bogosloviji sudjelo-

vao na seminaru za odgojitelje u malom ivelikom sjemeništu kojega su predvodili p.Mijo Niki} i o. Ante Vu~kovi}. U 17.30 Nadb-iskup je primio s. Marinu Pilji} provincijalnuglavaricu sestara Sluàvki malog Isusa.

18. lipanjU 8.30 Nadbiskup je primio gospodina

Adelia Bergamascchia. U 11.00 Nadbiskup jeprimio vl~. Jozu Batini}a, ùpnika u Moran~a-nima. U popodnevnim satima Nadbiskup seuputio prema Travniku gdje je predvodio du-hovnu obnovu za ministrante. U 18.00 Nadb-

skup je predvodio misu na kojoj su sudjelovaliministranti prisutni na duhovnoj obnovi. U20.00 Nadbiskup se susreo i razgovarao s min-istrantima.

19. lipanjU 11.00 Nadbiskup je predvodio misno sla-

vlje u ùpi Novi Šeher pod kojim je sakramentpotvrde primilo 117 krizmanika. U 16.00Nadbiskup je predvodio sveto misno slavlje uùpi Radunice pod kojim je sakrament pot-vrde primilo 16 krizmanika. Nadbiskup se na-kon krizme uputio prema Zagrebu i odsjeo uprovincijalnoj ku}i sestara Sluàvki malogIsusa u Naumovcu u Zagrebu.

20. lipanjU jutarnjim satima Nadbiskup je otputovao

prema Münchenu. U 12.00 Nadbiskup je pred-vodio sveto misno slavlje u crkvi sv. Mihovilapod kojim je sakrament potvrde primilo 120krizmanika. U 19.00 Nadbiskup je bio gost nasve~anoj ve~eri prire|enoj u ~ast posjeta kar-dinala Vinka Pulji}a, doma}in ve~ere bio je go-spodin Ivo Sadri}. Tijekom boravka u Münch-enu Nadbiskup je odsjeo u Hotelu Poing Hof.

21. lipanjPo povratku iz Münchena Nadbiskup je

boravio kod sestara Sluàvki malog Isusa uNaumovcu.

22. lipanjU 10.00 Nadbiskup je predvodio procesiju i

molitvu svete krunice do grobišta i mjesta stra-danja Jazovka. U 11.00 sati Nadbiskup je na gr-obištu i mjestu stradanja Jazovka predvodio sv-eto misno slavlje. U popodnevnim satima Na-dbiskup je posjetio sestre Bazilijanke u Sošic-ama. Sve~ani ru~ak uprili~en je u Kraši}u kao iNadbiskupov TV interwiev u povodu obiljeàv-anja stradanja u Jazovki. Nadbiskup se nakontoga uputio prema Banja Luci gdje je preno}io.

23. lipanjU 16.00 Nadbiskup je predvodio procesiju i

prenošenje kipa sv. Ive u Podmila~ju. U 16.00uz prisustvo oko 30 000 hodo~asnika u svetiš-tu sv. Ive u Podmila~ju Nadbiskup je predvo-dio sve~ano misno slavlje. Nakon mise i ve~ereNadbiskup se uputio prema ùpi Prozor gdjeje preno}io.

24. lipnjaNa blagdan sv. Ivana Krstitelja u 11.00 Na-

dbiskup je slavio sveto misno slavlje u ùpi So-lakova Kula – Obri. U 17.00 Nadbiskup je sud-

136 VRHBOSNA 2/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

jelovao na sjednici odbora za izgradnju spom-enika papi Ivanu Pavlu II ispred katedrale.

25. lipanjU 8.30 Nadbiskup je primio vl~. Matu Kri-

ànca, sve}enika vrhbosanske nadbiskupijekoji pastoralno djeluje u Australiji. U 11.00Nadbiskup je predvodio misu u Bogosloviji zapokojnog sve}enika vl~. Jozu Tomi}a, podkojom je podijelio slu`be lektorata i akolitata.U 17.00 Nadbiskup je u ùpi Deèviceblagoslovio novoizgra|enu punionicu vodeNevra.

26. lipanjU 11.00 Nadbiskup je predvodio misno

slavlje u ùpi Osova pod kojim je 116 mladihprimilo sakrament svete potvrde. U 17.00Nadbiskup je predvodio misno slavlje u ùpiKakanj pod kojim je 26 mladih primilo sakra-ment svete potvrde.

27. lipanjU 16.00 u Bogosloviji Nadbiskup je predvo-

dio mjese~nu rekolekciju redovnicama spodru~ja grada Sarajeva.

28. lipanjU 10.00 Nadbiskup je primio ùpnika iz

Topole. U 10.30 Nadbiskup je primio vl~.Damira Ivanovi}a, ùpnika na Ceru. U 12.15Nadbiskup je primio vl~. Marka Laci}a, ùpni-ka u Jelaškama. U 15.00 Nadbiskup je pred-sjedao sjednicom Vije}a konzultora Vrhbosa-nske nadbiskupije. U 20.00 sati je prisustvovaoakademiji njemu u ~ast – prire|ena u Bogos-loviji povodom ~etrdesetogodišnjice sve}e-ni~kog re|enja.

29. lipanjU 10.30 Nadbiskup je zaredio u sarajevskoj

katedrali tri |akona za prezbitere (vl~. \uruArlovi}a, fra Josipa Filipovi}a i fra DavoraDominovi}a)

30. lipanj 2010.U prijepodnevnim satima Nadbiskup primio

na razgovor vl~. Viktora Šoši}a. Nakon toga sus-reo se s fra Rafom Lipovcem. Kasnije je primiona razgovor studenticu Sandu Smoljo.

Kroniku zabiljeìo Oliver Juriši}, nadbiskupov tajnik

VRHBOSNA 2/2010 137

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

138 VRHBOSNA 2/2010

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 2/2010 139

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

140 VRHBOSNA 2/2010

PR

ILO

ZI

Biskupi i sve}enici, okupljeni 2. lipnja naKupresu na Susretu sve}enika Bosne iHercegovine, uputili su brzojav papi BenediktuXVI. koji prenosimo u cijelosti:

Sveti o~e!Na svršetku Sve}eni~ke godine, koju je

Vaša Svetost najavila lani na svetkovinuPresvetoga Srca Isusova, u povodu 150. obljet-nice smrti svetoga ùpnika arškoga, zaštitnikasvih ùpnika, prezbiteri, biskupijski iredovni~ki, koji djeluju u dušobri`ništvuCrkve u Bosni i Hercegovini, svjesni da je

“sve}enik ljubav Isusova Srca”, okupljeni naKupresu na svome bratskom susretu i pred-vo|eni svojim pastirima i poglavarima, daslave sakramente pomirenja i euharistije, daobnove svoja sve}eni~ka obe}anja i izrazesvoju potpunu vjernost Kristu, Sinu Bo`jemu,u Duhu Svetome, i njegovoj Crkvi, pod zaštit-om Marije Djevice i Bogorodice, dok iskazujuSvetosti Vašoj osje}aje sinovske zahvalnosti ivjernosti mole apostolski blagoslov za sebe i zavjernike koji su im povjereni.

(kta)

Brzojav Svetom Ocu sa Susreta sve}enika BiHKupres, 2. lipanj 2010

“Sve}eništvo - dar i zadatak”Na sve~anom Euharistijskom slavlju u okviru

Susreta sve}enika Bosne i Hercegovine, 2. lipnja uùpnoj crkvi na Kupresu prigodnu propovijeduputio je predsjednik Vije}a za kler Biskupske kon-ferencije Bosne i Hercegovine mons. dr. Ratko Peri},biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upraviteljtrebinjsko-mrkanski.

SVE]ENIŠTVO - DAR I ZADATAK

Munus docendi - dar i zadatak pou~avanja

Vratimo se za trenutak u Anatot, gradi}blizu Jeruzalema, u godinu 626. prije Krista. Tenaime godine, kaù stru~ne knjige, do|e Jere-miji rije~ Gospodnja, koju ~usmo u prvom ~it-anju (Jr 1,4-5. 17-19). Ni vanjske okolnosti, niosobni i obiteljski uvjeti ne odre|uju nikogada bude prorok. To je dar što Višnji nam Bogdaje. Proroci Staroga Zavjeta dolazili su iz ra-znih sela i gradova, i društvenih klasa. Onošto im je svima zajedni~ko bilo jest uvjerenjeda je Bog ušao u njihov ìvot, da ih je osobnopozvao u svoju slu`bu glasnogovornika. Bog}e dati sadràj, a oni izraàj. Tako proroci razl-i~ito opisuju svoj poziv upravo jer se i pozivdogodio na razne na~ine. I nema nekoga sta-

ndardnog puta religioznoga iskustva. Mojsijeje pozvan i poslan u osamdesetoj godini ìv-ota (Izl 3,10 - Dj 7,34). Samuel je pozvan kaodje~ak u svetištu Šilu (1 Sam 3,4). Amos kaèda ga je Gospodin uzeo „od stada“ i od „di-vljih smokava“ (Am 7,15). Izaija opisuje kakomu je poziv došao dok je bio u Hramu u Jeru-zalemu: „Koga da pošaljem? I tko }e nampo}i?“ Ja rekoh: „Evo me, mene pošalji“ (Iz6,8). Ezekiel osje}a da ga je Bo`ja ruka ~vrstopritisnula (3,14). Jeremija piše: „Do|e mi rije~Gospodnja“ (Jr 1,4). Govori ~ak o zavo|enju, ida se dade „zavesti“ (Jr 20,7). On iznosi neko-liko ~injenica koje su svojstvene svakomuBo`jem duhovnom zvanju:

Prvo, postoji u pozvanima neki osje}aj Bo-`je blizine. Bog se, i bez ljudskoga znanja i mo-lbe, uklju~io u ìvot ~ovjeka da ga privu~e usvoju uzvišenu slu`bu. I upravo u tome trenu-tku kad se Bog oglasio u savjesti, ìvot ~ovj-ekov poprima druk~ije zna~enje. Jeremijashva}a tko je i koji mu je cilj ìvota samo kadaga je Bog zaustavio na putu i osvijetlio njego-vu tminu u kojoj je on ~ekao, napipavao i tr-aìo smisao svemu.

Drugo: „Prije nego što te oblikovah u ma-j~inoj utrobi, ja te znadoh“. Ovo Bo`je „znan-je“ Jeremijine osobe dublje je od bilo kakve na-

Homilija biskupa Ratka Peri}a na Susretu sve}enika BiH

Kupres, 2. lipanj 2010.

VRHBOSNA 2/2010 141

PR

ILO

ZI

še i najintimnije spoznaje koju imamo i o sebii o drugome. Ovo Bo`je „znati“ jest savršenoznanje, od zamisli do ostvarenja, od za~etka,od maj~ine utrobe, do svršetka, do kona~neìvotne pobjede, sa svim ljudskim dogodovšti-nama, pa i „futuribilijama“.

Tre}e: „Prije nego što iz maj~ina krila iza|e,ja te posvetih“ – to }e re}i: ja te odvojih, u stra-nu te stavih, zapravo na svoju te stranu posta-vih, jer Bog je svet, kadoš, druk~iji i odijeljenod ljudi u svome nedostupnu svjetlu. Pozva-nik se stavlja na stranu Bo`ju, u slu`bu Bogu,i poprima nešto od Bo`je biti ili naravi, odnos-no ljubavi i spoznaje da to prenosi drugima.

êtvrto: „Za proroka svim narodima postavihte.“ Nije samo prorok za svoje uku}ane, prijat-elje, susjede i sunarodnjake, nego za sve naro-de. Bez obzira na tadašnje politi~ke prilike Izra-ela, svaka odluka poduzeta u Jeruzalemu imalaje svoga odjeka i u Asiriji i u Egiptu, kao uostal-om i danas u svijetu. Prorok je Bo`ji glasnogo-vornik, i njegov }e glas dopirati do kralja babilo-nskoga i do faraona egipatskoga, daleko prekogranica vlastitoga naroda. Bilo je u Jeremijinodoba mnogo ljudi koji su èljeli upotrijebiti Bo-ga u svoje osobne ili narodne politi~ke ciljeve.Jeremija je svjestan da je on prorok, slu`benikBoga, Gospodara svih naroda, i da se on morauskla|ivati s Bo`jim zovom i voljom.

Nakon što je Bog ~uo Jeremijin „da“, nas-tavlja novim izazovom: „Ti bedra svoja opaši,ustaj, pa }eš im govoriti sve što }u tebi zapov-jediti“ (r. 17). Budan budi i spreman za pokret.Ustaj i otvori usta da narode pou~avaš što }uim ja preko tebe kazivati!

Ohrabrenje: Ne drš}i pred njima, ne gubiìvaca pred njihovom tehnikom i ljudstvom.Ako ti podlegneš i predaš se, sve je propalo,iznevjereno je veleposlanstvo i proroštvo, i rije~Gospodnja. Kad se susretneš s protivnicima, abit }e ih na svakom koraku, kao pijeska na obalimorskoj, sa svim jadima i nevoljama, morašnad njima juna~ki izvojevati ~asnu pobjedu.

Obe}anje: Oni }e se boriti s tobom, ali te ne}e nadvladati, jer ja sam s tobom. Borit }e sedakle i religiozne i svjetovne strukture, jerdiraš u njihove povlastice i stolice, i kakva godbila opozicija i agresija, ne }e nadvladati, ti }ešpobijediti, jer je pobjeda u Bo`jim rukama. Jer-emija se u ìvotu najeo kruha tjeskobe i napiovode nevolje kroz 40 godina prorokovanja i

pou~avanja. Doìvio je nerazumijevanje,zlostavljanje i progon, pa i od bra}e i uku}anasvojih, i od svoga naroda i od drugih. Ali nijeduhom kapitulirao. Ustrajao je s još àr~implamom sluìti Gospodu.

Kakvo onda ~udo da narod i apostoli na Is-usov upit u Cezareji: „Što govore ljudi tko jeSin ~ovje~ji?“ (Mt 16,13), odgovaraju: jedni daje Krstitelj, drugi Ilija, tre}i Jeremija. Veli~anst-vena trojka u o~ima ljudi: Ivan, Ilija, Jeremija.Ali je Isus kao Krist, Pomazanik Bo`ji i SinBoga ìvoga, za nebo uzvišeniji i od najve}ih!

- Evo i našega duhovnoga zvanja u 20. i 21.stolje}u. Bog nas poziva od poljskih i gorskihpastira za duhovne pastire ne samo svomu na-rodu nego i drugim narodima. Pa i jesmo li ra-spore|eni me|u narodima ne samo u ovoj ze-mlji nego i u svijetu? Poziva nas iz zemaljskihvinograda u vinograd Gospodnji da ga obra|-ujemo i rod donosimo. I da u tome vinogradu,gdje je Krist trs, a mi loze, ostanemo u njemu,svjesni da bez njega ne moèmo u~initi ništa.Poziva nas na svoju stranu, stavlja nas i opre-ma u borbu s oporbom koja se protivi Putu,Istini i ìvotu. Ohrabruje nas da ne podleg-nemo zavodljivosti svijeta, nego da upotrijebi-mo sav svoj razum i znanje kako bismo obraz-loìli nadu koja je u nama, odani Bogu, doslje-dni svomu zvanju i vjerni slu`bi pou~avanja.Bo`joj mudrosti treba podvrgnuti svjetovnumudrost i znanje. I ne }e izostati kona~na pob-jeda, jer On je s nama.

Prošlih je tjedana objavljena poruka jedno-ga disidentskog teologa koji se svojim otvor-enim pismom obra}a ne sve}enicima, nego bi-skupima svijeta, kao neki suvremeni antipapasvojom „enciklikom“, udaraju}i osobito na Pa-pinu ulogu, slu`bu i reformu. On nabraja kakosu mnoge šanse Crkve prokockane, kako jePapa imenovanjem reakcionarnih biskupaosnaìo protukoncilske snage u Crkvi; kako sudesetine tisu}a sve}enika napustile svojuslu`bu, ponajviše zbog zakona o celibatu, po-mladak se duhovnih zvanja smanjio, sve jeviše praznih crkava i sjemeništa, istupi se izCrkve niù. I tako. Treba priznati da su vidljivitakvi odre|eni trendovi u pojedinim dijelovi-ma Crkve. Samo kako se taj suvremeni preru-šeni i zloguki prorok ne pita koliko je on, i nje-mu sli~ni, pridonio svojim protucrkvenim i ra-zornim pisanjem, stavljaju}i sve u pitanje, pa i

142 VRHBOSNA 2/2010

PR

ILO

ZI

u samom naslovu svojih brojnih knjiga, a svje-tski ga mediji na svojim krilima reklamirali unjegovoj anticelibatarnoj, antipapinoj, anti-crkvenoj misiji. On svojim djelima nije samozavodio mla|e naraštaje nego i one druge;razvodnjavao krš}anstvo; sijao loše sjeme ponjivi Gospodnjoj. Crkva ga je još prije dvade-set godina prepoznala, i oduzela mu naslov islu`bu „katoli~koga“ teologa. I što bi to ondanas imao re}i katoli~kim sve}enicima ibiskupima? Sada se dao u akciju da biskupeindoktrinira kakvu bi trebali izvoditi reformuu Crkvi. Reformu da, ali samo ne takvu kakvuon, sa svojim istomišljenicima, predlaè. Nicrkveno, ni teološki, ni eti~ki. Ho}emo obnovuduha i reformu u kontinuitetu dvotisu}ljetnepovijesti ìvoga organizma Crkve, kako jezamišlja Benedikt XVI., namjesnik Kristov nazemlji, uz asistenciju Duha Bo`jega, na slavuOca nebeskoga. Oni koji su vjerni Bo`jemuzvanju – biskupi, sve}enici, redovnici, vjernici– ne }e dopustiti da budu „neja~ad kojom sevalovi poigravaju i koje goni svaki vjetarnauka u ovom kockanju ljudskom, u lukavostišto put kr~i zabludi“, nego }e, istinuju}i uljubavi, poraditi da sve uzraste u Krista, koji jeGlava Tijela Crkve, promi~u}i svoj rast nasazi|ivanje u ljubavi (Ef 4,14-15). Takva namreforma i obnova treba!

Munus sanctificandi - dar i zadatakposve}ivanja

Evo nas na novozavjetnom pozivu nasve}eništvo. U ovom ~itanju iz poslanice He-brejima (5,1-6) ima nekoliko bitnih elemenatasve}eni~e slu`be:

Prvo: „Svaki, naime veliki sve}enik, uzetizme|u ljudi, postavlja se na korist ljudima unjihovu odnosu s Bogom“. Sve je identi~no st-arozavjetnomu proro~kom pozivu: „ja te pos-vetih“, odvojih, a ovdje: „uzet izme|u ljudi“.

Drugo, zašto je uzet izme|u ljudi? „Da pri-nosi i darove i `rtve za grijehe“. Koje grijehe?Prema Starom Zavjetu, za grijehe neznanja,nesvojevoljne, nesvjesne, impulzivne i stra-stvene. @rtve za takve grijehe uspostavljajuprekinuti odnos s Bogom. A ako „svojevoljnogriješimo pošto smo jasno upoznali istinu, nepreostaje nam više `rtva za grijehe“ (Heb10,26), tuma~i pisac poslanice Hebrejima. To

zna~i: `rtva oprašta grijehe za koje se ~ovjekkaje. A neraskajan i drzak grješnik nije ni spo-soban primiti oproštenja. Sve}enik je uzet iz-me|u ljudi, ali ostaje jedan od njih, pod pokl-opcem grijeha: „On moè primjereno suosje}-ati s onima koji su u neznanju i zabludi, jer jei sam zaogrnut slaboš}u“ (5,2). Primjerenosuosje}ati - metriopathein, condolere – „bitiblag“ prema njima, ali strog prema sebi, grje-šniku. Sve}enik, koji je povezan s ljudima uìvotnom prognani~kom zave`ljaju, prikazuje`rtve u prvome redu za sebe, za svoje grijehe,pa onda za grijehe drugih. U tome prikazanjuKrist, veliki i jedini sve}enik, neizmjerno nadi-lazi svakoga zemaljskog sve}enika, jer on jebez grijeha i prikazuje sama sebe Ocu nebesk-omu za grijehe svega svijeta.

Tre}e: „I nitko ne prisvaja sebi te ~asti, negoga poziva Bog baš kao Arona“. Tako ni Gospo-din Isus nije sam sebi dao tu velikosve}eni~ku~ast, nego onaj koji mu re~e: Ti si Sin moj, da-nas te rodih. Sve}eni~ka slu`ba nije profesija,još manje karijera, nego razgovijetno pozvan-je i konkretno poslanje da se sam posve}uje ida druge posve}uje. To mu i ime kaè -sve}enik, posve}enik!

- Upravo zato što je uzet izme|u ljudi, štoje poveznica ~ovjeka i Boga, što je uvjeren uistinitost Isusove rije~i: „Ne izabraste vi mene,nego ja izabrah vas“ (Iv 15,16), sve}enik }e pr-eko tjedna, poput svetoga ùpnika arškoga,biti u društvu i prijateljstvu s Kristom, prednjegovim svetohraništem, u molitvi za sebe iza druge, u prouci njegove boànske rije~i, akada do|e zapovjedni dan, imat }e što re}inarodu, koji je cio tjedan u radnom odijelu, nanjivi, u vinogradu, kod ovaca, u tvornici, u zn-oju i prašini. Ljudi o~ekuju od sve}enika utj-ehu Bo`ju! Utjehu i rije~ju i djelom. Ne samoda narodu kazuje pravi nauk, nego ga Boguprikazuje i posve}uje Kristovim sakramenti-ma: krstom Presvetoga Trojstva, potvrdomDuha Svetoga, pomirenjem s Ocem nebeskim,euharistijom Krista Gospodina. Za sve}enikanema ve}e utjehe nego kada vidi da mu svaùpa svetkuje dan Gospodnji, da mu u~enicirado dolaze na vjeronauk, da zaru~nici skla-paju brak u Crkvi i osnivaju mlade i zdraveobitelji, da se mladi}i i djevojke odazivaju zaduhovni poziv, da mu vjernici napreduju usvetosti po molitvi, krjepostima i dobrim djeli-

VRHBOSNA 2/2010 143

PR

ILO

ZI

ma. Morali bismo uvijek imati u vidu da ti lju-di neumorno rade i da svojim radom i nashrane. Pa ako nas hrane kruhom svagdanjim,imaju pravo od nas o~ekivati da ih hranimoBo`jom rije~ju i primjerom dosljedna sve}-eni~kog ìvota.

Munus gubernandi - dar i zadatak upravljanja

Za Isusa ~usmo da je „propovijedao Evan|-elje Bo`je“ (Mk 1,14-20), Radosnu vijest, blago-vijest: Evan|elje istine (Gal 2,5), nade (Kol 1,23),mira (Ef 6,15), obe}anja (Ef 3,6), spasenja (Ef1,13). I govorio je: Obratite se - metanoeite -promijenite svoju pamet, opametite se, ne kajtese samo zbog posljedica grijeha, nego zboguàsa grijeha kao takvoga. I vjerujte Evan|elju!

Što su pozvanici bili u trenutku poziva? –Nadni~ari. Kad je Isus je odlu~io oblikovatisvoju zajednicu kao apostolski kolegij, zapo~eoje od obi~nih ribara, ratara, radnika. Nisu toljudi s fakulteta, iz prosvjetnih sredina, iliimu}nijih obitelji, nego pu~ani svakidašnjice.

Što su radili kad ih je Isus pozvao? - Loviliribu i krpali mreè. Onoga je pozvao ispodnjegove smokve. Onoga s njegove carinar-nice. obavljali su obi~an dnevni posao. Kao štoje Bog pozvao Amosa iz divljih smokava, takoje u~enike pozvao od riba i od mreà.

Zašto ih je pozvao? – Da ga prate. On je sku-pio Dvanaestoricu da budu s njim i da s njimaosvaja svijet za kraljevstvo nebesko. Da idu zanjim, ne ispred njega, da ga slijede u govoru itvoru, u istini i ljubavi. Da od njega u~e kakose ljudima upravlja i raspravlja, da im povjerikonkretne zada}e. Da ih u~ini ribarima ljudi.Kao da im kaè: „U~enici, jeste li vidjeli kakoje teško uloviti ribu?“ - Jesmo. „Eh, milijun pu-ta je teè uloviti ljudsku dušu za kraljevstvoBo`je!“ A pri tome nije u pitanju što u~enicimogu u~iti i u~initi, nego što Isus moè u~initiod njih i s njima u ovome svijetu. Nije ih daklepozvao da akademski i teoretski razra|ujufilozofske i eti~ke sustave, nego da njegovimhode stazama. U progonu i zlostavljanju, naKri`nome putu i u raspe}u. Ali on u uskrsnu-}u, a u~enici u nadi uskrsnu}a!

- I mi smo, bra}o, dozvani s raznih strana,gora i jezera, u sve}eništvo. I nitko se ne moèsmatrati dostojnim tolikoga i takvoga dara.

Koliko god to bila Bo`ja inicijativa i odluka, anaš pristanak i suradnja, ~injenica je da duho-vna zvanja ni~u iz obitelji koje djecu vole i od-gajaju, u kojima se Boga poštuje i poniznomoli, Gospin zagovor krunicom prosi, sakra-menti primaju, Bo`je zapovijedi opsluùju iodva`no se protiv svjetovne struje bori. Svetiùpnik arški sve je vlastitim primjerom pot-vr|ivao i pozivao.

- „Podaj svome sluzi pronicavo srce da mo-è suditi tvom narodu, razlikovati dobro odzala, jer tko bi mogao upravljati tvojim naro-dom koji je tako velik“ (1 Kr 3,0), moljaše Bogakralj Salomon na po~etku svoje kraljevske up-rave. Bogu se svidjela ta molitva i dao mu jeobilje mudrosti svoga Duha. Eto to nam trebakao sve}enicima i biskupima u upravljanju na-rodom: pronicavo srce! Da znamo razumnopresu|ivati izme|u pravde i nepravde – i sli-jediti put pravednosti, štititi nepravednotla~ene, sirote i nejake; razlu~ivati dobro odzla - dobro ~initi, a zla se kloniti.

Zahvalni smo Svetom Ocu Benediktu XVI.,koji je proglasio ovu Sve}eni~ku godinu. Prationas je svu godinu, iz tjedna u tjedan, svojimo~inskim porukama, govorima, pismima. Amo`da se nije nikada naslušao tolike medijskevike zbog nekih prezbiterskih bludorija kaoove godine. Neka nam oprosti! Stoga ova jeSve}eni~ka godina i svima nama poziv natemeljit ispit sve}eni~ke savjesti i ozbiljna opo-mena da se progledamo u ogledalu Bo`jega mi-losr|a, ali i Bo`jih zahtjeva i svojih prezbite-rskih obe}anja. Ispitajmo sebe koliko smo ostaliprivrèni svomu pozivu i poslanju - vjerniKristu, vjerni sve}eništvu. Ostavimo grješnemreè i veze na morskome àlu ovoga svijeta!Neka nas od njih Krist svojom boànskomljubavlju zauvijek rastavi i k sebi privu~e! Nekanam on, veliki Velesve}enik, vrati izvornosve}eni~ko srce i lice, koje je i bla}eno i ranjeno!Neka ljudi na tome licu svakodnevno gledajutragove Bo`je prisutnosti! Bog upravo danas,mo`da više nego ikada prije, od mene i od tebetraì da budemo suvremeni Jeremija, poslušani odvaàn; da vjerujemo što pou~avamo, danaviještamo što vjerujemo, a da ~inimo štovjerujemo i propovijedamo.

Sve}eni~e Kristov! Hvala ti za svaki trenutaktvoga sve}eni~kog sluènja Bogu i njegovojCrkvi, za tvoju molitvu i patnju. Neka te pr-

144 VRHBOSNA 2/2010

PR

ILO

ZI

oìma svijest da si Bo`ji sve}enik puna 24 satana dan. Ako ti nitko ne oda priznanja za tvojeodano sluènje Crkvi, Bogu i rodu, budi osna`-en Bo`jom prisutnoš}u i moli Oca nebeskoga dati on uzvrati u tajnosti tvoga bi}a. Budi ustrajanna svome sve}eni~kom putu. Na njemu nemoèš biti sam. Potrebna je Bo`ja pomo}; što-

više, Pavle, dosta ti je moja milost, jer se tvojaslabost u mojoj snazi usavršuje (2 Kor 12,9).

Boè, molimo te za sve sve}enike našeCrkve, blagoslovi ih svojom boànskom sna-gom i dobrotom, pod okriljem zaštitnice imajke naše Blaène Djevice Marije. Amen!

Dr. Anto Orlovac: Sve}enik - radostan molitelj i navjestitelj Bo`je rije~i

Na Susretu sve}enika Bosne i Hercegovine,odrànom 2. lipnja u ùpnoj crkvi Svete Obiteljina Kupresu, prigodnu meditaciju izrekao je ~lanVije}a za kler Biskupske konferencije Bosne iHercegovine mons. dr. Anto Orlovac, generalnivikar Banjolu~ke biskupije.

Srda~no vas pozdravljam bra}o sve}enici,„neprocjenjivi daru Bo`ji za Crkvu i ~ovje~anstvo“na ovom našem sve}eni~kom hodo~aš}u nakraju Sve}eni~ke godine, na ~elu s našim Ord-inarijima, mjesnim i redovni~kim, osobnim.Oslovljavam vas rije~ima Sv. oca BenediktaXVI. iz njegova apostolskog pisma kojim jeprije godinu dana proglasio Sve}eni~ku god-inu. Evo nas zajedno, bra}e po milosti svetogareda, iz cijele BiH: i redovnika i dijecezanskihsve}enika u zajedni~koj molitvi, duhovnojobnovi i druènju. Pridruìla su nam se i bra}aiz Kotorske biskupije u Crnoj Gori. Radujemse veoma ovome susretu i zahvaljujem organ-izatorima na prilici da malo zajedno s vamadanas razmišljam o našem sve}eni~kom posl-anju. Ovo sam izlaganje naslovio: „Sve}enik –radostan molitelj i navjestitelj Bo`je rije~i“.U~init }emo to u tri koraka: osvrnut }emo sena prošlost, pogledati sadašnjost i usmjeritipogled na budu}nost.

1. Naša prvotna revnostSve}eni~ka godina ide svome kraju. Na više

naših skupova, duhovnih vje`ba i obnova, ko-rona i rekolekcija, ali i svaki osobno, malo smopropitivali svoj vlastiti sve}eni~ki identitet.Upravo je to Papa èlio od ove Sve}eni~ke go-dine: da preispitamo i u~vrstimo svoj sve}eni-

~ki identitet, da se obnovimo u vjernosti Kris-tu i svome poslanju, da produbimo svoju rev-nost. Evo Sv. otac je na svome hodo~aš}u u Fa-timu 13. svibnja o. g. molio posebno za nas sv-e}enike da ljubimo Isusa i da u Njega upiremosvoje o~i, te da nas povjeri Marijinoj maj~insk-oj zaštiti, što je i u~inio pred izloènim Pres-etim (Glas koncila, br. 21, od 23. svibnja 2010.,str. 7) uz veliko mnoštvo vjernika. Tako }emodanas biti povezani s Papom i po toj njegovojmolitvi za nas (a valjda i našoj za njega!) i posudjelovanju apostolskog Nuncija u ovomnašem hodo~aš}u.

Nedavno smo završili Vazmeno vrijeme ukojemu smo u ~asoslovu ~itali poruke iz knjigeOtkrivenja. Poruke su to Onoga „koji drìsedam zvijezda u desnici“ a upu}ene su „an|eluCrkve u Efezu“ (Otk 2,1), a ti mjesto Efeza upišiime svoje ùpe (Sarajevo, Mostar, Banja Luka,Tuzla, Široki Brijeg, Tolisa, Trebinje, Livno,Kupres…). Baš mi se taj tekst ~ini dobrim pola-zištem za našu meditaciju. I na nas se odnosiono što ~itamo u knjizi Otkrivenja. Bog znanaša djela, naš trud i postojanost našu (usp. Otk2,2), zna i što smo podnijeli za Njegovo ime i danismo smalaksali. Bra}o, kako da ovdje ne prep-oznamo sami sebe i svoju situaciju. Trudili smose, djelovali, nastojali biti ustrajni i postojani,unato~ svim preprekama. A bilo ih je svihvrsta. Ako smo u tome Bo`jim darom uspjeli,smijemo biti radosni i ponosni. To moè bitisnaàn poticaj za naše budu}e djelovanje. Aono nije završeno dokle god smo ìvi. Netko jeupitao mudra duhovnog savjetnika: „Kakoznati kad sam završio svoju zada}u?“ On je

Meditacija na sve}eni~kom hodo~aš}u na Kupresu, 2. lipnja 2010.

VRHBOSNA 2/2010 145

PR

ILO

ZI

odgovorio: „Ako si ìv, još je nisi završio“.Ali, Bog zna i nešto što nerado ~ujemo i

teško sami sebi priznajemo: naime, da smo„prvu ljubav svoju ostavili“, pa nas poziva dase „obratimo i ~inimo prva djela“. Ima još neštošto nam nije drago ~uti, naime, da }e u protiv-nom „do}i i ukloniti naš svije}njak s mjesta njego-va“ (usp. r.3-5). Nije to prijetnja, to je opo-mena: ugašena svije}a ne moè stajati ondjeodakle ima dolaziti svjetlost.

Divno je, ako smo tijekom svoga sve}eni~k-og vijeka trpjeli i izgarali za Boga i svoj narod.Mi stariji znamo koliko je u komunisti~ko dobatrebalo revnosti i vjernosti, kao bogoslov do}ido oltara (osobito u vojsci), ali i kasnije, ostativjeran i postojan unato~ svim vrstama šikani-ranja; neki su i zatvor okusili, i postojani ostali!A nije to bilo tako davno. Još samo prije ~etvrtstolje}a za vjernost Kristu išlo se u zatvor.Koliko znam posljednji katoli~ki sve}enik uBiH kojega su komunisti nedu`na osudili bio jepok. mu~enik vl~. Filip Lukenda 1986. Devetgodina kasnije, 1995., na istom mjestu podnioje i mu~eni~ku smrt, zajedno sa sestrom Cecil-ijom Grgi}. Divni su to primjeri vjernosti.

I nešto mla|a naša subra}a doìvješe, zaj-dno s nama starijima, najnoviji rat, puno pod-niješe i postojani ostaše. Mislim da se bez la-`ne skromnosti, moè re}i da su Katoli~ka Cr-kva i sve}enici u našem hrvatskom narodu,op}enito govore}i, osvjetlali svoj vjerni~ki isve}eni~ki obraz. Nadamo se da }e nam „Onajsa sedam zvijezda“ jednom re}i: „Znam djela,trud i postojanost tvoju i da nisi smalaksao“. Velikje to dar Bo`ji, i na to smijemo biti ponosni, i,svakako, Bogu zahvalni. Ali na lovorikama sene spava.

Nisu li teret dana i èga ìvota, bra}o, po-malo ohladili našu revnost, nismo li se umorili,jer vidimo da se nije ostvarilo sve ono oko ~e-ga smo se trudili i za što smo bili spremni trp-jeti? Zar nas ne sabla`njavaju zli primjeri nek-ih sve}enika koji su teško iznevjerili svoje po-slanje i postali velika sablazan onima kojimasu bili poslani; štoviše u~inili im tešku neprav-du i gotovo nepopravljivo zlo? Zbog toga nasse sve trpa u isti koš, napadaju nas mediji neštede}i, i još podosta dodaju. Sada je to još ta-mo negdje u svijetu. A tko kaè da sutra ne }ei ovdje kod nas krenuti. Nismo li ponekad raz-o~arani i od svojih vjernika, i od subra}e

sve}enika, i od poglavara? I nismo li se u svomjadu okrenuli sami sebi? Nismo li dakle „prvuljubav svoju ostavili“?

I nama je upu}en onaj poziv da se „obrati-mo i ~inimo prva djela“. Bra}o, Sve}eni~ka mi segodina ~ini prikladnim vremenom da se maloprisjetimo te svoje prve, prvotne, revnosti.Mo`da bismo to mogli u~initi tako da se u mis-lima vratimo u svoje mladomisni~ke dane. Sa-svim konkretno: sjetimo se samo svoga sve}e-ni~kog gesla koje smo s toliko pomnje i ljubavibirali i stavili na svoju mladomisni~ku sli~icukao program svoga djelovanja. Moèmo malorazmisliti što smo od toga ostvarili. Sje}am li setoga i danas, ili sam to ve} davno zaboravio, ilisamo odmahnem rukom: „Ah, bio sam mlad inaivan.“ (Mo`da bi nas jedna sli~ica s našemlade mise u ~asoslovu na to podsjetila svakidan!). I molimo za ustrajnost do kraja.

2. Što nam je i kako danas ~initi?U ~emu nam se valja obra}ati? U onomu što

~inimo. A što nam je ~initi? Svakako su dva os-novna zadatka sve}enika: moliti i navješ}ivati.Sve}enik je prije svega molitelj i u~itelj mo-litve. To je prvi stup sve}eni~kog ìvota. A mo-limo li? Mo`da se ispri~avamo poput nekihnaših vjernika na ispovijedi: „Nemam vreme-na moliti“. To bi bilo kao kad bi u~enik rekaoda nema vremena u~iti, student da nema vre-mena studirati, a radnik da nema vremena ra-diti. To nam je osnovno poslanje i, ako ho}ete,„posao“. A toliko smo puta iskusili: bez toga isva naša druga djelatnost gubi smisao. Ne-davno nas je Sv. otac Benedikt XVI. pozvao daimadnemo hrabrosti uzeti si vremena za mo-litvu i ne smatrati to izgubljenim vremenom.Uzeti, i to na prvom mjestu, a ne ako namostane. Velika je odgovornost duhovnika, utome duhu odgajati sjemeništarce i bogoslove.Ako im je ve} tu teško moliti, bolje je da daljene idu: napravit }e više štete nego koristi i sebii Crkvi. A kako u~imo druge moliti? Onakokako i mi molimo. Krasno je u nekim crkvama~uti kako vjerni puk skladno moli, pjeva, sud-jeluje u misnom slavlju. To je redovito tamogdje tako isto skladno, sabrano, smireno ipripremljeno to ~ini i sve}enik na oltaru.Bra}o, svete nam je stvari sveto ~initi. To višeodgaja nego puno rije~i.

Drugi stup sve}eni~kog ìvota je

146 VRHBOSNA 2/2010

PR

ILO

ZI

navješ}ivanje Bo`je rije~i. Znamo da je mnogovrsta navješ}ivanja: po~evši od misnih homili-ja, preko katehizacijskih pouka, priprema nasakramente (zaru~nika, krštenika, roditelja),do razgovora uz na pr. sakrament pomirenjaili pohod bolesnika i sprovodnih nagovora. Iopet, kako ~esto za to „nemamo vremena“. Panam se propovijedi znaju katkada svesti da(loše) prepri~amo evan|eoski odlomak, pri~emu ponekad izbjegavamo Pavlova ~itanja(teàk je, ne }e to svijet razumjeti!) ili ~akstarozavjetna (kakve to veze ima s mojomùpom?) i ponovimo nekoliko „svetih fraza“,koje naši vjernici ve} unaprijed znaju. Vjernikponekad na kraju ne zna ni jednu ideju, ~ak nitemu, o ~emu smo propovijedali, ako bašnismo galamili kako se oni ne brinu za crkvu,ili mo`da nisu dali svoj doprinos za našeuzdràvanje. Ako vjernik nakon nedjeljnemise ne moè sa sobom ponijeti ni jednu idejukoja }e ga pratiti, onda propovijed nije valjala.A nije valjala jer se nismo spremili. Blago-pokojni kard. Kuhari} je dugo propovijedao, anismo imali takav osje}aj kad smo ga slušali,jer je govorio pripremljeno, iz duše, promedi-tirano, spremano uz molitvu. Treba paziti i nalijep izri~aj, ali Duh Sveti je onaj koji i namanadahnjuje misli i koji poti~e vjernike. Za toga valja moliti. Poznato je da je sluga Bo`jiIvan Pavao II. svoje enciklike i druge doku-mente uglavnom pisao u kapelici, zapisuju}iuz molitvu.

Navještaj bi trebao pratiti ìvotni primjer.Podsjetimo se onoga što nam je re~eno na |a-konskom re|enju, kad nam je biskup pruìoEvan|elistar i rekao:„Primi Kristovo evan|eljekojemu si postao navjestitelj. Nastoj vjerovati štopro~itaš, u~iti što uzvjeruješ, ìvjeti što u~iš.“Vjerovati, u~iti, ìvjeti, to je sve}enikovatrilogija. U njoj je sve re~eno. To je zapravo savsadràj sve}enikova ìvota.

3. Što nas ~eka u budu}nosti?U ovoj Sve}eni~koj godini èlimo obnoviti

svoju revnost za budu}nost koja je pred nama.Razborito je upitati se: kakve }e biti okolnostiu kojima }emo sutra djelovati, kakva }e biti vr-emena. Dobro je biti spreman na ono što nas~eka. Nitko od nas nije prorok koji to unapri-jed vidi, ali sje}aju}i se onoga što je bilo i osv-r}u}i se na vlastito ìvotno iskustvo, moèmo

slutiti ono što dolazi.Neke se stvari ve} jasno nazna~uju. Ne è-

lim ni sebe ni vas plašiti, niti širiti pesimizam,jer on moè biti i izraz nevjere, ali ne idemoususret baš laganim vremenima. Sve}enik pe-simist, mislim da je to protuslovlje u sebi. Alibiti optimist ne zna~i lebdjeti iznad zemlje, bitinerealan, jer to dovodi do frustracija, nego:unositi smisao, vedrinu i pouzdanje u svakupriliku ìvota, i to ponajprije u one teške. Koga}e oduševiti sve}enik koji stalno kuka, nikadnije zadovoljan? Bez oduševljenja nitko se nepokre}e. Sretan sve}enik usre}uje ljude okosebe; nezadovoljan samo nezadovoljstvodonosi. Da i ne kaèmo da smo naj~eš}enezadovoljni s drugima, koje bismo radomijenjali, ali ne i sebe. Kad bismo barem bilimalo nezadovoljniji sami sobom i sebe mijen-jali, i svijet bi se promijenio, ili bismo ga midruga~ijim vidjeli!

Znamo da Crkva ne moè bez trpljenja iprogona. Ni u jednom razdoblju povijesti. Cr-kva u našem hrvatskom narodu to je imala pr-ilike iskusiti još od turskih vremena do upravozavršenoga stolje}a. Me|u brojnim drugim`rtvama, toliko je naše subra}e sve}enika. I uDrugom svjetskom ratu i pora}u, ali i u„tenkovskoj demokraciji“ potkraj stolje}a.Danas su metode progona profinjenije, suptil-nije. Ne ide se baš |onom, kao neko} komu-nisti. Izvrsno je to okarakterizirao kard. Boza-ni} u propovijedi na misi za pok. predsjednikaTu|mana u zagreba~koj katedrali 10. prosinca2009., kad re~e da „se melodija komunisti~ke ide-ologije nastavila svirati, ali drugim instrumenti-ma“. (Glas Koncila, br. 51-52, 2009, str. 11).

Sada se orkestrirano ide na ocrnjivanje, un-ištenje dobra glasa sve}enika i Crkve kao cje-line, i povjerenja vjernika u sve}enike, naglaš-avaju}i mane sve}enika i razvla~e}i nas pomedijima, ~esto bez mogu}nosti da se obraniš.Optuè te, ocrne u medijima danima, a akouspiješ dokazati nedu`nost, to više nikoga nezanima. Ili se objavi neka sitna usputna notica,ili još ~eš}e ništa. Ali ne bojmo se: nitko nas nemoè toliko ocrniti, koliko mi sami sebe. Htiobih ovdje istaknuti jednu svijetlu zraku: upra-vo ju~er, 1. lipnja, bila je na ATV jedna emisijau kojoj je jedna pravoslavna vjernica, novinar-ka i televizijska urednica postavila pitanje:kako to da su se napadi na samoga papu

VRHBOSNA 2/2010 147

PR

ILO

ZI

Benedikta XVI. i na katoli~ke sve}enike inten-zivirali upravo u vrijeme kada je Papa pro-glasio Sve}eni~ku godinu. Pravoslavna vjerni-ca brani Papu i katoli~ke sve}enike. Hvala joj.Ali ne trebamo se brinuti bra}o. Ne dadnemoli povoda, ljaga }e pasti na onoga tko je baca.Svidjela mi se misao: «Govori li tko loše o tebi,neka mu bude. Ali ti ìvi tako da mu nitko ne vjeru-je.» (grafit). Najva`nije je ipak kakvi smo mi ikakvu sliku o sve}eniku dajemo.

Drveni kale` i zlatni sve}eniciDon Anto Bakovi}, koji je odleào ukupno

deset godina robije: najprije ~etiri kao bogo-slov, a zatim još šest kao mlad sve}enik, u za-tvoru je kao sve}enik znao potajno sluìti sv.misu, i to u drvenom kaleù. Taj mu je kale`napravio jedan robijaš kao posudicu za sol,kako ga je on zamolio, a on nije ni znao da muje zapravo napravio kale`. Tada se sjetio izv-rsne misli koju je svojedobno iznio njegov|akova~ki duhovnik ]iril Kos, kasniji |a-kova~ki biskup, kad je usporedio mu~eni~kavremena prve Crkve i mlak ìvot sve}enika ivjernika u bogatim zemljama Zapada. Rekaoje da je razlika izme|u ta dva vremena „utome što su u prvim krš}anskim vremenimasve}enici bili zlatni a kaleì drveni, a danas su naslobodnom Zapadu kaleì zlatni, a sve}enicidrveni“. On zapisa i da je cilj koncil htio poseb-

no obnoviti sve}enike: „Obnova se trebaladogoditi na na~in da sve}enici budu zlatni pamakar nam kaleì bili drveni“ (A. Bakovi}, Bati-nama do oltara, Zagreb, 2009, str. 278). USve}eni~koj godini na mjestu je, bra}o, da seupitamo: jesmo li drveni ili zlatni sve}enici.

I još nešto, brate sve}eni~e! Nismo izoliraniindividualisti, nismo konkurenti jedni drugi-ma, mi smo bra}a, ~inimo jedno sve}eni~kobratstvo. Podjela u Crkvi i tako imamo previše.Naša je snaga u našoj povezanosti s Isusom, alii me|usobno. Svi mi jedni na druge utje~emosvojim primjerom (i u pozitivnom i u negativ-nom smislu), ali i svojom povezanoš}u umolitvi. Starija su naša subra}a znala završavatisvoja pisma jedan drugomu poticajem: Ore-mus pro invicem! Molimo jedan za drugoga!Nije to suvišno. To je zapravo ono kad jednidrugima kaèmo: „èlim ti svako dobro“, ali toiznesemo pred Boga, sigurni da }e se i ostvariti.

A sve što ~inimo, ~inimo radosno! I ovdjevrijedi ona da Bog ljubi radosna darivatelja.Darivati moèmo materijalna dobra, ali i sebesame. Tako se Bogu i ~ovjeku sluì na pravina~in. Upravo smo tako molili u Zbornoj mo-litvi prošlog, osmog tjedna kroz crkvenu god-inu „da ìvimo u miru te radosno i slobodno tebi(Bogu) sluìmo“. Vama i sebi upravo to èlim.

Mons. dr. Anto Orlovac

Nebeski naš O~e, ti si prebogat milosr|em,i ti najbolje poznaješ moje srce.Znaš koliko te èlim ljubiti i sluìti tiu tvojoj Crkvi i tvome narodu.Tako|er znaš koliko sam slabi kako mi je teško ìvjeti ponizno i skromno,u poslušnosti, siromaštvu i ~isto}i,u vjeri, nadi i ljubavi,u vjernosti i postojanosti.U pripremi za sakrament pomirenja,što ga je svojoj Crkvi ostavio tvoj Sin,Gospodin naš Isus Krist,molim te, pošalji Duha Svetogada prosvijetli moj um,

da spoznam svoje mane, grijehe i propuste.Neka mi Tvoj Duh pro`me duh, dušu i tijeloda se iskreno pokajemšto uvrijedih tebe i što ranih Crkvu,da dostojno i potpuno ispovjedim sve svoje grijehei primim tvoj oprost i snagu.To te molim po Kristu Gospodinu našemu.Amen.

Uzoriti o~e Kardinale,preuzvišeni oci biskupi,draga bra}o sve}enici!

Don Anto Orlovac je u svom razmatranju

Ispit savjestiNa susretu sve}enika BiH (Kupres, 2. 6. 2010.)

148 VRHBOSNA 2/2010

PR

ILO

ZI

iznio sve bitne elemente naše sve}eni~ke slu`be,koje moramo imati u vidu prigodom pripremeza sv. ispovijed. Pa ipak, zadrìmo se još neko-liko trenutaka na ispitu savjesti!

Svima nam je jasno da je ljubav premaBogu i ~ovjeku – onako kako je Krist nas ljubio– temeljni, vrhovni i sveobuhvatni zakonkrš}anskog morala. Jesmo li ìvjeli u skladu stim zakonom?

Nama je u našim propovijedima uvijek lakšemoralizirati, nego naviještati Krista i njegovuradosnu vijest spasenja.

Svjesni smo da smo svi grešni ljudi, ali jakonas uznemiri i povrijedi svaki spomen našegrešnosti. Zašto?

Znamo dobro da što je neki ~ovjek bolji,savršeniji i svetiji, to je svjesniji svoje grešnostii to se bolje, dublje i iskrenije kaje – i obratno:što je gori i nesavršeniji, to manje zapaà svojegrijehe, to se manje kaje, i to više traì tu|epogreške i razglašuje tu|e mane.

Po tome moèmo najlakše prepoznati skakvim ljudima imamo posla, ali tako|er i kakvismo mi sami.

Sve}enik sam. Bog me predodredio,izabrao i pozvao izme|u ljudi i posvetio me dasluìm Njemu u povjerenim mi ljudima.

Jesam li bio svjestan svoga predodre|enja,izabranja i poziva ne samo u slu`benim nas-tupima nego i u svagdanjem ìvotu i radu, uprivatnim razgovorima i neslu`benim nas-tupima?

Jesam li djelovao u skladu sa sviješ}u da jeBo`ji dar sve što jesam, što znam, što mogu i štoimam – ili sam se postavljao kao da sve tomeni pripada po prirodi ili mojom zaslugom?

Jesam li bio Bogu zahvalan ne samo umolitvi, nego i uop}e u ìvotu, za sve njegovemilosne darove – pa i za one koji me obvezujuna `rtvu i samozataju?

Jesam li ~ovjek molitve, koji ne moli tekzato da ispuni zakon i obvezu, nego iz ljubavii zahvalnosti prema trojedinom Bogu, premaMajci Bo`joj, svetim an|elima i cijeloj Crkvi unebeskoj slavi?

Nisam li katkada podcjenjivao usmenu moli-tvu kao uzaludno ponavljanje istih rije~i, pa jezato i zanemarivao?

Nisam li u molitvi ~itao liturgijske tekstoverastreseno i bez razmišljanja, pa tako i njihobezvrje|ivao?

Koliko sam vremena dnevno svjesno idosljedno posve}ivao molitvenom ~itanjuBo`je rije~i, razmatranju i meditaciji?

Nisam li i od toga olako odustajao zbogmanjka sabranosti i zbog pretpostavljanjavidljivih, opipljivih i mjerljivih aktivnostimolitvi, ~iju je vrijednost teško procijeniti?

Jesam li sv. misu slavio svaki dan, pobo`no,polagano, meditativno – ili na brzinu, kao nekusporednu du`nost?

Jesam li oduševljeno propovijedao Kristai njegovo Evan|elje, ili sam koji put višeprodavao svoju pamet?

Jesam li se znao duè zadràti u stavu zah-valnosti za Kristovu euharistijsku prisutnost umeni, upuštaju}i se s Njim u prijateljski raz-govor duše?

Jesam li bio umjeren u jelu i pi}u? Nisam lisvojom neumjerenoš}u davao loš primjer idrugima?

Jesam li bio razborit u izraàvanju? Nisam liponekad i sabla`njavao ljude svojim neodm-jerenim rje~nikom?

Jesam li bio skroman u odijevanju, u izboruautomobila, tehni~kih pomagala itd. – ili sam seèlio pokazati luksuznijim izborom?

Ne doga|a li se da mi misno ruho budelošije kvalitete od civilnog odijela?

Je li mi sve~anije i dostojanstvenije ure|enacrkva i sakristija – ili ùpni ured i moj stan?

Kako sam primao stranke? Suviše slu`beno?Nervozno? Dvoli~no? Farizejski? S visoka?

Oholo? Prkosno? Provokativno? Interesd-ìjski? Neuljudno? Grubo?

Kakav je bio moj odnos s djecom, s malim,siromašnim, neukim ljudima, s dosadnim, saslaboumnim, sa prosjacima, sa hendikepiran-im, bolesnim, sa prezrenim i odba~enim, sponiènim i uvrije|enim…?

Kako sam se postavljao prema bogatašima,velikašima, predstavnicima vlasti, prema utje-cajnim ljudima i medijima: jesu li takvi imaliprivilegiran poloàj kod mene u odnosu naone druge?

Kakav je bio moj odnos prema osobamadrugog spola: je li bio dostojanstven, ~edan,na izgradnju meni i njima? Je li bio uzoran ilizazoran? Da nije bio grešan i sabla`njiv?

Koliko sam se trudio oko ~isto}e misli,pogleda, gesta i sveukupnog ponašanja?

Koliko su moje rije~i i moje ponašanje

VRHBOSNA 2/2010 149

PR

ILO

ZI

doprinosili u~vrš}enju pozitivnih moralnihstavova u mojoj okolini i u društvu uop}e?

Koliko sam iskreno poštivao svoje pret-postavljene: od najnièga, pa do najvišega?

Nisam li ih mo`da i sumnji~io, ogovarao,klevetao i vrije|ao?

Jesam li poštivao dostojanstvo svakoga~ovjeka, od djeteta, pa do starca?

Kako sam se odnosio prema svomekapelanu i drugim podlo`nicima?

Jesam li poštivao tu|u imovinu i jesam lisavjesno upravljao zajedni~kom, crkvenom,odn. samostanskom imovinom.

Jesam li uvijek poštivao nakane darovatelja?Jesam li uvijek i prema svakome bio isti-

noljubiv i vjeran i u najmanjim stvarima?Jesam li bio lakom, zavidan, ljubomoran,

nezasitan u svojim prohtjevima i neumjeren-im èljama?

Jesam li dosljedno kontrolirao svoje nega-tivne sklonosti i reakcije?

Je li na~elo moga djelovanja bila nekakvaljudska pravda ili iskrena krš}anska ljubav?

Jesam li u dobrim odnosima sa svim ljudima?Jesam li znao oprostiti – i jesam li oprostio

svima?Jesam li znao moliti za oproštenje?Stavljam li se rado ljudima na raspolaganje

za sakrament pomirenja?Pristupam li sam rado i redovno sakramen-

tu pomirenja?

Fra Lovro Gavran, OFM

Homilija nuncija D’Errica na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova

Danas proslavljamo svetkovinu PresvetogaSrca Isusova, koju je vjera vaših otaca izabralakao zaštitni blagdan nadbiskupije. Zahvalansam kardinalu Pulji}u za poziv koji mi jeuputio da predsjedam ovom slavlju. S pošto-vanjem pozdravljam prisutne biskupe, pred-sjednicu Konferencije viših poglavara i pogla-varica, franjeva~koga provincijala, sve}enike,redovnike, redovnice, bogoslove, vjernikelaike ovdje okupljene.

Znadete dobro da je pobo`nost PresvetomSrcu jedna od najraširenijih me|u krš}ans-kim narodom. Ne radi se o jednoj pobo`nostime|u tolikima, jer nas vra}a na bitno našekrš}anske vjere. U Svetom Pismu, rije~ „srce“je središte, izvor osobnosti. Nazna~uje ne sa-mo osje}aje neke osobe – kao što se uglavnomdoga|a s ovom rije~ju u suvremenim kultura-ma – nego samu osobu, njezine planove, od-luke, volju, a tako|er njezinu inteligenciju injezin um. Stoga, kult Isusova Srca jest kultsame Isusove osobe, koju se razmatra kao taj-nu ljubavi što se nama objavljuje u znaku nje-gova Srca. Ovo objašnjava zašto je ova pobo`-nost – koja je sadràna u klici u Svetom Pismu– toliko prisutna u spisima svetih otaca,

nau~itelja Crkve i velikih mistika.Sjetit }emo se da se štovanje Presvetoga Sr-

ca uvelike raširilo kao posljedica Isusova ukaz-anja svetoj Margeriti Alacoque, po~evši od 27.prosinca 1673. Otuda su došle pobo`ne praksetoliko drage pu~koj pobo`nosti. Htio bih spo-menuti posebice one prvoga petka u mjesecu,adoraciju zadovoljštine, svete ure, slika i ška-pulara Presvetoga Srca, koje ~ine toliko dobranašim zajednicama. Ali, ono što je najva`nijenaglasiti jest da naša pobo`nost PresvetomSrcu ne bi smjela nikada izgubiti iz vida bitno:u Srcu Isusovu razmatramo tajnu ljubavi kojuBog ima prema nama i – u isto vrijeme – poz-vani smo da „ostanemo u njemu“, u njegovojljubavi, daju}i prikladan odgovor ljubavi, usvojim odnosima s Bogom i u svojim odnosi-ma s drugima.

U ovoj perspektivi htio bih pozvati da semeditira na stranici Evan|elja koju je današn-ja liturgija predloìla našem razmatranju. To jeprispodoba (iz 15. poglavlja svetoga Luke) oizgubljenoj ovci, traènoj i donesenoj ku}i. Toje odlomak koji – zajedno s onim o izgubljenojdrahmi i rasipnom sinu – predstavlja jednu odnajuzvišenijih stranica cijele objave ljubavi

Pobo`nost Presvetom Srcu Isusovu(Sarajevo – katedrala, 13. lipnja 2010.)

150 VRHBOSNA 2/2010

PR

ILO

ZI

Bo`je prema nama.Ona nam kazuje vrlo jasnu rije~ o Bogu i

punu utjehe. Govori nam o Bogu, bogatommilosr|em, koji se brine za nas: uvijek traì,uvijek ~eka, uvijek je blizu nama svojim sinov-ima. Govori nam o Bogu koji nas ne napušta upoteško}ama, tako|er kada, zbog ograni~eno-sti naše ljudske slabosti, prolazimo putovimakoji nisu njegovi putovi. Stalo mi je naglasitineke aspekte ove Bo`je ljubavi prema nama.

a. Prispodoba zapo~inje retori~kim pitan-jem: „Tko od vas, ako ima sto ovaca i izgubi jednu,ne ostavi onih devedeset devet?“ Ona ho}e od-mah izre}i jednu va`nu oznaku Bo`je ljubavi:on ljubi sve bez razlike, svaku pojedinu osobu.Za njega svaka osoba ima beskrajnu vrijednostu sebi i po sebi. Zbog toga, ako se samo jednaod stotinu izgubi, ne tješi se misle}i da je uov~injaku ostalo drugih devedeset devet.Ukratko, njegova ljubav je osobna ljubav.

b. To je bri`na ljubav koja ima inicijativu:„ide“, traì izgubljenu ovcu, „sve dok je nena|e“. To je tajna Boga koji ide traìti ~ovjeka,izgubljenu ovcu – traìti nas, svakoga od nas –na vlastitu inicijativu. To jest, podsje}a nas daje u središtu naše vjere misterij milosti imilosr|a: silaska Boga prema ~ovjeku, višenegoli traènje Boga sa strane ~ovjeka.

c. To je ljubav bez granica, koja nastoji svedo krajnjih posljedica. Pastir iz prispodobe,nakon što prona|e izgubljenu ovcu, stavlja sije na ramena i nosi ku}i. Ramena Pastira sukrakovi Krià, gdje je Isus svoju ljubav doveodo krajnjih posljedica: sudjelovao je u našojsmrti, kako bi u~inio da svatko od nas mogne„imati ìvot i imati ga u izobilju“ (Iv 10,10).

Draga moja bra}o i sestre, razmatranje licaBo`jega u Srcu Isusovu trebalo bi nam datitoliku utjehu i toliku obnovljenu nadu: pos-ebice danas, kad se trebamo su~eliti s tolikimpoteško}ama.

Vremena nisu laka, a to znadete bolje odmene jer to iskustvo imate u svom ìvotu sva-koga dana. Dakle, razmatranje Srca Isusova,koje nam govori o velikoj Bo`joj ljubavi za sv-akoga od nas, podsje}a nas posebice na jednustvar: Bog nam je blizu, usprkos svemu, bezobzira o kojim poteško}ama se radi. Bog nasne ostavlja same, iako pripušta trenutke kušn-je. Bog je Otac, bogat milosr|em, i zna što namtreba, prije negoli ga za to zamolimo.

S ovim uvjerenjem znat }emo Gospodinuprikazati tako|er male i velike kriève svakod-nevnoga ìvota, s radoš}u što sudjelujemo nanjegovu kriù, jer je on otkupio i otkupljujesvijet. Znat }emo mu prikazati tako|er pokojugor~inu, sa sviješ}u da nam je dosta njegovamilost, jer se u slabosti o~ituje njegova snaga(usp. 2 Kor 12).

Dopustite mi dodati jednu posljednjumisao. Razmatranje Srca Isusova, Bo`jeljubavi prema svakom od nas, podsje}a me najednu drugu Isusovu rije~: „Po ovome }e prepoz-nati da ste moji u~enici, ako budete ljubili jednidruge“ (Iv 13,35). To jest, razmatraju}i Srce Isu-sovo, ponovno smo dovedeni do „nove“ zap-ovijedi (Iv 13,34) ljubavi prema bli`njemu, kojutreba vršiti na na~in kako je Isus nas ljubio.

O~ito trebamo ìvjeti ovu rije~ Isusovu pose-bice u svojim zajednicama, u Crkvi, na svim raz-inama. Toliko je stvari potrebno za djelovanje idobro funkcioniranje Crkve u Bosni i Herceg-ovini. Ali – kao što nas podsje}a sv. Pavao (1 Kor13) – ako bi uzmanjkalo ljubavi, ako bi uzman-jkalo djelatne ljubavi, sve bi bilo beskorisno.

Ljubav Isusove „nove“ zapovijedi, me|ut-im, ne moè se ograni~iti na unutarcrkvenehorizonte. Ona mora biti kao ona Isusova. Tojest, bez prepreka, prema svima, tako|er pre-ma neprijateljima. Posebno, kao što nas jepodsjetio Sveti Otac svojom tre}om encikli-kom „Caritas in veritate“, nije mogu}e mirnoìvjeti krš}ansku vjeru, zanemaruju}i kriksiromaha koji do nas stiè s toliko strana.

Osobno sam uvjeren da }emo u razmatran-ju Srca Isusova mo}i prona}i tako|er novanadahnu}a da bismo bili pozorni premaonome tko se nalazi u potrebi. Bog je ljubav, isudjeluju}i na njegovu dinamizmu ìvota, tre-bamo ~initi kao on: uvijek, usprkos svemu,tako|er s onima koji se smatraju našim pro-tivnicima, kao što ste ~inili za vrijeme teškihgodina nedavnoga rata i u godinama obnovekoje su slijedile.

Sarajevo je simbol Bosne i Hercegovine. Alije simbol i rata koji je završio prije petnaest go-dina, koji je proizveo toliko razaranje i tolikupatnju. Bogu hvala, mnogo je u~injeno u ovimgodinama, u terminima materijalne i moralneobnove. Ali znadete bolje od mene da ostajemnogo za u~initi, da se ozdrave rane koje ov-dje i ondje još nisu potpuno uklonjene, pose-

VRHBOSNA 2/2010 151

PR

ILO

ZI

bice u odnosima me|u pojedincima i grupa-ma. @elja je, nada, molitva da nas razmatranjeljubavi Bo`je Srca Isusova utvrdi još više udoprinosu Crkve koji smo pozvani dati tak-o|er danas, za dobro Zemlje.

Draga moja bra}o i sestre, po vama za vri-jeme ovog euharistijskog slavlja mislim na savnarod Bo`ji i na sve crkvene ustanova nad-

biskupije. U molitvi traìm od Oca bogatogamilosr|em, koji nam govori u Srcu Isusovu, datako|er od ovoga zaštitni~kog slavlja mogneproiza}i za sve obnovljena duhovna energijaradi naše obveze krš}anskoga svjedo~enja,koje smo pozvani davati u nadbiskupiji i uZemlji. Amen.

POŠTOVANI I DRAGI UZVANICIUZORITI GOSPODINE KARDINALE

Kada je 1984. godine tadašnji vrhbosanskinadbiskup dr. Marko Jozinovi} slavio 40.obljetnicu misništva propovijedao je pre~.Zvonko Raji}. U svojoj propovijedi je iznioprimjer kako je jedan sve}enik obiljeàvaju}i40 godina misništva napisao jedno pismodragom Bogu u kojem je rekao:

„Eto, gospodine Boè, 40 godina ti sluìm,pa je red da svidimo jednom naše ra~une. Kadme je na dan re|enja nadbiskup pitao ho}u lise potpuno posvetiti sve}eni~koj slu`bi,odgovorio sam svim srcem i dušom da ho}u.Ali danas kada gledam što mi je donijelo toTvoje sveto ulje, tolike boli, nevolje i nespo-razume...“ I dalje navodi sve svoje muke, Alina kraju ovaj sve}enik završava i zahvaljuje:HVALA TI GOSPODINE BO@E, ŠTO SI MEPRATIO SVE OVE DANE I GODINE MOJE

SVE]ENI^KE SLU@BE. Kad bih se tisu}uputa rodio opet bih bio sve}enik.

I mi smo htjeli zajedno s Vama, re}i ve~erasBogu hvala za 40 godina vjernog sve}eništva,20 godina biskupske slu`be, 65 godina ìvota i16 godina kardinalske ~asti uzoritog Kardinala.

Ako bismo ga pitali kako je sve to uspio ilisve to izdrào, vjerujem da bi nam odgovormogao biti njegovo biskupsko geslo: PO MAR-IJI, U VJERI, NADI I LJUBAVI.

DRAGO NAM JE DA MO@EMO VEÊRASU OVOJ KU]I NAVJEŠTENJA BLAGOVI-JESTI, POPUT MARIJE BOGA VELIÂTI INJEMU ZAHVALJIVATI.

Naš program }e biti jednostavan, jer je vri-jeme ispita, ali iskren i od srca.

Stoga vam svima kli~em: DOBRO NAMDOŠLI, PO MARIJI, U VJERI, NADI I LJUBAVI!

Marko Zubak, rektor

Akademija u ~ast ~etrdesetogodišnjice sve}eni~kog re|enjaVinka kardinala Pulji}a, nadb. vrhbosanskog

Mato Zovki}

Hod nadbiskupa Pulji}a s nama i za nasVinko Pulji} zare|en je za sve}enika

Banjalu~ke biskupije u \akovu 29. lipnja 1970.godine. Istog dana zare|eni su vrhbosanskisve}enici Ivan Mi}i} i \uro Zraki}, ali uSarajevu. Tri središnje institucije Vrhbosanskenadbiskupije – Ordinarijat, Bogoslovno sje-

menište i Katoli~ki bogoslovni fakultet – obil-jeàvaju uo~i Petrova 2010. ovdje u Sarajevu1

40. obljetnicu sve}eništva našega nadbiskupazahvaljuju}i Bogu za ~etiri desetlje}a njegovasluènja Crkvi i narodu.

Prire|eno kao referat na akademiji u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu, 28. lipnja 2010.1

152 VRHBOSNA 2/2010

PR

ILO

ZI

Školovanje i sve}eni~ko sluènje u Banjalu~koji Zadarskoj biskupiji

Rodio se u Prije~anima kod Banja Luke 8.rujna 1945. kao dvanaesto dijete Ivana i Kaje r.Pletikosa. Obitelj je ìvjela od o~eve radni~kepla}e i obra|ivanja vlastitog skromnog posjeda.Ivan i Kaja imali su trinaestero djece od kojih jetroje umrlo u ranom djetinjstvu a šestero u mla-dosti. Kad su Vinku bile tri godine, umrla mu jemajka. Otac se kroz godinu dana oènio Anomr. Juri} pa je ma}eha preuzela brigu za muèvudjecu iz prvoga braka i vlastitih osmero koje jes njime stekla (od njih je dvoje umrlo u djet-injstvu). Kao srednjoškolac i student radio jefizi~ke poslove tokom ljetnih praznika da pri-donese za obitelj i troškove svoga školovanja. Izdjetinjstva i mladosti s radoš}u se sje}atrapisti~ke crkve i samostana „Marija Zvijezda“,posebno oca Antuna Artnera (1920-1995) kojimu je bio duhovni vo|a. Više puta pri~ao namje kod stola da su svi uku}ani štedjeli kada senekom ~lanu nabavljala obu}a ili odje}a i takou~ili obiteljsku solidarnost.

Prva dva razreda srednje škole završio je uZagrebu, u Interdijecezanskoj vjerskoj školikao sjemeništarac Banjalu~ke biskupije, a tre}ii ~etvrti u \akovu na Liceju pri Visokoj bogosl-ovnoj školi na kojoj je završio i studij teologije.Osnovni zadatak profesora u vrijeme njegovastudija bio je ugra|ivati duh i smjerniceDrugog vatikanskog sabora (1962-1965) upojedine teološke predmete, a nisu još biliprevedeni s latinskog svi saborski dokumenti.

Liturgijsku sve~anost mlade mise proslavioje kod Trapista u dvorištu 19. srpnja 1970. go-dine, zato što je crkva bila porušena od potre-sa. Uz mladomisnikovu brojnu rodbinu, sve-~anosti je prisustvovalo oko 5000 vjernika.Kum je bio pater Antun, propovijedao je banj-alu~ki sve}enik Tomislav Matkovi}, ùpnik jebio fra Rafo Lipovac s kojim ga veè ìvotnoprijateljstvo. Prve tri godine sve}eništva vršioje slu`bu kapelana u Banja Luci pod vodstvomiskusnog ùpnika Msgr. Branka @upan~i}a.Prva ùpni~ka slu`ba bila mu je u Sasini kodLjubije gdje je ostao nekoliko mjeseci. Zatimje premješten za ùpnika u Ravsku. Crkveniotac Jandro Begi} rekao mu je na po~etku:„Sinko, drì se ti mladih; nas stare ne moèš nipopravit’ ni pokvarit’. Moli Boga za zdravlje,

tebe }e narod nau~it’ pameti!“ Tu je po~elo nje-govo u~enje od naroda da bi mu uspješnijesluìo. U Ravskoj je ostao pet godina.

U ljeto 1978. preuzeo je slu`bu duhovnika uNadbiskupskom sjemeništu „Zmajevi}“ u Za-dru. U zajednici dje~aka koji idu u srednju ško-lu i razabiru kod sebe znakove sve}eni~kog po-ziva pod vodstvom poglavara, duhovnik je ani-mator liturgije i duhovni pratilac svakog kandi-data. Zajedno s rektorom Ivanom Pren|om po-krenuo je list „Zmajevi}“ u kojem su sjemeništ-arci objavljivali svoje radove te svoju zajednicupovezivali sa ùpama zadarske nadbiskupije idrugim crkvenim ustanovama. Organizirao jeza |ake izlete u prirodu i poticao na sportskeaktivnosti. Bio je uz to ispovjednik benediktin-ki te nedjeljom ponekad odlazio na pastoralnuispomo} na ̀ upama. U to vrijeme u Zadru su seškolovali i kandidati Vrhbosanske nadbiskupijepa je duhovnik Pulji} kontaktirao s njihovimùpnicima i roditeljima te ih obilazio tokom lje-tnih praznika. Kroz njegovih devet godina du-hovni~ke slu`be trojica vrhbosanskih sve}enikanaizmjeni~no su vršili slu`bu prefekta: AnteMeštrovi}, Ivo Baluk~i} i Anto ]osi}. Prate}i du-hovno vrhbosanske sjemeništarce i sura|uju}is našim sve}enicima u sjemeništu i na ùpamasjemeništaraca, po~eo je upoznavati osobe i pri-like u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Ujesen 1987.imenovan je ùpnikom u Bosanskoj Gradišci teuz to ~lanom Konzultorskog zbora Banjalu~kebiskupije i povjerenikom za pastoral zvanja.Odmah je osnovao ùpno pastoralno vije}e skojim je motivirao ùpljane za radove na ù-pnoj crkvi i novoj zgradi ùpnog pastoralnogcentra. Gra|evinski radovi bili su njemu i ùpl-janima prilika za dublje svjedo~enje vjere ukomunisti~kom reìmu.

Naš sve}enik i profesor crkvenog prava dr.Pero Sudar postavljen je na slu`bu rektora Vr-hbosanske bogoslovije u ljeto 1989. godine.Nakon što je 19. travnja 1990. umirovljen nad-biskup Jozinovi} te Sv. Stolica imenovala |ak-ova~kog biskupa ]irila Kosa za apostolskogadministratora naše nadbiskupije, rektorSudar predloìo je ljeti 1990. da za vicerektorau Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništubude imenovan Vinko Pulji}. Pristali su kandi-dat i njegov biskup Alfred Pichler pa je biskupKos potpisao dekret imenovanja 13. kolovoza.Novi vicerektor kao ~lan odgojne ekipe bo-

VRHBOSNA 2/2010 153

PR

ILO

ZI

goslova uz rektora, duhovnika i ekonoma pre-dloìo je da se u podrumskom dijelu Bogoslo-vnog sjemeništa otvori ku}ni bar u kojem bi st-udenti, profesori i njihovi gosti uz osvjeàva-ju}a pi}a provodili vrijeme opuštanja i razgov-ora. Ta zdrava novost ostala je do danas.

Neka podru~ja djelovanja nadbiskupa Pulji}au Vrhbosanskoj nadbiskupiji

U Katoli~koj crkvi papinski nuncij za pojed-inu dràvu nadleàn je provesti izvidni postu-pak o kandidatima za slu`bu biskupa nakonumirovljenja ili smrti dijecezanskog ordinarija.To je u ljeto i jesen 1990. ~inio nuncij GabrielMontalvo koji je tada stolovao u Beogradu kaopredstavnik Sv. Stolice za cijelu Jugoslaviju.Imenovanje Vinka Pulji}a za nadbiskupa vrh-bosanskog proglašeno je 7. prosinca 1990. go-dine. Papa Ivan Pavao II. podijelio mu je bis-kupski red u Rimu 6. sije~nja 1991, a nuncijMontalvo ustoli~io ga je 19. sije~nja u sarajev-skoj katedrali. Imenovanje novoga nadbisku-pa dogodilo se neposredno nakon prvih de-mokratskih izbora tako da je novoimenovaninadbiskup zajedno s drugim vjerskim pogla-varima BiH i prije preuzimanja slu`be bio poz-van na prvu sjednicu demokratski izabranerepubli~ke skupštine, a novi predsjednik BiHAlija Izetbegovi} prisustvovao je sve~anostiustoli~enja u katedrali. Kad je nova vlada pro-glasila referendum na kojem }e se gra|aniizjasniti èle li ostati u krnjoj Jugoslaviji ili tr-aè samostalnu BiH, novi nadbiskup u prigod-noj poslanici potaknuo je vjernike neka iza|una referendum 29. velja~e i 1. oùjka 1992. teneka glasaju za samostalnost BiH, jer mikatolici imamo loše iskustvo s dotadašnjomzajedni~kom dràvom.

„Biskupi, koji su boànskim ustanovljenjemnasljednici apostolâ po Duhu Svetom koji imje dan, postavljaju se u Crkvi za pastire, da bu-du i sami u~itelji nauka, sve}enici svetogbogoštovlja i slu`benici upravljanja“ (k. 375 §1). Biskup se postavlja za vrhovnog liturga,u~itelja vjere i upravitelja zajednici vjernikakoji ìve na odre|enom podru~ju. On najviševrši svoju slu`bu predvo|enjem euharistije ukatedrali kao mati~noj crkvi i drugdje ubiskupiji tako da se u takvim liturgijskimslavljima uprisutnjuje i o~ituje Crkva kao

jedna, sveta, katoli~ka i apostolska (kan. 368-369). Biskupija se dijeli na ùpe kojih kod nasima 152 u 13 dekanata. U njima je 1991. ìvje-lo 528.000 vjernika a sada oko 200.000. (Ovakvasituacija drasti~nog smanjenja broja vjernika uVrhbosanskoj nadbiskupiji uzrokovana je ratnimdjelovanjem.)

Briga za ùpe – Crkveno pravo odre|uje dabiskup osniva ùpe, imenuje i razrješuje ùp-nike te slu`beno poha|a ùpe u svojoj bisku-piji, po mogu}nosti osobno, a moè i prekosvojih suradnika (kan 515 i 396 § 1). Kanonskipohod je prigoda za pregled matica i drugihadministrativnih knjiga te za razgovor saùpnikom, vjerou~iteljem, pastoralnim vije}-em i ùpljanima o stanju ùpe. NadbiskupPulji} dosada je ~etiri puta osobno pohodiosve naše ùpe. U ùpama razrušenim tokomrata trebalo je 1996. i dalje motivirati sve}enikeda se nastane u kontejneru ili popravljenoj ku-}i kojega vjernika, odatle popravljaju srušenuùpsku ku}u i grade crkvu a zatim ohrabrujuvjernike na povratak. Imamo tridesetak povr-atni~kih ùpa u kojima ìvi mali broj vjernika,izme|u 10 i 150. Sve}enici koji sluè takveùpe godinama nemaju vjeronauka, prve pri-~esti, krizme, vjen~anja. Nadbiskup im je zah-valan da ostaju na sluènju starim i nemo}nimvjernicima u takvim prilikama. On je u ovihskoro 20 godina osnovao šest novih ùpa: sv.Luke u Sarajevu-Novom Gradu 19. 4. 1996, sv.Franje Asiškog u Sarajevu-Dobrinji 12. 8. 1997,sv. Petra i Pavla Novo Selo – Balegovac 11. 4.2001., Presvetog Trojstva u Novom Travniku24. 9. 2003, Bl. Alojzija Stepinca u Orašju 4. 11.2007. i sv. Jakova Markijskog u Grebnicama28. 5. 2010. godine.

Sve}eni~ki kandidati i sve}enici - Naš sadašn-ji nadbiskup u vo|enje biskupijske zajednicemudro utkiva svoje iskustvo rada sa sve}eni~-kim kandidatima ste~eno u Zadru. Zato je op-etovano traìo od bošnja~kih vlasti u Sarajevui Travniku da zgradu Dje~a~kog sjemeništa igimnazije u Travniku oslobode za ponovno sl-uènje njezinoj prvotnoj svrsi. Ovi su ustupilisamo tre}inu zgrade koju je trebalo temeljitoobnoviti pa je sjemenište ponovno otvoreno28. rujna 1998. godine. Od tada nadbiskup re-dovno odlazi u Travnik na prigodne sve~anos-ti, drì nagovore sjemeništarcima i ministran-tima koji se tamo okupljaju na ljetne duhovne

154 VRHBOSNA 2/2010

PR

ILO

ZI

vje`be. Bogoslove u Vrhbosanskom bogoslov-nom sjemeništu prati preko izvještaja poglav-ara, prima ih na razgovor kada zamole, piše imgodišnji osvrt na njihovo spremanje za sve}e-ništvo. Dobivši poruku Sv. Stolice da bi sprem-nije uzdigla na rang fakulteta dva katoli~kateološka u~ilišta ako se udruè, nadbiskup jezamolio dekane Franjeva~ke teologije i Vrhbo-sanske bogoslovije da zborovi profesora otome rasprave i podnesu prijedloge. Odrànesu dvije sjednice na kojima su franjevci izrazilida radije ostaju odvojeni radi ~uvanja i preno-šenja franjeva~ke specifi~nosti. Na to je nad-biskup dao prirediti potrebne izvještaje te po-dnio molbu Kongregaciji za katoli~ki odgoj.Rješenjem od 21. rujna 2009. Vrhbosanska bo-goslovija uzdignuta je na rang fakulteta uzinsistiranje Kongregacije da bude uklju~ena udràvni Univerzitet u Sarajevu.

U ovih skoro 20 godina nadbiskupa Pulji}aza vrhbosanske sve}enike zare|eno je 75|akona a umrlo je 49 sve}enika. U intervju-uza Katoli~ki tjednik 13. lipnja povodom završet-ka sve}eni~ke godine ovako odgovara na pit-anje o trendu opadanja duhovnih zvanja kojije zahvatio i naše podneblje: „Samim opadan-jem mladih obitelji u nadbiskupiji je smanjenbroj sve}eni~kih kandidata... Radujem se timmladima koji unato~ svemu Isusu kaù ’Evome!’ Nije to dostatan broj prema potrebama,ali smo zahvalni da se ipak odazivaju unato~klimi koja vlada. U posljednje vrijeme više ihsahranjujem nego zare|ujem, to mi teško pa-da. Zato poti~em na molitvu, jer ona je naš za-datak koji nam je dao Gospodin Isus: molitvaza duhovna zvanja“ (KT 2010, 23, 9). Za boles-ne i umirovljene sve}enike nadbiskup je, uznamicanje ogromnih materijalnih sredstava,dao podi}i Sve}eni~ki dom u dvorištu Bogos-lovnog sjemeništa, prema prijedlogu samihsve}enika. Trebalo je otesati brdo i gradilištetako u~vrstiti da se ne sruše susjedne zgrade.Taj dom sada se ure|uje iznutra i ujesen }e bitipredan na uporabu.

Katoli~ki tisak – Naš sve}enik Marijan Brki}djelovao je u uredništvu Glasa Koncila od 1991.do 1996. te je sugerirao biskupima BiH da po-krenu Katoli~ku tiskovnu agenciju koja bi slalaelektronske vijesti o crkvenom ìvotu. Biskupisu prihvatili sugestiju, 3. srpnja 1996. odobriliStatut te se sloìli da do daljnjega M. Brki}

agenciju vodi iz Zagreba. Pohod Ivana PavlaII. Sarajevu 12. i 13. 4. 1997. bio je izvrstan po-vod za preseljenje agencije u Nadbiskupskurezidenciju u Sarajevo gdje je ostala do 2004.godine. Kad je Mons. Ivo Tomaševi} 2004. pre-uzeo slu`bu generalnog tajnika BK BiH, agen-cija je preseljena u novo sjedište Konferencije.Ona sada šalje vijesti na 318 adresa dnevno, atko prati vijesti o Crkvi zna da sekularni medi-ji puno puta preuzimaju i formulacije KTA.

Nadbiskup je u svojim planovima zacrtao ioìvljavanje Katoli~kog tjednika. U tu svrhu na-jprije je od Talijanske biskupske konferencije idrugih dobrotvora zamolio nov~anu pomo}za kupovanje tehni~kih pomagala, imenovaoza prvog urednika našeg sve}enika dr. Ivu Ba-luk~i}a te je prvi broj izašao 24. studenog 2002.godine. Zbog nepla}anja onih na ~ije je adreseTjednik slan prve 4 godine nastao je velik ma-njak. Pojavio se i problem upla}ivanja radnogstaà i zdravstvenog osiguranja za djelatnikelaike. Zato je na sugestiju našeg sve}enika dr.Zdenka Spaji}a nadbiskup 2006. osnovaoMedijski centar Vrhbosanske nadbiskupije sazaduènjem da izdaje Katoli~ki tjednik (KT) idruga izdanja. U traganju za prikladnimsmještajem Centra i uredništva, kupljena je bi-skupijska zgrada u Pruš~akovoj, jer se više nijemoglo ~ekati na denacionalizaciju. S vreme-nom je Centar preuzeo tiskanje naših ~asopisaVrhbosna i Vrhbosnensia i drugih publikacija.Od 7. listopada 2007. slu`bu glavnog urednikavrši vl~. Josip Vajdner i list sada izlazi u oko5000 primjeraka. Iz pretplata moè pokriti 60%svojih troškova, a ostalo moraju „isprositi“nadbiskup i direktor Medijskog centra. Ovajlist, osim što redovno informira o vjerskim do-ga|ajima kod nas i po svijetu, iznosi katoli~kunauku za širu publiku, te s poštovanjem piše opapi i biskupima.

Kad spominjemo nadbiskupovo zalaganjeza tisak, on je pokreta~ i glavni sabiratelj sred-stava za knjigu Vrhbosanska nadbiskupija po~etk-om tre}eg tisu}lje}a koju je uredio Franjo Mari}(izašla 2004, obuhva}a 1391 str; s mnoštvomfotografija i popisom svih sve}enika koji sutada bili inkardinirani u našu nadbiskupiju ilisu u njoj djelovali). Nadbiskup je osobno sku-pljao podatke o našim pokojnim sve}enicimate zamolio nekoliko sve}enika i Franju Mari}ada ih upotpune. Knjiga je izašla pod naslovom

VRHBOSNA 2/2010 155

PR

ILO

ZI

Gdje su oni stali, mi nastavljamo. Pokojni sve}eniciVrhbosanske nadbiskupije od 1882. do 30. 4. 2007.(Sarajevo 2007, 156 str., s fotografijom pokojni-ka gdje god je bilo mogu}e do nje do}i).

Financiranje triju institucija i pastoralnih pro-jekata – Još od vremena nadbiskupa StadleraVrhbosanska nadbiskupija ne moè prihodomkoji dobiva od ùpa pokrivati sve troškovesvojih institucija. U Stadlerovo i Šari}evo vri-jeme dràva je snosila troškove za vjerou~itel-je, zatim za ùpnike kao mati~are te osobljeOrdinarijata, Dje~a~kog sjemeništa u Travnikui Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sa-rajevu. U socijalizmu to je otpalo i biskupi suse morali obra}ati za pomo} stranim dobrotvo-rima, ali se nitko od dobrotvora nije vezao natrajno pomaganje. Danas strani dobrotvori ho-}e pomo}i projekte crkava, ùpnih ku}a, sam-ostana, dje~jih vrti}a i stara~kih domova akoim se podnese razborit plan i uvjerljivo oprav-da utrošak darovanih sredstava. Donatori neprihva}aju troškove redovnog uzdràvanjainstitucija, a nadbiskupija od kolektâ sa ùpamoè pokriti oko 50% troškova za tri velikeinstitucije. Najve}i stavak su izdatci za Bog-oslovno sjemenište i Bogoslovni fakultet. Kakome|u katolicima biskupov nastup i zamolbanešto zna~e, glavni „prositelj“ za biskupijskibudèt je nadbiskup koji to ~ini ustrajno i po-nizno, svjestan da su institucije nu`ne za pas-toralno poslanje mjesne Crkve. Osim za tri in-stitucije, nadbiskup provi|a sredstva i zaprigodne projekte kao što su sastanci sv-e}enika i vjerou~itelja, duhovne vje`be bogos-lova i sve}enika, simpoziji Fakulteta, hodo-~aš}a i programi za mlade.

Aktivna nazo~nost nadbiskupa u BK BiH i Zboru kardinala

Ve} su se u toku rata 1991.-1995. biskupiBiH susretali kao pastiri Vrhbosanske metrop-olije te slali pisane poruke katolicima ove ze-mlje i svijetu. Iako su èljeli ostati u sastavuHrvatske biskupske konferencije, Sv. Stolica ihje nakon me|unarodnog priznanja BiH i odo-brenja njihova statuta uspostavila kao BK te jeza prvog predsjednika izabran naš nadbiskup.On je za prvo sjedište Generalnog tajništvaponudio svoju rezidenciju a i svi dosadašnjigeneralni tajnici su naši prezbiteri. Izdana su

dosada dva sveska Poslanica BK i oba preve-dena na engleski. Osnovana su potrebna rad-na tijela, tri puta su naši biskupi zborno išli upohod Sv. Stolici „ad limina apostolorum“ (12.1.1993, 15. 1. 1999. i 24. 2. 2006).

Poslijesaborske smjernice katoli~kog u~it-eljstva i sadašnji Zakonik crkvenog prava traèda se redovnice i redovnici koji djeluju upojedinoj dràvi poveù posebnim vije}em ra-di u~inkovite suradnje me|usobno i s BK doti-~ne dràve. Ideja o osnutku Konferencije višihredovni~kih poglavara i poglavarica BiH pok-renuta je 1999. te je osnutak dovršen 2000. od-obrenjem Statuta od strane Sv. Stolice. Sada jojje sjedište u istoj zgradi u Sarajevu gdje se nal-aze Tajništvo BK, Nacionalna uprava Papinskihmisijskih djela i Katoli~ka tiskovna agencija.Naš nadbiskup i drugi biskupi poštuju izuze-tost redovnika i redovnica papinskog prava upitanjima za koja su nadle`ni, ali o~ekuju sura-dnju u katoli~kom svjedo~enju te karitativnomi pastoralnom djelovanju. Dakako da nad-biskup posve}uje veliku pozornost SluàvkamaMalog Isusa koje je osnovao Sluga Bo`ji JosipStadler, ali se rado odaziva na pozive drugihredovnika i redovnica. Ve} godinama redovnoodlazi na nikolinjsku priredbu franjeva~kih sje-meništaraca u Visokom.

Od oùjka 1998. do prosinca 2006. odrànoje sedam susreta naših biskupa s pravoslavnimepiskopima u BiH te je sa šest od njih upu}enazajedni~ka izjava krš}anima i javnosti (usp.Pastirske poslanice, izjave i apeli biskupa Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine 1997.-2009, 157-169). Uz to su vrhbosanski nadbiskup i mitro-polit Nikolaj uputili zajedni~ku ~estitku za Bo-ì} 2004. i poziv za Tjedan molitava za jedin-stvo krš}ana 2009. Bila je èlja da se zajedni~kiobiljeì jubilejska godina krš}anstva 2000. I toje u~injeno 25. studenog u Sarajevu. @eljelo sezajedni~ki obiljeìti i godina sv. Pavla 2008. alinije došlo do konkretnih dogovora i progra-ma. U lipnju 1997. ~etiri vjerska poglavara kojiimaju sjedište u Sarajevu (muslimanski, prav-oslavni, katoli~ki i ìdovski) osnovali su Me|u-religijsko vije}e koje ima svoj ured i petero stal-nih uposlenika. Budu}i da su osniva~i traìlifinancijsku pomo} dràve za uzdràvanjeureda i pla}e slu`benika koje su oni odabralisvaki iz svoje zajednice, došlo je do distanci-ranja nekih doma}ih katolika od MRV-a. Sveta

156 VRHBOSNA 2/2010

PR

ILO

ZI

Stolica pomogla je financijski rad MRV-a pre-ko svoga nuncija u Sarajevu i potaknula naše-ga nadbiskupa neka nastavi aktivno sudjelo-vati u MRV-u, osobno i preko svojih delegata.

Profesori, poglavari i bogoslovi Vrhbosanskebogoslovije sudjelovali su u Rimu na sve~anostiubrajanja našega nadbiskupa u Zbor kardinala26. studenog 1994, a dekan Teologije MarkoJosipovi} priredio je zbornik radova za tu pri-liku naslovljen Crtajte granice ne precrtajte ljude(Bol 1995, 998 str. s prilozima 45 sudionika).Nadbiskup redovno kontaktira s drugim kardi-nalima kada im ~estita Boì} i Uskrs te kada sud-jeluje na zasjedanjima rimskih dikasterija. Bio jePapin delegat na euharistijskom kongresu uLitvi i Ukrajini te na dva me|ureligijska susretasvjetskog ranga u Makedoniji. Sudjelovao je utravnju 2004. na sprovodu Ivana Pavla II. iizboru Benedikta XVI. Okolnost da je kardinal uSarajevu, mnogim novinarima sekularnih icrkvenih medija bila je povod da na~ine s njimeintervju. Tako se njegova rije~ o Crkvi u BiH ipoloàju Hrvata u ovoj dràvi ~uje daleko.

Objavljeni radovi nadbiskupa Pulji}a

Vinko Pulji} je pastoralni biskup koji piše pa-storalne poslanice, propovijeda i daje intervjue.Brojne njegove propovijedi objavljenje su uslu`benom glasilu Vrhbosna i drugim vjerskimlistovima na hrvatskom. Evo nekih njegovihobjavljenih knjiga ili ~lanaka u zbornicima:

- O stradanjima s nadom. Misli... stajališta...poruke, HKD Napredak 1994. Prevedeno naengleski Suffering with Hope. Appeals/Addres-ses/Interviews, Napredak, Zagreb 1995. Talij-anski prijevod: Non cancellate l’uomo. Ungriddi speranza da Sarajevo, Citta Nuova,Roma 1997.- O stradanjima s nadom II, HKD Napredak,Sarajevo 1997. - Per amore dell’uomo. Testimone di pace a Sa-rajevo, Citta Nuova Editrice, Roma 1999.„Proclamation and Dialogue in Ecumenicaland Inter-religious Circumstances“,M. A. HAYDES (ed): Mission and Evangelis-ation, Burns & Oates, London/New York2004, 53-64.- Kri`ni put, Glas Koncila, Zagreb 1997.- Moje prve konklave, Katoli~ki tjednik,Sarajevo 2005.

- „Praštanjem nadraštamo zlo“, \UR\ICAIVANIŠEVI] (izd): O~e naš iz Hrvatske,Teovizija, Zagreb 1996, 150-153.- Ne trnite svjetla. Izbor iz propovijedi,Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski,Sarajevo 2005.- „Le Cardinal Vinko Puljic“ (intervju),CAROLINE PIGOZZI: Le Robes rouges,Desclée de Brower, Paris 2009, 155-174.- Pisma Mariji, Medijski centar Vrhbosanskenadbiskupije, Sarajevo 2009.- Pisma sv. Pavlu, Medijski centar Vrhbosan-ske nadbiskupije, Sarajevo 2009.- Cristiani a Sarajevo. Inervista di RobertoMorozzo della Rocca, Paoline, Milano 2010.

Zaklju~ak

Okrugle godišnjice našeg ìvotnog putova-nja su prilika za analizu ljudskog i vjerni~kogiskustva pred Bogom, ali i za radovanje s onimas kojima ìvimo i radimo. Evo kako je nadbi-skup, na upit urednika Josipa Vajdnera odgo-vorio na pitanje, koji su mu dani bili najradosnijia koji najtu`niji: „Bilo je mnogo radosnih dana,ali i bolnih, nije lako odvojiti. Sigurno, jedan odsretnijih dana je i samo sve}eni~ko re|enje islavlje mlade mise. Posebno sretni dani su bilimoje raspolaganje za ispovijed, gdje sam satimaiskustveno doìvio što zna~i biti u slu`bimilosr|a Bo`jeg. Tako|er su posebno utješnitrenuci bili pohod bolesnicima i donošenje utje-he svetim sakramentima. Radosni su trenuci bilikada sam uspijevao u nemirne obitelji donijetimir i slogu. Posebna mi je radost bila kada samsluìo svete mise, koje su izvor snage i vjere.Tu`ni su trenuci bili kada sam bio nemo}anpomo}i ljudima koji su izgubili nadu. O timteškim trenucima ne bih mnogo govorio, negobih rekao da je strašno izgubiti vjeru i nadu uBoga. Strašno bolno mi je bilo susretati sljepilonutarnje, gdje nisam mogao pomo}i. To su minajteì trenuci moga poslanja“. êstitamonašem nadbiskupu 40. obljetnicu sve}eništvakoja je blizu njegovoj 65. obljetnici ìvota i 20.obljetnici nadbiskupske slu`be. Zahvaljujemo,o~e nadbiskupe, što hodate s nama i za nas!Neka Vam Bog udijeli što više radosnih trenuta-ka i neka Vas ja~a u tu`nima koji su neizbjeìviu sva~ijem ìvotu. Udijelio Vam još punopastirskih godina!

VRHBOSNA 2/2010 157

PR

ILO

ZI

Ve~eras slavimo lijepu godišnjicu koja samapo sebi stvara odre|eno poštovanje, kako pre-ma samoj osobi koja slavi, tako i prema brojugodina koje su se jedna za drugom nizale i st-varale originalni mozaik ìvota i vjere. Okvirtog mozaika nam je Stvoritelj svega vidljivogai nevidljivoga namijenio a mi svojom rukomslaèmo i ~inimo njegovu originalnostprepoznatljivom. Iz tog mozaika, koji je protk-an boànskim i ljudskim, se da iš~itati Bo`javolja, Njegova Boànska ljubav i naša sprem-nost na suradnju, naša ljubav ali i naše slabostikoje ucrtavaju one tamnije mrlje, koje ondau~ine da od jednog Bo`jeg djela nastane ~istoljudsko djelo koje je izgubilo svoj sjaj, ono bo-ànsko u nama. Naše slabosti i propusti u tajmozaik ugra|uju samodostatnost ljudskograzuma i njegove mo}i te stvaraju ljudsku lje-potu koja nije ni odsjaj Boànske ljepote, kadase stvara bez Boga. Jer najve}e i najljepše djelobez Boga je ništa u odnosu na Bo`ja djela iNjegovu ljepotu. Zbog toga je suradnjaizme|u Boga i njegova stvorenja imperativ, zasuobli~enjem s Gospodinom našim IsusomKristom, kako bismo mogli sa sv. Pavlom usk-liknuti: „ìvim, ali ne više ja, nego ìvi u meniKrist…“ (Gal 2,20)

O Nadbiskupovom hodu s nama i za naskroz ovih 40 godina sve}eništva, s posebnimnaglaskom na vrijeme provedeno u Sarajevukao nadbiskup Vrhbosanski, je govorio mons.Zovki}. Ali ne mogu ne ponoviti i ne ustvrditida je našeg Nadbiskupa zapala zada}a voditiVrhbosansku nadbiskupiju u jednom od naj-teìh i sudbonosnijih trenutaka u njezinoj po-vijesti. êtverogodišnji rat je prepolovio brojvjernika, s tim što je promijenjena starosnudob, tako da u pojedinim dijelovima Nadbisk-upije imamo mahom stariji svijet. Obitelji suraseljene i rastavljene, mnoge crkve i ùpneku}e srušene, rat je u dobroj mjeri promijenioodnose, sustav vrijednosti, dotadašnji na~insuìvota, a naàlost, kod mnogih iš~upao izsrca vrijednosti vezane uz vjeru, vlastitu i tu-|u, tako|er obitelj, ognjište, svoj narod i od-nos prema drugim narodima, moglo bi se jošnabrajati koje je sve posljedice izazvao ovaj

rat. U mnogo~emu je promijenjen prije ratnina~in ìvota, na analiti~arima je i ljudima odstruke da procijene koje su bile njegove pred-nosti a koji nedostatci, isto tako na stru~nim idobronamjernim ljudima je da snime poslijeratne odnose i vrijednosti, te ponude rješenjautemeljena na evan|elju i op}eljudskim vri-jednostima koje vra}aju dostojanstvo ~ovjekuod Boga darovano.

Svjesno spominjem ratno i poratno vrijemejer je ono bitno obiljeìlo Nadbiskupovo vo|-enje Nadbiskupije. Ne samo da nije uzmicaopred izazovima i strahotama toga vremena,nego je uvijek bio „glas koji vi~e“, kad god igdje god su bila ugroàvana vjerska i naciona-lna prava svojih vjernika i našega naroda. Us-prkos takvom vremenu zajedno sa svojim sve-}enicima je obnovio porušene crkve i materi-jalna dobra, osnovao strukture za vo|enje pa-storala prema novim uvjetima koji su još da-leko od normalnih i demokratskih. Nabrojatsu najva`nije: ponovni rad sjemeništa u Tra-vniku nakon 50 godina, povratak Bogoslovije sBola na Bra~u, uzdignu}e teologije na rangfakulteta, Katoli~ki školski centri „Škole zaEuropu“, Ured vojnog dušobri`ništva, Kate-hetski ured, Nadbiskupijski centar za mlade,Medijski centar – ~ija je glavna djelatnost zasada ponovno izdavanje Katoli~kog tjednika,Caritas, novi Sve}eni~ki dom… Ovim su ob-uhva}ena va`nija polja rada sa svim uzrastimai staleìma te udareni temelji za sustavan pas-toral u Nadbiskupiji.

Uz pastoralni rad i vo|enje naše Nadbisku-pije u re~enim prilikama napisao je sedamknjiga, pisao i piše u raznim listovima, revija-ma i ~asopisima, sudjelovao na mnogim semi-narima i simpozijima u zemlji i svijetu, odràobrojna predavanja, posebno na temu me|ure-ligijskih odnosa, imao mnoštvo nastupa, pog-otovo prepoznatljiv u odnosu prema mediji-ma koje je maksimalno koristio brane}i pravanajslabijih i ne zašti}enih. U ovih 40 godinamisništva odrào je brojne duhovne vje`be iduhovne obnove. Prepoznato je to na raziniop}e crkve ali i u našoj Nadbiskupiji, pa je zasvoj strpljivi i po`rtvovni rad dobio tri po~asna

êstitka nadbiskupu Vinku kardinalu Pulji}u uz ~etrdesetu obljetnicu sve}eni~kog re|enja

158 VRHBOSNA 2/2010

PR

ILO

ZI

doktorata, nekoliko priznanja i nagrada uzemlji i u svijetu te uzdignut na ~ast kardinalaRimske crkve.

Vra}am se na po~etak ove ~estitke. Kada seradi o Nadbiskupskoj slu`bi onda ljepota ivrijednost spomenutog mozaika ne ovisi samoo njemu, nego o svim sve}enicima, u pastoralui na drugim slu`bama. Jer svi zajedno izgra|u-jemo mozaik zvani crkva vrhbosanska u kojunas je Bog pozvao u kontekstu op}e crkve. Na-kon rata i neposredno ratnog vremena, sadave} petnaest godina poslije, moè se konstati-rati da su udareni solidni temelji za šire pas-toralno djelovanje. Uz redoviti pastoral, u ne-kim podru~jima je potrebno stru~no osposob-ljenih sve}enika, a svima zajedno nam je potr-ebno darova Bo`jega duha i gorljivosti kakobismo na najbolji na~in odgovorili izazovimavremena u kojem ìvimo i posvjedo~ili svojimìvotima ljubav Krista raspetoga. Odgo-vornosti su podijeljene, ali ne moè nitko re}ida nije odgovoran za stanje u našoj mjesnojcrkvi. Bliješti li taj mozaik od sjaja ili je našomkrivnjom toliko uprljan da je izgubio stadlero-vsku hrabrost i našu prepoznatljivost? I ovagodišnjica je poticaj svima nama da preispita-mo svoju ljubav i stavimo se u slu`bu vjernika,spasenja duša jer to proistje~e iz naravi sve}e-

ni~kog reda, a i naša ponosna prošlost nas nato obvezuje. Dao Bog da se u mozaiku našegNadbiskupa i naše Nadbiskupije iš~itava izrcali nesebi~na ljubav, gorljivost, me|usobnopovjerenje i prijeko potrebno zajedništvo.

Prigoda je ovo zahvaliti uzoritom Kardin-alu za vjerno sluènje kroz ovih ~etrdeset god-ina misništva i nepunih dvadeset godina, uteškim uvjetima, vo|enja crkve vrhbosanske.Uz zahvalu izri~em i najiskreniju ~estitku uime svih sve}enika naše nadbiskupije, s mol-bom i molitvom da Vas dobri Bog poìvi, daVas obdari svojim darovima, najviše mirom,strpljenjem i povjerenjem koje nam je, u god-inama pred nama, ~ini mi se najpotrebnije.Neka naš mir, strpljivost i povjerenje buduplod vjere i istinskog pouzdanja u Bo`ju prov-idnost. U toj vjeri i nadi Vam predajem ovajdar, umjetni~ku sliku naše katedrale koja je si-mbol svih crkava u Nadbiskupiji, rad akadem-skog slikara gosp. Tome Hrgote, da Vas pod-sje}a na naše zajedništvo i poslanje. êstitam!

êstitku izrekao 28. lipnja 2010. na sve~anojakademiji, u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeniš-tu, u ime sve}enika Vrhbosanske nadbiskupije LukaTunji}, generalni vikar.

Propovijed Vinka kardinala Pulji}a na Susretu mladih u Komušini, 29. svibnja 2010.

Dragi mladi prijatelji, dragi hodo~asnici!

Ugodno se namjestite da me moète slušatii da me moète ~uti. Rijetka mi je prilika davam mogu direktno govoriti, a pogotovo meraduje što to zajedno s vama ~inim kao hodo-~asnik. Evo kako je po~elo nakon rata ovo ho-do~aš}e na brdo Kondìlo hodo~aš}e mladihredovno s vama hodim. Istina svake godineosje}am de se godine redaju ali ~inim to s rado-š}u s vama kao pastir ove mjesne crkve zajednos vašim sve}enicima i pastoralnim djelatnici-ma. I ova godina Bog nam je priuštio takougodno sjediti i slušati. Kao da se odmaramogod Gospodina. @elimo stvarno dušu odmori-ti. Uzeli smo geslo ovog hodo~aš}a koje papa

Benedikt XVI uzeo iz evan|elja koje smo mal-oprije ~uli, doga|aj na putu. Mladi} pada predU~itelja pada i pita ga: u~itelju dobri što mi je~initi da baštinim ìvot vje~ni? Dragi mladiprijatelju ti sebe zamisli da si ti taj ili ta koja uovom trenutku na svom ìvotnom putu padašna koljena pred Isusa i što ga pitaš, mo`da nasvoj na~in svojim rije~ima isti smisao. Probat}u ga definirati svojim rije~ima kako bi ti topitao ili pitala: Isuse, a što mi je ~initi da uìvotu budem sretan ili sretna? To bi sigurnonajviše vas pitalo. Ili mo`da bi ga pitali: Isusekako da ìvim da moj ìvot bude radostan? Daosjetim da on vrijedi. Na razne na~ine.

Evo ovo što smo se penjali na brdo imasvoju lijepu simboliku, to je naš ìvot, posebno

VRHBOSNA 2/2010 159

PR

ILO

ZI

vas mladih, pred kojima stoji jedna budu}n-ost, mo`da mi koji smo ve} pregazili punotoga kroz ìvot ne tako da moramo govoritikao vi. Vi ste zaista na putu ìvota, mi smo nazalazu. Zato vam èlim pomo}i razmišljati.Upravo putujem: Isuse premda mi je mlad ì-vot èlim se u ìvotu ostvariti, ne èlim ìvotpromašiti, èlim što? To morate pitati što èliš?Što Isusa danas pitaš na ovome putu hodo~aš-}a, to hodo~aš}e ozna~ava tvoj ìvotni hod.Koji je smisao? Smisao našeg hoda bio je pop-eti se na ovo brdo ono je sveto. Kroz stolje}aovdje hodo~aste, ~aste Gospu, mole se. Kolikoje ovdje na ovom brdu pokore, molitve i kaja-nja se zbilo. Ako ja u svom kratkom ìvotu pa-mtim mnoge stvari, moète misliti koliko togaima, zato je ovo brdo sveto. Ali što mi èlimo utome prepoznati? Isuse ono te najva`nije pi-tam: koji je smisao mog ìvot, što mi je ~initida otkrijem smisao svog ìvota. Svatko od vasima u sebi puno èlja, snova i maštanja i ener-gije. Htio bi se ostvariti u ìvotu. Koji je smi-sao? Ovaj mladi} koji je to iskreno pitao jed-nostavno zgrabio je Isusa za srce, zavolio ga je.Dragi je ~ovjek Isusu koji traì smisao ìvota ito kod Isusa. Mladi}u, djevojko evo èlim da teIsus zavoli, da taj njegov pogled doìviš nasvom srcu, jer traìš smisao svog ìvota. Pitaššto ti je ~initi. Što ti je ~initi da se ostvariš da nebudeš promašen, da uzalud ne ìviš.

Dozvolite da vam kao stariji brat a i kao ~o-vjek koji je iskusio ìvotni hod da vam nekesavjete dadnem. Primite ih od srca k srcu. Zn-am ~ovjek se boji `rtve. Ali jedno moram re}i:ništa u ìvotu ne moèš ostvariti ako ne budešspreman na `rtvu. ôvjek koji bjeì od `rtvepostaje kukavica, a zašto ta `rtva ima smisao.Gledajte ove koji se spremaju ovih dana za na-tjecanje u nogometu cijeli svijet }e zuriti i gle-dati u TV tko }e pobijediti. A da bi mogli zaig-rati, koliko tek treninga moraju obaviti, kolikovje`be moraju obaviti, mislite da to nije pove-zano sa `rtvom? Itekako jest. Ništa bez toga dauloìm, moram uloìti da bi mogao jednog da-na brati. To je ako èliš biti ~ovjek, ~ovjek od-govornosti ~ovjek savjesti, ~ovjek koji }e izgr-a|ivati poštovanje; moraš se upustiti u avant-uru ìvota i borbe sa ìvotom, borbe da ja odsebe izgradim ~ovjeka. Bog nije dovrši tvojestvaranje, on je tebi povjerio da ti s njim sura-|uješ da sebe izgra|uješ. Da izgra|uješ osobu

od formata, od morala, od povjerenja, od odg-ovornosti, od sposobnosti izdràti, ustrajati ipostojan biti. Zato te danas hrabrim. Uzmikormilo svog ìvota u svoje ruke. Nemoj da temutna rijeka nosi. Mi ìvimo u takvom vre-menu gdje vam se name}e: ovo je sre}a!, ovdje}eš na}i pravu sre}u! Toliko puta vas zavode,onda vas isprazne i kao trulu vo}ku ostave dazaudaraš. To je strašno, ne daj se prevariti, nedaj se prevariti i zavesti. Uzmi kormilo ìvotau svoje ruke, da bi znao kormilariti morašznati kud putuješ.

Dolaziš Isusu i pitaš ga: što mi je ~initi da st-varno postignem ìvot vje~ni. On najprijekaè: „Mladi prijatelju, drì se zapovijedi!“ Bo-`je zapovijedi su saobra}ajni znaci koji nas vo-de prema cilju. Nije to da Bog èli nas mu~itipa zabranjuje ovo ili ono. To su ~esto puta isk-rivljena gledanja na Bo`ju ljubav. Bogu zapo-vijedi ne trebaju nama trebaju, jer one nas ~u-vaju na ispravnom putu da kao ~ovjek koji vo-zim svoj ìvotni vlak da ne skrenem, da ne za-lutam, da ne propadnem zato te hrabrim: Bo-`je zapovijedi ~uvaj da ustraješ prema cilju, acilj ti ve} nosiš u sebi - èliš biti sretan. @eliš is-tinski imati radostan i ostvaren ìvot, a to bezBoga ne moèš. Zašto? Jer ~ovjek je iz ljubaviza ljubav stvoren i na tu Bo`ju ljubav mi treba-mo ljubavlju odgovoriti, zato vas hrabrim.ôvjek koji nije sposoban za `rtvu nikad ne}enau~iti ljubiti jer je sebi~an i ne moè biti sre-tan niti se radovati. Samo ~ovjek koji se zna `r-tvovati, izgarati, ljubiti on ne samo da je on, sr-etan je zato jer druge usre}uje i jer drugimadonosi svjetlo, radost i ohrabrenje. To je onošto, kad mi kaèmo vama nije to laskanje ilipodilaènja vama mladima nego istina, vi stebudu}nost, uzdanica i nada. Na vama }e bud-u}nost po~ivati i zašto sad trebam posebno hr-abriti vas. Znam što vam name}e javnost. Jav-nost vam name}e: pogledajte ~itanja, slike, fil-move: agresivnost i iìvljavanje spolno to vamname}e kao da je to utjeha u ìvotu. Onda lju-di kada sve to iìve onda po~nu biti ovisni, patraè drogu, alkohol, jer je duša prazna. Ne-~im je mora ispuniti. Kad sam na po~etku pro-povjedi rekao: ne dajte se prevariti - probajteto doista i shvatiti. Naša spolnost je dar, darBo`ji; ona nas ozna~ava kao muškarca i kaoènu, to je dar koji ozna~ava našu psihu, osob-nost, našu narav. Nije to nama Bog povjerio za

160 VRHBOSNA 2/2010

PR

ILO

ZI

zloupotrebu nego da se tim sluìmo u ljubavi.Ljubavi u darivanju u braku, van braka je tozloupotreba, manipulacija, sebi~nost, zadovol-javanje strasti. ôvjek koji tr~i samo zadovol-javati strasti nikad ne moè biti ki~ma. Karak-ter! Po~inje biti sebi~njak. Što mi danas kuka-mo zašto je tako nesretan svijet? Ne moè seb-i~njak biti sretan, onaj koji tr~i da samo zado-voljava strasti. Ne moè biti sretan, a najgorešto i druge unesre}uje. Mi se ~udimo što sunaše obitelji tako krhke i tako lomljive. Pa natrulom ne moèš graditi. Treba izgraditi dobretemelje da jedno dobro zdanje izgradimo. Kojisu to temelji za jedan brak? Potrebna jeizgra|ena osobnost, ~estitost, istinski znati lju-biti i `rtvovati se jedno za drugo. Pogledajte:naše ku}e su pune jeda, jada, pune ljutnje,nervoze. Zato vas hrabrim, dragi mladi, nemo-jte roditelje prezirati! Oni su vaši roditelji, viste otpali od njihove krvi i mesa. Ne galameoni na vas koji puta zato što vas ne vole, ve} neznaju kako vam pomo}i. Poneki puta su nesig-urni jer ne znaju kako vas savjetovati. I vi rea-girate zato što bi se htjeli osamostaliti, ali utom osamostaljenju postajete drski. Htjeli bibiti osobe, odrasle i odgovorne. Ali u tomzrenju koji puta pokazujete da niste zreli.

Ima još jedan problem: vaši roditelji su rasli uvrijeme komunizma. I ~esto puta im nedostajuispravna krš}anska na~ela. Oni jesu vjernici(nisu nevjernici, ne treba ih vrije|ati), ali nema-ju ispravnih na~ela. Svjedok sam tomu kao pas-toralac i danas kao biskup. Razgovaram ~estoputa i vidim da krivo savjetuju i krivo upu}ujusvoju djecu. Samo jednu stvar da vam reknemkako znaju krivo upu}ivati. Savjetuju svojedijete ovako: Traì ono što }e ti koristiti! Pita sintatu: Što misliš, koju bi školu izabrao? Otacodgovara: Onu koja }e te što prije dovesti dopara, koja }e ti najviše koristiti! Nije mu rekao:Sine, izaberi onu kroz koju }eš biti što pametni-ji i izgra|eniji, da budeš ~ovjek koji }e mo}i nar-odu ostaviti jedno veliko bogatstvo duha.Savjetovao mu je da ide za onim: što više imatii potrošiti, što prije do~epati se bogatstva, a to jetako krhko. Zato vam ja odavde sa svetog mjes-ta savjetujem: Dajte, iskoristite Bo`je darove dasteknete što ve}e znanje; iskoristite taj Bo`ji dar.Kako bi tim znanjem mogli što više ostaviti kul-turnu baštinu svome narodu, svome vremenu.Ne budite propalice, nego ljudi izgra|eni.

Samim tim što steknete znanje, to još uvijeknije dovoljno. Potrebno je ste}i samokontrolu.Biti ~ovjek koji gospodari samim sobom. Punoje lakše drugog napadati nego sebi zapovijedati.ìvimo u vremenu koje jednostavno name}e:uvijek je drugi kriv. Pogotovo politika! Politikanikad nije rekla: moj grijeh! Nijedna svjetskasila nije rekla: ovdje smo pogriješili. Treba znatire}i samokriti~no: Ovdje sam pogriješio, toèlim ispraviti. Ste}i sposobnost samokontrole.Eto, to je osobnost koja se ne da vu}i za nos. Bilokakva hulja, koja se do~epa mikrofona ili medi-ja, tebe zabljesne pa misliš da je to prava zvijez-da. A on propalica. Tko zna koliko je glavasatr’o da to stekne. Zato te, mladi prijatelju,hrabrim: svojom glavom misli i neka te tvojaglava vodi. Ali ~ime? Bo`jim duhom.

Isuse, što mi je ~initi da ne promašim ìvot?Danas vas savjetujem: Izgradite od sebemoralnu osobnost. Te su Bo`je zapovijedi kojevas vode tim putem. Kad je ~ovjek izgra|enne treba posebno trudit se da stekne povjeren-je, ljudi }e brzo vidjeti: s ovim ~ovjekommoèš ra~unati, na njega se moèš osloniti, toje ~ovjek povjerenja i odgovornosti i savjesti.Kud }eš ljepšeg kvaliteta. ôvjek tako ìve}iposti}i }e ìvot vje~ni. Shvatit }e: ovdje samhodo~asnik, hodim i ~astim kako bi mogaovje~nost posti}i?

Zato na ovom svetom mjestu poslušajmo iMariju. Ona je isto pitala, kao i vi, kad je an|eodošao i rekao da }e za~eti po Duhu Svetom.Ona pita: Kako }e to biti? U ~ovjeku je normal-no pitanje; on se pita jer je razumsko bi}e, ali na-u~imo od Marije imati povjerenja u Boga. Kadje saznala da je to Bo`ja volja, odgovara: Evo meGospodine. Vi ste maloprije tako divno pjevali:Bog je moj Spasitelj, njemu se utje~em, u rukunjegovu ja svoje polaèm. To napravi! Svoju ̀ iv-otnu ruku stavi u Bo`ju ruku. Neka vas on vodi.Ne dajte se zavarati ovosvjetskom varljivom sli-kom, neka vam on razbije strah, kako ste pje-vali, da se ne bojite ìvota, „jer znam komu sampovjerovao“. To od Marije nau~imo: kako gradi-ti povjerenje u Boga, pa }emo i mi postati ljudiod povjerenja. Gospe Kondìlska! Ne samo date molimo nego i od tebe ̀ elimo nau~iti da u Bo-`joj ruci uvijek vidimo svoju ruku i da idemoBo`jim putem. Onda }emo sigurno doìvjetionaj radosni pogled Isusov, koji nas zavoli i kojinas prima u kraljevstvo Bo`je. Amen

VRHBOSNA 2/2010 161

PR

ILO

ZI

Draga bra}o misnici!Draga bra}o i sestre!

Danas smo na ovome groblju da odamopoštovanje i po~ast nevinim `rtvama. @rtvamazlo~ina rata. Danas èlimo moliti za njihoveduše. Danas, ovdje, molimo za ìve. DaGospodin izlije~i naše rane. Danas smo ovdje ida na neki na~in ohrabrimo svoju vjeru i svojunadu. Ne moèmo zaboraviti tu bol koja sedogodila, i zato moja prva besjeda jest jednaporuka ne samo radi ovih nevinih `rtava kojesu na današnji dan stradale, nego je mojaporuka da u ovom ozra~ju zemlje BiH trebaizgra|ivati kulturu koja treba izvirati iz duhavjere i plemenitog srca. A to jest: poštivatinevine `rtve. Istinski gdje god se dogodilanevina `rtva treba u ovoj zemlji, me|u sva trinaroda koji ovdje ìve i me|u dvije crkve ivjerske zajednice, treba izgra|ivati taj osje}ajpoštovanja prema nevinim `rtvama. Mi smokrš}ani slavili Uskrs. To je temelj naše vjere.Na tome po~iva naša vjera u ìvot vje~ni iuskrsnu}e mrtvih. I kao krš}ani mi znamo dapoštovanje pokojnih jest radi toga što vjeruje-mo u uskrsnu}e. Zato poštujemo njihovezemne ostatke. Zato poštujemo naša groblja,jer su to sveta mjesta. Tu po~ivaju naši precikoji su nas zaduìli, ostavivši najve}u baštinu -a to jest - svetu vjeru u uskrslog Krista. Iz tevjere mi za njih molimo. Dok za njih molimomi sami sebe ja~amo u toj vjeri, ja~amo da našìvot ima smisla. Da je svako trpljenje osmislioKrist svojim trpljenjem. Zato na posebanna~in rekoh, uz to poštovanje nevinih `rtava,mi èlimo lije~iti svoje rane.

Zaboli nas ~esto kad svjetska javnost imo}nici ovog svijeta poštuju `rtve svojeganaroda i znaju poštivati rane koje oni nose, anama nije~u to isto pravo. Mi smo svjesni i nesmijemo nijekati da ne postoje rane, ali ihtreba lije~iti. Mi krš}ani znamo da našelije~enje nije magija, nego je to vjera u Krista.Mi svoje rane lije~imo u ranama uskrslogKrista. I kao krš}ani, praštaju}i, mi se osloba-|amo zlo}e mr`nje. Time što praštamo, štonutrinu svoju osloba|amo od svakog korijena

zla mr`nje, time ne skidamo odgovornostodgovornih. Svatko za svoje ~ine snosi odgov-ornost i treba odgovarati. Sigurno da Bo`ji sudne}e nitko izbje}i, ako ovaj ljudski sud nazemlji izbjegne. Zato, smatramo da je potre-ban i taj zemaljski sud, da taj sud kaè tko jekriv za pojedine zlo~ine i da snosi odgov-ornost. A crkva to ne nosi, to je du`nost društ-va - dràve. Ovdje }u vrlo jasno re}i ovoj jav-nosti u Bosni i Hercegovini: Nemojte vrije|atipokojne!, nemojte manipulirati s pokojnicimai `rtvama rata! Poštujte ih. Pogotovo nijedanpoliti~ar, ne znam koje provenijencije bio,nema mandat da laìma sakriva zlo~ine. Jerzlo~in se ne moè opravdati. Pogotovo nenovim zlo~inom pravdati. A pogotovo ne uime vjere zlo~in ~initi. Jer najve}i zlo~in iuvreda Boga jest u ime Boga zlo~in ~initi.

Zato moramo jasna na~ela postaviti, kako biizgra|ivali budu}nost na temeljima mira. Naposeban na~in u ovoj svjetskoj javnosti vidimoda se tako naglašavju ljudska prava, gra|an-ska prava i slobode. U toj globalizaciji vidimoda ti mo}nici to naglašavaju samo u granicisvoje dràve, a izvan dràve to ne vrijedi. Ta itakva globalizacija uništava ~ovjeka. Ukolikota globalizacija uništava ~ovjeka ona je istozlo~in. Kao što je isto zlo~in nijekati zlo~in.Zato, na poseban na~in, ako èlim graditi mirpotrebno je vrednovati svakog ~ovjeka. Trebavrednovati slobodu svakog ~ovjeka, slobodusavjesti, njegovo dostojanstvo i prava.

I zato ovdje, na poseban na~in gledaju}iove grobove nevinih `rtava i naših pokojnih,imam jedan osje}aj, trnci me prolaze: oni sunam dali zavjet! Veù nas njihovi grobovi uztu grudu. Kad bi nam oni mogli ispri~ati kolikosu `rtava podnijeli, koliko su suza prolili i svo-jom krvlju su tu grudu natopili. Smatram: akoèlimo biti dostojni potomci njihovi moramocijeniti tu `rtvu. Moramo cijeniti tu grudu kojusu oni svojom krvlju natopili. I koja god se po-litika borila da se hrvatski narod odri~e svojegrude - to je antihrvatska politika. Mi moramoznati svoje voljeti i zato ìvjeti. Kao svaki dru-gi narod imamo na to pravo, na svoju grudu,na svoje grobove, na svoju prošlost, svoju kul-

Propovijed Vinka kardinala Pulji}a u TRUSINI, 16. travnja 2010.

162 VRHBOSNA 2/2010

PR

ILO

ZI

turu i identitet. To ~ovjeka ~ini dostojanstven-im, ponosnim. Zato smatram, kad sam rekaoda je ovdje zavjet naš, njihovi grobovi. Mor-amo mijenjati mentalitet, mijenjati shva}anja.Ne smijemo ostavljati svoje, otu|iti se i odre}ise svoga. Tko radi na tome radi protiv nas.Zato smatram, ovdje, kunu}i se na grobovimanaših predaka, ne}emo vas izdati. Ono što jevama sveto bit }e i nama: Sveta vjera, baština,kultura i gruda. Zato smatram današnji danva`nim spominju}i se tih nevinih `rtava. Mine širimo mr`nju! Ali izri~emo: Ova dràvanema budu}nosti ukoliko u njoj ne}e biti vla-davina zakona i jednakost za sve. I oni kojikaù da nas predstavljaju: Neka istinski pom-ognu da budemo ono što jesmo na svojoj gr-udi, ina~e }e biti izdajice naše. Pred nama jestvaranje budu}nosti. Mi moramo nju stvarati,nitko bez nas je ne treba stvarati. Mi je mora-mo sami stvarati. Iz naše vjere, iz našeg pono-sa iz naše kulture, svoje voljeti tu|e poštivati.Zato smatram obvezom svojom do}i na ova-kve dane kad god mogu, a isto tako iskazatipoštovanje svim `rtvama. Jer, crkva ne vodisud, ona moli za praštanje. Time ne skida odg-ovornost. Svatko treba za svoje ~ine odgova-rati. Na svoj na~in moramo znati cijeniti nev-ine `rtve. One nas trebaju hrabriti da budemohrabri izdràti, jer budu}nost se izgra|ujesnagom i spremnoš}u na `rtvu. Budu}nost segradi ìve}i iz nade, ta nada je ukorijenjena uKristu uskrslom i tu mi imamo izvor našenade. Zato uz ovaj današnji dan èlim, kad se

vratimo da se vratimo istinski odgovorniji, isti-nski zauzetiji i istinski da mi budemo spremni-ji nikoga ne otpisati svoga roda i svoje krvi. Atko je od nas pozvan da mjeri koliko je tko taj?Zato èlim da ne budemo mi ona vaga koliko}e tko vagati, je li on dobar katolik i Hrvat?Bog je sudac. A naše je izgra|ivati zajedništvoiz vjere i da nas molitva istinski zbliì da osje-timo snagu u toj zajedni~koj ljubavi. Zatohrabrim vas sve}enike.

Stojim ovdje pred jednim pitanjem? Dokleimati hrabrosti slati sve}enike - a da budu pre-pušteni ovakvim situacijama kao dosada? Hr-abrost je sluìti starcima, jer njihova djeca suih napustila. Hrabrost je biti osamljen, boriti sepo ovakvim svrta~ama. @upnik se ispri~ava.Što se imaš ispri~avati - to su du`ni oni kojivlast imaju da naprave put da se na grobljemoè do}i dostojanstveno. To nije tvoja du`n-ost. Tvoja je du`nost biti sve}enik, dijeliti sak-ramente i propovijedati. Sramota je ne mo}ido}i na svoje groblje. Zato èlim, ne samo naovo groblje, da se stvaraju uvjeti za ìvot.Neka istinski Bog blagoslovi vas, draga bra}omisnici, koji ste hrabri sluè}i ovome narodu,raspršenom i pomalo zapuštenom i napuštenom. Neka vas Bog u~vrsti u toj slu`bi. Bit }uuz vas, ali ne}u dozvoliti da vi budete sami;prozivat }u i pozivat }u da se druga~ije preori-jentira politika za naš opstanak i našubudu}nost. Zato Boè hrabrosti nam vjere daj,ìve nade u ustrajnosti, postojanost i opstanakna našoj grudi. Amen

Draga bra}o misnici!Draga bra}o i sestre!Kada vas u ovoj lijepoj crkvi vidim u ovoli-

kom broju u meni se ukrštaju razli~iti osje}aji.Prvi osje}aj: drago mi je vas susresti u ovomsvetom otajstvu misnom, na ovom hodo~aš}uu ovolikom broju. Okupiti toliko ljudi na jed-nom mjestu veliki je to dar, ali drugi osje}aj:bilo bi mi draè da vas susre}em u vašim rod-nim ùpama, da vas tamo vidim gdje stekršteni, gdje ste odrasli, krizmu primili, vjen~-

ani mo`da, gdje toliko lijepih trenutaka ste do-ìvjeli. Eto, takvi su u meni osje}aji sada. Me|-utim, stvarnost je takva kakva jest i u toj stva-rnosti kako monsinjor Bileti} na po~etku poz-drava re~e treba ohrabriti u nadi. Zato na po-~etku ove svoje besjede prenosim pozdravesvih biskupa i iz Hrvatske i iz BiH. Mi }emo uponedjeljak imati zajedni~ko zasjedanje, ali uime svih biskupa èlim zahvaliti našim sve}e-nicima koji se brinu za vaše duhovno dobro,koji vas okupljaju, posje}uju, ispovijedaju i dr-

Propovijed Vinka kardinala Pulji}a u Švedskoj (Vadstena),22. svibnja 2010.

VRHBOSNA 2/2010 163

PR

ILO

ZI

uge sakramente dijele, koji vas hrabre u vjerida je ~uvate. Kako bi ovdje u ovoj novoj ze-mlji, domovini svjedo~ili, svjedo~ili ono divnobogatstvo vjere, koje ste ponijeli iz svoga kr-aja, iz svoga zavi~aja. Zato, draga bra}o misni-ci, neka vas Bog krijepi i hrabri i nagradi u tomposlanju. Veliko je i va`no to poslanje. Sigur-no, naša je velika briga da prona|emo i sve}-enika i koji }e naslijediti vl~. Stipu, a vl~. Stipièlimo što brì i bolji oporavak. Neka ga Bogkrijepi u njegovoj bolesti.

Danas ste vi na hodo~aš}u, jednom godišn-je ovdje se okupljate. Jedanaesti put je ve}. Zn-ate, hodo~aš}e ima svoju teološku poruku. Mihode}i na jednom mjestu da ~astimo Boga,njegove svece miljenike, da njegove miljenikemolimo za zagovor, postajemo svjesni jedneìvotne stvarnosti da smo svi na ovoj zemljiputnici. To je zapravo poruka hodo~aš}a: dokhodimo, Boga ~astimo i u vjeri se utvr|ujemo.Danas smo ovdje kod mo}iju i relikvija sv. Bir-gite, kako se u Švedskoj kaè, ili na hrvatskomsv. Brigite, zaštitnice Europe. Vjerujem da stesvi vi donijeli svoje zavjete, svoje molitve, alina poseban na~in je èlimo i moliti za cijeluEuropu. Ne samo za našu domovinu odaklesmo nikli, bilo iz HR ili BiH, nego za cijeluEuropu èlimo moliti, ali od nje èlimo i nau~i-ti nešto. Nau~iti kako s Duhom Svetim sura|i-vati. Mi smo uo~i Duhova. Danas molimo, po-~injemo moliti zazivanjem silazak Duha Sve-toga. Ve}ina vas je krizmana i primili ste DuhaSvetoga u krizmi. Samo, ~esto puta nismo nau-~ili sura|ivati s njim i osluškivati ga. ~esto putaje on po strani. Kako Duh Sveti djeluje? Mo`-da na poseban na~in u ovomu mjesecu svibn-ju kada ~astimo i molimo našu Nebesku maj-ku. Od nje moèmo divno nau~iti. Ona je naj-izvrsniji suradnik s Duhom Svetim, jer je za~-ela po Duhu Svetom. I zajedno s apostolimamolila Duha Svetoga da si|e na prvu Crkvu.Kako biti poslušan Duhu Svetom? To na pose-ban na~in u ovom hodo~aš}u èlim da svatkood vas ponese. Vi svi dobro znate ako je jednaposuda puna neke stvari ne moèš drugu stv-ar u nju staviti dok ne isprazniš posudu. Na`-alost mi ~esto puta nosimo u posudi svoga srcamnoge stvari tako da nam je srce zatrpano.Ne}ete se ljutiti ako kaèm da je koji puta rop-otarnica - to je ona soba gdje stare stvari trpa-mo, koje nam smetaju. Tako nam se dogodi s

našim srcem. Mnoge stvari u ìvotu zatrpamou tom srcu i za Boga nema mjesta. Onda smonervozni, nezadovoljni, prazni. Što najva`nijetreba od-trpati iz tog srca? U prvom redu trebaBo`ju ~uti da oprosti. Mnogi nakon rata, kadagovorim o opraštanju, jednostavno se znajunajeìti na mene. „A ti, kardinale, ne shva}aššto sam sve pretrpio!“ - Vjerujem, ipak, morat}ete priznati da sam svjedok svih trpljenja, uìì sam stvarnosti bio. Znam što se doìvlja-valo, ali bez straha govorim o potrebi praštan-ja. Zašto? Zato da oslobodimo srce da ne buderopotarnica, da ne nosimo u sebi podstanara.Jer kad ~ovjek neki jed nosi, pogotovo akonosi ogor~enost, ljutnju, mr`nju, ona nasnagriza iznutra. Truje iznutra. I Bo`ja nemamjesta. Ne mogu Bo`ju ~uti.

Hodaju}i ovom zemljom vidio sam mnogikoji nose nešto u ušima, slušaju nešto. Vidim,dakle, svi prate neku pjesmu, galamu. Znate,kad je galama u duši onda se Bo`ja ne moè~uti onda smo za Bo`ju gluhi, a nema gore gal-ame od mr`nje. Mala sitnica. S nekim se porj-e~kamo, mi se razi|emo s njime, ali nisam serazišao. Mi smo ga ponijeli, ponijeli ga sa so-bom. Najgore je što ga ponesemo i na svoj jas-tuk, pa dok leìmo - u sebi prebiremo i razm-išljamo: što mu još nisam to rekao. îm ga prviput susretnem to }u mu kazati i mi zapravonismo slobodni, nego smo zarobljeni. Zato jepreva`no sura|ivati s Duhom Svetim da oslo-bodimo srce od svega onoga što nas truje. Na-jve}i otrov je grijeh, mr`nja. Oslobodit se mr-`nje to zna~i sposoban biti Bo`ju ~uti, izvaditiiz svoga uha ono što galami u nama. Da moèBo`ja dotaknuti moje srce, da ja osjetim Bogme je zahvatio, ponijela me Bo`ja rije~. Jednaslika: dolazi sin iz vojske i nosi kacigu na glavi.A mati ko mati èli ga pomilovati, pa mu kaè:„Moj sine, ne osje}am tvoju glavu, skini kaciguda te pomilujem kao mati.“ ~esto puta tajoklop koji nas veè trebamo skinuti, kako biBo`ja ruka dotaknula našu glavu, naše srce,našu dušu. To je utjeha. To je djelovanje Duha.Zašto je Marija mogla onako re}i hrabro: Evoslu`benice Gospodnje, neka mi bude po tvojojrije~i? - Zato što je bila u duši slobodna, nijebila zarobljena i mogla je s Duhom Svetim su-ra|ivati. „Oni koji me ljube ~uvat }e mojurije~.“ Oni su sposobni Bo`ju rije~ ~uti, a tko~uje Bo`ju rije~ ona ga ponese. Prvo ga utješi,

164 VRHBOSNA 2/2010

PR

ILO

ZI

pa ohrabri, a onda ~ovjek odjedanput nosi je-dan osje}aj: moj ìvot ima smisla, Bo`ja ruka jena meni, ona me vodi i hrabri. Zato èlim vas,koji ste morali po}i sa svog ognjišta, koji nositerane u svojoj duši, koji ste doìvjeli nervozu usvojoj ku}i, doìvjeli mo`da neuspjeh u poslui nosiš razli~ite rane. @elim da se oslobodiš, date Duh Sveti dodirne svojom boànskom mo-}u, svojim svjetlom i utjehom i snagom. Da da-nas po|eš ku}i ohrabren Duhom Svetim. Nesamo zagovorom sv. Brigite ili zaštitom Gospi-nom, nego utjehom Duha Svetoga. Pa sutrakad ga budeš slavio svetkovinom i onu svije}uu ku}i zapalio neka osjetiš: ona svije}a gori utvom srcu, gori tvoja ljubav, vjera, pouzdanjeu Boga. Osje}aš nisi sam. U ìvotu nema ljepšeutjehe kao doìvjeti da si voljeno bi}e. Tko nijeiskusio ljubav on ne}e nikada znati voljeti. Mimoramo postati svjesni da smo voljena bi}a danas Bog voli. Zato èlim u svima vama probu-diti tu vjeru. Bog nas voli. Bog je s nama. Bo`jaje ruka s nama. Koji puta }eš pitati se: Boè,zašto si mi to dozvolio; zašto me ta muka pati?Nitko to nije prošao da nije to upitao. Štoodgovara Bog? Evo, pogledaj moga Sina. Daosam ga i on vas je pozvao da idete njegovimputem. I}i za Isusom ne moè se bez krià. Kr-i` je ne samo jedan znak kojega stavljamo, onje naš sadràj. Sadràj krš}anskog ìvota. @r-tva, kri`, što to ozna~ava? To zna~i ljubav. On-aj koji je za tebe spreman se `rtvovati što kaèšza njega nego on me voli jer je spreman zamene `rtvovati se. Onaj koji je spreman `rtvo-vati se taj zna ljubiti. Tko se ne zna `rtvovatitaj ne zna ljubiti. Zato èlim da shvatimo mikrš}ani: kri` je taj sadràj našeg ìvota. Znakda mi Boga ljubimo jer smo svoj kri` prigrlili ihodimo za Isusom, to je hodo~aš}e, hodimo snjime. Nikad nismo sami. On je s nama.

A zatim, htio bih vas hrabriti. Ovdje ste uovoj zemlji, koja je sigurno standardom boga-ta zemlja. Ali zapamtite: sve ovo bogatstvojeste prolazno. Vi znate kako je strašna kletvabila: imao pa nemao. Kad smo sve izgubili.Kad smo samo najlonske vre}ice nosili, ja samtoga svjedok, ali nismo nešto izgubili, a to jepouzdanje u Boga. To je najve}e bogatstvo.Zato vas hrabrim ovdje: to bogatstvo nosite -pouzdanje u Boga, vjeru otaca. Za tu su sevjeru ljudi borili i umirali. Umire se samo zaono što je sveto i vrijedno. Za isprazno se ne

umire. Zato vas pozivam kao što je Isus svojeu~enike pozvao poslije uskrsnu}a: bit }ete misvjedoci. Eto to budite svjedoci uskrslog Kris-ta, vjere otaca, morala krš}anskoga koji izvireiz te vjere otaca. Zato ovdje neka to bude div-na poruka ovoj zemlji. Vas koji ste došli iz na-ših krajeva u ovu zemlju donesite to svjedo~a-nstvo vjere. To da mogu re}i ovo su katolicimoèš s njima ra~unati jer su pošteni. Onda}emo mi biskupi s ponosom vas susretati, alidotle vas hrabrim ne klonite duhom. Ne klon-ite duhom nego gajite to pouzdanje isvjedo~ite uskrslog Krista snagom Duha Sve-toga. Nadalje, vi svi znate, govori se o ujedin-jenoj Europi, a sv. Brigita je zaštitnica Europe.èlimo, kao ona što je bila poslušna duhom iostavila divni svijetli trag toj Europi i mi tu Eu-ropu èlimo unijeti bogatu baštinu duha,vjere, morala, ~estitosti. Istina Bo`ja ne ovisi orukama u parlamentu koliko }e se ruku dignu-ti. Ne moèmo Bo`ji zakon mijenjati i diù}iruke u parlamentu i re}i da je to zakon Eur-ope. U tu Europu èlimo unijeti pravu istinu,moral, ~estitost. U prvom redu poštivanje ìv-ota. Moramo ustati u obranu ìvota. Od onogaza~etoga do ono prirodnom smr}u završeno-ga. Da, po tim zakonima danas bi vl~. Stipo tr-ebao biti mrtav. Zahvaljuju}i njegovom bisk-upu on još ìvi. Mi èlimo ustati u obranu ìv-ota, ne za te zakone u ime slobode, nego Bo`jizakon koji ~uva ìvot i brani ga od onog za~e}ado prirodne smrti. Bez obzira da li se nekom tosvi|alo ili ne, ne smijemo izdati Boga. Nema tecijene koja se moè procijeniti vjernost Bogu.Drugo, vi svi znate što je zna~ila obitelj u star-om kraju i zavi~aju, sveto gnijezdo. Danas mividimo, to zovemo moderni ìvot, razbija sesvetost obitelji. Moramo ostati u obranu sve-tosti bra~nog ìvota, ne donošenjem zakona oistospolnim brakovima, nego obranom prirod-nog i naravnog zakona. Zato èlimo sv. Brigitumoliti: ~uvaj nam gnijezdo obiteljsko. A recitegdje je djetetu najljepše? Zar nije u tom gni-jezdu, u naru~ju oca i majke. I to èlimo sa~u-vati. Zato èlim vas hrabriti svjedo~imo onesvetinje koje smo ponijeli, ali da ne bi dugogovorio – doduše, dok drugi put do|em vi }e-te zaboraviti da sam dugo govorio - moram sk-ratiti. Zato idem kraju i vas hrabriti, ali nezaboravite korijena iz kojega ste nikli. Znam,vaša djeca ovdje koja odrastaju oni se prilago-

VRHBOSNA 2/2010 165

PR

ILO

ZI

|avaju. Ti što više stariš sve te više srce vu~eonim stazama gdje si rastao i onim krajolicimagdje si se radovao ìvotu. Nemoj to zaboraviti,ali to prenesi na budu}a pokoljenja. Prenesineka i oni to vole. Jasno maloprije su digli onajpano iz moje rodne ùpe. Jasno da volim svojuùpu, tko ne bi volio. Ja sam poslan cijeloj crk-vi katoli~koj, ali nikad ne}u zaboraviti korijen-je iz kojega sam nikao. Nikad nemoj zaboravi-ti ni ono groblje gdje ti leì ne znam tko dragtvoj, ni onog kraja gdje si odrastao i tu ljubavprenesi na svoje potomstvo. Povedi ih, proše-taj s njima tim stazama, pri~aj im o toj prošlostigdje si odrastao i gdje si stasao. Neka i ta djecazavole ono što si ti volio, ali neka ne zaboravegrobove tvojih pokojnika. Jer i ti pokojnici suzavrijedili i onu svije}u i onaj cvijet i onu svetu

misu za njihove duše. Zato, draga bra}o i ses-tre, u jednoj propovjedi sve ne mogu re}i,puno mi je srce što bih htio re}i. Ali, budu}i damoram se ùrno vratiti jer me sutra ~ekaju kri-zmanici u sarajevskoj katedrali, èlim u ovojpropovjedi potaknuti svakog od vas. Znatešto? Ako ve~eras legneš pa ne mogneš spavatizbog ove moje propovjedi drago }e mi biti.Moli tada: Daj Duše Sveti da otvorim svojesrce da me Duh Sveti vodi da me krijepi, ja~ada ne zaboravim da sura|ujem s tobom. Zatovas danas hrabrim: Otvorite se Duhu Svetom!Budite mu poslušni i vidjet }eš, ne}eš se pre-variti, jer Bo`ji duh uvijek vodi Bo`jim putem.Amen

( Vadstena, Švedska, 22.05.2010 godine na misiu 11.00 sati)

166 VRHBOSNA 2/2010

BIL

JE@IM

O

VRHBOSNA 2/2010 167

BIL

JE@IM

OU organizaciji Vrhbosanskog bogoslovnogsjemeništa u Sarajevu, od 14. do 16. svibnja od-ràn je Tre}i kongres dijecezanskih bogoslovapod geslom „Da svi budu jedno” (Iv 17, 21). Naovom regionalnom susretu bogoslova Crkve uHrvata, odrànom u okviru Sve}eni~ke godine,sudjelovali su bogoslovi iz: Nadbiskupskog bo-goslovnog sjemeništa u Zagrebu, Centralnogbogoslovnog sjemeništa u Splitu, Bogoslovnogsjemeništa u \akovu, Bogoslovnog sjemeništa„Ivan Pavao II” u Rijeci, Biskupijsko-misijskogsjemeništa „Redemptoris Mater” u Puli te bogo-slovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa uSarajeva kao doma}ini.

U ve~ernjim satima 14. svibnja bogoslovi izspomenutih gradova došli su u Sarajevo te sm-ješteni po ùpama Sarajevskog dekanata. Ko-ngres je zapo~eo u subotu, 15. svibnja sve~an-om akademijom u Katoli~kom školskom cen-tru „Sv. Josip”. Nakon skladbe „Tu es Petrus”,koju je izveo zbora bogoslova „Koralisti” Vrh-bosanskog bogoslovnog sjemeništa pod rav-nanjem vl~. Marka Stanuši}a, pozdravnu rije~uputio je rektor Vrhbosanskog bogoslovnogsjemeništa u Sarajevu pre~. Marko Zubak izr-azivši svima iskrenu dobrodošlicu. U kratkimcrtama prikazao je povijest Katoli~ke Crkve napodru~ju BiH s posebnim osvrtom na Vrhbo-sansku nadbiskupiju. Posebno je naglasiopoveznice koje kroz povijest spajaju katolike sobje strane Save. Prigodnu rije~ uputio je i dr.Pavo Juriši}, dekan Katoli~kog bogoslovnog fa-kulteta u Sarajevu, osvrnuvši se na osobit na-~in na ulogu prvog vrhbosanskog nadbiskupasluge Bo`jeg Josipa Stadlera koji je udario te-melje današnjeg sjemeništa i fakulteta. Istakn-uo je tako|er da je nadbiskup Stadler va`napoveznica izme|u katolika koji danas ìve udvije dràve, a koji su najve}im dijelom Hrvati.

U svom obra}anju nadbiskup metropolitvrhbosanski kardinal Vinko Pulji} izrazio jezadovoljstvo zbog velikog broja bogoslova kojisu došli u Sarajevo. Iznio je više statisti~kihpodataka o Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Prika-zuju}i bogoslovima iz Hrvatske ratne strahotekoje je preìvjela nadbiskupija kojoj je on po-stavljen za šestog nadbiskupa, kazao je da jeod 820.000 katolika 1991. danas ostalo oko460.000 dok je skoro 50 posto ùpa pretrpjelo

velika razaranja. Okupljenim bogoslovima jeporu~io da trebaju biti bliski i raditi na jedin-stvu jer su svi na istom - Kristovu putu. Bogo-slovi su više puta pljeskom izraàvali potporurije~ima kardinala Pulji}a.

Uslijedio je scenski prikaz po nazivom „Sta-dlerov kri`” u izvedbi bogoslova i studenata izSarajeva, a u reìji g. Ante Bili}a. Pošto je tambu-raški sastav Vrhbosanskog bogoslovnog sjeme-ništa izveo Beethovenovu „Odu radosti”, uslije-dio je predstavljanje bogoslovija glazbom, rije~-ju, slikom, videozapisima. Svako bogoslovno sj-emenište se predstavilo na svoj na~in. Popodne-vni dio susreta nastavljen je malonogometnimturnirom na kojemu su prvo mjesto osvojilibogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sje-meništa dok su drugi bili bogoslovi iz \akova, atre}i ekipa bogoslova iz Zagreba.

U ve~ernjim satima uslijedio je zajedni~koEuharistijsko slavlje kao središnji doga|aj sus-reta. Odjeveni u bijele albe bogoslovi su išli uprocesiji ulicama Sarajeva od Vrhbosanskogbogoslovnog sjemeništa do sarajevske prvos-tolnice. Misu je predslavio kardinal Pulji} uzsuslavlje tridesetak sve}enika, a nazo~an je bioi pravoslavni jero|akon Stefan Ponjarac. U pri-godnoj propovijedi kardinal Pulji} govorio jeokupljenima o povjerenju koje trebamo imatiu Boga. „Skok u naru~je Bo`je providnosti jestnaše povjerenje u Onoga koji nas zove. Onnas prihva}a, ali nas i odgaja te èli da postan-emo Njegovi suradnici, raspoloìvi za Njeg-ovo djelo. Imajte hrabrosti poput sv. Stjepanaiz ove zemaljštine konzumizma, relativizma iindeferentizma vidjeti Nebo i Onoga koji sjedis desne Ocu, vidjeti o~ima vjere. Iz tog susreta}e se roditi povjerenje u Njega jer On ima unas povjerenje, jer nas je stvorio, jer nas je po-zvao. On nam sebe daje potpuno, ali i traì naspotpuno”, rekao je kardinal Pulji} poti~u}i sv-e}eni~ke kandidate da se odupru mlakosti ipolovi~nosti.

U nedjelju, 16. svibnja bogoslovi su sa svo-jim odgojiteljima sudjelovali na Misnimslavljima u nekoliko sarajevskih ùpa.

(kta/kt)

Odràn Tre}i kongres bogoslova

168 VRHBOSNA 2/2010

BIL

JE@IM

O

VRHBOSNA 2/2010 169

BIL

JE@IM

O

170 VRHBOSNA 2/2010

Trg svetoga Petra je ponovno bio ispunjens više od 15.000 sve}enika, koncelebranata iz97 nacija

Posluìti se ~ovjekom, unato~ njegovim sla-bostima, kako bi se svim ljudima, u svako doba,Boga u~inilo prisutnim; u tome je veli~inasve}eništva – misao je pape Benedikta XVI.koju je stavio u središte euharistijskoga slavljakojim je u petak, 11. lipnja, završila Sve}eni~kagodina. Na Trgu svetoga Petra, koji je ponovnobio ispunjen s više od 15.000 sve}enika, koncel-ebranata iz 97 nacija, i samo nekoliko sati nakonsli~noga prizora, sino}, tijekom bdijenja, Svetise Otac osvrnuo na glavne to~ke sve}eni~kogapoziva, ponovno se zadràvši, rije~ima punimponiznosti, na rani koju je prouzro~ila pedofili-ja unutar Crkve. Uporno molimo oprost odBoga i od osoba koje su obuhva}ene tim prob-lemom, kako se takve zloporabe ne bi više nika-da doga|ale – kazao je Sveti Otac.

Papa je u propovijedi opisao izvanrednostsve}eni~koga poziva u svim njegovim nijan-sama; u~inio je to osvjetljuju}i boànske kori-jene toga poziva, ali ne skrivaju}i i sjene koje,ponekad na nedostojan na~in, stvaraju ljudskaograni~enja. Bog se sluì siromašnim ~ovjekomkako bi preko njega bio za ljude prisutan, i kakobi djelovao u njihovu korist. Ta odva`nost Boga,koji ljudskim bi}ima povjerava samoga sebe;koji, iako poznaje naše slabosti, smatra ljude sp-osobnima djelovati i biti prisutni u njegovo ime– ta Bo`ja odva`nost doista je velika stvar kojase skriva u rije~i ’sve}eništvo’. To da nas Bogsmatra sposobnima za to; da On na taj na~inzove ljude u svoju slu`bu i tako se iznutra veèza njih – naglasio je Sveti Otac.

Tu je smisao Sve}eni~ke godine – rekao jenadalje Papa – èljeli smo obnoviti radost zbogtoga što nam je Bog tako blizu, i zahvalnost zb-og toga što se On pouzdaje u našu slabost. Os-im toga, èljeli smo ponovno pokazati mladi-ma da taj poziv, to zajedništvo slu`be za Bogai s Bogom, postoji; štoviše, da Bog o~ekuje naš‘da’. Bilo je za o~ekivati da se ‘neprijatelju’

ovaj novi sjaj sve}eništva ne}e svidjeti; njemubi bilo draè vidjeti ga kako nestaje, kako je nakoncu Bog izguran iz svijeta – primijetio jeSveti Otac te nastavio – Tako se dogodilo da suupravo u ovoj godini radosti za sakramentSve}eništva izišli na vidjelo grijesi sve}enika –posebno zlostavljanje malenih, u kojemu sesve}eništvo kao zada}a Bo`je skrbi za dobro~ovjeka, okre}e na suprotnu stranu. Da jeSve}eni~ka godina trebala biti veli~anje našegaosobnog ljudskog rada, bila bi uništena ovimdoga|ajima – primijetio je Sveti Otac. Napro-tiv, ono što se dogodilo smatramo zada}om pr-o~iš}enja koje nas prati prema budu}nosti.Dok, što se ti~e sadašnjosti, Sveti je Otac pono-vno istaknuo svijest o zlu koje zahtijeva dubo-ku solidarnost. I mi uporno molimo oprost odBoga i od osoba koje su pogo|ene, dok èlimoobe}ati da }emo u~initi sve mogu}e kako setakva zloporaba više nikada ne bi dogodila –naglasio je Sveti Otac.

Komentiraju}i potom odlomak iz 23. psal-ma u kojemu se govori o štapu kojim pastir br-ani stado, i palici na koju se oslanja, Sveti jeOtac naglasio kako i Crkva treba koristiti pa-stirski štap, kojim vjeru brani od krivotvoraca,od smjernica koje u stvari dezorijentiraju. Up-ravo korištenje štapa moè biti slu`ba ljubavi.Danas vidimo da nije rije~ o ljubavi, kada sedopušta nedostojno ponašanje u sve}eni~ko-me ìvotu – primijetio je Papa. Isto tako nijerije~ o ljubavi kada se dopušta širenje hereze(…) Ali, u isto vrijeme štap treba uvijek pono-vno postati pastirova palica koja pomaè ljudi-ma i}i teškim putovima i slijediti Gospodina –kazao je Sveti Otac te istaknuo u tom psalmu~ovjekov radosni i zahvalni odgovor Bogu kojije preko Krista otvorio svoje srce za nas. Bog seosobno brine za mene, za nas, za ~ovje~anstvo.Nisam ostavljen sâm, izgubljen u svemiru i udruštvu pred kojim se sve više osje}amo izgu-bljenima. On se brine za mene. On nije nekidaleki Bog, za kojega bi moj ìvot premalo zn-a~io. (…) Lijepo je i utješno znati da postoji os-oba koja me voli i brine se za mene. Ali je puno

BIL

JE@IM

O

Sve~anom misom na Trgu svetog Petra Papa zaklju~ioSve}eni~ku godinu

Vatikan, 12. lipanj 2010.

VRHBOSNA 2/2010 171

presudnije to što postoji Bog koji me poznaje,voli me i brine se za mene – naglasio je Papa.

Ta bi nas misao trebala u~initi uistinu rados-nima – istaknuo je Sveti Otac. Bog èli da mi,kao sve}enici, u jednoj malenoj to~ki povijesti,podijelimo njegovu brigu za ljude. ’Poznavati’,u smislu Svetoga pisma, ne zna~i samo van-jsko poznavanje, onako kako se poznaje tele-fonski broj neke osobe. ’Poznavati’ zna~i biti unutrini blizu drugome. Voljeti ga. Mi bismotrebali nastojati ’ poznavati’ ljude od straneBoga, i u vidiku Boga; trebali bismo nastojatihodati s njima na putu prijateljstva s Bogom –

naglasio je Sveti Otac. Iako je neizbje`no to dase tijekom ìvota trebaju prije}i mra~ne dolinekušnji i malodušnosti, koje svako ljudsko bi}etreba prije}i, i u tim sjenovitim dolinamaìvota On je tamo. Da, Gospodine, u tamikušnje, u ~asovima tmine u kojima se ~ini da jesva svjetlost ugašena, pokaì mi da si Ti tamo.Pomozi nama sve}enicima, da u takvimmra~nim no}ima moèmo biti uz ljude koji sunam povjereni. Kako bismo im pokazali Tvojusvjetlost – rekao je Sveti Otac.

(kta/rv)

BIL

JE@IM

O

Vl~. Mirko Šimi} - novi doktor teologije

Tema doktorske radnje je Katoli~ka Crkva u vrij-eme prijelomnice (1991-1995) i njezin doprinosrazvoju demokratskog društva u Bosni i Hercego-vini u svjetlu enciklike Pacem in terris

Na Teološkom fakultetu Karl-FranzensSveu~ilišta u Grazu sve}enik Vrhbosanske na-dbiskupije Mirko Šimi} obranio je 8. lipnja do-ktorsku tezu na temu “Die Katholische Kirchein der Zeit des Umbruchs (1991-1995) und ihrBeitrag zur Entfaltung der demokratischenGesellschaft in Bosnien-Herzegowina im Lichtder Enzyklika Pacem in terris” (Katoli~kaCrkva u vrijeme prijelomnice (1991-1995) injezin doprinos razvoju demokratskog društ-va u Bosni i Hercegovini u svjetlu enciklikePacem in terris). Disertacija je ura|ena podvodstvom sveu~ilišnog profesora dr. LeopoldaNeuholda, profesora socijalnog nauka i dru-štvenog u~enja, koji je ujedno ravnateljInstituta za etiku i socijalni nauk na teološkomfakultetu u Grazu. Profesor Neuhold bio jeprvi ocjenjiva~ radnje i ispitiva~, a drugi ocjen-jiva~ i ispitiva~ bio je sveu~ilišni profesor ddr.Walter Schaupp, profesor moralne teologije ibioetike, te medicinske etike na Medicinskomfakultetu u Grazu i ravnatelj Instituta zamoralnu teologiju. Komisijskom ispitu pred-sjedao je sveu~ilišni profesor dr. Rudolf Höfer,profesor s Instituta za crkvenu povijest priTeološkom fakultetu u Grazu.

Po svom sadràju radnja je podijeljena udva glavna dijela. Prvi dio koji je naslovljen“Bosna i Hercegovina – izvor stalnih napetosti

i nesigurnosti” ima tri glavna poglavlja. U pr-vom poglavlju iznesena je sinteza kompleksn-osti povijesnih problema, kako crkvenih tako idruštvenih koji su opteretili i na svojevrstanna~in prouzro~ili rat u Bosni i Hercegovini.Drugo poglavlje analizira stanje Katoli~keCrkve i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegov-ini za vrijeme rata 1991-1995. U skladu s timpokušan je dati odgovor na pitanje što je dov-elo do rastu}eg nacionalizma u zemlji, odnos-no konkretno zauzimanje Katoli~ke Crkve zaljudska prava u zemlji koja je stajala pred iza-zovima demokratskih promjena. Tre}e po-glavlje posve}eno je “om~i oko vrata” hrvats-kom, ali i drugim narodima u zemlji, tj. nepra-vednom miru koji je sklopljen u Daytonu.Biskupska konferencija BiH donijela jekonkretan prijedlog za ure|enje zemlje kojinije našao skoro nikakav odjek u društveno-politi~koj stvarnosti zemlje.

Drugi dio radnje naslovljen je “Crkva – ob-veza za pravedniji svijet”. Prvo poglavlje togdijela u potpunosti analizira encikliku papeIvana XXIII. “Pacem in terris” odnosno njezindoprinos miru. Ta “mirovna enciklika” sa svo-jim temeljnim postulatima trebala bi biti po-kazatelj mogu}eg rješenja nagomilanih posli-jeratnih problema u zemlji. Radnja je završenadrugim poglavljem koje isti~e nezaobilaznupotrebu ekumenizma i dijaloga u zemlji.

Mirko Šimi} ro|en je 19. listopada 1974. uKaknju. Nakon osnovne škole poha|ao je kla-si~nu gimnaziju u Nadbiskupskom sjemeništu

172 VRHBOSNA 2/2010

u Zadru te u Pazinu (1989.-1993.) gdje je gim-nazija bila izmještena zbog ratnih doga|anja.Katoli~ki bogoslovni fakultet poha|ao je uBolu i Sarajevu (1993.-1999.). Za sve}enikaVrhbosanske nadbiskupije zare|en je 29. lipn-ja 1999. u Sarajevu. U toj nadbiskupiji je dvijegodine proveo kao ùpni vikar, a zatim trigodine i kao ùpnik. Postdiplomski studij na

Teološkom fakultetu u Grazu upisao je uoùjku 2006. Vl~. Mirko Šimi} istodobno jepastoralno pomagao u ùpi Feldkirchen kodKlagenfurta u Biskupiji Gurk-Klagenfurt kojaje ujedno partnerska biskupija s Vrhbosans-kom nadbiskupijom.

(IKA)

BIL

JE@IM

O

U subotu 12. 06. je u Linaresu u Španjolskoj na-dbiskup Angelo Amato, perfekt Kongregacije za ka-uze svetih proglasio je blaènim u ime pape Bene-dikta XVI prvog novinara laika Manuel LozanoGarrida (Lolo). Ro|en je 1920. u Linaresu. Sa 22godine postaje potpuno paraliziran, a 8 godina prijesmrti i slijep. Bio je krš}anin koji je ozbiljno shva}aoEvan|elje. Za njega je Martin Descalzo rekao:“ Po-svetio se biti krš}aninom, posvetio se vjerovanju.“Tako je ozbiljno uzimao Evan|elje da jednog danaFr.Robert de Taize’ je došao njemu ku}i, vidio ga islušao što govori, te je na svjetlici na njegovom rad-nom stolu perom napisao:”Lolo sakramentboli.”.Ovaj mladi} Katoli~ke akcije bio je uvijek rad-ostan sa veselim smiješkom, „~ovjek patnje“ i isto-vremeno bio je rasadnik radosti stotinama mladih istarih koji su dolazili kod njega po savjet, imao jetajnu radosnog ìvljenja u boli, àrku pobo`nost pr-ema Euharistiji. Kada je ostao paraliziran –sa bal-kona svoje ku}e koji je bio nasuprot njegove ùpnecrkve Svete Marije iz Linaresa, gdje je kršten i gdjedanas po~ivaju njegovi zemni ostaci - u pauzi njeg-ovog spisateljskog posla rekao bi:“ Sada licem u licesa svetohraništem, pisati }u jedan ~lan~i}.“ Umro jeu rodnom gradu 3.11.1971.

Njegov je lik predstavio nadbiskup ClaudioMaria Celli, predsjednik Papinskog vije}a za soci-jalne komunikacije na posebnoj konferenciji za tisaku dvorani Radio Vatikana 8. lipnja. Agencija Zenitprenosi njegov govor u cijelosti:

Svaka osoba puna Boga je jako bogata injena osobnost predstavlja tisu}e svjetle}ih zr-aka dijamanta. Manuel Lozano je tako, prim-jer ljudskosti, aktivan u slu`bi milosr|a kao kr-štenik, za divljenje kao pisac i novinar.

Meni je du`nost naglasiti ovaj zadnji aspekt

i smatram da tako intenzivno iskustvo Boga,koji se izraàva u sredstvima komunikacija usvakom povijesnom trenutku, bogatstvo je zaCrkvu i društvo.

Lolo je bio uvjereni apostol na polju nov-inarstva i širenja knjiga; njegova je pisa}amašina bila sredstvo naviještanja istine, istinekoja je izvirala na izvoru intenzivne molitve ipuna ljubavi. Stoga svaka istina, bila ona malaili velika, bila je puna ljepote, uvijek svjetle}a,pa ~ak i u izvješ}u bolnih ili teških doga|aja.

Za njega koji je ìvio u vremenu jakorazli~itom od našeg, vijesti izraàvaju stvaranìvot osoba i društva. „Ono što u novinamaprivla~i naše zanimanje, nije ništa osim rijekeìvota koje ja~a organizam i ljupko topli razum.“Lolo je htio na}i osobu u svakodnevnomizri~aju novina, uvjeren otkriti svjetlost dobrakoje je uvijek prisutno u ljudskim bi}ima.Uvijek je povezivao vijest s Radosnom rije~iEvan|elja. Uvijek je vidio Isusa kao paradig-mu za komunikaciju.

„Suprotno onome što se misli, klju~ ìvota jebliì novinskim stupcima nego onima koji se nad-imlju velikom mudroš}u.. Nikada kao danas novin-ari nisu uspjeli biti vjerni stvarnosti. Novina je ka-tedra dobrog ìvljenja ili ogledalo saznanja koja st-alno odraàva one koje pruà ìvot. Krist nije ìvioizme|u tipografija, niti je bio novinar ili pravio bil-tene, ali recite mi koja Pullitzerova ili Mariano deCavia priznanja ~ine novinu tako vjernom i istins-kom kao što je On upisao u pameti njegovih sugra-|ana. Nema fotografskih aparata ili televizije kojeodraàvaju sa ~isto}om njegovih usana slike duho-vnog trenutka kojeg je svaki gledalac potreban. Onje shva}ao odli~no ìvot u svojim porukama i nau~io

Manuel Lozano Garrida (Lolo), prvi novinar laik blaènik

Linares, 14. lipanj 2010.

VRHBOSNA 2/2010 173

BIL

JE@IM

O

nas je ne skidati pogled sa onoga što nas okruùje,da bi produbili stvarnost, promišljaju}i je i strast-veno je voljeli. Sa suncem ili oblacima, u àlosti ilitrenucima uspjeha, ìvot uvijek pruà plod svojeistine. Zasigurno, istina se sakriva pokrivenimo~ima, zato su potrebi govornici koji pomaù vidjetije. Malo je stvari tako o~igledno stvarne u parabolio sija~u ali apostoli ga mole:“ Objasni nam je!“

Htio sam danas našem razmišljanju podas-trijeti njegov „dekalog novinara“, koji je meta-fora izraèna u pjesni~kom stilu. Lolo piše uvi-jek sa zadivljenim pogledom osobe kojadodiruje svakodnevno rukom Bo`ju ljubav.Stoga se ne radi o nekom pravnom tekstu ilijoš manje naputcima. On je pobuda, rekao bihmeditacija, koja nas stavlja pred divljenjem ipoštovanjem prema zanimanju koje gradimostove me|u ljudima, pri~aju}i svakod-nevne doga|aje vjerno i ljubazno.

Dekalog novinara1. Zahvali an|elu koji te je ozna~io zvijezdom

Istine i ~iju svjetlost podràva u svakom trenutku.2. Svaki }eš dan ra|ati u boli tvoju poruku, jer

istina je èrava koja se uzima sa neba i uìè našesrce da ga osvijetli. Ti u~ini da je ljupko doneseš dosrca tvoje bra}e.

3. Ti, kada budeš pisao, morati }eš pisati kle~e}iza voljeti, sjede}i za suditi, na nogama i sna`no dabi se borio i sijao.

4. Otvori sa divljenjem o~i onome što }eš vidjetii dopusti tvojim rukama ispuniti se svjeìnom

limfe, tako da kada drugi budu ~itali, sa rukomdodirnu opipljivo ~udo ìvota.

5. Dobar hodo~asnik rije~i platiti }e novcemjasno}e na otvorenim vratima svratišta koje jesvako srce.

6. Napravi kruh istinite informacije sa solidobrog stila i kvascem vje~nosti. Nakon toga ponu-di ga izrezanog da poja~aš zanimanje, ali nikome neoduzmi radost da ga kuša, sudi i uzima.

7. Bo`je stablo, moli da postane tvrdi i neprobo-jni hrast strijeli laskanja i korupcije, ali sa tvojim~elom u liš}u u trenutku branja.

8. Ako nazivaju promašaj tvoju tišinu jer nemašnadahnu}a, prihvati to i šuti. Jao bijednom idolu sanogama izraslim u blatu laì. Ali pazi tako|er naispraznu slavu mu~enika kada se rije~i ne ~uju zbogkukavi~luka.

9. Odreì ruku koja te èli ukaljati, jer lukavostiu mozgu su kao rane koje se nikada ne zalije~e.

10. Zapamti da nisi ro|en za tisak u boji (ùti,crni, roza…), ni slastice, ni glavna jela. Bolje jeservirati dobar zalogaj ~istog i punog nade ìvota,takav kakav je.

Ova meditacija, iako izre~ena izri~ajimakoji su jako razli~iti od onih kojim je obiljeènadanašnja digitalna kultura, sadrè veliku ivje~nu istinu: komunikacije je zanimanje, alije iznad svega poziv koji zahtijeva ljudskost istrogo poštivanje istine.

(kta/m.u.)

Na svetkovinu sv. Petra i Pavla, 29. lipnja2010. godine u sarajevskoj katedrali PresvetogSrca Isusova u 10.30 sati uzoriti gospodinVinko kardinal Pulji}, nadbiskup metropolitvrhbosanski, zaredio je tri |akona zasve}enike, od kojih su dvojica iz Franjeva~keprovincije Bosne Srebrene a jedan za vrh-bosansku nadbiskupiju.

Za Vrhbosansku nadbiskupijuVl~. \uro Arlovi}, iz ùpe Oštra Luka –

Bok, ro|en 7. oùjka 1984. godine u Br~kom,kršten 25. Oùjka 1984. U ùpi Oštra Luka –Bok. Roditelji Ivi} Arlovi} i Anka r. Topi}.

Op}u je gimnaziju završio u Travniku a teo-logiju u Sarajevu.

Primljen je me|u kandidate Vrhbosanskenadbiskupije za |akonat i prezbiterat 25. 3.2005. godine. Slu`bu lektora je primio 28. svib-nja 2007. godine, a akolitat je primio 4. travnja2009. godine. Za |akona je zare|en 29. stu-denoga a 2009. u sarajevskoj katedrali.

Za Franjeva~ku provinciju Bosnu Srebrenu su:Fra Davor Dominovi}, iz Busova~e, ùpa

Busova~a, ro|en 24. listopada 1982. u Zeniciod roditelja Ivice i Slavice r. Katava. Kršten je13. studenoga 1982, a krizman 24. svibnja 1997.

Novi Re|enici – Mladomisnici

174 VRHBOSNA 2/2010

BIL

JE@IM

O

godine. Osnovnu školu završio je u Busova~i,a Franjeva~ku klasi~nu gimnaziju u Visokom.Obukao je redovni~ki habit 14. 7. 2002. u Tolisi.Na Gorici (Livno) proveo je godinu dana novi-cijata i poloìo prve zavjete 6. 7. 2003. godine.Od rujna 2003. Studira na Franjeva~koj teolo-giji u Sarajevu do 2007, kada nastavlja i završa-va studij u Španjolskoj.

Red |akonata je primio 14. oùjka 2010. usarajevskoj katedrali.

Fra Josip Filipovi}, iz Malog Mošunja, ùpaVitez, ro|en je 22. 8. 1983. Sarajevu od Vinka ian|e r. Petrovi}. Kršten je 24. 9. 1983, a kriz-

man 14. 6. 1998. godine. Osnovnu školu zav-ršio u Staroj Biloj, a srednju medicinsku školuu Novoj Biloj. U postulaturu u Visokom je uš-ao 2002. Godine. Obla~enje u Jajcu 13. 7. 2003.Godine, novicijat u Gorici (Livno), kao i prvizavjeti 4. 7. 2004. Godine. Redovan studentFranjeva~ke teologije od rujna 2004. Godine.Slu`be lektora i akolita primio u samostanu sv.Pavla (Teologija) 15. 12. 2006, a sve~ane zavjetepoloìo 2008. U Biha}u.

Red |akonata je primio 29. studenoga 2009.godine u sarajevskoj katedrali.

Re|enicima ~estitamo!

VRHBOSNA 2/2010 175

NO

VE K

NJIG

E

Mato Zovki} - „Iskustvo ekumenskih i religijskih susreta“

U izdanju Krš}anske sadašnjosti tiskana jeknjiga dr. Mate Zovki}a pod nazivom Iskustvoekumenskih i religijskih susreta. U knjizi poznatibibli~ar i teolog piše o svojim poznanstvima smuslimanima, pravoslavcima i ìdovima u Bos-ni te s bibli~arima reformatorskog usmjerenja zavrijeme studija na Papinskome biblijskom insti-tutu u Rimu i na stru~nim simpozijima i razli~i-tim susretima, kako u Bosni tako i u svijetu.

Zapo~inju}i knjigu sje}anjima na djetinjst-vo i odrastanje u malom selu Bosanske Posav-ine u vrijeme Drugog svjetskog rata, mons.Zovki} piše o svojim prvim dje~a~kim susreti-ma s muslimanima, ali i o ìvotu svoje obiteljinakon rata te o odluci da postane sve}enik.Drugo poglavlje knjige posvetio je sje}anjimana odsluènje vojnog roka u Beogradu, susr-ete s pravoslavcima i ateistima, s posebnim na-glaskom na pojedine pravoslavce koji su utom okruènju branili celibat katoli~kih sve}-enika i pravoslavnih monaha. Tre}e poglavljeposve}eno je šestorici profesora koji su, kakoisti~e mons. Zovki}, za vrijeme njegovog stud-ija studente „u~ili dijaloški razmišljati“. Slje-de}e poglavlje sadrì uspomene s postdiplom-skog studija u Zagrebu, dok u petom pogl-avlju dr. Zovki} piše o ìdovskim, protestants-kim i pravoslavnim bibli~arima ~ija je izlagan-ja slušao tijekom postdiplomskog studija u

Rimu te stru~nim simpozijima i susretima dil-jem svijeta. O iskustvu pastoralnog djelovanjau ameri~koj ùpi te prijateljstvu s ~etvoricomstranih sve}enika teolog piše u sljede}a dvapoglavlja, donose}i zgode iz svakodnevnog ì-vota razli~itih ljudi kojima pokazuje kako ime|u nekatolicima ima mnogo onih kojima jena prvom mjestu ~injenje dobra drugima i ot-vorenost za dijaloški susret. Iskustvo susreta srazli~itim vjernicima dviju mirotvornih orga-nizacija te trinaestogodišnja pastorizacija str-anaca u Sarajevu teme su osmog i devetog po-glavlja knjige, a u posljednja dva poglavlja dr.Mato Zovki} govori o svom boravku na Isla-ndu i tamošnjem odnosu izme|u katolika i pr-otestanata te o djelovanju Me|ureligijskog vij-e}a u Bosni i Hercegovini, ~iji je ~lan od 1997.

Ovo djelo, pisano u obliku memoara te lag-ano i razumljivo za ~itanje, osim što donosi ko-risne primjere i informacije, u svojoj biti jejedna topla ljudska pri~a s razli~itim osobamakoje, iako naj~eš}e nekatolici (a nerijetko inekrš}ani), kroz razli~ite zgode i nezgode utrenucima kakve samo ìvot moè pisati,pokazuju kako Bo`ja milost djeluje i u drugi-ma i druga~ijima te kako se otvorenoš}uprema drugima uvijek moè na}i ono najboljeod ljudskosti u njima.

B. \uki}, KT

Franjo Mari} i Tomo Vukši} - Bibliografija nadbiskupadr. Ivana Ev. Šari}a

“Prigodom pedesete obljetnice smrti nadbis-kupa Šari}a ovom Bibliografijom èlimo pred-staviti javnosti djela koja su tiskana, bilo kaoprijevodi ili vlastita djela. Valja napomenuti daje u Bibliografiji registrirano 106 nadbiskupov-ih djela koja su izašla za njegova ìvota i 25 ob-novljenih izdanja nakon njegove smrti. Ujed-no su vrijedni prire|iva~i ove knjige prikupl-jali njegove brojne ~lanke i radove objavljeneu raznim tiskovinama, a u ovoj knjizi navodise njih više od 1800”, kazao je u predgovoruBibliografije kardinal Vinko Pulji}.

Ro|en 1871. godine u Srednjoj Bosni koja je

Katoli~koj Crkvi dala više biskupa. Godinanjegovog ro|enja i djetinjstva su vezane zakona~nu propast otomanskog carstva i dola-zak Austro – ugarske vlasti. Za pomo}nogbiskupa Vrhbosanske nadbiskupije imenovanje 1908. godine kada je i izvršena aneksija BiH.Nakon smrti prvoga vrhbosanskog nadbisku-pa velikoga Josipa Stadlera 1918. godine srbij-anski dvor Kara|or|evi}a osporavao mu jedopuštenje da preuzme upravu Nadbiskupi-jom i tek nakon ~etiri godine postao je vrh-bosanskim nadbiskupom i metropolitom. Tij-ekom 23 godine upravljanja svojom

176 VRHBOSNA 2/2010

NO

VE K

NJIG

E

Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo,osnovao je mnoge nove ùpe, širio katoli~kitisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveodo vrhunca u tadašnjim prilikama. Završe-tkom Drugog svjetskog rata napušta BiH,misle}i da je to privremeno, i polazi na svojosobni kri`ni put. Umro je u Madridu 1960. atrebalo je pro}i 47 godina dok njegovi zemni

ostaci nisu vra}eni u sarajevsku crkvu Sv.Josipa. Za njegova ìvota desilo se nekolikovelikih ratova i promjena društvenih ure|enjašto svjedo~i u kakvom je nezahvalnom vre-menu ìvio i djelovao.

(kta)

VRHBOSNA 2/2010 177

NA

ŠI P

OKO

JN

ICI

Prof. dr. vl~. Anto Šari}

Vl~. Anto Šari} se rodio 12. studenoga 1949.godine u Bistrici, ùpa Bistrica kod Uskopljaod oca Joze i majke An|e ro|. Dàlto. Osno-vnu školu je završio u rodnom mjestu. U sjem-eništu je bio u Dubrovniku gdje završio kla-si~nu gimnaziju, a bogosloviju i teološki studiju Sarajevu kao kandidat Vrhbosanske nad-biskupije. Za |akona je zare|en 21. travnja1974. godine, a za sve}enika na Petrovo 29. lip-nja iste godine.

Prva sve}eni~ka slu`ba mu je bila u Travn-iku kao ùpni vikar, od 6. rujna 1975. godinedo 22. rujna 1976. godine, kada je upu}en uHrvatski papinski zavod sv. Jeronima u Rimuna postdiplomski studij dogmatske teologije.Magistrirao je 1978. godine, a doktorirao 1983.godine. Akademske godine 1982/83. je imeno-van profesorom dogmatske teologije na Vrhb-osanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu iprefektom u Bogosloviji. Na te slu`be je imen-ovan 12. listopada 1982. godine. Slu`bu pre-fekta bogoslova obnaša tri godine, a 3. rujna1985. godine preuzima slu`bu vicerektora uBogosloviji, na kojoj ostaje do 1990. godine.Predavao je i traktate dogmatske teologije naTeološkim institutima u Sarajevu, Mostaru iBanja Luci.

^lan je Matice Hrvatske od njenog osnutka.Bio je i dopredsjednik Matice Hrvatske i gla-vni urednik ~asopisa „Hrvatska misao“ koji seure|uje i izlazi u Sarajevu. Uz ove slu`be na-pisao je, uredio i preveo desetak knjiga, te na-pisao tridesetak znanstvenih ~lanaka u raznimstru~nim ~asopisima u Bosni i Hercegovini iHrvatskoj. Sudjelovao je tako|er na višeteoloških simpozija i kolokvija. Cijelo vrijeme,od kada je imenovan profesorom na Vrhbo-sanskoj visokoj teološkoj školi, je predavaotraktate dogmatske teologije, a dugo vremena

i sve dogmatske traktate, te nositelj katedredogmatske teologije.

Svoju bolest je nosio tiho i strpljivo neèle}i optere}ivati uku}ane Bogoslovije, ni ko-lege profesore ni studente kojima je predavaodo pred samu smrt. Umro je nakon kratke iteške bolesti 12. svibnja teku}e godine u bolni-ci Koševo u Sarajevu u 36. godini misništva i61. godini ìvota. Misu zadušnicu u bogoslovskojcrkvi sv. ]irila i Metoda u Sarajevu slavio je Vinkokardinal Pulji}, nadbiskup vrhbosanski, uz koncele-braciju brojnih sve}enika i redovnica. Prema èljipokojnika, misu u rodnoj ùpi i ukopne obrede jevodio ùpnik ùpe Bistrica kod Uskoplja vl~. VinkoTrogrli}. Ukopan je na mjesnom groblju u Bistrici.

Ljudski gledano kratko ali njemu kao teo-logu-dogmati~aru sasvim jasno da kratak idug ìvot u o~ima Gospodnjim imaju istu di-menziju, te da su kratak ili dug ìvot ljudskekategorije. Sada pred licem Gospodnjim, nje-gova ali i naša, tjelesnost i ljudskost zadobiva-ju onu puninu koju je kao profesor nazrijevaoi naslu}ivao.

Zahvaljujem mu u ime svih sve}enikaVrhbosanske nadbiskupije za nesebi~an profe-sorski rad i zalaganje, te izraàvam iskrenu su-}ut bra}i, sestrama, rodbini i prijateljima.Izraàvam iskrenu su}ut tako|er našem nadb-iskupu Vinku kard. Pulji}u, Katoli~kom bogo-slovnom fakultetu, Vrhbosanskom bogoslovn-om sjemeništu i svim sve}enicima Vrhbosans-ke nadbiskupije. Molimo za njegovu dušu ko-ju je Uskrsli Gospodin pozvao sebi u predve-~erje svoga Uzašaš}a na nebo. Pokoj vje~nidaruj mu Gospodine. I svjetlost vje~na nekamu svijetli. Po~ivao u miru Bo`jemu. Amen.

Luka Tunji}

(1949 - 2010)

178 VRHBOSNA 2/2010

NA

ŠI P

OKO

JN

ICI

+ Fra Franjo Stjepanovi}

Dana 21. lipnja 2010. godine, nakon duèbolesti, blago je usnuo u Gospodinu ~lan fran-jeva~ke provincije Bosne Srebrene fra FranjoStjepanovi} u bolnici u Br~kom. Misa zadušni-ca bila je crkvi u Dubravama 23. lipnja 2010. u11.00 sati, a potom sprovod na mjesnomgroblju u Ulicama.

Fra Franjo Stjepanovi}, sin Martina i Kaje r.Filipovi}, ro|en je 19. rujna 1939. u Ulicama,ùpa Ro|enja BDM Ulice. Osnovnu školu jepoha|ao u Ulicama i Br~kom, a srednju u Fra-njeva~koj klasi~noj gimnaziji u Visokom. Franj-eva~ki habit obukao je 14. srpnja 1961. godineu Kraljevoj Sutjesci, gdje je poloìo i prve zav-jete 15. srpnja 1964. godine. Sve~ane zavjete jepoloìo u Sarajevu 16. srpnja 1967. godine.

Sveti red |akonata je primio u Sarajevu 30.oùjka 1968. godine, a za sve}enika ga je zare-dio dr. Smiljan ~ekada, nadbiskup, 14. srpnja1968. u Varešu. Mladu misu je slavio 11. kolov-oza iste godine u rodnoj ùpi.

Sluìo je kao ùpni vikar u Vijaci (1969),Tolisi (1969 – 1971), Domaljevcu (1971 – 1973),Zenici (1973 – 1976) i Tišini - ~etiri mjeseca(1976 – 1977).

Slu`bu ùpnika obavljao je u GornjojDubici (1977 – 1982), a zatim biva imenovangvardijanom i ùpnikom u Dubravama (1982 –1985). Nakon toga je ùpnik u Zenici (1985 –1988) i Ulicama do po~etka rata (1988 – 1992).

Od 1992. godine je skrbio u Zagrebu za izb-jeglice iz Ulica. Usred ratnih zbivanja (1994)ponovno odlazi u Zenicu, gdje je ostao do

2003. godine. Od 2003. do svoje smrti boraviou samostanu Dubrave u mirovini.

Misu zadušnicu 23. lipnja u samostanskojcrkvi u Dubravama predslavio je provincijalBosne Srebrene fra Lovro Gavran, kao i ukop-ne obrede na mjesnom groblju u Ulicama.

Izraàvaju}i su}ut Provincijalu, bra}isve}enicima i rodbini, pre~. Luka Tunji}, gen-eralni vikar vrhbosanske nadbiskupije i Nad-biskupov delegat na misi zadušnici i ukopnimobredima, rekao je: „Fra Franju sam upoznao uljeto 1995. godine kada je zapo~eo s radom Kato-li~ki školski centar ’sv. Pavao’ u Zenici. Ve} tad jebolest po~ela traìti njegove slabe to~ke i potihonagrizala ono ~isto tjelesno, podlo`no propadljivostii nestajanju. Kod fra Franje je bolest plela svojumreù dugo vremena, dvadesetak godina. Sve ovegodine se suprotstavljao smrti, borio s boleš}u ipokazivao onu najljudskiju stranu, èlju za ìvo-tom. U toj èlji je sazrijevao i pro~iš}avao svoj duhdok nije Gospodar ìvota i smrti ocijenio da jedovoljno ~ist za susret s Njim. Uistinu sam dubokouvjeren da je prošao ovdje na zemlji svoje ~istilištestrpljivo podnose}i, pomalo s dozom humora, pat-nju i kri` njemu namijenjen. Patnja ga nijesputavala i zarobljavala nego osloba|ala i pove}-avala njegovu unutarnju slobodu spremnu napromjene, ali naàlost ga je i spre~avala dugo vre-mena za široko polje rada koje se nudi jednomsve}eniku redovniku…“

Pokoj vje~ni daruj mu, Gospodine!

Ilija Orki}

(1939 – 2010)

Dr. Petar âli}(1942 – 2010)

U ~etvrtak, 29. travnja 2010. godine na mje-snom groblju u Granešini kod Zagreba sa-hranjen je sve}enik vrhbosanske nadbiskupijedr. Petar âli}. Na sprovodu i misi zadušnici jebilo prisutno 25 sve}enika, desetak ~asnih ses-tara te mnogobrojna rodbina i prijatelji izZagreba, Bosanske Posavine i Njema~ke. Spro-

vodne obrede je uz mjesnog ùpnika vl~. Jos-ipa Baloga i nazo~nih sve}enika predvodioprvi ro|ak pok. Petra pre~. Bartol Luki}, dekanŠama~kog dekanata. Na groblju je izaslanikkardinala Vinka Pulji}a, nadbiskupa vrhbosa-nskoga pre~. Luka Kesedì}, ekonom biskupi-je, pro~itao pozdrave i su}ut rodbini i pri-

VRHBOSNA 2/2010 179

NA

ŠI P

OKO

JN

ICI

jateljima i uputio njegov blagoslov svimprisutnim. Na groblju su se od dr. âli}a prigo-dnim govorom oprostili vl~. Ivan Mi~i}, kolegai fra Nikola Bašnec, kapucin.

Misa zadušnica je iza sprovoda slavljena uùpnoj crkvi u Granešini. Misu i propovijed jepredslavio pre~. Luka Kesedì}. Na misi jesudjelovalo dvadesetak sve}enika. Nakonmise oproštajnu rije~ uputili su vl~. Ivica Bori}i pre~. Bartol Luki}.

Dr. Petar âli} je sve}enik vrhbosanskenadbiskupije, ro|en 9. srpnja 1942. godine u~ardaku, Bosanska Posavina, od oca Šime i ma-jke Janje r. Luki}. Sjemenište i bogosloviju jezavršio u Zagrebu, gdje je zare|en za |akonai prezbitera 1967. Godine. U Vrhbosanskoj na-dbiskupiji je proveo godinu dana kao kapelanu ùpi sv. Josipa na Marindvoru u Sarajevu.Poslan je u Lyon u Francusku na post diplom-ski studij, gdje je doktorirao sociologiju. Svojusve}eni~ku slu`bu proveo je na razli~itimùpama u Njema~koj, najviše u Offenbachugdje je i umro 24. travnja 2010. godine.

Više puta je imenovan u zbor konzultora iza ~lana sve}eni~kog vije}a Vrhbosanske nad-biskupije. Napisao je nekoliko knjiga i više~lanaka u razli~itim ~asopisima.

Don Anto Peri}

U ime sve}enika Remetskog dekanata opro-stio se od pok. Petra sve}enik Nikola Bašnec.Izme|u ostalog rekao je i sljede}e: „U svomsve}eni~kom ìvotu obnašao si razli~ite slu`be, a

najve}i dio svoga ìvota posvetio si studiju i posti-gao naslov doktora sociologije. Isto si tako najve}idio svoga ìvota proveo u inozemstvu. Pomalo sesje}am da si teologiju studirao u Zagrebu, a kasni-je nastavio u Francuskoj, da bi na kraju kao pastor-alni djelatnik završio u njema~kom gradu Offenba-chu... Bio si ùpnik ùpe sv. Konrada Parzhamskog,skromnog kapucinskog brata i zaštitnika vratara, ai Tvoja su vrata uvijek bila za svakoga otvorena.Djeluju}i na toj njema~koj ùpi, osobno znam da sute ùpljani cijenili, a isto si tako pldràvao vezi i snašim vjernicima koji su tamo na privremenomradu, a pod tvojim su krovom doìvljavali kutakdomovine...

Od pokojnika, u ime kolega oprostio se vl~.Ivan Mi~i}: „Teško je shvatiti da te više nema me|unama. Toliko toga nas je vezalo, toliko toga smoskupa proìvjeli i još smo imali planova i èlja, a etoGospodin je odlu~io... Tu`ni smo i àlosni jer }enam nedostajati tvoje društvo, tvoje prijateljstvo...Tako smo se rado druìli, jedni druge nazivali,jedni drugima dolazili. I nije nam bilo daleko ni sto-tine kilometara da se vidimo, proveselimo, ispri~a-mo, da izmijenimo doìvljaje, iskustva, mišljenja. Ati si bio jedan od vode}ih u tim poticajima za sus-rete. Kao kolega doista si bio drag, voljen i cijenjen.Iskreno }eš nam nedostajati. Sad se jedino kao vjer-nici tješimo da si u nebeskoj slavi i sre}i. Znamo dasi ~itavim svojim bi}em u to vjerovao. O tome sipropovijedao i svjedo~io. Onu Radosnu vijest kojusi upoznao i primio, nju si prenosio drugima...“

+Pokoj vje~ni daruj im, Gospodine!

vrhbosna - slu`beno glasilo vrhbosanske...

Documents