zagreb i listopad/prosinac 2016. i broj 217 i godište · pdf filedr. sc. marijan babić...

Izdvajamo...

Hrvatskavodoprivreda

Zagreb I LISTOPaD/PrOSINaC 2016. I brOj 217 I gODIšTe XXIV. I ISSN 1330-321X I uDk 628.1

217

Hrvatska vod

oprivred

a

Projekti na rijeci DraviTema broja

DRAVA LIFE ∑ integralno upravljanje rijekom Uređenje desne obale rijeke Drave u OsijekuNavodnjavanje ∑ dio ruralnog razvoja Hrvatske

140 godina organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj

Podvodni svijet Vranskog jezera

Dravske poplavne šumeVodocrpilište Vrčići na Pagu

Velike poplave i mitovi diljem svijeta

Jovana Popić

što želiš zaboraviti?

Što želiš zaboraviti? bavi se pitanjem memorije. koristi umjetnost kao tehniku pamćenja u istraživanju “posrednih prostora” između pamćenja i zaborava, na individualnoj i kolektivnoj razini, unutar vremenskih dimenzija prošlosti i budućnosti. Instalacija se sastoji od pet uve-ćanih interpretacija ljudskog kralješka, koje označavaju gigantsko ljudsko tijelo kao simbol najizravnijeg nositelja identiteta. Oslanjajući se na djela Assman i Foucaulta, ovaj projekt razmatra proces zaborava kao dio snažne društvene i političke strategije prilikom formiranja individualne i kolektivne memorije. jedna je to od ključnih tema u kontekstu povijesnih nara-tiva o Drugom svjetskom ratu i ratu 1990-ih.

Jovana Popić rođena je 1977. godine u Zadru. Multimedijalna likovna umjetnica svoje je ob-razovanje započela na akademiji likovnih umjetnosti u beogradu, a nastavila ga u klasi Prof. rebecce Horn na univerzitetu likovnih umjetnosti u berlinu, gdje je za svoj magistarski rad dobila nagradu Meisterschülerpreis des Präsidenten. Druge nagrade uključuju Sennheiser Future Audio Artist Program, Codice Mia 2016, Ulrich und Burga Knispel Preis, stipendije Karl Hofer Gesellschaft i Friedrich -Naumann- Stiftung, stipendiju kraljevine Norveške i razne umjetničke rezidencije. Izlagala je u Njemačkoj, SaD, švicarskoj, Italiji, grčkoj, japanu, Ma-đarskoj, Poljskoj, rusiji, Srbiji i Hrvatskoj. Njena audio-vizualna instalacija pod nazivom Što želiš zaboraviti? koja će biti premijerno izložena u siječnju 2017. godine u galeriji bačva, Dom HDLu, će u okviru Sennheiserove Future Audio Artist nagrade biti izložena na Art Baselu 2017. jovana Popić živi i radi u berlinu.

Poštovani čitatelji,

≈Ja vas volim i ja se vama ponosim! I kad bih morao birati hoću li s vama umrijeti ili s generalskim strašilima živjeti, iza-brao bih smrt. Jer već odavno u svijetu postoji jedna divna rečenica jednog velikog pisca koji kaže: U Navari se umiralo od srama. I mi Hrvati, kad bi nam uzeli ovo dostojanstvo, kad bi nam uzeli ovu ljubav, i mi bismo umirali od srama! …… znam da ću u ovoj ljubavi i s ovom ljubavlju, u ovom dostojanstvu i s ovim dostojanstvom živjeti i kad me ne bude ∑ i to je moja radost i to je moja snaga, moja kao i svih vas!

Neka ta ljubav, neka ta snaga, neka ta hrabrost vodi Hrvatsku, onu nenaoružanu i onu naoruža-nu, onu mušku i onu žensku, jer mi koji nismo naoružani nismo ništa manje hrabri, nismo ništa manje ponosni, nismo ništa manje zaljubljeni u svoju domovinu. Ako nemamo oružja imamo sna-gu onoga što nas je ovamo dovelo, snagu svoje ljubavi, snagu svog dostojanstva, snagu svoje spremnosti da umremo, ako ne možemo kao ljudi živjeti. I to je ono što ne damo! Zato se ja ne bojim! To je ono po čemu je Hrvatska postojala, po čemu postoji i po čemu će postojati!√

(Vladimir Gotovac)

Izvodom iz nadahnutog govora Vladimira (Vlade) Gotovca, hrvatskog pjesnika, fi lozofa, publiciste i političara, kojeg je održao 30. kolovoza 1991. godine ispred tadašnje Komande V. vojne oblasti u Zagrebu okupljenim majkama, očevima i građanima grada Zagreba, na suptilan i vrlo dojmljiv način možemo prenijeti ozračje u kojem su započela ratna zbiva-nja u Hrvatskoj. Ove vrlo emotivne i iskrene riječi odaslane su širom Hrvatske te svim građanima, posebno u ugroženim sredinama, prenijele snagu i nadu u zajedništvo, dostojanstvo i ljubav prema svome narodu i svojoj domovini. I sada, 25 godina, nakon ovog govora, poruke su bezvremene i stalne, jer ljubav to i jest. S tom ljubavi i u toj ljubavi, mnogi su branili svoje domove i patili u njenom ostvarenju. Vukovar, grad heroj to najbolje pamti! Ovogodišnjoj 25-oj obljetnici sjećanja na sve vukovarske branitelje i civile, svjedočili su mnogi političari i građani u tihoj i dostojanstvenoj koloni, oda-jući počast poginulima i zahvalu za današnju slobodnu i samostalnu Hrvatsku. Djelatnici Hrvatskih voda u organizaciji sindikalne podružnice Hrvatskih voda Zagreb, obišli su Vukovar i odali počast ovom gradu ∑ mjestu posebnog pijeteta!

Na samom kraju, ispraćajući ovu godinu, prisjetit ćemo se raznih događaja, prebirati po sjećanju i ≈spremati u ladice√ samo one koji su ostavili dubok trag i rezervirali svoje mjesto u sjećanju. Zasigurno, u jednoj od ≈ladica√ ostat će i sjećanje na svečano obilježenu obljetnicu 140 godina tradicije vodnoga gospodarstva u Hrvatskoj, u Hrvatskom na-rodnom kazalištu u Osijeku 7. rujna 2016. godine, u okviru koje su održani i upečatljivi govori čelnih ljudi vodnoga gos-podarstva i izaslanika najviših predstavnika državne vlasti. Uz ove svečane trenutke, u blagdanskom broju donosimo pregršt zanimljivih tema iz područja vodnoga gospodarstva i sektora zaštite prirode. Izgradnja i obnova obaloutvrde i buduće najdulje hrvatske šetnice uz Dravu u Osijeku, revitalizacija staništa u okviru Drava LIFE projekta, vodoopskrba Omiša i Paga te navodnjavanje prikazuju dio aktualnih projekata Hrvatskih voda i partnera. Tajnoviti svijet Vranskog jezera na Cresu, bjeloglavi supovi s posebno interesantnom životnom avanturom, čarobna jesen Plitvičkih jezera, dravske poplavne šume, invazivne vrste i daleka Norveška dio su najzanimljivijih članaka živog svijeta oko nas. Vjerujem kako ćete uz zanimljive priče iz davnina i aktualnosti, saznati mnogo informacija i uživati u iščekivanju nove godine.

Svim čitateljima i djelatnicima vodnoga gospodarstva želim blagoslovljen Božić i uspješnu 2017. godinu!

Vaša urednica

I 2 I

HRVATSKE VODE

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

A I

BR

OJ

21

7 I

LIS

TO

PA

D/P

RO

SIN

AC

20

16

.

Sa

drž

aj


INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Zoran Đuroković, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo:

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Fani Bojanić, dipl. ing. građ.

Doc. dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Dr. Ing. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. grad.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Mara Pavelić

Dr. sc. Marijan Babić

Stjepan Kamber, mag. ing. aedif.

Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ.

Helena Iveković, dipl. iur.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Matija Franković, mag. ing. biol.

Andreja Ribarić, dipl. ing. agr.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Marinko Babić

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

4 Čestitka generalnog direktora Hrvatskih

voda

9 DRAVA LIFE ∑ integralno upravljanje

rijekom

14 Uređenje desne obale rijeke Drave u

Osijeku

19 Obnovljen uređaj za kondicioniranje vode

Zagrad u Omišu

22 Vodocrpilište Vrčići na otoku Pagu

25 Navodnjavanje ∑ dio ruralnog razvoja

Hrvatske

28 Potok Vrapčak

30 Prva hrvatska vodočuvarica

33 Vukovar ∑ mjesto posebnog pijeteta

41 140 godina organiziranog upravljanja

vodama u Hrvatskoj

52 Suradnja Hrvatske i Slovenije na

smanjenju rizika od poplava (FRISCO1)

INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Zoran Đuroković, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo:

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Mara Pavelić, dipl. ing.

Dr. sc. Marijan Babić, dipl. ing. građ.

Vesna Grizelj Šimić, dipl. ing. građ.

Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ.

Silvija Sitar, dipl. ing. građ.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Ivan Kolovrat, dipl. ing. građ.

Dr. sc. Draženka Stipaničev, dipl. ing. biol.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Robert Marčelja

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.


I 3 I

53 Rekordna ulaganja u obranu od

poplava u Sisačko-moslavačkoj

županiji

54 Sabor hrvatskih graditelja

u Cavtatu

55 Dodijeljena nagrada za životno djelo

prof. dr. sc. Josipu Marušiću, dipl.

ing. građ.

56 Aktualna problematika u

vodoopskrbi i odvodnji

58 Iskustva u obnovi rijeka u Austriji

60 HGSS vježba spašavanje

iz rijeka i poplava

62 Preko 18 mil. kuna za studijsku

dokumentaciju zaštite od

poplava II. generacije

63 Studijska posjeta stručnjaka iz

Kraljevine Nizozemske

63 Vukovar bogatiji za sedam

radnih vozila

64 Projekti u Vukovarsko-

srijemskoj županiji

Bilateralni sastanak Republike

Hrvatske i Bosne i Hercegovine

66 Rekonstrukcija murskog nasipa

u punom zamahu

Eksperimentalne metode u

obradi otpadnih voda

67 U Hrvatskoj Kostajnici prve

montažne brane u Hrvatskoj

68 Završen sustav za prognoziranje

poplava na slivu rijeke Save

70 Kamena galaksija ∑ Zrmanja 2016.

73 Premijer otvorio prvi slatkovodni

akvarij u Hrvatskoj

74 Dodijeljene nagrade za dostignuća

u zaštiti okoliša u 2016.

76 Hrvoje s mališanima u novoj

školskoj godini

80 Velike poplave i mitovi diljem svijeta

82 Jesenski smiraj

86 Dravske poplavne šume

93 Podvodni svijet Vranskog jezera na

Cresu

101 Bjeloglavi supovi

106 Invazivne strane vrste koje izazivaju

zabrinutost u EU

108 Priča o signalnom raku

111 Čičoka ∑ gomoljasti suncokret

ili slatki krumpir

115 Zemlja tisuću fjordova

124 Europa misli zeleno

126 Publikacije

128 Obavijesti

Foto: Ratko Mavar

I 4 I

HRVATSKE VODE I Čestitka generalnog direktora Hrvatskih voda

Krajem svake godine pokušavamo završiti sve

poslove, posložiti svoja sjećanja i očekivanja te

spremni i s puno nade ući u novu godinu. Pri-

sjećamo se tada netom protekle godine, svega

što je bilo dobro, ali i svih događaja koji su nas

nečemu poučili. Svaka godina nešto donosi i po

nečemu ostaje u našim sjećanjima. Djelatnicima

vodnoga gospodarstva ova godina zasigurno

će ostati u sjećanju jer je obilježila 140 godina

dugu tradiciju organiziranog upravljanja vodama

u Hrvatskoj. S ponosom možemo reći kako su

mnoge protekle generacije stručnjaka i djelatnika

vodnoga gospodarstva utkale svoje živote i zna-

nja u djelatnost koja je uvijek bila na korist čovje-

ku, braneći ga od poplava i stvarajući bolje uvjete

za život i gospodarski razvoj. Briga za očuvanje i

zaštitu voda, racionalno korištenje voda, moder-

nizacija i primjenjivanje visokih standarda i danas

karakterizira vodno gospodarstvo Hrvatske, koje

u okrilju europskih zemalja provodi vodnu politiku

zajednice. Djelatnost vodnoga gospodarstva da-

nas je mnogo složenija i zahtjevnija, isprepletena

s mnogim drugim sektorima i zakonskim propisi-

ma, te zahtjeva veliki angažman i znanje djelatnika

i stručnjaka. Češće promjene nadležnosti resornih

ministarstava govore o činjenici kako je voda kao

medij važan čimbenik raznih djelatnosti čovjeka

koje je ponekad teško odijeliti i pozicionirati unutar

Poštovani djelatnici i umirovljenici Hrvatskih voda, suradnici vodnoga gospodarstva i čitatelji

mr. sc. Zoran Đuroković,

dipl. ing. građ.

Generalni direktor Hrvatskih

voda

I 5 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I listopad/prosinac 2016.

sustava koji će najviše doprinijeti društvu. Voda u

osnovi povezuje mnoge sektore i područja djelo-

vanja ljudi, pokazujući još jednom koliko je neop-

hodna za život i odvijanje svih globalnih procesa.

Utoliko je i razumijevanje zahtjeva i obveza drugih

sektora u provedbi svih vodnogospodarskih aktiv-

nosti postalo složenije, ali i prihvatljivije s gledišta

tolerancije i uvažavanja ostalih potreba za vodom.

Ovaj izazov djelatnici vodnoga gospodarstva vrlo

uspješno provode, o čemu govore i rezultati u

proteklih nekoliko godina.

Ovom prigodom osvrnuti ću se samo na nekoliko

najvažnijih segmenata koji su obilježili vodno gos-

podarstvo u ovoj godini. Nakon poplavnog doga-

đaja iz 2014. godine i uspješne sanacije nasipa,

vodno gospodarstvo je uložilo dodatne napore u

pripremi i provedbi mjera kojima će se unaprije-

diti sustav obrane od poplava i rizici od poplava

smanjiti na najmanju moguću mjeru. Provedba tih

mjera maksimalno će se intenzivirati osiguranjem

dodatnih fi nancijskih sredstava iz fondova Europ-

ske unije, kao i povoljnih zajmova međunarodnih

fi nancijskih institucija. Tako Hrvatske vode inten-

zivno pripremaju EU projekt modernizacije lijevo-

obalnog savskog nasipa od Račinovaca do Nove

Gradiške u ukupnoj dužini od gotovo 200 km.

Također, temeljem izrađene studijske dokumen-

tacije pripremaju se projekti zaštite od poplava za

sufi nanciranje iz fondova EU na slivovima Kupe,

Krapine, Karašice-Vučice, Bednje, Rječine i Nere-

tve, a započela je i izrada studijske dokumentacije

za dodatne EU projekte na slivovima Mirne, Plitvi-

ce, Orljave, Županijskog kanala, sjevernog zagre-

bačkog Prisavlja, polja Rastok i Vrgorskog polja i

za rijeku Savu od Slovenije do ušća Trnave. Ta-

kođer se pripremaju i provode projekti kojima će

se unaprijediti negrađevinske mjere upravljanja ri-

zicima od poplava, uključujući i sveobuhvatni pro-

jekt Vodno-Ekološko Praćenje, Analize i Rješenja

(VEPAR), te projekt prekogranične suradnje Flood

Risk Slovenia-Croatia Operations 1 (FRISCO1). U

sklopu ovih aktivnosti je u suradnji s DHMZ-om

u prosincu 2016. godine uspostavljen moderni

sustav za prognoziranje poplava na slivu Save u

Hrvatskoj, koji će omogućiti bolje predviđanje po-

plava, raniju pripravnost, kao i racionalizaciju troš-

kova aktivne obrane od poplava.

Iskorak u obrani od poplava i prilagođavanje vrlo

zahtjevnim uvjetima obrane od poplava u pojedi-

nim područjima zahtijevalo je i primjenu jedinstve-

nog sustava obrane upotrebom montažnih brana

koje će se po prvi puta u Hrvatskoj projektirati i

izgraditi u Hrvatskoj Kostajnici. Pokazatelj je to ko-

liko vodno gospodarstvo mora pratiti i primjenjiva-

ti najmodernije sustave i mogućnosti kako bi što

učinkovitije zadovoljilo različite zahtjeve zajednice,

te ispunilo svoje zadaće.

U okviru provedbe projekata sufi nanciranih sred-

stvima strukturnih i kohezijskih fondova u područ-

ju vodoopskrbe i odvodnje u 2016. godini zbog

dobre pripremljenosti projektne dokumentacije

odobreno je više projekata nego je bilo planirano

te je ugovoreno 499,9 milijuna eura (367,3 miliju-

na eura udio EU). U pripremi je i potrebna doku-

mentacija za prijavu 68 infrastrukturnih projekata

(Pipeline 1 i 2), a u sklopu poziva za dodjelu EU

sredstava za tzv. “Male intervencije na vodno-ko-

munalnoj infrastrukturi 1 i 2” odobreno je ukupno

88 projekata koji se trenutno nalaze u završnoj fazi

provedbe.

U mjesecu prosincu 2016. godine očekuje se

rekordna realizacija od 200 milijuna kuna bes-

povratnih EU sredstava. Ukupna realizacija pro-

jekata koji se fi nanciraju iz EU fondova u 2016.

godini očekuje se u iznosu od 1 milijarde i 115

milijuna kuna. Iz tog razloga, izvjesna je realizacija

svih 199,1 milijuna eura bespovratnih sredstava

EU koja su bila osigurana za programsko razdo-

blje 2007. ∑ 2013., a koje završava 31. prosinca

2016. godine. Od navedenog ukupnog iznosa

najveći dio, odnosno 130 milijuna eura realizirano

je u 2016. godini.

U srpnju ove godine na sjednici Vlade Republike

Hrvatske donesen je i Plan upravljanja vodnim po-

dručjima 2016. ∑ 2021., koji se odnosi na novo

šestogodišnje razdoblje. U ovom Planu uz uprav-

ljanje stanjem voda prvi puta je obrađeno i uprav-

ljanje rizicima od poplava s građevinskim i negra-

đevinskim mjerama čijom se provedbom planira

smanjiti ugroženost od poplava na područjima s

neprihvatljivom razinom rizika od poplava.

Uspostava i praćenje stanja kakvoće voda od

osobite je važnosti za provedbu Plana upravlja-

nja vodnim područjima te je ove godine dovršena

izgradnja nove zgrade Glavnog vodnogospodar-

skog laboratorija Hrvatskih voda koji će od pro-

ljeća slijedeće godine započeti s radom na no-

voj lokaciji. Na taj način su stvoreni preduvjeti za

realizaciju pune provedbe kemijskog i biološkog

monitoringa u skladu s Okvirnom direktivom o vo-

dama.

Također, u ovoj godini nastavljena je i provedba

projekata navodnjavanja uz korištenje sredstava

koja su dostupna iz europskih fondova. Izrađena

I 6 I

HRVATSKE VODE I Čestitka generalnog direktora Hrvatskih voda

I 7 I


je ili je u visokom stupnju izrade projektna doku-

mentacija za četrdesetak projekata navodnjava-

nja koji obuhvaćaju oko 30.000 ha poljoprivrednih

površina i čija je procijenjena vrijednost izgradnje

oko 215 milijuna eura.

Suradnja s lokalnim i regionalnim jedinicama te

komunalnim i ostalim partnerima kao i dionici-

ma, intenzivirana je u 2016. godini zahvaljujući

provedbi mnogobrojnih infrastrukturnih projekata

koji će upravo građanima ovih zajednica donije-

ti najveću korist i poboljšati uvjete života. To nas

posebno veseli, ali i obvezuje da zajedno s resor-

nim ministarstvom i vodno-komunalnim sektorom

poradimo na donošenju novih zakonskih propisa

i provedemo reformu vodno-komunalnog sektora

kako bismo poboljšali uslugu i stvorili učinkovitije,

samoodržive i ekonomičnije pružatelje usluga.

Današnji trendovi društveno odgovornog poslo-

vanja, otvaranja institucija javnosti i pravovreme-

nog informiranja, jedan su od zadataka i Hrvatskih

voda. Hrvatske vode prate trendove i kroz nove

medije nastoje komunicirati s ukupnom javnosti,

a modernizirane mrežne stranice omogućile su

široj javnosti pristup informacijama i neposrednu

komunikaciju s Hrvatskim vodama. Znamo koliko

je bitno imati informacije, ali prije svega potrebno

ih je učiniti dostupnima, ponajprije kada prijete po-

plave. Hrvatske vode rade i na izradi mobilne apli-

kacije koja bi pratila i izvještavala javnost o stanju

vodostaja u Republici Hrvatskoj. Na taj bi način

građani i svi zainteresirani mediji imali mogućnost

da na području na kojem se nalaze odmah imaju

podatke o vrijednostima vodostaja, a u slučaju da

žele primati detaljnije obavijesti, putem aplikacije

bit će moguće saznati sve o mjerama obrane od

poplava koje su na snazi. Aplikacija će imati mo-

gućnost nadogradnje te će se u ovakav moderan

način komuniciranja s javnošću moći uključiti i po-

daci zemalja u okruženju.

Posebnu pozornost Hrvatske vode posvetile su

suradnji sa sektorom zaštite prirode i okoliša, te

nevladinim udrugama. U cilju bolje suradnje, od-

nosno planiranja i realizacije zajedničkih projekata

koji omogućuju bolju komunikaciju i bolje među-

sobno razumijevanje, Hrvatske vode su ove godi-

ne intenzivirale suradnju sa nevladinim udrugama,

a kao rezultat zajedničke suradnje Hrvatskih voda

sa županijskim ustanovama za upravljanje zašti-

ćenim dijelovima prirode i nevladinim udrugama

ove je godine otvoren petogodišnji projekt “DRA-

VA LIFE ∑ integrirano upravljanje rijekom” čiji je

cilj poboljšati ekološko stanje rijeke Drave i njenih

ekosustava, te poboljšati protočnost korita za ve-

like vode i na taj način utjecati na smanjenje rizika

od pojave poplava.

Uspjeh dječjeg edukativnog programa koji se pro-

vodi u osnovnim školama diljem Hrvatske putem

prezentacija edukativnih slikovnica, natječaja i pri-

kazivanja predstave “Voda je život” prepoznali su

i mediji, a pripremaju se i novi programi koji će biti

sufi nancirani sredstvima Europske Unije. Informa-

tivni i znanstveni časopisi Hrvatska vodoprivreda

i Hrvatske vode, redovito informiraju javnost o

aktivnostima i znanstvenim istraživanjima u po-

dručju vodnoga gospodarstva i srodnih sektora.

Suradnja sa znanstvenom zajednicom, institucija-

ma i nevladinim udrugama provodila se uspješno i

tijekom 2016. godine kroz razna istraživanja, pro-

jekte i natječaje.

Hrvatske vode su danas, zahvaljujući upravo

djelatnicima i partnerima, stručna i moderna in-

stitucija koja uspješno odolijeva svim izazovima i

društvenim zahtjevima, nastojeći i dalje slijediti put

prethodnih generacija stručnjaka i ujedno se prila-

gođavati novim prirodnim i društvenim izazovima.

U blagdansko vrijeme i na kraju još jedne godine

okrećemo se upravo čovjeku, šireći poruke mira i

suradnje, te potkraj godine zaboravljamo nevolje

i brige, iščekujući početak novog uspješnog raz-

doblja.

Upravo stoga, posebno se zahvaljujem svim dje-

latnicima i partnerima na suradnji u protekloj go-

dini te Vas pozivam na daljnje ustrajno njegovanje

tradicije i struke vodnoga gospodarstva, jer se

upravo na tome temelji uspješno upravljanje vo-

dama, kao i budućnost novih generacija.

Želim Vama i Vašim obiteljima čestit Božić i sretnu

Novu 2017. godinu, uz želje za bolju sutrašnjicu,

bolji život, zdravlje i sreću.

Generalni direktor

mr. sc. Zoran Đuroković, dipl. ing. građ.

Drava kod Libanovca

I 8 I

HRVATSKE VODE I DRAVA LIFE ∑ integralno upravljanje rijekom

I 9 I


I 9 I

DRAVA LIFE ∑ INTEGRALNO UPRAVLJANJE RIJEKOMProjekt obnove dijelova rijeke i rukavaca Drave imat e pozitivan efekt na zaštitu prirode i zaštitu od poplava, a okuplja mnogobrojne partnere s Hrvatskim vodama kao glavnim nositeljem projekta koji je zapo eo 2015. godine.

Zdenko Kereša, dipl. ing. građ.

I 10 I


O Projektu

LIFE je nancijski instrument EU koji podu-pire mjere zaštite okoliša izabranog projek-ta od lanica, pristupnicama i susjednim ze-mljama Europske unije.

Projekt pod akronimom “DRAVA LIFE – in-tegralno upravljanje rijekom” pripreman je više od dvije godine, prijavljen je u listopadu 2014., prihva en u svibnju 2015., a zapo eo je s provo enjem 1. 12. 2015. godine. U tom projektu partneri kroz pet godina zajedni ki rade na aktivnostima unaprje enja ekosu-stava rijeke Drave u Hrvatskoj te ujedno po-boljšanja zaštite od poplava. Projekt je nan-cijski podržan sredstvima EU iz nancijskog mehanizma LIFE+ Nature and Biodiversity za 2014. u iznosu od 60% (2.755.739 eura) ukupne procijenjene vrijednosti projekta (4.592.898 eura).

Pored pove avanja razine svijesti o NATURI 2000, uspostavljanja prekograni ne surad-nje, smanjenja uznemiravanja faune ljud-

skim aktivnostima, razvijanje me usek-torske suradnje osnovni ciljevi projekta su stvaranje dodatnih vodnih tokova i pove anje dinami kih hidro-morfoloških procesa koji e potaknuti stvaranje novih rije nih staništa za ugrožene i druge vrste ore i faune na rijeci Dravi.

Glavne aktivnosti projekta su obnova stani-šta na Dravi kroz obnovu starih i kreiranje novih rukavaca, uklanjanje, prilagodbu i izra-du novih ekološki prihvatljivijih vodnih gra-evina na sedam lokacija rijeke Drave kroz etiri županije.

Konkretni radovi na terenu zapo et e nakon izrade detaljnih projekata i isho enja odgo-varaju ih dozvola, te otkupa zemljišta, a što e trajati najmanje dvije godine. Partneri u

projektu e raditi i na izradi Plana posje i-vanja vrijednih podru ja rijeke Drave, Akcij-skog plana zaštite ore i faune, organizaciji izložbi, studijskih posjeta obnovljenim stani-štima, ure enju edukacijskog centara za po-sjetitelje, ure enju pou nih staza, provedbi edukacijskih programa za gra ane i u enike, organizaciji me unarodnih simpozija i raz-mjeni iskustava s primjerima dobre prakse sli nih projekata iz drugih regija EU.

S obzirom da je ovaj LIFE+ program EU -nanciranja prvenstveno namijenjen za o u-vanje prirode i bioraznolikosti, o ekuju se poboljšanja i pove anja broja staništa biljnih i životinjskih vrsta prema EU direktivi o sta-ništima. Ovaj program ne podržava izgrad-nju ili popravak nasipa za obranu od poplava, ali podržava doprinos u obrani od poplava u skladu s upravljanjem rizika od poplava (EU direktiva o poplavama). Ovaj projekt ispred Hrvatskih voda vodi VGO za Muru i gornju Dravu sa sjedištem u Varaždinu.

Hrvatske vode su vode i partner na ovom projektu i zalažu se za doprinos obrani od poplava te bolju prilagodbu klimatskim pro-mjenama. To e se posti i na na in da se na svim mjestima revitalizacije osim doprinosa zaštiti prirode u poboljšanju bioraznolikosti, doprinosi i poboljšanju obrane od poplava. Iako je Drava relativno “slobodna”, kroz po-

Predvi ene aktivnosti u Projektu e se provoditi kroz me usektorsku surad-nju Hrvatskih voda, kao glavnog nositelja projekta, te partnera WWF Austria, Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Javne ustanove za upravlja-nje zašti enim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Viroviti ko–podravske županije, Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Koprivni ko–križeva ke županije i Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Varaždinske županije.

Partneri i nositelj

Mostovi na Dravi kod Botova

I 11 I


Projektom se planira obnoviti staništa na Dravi na sedam lokacija: Otok Virje, Stara Drava Varaždin u Varaždinskoj županiji, Donja Dubrava – Legrad, Most Botovo i Nova ka u Koprivni ko-križeva koj županiji, Miholja ki Martinci u Viroviti ko-podravskoj županiji i Podravska Moslavina u Osje ko-baranjskoj županiji.

Obnova staništa na Dravi

sljednjih 200-tinjak godina su se formirala mnoga ograni enja (naselja, mostovi, nasipi, prometnice i dr.) koje je potrebno štititi od štetnog djelovanja voda.

Utjecaj obnove rukavaca i obala rijeke Drave na obranu od poplava

Varaždinska županija

Na lokaciji kod Otoka Virje u 19. stolje u u okolini mosta Ormož rijeka Drava je bila prisiljena te i na otvore mosta. Kasnije je na desnoj obali izgra eno naselje Otok Virje koje je nakon poplava šezdesetih godina 20. stolje a zašti eno nasipom. Prostor izme u nasipa i rijeke je zarastao i zasipan je nano-som. U tim uvjetima smanjena je proto nost inundacije i mosta. Izvedbom paralelnog ru-kavca na mjestu nekadašnjih rukavaca us-postavit e se paralelni tok koji e pove ati proto nost mosta a time e se smanjiti razi-na velikih voda, što doprinosi sigurnosti de-snoobalnog nasipa koji štiti od velikih voda naselje Otok Virje (poplavljeno u studeno-me 2012.). Kod izrade obnove predvi ena je razgradnja dijelova obaloutvrda i skra ivanje kamenih popre nih gradnji – pera.

Na lokaciji rijeke Drave kod Varaždina naj-ve i dio vode rijeke usmjeren je na deriva-cijske kanale HE Varaždin tako da u staroj Dravi protje u osim minimalnog protoka (oko 10 m3/s), samo ve i protoci koji rijet-ko u godini preljevaju preko brane. U tim uvjetima mnogi su paralelni rukavci zarasli i ostali bez vode. Proširenjem glavnog kori-ta te spajanjem postoje eg rukavaca i nje-govim proširenjem pove at e se proto nost korita uzvodno od varaždinskih mostova, što e pridonositi smanjenju velikih vodnih razi-

na kao i sigurnosti nasipa Puš ine Trnovec (probijen za velikih voda 2012.) i Varaždin Družbinec. Kod obnove rukavca predvi e-

na je razgradnja i modi kacija dijelova starih kamenih vodnih gra evina.

Koprivni ko-križeva ka županija

Na lokaciji kod Legrada e se dva zarašte-na i zamuljena rukavca proširiti, produbiti i spojiti s glavnim tokom, a stara kamena pre-grada, koja je nekada vodila za skelu “Pažut”,

e se dijelom ukloniti. Otvaranjem dodatnog novog toka za poplavne vode (kroz o iš e-ne i izmuljene rukavce), na suprotnoj strani rijeke e se smanjiti pritisak na postoje u zaštitnu oblogu (obaloutvrdu), koja štiti li-jevoobalni nasip Dubrava u neposrednoj blizini. Opisanim aktivnostima se pove ava sigurnost nasipa za obranu od poplava, a popravak lijeve obale se odga a do pojave ve ih ošte enja.

Na lokaciji kod Botovskog mosta još od 19. stolje a rijeka Drava je prisiljena te i na otvore mostova i od tada su napori za za-štitu mosta od mogu ih ošte enja rezultira-li brojnim regulacijskim radovima da se ri-jeka usmjeri na most. Jedan od posljednjih radova bio je po etkom osamdesetih godina 20. stolje a, kad je izveden prokop kojim je Drava povoljno usmjerena na most. Otvara-njem desnoobalnog rukavca omogu iti e se te enje rijeke kroz ve u širinu otvora mosta i dugoro no posti i ve a sigurnost mosta. Na ulaznom dijelu rukavca predvi eno je ukla-njanje i modi kacija dijela obaloutvrde.

Na lokaciji rijeke Drave kod Nova ke i Gabajeve grede na desnoj obali ne postoji rukavac, pa je prijedlog da se iskopa manji inicijalni kanal koji e se djelovanjem rijeke proširiti i tako preuzeti dio toka vode koji po-

Rukavci stara Drava – OtokVirje C1

I 12 I


sljednih 15 godina udara na lijevoobalni nasip Botovo-Repaš. Istovremeno se neposredno uzvodno tok rijeke približava desnoobalnom nasipu Ledine-Komatnica. Tu rijeka Drava posljednjih tridesetak godina stvara meandar i nema više mjesta, te vrši pritisak na nasi-pe izgra ene poslije poplava 1972. godine. Osim preusmjeravanja dijela toka Drave, radi pove anja sigurnosti postoje ih nasipa biti e potrebno izvesti ekološki prihvatljive vodne gra evine, koje e štititi nasipe od napredo-vanja erozije i rušenja.

Viroviti ko podravska županija

Na lokaciji Drave kod Miholja kih Martina-ca na ulazu u rukavac je uzdužna kamena gradnja koja sprje ava ulazak voda nižih od srednjih, uklonit e se i prilagoditi za protok nižih ekološki prihvatljivih vodostaja. Predvi-eno je i uklanjanje popre ne gradnje unutar

rukavca koja je za nižih vodostaja povezivala rije ni otok s obalom.

Osje ko baranjska županija

Na lokaciji Drave kod Podravske Mosla-vine na ulazu u rukavac je uzdužna kamena gradnja koja sprje ava ulazak voda nižih od srednjih, uklonit e se i prilagoditi za protok nižih ekološki prihvatljivih vodostaja.

Izazovi projektaDanas se otvaraju novi izazovi i Hrvatske vode su svjesne promjena te žele sudjelo-

Sve lokacije obnove imaju pozitivnu procjenu stru njaka za zaštitu prirode o pozitivnom utjecaja na zaštitu prirode: stvaranje preduvjeta za poboljšanje ekološkog stanja rijeke, pove anje hidromorfološke dinamike rijeke te formi-ranje novih staništa za biljke i životinje. Ove pretpostavke e se dokazivati jednogodišnjim monitoringom prije i poslije radova, a koji je kao aktivnost Hrvatskih voda u projektu zapo eo u listopadu ove godine.

Učinak obnove staništa na prirodu

Stara Drava kod Varaždina

Sutok Mure i Drave

Dodatne informacije o projektu su na linkuhttp://www.drava-life.hr

I 13 I


SLIKEZdenko Kereša, dipl. ing. građ.

S novim izazovima dodajemo prostoru rijeke novu vrijednost. Ovaj projekt je samo mali uvod u posao koji nas eka u budu nosti. No-vim tehnologijama i znanstvenim spoznaja-ma se proširuju saznanja i otvaraju se nove mogu nosti. Sve detaljnije prostorne infor-macije omogu avaju da se temeljito prou-e mnogi procesi u rijeci i na cijelom slivu.

Kona no, odavno znamo da se velike vode rijeke Drave ne formiraju kod nas u Hrvat-skoj, ve da dolaze iz Italije, Austrije i Slove-nije. Nemojmo se zanositi idejama da sa vrlo uspješnim pejzažnim i prirodnim rezultatima revitalizacija rijeke Drave u Austriji dobivamo efekt smanjenja poplavnih voda kod nas u Hrvatskoj.

O ekuje se da e ovim projektom biti us-postavljena uspješnija veza izme u obrane od poplava i zaštite prirode od one u bliskoj prošlosti. Jedna od važnih odrednica u pro-jektu je raditi zajedno. U ovoj prvoj godini implementacije projekta svi partneri su se trudili da tako i bude. Doprinos tomu je i ak-tivnost povezivanja našeg projekta s drugim LIFE projektima kroz studijsko putovanje koje je organizirao WWF iz Austrije, drugi najve i partner u našem projektu.

Umjesto zaklju ka

Nakon nekoliko prethodnih obilaska rijeka Drave, Dunava i njihovih pritoka u Austriji ja-sno je da se u Austriji ne radi ništa, što u hi-drotehni kom smislu nije poznato u hrvatskoj povijesti i praksi. Kraj lijepih slikovitih obnov-ljenih meandriraju ih obnova rukavaca, uš a rije ica i ribljih staza skrivene su zaštitne ka-mene vodne-gra evine koje preusmjeravaju, ograni avaju, razdjeljuju vode od voda, dis-kretno ali inženjerski precizno “na palac” one su prijatelji i uvari vrijednosti u ograni enji-ma koja su kroz povijest nastala uz rijeku.

Na žalost, tvrdim pristupom nekih zaštita-ra prirode prema vodnom gospodarstvu na sjeveru Hrvatske nepovratno se izgubilo petnaestak i više godina suradnje, u enja, kao i me usobnog uvažavanja. Izgubljeno vrijeme rezultiralo je gubitkom nekih vrijed-nih staništa kao na primjer staništa kebra a (Myricaria germanica) na uš u rijeke Mure u Dravu. Da se u ne tako davnoj prošlosti nije promišljalo u duhu zaštite prirode i prirodnih vrijednosti, danas ne bismo imali našu pre-krasnu rijeku Dravu. Tadašnji hidroinženjeri odmicali su nasipe od rijeke i “ostavljali pro-stor rijeci”. Ta na ela bila su ispred tadašnjeg vremena i u suprotnosti s Europskom prak-som. Tako se i danas u prostoru plavljenja rijeke obra uje zemlja i kose livade. I danas je vodno gospodarstvo u Hrvatskoj spremno za takve vrste izazova, svojom stru noš u, organiziranoš u, dugogodišnjom tradicijom i praksom te poznavanja rijeke i sliva.

vati u prilago avanju i dogra ivanju sustava zaštite od poplava na na in da to pogoduje zaštiti prirode. Me utim, Hrvatske vode nisu presudan dionik u tom prostoru. Korisnici prostora rijeke su mnogi: lokalno stanovniš-tvo, oni koji koriste energiju vode, oni koji upravljaju cestama, željeznicama, dalekovo-dima, plovidbom, plinovodima, mostovima, poljoprivrednim zemljištem, šumama, lovom i ribolovom, turizmom i naravno prirodom, od kojih svi imaju svoje vizije.

Fragment obnovljenog rukavca Dunava kod Aggsbach Dorfa

Staro korito rijeke Drave kod Varaždina

I 14 I

HRVATSKE VODE I Uređenje desne obale rijeke Drave u Osijeku

UREĐENJE DESNE OBALE RIJEKE DRAVE U OSIJEKU

Izgradnja obaloutvrde kroz Osijek zapo ela je još 1967. godine (nakon katastrofalne po-plave 1965.) u cilju zaštite grada od poplava. Gra ena je etapno u razli itim vremenskim razdobljima, a primjenjivano je jedinstveno rješenje izgleda i konstrukcije koje je zadrža-no do danas. Nositelj izgradnje bilo je vodno gospodarstvo u zajednici s tadašnjom lokal-nom samoupravom, a rješenja su iznalažena u suradnji stru njaka hidrotehni ke i urbani-sti ke struke.

Potreba izgradnje obaloutvrde proizlazi iz ne-adekvatnog stupnja zaštite od štetnog djelo-vanja voda pojedinih dijelova grada Osijeka, te dotrajalosti konstrukcije pojedinih poteza postoje e obaloutvrde. Na podru ju grada

Dražen Sabljak, dipl. ing. građ. Osijeka, na desnoj obali rijeke Drave od ulice Zeleno polje (uzvodno od Luke Osijek) do ce-stovnog mosta dr. Franje Tu mana djelomi -no je izgra ena obaloutvrda sa ili bez šetnice. Ona u sadašnjem stanju više ne ispunjava standarde obrane od poplava de nirane Stra-tegijom upravljanja vodama Republike Hrvat-ske, a s obzirom na dotrajalost konstrukcije, povla i za sobom i velike godišnje troškove održavanja. Stoga se planira rekonstruirati postoje u i izgraditi novu obaloutvrdu na dio-nicama gdje ista nije izvedena.

Kako se radi o zahvatu u samom gradu Osi-jeku, u kona nici e se izvesti obaloutvrda s ure enim koridorom uz rijeku Dravu (pješa -ke i biciklisti ke staze, klupe, javna rasvjeta,

Foto: Neven Klauznicer

I 15 I


Obnova obaloutvrde, poddionice izme u dva mosta, u Osijeku obuhva a izgradnju/rekonstrukciju regulacijskih i zaštitnih vodnih gra evina u svrhu obrane od poplava, ksiranja toka

i stabiliziranja obala rijeke Drave uz ure enje biciklisti kih i pješa kih staza.

Ukupna vrijednost predmetne 4. Poddionice izme u dva mosta, na kojoj su u tijeku ra-dovi, iznosi oko 7 milijuna kuna s PDV-om, a zajedno ga su nanciraju Hrvatske Vode i Grad Osijek. Grad Osijek obvezao se komu-nalno i hortikulturno urediti šetnicu i bicikli-sti ku stazu, dok e ostale radove nancirati Hrvatske vode. Tvrtka koja je izradila kom-pletnu tehni ku dokumentaciju je Hidroing d.o.o. iz Osijeka. Arhitektonsko oblikovanje potpisuje tvrtka Heksagram d.o.o. iz Osijeka. Predmet projekta u izvedbi je razrada rješe-nja za izgradnju/rekonstrukciju regulacijskih i zaštitnih vodnih gra evina u svrhu obrane od poplava, ksiranja toka i stabiliziranja obala rijeke Drave na poddionici od stare Luke Tranzit do cestovnog mosta dr. Franje Tu mana u gradu Osijeku.

Obzirom da širina raspoloživog obalnog po-jasa nije dostatna za smještaj svih sadržaja (pješa ko-biciklisti ka staza, zeleni pojas), na ovom dijelu izvodi se potporni zid Z1 du-ljine 95,3 m s krunom na koti 87,30 m nm. Prostor iza AB zaštitnog zida se zasipava pi-jeskom frakcije 0-8 mm. U prostor iza zida u ravnini procjednice ugra uje se slabopro-

zelenilo i drugo), kojim e se spojiti Donji i Gornji grad. Prvenstveni cilj obaloutvrde je obrana od poplave grada Osijeka, dok je dru-gi cilj dobivanje kvalitetnog urbanog prostora sa šetnicama i biciklisti kim stazama.

Ukupna procijenjena vrijednost svih poddionica iznosi 109 milijuna kuna s PDV-om. Cijeli projekt podijeljen je u etiri karakteristi ne poddionice:

Poddionica od Ulice Zeleno polje do po etka Donjogradske obale, poddionica VRBIK

Poddionica od po etka Donjogradske obale do Trga Nikole Tesle, poddionica DONJI GRAD

Poddionica stare Luke Tranzit, poddionica TRANZIT Poddionica od stare Luke Tranzit do cestovnog mosta, Poddionica izme u dva mosta

Pregledna situacija poddionice izme u dva mosta

SLIKEDražen Sabljak, dipl. ing. građ.

VIZUALIZACIJAHidroing d.o.o.

Obaloutvrda u izgradnji kod Pogona Osijek

I 16 I

HRVATSKE VODE I Uređenje desne obale rijeke Drave u Osijeku

Izvedena obaloutvrda do kote 85,00 m nm Radovi na nadogradnji obaloutvrde

Postoje a obaloutvrda i ograda Pogona Osijek (HEP-Toplinarstvo d.o.o.)

Projektom je de nirana rekonstrukcija dijela postoje e oba-loutvrde i pješa ko-biciklisti ka komunikacija na kruni posto-je e obaloutvrde. Obalni pojas se izvodi se u duljini 652 m na koti krune 87,30 m nm (osim na kraju dionice, zadnjih 20 m, gdje se obalni pojas uklapa u postoje u gornjodravsku šetnicu). Projektom je obuhva ena i rekonstrukcija dijela po-stoje e obaloutvrde s izvedbom AB srednje grede i betonskog pokosa obaloutvrde u duljini oko 299 m te izvedba dva AB stubišta po pokosu obaloutvrde.

pusni sloj gline srednje do visoke plasti no-sti, u debljini sloja od 30 cm. Nasipavanjem materijala iza potpornog zida formirat e se novi prostor za smještaj traženih sadržaja obalnog pojasa. Na kruni potpornog zida biti e postavljena ograda kao zaštita od pada u

dubinu. Ograda se izvodi od nehr aju eg e-lika visine 1,2 m.

Na predmetnoj dionici smještena je vodmjer-na stanica s pripadaju im oknom. Ovim pro-jektom planirano je uklapanje vodomjerne stanice u novoprojektiranu obalu izvedbom polukružnog vidikovca. Vidikovac je projekti-ran kao armirano betonska polukružna plo a s konzolnom istakom radijusa 4,5 m. Plo a je jednim krajem oslonjena na postoje u vodomjernu stanicu dok se na drugom kra-ju oslanja na AB polukružni zid koji zatvara konstrukciju u podgledu. Na konzolni istak vidikovca postavlja se zaštitna metalna ogra-da visine 1,2 m.

Jedan od ciljeva ovog projekta je nastavak pješa ke i biciklisti ke staze od centra grada Osijeka prema Donjem gradu. Pješa ka i bi-ciklisti ka staza proteže se cijelom duljinom predmetne dionice s duljinom pješa ke sta-ze od 639 m i duljinom biciklisti ke od 718 m. Širina pješa ke staze je 2,4 m, a širina

Radovi na obaloutvrdi u tijeku

I 17 I


Objekt vodomjerne stanice i vodomjerna letva (mjerno mjesto Osijek)

Vidikovac s mjernom stanicom

Neure ena šetnica Ure ena šetnica s planiranim pješa kim i biciklisti kim stazama

biciklisti ke staze je 2,4 m osim na dijelu nizvodno od cestovnog mosta gdje se spaja s postoje om biciklisti kom stazom koja se paralelno s trasom mosta spušta prema rije-ci Dravi. Biciklisti ka i pješa ka staza imaju popre ni pad od 1% prema zelenom pojasu izme u pješa ke i biciklisti ke staze u svrhu u inkovite odvodnje.

Tipski betonski rubnjaci dimenzija 8/20 cm se ugra uju na rubovima pješa ke i bicikli-sti ke staze kao dilatacija izme u zelenih po-vršina i pješa ke odnosno biciklisti ke staze unutar zelenog pojasa.

Izme u završne AB grede i pješa ke staze izvesti e se zeleni pojas koji ine žardinjere i odmorišta s klupama. Prostor je projekti-ran tako da se parovi žardinjera sa stupom javne rasvjete izme u (ukupne duljine 15,0, 10,2 ili 5,4 m) izmjenjuju s odmorištima s klupama (duljine 15 ili 9,6 m). Žardinjere i odmorišta s klupama su širine 1,6 m, dok se cijelom duljinom završne AB grede pruža po-jas od granitnih kocki širine 0,7 m.

Izvesti e se dva tipa žardinjera, “male” i “velike” s visinom 1,0 m od ega je 0,7 m ukopano u teren. Kako bi se zadržao pogled na rijeku, u žardinjerama je predvi ena sad-nja niskih grmolikih trajnica.

Radovi na izvedbi obaloutvrde u visokoj su razini dovršeno-sti i bit e u potpunosti završeni do lipnja 2017. godine. Iz-gradnjom sve etiri poddionice u dužini od tri kilometra grad Osijek s postoje om šetnicom duga kom tri kilometra, dobiva najdužu šetnicu od šest kilometara uz rijeku Dravu u Repu-blici Hrvatskoj na zadovoljstvo i ponos svih gra ana grada Osijeka.

Obaloutvrda u izgradnji

I 18 I

HRVATSKE VODE I Obnovljen uređaj za kondicioniranje vode Zagrad u Omišu

Ure aj Zagrad

I 19 I


OBNOVLJEN UREĐAJ ZA KONDICIONIRANJE VODE ZAGRAD U OMIŠU

Ivica Jurčević, dipl. ing. građ.

univ. spec. oec.

Ure aj za kondicioniranje Zagrad je nakon 50-ak godina funkcioniranja kona no obnovljen i moderniziran te može kvalitetno zadovoljiti potrebe današnjeg vremena.

Gradnja ure aja Zagrad je zapo ela 1968. godine, dakle prije 50 godina. Odvijala se kroz tri etape. Prva etapa je obuhva ala izvo-enje kompletne tehnologije dovoda sirove

vode, taloženja, ltriranja i dezinfekcije vode za kapacitet od 210 l/s. Druga i tre a etapa su obuhva ale dogradnju kapaciteta ltrira-nja do sadašnjih 630 l/s (svaka etapa po 210 l/s). Neki dijelovi objekta (dovodni cjevovod, strojarnica za proces ltriranja i klorinator-ska stanica) izgra eni su za kona no stanje kada se predvi a zahva anje 1.050 l/s.

Zahvat vode se nalazi u zasunskoj komori HE Zaku ac. Zapravo u zasunskoj komori se na-laze dva zahvata DN 900 mm koji se spajaju u eli ni cjevovod DN 800 mm kojim se voda gravitacijski dovodi do ure aja za kondicioni-ranje pitke vode Zagrad. Ure aj se nalazi na visini od 240 metara nad morem. Sastoji se od taložnika, lterskih polja, strojarnice za ispiranje lterskih polja, pogona za dezinfek-ciju vode, elektro-upravlja kog dijela postro-

jenja, radionice, prostora za boravak radni-ka, pogonskog laboratorija u kojem se nalazi oprema za temeljnu analizu vode te platoa postrojenja. U okviru granica platoa nalaze se vanjski cjevovodi, potporni zidovi, manipu-lativni plato, ulazna rampa i zelene površine.

Taložnik je izgra en samo za prvu fazu obra-de tj. za 210 l/s te se iz njega poslužuju sva ltarska polja. Za izgradnjom ostalih talož-nika nije bilo potrebe zbog odgovaraju e kvalitete vode iz rijeke Cetine. Tri izgra ene skupine ltarskih polja (3 x 4 polja) se sasto-je od sloja kvarcnog pijeska preko kojega se vrši odstranjivanje mehani kog one iš enja vode. Planira se izgraditi još dvije skupine l-tarskih polja za ukupno predvi eni kapacitet ure aja 5 x 210 l/s = 1.050 l/s. U sklopu ltarskog postrojenja nalazi se i strojarnica s crpkama za ispiranje ltarskih polja. Prostor ispod ltarskih polja i crpki je rezervoarski, a funkcionalno je podijeljen na tri dijela i to na reakcijske rezervoare (za doziranje klora),

Voda se iz zahvata u zasunskoj komori HE Zaku ac gravitacijski dovodi do ure aja za kondicioniranje pitke vode Zagrad

Ure aj Zagrad se nalazi na visini od 240 metara nad morem

I 20 I

HRVATSKE VODE I Obnovljen uređaj za kondicioniranje vode Zagrad u Omišu

rezervoare vode za ispiranje te rezervoare pitke vode za potroša e.

Iz ure aja se granaju tri odvodna cjevovoda za tri opskrbna smjera:

glavni dovod za Omiš, omiško priobalje i otoke Bra , Hvar i Šoltu (DN 600 mm)

zapadni ogranak podsustava Srednja Polji-ca (DN 200 mm)

isto ni ogranak podsustava Srednja Poljica (DN 200 mm)

Prvi cjevovod je gravitacijski, dok su zapad-

Ure aj za kondicioniranje vode Zagrad u Omišu služi za obra-du vode rijeke Cetine koja se nakon provedenog procesa distribuira potroša ima regionalnog vodoopskrbnog sustava Omiš Bra Hvar Šolta. U perspektivi je mogu a i distri-bucija vode s ovog ure aja potroša ima vode na otoku Visu.

Pojednostavljena shema vodoopskrbnog sustava Zagrad

ni i isto ni ogranak cjevovoda tla ni i crpe vodu u pripadaju e vodospreme VS Su ica (zapadni ogranak) odnosno VS Gaj (isto ni ogranak). Crpke za potrebe opskrbe podru ja Srednjih Poljica su smještene unutar strojar-nice ltarskog postrojenja (po dvije crpke za svaki smjer).

Obzirom na starost ure aja, a uzimaju i u ob-zir njegove mogu nosti i važnost te potrebe za vodom na podru ju grada Omiša i srednjo-dalmatinskih otoka, 2010. godine je izra ena projektna dokumentacija vezana uz obnovu i dogradnju pogona za obradu vode Zagrad. Tom projektnom dokumentacijom je na razini

Prostor ispod ltarskih polja i crpki je rezervoarski

Zamijenjen je i moderniziran ve i dio tehnološke opreme i postavljene kvalitetniji cjevovodi i spojna mjesta

I 21 I


U 2013. godini su zapo eli radovi na obno-vi ure aja za kondicioniranje vode koji su prvenstveno sadržavali elektro-strojarsku zamjenu opreme s potrebnim gra evinskim radovima. Ovom obnovom se nije mijenjala osnovna tehnologija i kapacitet postrojenja. Ona je obuhvatila zamjenu i modernizaciju ve eg dijela tehnološke opreme, pogotovo u pogledu osiguranja mogu nosti lokalnog i daljinskog nadzora i upravljanja te ugradnju opreme više tehnološke razine, kvalitetnijih materijala cjevovoda i spojnih elemenata. Radovi su uspješno izvedeni te su završeni u prosincu ove godine. Poseban organizacijski izazov prilikom izvo enja radova na obno-vi je predstavljala potreba za kontinuiranim osiguranjem pitke vode na podru ju koje se opskrbljuje vodom s ure aja za kondicionira-nje, a što je uspješno realizirano.

Ova obnova nije uklju ivala zamjenu dovod-nog cjevovoda koji iz zasunske komore dovo-di vodu do ure aja, me utim isti je u funkciji ve 50-ak godina te je zbog starosti njegova zamjena potrebna. Iz navedenog razloga sli-jede i korak nakon obnove ure aja za kondi-cioniranje vode Zagrad, trebala bi biti zamje-na dovodnog cjevovoda.

Idejnim rješenjem dogradnje ure aja za obradu vode predvi ena je etvrta i peta etapa lterskog postrojenja ime e se omo-gu iti pove anje kapaciteta ltracije po 210 l/s za svaku od novih etapa. Ukupni kapaci-tet pogona nakon izvedbi ovih etapa bi do-segao kona no stanje (1.050 l/s). Kako je ve ina djelova objekta izvedena za kona no stanje, dogradnjom objekta svi bi oni trebali biti zadržani u postoje em stanju, osim zgra-de lterskog postrojenja. U etvrtoj etapi bi se zgrada lterskog postrojenja proširila za jedan modul (približno jednak postoje im) s etiri lterska polja, te u petoj fazi za još jedan identi an modul. Kako bi se dograd-njom ure aja pove ao kapacitet postrojenja, prije izrade projektne dokumentacije više razine potrebno je utvrditi kolike su potrebe za vodom na podru ju distribucije te utvrdi-ti stanje vodoopskrbnog sustava u pogledu ograni avaju ih elemenata kao što su vijek trajanja, gubici, neuskla ena tehni ka rješe-nja i sli no. Tek nakon detaljne analize kojom bi se utvrdila potreba za dodatnim koli ina-ma vode s ure aja, bilo bi opravdano izra i-vati projektnu dokumentaciju više razine te izvoditi dogradnju ure aja.

U svakom slu aju ure aj za kondicioniranje Zagrad je nakon 50-ak godina funkcioniranja kona no obnovljen i moderniziran te može kvalitetno zadovoljiti potrebe današnjeg vre-mena.

idejnih rješenja de nirana vrsta i opseg po-trebnih zahvata na obnovi i dogradnji ure aja za kondicioniranje vode kako bi se produžio njegov vijek te optimalizirao proces uprav-ljanja i održavanja pogona u pogledu troš-kova proizvodnje, kontinuiteta proizvodnje i zdravstvene ispravnosti proizvoda. Navedena projektna dokumentacija se sastoji od doku-mentacije postoje eg stanja, izvješ a o vizu-alnom pregledu gra evine, potrebnih podlo-ga, idejnog rješenja obnove, idejnog rješenja dogradnje te investicijskog elaborata. Nakon idejnog rješenja, kao sljede i logi ni korak u realizaciji, izra en je glavni projekt obnove ure aja za kondicioniranje vode.

Omogu en je lokalni i daljinski nadzor i upravljanje, uz ugradnju opreme više tehnološke razine

Pogleda na ure aj Zagrad

SLIKEGoran Gizdavčić

Vodocrpilište Vr i na otoku Pagu

I 22 I

HRVATSKE VODE I Vodocrpilište Vrčići na otoku Pagu

VODOCRPILIŠTE VRČIĆINA OTOKU PAGU

ista i pitka voda je jedna od najbitnijih po-treba svakodnevnog života ovjeka te je sto-ga neophodna za suvremeni život i gospodar-ski razvitak. Danas u svijetu postoje krajevi u kojima je pitka voda kriti ni resurs što na tom podru ju predstavlja veliki problem u funkcio-niranju i opstanku društva.

Promatraju i s geografsko-reljefnog aspek-ta jedno od najzahtjevnijih podru ja na ko-jima treba osigurati pitku vodu su otoci. Uz navedeno, posebne poteško e u vodoopskrbi na otocima esto stvara sezonska neravno-mjernost potreba za vodom jer se tijekom lje-ta zbog turizma i poljoprivredne proizvodnje potrošnja višestruko pove a. Zbog svega na-vedenog svaki pronalazak novih koli ina voda na otocima predstavlja posebno zadovoljstvo i stanovito olakšanje koje može biti od veli-ke pomo i u pove anju sigurnosti i stabilnosti vodoopskrbe na tom podru ju.

Otok Pag je primjer podru ja za kojeg su tije-kom ljetne sezone karakteristi ne poteško e u osiguranju sigurnosti i stabilnosti vodoopskr-be. Ovaj otok se opskrbljuje vodom s kopna iz Vodovoda Hrvatsko primorje južni ogranak (ure aj za kondicioniranje vode Hrmotine) i iz lokalnih vodocrpilišta kao što su Velo Blato i Dole (Povljana). Osim otoka Paga Vodovod

Hrvatsko primorje južni ogranak opskrblju-je pitkom vodom podvelebitsko podru je od Senja do Karlobaga te otok Rab. Iz Hrmoti-ne se opskrbljuje sjeverni i srednji dio otoka do Grada Paga (uklju uju i i dio Grada Paga). Iz vodocrpilišta Velo Blato se opskrbljuje ju-goisto ni dio otoka i dio Grada Paga, izuzev podru ja op ine Povljana koje se opskrbljuje vodom iz vodocrpilišta Dole (Povljana). U slu-aju potrebe, postoji mogu nost vodoopskrbe

op ine Povljana iz vodocrpilišta Velo Blato.

Voda s kopna na otok Pag, odnosno vodo-spremu Komorovac (V=1000 m3) dolazi iz hidrotehni kog tunela hidrocentrale Senj preko ure aja za kondicioniranje Hrmotine (kapacitet 640 l/s), gravitacijskog cjevovda i prekidne komore Koroma ina te kopnenog i podmorskog cjevovoda. Od vodospreme Ko-morovac preko prekidne komore Barbat, gdje se nalazi odvojak za podru je Barbata, voda dotje e do regulacijskog okna u kojem se od-vaja u dva smjera: smjer Novalja i smjer Pag. Koli ina vode koja dotje e na otok Pag je oko 110 l/s, od ega se za podru je Barbata od-vaja oko 10 l/s. Predvi eno je da se preostala koli ina vode u jednakom omjeru odvaja za smjer Novalju i smjer Pag.

U smjeru Paga od regulacijskog okna voda

Ivica Jurčević, dipl. ing. građ.

univ. spec. oec.

Izgradnjom crpilišta Vr i i razvoj vodoopskrbe na otoku Pagu je dobio važan i snažan poticaj te sigurnost i stabilnost u vodoopskrbi kao i kvalitetnije upravljanje i optimalizaciju sustava.

Pregledna karta vodoopskrbnog sustava otoka Paga

I 23 I


dotje e, preko vodosprema i uz odvajanja cje-vovoda za vodoopskrbu usputnih podru ja, do vodospreme Babelina Draga (V=1350 m3). Vodospremu Babelina Draga je mogu e puniti vodom iz vodocrpilišta Velo Blato (kapacitet 20 l/s) preko, prije nekoliko godina izgra ene, vo-dospreme Vr i i I (V=1000 m3). Osim prema Gradu Pagu (vodosprema Babelina Draga) voda iz vodospreme Vr i i I se može distribuirati pre-ma Povljani i Dinjiški s pripadaju im naseljima.

Navedeni kapaciteti i koli ine vode koje sto-je na raspolaganju podru ju otoka Paga nisu bili dovoljni za apsolutnu sigurnost i stabilnost vodoopskrbe, posebno u razdoblju turisti ke sezone. Iz tog razloga na otoku Pagu su izve-deni vodoistražni radovi s ciljem odre ivanja lokacija pogodnih za zahva anje podzemnih voda. Podru je šireg zale a Vr i a je ocije-njeno kao jedno od najperspektivnijih te su na tom dijelu napravljena detaljna hidrogeo-loška istraživanja. Rezultat tih istraživanja je lociranje te izvo enje šest bušotina koje ine osnovu vodocrpilišta Vr i i. Vodocrpilište Vr i-i se sastoji od šest eksploatacijskih zdenaca

u kojima se nalaze crpke kapaciteta po 8 l/s. Zdenci su PEHD cjevovodima spojeni s vodo-spremom Vr i i I te je na taj na in crpilište uklju eno u postoje i vodoopskrbni sustav otoka Paga.

Radovi na izgradnji ovog crpilišta su završe-ni. Uzorci sirove vode iz zdenaca pokazuju povišene vrijednosti pojedinih parametara u odnosu na Pravilnik o zdravstvenoj ispravno-sti vode za pi e u kemijskom (kloridi) i bak-teriološkom pogledu. Povišene bakteriološke

I 24 I

HRVATSKE VODE I Vodocrpilište Vrčići na otoku Pagu

vrijednosti se rješavaju klorinacijom u vodo-spremi Vr i i I. Problem povišenih klorida se planira riješiti u dvije faze. U prvoj fazi sma-njenje klorida ispod maksimalno dopuštenih vrijednosti e se posti i miješanjem i uzorko-vanjem vode u vodospremi Vr i i I. U drugoj fazi se planira izgradnja desalinizatora prije vodospreme Vr i i I kako bi se postigla kemij-ska ispravnost vode po pitanju klorida prije upuštanja u vodospremu.

Kako se ovo crpilište preko cjevovoda uklju-uje u vodospremu Vr i i I, iz ranije opisa-

nog funkcioniranja postoje eg vodoopskrbnog sustava otoka Paga, proizlazi mogu nost dis-tribucije vode iz novog crpilišta Vr i i prema Gradu Pagu, Povljani i Dinjiški s pripadaju im naseljima.

Tako er, vodoopskrbni sustav Paga je me u-sobno povezan u pogledu svojih kapaciteta i koli ina obzirom na izvor vodoopskrbe, odno-sno postoje djelovi sustava u kojima se mogu transportirati koli ine voda iz razli itih izvora. Najbolji primjer navedenog je vodosprema Babelina Draga koju je mogu e puniti vodom s kopna (Hrmotine), ali i iz crpilišta Vr i i i Velo Blato ili vodosprema Vr i i I u koju mogu sti i koli ine vode iz više izvorišta koje otok Pag koristi za opskrbu.

Izgradnjom crpilišta Vr i i razvoj vodoopskrbe na otoku Pagu je dobio važan i snažan poticaj. Osim što e se njegovim stavljanjem u funk-ciju na dijelu otoka dodatno pove ati sigur-nost i stabilnost vodoopskrbe, novo crpilište je stvorilo preduvjete za kvalitetnije upravlja-nje sustavom te otvorilo ve e mogu nosti u njegovoj optimalizaciji.

Gra evine zdenaca vodocrpilišta Vr i nalaze se u kamenjaru iznad naselja Vr i i na nadmorskoj visini od 98 do 112 meta-ra nad morem. Dubina bušotina iznosi oko 175 m od površi-ne terena, a crpke su ugra ene na dubinu oko 130 – 140 m. Pro l cijevi zdenaca je Ø168,3/5 mm. Maksimalna koli ina vode kojom se može raspolagati iz svih šest zdenaca ovog crpilišta iznosi 48 l/s.

Vodosprema Vr i i I

SLIKETonči Pogorilić

Vodocrpilište Vr i i se sastoji od šest eksploatacijskih zdenaca

I 25 I


NAVODNJAVANJE ∑ DIO RURALNOG RAZVOJA HRVATSKE

doc. dr. sc. Danko Holjević, dipl.

ing. građ.

Jedinstvo, predanost, esto i entuzijazam svih hrvatskih stru njaka i znanstvenika omogu io je postizanje relevantnih rezultata u realizaciji NAPNAV-a u proteklih deset godina te nastavak implementacije uz mogu nosti koje su se otvorile ulaskom Hrvatske u lanstvo EU.

Iskustva desetogodišnje implementacije Na-cionalnog projekta navodnjavanja i gospoda-renja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Hrvatskoj (NAPNAV) ukazuju na veliko zna-enje navodnjavanja kao jedne od osnov-

nih mjera za stabilnu, modernu i prije svega isplativu poljoprivrednu proizvodnju unutar ruralng prostora. Ulaskom RH u Europsku uniju 2013. godine, otvorile su se nove mo-gu nosti nanciranja dijela provedbe NA-PNAV-a u budu em razdoblju (EU fondovi), te su se od tog trenutka Ministarstvo poljo-privrede – Uprava vodnog gospodarstva i Hr-vatske vode – Jedinica za provedbu NAPNAV-a te županije intenzivno i aktivno uklju ile u pripremu potrebnih nacionalnih dokumenata te uskla ivanju i razvoju projekata navodnja-vanja u novim uvjetima.

Kroz programsko razdoblje 2007. 2013. godina unutar strukturnih fondova Europske

unije bilo je mogu e nancirati rekonstruk-ciju i izgradnju sustava navodnjavanja. Po-što je Republika Hrvatska pristupila Europ-skoj uniji na samom kraju tog prora unskog razdoblja nije bila u mogu nosti koristi tako predvi ena sredstva. U novom prora unskom razdoblju sredstva koja se mogu koristiti za rekonstrukciju i razvoj sustava navodnjavnja nalaze se unutar Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Zadatak ovog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj je dati zna ajni doprinos realizaciji prihva-ene Strategije Europa 2020. Njegova uloga

osobito je važna na podru ju promicanja odr-živog ruralnog razvoja diljem Unije, prven-stveno nadopunjavaju i druge instrumente Zajedni ke poljoprivredne politike (ZPP), ko-hezijsku politiku i zajedni ku politiku vezanu uz ribarstvo. Fond doprinosi razvoju teritori-jalno i okolišno uravnoteženog, klimatski po-voljnijeg i otpornijeg, konkurentnijeg i ino-

I 26 I

HRVATSKE VODE I Navodnjavanje ∑ dio ruralnog razvoja Hrvatske

imovinu i to kroz potporu novim projektima javnog navodnjavanja s ciljem pove anja na-vodnjavanih površina. Korisnici ove mjere su jedinice regionalne samouprave (županije), a visina iznosa potpore je do 100 % prihvatlji-vih troškova. Maksimalni iznos potpore je 15 mil. eura po projektu. Unutar ove podmje-re za prora unsko razdoblje 2014. 2020. godina predvi ena su sredstva u iznosu 100 milijuna eura od ega e se 85 % iznosa osi-gurati iz EPFRR, a 15 % iz Državnog prora u-na. Sukladno lanku 49. Uredbe o potpori ru-ralnom razvoju iz EPFRR utvr eni su i kriteriji odabira projekata za dodjelu javne potpore. Vrednovanje kriterija za odabir prihvatljivih projekata detaljno su razra eni kroz pravilnik (NN 62/16) koji je de nirao uvjete korištenja podmjere na osnovu slijede ih na ela:

Ekonomska stopa povrata investicije (prio-ritet se daje ve oj ekonomskoj stopi povra-ta investicije iz studije izvedivosti);

Stopa priklju enosti (prioritet se daje ve-em udjelu poljoprivrednih površina za

koje je investitor sklopio preliminarni ugo-vor o priklju enju krajnjih korisnika);

Aridnost podru ja u vegetacijskom perio-du (prioritet se daje podru jima s ve om sušnosti);

Ocjena energetske u inkovitosti projekta (prioritet se daje manjem nominalnom pri-tisku sustava);

Pogodnost tla za navodnjavanje (prioritet se daje ve oj neto poljoprivrednoj površini s ve om pogodnosti tla za navodnjavanje ocjenjenom u opsegu sustava);

Indeks regionalne razvijenost (prioritet se daje podru ju s nižim indeksom regionalne razvijenost na županijskoj razini).

Samo projekti koji ostvaruju minimalni bo-dovni prag biti e nancirani. Ograni enja s aspekta zaštite okoliša, a vezana prihvatlji-vost ulaganja u infrastrukturu navodnjava-

Grafi kon 1. Indikativna lista projekata navodnjavanja koji se mogu fi nacirati iz

EPFRR-a

vativnijeg poljoprivrednog sektora u Uniji. U sklopu op eg okvira ZPP-a, potpora za ruralni razvoj doprinosi postizanju slijede ih ciljeva:

Osiguranje konkurentnosti poljoprivrede;

Osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih pro-mjena;

Postizanje uravnoteženog teritorijalnog ra-zvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uklju uju i i zadržavanje radnih mjesta;

Kroz prora unsko razdoblje 2014. 2020. za postizanje navedenih ciljeva, unutar EPFRR osigurano je oko 99,6 milijardi eura potpore Unije za ruralni razvoj, od ega je oko 2 mili-jarde eura predvi ene za Republiku Hrvatsku. Sukladno tome Hrvatska je sa ciljem osigura-nja postavljenih ciljeva i zajedni kih priorite-ta Unije na podru ju ruralnog razvoja izradila i usvojila Nacionalni program ruralnog razvo-ja za razdoblje 2014. 2020. godina u okviru kojega su predvi ene raznolike mjere koje bi trebale osigurati postizanje zacrtanih cilje-va. U okviru mjere 4. Ulaganja u materijalnu imovinu, predvi ena je mogu nost ulaganja u obnovu i izgradnju sustava za navodnjava-nje i odvodnju sa svrhom pove anja konku-rentnosti poljoprivrednih gospodarstava kroz modernizaciju proizvodnje i poboljšanja kva-litete proizvoda uvo enjem novih tehnologija i inovacija. Unutar ove mjere predvi ene su i etiri podmjere, od kojih se dvije odnose na razvoj navodnjavanja i to: 4.1. potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i 4.3 potpore za ulaganja u infrastrukturu po-vezanu s razvojem, osuvremenjivanjem ili prilagodbom poljoprivrede i šumarstva. Prva podmjera odnosi se na ulaganja neposredno na farmama, te omogu uje poljoprivrednici-ma nabavu opreme za navodnjavanja, dok se podmjera 4.3. odnosi na ulaganja u zi ku

I 27 I


nja, jasno su postavljena kroz Program ru-ralnog razvoja, te e ulaganje u nove sustave za navodnjavanje biti prihvatljivo samo ako:

Status vodnog tijela nije manji od dobrog u Planu upavljanja vodnim podru jima zbog razloga povezanih s koli inom vode;

Studija utjecaja na okoliš pokazuje da ne e biti zna ajnijeg negativnog utjecaja na okoliš zbog ulaganja;

Planiranim zahvatom predvi ena je uspo-stava mjerenja potrošnje vode na nivou ulaganja koje prima potporu.

Uz prethodno navedeno, a znaju i da se kod navodnjavanja koriste zna ajne koli ine vode, što može imati negativne posljedice na stanje voda, svi planirani novi zahvati mo-raju biti uskla eni s Okvirnom direktivom o vodama. U tom smislu potrebno je kroz oko-lišne dozvole provesti procjenu zahvata na stanje vodnog tjela, prema lanku 4. Okvirne direktive o vodama, te propisati, a kroz glav-ni projekat implementirati potrebne mjere i mehanizme zaštite stanja vodnog tijela.

Za realizaciju ovog ambicioznog programa tijekom proteklih godina, nadležno ministar-stvo, Hrvatske vode i županije pripremile su itav niz novih projekata navodnjavanja ija

vrijednost (oko 218 milijuna eura) nadilazi vrijednost nancijske omotnice raspoložive u ovom programskom razdoblju (obuhva-a preko 27.000,00 hektara poljoprivrednih

površina), što predstavlja dobru polazišnu osnovu za uspješnu realizaciju ovog progra-ma. Tijekom prvog javnog poziva za odabi-ra projekta za nanciranje putem sredstava EPFRR-a o ekuje se prijava desetak projeka-ta za koje su isho ene gra evinske dozvo-le te ispunjene sve potrebne pretpostake za uspješnu aplikaciju. Ukupna investicijska vrijednost ovih projekta procjenjuje se na 371,3 mil. kuna.

Upravo prethodno navedeni podaci o broju, stanju pripremljenosti i iskazanom interesu

županija kao korisnika i investitora budu ih projekta navodnjavanja (uz komisiono vo-enje od strane Hrvatskih voda) potvr uju

ispravnost dosadašnjeg pristupa realizaciji zacrtanih ciljeva unutar NAPNAV-a. Naro ito je potrebno istaknuti da je u potpunosti is-punjen jedan od glavnih uvjeta za realizaciju projekta navodnjavanja putem EPFRR-a, a to je interes krajnjih korisnika, odnosno obveza korištenja novih sustava navodnjavanja. Isto je ostvareno kroz obvezu sklapanja ugovo-ra krajnjih korisnika sa županijama o kori-štenju novog sustava s najmanje na 70 % poljoprivrednih površina unutar sustava kao uvjetom za aplikaciju projekta. Postignuti ci-ljevi i sveobuhvatni pristup, uz izradu svih potrebnih prate ih zakonskih, podzakonskih i stru nih okvira (npr. “Vodi za izradu studi-ja izvodljivosti projekata navodnjavanja koji se planiraju nancirati kroz EPFRR”), uz sva-kodnevnu koordinaciju svih subjekata (Mini-starstava, Agencija, Hrvatskih voda, župani-ja, krajnjih korisnika, planera i projektanata) stvorilo je temelj za budu i uspješan daljnji razvoj navodnjavanja u Hrvatskoj.

Nepostojanje pravnog, tehni kog i stru nog okvira za razvoj navodnjavanja u Hrvatskoj krajem prošlog stolje a, predstavljalo je veliki izazov ali i šansu za sve stru njake i znanstvenike koji se u Hrvatskoj bave po-dru jem hidrotehni kih melioracija, osobito navodnjavanja. Upravo postignuto jedinstvo, predanost, esto i entuzijazam svih hrvat-skih stru njaka i znanstvenika omogu io je postizanje relevantnih rezultata na realiza-ciji NAPNAV-a u proteklih deset godina, ali i u stvaranju pretpostavki za nastavak im-plementacije u svijetlu ograni enja, izazova i mogu nosti koje su se otvorile ulaskom Hr-vatske u lanstvo Europske unije.

SLIKEdoc. dr. sc. Danko Holjević, dipl.

ing. građ.

I 28 I

HRVATSKE VODE I Potok Vrapčak

POTOK VRAPČAKZa prave planinare i ljubitelje Medvednice brojne planinarske staze ne predstavljaju novost, no injenica da na Medvednici po-stoje sedamdeset i dvije službeno obilježe-ne planinarske staze, ipak je impresivan po-datak. Potaknuti ljepotom prirode u našem bliskom i svakodnevnom okruženju, odlu ili smo propješa iti cijelu trasu potoka Vrap ak i upoznati ga od njegovog izvora na Vrap e-voj gori do ulijevanja u rijeku Savu. U tome nam je pomogla i planinarska staza br. 4 na relaciji Gornje Vrap e – slap “Sopot” koja di-jelom prati potok u njegovom gornjem toku. Slap “Sopot” na vrap anskom potoku svo-jom visinom od 9 m ujedno je i najve i slap na Medvednici, a uz drveni most iznad sa-mog potoka u punom sjaju zablista tijekom hladnih snježnih zimskih dana.

Grad Zagreb ve i od postanka vlastitog imena prema vodi ima poseban odnos. Uz blagodati dostupnih koli ina vode na ovom podru ju koje su doprinijele nastanku i ra-zvoju samog grada, Zagreb je u svoju povi-jest upisao i brojne poplave kao posljedice izlijevanja rijeke Save, kao i plavljenja usli-jed velikih voda u podsljemenskim potoci-ma. Kako bi se grad zaštitio od buji nih voda Medvednice, sredinom sedamdesetih godina 20-og stolje a zapo ele su prve aktivnosti na izgradnji objekata za zaštitu od štetnog djelovanja voda, a do danas je izgra eno se-dam velikih i petnaest malih brana s pripa-daju im retencijskim prostorom.

Na užem gradskom podru ju nalaze se broj-ni potoci koji se slijevaju s Medvednice pre-ma urbanim dijelovima grada, od kojih 39 utje e u rijeku Savu. Jedan od navedenih potoka je i potok Vrap ak koji svojom du-ljinom od 14,6 km, površinom sliva od 14,9 km2 i razvijenom hidrografskom mrežom, predstavlja najve i vodotok zapadnog pod-

ru ja grada. U gornjem dijelu sliva uslijed velikog uzdužnog pada i geoloških karak-teristika, korito potoka zahva eno je jakim erozijskim procesima i prenošenjem nano-sa u srednji i donji dio vodotoka, uz pojave brazdanja, odrona i klizanja zemljišta na po-dru ju cijelog sliva. Bez izgra enih hidroteh-ni kih gra evina za zaštitu od bujica, dobrog pra enja i održavanja, za vrijeme velikih ko-li ina oborina, sliv potoka Vrap ak razvio bi se u jaku bujicu s katastrofalnim posljedi-cama u nizvodnom dijelu. Radi sprje avanja buji nih poplava unutar sliva izgra ene su i brane Sopot i okot kojima se reguliraju protoci vodnih valova, a izgradnjom nasute brane Sopot 1984. godine na samom poto-ku Vrap aku, izravno se sprje avaju popla-ve na podru ju naselja Gornje Vrap e. Bra-na i evakuacijski ure aji dimenzionirani su na temelju hidroloških parametara retenci-je i hidrauli kog prora una na osnovu 100 i 1.000 godišnjeg vodnog vala. Visina brane iznosi 23 m i time pripada u kategoriju veli-kih brana, duljina iznosi 79 m, a zapremina istoimene retencije iznosi oko 164.000 m3. O razmjerima snage i koli ine buji nih voda ovog sliva govori i podatak o proboju brane Sopot iz srpnja 1989. godine, nastao uslijed nailaska velikog vodnog vala.

Potok Vrap ak u svojoj duljini od gotovo 15 km prolazi kroz brojne gradske kvartove te nakon izvora na podru ju Mikuli a, prolazi otvorenim koritom kroz Vrap e, Malešnicu, Špansko, Rudeš, Vrbane i Jarun gdje se spa-ja s potocima Kustošak i rnomerec te preko zajedni kog uš a ulijeva u rijeku Savu.

Putuju i svakodnevno istim relacijama niti ne zamje ujemo prirodu i gra evine koje nas okružuju, a koje i u ovom urbanom prostoru pružaju hranu i stanište raznolikim biljnim i životinjskim vrstama i time oboga uju naš život, a da toga nismo niti svjesni.

mr. sc. Antonio Martinuš, dipl.

ing. geol.

Davorka Mikulić Ivošević, dipl.

ing. građ.

Bez izgra enih hidrotehni kih gra evina za zaštitu od bujica, pra enja i održavanja, za vrijeme velikih koli ina oborina, sliv potoka Vrap ak razvio bi se u jaku bujicu s katastrofalnim posljedicama u nizvodnom dijelu grada Zagreba.

SLIKEmr. sc. Antonio Martinuš, dipl.

ing. geol.

Davorka Mikulić Ivošević, dipl.

ing. građ. 4

I 29 I


1 2 3

5

6 7

1

2

3

4

56

7

Prva vodo uvarica s koordinatorom Krešimirom Mikli em u obilasku nasipa

Sandra Kova i , prva vodo uvarica u HrvatskojI 30 I

HRVATSKE VODE I Prva hrvatska vodočuvarica

PRVA HRVATSKA VODOČUVARICAIva Šutić i Marija Vizner Vodo uvarska služba u okviru tvrtke Hrvatske

vode hidrotehni ki objekti d.o.o., obuhva a posebno važno mjesto u upravljanju vodama. Naime, svakodnevnim obilascima vodo uva-ri provode nadzor nad vodnim gra evinama u sustavima obrane od poplava, vrše poslove rukovanja branama, ustavama, prevodnica-ma, crpnim stanicama i mjernim postajama, kontroliraju izvršenje aktivnosti održavanja vodnih gra evina, interveniraju na pozive gra-ana te provode zahtjevne zada e u obrani od

poplava u situacijama pojave velikih voda. U Hrvatskoj ima oko 115 vodo uvara, a od rujna ove godine u vodo uvarskoj službi svoje rad-no mjesto pronašla je i prva žena – vodo vari-ca s podru ja Varaždina, koju smo intervjuirali ovom prilikom.

Možete li nam ukratko re i par rije i o sebi? Koliko imate godina, koje ste stru-ke i koliko dugo radite ovaj posao?

Moje ime je Sandra Kova i , imam 24 godine i dolazim iz okolice Varaždina. Trenutno studi-ram na tre oj godini Održivog razvoja, smjer Ekoinženjerstvo na Me imurskom veleu i-lištu u akovcu. Završila sam srednju školu

za ra unalnog tehni ara za strojarstvo. Kao vodo uvarica na varaždinskom podru ju i oko Ludbrega radim od rujna ove godine, imam položen vodo uvarski ispit, a ljubav prema ovom poslu rodila se još u mla oj dobi.

Predstavite nam ukratko posao jednog vodo uvara?

Posao vodo uvara obuhva a poslove svakod-nevnog obilaska terena, vode se dnevne evi-dencije, što smo sve obišli i uo ili toga dana. S voditeljem Brankom Perecom na po etku svakog tjedna de niramo aktivnosti za cijeli tjedan. Postoji i mjese ni plan obilazaka, ali

Od rujna ove godine u vodo uvarskoj službi na podru ju Varaždina, svoje radno mjesto našla je i prva žena, vodo uvarica, u Hrvatskoj.

Zapažanja s terena se bilježe u Dnevni listNa radnom zadatku u obilaski nasipa

I 31 I


esto ima intervencija koje moramo poslikati, zapisati i zvati druge službe koje dolaze nakon poziva, kako bi se riješio novonastali problem.

S obzirom da su do sada ovo radno mje-sto popunjavali muškarci, kako ste uop e došli na ideju da postanete vodo uvari-ca?

Kao što sam ve ranije spomenula, ljubav pre-ma ovom poslu rodila se dosta rano. Oduvijek sam bila sklona raditi „muške“ poslove, a uz lana obitelji koji je obavljao poslove vodo u-

vara dugi niz godina i koji mi je prenio ljubav prema tom poslu, obilazila sam esto nasipe i imala sam priliku vidjeti kakav je to posao, nau iti kako se slažu ze ji nasipi, kako pre-poznati podvire i sli no. Volim prirodu, ne vo-lim poslove u zatvorenom. Ovdje se osje am slobodnije, posao više odgovara mom duhu i sretna sam da imam priliku raditi baš to.

S obzirom da ste prva vodo uvarica, kako je raditi s kolegama na terenu? Kako se odnose prema vama? Je li to za jednu ženu težak posao?

Kolege me tretiraju jako dobro, pristupa ni su, pokazuju mi sve, mogu puno toga nau iti od njih. Nisam se još susretala s preteškim situacijama pa ne mogu re i da je ovo težak

posao za mene. Trenutno sam vrlo zadovolj-na i sretna što ovo radim i veselim se novim izazovima.

U vašem kratkom radnom stažu na ovom poslu, je li bilo kakvih kriznih situacija, npr. obrane od poplava?

Prvo iskustvo s poplavama nije bilo strašno, s obzirom da se radilo o manjoj poplavi. Morali smo obi i kriti no podru je i svako malo o ita-vati vodostaj na vodomjernim letvama. Meni je do sada najzanimljivija situacija bila susret s dabrovima. Napravili su branu i ljudima su poplavili polje kukuruza. Morala sam do i na teren, evidentirati i poslikati situaciju, a na-kon nas je na teren došao inspektor za zaštitu prirode. Dobra suradnja s drugim službama je vrlo važna, kako bi se razne situacije riješile uspješno i u što kra em vremenu.

Recite nam nešto za kraj, možeš li prepo-ru iti ovaj posao i drugim ženama?

Svakako! Znam da postoje odre ene predra-sude, ali ovaj posao je za svakoga tko voli pri-rodu i terenski posao. Moramo biti spremni na razli ite vremenske uvjete i novonastale stre-sne situacije, ali vrlo je zanimljivo i svakako bih ga preporu ila drugim ženama koje imaju a nitete za ovakvu vrstu posla.

SLIKEIva Šutić i Marija Vizner

I 32 I

HRVATSKE VODE I Vukovar ∑ mjesto posebnog pijeteta

I 33 I


VUKOVAR ∑ MJESTO POSEBNOG PIJETETA Ve tradicionalno, sindikalna podružnica Hr-vatskih voda Zagreb organizirala je 4. i 5. studenog 2016. izlet u Vukovar povodom “Dana sje anja na žrtvu Vukovara 1991. – 2016.”

U popodnevnim satima krenuli smo prema Baranji, našem prvom odredištu. Ni malo manje gasa nije nas oneraspoložilo, te smo na vrijeme stigli u Karanac, gdje smo pro-veli ugodnu ve er uz doma e specijalitete u poznatom OPG-u “Ivica i Marica”. Ujutro na-kon “slavonskog” doru ka uputili smo se u razgledavanje postava / Sje anje na Domo-vinski rat – bitka za Vukovar, Prikaz srpskih koncentracijskih logora Staji evo i Begejci, Izložba pješa kog naoružanja korištenog u Domovinskom ratu, eksponati na otvorenom i simulacija bojnog polja Oja ana brigada u obrani / novootvorenog “Memorijalnog centra Domovinskog rata u Vukovaru” smještenog u prostorima bivše vojarne 204. Vukovarske brigade, nekad vojarne zlo ina ke JNA .

Potom smo se uputili na “Memorijalno gro-blje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru” koje je najve a masovna grobnica u Europi nakon II. svjetskog rata, a koja se nalazi na isto nom prilazu Vukovaru. Ekshumirano je 938 tijela i na tom mjestu je postavljeno 938 bijelih križeva. U središnjem dijelu groblja, postavljen je spomenik ija je autorica ur-a Ostoja. Spomenik je ra en od patinirane

bronce, visok je etiri metra, a u sredini je “zra ni” križ i vje ni plamen. Nakon paljenja svije a i obilaska groba general-bojnika Bla-ge Zadre, krenuli smo prema spomen domu “Ov ara” smještenom u hangaru gdje su pri-

Zoran Čavlović, dipl. ing. građ.

je 25. godina svoje posljednje sate života proveli ranjenici i civili iz vukovarske bolnice te zapalili svije e na mjestu pronalaska ma-sovne grobnice.

Nakon ru ka u hotelu Dunav u Iloku, posjetili smo ilo ke podrume, degustirali vina i prisje-tili se sv. Ivana Kapistrana zaštitnika grada. Na povratku iz Iloka posjetili smo novootvo-reni “Muzej vu edolska kulture”, eneoliti ke kulture III. tisu lje a pr. Kr., nazvana po na-lazištu Vu edolu /dunavska “Troja”/ na Du-navu kraj Vukovara, koja obuhva a širi kul-turni kompleks od Karpata do isto nih Alpa i Dinare. Drži se da je nastala dolaskom in-doeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti kerami ari, a prema nekim istraživa i-ma imali su i kalendar zabilježen na kerami -kim posudama.

Prije povratka u Zagreb zaustavili smo se u Vukovaru i zapalili svije e kod Križa na uš u Vuke u Dunav, jednom od najljepših spomen obilježja iz hrvatskog Domovinskoga rata - Križ, koji je podignut 1998., u ast i slavu svim poginulima za slobodu Hrvatske. Na ovom iznimno uspjelom i iznimnom zna aj-nom spomeniku, koji je težak oko 40 tona, a visok ak 9,5 metara, napravljen od dvije vrste kamena bra kog i pazinskog, uklesa-ni su stihovi na glagoljici “Navik on živi ki zgine pošteno”.

Puni emocija vratili smo se sretno ku i sa vrstom odlukom da emo se ponovno vratiti

u Vukovar – grad heroj.

U hladnoj studeni prije 25 godina Vukovar je vodio bitku protiv neprijatelja, a njegovi branitelji i stanovnici nisu ni slutili kakva ih bjesomu na zvjerstava o ekuju nakon njegova pada.

SLIKEZoran Čavlović, dipl. ing. građ.

I 34 I


I 35 I


I 36 I


I 37 I


Rednibroj

Naslov knjige sveučilišnog udžbenika Autor knjige Izdavač nakladnik knjigeBroj čas./

god.

1. Kanalizacija Jure Margeta Fakultet građevinskih znanost, Split, 1990. 1/1993.

2. Osnove gospodarenja vodama Jure Margeta Građevinski fakultet, Split, 1992. 1/1993.

3. Osnove hidrologije Eugen Čavlek Geodetski fakultet, Zagreb, 1992. 1/1993.

4. Kvaliteta i zaštita podzemnih voda Darko MayerHrvatsko društvo za zaštitu voda i mora

1993.2/1993.

5. Inženjersko numeričko modeliranje Vinko Jović Aquarius Engineering, Split, 1993. 4/1993.

6.Oborine glavna ulazna veličina u hidrološki

ciklusOgnjen Bonacci Geoing, Split, 1994. 5/1994.

7.Osnove hidrotehnike I. dio, prva knjiga: uvod

hidrologija i hidraulikaŽivko Vuković Akvamarine, d.o.o., Zagreb, 1994. 9/1995.

8.Osnove hidrotehnike I. dio, druga knjiga:

vodoopskrba, kanalizacija i regulacija vodotokaŽivko Vuković Akvamarine, d.o.o., Zagreb, 1994. 10/1995.

9. Hidrologija za građevinare Zlatko PllakPoslovna knjiga i Građevinski fakultet,

Zagreb14/1996.

10. Regionalna hidrološka analiza u kršu Hrvatske Ranko Žugaj Hrvatsko hidrološko društvo, Zagreb, 1995. 14/1996.

11.Hidroenergetika ∑ energetsko iskorištavanje

vodnih resursaPetar Stojić Građevinski Fakultet, Split, 1995. 17/1996.

12. Zaštita voda StanislavTedeschiHrvatsko društvo građevinskih inženjera,

Zagreb, 1997.20/1997.

13. Hidrotehničke građevine ∑ knjiga I Petar Stojić Građevinski Fakultet, Split, 1997. 21/1997.

14. Management u građevinarstvu Barbara MedanićGrađevinski fakultet, Osijek, Rijeka, Split i

Zagreb, 1998.22/1998.

15. Tloznanstvo u zaštiti okoliša Jakob MartinovićDržavna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb,

1998.22/1998.

16. Hrvatske vode i sigurnost Filip Kovačević Defi mi, Zagreb 25/1998.

17.Gospodarenje melioracijskim sustavima

odvodnje i natapanja Željko Vidaček

Agronomski fakultet, Zagreb; Hrvatsko

društvo za odvodnju i navodnjavanje25/1998.

18. Kanalizacija naselja Jure MargetaGrađevinski fakultet Sveučilišta u Splitu i

Osijeku, IGH ∑ PC, Split,1998.26/1999.

19. Hidrotehničke građevine ∑ knjiga II Petar Stojić Građevinski fakultet Split, 1998. 27/1999.

20. Hidrotehničke građevine ∑ knjiga III Petar Stojić Građevinski fakultet Split, 1999. 30/2000.

21. Hidrologija Ranko ŽugajRudarsko-geološko naftni fakultet Zagreb,

2000.30/2000.

Tablica 1. Popis naziva ∑ naslova te autora i izdavača ∑ nakladnika knjiga i udžbenika autora iz Hrvatske koji su objavljeni

od 1991. do 2016. godine

I 38 I

HRVATSKE VODE I Popis knjiga iz područja vodnog gospodarstva i suradničkih djelatnosti

POPIS KNJIGA IZ PODRUČJA VODNOG GOSPODARSTVA I SURADNIČKIH DJELATNOSTIprof. dr. sc. Josip Marušić,

stručno-znanstveni savjetnik za

vodno gospodarstvo

U asopisu Hrvatska vodoprivreda broj 216 u rubrici Upravljanje vodama na stranici 108 objavljena je nepotpuna tablica Popisa naziva-naslova te autora i izdava a – nakladnika knji-

ga i udžbenika autora iz Hrvatske koji su objav-ljeni od 1991. do 2016. godine te stoga dajemo ispravak tablice.

22. Opća agronomija Anđelko Butorac Školska knjiga Zagreb, 1999. 30/2000.

23. Opskrba vodom Ivan GulićHrvatski savez građevinskih inženjera,

Zagreb, 2000.32/2000.

24. Kućna kanalizacija Božena Tušar MTG ∑ Topgraf, Velika Gorica, 2001. 35/2001.

25. Kondicioniranje vode Ivan GulićHrvatski savez građevinskih inženjera,

Zagreb44/2003.

26. Geodezija u građevinarstvu Boško Pribičević i Damir Medak Geodetski fakultet Rijeka 44/2003.

27. Mehanika tla Tanja Roje-BonacciGrađevinski fakultet Split, IGH i Geotehnički

fakultet, Varaždin45/2004.

28. Fizikane osnove dinamike podzemnih voda Kosta Urumović Rudarsko-geološko naftni fakultet Zagreb 46/2004.

29.Ekohidrologija vodnih resursa i otvorenih

vodotokaOgnjen Bonacci Građevinsko-arhitektonski fakultet, Split 46/2004.

30. Voda od nastanka do upotrebe Darko Mayer Prosvjeta Zagreb, 2004. 47/2004.

31. Ispuštanje i pročišćavanje otpadne vode Božena Tušar Croatia knjiga Zagreb, 2004. 47/2004.

32. Knjiga o vodi Sibila Petllovski Kigen d.o.o. Zagreb, 2004. 47/2004.

33. Fitoplankton u ekološkom sustavu mora Damir Viličić Školska knjiga Zagreb, 2003. 49/2004.

34. Zaštita mora i morskog okoliša Zlatimir Bičanić Osobna naklada, Split, 2003. 50/2005.

35. Osnove hidromehanike Vinko JovićGrađevinsko-arhitektonski fakultet,

Sveučilište u Splitu58/2007.

36. Kemizam i obrada vode Radovan Halle Rudarsko-geološko naftni fakultet Zagreb 59/2007.

37.Oborinske i otpadne vode ∑ teret onečišćenja,

mjere zaštiteJure Margeta

Građevinsko-arhitektonski fakultet,

Sveučilište u Splitu, 2006.62/2007.

38. Hidrogeologija Andrea Bačani Rudarsko-geološko naftni fakultet Zagreb 62/2008.

39.Kanalizacija naselja ∑ odvodnja i zbrinjavanje

otpadnih i oborinskih vodaJure Margeta

Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta

u Splitu i Geotehnički fakultet Sveučilišta u

Zagrebu

68/2009.

40. Otpadne vode Zlatko Jurac Veleučilište u Karlovcu, 2009. 69/70 2009.

41. Pročišćavanje otpadnih voda Božena TušarKigen d.o.o.Geotehnički fakultet Sveučilišta

u Zagrebu74/2010.

42. Obrada otpadnih voda biljnim uređajimaNikola Ružinski, Aleksandra Amić

Vučinić

Hvatska sveučilišna naklada, d.o.o , Zagreb,

2010.74/2011.

43.Vodoopskrba naselja ∑ planiranje, projektiranje,

upravljanje, obrada vodeJure Margeta

Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta

u Splitu, 2010.76/2011.

44. Geologija za građevinare Tatjana VlahovićGrađevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta

u Splitu, 2010.76/2011.

45. Metode operacijskih istraživanja u hidrologiji Andre Bačani i Kristina PosavecRudarsko-geološko naftni fakultet Sveučilišta

u Zagrebu, 2009.78/2011.

46.Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja

za pročišćavanje sanitarnih otpadnih vodaDavor Malus, Dražen Vouk

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

2012.83/2013.

47. Uređenje voda Ivan Šimunić Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2013. 87/2014.

48. Nasute građevine Tanja Roje-BonacciFakultet građevinarstva, arhitekture i

geodezije, Sveučilišta u Splitu, 2015.95/2016.

49. Antropogena erozija tla Ivica KisićAgronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

2016.96/2016.

50. Hidrologija ∑ drugo izdanje Ranko ŽugajRudarsko-geološko naftni fakultet Sveučilišta

u Zagrebu, 2015.96/2016.

51. Drenaža Dragutin PetošićAgronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

2016.97/2016.

I 39 I


I 40 I

AKTUALNO I 140 godina organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj

I 41 I


140 GODINA ORGANIZIRANOG UPRAVLJANJA VODAMA U HRVATSKOJ

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, 7. rujna održana je sve anost povodom obilježavanja Dana Hrvatskih voda i 140 godina organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj.

Služba za odnose s javnošću

I 42 I


Upravo je u Osijeku sve i po elo davne 1876. godine kada je osnovano Društvo za regulaciju rijeke Vuke u ijim rukovode im strukturama je bio akova ki biskup Josip Juraj Strossmayer. Tako je i velika obljetnica 140 godina duge tradicije vodnoga gospo-darstva u hrvatskoj obilježen u Osijeku i to u vrlo sve anom ambijentu Hrvatskog narod-nog kazališta u Osijeku. Uz brojne uzvanike, partnere, suradnike, župane, gradona elni-ke, na elnike i goste – djelatnici Hrvatskih voda uz ovu obljetnicu obilježili su i 20 godi-na od osnutka Hrvatskih voda.

Kako i prili i sve anom trenutku, goste su na samom ulazu u HNK do ekali i pozdra-vili Zoran urokovi , generalni direktor Hr-

Delegacija do ekuje uzvanike i goste

Sve anost je obilježena u HNK Osijek

vatskih voda sa zamjenicima Fani Bojani i Dinkom Poli em te Vladimir Šišljagi , župan Osje ko-baranjski i njegov zamjenik Željko Kralji ak, Željko Cirba, zamjenik župan Vu-kovarsko-srijemskog kao i Ivan Vrki , gra-dona elnik grada Osijeka. Po etak progra-ma obilježila je nacionalna himna u izvedbi vokalnog ansambla “BREVIS” nakon koje je v.d. ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku, Dražen Kušen predstavio povijest vodnoga gospodarstva od samih po etaka u Osije-ku. Sve ani govori elnika vodnoga gospo-darstva Hrvatske posebno su bili upe atljivi prisje aju i se zna aja vodoprivredne dje-latnosti kroz povijest i predstavljaju i vodno gospodarstvo danas.

Uzvanici na sve anostiPrigodna publikacija o 140 godina tradicije vodnoga gospodarstva u Hrvatskoj

I 43 I


Generalni direktor Hrvatskih voda mr.

sc. Zoran Đuroković, dipl. ing. građ.

povodom svečanog obilježavanja 140

godina organiziranog upravljanja voda-

ma u Hrvatskoj, 7. rujna 2016. godine

održao je pozdravni govor u Hrvatskom

narodnom kazalištu Osijek te istaknuo

sljedeće:

Kao rijetko koja institucija u Hrvatskoj, može-mo s ponosom predstaviti tradiciju vodnoga gospodarstva u Hrvatskoj, dugu više od jed-nog stolje a, koja se sustavno i organizira-no bavi upravljanjem vodama, još od davne 1876. godine.

Naime, potreba i želja ovjeka za naseljava-njem podru ja uz velike rijeke, obilježila je i povijest hrvatskog prostora, osobito plodne Slavonije, koja je svojim bogatstvom voda i plodnom zemljom pružala povoljne mogu -nosti društvenog razvoja i gospodarskog na-pretka. Upravo na ovim prostorima zapo i-nje i sustavna borba ovjeka i društva protiv snage vode i udi prirode, ponajprije zbog potrebe regulacije i obrane od poplava te isu-šivanja mo vara na podru ju rijeke Vuke, a sve pod pokroviteljstvom akova kog bisku-pa i vizionara Josipa Jurja Strossmayera. Iz tog razloga dan osnutka Društva za regulaci-ju rijeke Vuke, smatra se ujedno i po etkom

organiziranog upravljanja vodama u Republi-ci Hrvatskoj.

Stoga mi je zadovoljstvo izvijestiti vas da je, u suradnji s Gradom Zagrebom, danas objav-ljen i javni poziv za izradu arhitektonsko-ur-banisti kog rješenja spomen-obilježja ispred zgrade Hrvatskih voda u Zagrebu, a koje e izraziti zahvalnost djelu biskupa Strossmayera te istovremeno ukazati na važnost vode kao nezamjenjivog elementa života.

Iako se vodno gospodarstvo u po etku temelji-lo na potrebi odvodnje voda i obrani od popla-va, ono se nastavlja razvijati u složen sustav cjelovitog i održivog upravljanja vodama. Tako je danas širok djelokrug aktivnosti integriran u mnogobrojne projekte i planske dokumente, te suradnju na razli itim razinama nacional-nih i me unarodnih tijela, državnih institucija, brojnih udruženja i pojedinaca. Ulaskom u Eu-ropsku uniju, dodatno su postignuti visoki stan-dardi upravljanja vodama, koji su integrirani u nacionalno zakonodavstvo, a koji su ujedno i uvjet povla enja bespovratnih sredstava eu-ropskih fondova u provedbi vrlo zahtjevnih in-frastrukturnih vodno-komunalnih projekata te projekata zaštite od štetnog djelovanja voda i zaštite voda, kao i projekata navodnjavanja.

Hrvatske vode su danas vrlo uspješne u tom zadatku, zna ajan su i nezamjenjiv imbenik gospodarskog razvoja, te sve zna ajniji pro-motor o uvanja voda i prirodnih resursa putem projekata zaštite voda i o vodi ovisnih staništa. Stoga smo posebnu pozornost obratili suradnji sa sektorom zaštite okoliša i prirode, kao i broj-nim nevladinim udrugama u cilju bolje surad-nje, odnosno planiranju i realizaciji zajedni kih projekata koji omogu uju bolju komunikaciju i bolje me usobno razumijevanje. Kao rezultat zajedni ke suradnje provode se brojni projek-ti revitalizacije zapuštenih vodenih površina te starih rukavaca rijeka Save, Drave, Vuke, kao i boljeg upravljanja prirodnim staništima u po-plavnim podru jima.

Utvr ene klimatske promjene i sve u estalije pojave ekstremnih hidroloških prilika, upu uju nas da se vodno gospodarstvo mora prilago-avati novim uvjetima, prate i najmodernije

tehnologije i metodologije u cilju unaprje enja upravljanja vodno-gospodarskim sustavima. Pri tome, podizanje svijesti i razumijevanje procesa u odnosu ovjeka i prirode, važan je imbenik za stvaranje svijesti budu ih genera-

cija ije e o uvanje voda i prirodnih resursa Hrvatske po ivati na odlukama stvaranih na stoljetnoj tradiciji, znanju i iskustvu mnogih generacija stru njaka u vodnom gospodarstvu.

Voda ne poznaje me unarodne granice, ali isto tako niti županijske i op inske. Stoga, one ula-ze u svaki kutak Lijepe naše, ali isto tako putem vodoopskrbe i odvodnje u gotovo svaki dom. U

I 44 I


srpnju ove godine, donesen je i Plan upravlja-nja vodnim podru jima za razdoblje od 2016. do 2021., koji kao planski dokument za pred-metno razdoblje ure uje upravljanje stanjem voda i upravljanje rizicima od poplava. U ovom Planu upravljanja vodnim podru jima prvi puta je obuhva eno upravljanje rizicima od poplava i predvi ena je provedba niza aktivnosti koje imaju za cilj smanjenje rizika od poplava. Rije je o gra evinskim mjerama, ali isto tako i nizu takozvanih negra evinskih mjera ijom se pro-vedbom planira smanjiti ugroženost od poplava na podru jima s neprihvatljivom razinom rizika od poplava.

U cilju daljnjeg unapre enja temeljne djelat-nosti Hrvatskih voda pokrenuta je priprema projekta izgradnje novog Centra za upravlja-nje rizicima od poplava koji e se su nancirati iz sredstava Europske unije. Tako er, ove smo godine dovršili izgradnju nove zgrade Glav-nog vodnogospodarskog laboratorija koji e od prolje a slijede e godine zapo eti s radom na novoj lokaciji, a na taj na in su stvoreni pre-duvjeti za realizaciju pune provedbe kemijskog i biološkog monitoringa u skladu s Okvirnom direktivom o vodama.

Višegodišnji programi gradnje vodnih gra evi-na kroz investicijske mjere objedinjuju obveze iz brojnih direktiva Europske unije – prven-stveno Okvirne direktive o vodama te vodno-komunalnih direktiva (Direktiva Vije a o ka-kvo i voda namijenjenih za ljudsku potrošnju i Direktiva Vije a o pro iš avanju komunalnih otpadnih voda). Stoga bi za potrebe ispunjenja obveza iz vodno-komunalnih direktiva do kraja 2023. godine u vodoopskrbu trebalo investira-ti 850 milijuna eura, a u odvodnju komunalnih otpadnih voda gotovo 3 milijarde eura. Tako-er, za potrebe obrane od poplava i zaštite od

štetnog djelovanja voda do 2022. godine bilo bi potrebno uložiti 600 milijuna eura, dok je za potrebe razvoja navodnjavanja potrebno ulo-žiti još dodatnih 400 milijuna eura. Pred nama su u slijede em razdoblju mogu a ulaganja od gotovo 5 milijardi eura što e ovisiti i o prilje-vu sredstava, kao i o zajedni koj suradnji svih naših institucija i zainteresiranih korisnika. Ve sada se možemo pohvaliti da je za potrebe po-boljšanja sustava vodoopskrbe te integriranog upravljanja otpadnim vodama iz Operativnog programa zaštite okoliša 2007. – 2013., vod-nom gospodarstvu dodijeljen iznos od 199,1 milijuna eura bespovratnih sredstava što emo gotovo u cijelosti i realizirati. Pri tome treba ista i da e se u 2016. godini realizirati više od 130 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je gotovo dvostruko više u odnosu na ukupno povu ena sredstva u prethodnom petogodiš-njem razdoblju.

Stoga se ovom prigodom zahvaljujem svima koji su svojim radom doprinijeli ovim dobrim

rezultatima, a posebice na suradnji i koordina-ciji Ministarstvu nancija, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Ministarstvu regionalnog ra-zvoja i fondova Europske unije, Ministarstvu gospodarstva, kao i resornom Ministarstvu po-ljoprivrede.

U najnovijem programskom razdoblju od 2014. do 2020. za vodno-komunalnu reformu iz Ko-hezijskog fonda je odobreno nešto više od 1 milijarde eura. Iz tog razloga, ve sada je u pripremi veliki broj projekata ukupne vrijedno-sti 1,5 milijarde eura što bi trebalo omogu iti i u budu nosti dobro povla enje EU sredstava. Tako er putem Europskog fonda za regional-ni razvoj za mjeru Ja anja sustava upravljanja katastrofama, osigurano je dodatnih 215 mili-juna eura, od kojih je ve i dio mogu e koristi-ti za potrebe unapre enja sustava obrane od poplava.

Dosadašnja iskustva su pokazala da se isplati ulagati u sustave obrane od poplava jer su u kona nici štete uvijek ve e od potrebnih ula-ganja. Stoga je jedna od glavnih zada a vod-noga gospodarstva smanjiti rizike od poplavnih doga aja na najmanju mogu u mjeru. Iz tog razloga, pripremamo i provodimo brojne pro-jekte kojima e se unaprijediti sustav obrane od poplava u cilju zaštite života ljudi i njihove imovine.

Stoga se odmah nakon saniranja posljedica poplava u Županjskoj Posavini iz 2014. godine zapo elo sa pripremom projekta Modernizacije lijevoobalnog savskog nasipa od Ra inovaca do Nove Gradiške u dužini od 230 km. U pripremi je projekt ukupne vrijednosti od gotovo 60 mi-lijuna eura, a potrudit emo se da ve od slije-de e godine zapo nemo sa radovima na poje-dinim dionicama kako bi omogu ili miran život i rad stanovnika toga podru ja. Istovremeno se pripremaju i drugi projekti koji e omogu-iti unapre enje sustava obrane od poplava i

smanjenje rizika od pojave poplava, a koje je mogu e tako er su nancirati iz sredstava EU. To se ponajprije odnosi na podru je rijeke Kupe i Srednjeg Posavlja, gdje je u pripremi projekt ukupne vrijednosti 120 milijuna eura, a koji e u velikoj mjeri pomo i obrani od poplava na po-dru ju Grada Karlovca.

Iako je u projektu navodnjavanja, ponajprije iz sredstava državnog prora una putem Mini-starstva poljoprivrede, u razdoblju od 2004. do 2016. godine utrošena 1 milijarda i 100 milijuna kuna, od ega je na podru ju Slavonije ulože-no 800 milijuna kuna, još uvijek nismo svjesni zna enja ju erašnjeg upuštanja savskih voda u dovodni melioracijski kanal za navodnjavane Bi -bosutskog polja, kao i gradnje Lateralnog kanala koji je omogu io upuštanje dunavskih voda u Baranju, te sustava za navodnjavanje iz rijeke Drave na viroviti kom podru ju. ak bih rekao da je manje važan iznos ulaganja u

I 45 I


odnosu na ono što projekti navodnjavanja ui-stinu zna e za podru je Slavonije. Ti projekti zna e nove hektare navodnjavanih površina, nove koli ine kvalitetne povrtlarske i vo ar-ske proizvodnje, nove hladnja e, preradu i transport poljoprivrednih proizvoda do poli-ca, zna e nova radna mjesta, a zapravo bih rekao da zna e život i ostanak ljudi u svome zavi aju, te mogu nost rada i dostatne za-rade kako bi mogli ostati na svojoj zemlji te živjeti od svoga rada i dostojno podizati svoje obitelji.

Ujedno, želimo pomagati našim nacionalnim parkovima i parkovima prirode u o uvanju prirodnih staništa i omogu avanja dodatnih sadržaja brojnim posjetiteljima koji žele upo-znati prirodne vrijednosti naših prostora. Iz tog razloga u neposrednoj blizini Kopa kog rita imamo namjeru potaknuti revitalizaciju bivših poplavnih površina izme u Grada Osi-jeka i Bilja te urediti podru je biljskog rita, kao doprirodnog podru ja u neposrednoj bli-zini Kopa kog rita. Tako er, uz dogradnju di-jela nasipa mogu e je ostvariti vezu izme u naselja Podravlje, odnosno grada Osijeka te Zelenog otoka i Batine korištenjem dravskih i dunavskih nasipa u ukupnoj dužini od gotovo 50 km što zasigurno može pomo i daljnjem razvoju turizma na podru ju Baranje, kao i ruralnom razvoju uz ve prethodno izgra e-ne vinske ceste, biciklisti ke staze i putni ko pristanište u Batini. Danas smo potpisali ugo-vore koji e omogu iti gradnju gradskih oba-loutvrda na podru ju Grada Osijeka i Grada Vukovara, što e omogu iti ure enje obale i obalnog pojasa za potrebe gradnje šetnica, odmorišta, biciklisti kih staza i drugih sadr-žaja potrebnih našim gra anima.

Isto tako, po uzoru na uspješan model do-brog udruživanja i organiziranja gra ana za potrebe ure enja Vukovarske Ade, potrudit emo se da i gra anima Osijeka ponovo vra-

timo Otok ljubavi kao mjesto odmora i rekre-acije, a nadam se uz pomo i suradnju Vuko-varaca koji su to svojim nesebi nim radom omogu ili i na Vukovarskoj Adi.

Sve anom trenutku doprinosi i injenica kako se ove 2016. godine ujedno obilježava i 20 godina od osnivanja Hrvatskih voda kao pravne osobe za upravljanje vodama.

Stoga, u ovoj posebnoj prigodi, zahvaljujem i estitam svim prijašnjim generacijama inže-

njera i djelatnika vodnoga gospodarstva na uloženom znanju i trudu, kao i svim sadaš-njim djelatnicima, suradnicima i partnerima na svakodnevnom doprinosu razvoju vodno-gospodarske djelatnosti i dobrom upravljanju vodama u Republici Hrvatskoj.

Tijekom svečanog programa obilje-žavanja 140 godina tradicije uprav-ljanja vodama u Hrvatskoj u Osijeku, uzvanicima se obratio i ministar dr. sc. Slaven Dobrović, ujedno i predsjednik Upravnog vijeća, te između ostaloga istaknuo:

Vodni resursi jedno su od najve ih prirod-nih bogatstava Hrvatske što pokazuje i podatak da smo po bogatstvu vodnih izvo-ra po stanovniku na visokom 5. mjestu u Europi. Klju no je uvati kvalitetu vode i inzistirati na kontroli i sprje avanju unosa one iš uju ih tvari. No, vodno gospodar-stvo mnogo je šire od segmenta vode za pi e.

Ono što je bitno naglasiti je da voda mora biti u funkciji razvoja. I to razvoja koji se temelji na održivosti i koji e donijeti vi-šestruke koristi – za okoliš, naše gra ane i za gospodarstvo. Pritom ne mislim samo na razvoj vodoopskrbne mreže, sustava javne odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda ime se direktno poboljšava kvalite-ta života naših gra ana i uva okoliš, nego i na razvoj gospodarstva i to posebno u sektorima poljoprivrede, prometa i turiz-ma. A kako bismo to postigli i omogu i-li o uvanje kvalitete vode i njeno mudro korištenje moramo mijenjati dosadašnju

I 46 I


vodnu politiku i prilagoditi je suvremenim potrebama u kojima je imperativ da naše prirodne resurse koristimo na na in da ih o uvamo i za budu e generacije. To zna-i odustajanje od jednosmjernog sustava

kakav smo imali do sada, a u kojemu vodu iskoristimo, preradimo i potom je ispu-stimo, primjerice u more. Umjesto toga, moramo uspostaviti sustav u kojemu emo iskorištenu i prera enu vodu vratiti

u ponovnu upotrebu, bilo u industriji, po-ljoprivredi, u održavanju javnih površina i sli no.

Promicanjem održivog vodnog gospodar-stva ne samo da osiguravamo o uvanje naših vodnih resursa nego bi se zaštitio vodni okoliš, poboljšalo stanje vodnih eko-sustava te ublažili štetni u inci klimatskih promjena.

Ulaganjima u redovito održavanje i razvoj sustava obrane od poplava smanjuju se rizici od poplava, a, tako er, ulaganjima u javne sustave navodnjavanja poti e se e kasno, racionalno i kontrolirano korište-nje voda ime se problem produženih suš-nih razdoblja rješava na na in da se što je mogu e manje utje e na ekološku funk-cionalnost rijeka. Sve ovo pokazuje koli-ka je važnost vode i zašto su o uvanje i održivo upravljanje vodama naši prioriteti.

Na Hrvatskim vodama leži velika odgo-vornost upravljanja tim vrijednim bogat-stvom. Tradicija organiziranog upravlja-nja vodama duga 140 godina pokazuje da imamo visoku svijest o važnosti zaštite voda. Imamo znanje i iskustvo. A sada je klju no to iskustvo iskoristiti na najbolji na in kako bismo i u budu nosti uspješ-no odgovorili svim izazovima koji su pred nama, kako bismo naše vodno bogatstvo i dalje koristili ali i sa uvali za generacije koje dolaze.

Ispred Ministarstva poljoprivrede

uzvanicima se obratio dr.sc. Davor

Romić te uz uvodni pozdrav istaknuo

značaj tradicije, predanosti i upor-

nosti svih naraštaja hrvatskih vodara

počevši od vremena biskupa Josipa

Juraja Strossmayera sve do danas te

ulaganja u vodno-komunalni sektor,

provedbu pravne stečevine EU, po-

sebno naglašavajući važnost navod-

njavanja sljedećim riječima:

Obrana od poplava bila je i ostala jedna od temeljnih vodnogospodarskih djelatnosti. I danas postizanje sigurnosti za stanovniš-tvo i njihovu imovinu predstavlja veliki iza-zov, te se ini mnogo kako bi se rizik od poplava sveo na minimum. U ovom pogle-du, za upravljanje katastrofama i smanje-nje rizika od poplava dostupna su sredstva strukturnih fondova i to u iznosu od 215 milijuna EUR od ega je 150 milijuna eura namijenjeno za projekte smanjenja rizika od poplava dok je preostali iznos namije-njen projektima Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Isto tako dostupan je i zajam Razvojne banke Vije a Europe (CEB-a), ko-jeg Republika Hrvatska tako er koristi za provedbu projekata zaštite od poplava.

Sve anost je zapo ela hrvatskom himnom

I 47 I


Posebnu brigu, kao jednoj od temeljnih vodnogospodarskih djelatnosti još od vre-mena biskupa Strossmayera, posve uje-mo navodnjavanju poljoprivrednih povr-šina, što postaje sve ve i izazov kada se sagledaju sve izraženiji u inci klimatskih promjena. Do sada je u sklopu proved-be Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV) omogu eno navodnjavanje preko 13.000 ha poljoprivrednih površina. Izgra eno je 8 novih sustava javnog navodnjavanja, provedena sanacija sustava navodnjavanja ukupnog obuhvata približno 7.000 ha. Tre-nutno su u izgradnji još dva nova sustava javnog navodnjavanja, ijom izgradnjom e se omogu iti navodnjavanje na dodatnih

6.260 ha poljoprivrednih površina.

Ukupno je za 90 lokacija izra ena ili se izra uje studijsko-projektna dokumentaci-ja za sustave navodnjavanja, koji obuhva-aju oko 124.000 ha poljoprivrednih povr-

šina na podru ju cijele Republike Hrvatske. Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godi-ne, za ulaganje u izgradnju sustava javnog navodnjavanja omogu eno je korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fon-da za ruralni razvoj (EPFRR) i to kroz Mje-ru 4., tip operacije „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“, a ukupna sredstva koja su Programom pred-vi ena iznose cca 100 milijuna eura, od ega su 85% EU sredstva, a 15% nacional-

na sredstva. Na ovaj na in nancirat e se 100% prihvatljivih troškova pojedinog su-stava navodnjavanja, a maksimalna visina potpore je 15 milijuna eura po projektu.

Osobito sam zadovoljan injenicom što smo ju er, nakon 7-godišnje izgradnje dovod-nog melioracijskog kanala za navodnjava-nje, ija je ukupna vrijednost 493 milijuna kuna, kona no vodu iz rijeke Save doveli u Bi -bosutsko polje ime e se poboljšati režim malih voda vodotoka Bi a i Bosuta te omogu iti navodnjavanje na cca 8.500 ha poljoprivrednih površina. Dovršenje radova na izgradnji ovog kanala zna i prekretnicu u mogu nostima navodnjavanja istoka Hr-vatske i siguran sam da e se ovaj poten-cijal iskoristiti, a svako ulaganje u podiza-nje standarda i kvalitete života u ruralnim podru jima zalog je za njihovu budu nost.

Na kraju želim zaklju iti: vi, djelatnici vodnoga gospodarstva, ste ti koji svojim stru nim znanjima, idejnim rješenjima i realizacijom istih direktno doprinosite o uvanju i unapre enju sustava gospoda-renja vodama.

Prvi dio svečanog programa završnim govorom uveličao je i mr. sc. Marko Širac, dipl.ing.geod. koji je u obnašao značajne uloge kao voditelj Sekto-ra zaštite voda u Hrvatskim vodama, ravnatelj Državne uprave vodnoga gospodarstva, Ministar graditeljstva i prostornog uređenja, te saborski za-stupnik u miru i ratni načelnik 150. Bri-gade HV i bojnik HV-a, čiji pozdravni govor kao izaslanika Predsjednice Re-publike Hrvatske Kolinde Grabar-Kita-rović, prenosimo u cijelosti:

Poštovani visoki uzvanici,

Poštovani djelatnici i suradnici Hrvatskog vodnog gospodarstva,

Kao izaslanik Predsjednice Republike Hr-vatske gospo e Kolinde Grabar- Kitaro-vi , na današnjoj sve anosti obilježavanja 140. obljetnice organiziranog upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj, dozvolite da pozdravim ovaj cijenjeni skup.

Hrvatsko vodno gospodarstvo je složena, slojevita i promišljeno organizirana djelat-nost koja zahva a mnoge aspekte života ljudi. Osigurava dovoljne koli ine vode, štiti pu anstvo od poplava, unaprje uje

I 48 I


održivi razvoj gospodarstva i poljoprivrede, štiti okoliš i doprinosi uravnoteženom razvo-ju cijele Hrvatske.

Proslava 140-te obljetnice postojanja i ne-prekidnog rada u vodnom gospodarstvu predstavlja po meni jedan od najzna ajnijih društvenih ali i gospodarskih doga aja ovih dana u Republici Hrvatskoj.

Na temelju misli vizionara, našeg biskupa, Josipa Jurja Strossmayera na današnji dan osnovano je „Društvo za regulaciju rijeke Vuke“ iji je on bio i prvi predsjednik. S po-nosom treba istaknuti da je ve tada vod-no gospodarstvo, uz institucije u znanosti i umjetnost, bilo prepoznato kao temelj hr-vatske državnosti. Hrvatske vode su danas me u rijetkim institucijama koje imaju ova-ko dugu tradiciju.

U teškim vremenima tijekom Domovinskog rata, djelatnici vodnoga gospodarstva dali su veliki doprinos obrani Domovine, a vodno-gospodarski sustavi pretrpjeli su velike rat-ne štete. Ali nismo se predali. Postavili smo cilj: organizirati i unaprijediti sustav koji e omogu iti, za potrebe Republike Hrvatske, najoptimalnije i naju inkovitije upravljanje vodama i osigurati trajne i sigurne izvore sredstava za potrebe redovnog održavanja i izgradnju novih objekata. Naravno da su temelj ovih ciljeva bila iskustva iz prošlosti vezana upravo za zaštitu od velikih voda i ure enje režima voda na poljoprivrednom zemljištu.

Danas je vodno gospodarstvo jedan mode-ran sustav kojeg ine etiri povezane i rav-nopravne cjeline:

Prva je resorno ministarstvo s Upravom Vodnog gospodarstva kao zakonodavno, kontrolno i inspekcijsko tijelo;

Druga cjelina su Hrvatske vode kao javna ustanova za upravljanje vodama s javnim ovlastima;

Tre i dio tog sustava su Vodnogospodarska licencirana trgova ka društva koja se sada nalaze na tržištu. Ona su danas udružena u Gospodarsko interesno udruženje sa 32 lana i blizu pet tisu a djelatnika. Upravo

ovi ljudi su jamstvo uspješnog funkcioni-ranja sustava obrane od poplava;

etvrtu cjelinu ine komunalna društva koja se bave vodoopskrbom i odvodnjom te pro iš avanjem otpadnih voda i nepo-sredan su rezultat suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Snagu Hrvatskih voda ine upravo svi ovi njeni dijelovi, ali i svaki pojedinac koji je na svoj na in ugradio sebe u ovu sto etrde-

setgodišnju piramidu. Sve generacije djelat-nika uložile su trud i predani rad, poštuju i tradiciju, kvalitetu i visoke moralne princi-pe. U razvoju hrvatskog vodnog gospodar-stva postigli su rezultate s kojima se Hrvat-ska može i mora ponositi kako na Europskoj tako i na svjetskoj razini.

Kao ovjek koji se osje a dijelom zajednice ljudi iji je životni poziv upravljanje vodama ponosan sam jer smo odgovarali na sve iza-zove, što je zalog budu nosti ali i jamstvo da e hrvatsko vodno gospodarstvo sa uvati svoju posebnost i unutar EU.

Istaknuo bih samo jednu zajedni ku bitku koju smo vodili kao samosvjesni ljudi za do-brobit vodnog gospodarstva i svih u Repu-blici Hrvatskoj: To je bitka za vlasništvo nad vodom, ali i status Hrvatskih voda.

Vode su naše nacionalno blago, one su na-rodno i op e dobro. Stoga je nužno da nam njihova zaštita bude prioritet. S tim u vezi držim da bi nam svima u Republici Hrvatskoj trebalo biti sasvim jasno kako naš vitalni na-cionalni interes mora biti o uvanje suvere-niteta nad vodnim resursom. Svi postignuti rezultati o kojima se danas i ovih dana go-vorilo dokazuju da su Hrvatske vode me u najbolje organiziranim institucijama. Proš-le su akreditaciju Europske Unije, stvorivši preduvjete za korištenje fondova i prednja-e u povla enju EU sredstava.

Izazovi su i danas brojni, poput pritiska na prekomjerno zaduživanje, postizanje vodno komunalnog standarda, svi oblici hidrološ-kih ekstrema, ali ti izazovi su istovremeno maleni ako samosvjesno razmišljamo i do-nosimo odluke i rješenja najbolja za vodno gospodarstvo Republike Hrvatske. Neka nas ova obljetnica potakne da uvijek budemo ponosni na našu prošlost, na naše u ite-lje ali i na velik broj djelatnika koji svojim vrijednim radom doprinose razvoju vodnog gospodarstva i Hrvatskih voda.

Za neku sljede u godišnjicu budu im poko-ljenjima ostavljamo u naslje e vrste teme-lje i znanje koje smo mi dobili i prihvatili od naših prethodnika. Hvala i onima koji danas savjesno i stru no obavljaju svoje zadatke. Neka ovo bude poticaj onima koji dolaze po-slije nas za stvaranje vjerodostojnih puteva za daljnje unapre enje i promociju Hrvat-skih voda i vodnog gospodarstva. Uvjeren sam da e u tome imati punu potporu držav-nih institucija.

Poštovani, velika mi je ast i zadovoljstvo u ime Predsjednice Republike Hrvatske, gos-po e Kolinde Grabar Kitarovi estitati Vam ovu zna ajnu obljetnicu i prenijeti Vam nje-ne pozdrave i najbolje želje.

I 49 I


Nastup vokalnog ansambla Brevis

Nastup KUD-a Osijek 1862.U sklopu sve ane proslave i ove godine Hr-vatske vode tradicionalno su dodijelile godiš-nje nagrade za stru ne i znanstvene radove.

Nakon sve anosti, dr. sc. Dražen Kušen, rav-natelj Državnog arhiva u Osijeku otvorio je prigodnu izložbu u foajeu Hrvatskog narod-nog kazališta. Izloženo je 12 najstarijih kara-ta na kojima su prikazani gra ki pokazatelji i podaci o organiziranoj djelatnosti upravljanja vodama izgradnjom vodnih gra evina i su-stava za zaštitu od štetnog djelovanja voda i korištenja vodotoka za plovidbu. Izložba je nakon Osijeka preseljena i u zgradu Hrvat-skih voda u Zagrebu.

Uzvanici i gosti na sve anosti

Dodjela godišnje nagrade Hrvatskih voda

I 50 I


Dan hrvatskih voda obilježen je i u prijepod-nevnim satima s u enicima nižih razreda iz 10 osnovnih škola grada Osijeka. U dje jem kazalištu Branka Mihaljevi u Osijeku izvede-ne su 2 predstave „Voda je život“, za gotovo 500 u enika, a izveo ih je glumac Nebojša Borojevi , voditelj Kazališta Daska iz Siska. Na kraju predstave, dodijeljene su nagrade za najbolji likovni rad i eko kviz iz projekta Lijepa naša Sava 2016. Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran urokovi sve ano je uru io nagrade nagra enim u enicima u pri-sutnosti mentora i mališana iz Osijeka.

Nagra eni autori stru nih i znanstvenih radova

1. IZRADA MATEMATI KOG MODELA RIJEKE DRAVE NA DIONICI 0+543 DO 69+118 - KVALITETE VODEobranjen na Gra evinskom fakultetu Sveu ilišta u Osijeku

2. Najbolji diplomski rad iz drugih podru ja koja se odnose na vodno gospodarstvoIgor Toši , mag.ing.geoing.za rad:

OCJENA STANJA KAKVO E PODZEMNIH VODA U JUŽNOJ ISTRIobranjen na Geotehni kom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu

3. Djelo zna ajno za vodno gospodarstvoizv. prof. dr. sc. Gabrijel Ondrašekprof. dr. sc. Dragutin Petošiprof. emeritus akademik Franjo Tomidoc. dr. sc. Ivan Mustadr. sc. Vilim Filipovidr. sc. Marko Petekdr. sc. Boris LazareviMarina Bubalo, mag. ing. aedif.za djelo:VODA U AGROEKOSUSTAVIMAIzdava : Sveu ilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 2015.

Nagrada za najbolju disertacijunije dodijeljena.

NAGRA ENI U PROJEKTU“LIJEPA NAŠA SAVA”

Nagra eni u kategoriji “Eko-kviz”:Patrik Vidakovi , Velika Gorica, 8 godinaDora Paneži , Velika Gorica, 9 godinaDomagoj Vidovi , Sisak, 17 godina

Nagra eni u kategoriji likovnih radova:Iris Maria Sedlar, Velika Gorica, 8 godinaValentina Baoti , Županja, 11 godinaMia Joši , Slavonski Brod, 12 godina

Generalni direktor s nagra enom djecom

Predstava u Dje jem kazalištu Osijek

SLIKE


I 51 I


Sve anost je završena domjenkom u HNK

Narodne pjesme i ples u izvedbi KUD Osijek 1862 Otvorenje izložbe starih karata

I 52 I

AKTUALNO I Suradnja Hrvatske i Slovenije na smanjenju rizika od poplava (FRISCO1)

U Hrvatskim vodama je 30. rujna službeno obilježen po etak provedbe Projekta FRIS-CO1 punog naziva “Prekograni no uskla e-no slovensko-hrvatsko smanjenje rizika od poplava – strateški projekt 1 – negra evin-ske mjere”. Projekt FRISCO1 je strateški

Op ina Kaštelir – Labinci dobila je moderan i tehnološki napredan sustav javne odvodnje. Partner u projektu bile su i Hrvatske vode. Projekt se dugi niz godina pripremao prema najvišim europskim standardima. Obuhvatio je izgradnju kanalizacijskog sustava naselja

Suradnja Hrvatske i Slovenije na smanjenju rizika od poplava (FRISCO1)

Izgrađen sustav javne odvodnje općine Kaštelir ∑ Labinci

me unarodni projekt hrvatskih i slovenskih partnera institucija vodnoga gospodarstva i suradni kih institucija obiju država.

Projektom se planiraju provesti odabrane negra evinske mjere upravljanja rizicima od poplava na šest prekograni nih slivova: Kupa, Sutla, Drava, Mura, Dragonja i Bre-gana s ciljem smanjenja rizika od poplava i unapre enja sustava upravljanja rizici-ma od poplava na prekograni noj razini. Ukupna vrijednost Projekta FRISCO1 izno-si 4.070.950,00 eura, od ega e se 85% sredstava su nancirati iz INTERREG V-A Programa suradnje Slovenija Hrvatska za programsko razdoblje 2014. 2020. dok e preostalih 15 % pokriti nacionalno su nan-ciranje. Provedba projekta FRISCO1 je pred-vi ena u trajanju od 3 godine, a nastavno je predvi ena i provedba projekta FRISCO2.

Projekt FRISCO1 provodi osam projektnih partnera, od kojih su tri iz Hrvatske, a pet iz Slovenije, me u kojima su Hrvatske vode vode i partner, a Ministrstvo za okolje in prostor koordinator slovenskih partnera.

Kaštelir-Labinci te izgradnju biljnog ure a-ja za pro iš avanje otpadnih voda. Ugovor o pod-zajmu i pod-darovnici potpisan je krajem srpnja 2010. godine ija je ukupna vrijednost iznosila 26,4 milijuna kn. Radovi su provedeni kroz Projekt zaštite od one i-š enja u priobalnom podru ju II (Jadranski projekt II) Hrvatskih voda.

Ukupna vrijednost radova i usluga za iz-gradnju kanalizacijskog sustava iznosi 14,4 milijuna kn od ega je 50% kredita Svjetske banke, 24% Ministarstvo poljoprivrede, 5% Hrvatske vode i 21% komunalno društvo. Biljni ure aj za pro iš avanje otpadnih voda nanciran je putem Ugovora o darovnici od strane GEF-a ija ukupna vrijednost iznosi 12 milijuna kn.

Ovim ugovorom obuhva eno je projektira-nje, izgradnja, dobava, montaža, testiranje i puštanje u rad biljnog ure aja kapaciteta 1.900 ES. Ure aj je II. stupnja pro iš ava-nja, a u sklopu ure aja izgra eno je i polje za ozemljavanje mulja.

Sve anosti otvaranja i puštanja u rad susta-va 7. listopada prisustvovala je i zamjenica generalnog direktora Hrvatskih voda Fani Bojani te pomo nica ministra poljoprivrede Elizabeta Kos.

Sudionici projekta

Služba za odnose s javnoš u


Sve ano otvorenje sustava javne odvodnje

I 53 I


REKORDNA ULAGANJA U OBRANU OD POPLAVA U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI Sisa ko-moslava ki župan Ivo Žini i i nje-gov zamjenik Marin Pileti dogovorili su na radnom sastanku održanom 12. listopada u Županiji sa generalnimn direktorom Hr-vatskih voda Zoranom urokovi em i nje-govim suradnicima prioritete daljih radova na obrani od poplava podru ja županije, u koje je ove godine ve uloženo oko 250 mi-lijuna kuna. Sada je prioritetna dogradnja nasipa, podizanje razine nekih cesta, izgrad-nja obrambenih zidova i rasteretnih kanala i montaža crpnih stanica.

Hrvatske vode su ove godine po ele veliki projekt obrane od poplava tog dijela Hrvat-ske, ijim e se završetkom za etiri do pet godina ostvariti zadovoljavaju i stupanj si-gurnosti. Radi se na rekonstrukciji južnog

nasipa retencije Lonjsko polje, dogradnji ce-ste Letina Selište uz Savu, odvodnim ka-nalima na podru ju Lekenika zbog problema izgradnje autoceste. Planira se podizanje razine državnih cesta kod Letovani a i ce-ste Sisak Popova a, rekonstrukcija lijevog kupskog nasipa kod Dren ine, rekonstruk-cija nasipa Moš enica Petrinja, te zahvati kod Preloš ice, Palanjka, Hrvatske Kostajni-ce, Gline, Topuskog, ure enje korita Maje i dr. Sisa ko-moslava ka je jedna od poplava-ma najugroženijih hrvatskih županija.

Samo posljednje dvije ve e poplave prou-zro ile su štetu koja se procjenjuje na više od 10 milijuna kuna, a za naknadu šteta je ispla eno oko tri milijuna kuna.

Željko Bukša

I 54 I

AKTUALNO I Sabor hrvatskih graditelja u Cavtatu

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA U CAVTATU

U organizaciji Hrvatskog saveza gra evin-skih inženjera u Cavtatu se od 17. do 18. listopada održao sedmi po redu Sabor hrvat-skih graditelja. Tradicionalni je to skup na kojem je sudjelovalo više od 800 sudionika, a koji se održava svake etiri godine. Sabor hrvatskih graditelja okuplja struku iz zemlje i inozemstva, posebice regije, kako bi ocije-nili stanje graditeljstva te predstavili zna aj-ne projekte i zanimljiva inženjerska rješenja i inovacije iz svih podru ja graditeljstva.

Ovogodišnji Sabor ocijenio je ulogu gradi-teljstva u razvoju hrvatskog gospodarstva, raspravljalo se o tome koliko je uspješno graditeljstvo konkuriralo na doma em i stra-nim tržištima. Tako er, analiziralo se i dru-ga aktualna pitanja, posebno ispunjavanje uvjeta za rad u Europskoj uniji te investi-cije iz EU fondova. Osnovni tematski naziv ovogodišnjeg Sabora stoga je “EU i hrvatsko graditeljstvo”.

Time se isti e koliko je nužno osigurati ra-zvojne projekte koji mogu pokrenuti novi

rast graditeljstva. Ovakvi projekti danas su teško ostvarivi bez sredstava EU fondova o emu na Saboru hrvatskih graditelja govo-

re i predstavnici Hrvatskih voda, generalni direktor Zoran urokovi sa suradnicima. Vodno gospodarstvo samo je jedna od te-matskih cjelina iji su projekti su nancirani sredstvima Europske unije. Generalni direk-tor Hrvatskih voda Zoran urokovi u svom je izlaganju istaknuo da su Hrvatske vode do sada ostvarile veliku uspješnost u povla-enju EU sredstava. Do kraja 2016. godine

planira se povu i svih 199,1 milijuna eura raspoloživih EU sredstava (100 %).

Hrvatske vode imaju dugotrajno iskustvo u upravljanju EU projektima te predstavljaju primjer drugima za u inkovito korištenje EU fondova. Dosadašnji dobri rezultati u izni-mno u inkovitom korištenju europskih sred-stava u sektoru voda, istaknuo je generalni direktor Hrvatskih voda, dobar su temelj i za budu e uspješno korištenje EU sredstava.


Generalni direktor Zoran urokovi na Saboru

Saboru hrvatskih graditelja prisustvovalo je više od 800 sudionika

I 55 I


DODIJELJENA NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO

PROF. DR. SC. JOSIPU MARUŠIĆU, DIPL. ING. GRAĐ.

Služba za odnose s javnošćuU okviru 7. Sabora hrvatskih graditelja na prijedlog Hrvatskih Voda, Društva inženje-ra Zagreb i Hrvatskog društva za odvodnju i navodnjavanje i temeljem odluke predsjed-ništva Hrvatskog saveza gra evinskih inži-njera, dana 17.10.2016 godine u Cavtatu dodjeljena je nagrada za životno dijelo prof.dr. sc. Josipu Maruši u dipl. ing. gra . Na-grada je dodjeljena za cijeloživorno zalaga-nje i rad na obavljanju zadataka i unapre i-vanju rada stru nih i društvenih organizacija gra evinskih inžinjera.

Josip Maruši , ro en 3. velja e 1943. godi-ne u Jameni. Osnovnu školu poha ao je u Jameni i Šidu, a Gimnaziju u Vinkovcima. Godine 1961. upisao je Gra evinski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, na kojem je i diplo-mirao 1966. te i magistrirao 1980., a dokto-rirao 1986. godine. Od 1967. do 1981. radio je u Vodoprivrednom poduze u “Bi Bo-sut”, Vinkovci, a od 1981. radi u Zavodu za hidrotehniku Gra evinskog fakulteta Sve-u ilišta u Zagrebu gdje stje e znanstveno nastavna znanja sve do trajno-znanstveno-nastavnog zvanja redovitog profesora 2001. godine. Duboki trag ostavila su njegova pre-davanja i na Gra evinskom fakultetu u Osi-jeku, Geodetskom fakultetu u Zagrebu, te Fakultetu poljoprivrednih znanosti, a kasni-je Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Su-djelovao je u ulozi istraživa a suradnika na dva znanstvena projekta, bio je voditelj i gl. istraživa na 5 znanstvenih projekata; istra-živa -suradnik na 7 znanstvenih projekata; glavni koordinator od 3 do 12 projekata.

Tijekom dosadašnje znanstvene djelatnosti objavio je ukupno 248 radova. Uz impozan-tnu znanstvenu aktivnost obavljao je itav niz poslova i funkcija vezanih za izdavanje asopisa i zbornika radova. Glavni je ured-

nik asopisa Hrvatske vode od 1993.; lan Uredništva Gra evinskog godišnjaka 1995. 2006.; glavni i odgovorni urednik zborni-

ka sažetaka radova “Gospodarenje vodama u Hrvatskoj”; predsjednik 16 Znanstvenih i Organizacijskih te lan 48 Redakcijskih od-bora i Uredništva skupova i zbornika rado-va u Hrvatskoj i inozemstvu; glavni ured-nik Monogra je HDON-a; recenzent 186 radova iz podru ja vodnoga gospodarstva, gra evinarstva i poljoprivrede. U okviru svoje stru ne djelatnosti na Gra evinskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu posebno se isti e u izradi projekata Višenamjenski ka-nal Dunav Sava i NAPNAV te ostale razne uloge koordinatora, savjetnika, recenzenta,

konzultanta i voditelja izrade planova, nor-mativa i osnova u podru ju vodnoga gospo-darstva, hidromelioracija, navodnjavanja, sustava obrane od poplava i dr.

U okviru istaknutih stru nih funkcija koje je obavljao unutar vodnog gospodarstva Hr-vatske posebno se isti u: Zamjenik pred-sjednika od 1991. do 1994. godine i pred-sjednik do 1996. godine Upravnog odbora JVP “Hrvatska vodoprivreda” te predsjednik Upravnog vije a “Hrvatskih voda” od 1996. do 2000.; lan Stru nog savjeta JVP “Hr-vatska vodoprivreda” i “Hrvatskih voda” od 1992. do 2000.; lan od 1998. i predsjednik od 2000. do 2007. Nadzornog odbora “Vo-doprivredno-projektnog biroa” d.d., Zagreb;

lan Stru nog tima i Nacionalnog vije a za provedbu NAPNAV-a od 2004.; lan Savje-ta za prostorno ure enje države (za vodno gospodarstvo) od 1996. do 2004.; lan po-vjerenstva za izradu Pravilnika u podru ju navodnjavanja od 2010.; lan povjerenstva za reviziju projektne dokumentacije iz do-mene hidrotehni kih melioracija od 2011. U mnogim strukovnim udruženjima obnašao je funkcije predsjednika, lana Predsjedniš-tva, Predsjednika Nadzornog odbora, lan je mnogih udruga te je djelovao i unutar me u-narodnih udruga (ICID, IWRA i dr.). Redoviti je lan Odjela za gra evinarstvo i geodeziju Akademije tehni kih znanosti Hrvatske od 2002. godine kao i lan Znan-stvenog vije a za promet HAZU od 2005. godine, te pro elnik Sekcije za vode Znanstvenog vije a za zaštitu prirode HAZU od 2011. godine.

Za ovako opsežan znanstveni i stru ni rad, profesor Maruši je višestruko nagra ivan, te je nositelj 56 nagrada itavog niza priznanja, povelja, plaketa, od-luka i nagrada u periodu od 1974. do 2016. godine. Osobito zna ajna priznanja su godišnju državna nagrada za znanost, za popularizaciju i promidžbu teh-ni kih znanosti, te znanstvenu i stru nu djelatnost u vodnom gospodarstvu Republike Hrvat-ske (2009.) i godišnja nagrada “Rikard Podhorski” za osobito vrijedno znanstveno dostignu e koje ima primjenu u gospodar-stvu Akademija tehni kih zna-nosti Hrvatske (2010.).

prof. dr. sc. Josip Maruši , dipl. ing. gra .

Povelja

Moderatori Okuglog stola

Obilazak akumulacije Butoniga

I 56 I

AKTUALNO I Aktualna problematika u vodoopskrbi i odvodnji

AKTUALNA PROBLEMATIKA U VODOOPSKRBI I ODVODNJI

Renomirani i me unarodno priznati stru no poslovni skup Aktualna problematika u vo-doopskrbi i odvodnji održao se ove godine u hotelu “Park Plaza Histria” u Puli od 19. – 23. listopada u suradnji s Hrvatskim save-zom gra evinskih inženjera, a pod pokrovi-teljstvom Ministarstva poljoprivrede i Hrvat-skih voda. Skupu je prisustvovalo preko 600 stru njaka i poslovnih ljudi iz 17 zemalja. Predstavljena su 33 stru na referata i održa-

ne su 4 radionice. Hrvatsko geološko društvo je predstavilo projekt KINDRA (Knowledge Inventory for Hydrogeology Research). Izu-zetno veliki interes vladao je za okrugli stol na temu “EU fondovi – dosadašnja iskustva i o ekivanja u budu nosti” koji je moderirao predsjednik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacija Ivan Juki .

Tematske cjeline na ovogodišnjem stru nom skupu bile su:

1. Materijali, oprema i usluge u sustavima vodoopskrbe i odvodnje,

2. Pra enje, kontrola i upravljanje u sustavi-ma vodoopskrbe i odvodnje,

3. Tehnologije pro iš avanja otpadnih voda,

4. Problematika mješovitih sustava odvod-nje s osnove tretmana oborinskih voda.

Nazo ne na skupu pozdravili su Ivan Juki , direktor Vodovoda Osijek d.o.o. i predsjednik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacija, Mario Šiljeg ispred Ministarstva zaštite oko-liša i prirode, Josip Rup i ispred Hrvatskog saveza gra evinskih inženjera, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran urokovi , gradona elnik Pule Boris Mileti i Tomislav Korošec, direktor hotela Park Plaza Histria u Puli. Skup je otvorila Elizabeta Kos, pomo -nica ministra u Ministarstvu poljoprivrede.

Mladen Milinović

Stru nom skupu prisustvovalo je preko 600 sudionika

I 57 I


Zbornik radova su ure ivali Mile Besli , predsjednik Komisije za pitke vode i Dario Ban, predsjednik Komisije za otpadne vode. Izdan je u tiskanom i digitalnom obliku.

Cjelodnevni stru ni obilazak posve en je ure aju za pro iš avanje otpadnih voda u Pore u, koji je u fazi izgradnje i uz Osijek najve a takva investicija u Hrvatskoj nan-cirana sredstvima fondova Europske unije. Prezentacija je organizirana u kinu Pore uz pozdravnu rije direktora Milana Lakovi a i prigodni domjenak. Drugi dio obilaska pri-

redio je Istarski vodovod na akumulaciji Bu-toniga. Direktor Mladen Neži sa suradnici-ma omogu io je detaljno razgledavanje svih objekata uz iscrpna obrazloženja.

Priprema, organizacija i realizacija Skupa povjerena je kongresnoj turisti koj agenci-ji REVELIN, koja je besprijekorno odradila ovaj izuzetno zahtjevan i tehni ki komplici-ran stru no-poslovni skup. Op a je ocjena da je ovaj skup i dalje najve i i najkvalitetni-ji doga aj na temu vodoopskrbe i odvodnje na podru ju Južne Europe.

Obilazak postrojenja za kondicioniranje vode Butoniga

Prezentacija UPOV Pore u kinu

SLIKE

Mladen Milinović

Obnovljeni rukavac Dunava kod Aggsbach Dorfa

I 58 I

AKTUALNO I Iskustva u obnovi rijeka u Austriji

ISKUSTVA U OBNOVI RIJEKA U AUSTRIJISredinom listopada 2016. u sklopu Drava LIFE projekta i aktivnosti koju provodi WWF Austrija kao partner u projektu, organiziran je obilazak lokacija implementiranih LIFE projekata na podru ju Dunava uzvodno od Be a, to nije od hidroelektrane Altenwörth do hidroelektrane Ottensheim-Wilhering ne-daleko od Linza. Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Hrvatskih voda, WWF-a, Zelenog Osijeka, javnih ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijed-nostima županija obišli su pet lokacija EU LIFE+ projekta duž Dunava, na kojima su izvedeni ili su u toku izvo enja zahvati ob-nove u poplavnoj zoni uz hidroelektrane.

Najve i zahvat vidjeli smo na novom uš u je rijeke Traisen ije je uš e za vrijeme grad-nje brane premješteno nizvodno, dugim ravnim kanalom ispod brane hidroelektrane Altenwörth. U poplavnom podru ju starog Dunava pružila se mogu nost (široka inun-dacija) da se smanjenje pada kanala-rijeke Traisen, ostvari produženjem toka s novim meandriraju im koritom, koje sada nakon izvo enja velikih zemljanih radova lijepo vi-juga i presijeca ravni bivši kanal na nekoliko mjesta. Iskopom 12 km novog rije nog kori-ta i novog sutoka u poplavnoj zoni Dunava, utjecaj oscilacija razina Dunava je povoljan za prirodu te plavi staro poplavno podru je Dunava uz hidroelektranu u svim kombina-

Zdenko Kereša

Kanal Traisen i novodizajnirana rije ica s novim uš em u poplavnom podru ju Dunava. Izvor: google-map-hr

Stanica za monitoring riba

Sudionici stru ne ekskurzije

I 59 I


cijama velikog i srednjeg vodostaja Dunava i rijeke Traisen.

etiri zahvata obnove dunavskih rukavaca na relativno uskom prostoru napravljena su na podru ju lijepe dunavske doline Wachau u blizini Kremsa kod Grimsinga na lijevoj i desnoj obali te na desnoj obali Dunava kod Rührsdorfa. Sve te lokacije obnove starih ru-kavaca karakterizira uklanjanje obaloutvrda na ulazu u rukavce i respektiranje zaštitnih gradnji na mjestima uz prometnice.

Izdvojena lokacija obnove podru ja na Du-navu kod Linza je u blizini hidroelektrane Ottensheim-Wilhering gdje se problem pro-dubljenja dna korita rješava na na in da se itav inundacijski prostor rijeke iskopom sni-

žava za preko 4 metra, formiraju se dva oto-ka s blagim pokosima te oblikuju novi rukav-ci. Monitoring riba u blizini ulaza iz Dunava pokazuje da je koristi sve ve i broj riba.

Kroz aktivnosti u više umreženih LIFE+ pro-jekta, koji provode Verbund (VHP) iz ener-getskog sektora, agencija za plovne puteve Via Donau te lokalne zajednice i nevladin

sektor, uspjeli su kroz revitalizacije podi i bi-ološku raznolikost podru ja a time i njegovu turisti ku vrijednost. Sama koncepcija svih zahvata temelji se na metodologiji “korak po korak” poboljšanja stanja okoliša i pri-rode (nedostatak staništa) u odnosu na za-te eno stanje. Ukupno gledaju i, ulaganjem u obnove kroz LIFE projekte poboljšano je ekološko stanje Dunava i njegovih pritoka te je zaustavljen trend opadanja broja riba i ptica, omogu en je povratak endemskih vr-sta tog podru ja te je poboljšana zaštita od poplava, što je i cilj projekta u Hrvatskoj.

Svi zahvati, bez iznimke, realizirani su na podru jima pod zaštitom Natura 2000 u razdoblju od dvadesetak godina. Pobolj-šanja stanja prirode i poboljšanje uvjeta i proširenja staništa, konkretno je realizirano velikim, ali u gra evinskom smislu jedno-stavnim radovima poput kr enja i rušenja stabala, iskopom panjeva, humusa, vezanih i nevezanih zemljanih materijala. Micanjem bioloških, zemljanih i kamenih materijala ostvaren je uvjet zadanih principa oblikova-nja, proširenja, smanjenja nagiba pokosa, produbljenja, stvaranja otoka i sli no. Kroz multidisciplinarnost i uklju ivanje svih rele-vantnih korisnika i nadležnih državnih tijela u pojedinim fazama projekta, razvijena je i osigurana visoka razina me usobnog po-vjerenja koja je rezultirala znatnom reduk-cijom administrativnih procedura kao što su isho enja lokacijskih i gra evinskih dozvo-la ili ocjena prihvatljivosti što je dovelo do uspješne implementacije pojedinih projekta. Korist od ovih vrlo skupih i zahtjevnih ra-dova, osim o iglednog poboljšanja ekološ-ko-biološkog stanja rije nog sustava, imaju lokalne zajednice na podru ju zahvata, plo-vidba, vodno gospodarstvo i energetika koji i dalje nesmetano koriste vodne resurse.

SLIKE

Zdenko Kereša

I 60 I

AKTUALNO I HGSS vježba spašavanje iz rijeka i poplava

HGSS VJEŽBA SPAŠAVANJE IZ RIJEKA I POPLAVA

Hrvatska gorska služba spašvanja (HGSS) redovno održava vježbe spašavanja ljudi i njihove imovine na rijekama i jezerima te kod poplava kako bi njihovi lanovi bili što spremniji za takve sve eš e intervenci-je. Tako su 15. listopada u Selcu u sklopu kongresa Hrvatske udruge djelatnika Hitne medicinske pomo i karlova ki spašavatelji izveli vježbu spašavanja na divljim vodama i poplavama. Tjedan kasnije pripadnici HGSS-a sudjelovali su i u velikoj me unarodnoj te-renskoj vježbi Civilne zaštite na jezeru i e kod Velike Gorice gdje su timovi iz Hrvatske,

eške, Albanije i Turske vježbali spašava-nje ljudi i imovine na poplavama ugroženom podru ju. Vježbu je organizirala Državna uprava za zaštitu i spašavanje, a ozna ila je završetak dvogodišnjeg programa “IPA FLO-ODS – CRO 2016”.

Sredinom listopada pripadnici HGSS-a su-djelovali su i na vježbi Civilne zaštite i Po-dru nog ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje Karlova ke županije na rijeci Kupi na podru ju Skakavca, Brežana i Bro-ana. Cilj je bio vidjeti kako sve nadležne

postrojbe i službe zajedno funkcioniraju u slu aju velikog vodenog vala i poplave te problema koje takve nepogodne stvaraju stanovništvu, kao što je nestanak osoba, potraga za njima i njihovo spašavanje.

Dvadesetak spasilaca iz Ogulina i Karlovca je 7. studenoga na rijeci Dobri u Ogulinu provelo akciju iš enja ogromnih nanosa naplavljenog drve a, granja i sme a koje je nanijela nabujala rijeka. Kako velike koli ine otpada ne bi ušle u ulin ponor i uzrokovale daljnje ve e štete i poplave spasioci su ih u suradnji s gradskim službama skupili i izva-dili iz korita rijeke.

Željko Bukša

SLIKE

Željko Bukša

HGSS vje be

iš enje rijeke u Ogulinu

I 61 I


RADIONICA O ISKUSTVIMA U NAVODNJAVANJU U REPUBLICI HRVATSKOJ I KRALJEVINI ŠPANJOLSKOJMinistarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava vodnoga gospodarstva u suradnji s Hrvatskim vodama i Hrvatskim društvom za odvodnju i navodnjavanje te španjolskom Nacionalnom federacijom zadruga za navod-njavanje (Federacion nacional de comunida-des de Espana – FENACORE), organiziralo je 25. listopada radionicu na temu “Iskustva u navodnjavanju u Republici Hrvatskoj i Kra-ljevini Španjolskoj”. Na radionici su nazo ili Nj. E. Eduardo Aznar, Veleposlanik Kraljevi-ne Španjolske u Republici Hrvatskoj, Eliza-beta Kos, pomo nica ministra, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava vodnoga gospodarstva, Zoran urokovi , generalni direktor Hrvatskih voda, Andrés del Campo, predsjednik FENACORE-a, Danko Holjevi , predsjednik Hrvatskog društva za odvodnju i navodnjavanje, predstavnici akademske zajednice, predstavnici udruga za navodnja-vanje te predstavnici županija.

Radionica je organizirana u cilju me usob-nog upoznavanja hrvatskih i španjolskih stru njaka s institucionalnim, pravnim i operativnim okvirom za navodnjavanje radi razmjene me usobnih iskustava i razvijanja me usobne suradnje. Radionica je dobar temelj za razmjenu iskustva i unaprje enje znanja, prije svega o operativnom okviru za navodnjavanje u Republici Hrvatskoj, odno-sno u Kraljevini Španjolskoj, ali i op enito o vodnom gospodarstvu obje zemlje. Tako er, bilo je rije i i o Programu ruralnog razvo-ja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. 2020. godine, u smislu ulaganja u izgradnju sustava javnog navodnjavanja te korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Radionica je pro-tekla u ugodnoj radnoj atmosferi, a u po-slijepodnevnim satima održan je prijam u Veleposlanstvu Kraljevine Španjolske u RH na kojem su nazo ili i predstavnici hrvatske delegacije.


Hrvatski predstavnici na radionici

Sudionici radionice

I 62 I

AKTUALNO I Uređenje odvodnje u Lekeniku



Uređenje odvodnje u Lekeniku

Preko 18 mil. kuna za studijsku dokumentaciju zaštite od poplava II. generacije

Hrvatske vode, Hrvatske autoceste i Op ina Leke-nik potpisali su 25. listopada Sporazum o me u-sobnim pravima na ure enju vanjske odvodnje na dionici autoceste Buševec Lekenik ime bi se na ovom podru ju trebao smanjiti rizik od poplava.

U posljednje dvije godine za podru je Lekenika, ak pet puta je proglašena elementarna nepogo-

da, posljednji put u svibnju ove godine. Dionica autoceste A11 od Zagreba do Lekenika donijela je Sisa ko-moslava koj županiji nove mogu nosti, ali i probleme jer je presjekla hidrografske mreže vo-dotoka zbog ega su esto plavljena naselja Leke-nik i Peš enica. Ure enjem gotovo 10 kilometara kanala, rizik od poplava na ovom podru ju trebao bi biti uvelike smanjen.

Hrvatske vode e otkupiti zemljište uz kanalsku i mrežu buji nih vodotoka i na taj na in, uknjižbom na Republiku Hrvatsku kao javno vodno dobro omogu iti radove Hrvatskim autocestama da u cijelosti pro iste te vodotoke i kanale. Na elnik Lekenika Ivica Perovi potvrdio je da e sura ivati sa stanovnicima na podru ju kojih prolaze kanali koji e se ure ivati kako bi se, prije svega, imovinsko-pravni odnosi riješili u najkra em roku. Dio radova zapo et e ve ove godine.

U Hrvatskim vodama 27. listopada potpisana su preostala 2 Ugovora za izradu studijske dokumen-tacije za pripremu projekta zaštite od poplava za su nanciranje iz EU fonda, tzv. studijska doku-mentacija zaštite od poplava II. Generacije i to za sliv rijeke Orljave i sliv polja Rastok i Vrgorskog polja. Prethodno, 12. rujna 2016. potpisani su ugovori za prvih 5 provedenih natje aja (studijska dokumentacija za slivove rijeka Mirne, Plitvice, za-tim za sliv rijeke Save od granice sa Slovenijom do uš a Trnave te na podru ju slivova sjevernog za-greba kog Prisavlja, kao i na podru ju malog sliva “Županijski kanal”). Održan je i uvodni sastanak s predstavnicima odabranog konzorcija kroz postu-pak javnog nadmetanja.

Potpisom ova dva ugovora je zaokružen ukupan iznos za izradu II. generacije studijske dokumen-tacije na 18.640.625,00 kn.

Predmetna studijska dokumentacija ima izuzetnu važnost za Hrvatske vode, kao i za povla enje sredstava iz EU izvora za objekte zaštite od štetnog djelovanja voda koje se obra uju ovom dokumentacijom. Prva generacija studijske dokumentacije ugovorena 22. 7. 2014. godine i uspješno izvršena u zadanim rokovima, a obra eni su slivovi rijeka Bednje, Karašice Vu ice, Krapine, Kupe, Rje ine i Neretve te je izra ena i studijska dokumentacija za modernizaciju lijevoobalnih savskih nasipa od Ra inovaca do Nove Gradiške.

Sporazum o suradnji potpisan je Op ini Lekenik

Sve ano potpisivanje ugovora u Hrvatskim vodama

I 63 I


STUDIJSKA POSJETA STRUČNJAKA IZ KRALJEVINE NIZOZEMSKEHrvatske vode bile su 28. listopada doma in studijske posjete tridesetak mla ih zaposle-nika nizozemskog Ministarstva infrastrukture i zaštite okoliša. U ugodnoj radnoj atmosferi raspravljalo se o temama od posebnog inte-resa vezanih za gospodarenje vodama, uz prezentacije hrvatskih i nizozemskih stru -njaka. S obzirom na dosadašnju vrlo dobru suradnju i pozitivne bilateralne odnose izme-u Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvat-

ske po pitanju voda i vodnoga gospodarstva, bilo je i mnogo drugih tema o kojima se ra-spravljalo kao što su: iskustva i praksa ve-

zana za provedbu EU direktiva, upravljanje rizicima od poplava, problematika opskrbe pitkom vodom i dr. Predstavljene su aktivno-sti nizozemskog ministarstva, uz naglasak na speci nosti u Nizozemskoj.

Nazo ne je stru njake pozdravio generalni direktor Hrvatskih voda Zoran urokovi te ih je detaljno upoznao s djelatnostima Hrvat-skih voda, ali i osvrnuo se na iskustva ve-zana za korištenje sredstava iz EU fondova koji nam stoje na raspolaganju za odre ena programska razdoblja.


Mladi Nizozemci u posjeti Hrvatskim vodama

VUKOVAR BOGATIJI ZA SEDAM RADNIH VOZILA Specijalna, radna i transportna vozilima uku-pne vrijednosti 4.334.789,87 kuna (bez PDV-a) su 28. listopada sve ano predana direk-torici tvrtke “Vodovod grada Vukovara” Milici Zebec, ispred gradske uprave Grada Vukova-ra. Isporu ena su autocisterna za pitku vodu, dva hidrauli na bagera te rovokopa -utovari-

va , dva vozila za prijevoz radnika i materijala te kamion-kiper. Na sve anosti primopredaje sudjelovali su i gradona elnik Vukovara Ivan Penava, pomo nik ministrice regionalnog ra-zvoja i fondova EU Dragan Jeli , vukovarsko-srijemski župan Božo Gali te generalni direk-tor Hrvatskih voda Zoran urokovi .

“Poboljšanje vodnokomunalne infrastruktu-re grada Vukovara” najve i je infrastruktur-ni projekt u Vukovarsko-srijemskoj županiji, vrijedan gotovo 362 milijuna kuna a Europ-ska unija su nancira ga s više od 70 posto iznosa. Zahvaljuju i projektu grad Vukovar i op ine Borovo, Bogdanovci i Trpinja dobiti e modernu vodnokomunalnu infrastrukturu. Po završetku projekta 2018. godine o ekuje se da e pokrivenost sustavom odvodnje na po-dru ju provedbe narasti na visokih 96 posto, a sustavom vodoopskrbe na 97 posto.


Direktorici Milici Zebec predana vozila ispred gradske uprave

Radna vozila za predana u Vukovaru

I 64 I

AKTUALNO I Projekti u Vukovarsko-srijemskoj županiji

BILATERALNI SASTANAK REPUBLIKE HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE

Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina mogu se pohvaliti dugogodiš-njom veoma uspješnom bilateralnom suradnjom na podru ju vodnoga gospodarstva. Ona se odvija na temelju Ugovora o ure enju vodnogos-podarskih odnosa koji je potpisan na razini Vlada RH i BiH od 1996. godine. Radi ostvarivanja ciljeva Ugovora osnovano je Povjerenstvo za vodno gospodarstvo Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine koje je do sada održalo 22 zasjedanja. U sklopu navedenog Povjerenstva osnovano je Potpovjerenstvo za sliv Crnog mora i Potpovjerenstvo za sliv Jadranskog mora.

U okviru te suradnje u Zagrebu je 2. prosinca 2016. godine, u prostori-jama Hrvatskih voda Potkomisija / Potpovjerenstvo za sliv Crnog mora održala svoje 8. redovito zasjedanje. Na sastanku su sudjelovali lanovi Potkomisije / Potpovjerenstva iz obje zemlje te stru njaci iz Hrvatskih voda za pojedina speci na pitanja koja su bila predvi ena dnevnim re-dom.

Prema predvi enom dnevnom redu, na sastanku se izme u ostalog, ra-spravljalo o pripremi Plana rada za 2017. godinu, problematici zaštite od štetnog djelovanja voda (Korana, Sava – Savski Šamac, Sava – Štitar, potok Buha a – desni pritok Gline u blizini GP Maljevac, Un ica), o stanju Projekta o uspostavi zona sanitarne zaštite izvorišta Kolokt, o na inu razmjene hidrometeoroloških podataka, o pripremi zajedni kog projekta KRUNA, te uspostavljanju i unapre enju cjelovitog modela prognozira-nja poplava putem modernog sustava za hidrološko prognoziranje i rano uzbunjivanje na slivu rijeke Save. Sljede i sastanak Potkomisije / Potpo-vjerenstva održat e se u Bosni i Hercegovini.

Željko Bukša

Projekti u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran urokovi posjetio je 28. listo-pada Vukovarsko-srijemsku županiju i sa županom Božom Gali em i nje-govim suradnicima razgovarao o pro-gramu, planovima i projektima Hrvat-skih voda za podru je te županije u sljede em razdoblju.

Ostvarena su rekordna ulaganja ove godine u Vukovarsko-srijemsku župa-niju od 270 milijuna kuna od ega je 100 milijuna kuna povu eno iz fondo-va EU. To je 20 posto od cjelokupnog iznosa od 500 milijuna kuna koliko Hrvatska ima na raspolaganju iz tih fondova do 2023. za vodno gospodar-stvo.

Ovo je ostvareno u dogovoru s komu-nalnim poduze ima, lokalnim samo-upravama i regionalnom upravom te treba biti nastavljeno i u idu oj go-dini.

Županija je prijavila dva zna ajna projekta navodnjavanja na natje aj za sredstva Programa ruralnoga ra-zvoja za razdoblje 2014. 2020.: So-pot i Blata Cerna ukupne površine oko 1.400 hektara i ukupne vrijed-nost izgradnje od 70 milijuna kuna. Nakon sastanka generalni direktor je obišao projekt Grabovo i akumulaciju Opatovac.

Marija Pinter

Generalni direktor sa suradnicima na sastanku

Sudionici sastanka iz Hrvatskih voda, ministarsva RH i BiH

I 65 I


ČELNICI HRVATSKIH VODA U VELIKOJ GORICINa sastanku gradona elnika Velike Gorice Dražena Bariši a i generalnog direktora Hr-vatskih voda Zorana urokovi a održanom 3. studenog razgovaralo se o sustavu obrane od poplave u što e se uložiti oko 150 milijuna kuna te o provedbi projekta aglomeracije Ve-lika Gorica.

Sustav obrane od poplave Velike Gorice, po-sebice podru ja naj eš e poplavljene i ke Poljane, predvi a izgradnju transverzalnog nasipa od oteretnog kanala Odra do savskog nasipa kod sela Suša (Orle) dugog oko 7 km. Za gradnju nasipa u srpnju je isho ena loka-cijska dozvola i u tijeku je priprema natje a-ja za izradu glavnog i izvedbenog projekta te parcelacijskog elaborata, po etak radova, ija je procijenjena vrijednost 26,2 milijuna

kuna, predvi a se u 2018. godini.

Uz to radit e se na rekonstrukcija desno-obalnog savskog nasipa na dionici od nase-lja Drnek do naselja Suša, uklju ivo i etiri

obaloutvrde. Ukupna investicija procjenjuje se na 75 milijuna kuna. Pitanje zaštite i -ke Poljane, paralelno e se pokušati rješavati i gradnjom zaštitnog nasipa i nadvišenjem i rekonstrukcijom glavne prometnice te propu-stima na kanalima za odvodnju. Analiziraju i razdoblje od velike poplave 2010. do danas, iz Hrvatskih voda isti u kako je na sustavu obrane od poplave u injeno puno na sanaci-ji nasipa i iš enju kanala. Gradona elnik je vrlo zadovoljan aktivnostima Hrvatskih voda jer se na terenu nakon dugo godina odvijaju konkretne mjere koje e od poplave obraniti ugroženo velikogori ko podru je.

Aglomeracija Velika Gorica bliži se realizaciji i predaja aplikacije za dobivanje sredstava iz EU fondova o ekuje se do kraja godine, što bi zna ilo da e radovi po eti u 2017. Taj veliki projekt predvi a izgradnju 140 km odvodnje i izgradnju novog ure aja za pro iš avanje otpadnih voda, ukupne vrijednosti 55 miliju-na eura.

Željko Bukša

Sastanak u Velikoj Gorici

SLIKE

Željko Bukša

I 66 I

AKTUALNO I Rekonstrukcija murskog nasipa u punom zamahu

U tijeku je rekonstrukcija 6 kilometara glav-nog murskog nasipa. Rije je o desno-obal-nom nasipu koji je u funkciji obrane od po-plava, a izgra en je izme u 1960. i 1970. godine.

Rekonstrukcija glavnog murskog nasipa sa-stoji se od nadvišenja nasipa, proširenja krune te ublažavanja postoje ih pokosa. U sklopu investicije rekonstruirat e se i dio

uspornih nasipa Trnave te izgraditi sifon is-pod Trnave. Rije je o radovima vrijednosti od gotovo 35 milijuna kuna, a Hrvatske vode zapo ele su radove u srpnju ove godine. Na-kon završetka rekonstrukcije, murski nasip svakako e imati još zna ajniju ulogu u obra-ni od poplava. Radove su 4.studenog obišli generalni direktor Zoran urokovi , zamjenik generalnog direktora Dinko Poli te ostali su-radnici i predstavnici izvo a a radova.


REKONSTRUKCIJA MURSKOG NASIPA

U PUNOM ZAMAHU

Služba za odnose s javnoš uEksperimentalne metode u obradi otpadnih voda

“Eksperimentalne metode u obradi otpadnih voda” naziv je hrvatskog izdanja knjige predstavljene u Hrvatskim vodama 17. studenog. Grupa autora na-stoji prevladati nedovoljnu zastupljenost podataka o inovativnim eksperimentalnim metodama obrade ot-padnih voda u obliku udžbenika ili uputa. Ona je dio UNESCO-vog programa obuke iz sanitarne hidroteh-nike Instituta za vodno obrazovanje (UNESCO-IHE Institute for Water Education). Predstavljena knjiga objedinjuje metode razvijene od strane stru njaka koje su u uporabi u istraživanju i praksi. Eksperi-mentalne metode, mnoge prihva ene kao pouzdani istraživa ki alati, dosad su prezentirane ve inom u znanstvenoj literaturi.

Osim predava a, prof. dr. sc. Damira Brdjanovi a, prof. dr. sc. Ivana Mijatovi a, prof. dr. sc. Marina Matoši a i doc. dr. sc. Josipa urka, predstavljanju knjige prisustvovala je i veleposlanica Kraljevine Nizozemske Nj. E. Ellen Berends, predsjednik Vlade Hercegova ko-neretvanske županije Federacije BiH dr. sc. Nevenko Herceg, zamjenik ministra zaštite okoliša i energetike dr. sc. Mario Šiljeg te generalni direktor Hrvatskih voda Zoran urokovi .

Promocija je održana u organizaciji Hrvatskog društva za zaštitu voda u suradnji s Hrvatskim vodama, Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, UNESCO-vim Institutom za vodno obrazovanje te Veleposlanstvom Kraljevine Nizozemske.

Predstavljanje hrvatskog izdanja knjige

Generalni direktor Hrvatskih voda u Požegi

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran uroko-vi najavio je u Požegi nova ulaganja u u inkovitu zaštitu od poplava u Požeško-slavonskoj županiji. Istaknuo je kako e Hrvatske vode potpisati ugo-vor s tvrtkom koja e raditi studiju o mogu nostima ulaganja na ovom podru ju kako bi se pripremila dokumentacija za povla enje sredstava iz Europske unije na razini 85 posto. U prvom e planu biti radovi na orljavskom nasipu.

I 67 I


Cijelo desetlje e, Hrvatska Kostajnica ekala je rješenje koje bi smanjilo rizik od popla-va za stanovnike tog podru ja. Posljednji put 2014. godine poplava je uništila ak 150 do-mova. Tada su zabilježeni i najve i vodostaji u posljednjih pedeset godina. Zaštita u obli-ku gradnje nasipa izostala je i zbog mišljenja konzervatora koji su htjeli zaštiti vizuru Hr-vatske Kostajnice.

Kao rješenje se nametnula izgradnja mon-tažnog nasipa, odnosno montažnih pokret-nih brana. Prijedlog je to generalnog direk-tora Hrvatskih voda Zorana urokovi a na sastanku koji se održao 9. studenog u Hr-vatskoj Kostajnici, a kojem su prisustvovali i konzervatori, gradona elnik Hrvatske Ko-stajnice, na elnici op ina Dvora i Dubice te župan sisa ko-moslava ki Ivo Žini .

Izgradnja montažnih brana bila bi prva ta-kva gradnja u Hrvatskoj. Generalni direktor

Hrvatskih voda Zoran urokovi je nakon sa-stanka pojasnio: “Dogovorili smo se da emo poštivati uvjete konzervatorskog odjela iz Si-ska da omogu imo i dalje lijepu vizuru prema Uni. Napravit emo nešto niži nasip koji e biti mogu e nadograditi montažnim elemen-tima, po potrebi sprije iti razlijevanje rijeke Une, a isto tako kasnije to ukloniti kako bi vizura ostala lijepa. Napravit emo zajedni -ke projekte u kojima emo de nirati uvjete gradnje, a naravno o ekujemo i od lokalne samouprave da se na to rješenje nadogradi s mogu noš u izvedbe šetnice, javne rasvjete, a ujedno emo pokušati napraviti autohtono rješenje, graditi ponešto od kamena, kako bi ovo povijesno vrijedno podru je sa uvali za budu a pokoljenja”.

Dogovoreno je da se ve idu e godine pripre-mi sva potrebna dokumentacija za projekt prvih montažnih brana u Hrvatskoj, a 2018. da krene i njihova gradnja.


U HRVATSKOJ KOSTAJNICI PRVE MONTAŽNE

BRANE U HRVATSKOJ

Željko Bukša

Sastanak u Hrvatskoj Kostajnici

I 68 I

AKTUALNO I Završen sustav za prognoziranje poplava na slivu rijeke Save

Suradnjom Hrvatskih voda i Državnog hidro-meteorološkog zavoda završen je sustav za prognoziranje poplava na slivu rijeke Save. Rije je o suradnji koja je zapo ela prije ne-koliko godina. S obzirom na prethodni pro-gnosti ki sustav koji, kako se pokazalo 2014. godine, nije bio zadovoljavaju i – predstavnici Hrvatskih voda i Državnog hidrometeorološ-kog zavoda zapo eli su novi projekt progno-sti kog sustava.

Sve anom obilježavanju završetka projekta 5. prosinca prisustvovali su predstavnici Hr-vatskih voda te DHMZ-a, ali i gosti iz Slove-nije, Bosne i Hercegovine te Srbije. Goste je ispred Ministarstva zaštite okoliša i energetike pozdravila pomo nica ministra za vodno gos-podarstvo Elizabeta Kos.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran urokovi naglasio je da e sustav omogu i-

ti bolje pripreme za mogu e poplave, razinu opasnosti i što bolju intervenciju. Ravnatelji-

ca DHMZ-a Nataša Strelec Mahovi istaknula je suradnju susjednih zemalja koje su svojim iskustvom pomogle da model zaživi i u Hrvat-skoj, ali i izrazila zadovoljstvo suradnjom Hr-vatskih voda i DHMZ-a.

Aktivnosti se planiraju nastaviti i kroz poten-cijalni sveobuhvatni zajedni ki projekt „Vod-no-Ekološko Pra enje, Analize i Rješenja (VE-PAR)“ koji se priprema za su nanciranje iz EU fondova, a sa svrhom unapre enja sustava za pra enje, analize i upravljanje vodnim okoli-šem i poplavnim rizicima.

Da bi se omogu ila provedba tog EU projekta, u aspektu unapre enja sustava za prognozi-ranje poplava, bilo je nužno i institucionalno ja anje kapaciteta tehni kog osoblja Hrvat-skih voda i DHMZ-a do razine potrebne za samostalno korištenje i razvoj prognosti kih sustava. Projektom iji završetak je danas i službeno obilježen to je i ostvareno.


ZAVRŠEN SUSTAV ZA PROGNOZIRANJE POPLAVA NA SLIVU RIJEKE SAVE

Sve ani završetak projekta u Hrvatskim vodama

I 69 I


ukra

tko16. 09. 2016., Op ina Bilje

Po inje gradnja kanalizacijskog sustava u Kopa evu. Investicija je to u koju Hrvatske vode i Op ina Bilje ulažu više od 18 milijuna kuna, a Hrvatske vode su nanciraju 80 posto iznosa. Sustav odvodnje zamišljen je s ciljem zaštite PP Kopa ki rit.

20. 09. 2016., VukovarPo eo je jedan od najve ih projekata u Vu-kovaru. Gradi se 6 km duga šetnica od uš a Vuke u Dunav do Vu edola. Rije je o pro-jektu vrijednom 200 milijuna kuna. Ovu veli-ku investiciju u cijelosti nanciraju Hrvatske vode, a uklju io se i Grad Vukovar. Sagradit e se i Muzej ribarstva i Dunava.

23. 09. 2016., Mali LošinjPotpisan je ugovor o izgradnji desalinizato-ra morske vode na Susku. Predvi eni radovi vrijedni su 4,57 milijuna kuna s PDV-om, od ega 80 posto nanciraju Hrvatske vode. Iz-

gradit e se dva paralelna ure aja kapaciteta po 80 metara kubi nih.

30. 09. 2016., ehovecZapo eli su radovi na izgradnji sanitarne i oborinske kanalizacije koji uklju uju tri pre-crpne stanice i priklju ak na postoje i vod u Donjem Kraljevcu. Projekt vrijedan oko 9 mi-lijuna kuna zajedni ki e nancirati Hrvatske vode i Grad Prelog, a ra una se i na sredstva EU fondova.

03. 10. 2016., Nova KapelaHrvatske vode u suradnji s Op inom Nova Kapela saniraju i ure uju kanale u okolici na-selja Si e, Seoce i Magi Mala, a vrijednosti projekta je 447.000 kuna. Time e se posti-i bolja proto nost oborinskih i drugih voda i

biti sprije eno plavljenje poljoprivrednih po-vršina i štete na obiteljskim gospodarstvima.

03. 10. 2016., ur evacNakon osam godina rada i uloženih gotovo 15 milijuna kuna, u ur evcu je sve ano otvo-reno Vodocrpilište ur evac 2, koje je važan projekt za grad jer e osigurati pitku vodu za sve priklju ene. Hrvatske vode su jedan od glavnih su nancijera projekta, a sudjelovale su u njemu od samog po etka.

06. 10. 2016., Beli ManastirIzvršena je primopredaja kanalizacijskog su-stava na Belomanastirskom brdu Jug. Radi se o kanalizacijskoj mreži dugoj skoro 2,5 km, a vrijednost radova je 2 milijuna kuna. Od toga su Hrvatske vode nancirale projekt s 85%.

18. 10. 2016., Op ina Peteranec i HlebinePo ela je izgradnja cjevovoda koji spaja op-ine Peteranec i Hlebine, a dio je vodoop-

skrbne mreže Sigetec-Komatnica-Gabajeva Greba-Hlebine. Izgradnja vodova nancirana je sredstvima Hrvatskih voda u udjelu od 80 posto. Vrijednost radova je 4.470.000 kuna za duljinu dionice od 13,4 kilometara.

20. 10. 2016., Viniš eNa podru ju Viniš a po ela je gradnja vodo-opskrbne mreže. Financiraju ju Op ina, Hr-vatske vode i sami mještani, a o ekuje se da e radovi biti završeni do po etka idu e turisti ke sezone. Izgradnja cjevovoda uku-pne duljine 4.200 metara podijeljena je u tri faze, a vrijednost se procjenjuje na 3 miliju-na kuna.

21. 11. 2016., ViroviticaZapo eli su radovi na asfaltiranju ceste u Strossmayerovoj ulici u Virovitici. Ovaj EU projekt nancira se u sklopu Operativnog programa “Zaštita okoliša 2007-2013” godi-na, a odnosi se na izgradnju novog ure aja za pro iš avanje otpadnih voda i izgradnju 35 km kanalizacijske mreže. Hrvatske vode i Ministarstvo poljoprivrede nanciraju 40% ukupnog iznosa.

30. 11. 2016., urmanecZapo eli su radovi na izgradnji vodoopskrb-nog sustava naselja Guntneri u Hromcu, a u dijelu naselja Hromec e se izvršiti rekon-strukcija postoje e dotrajale mreže od sa-lonitnih cijevi, ime bi se završila izgradnja vodoopskrbnog sustava za cijelo naselje Hro-mec. Vrijednost iznosi 1.240.043,06 kuna s PDV-om, a radovi se su nanciraju ve im di-jelom sredstvima Hrvatskih voda.

02. 12. 2016., PisarovinaPuštanjem u rad vodocrpilišta Žeravinec sa spojnim cjevovodom, Pisarovina je proslavila svoj dan. U gradnju vodocrpilišta, kapaciteta 18 litara vode u sekundi, uloženo je 7,5 mili-juna kuna, od ega su Hrvatske vode osigu-rale 90 posto sredstava.

Generalni direktor na sve anosti puštanja u rad vodocrpilišta Žeravinec

I 70 I

AKTUALNO I Kamena galaksija ∑ Zrmanja 2016.

KAMENA GALAKSIJA ∑ ZRMANJA 2016.U organizaciji “Dinarida – Društva za istraži-vanja i snimanja krških fenomen” (DDISKF) iz Zagreba provedena je ekspedicija “Kamena galaksija – Zrmanja 2016“. Rije je o me u-narodnoj speleoronila koj ekspediciji koja se održala 1. 15. kolovoza 2016. godine na tri lokacije: jezero Sinjac kod Plaškog, vrelo Une i Zrmanja.

Voditelj ekspedicije bio je inženjer Tihomir Ko-va evi Tihi, predsjednik DDISKF-a, a tajnica je bila prof. Marsela Ali .

U organizaciji i provedbi ekspedicije sudjelo-valo je oko 80 osoba iz 12 država (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Ma arska, Italija, Francuska, Španjolska, Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo). Me u njima su bili speleolozi, speleoronioci, biolozi, geolozi, umjetnici i dr.

Ciljevi ekspedicije bili su:

Potvrditi da Zrmanja nije jedna rijeka, nego dvije odvojene rijeke od kojih svaka ima svoje izvore. Prema prvim podacima dobi-venima na terenu na temelju obrade uzo-raka vode i stijena, ova je teza potvr ena. O ekujemo dodatne rezultate laboratorij-skih analiza koji se još provode;

Potvrditi da su na Krupi i Zrmanji nizvodno od utoka Krupe u Zrmanju postojala jeze-ra i sedrene barijere kakve danas postoje u Nacionalnom parku Plitvi ka jezera. Stru -njaci za sedru su istraživali tokove Krupe i

Zrmanje te utvrdili da su na tom podru ju postojale sedrene barijere razli ite starosti. Da bi utvrdili tijek nastanka sedrenih barije-ra i njihovu starost, uzeli su uzorke stijena s više lokacija za daljnju analizu, odnosno utvr ivanje starosti pojedinih slojeva;

Potvrditi kvalitetu i isto u vode Zrmanje i njenih pritoka Krupe i Krnjeze. Biolozi i ge-olozi su uzeli uzorke vode te sakupljali po-datke o rije noj ori i fauni. Analizirali su temperaturu vode, razinu razli itih metala, ph vrijednosti i dr. Prema prvim podacima dobivenima u terenskom laboratoriju, Zr-manja i Krupa imaju vodu iznimne kvalitete, a razina dopuštenih metala za pitku vodu je mnogo niža od dopuštene. Zbog jake bure koja je puhala u nekoliko navrata, nije uzor-kovana voda iz Krnjeze, što namjeravamo odraditi. Detaljne analize vode provest e se u laboratoriju Instituta Ru er Boškovi . Ovdje treba napomenuti da su biolozi pro-našli rije nog raka, koji nije vi en u ovim rijekama gotovo 10 godina. To je tako er dokaz o isto i i kvaliteti vode;

Istražiti dubinu u jezeru Sinjac kod Plaškog. Naš speleoronila ki tim je 2007. zaronio na dubinu od 155 m, što je bio drugi najdu-blji zaron u Hrvatskoj. U sklopu ekspedicije “Kamena galaksija – Zrmanja 2016” naš je tim zaronio na dubinu od 203 m. Time je Hrvatska dobila i drugi izvor dublji od 200 m, što je u svijetu zna ajan rezultat;

Tihomir Kovačević-Tihi

Marsela Alić

U organizaciji “Dinarida – Društva za istraživanja i snimanja krških fenomen” provedena je me unarodna speleoronila ka ekspedicija od 1. do 15. kolovoza 2016. na tri lokacije: jezero Sinjac kod Plaškog, vrelo Une i Zrmanja.

Sudionici MSRE “Kamena Galaksija ∑ Zrmanja 2016.”

Kola u Sinjcu

Vrelo Une priprema za uron

I 71 I


Zra no zvono u Vrelu za dekompresiju

Uzimanje vode za uzorkovanje

Na Eskpediciju su došla i djeca s roditeljima znanstvenicima

I 72 I

AKTUALNO I Kamena galaksija ∑ Zrmanja 2016.

Istražiti dubinu izvora Une, zašti enom hi-drološkom spomeniku prirode. Dosadašnja poznata dubina bila je 205 m. Naš speleo-ronila ki tim je u okviru ekspedicije zaronio na dubinu od 248 m i time postigao zna aj-nu novu dubinu, što je veoma veliki rezultat za Hrvatsku glede dubokih krških izvora. Time je izvor Une postao najdublji izvor na podru ju Dinarida;

Istražiti speleološke i poluspeološke objekte u kojima se stanovništvo okolice Obrovca skrivalo tijekom osmanskih osvajanja, ali i tijekom Prvoga i Drugoga svjetskog rata. Tijekom ekspedicije zapo ela su otkopava-nja, koja su prekinuta zbog lošeg vremena;

Snimiti videomaterijal za pet dokumentar-nih lmova. Stoga je s nama na terenu sva-koga dana bila snimateljska ekipa, sastav-ljena od režisera i snimatelja. Materijal je u ve em djelu snimljen;

Snimiti fotomaterijal za monogra ju o Ek-spediciji. Snimljeno;

Organizirati umjetni ku koloniju. U ekspe-

diciji su sudjelovali slikari i kerami ari koji su stvarali svoja umjetni ka djela na temu speleologije i vode. Umjetnici su stvorili ve-liki broj djela.

Možemo re i da je veliki dio zacrtanih ciljeva ispunjen, osim uzorkovanja Krnjeze i otkopa-vanja speleoobjekata s povijesnim zna enjem uslijed loših vremenskih prilika. Te se dvije aktivnosti planiraju odraditi krajem 2016., ta-ko er u organizaciji DDISKF.

Naš veliki istraživa ki duh i iskrena odanost speleologiji dovela nas je do svih tih navede-nih rezultata. Na tom uspješnom putu imali smo veliku pomo od “Jame Baredine” d.o.o. iz Nove Vasi i Silvija Legovi a, PP “Velebit”, JU “Natura Jadera” iz Zadra, “Posshel” d.o.o., “Robi ” d.o.o., “Riva rafting centar” d.o.o., OŠ Obrovac i ravnatelja prof. Željka Modri-a, Hrvatskih šuma, Studija Hrg, Hrvatskih

voda, Nenada Gnjatovi a. Naravno, tu su bili i još mnogi manji sponzori te dobri ljudi koji su prepoznali naš entuzijazam i želju da kroz istraživa ki i volonterski rad razjasnimo i sa-uvamo prirodne resurse i bogatstva našeg

krša.

SLIKE

Arhiva MSRE “Kamena galaksija

Zrmanja 2016.”

Sudionici likovne kolonije na Ekspediciji s tajnicom ekspedicije

Marselom Ali

I 73 I


Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je objavilo da poduzima sve kako bi se smanjio pritisak na NP Plitvi ka jezera i otklonili pri-govori UNESCO-a te istaknulo da su u ovom trenutku neutemeljeni navodi da parku pri-jeti izbacivanje s njihovog popisa svjetske baštine. Taj park je najpoznatija prirodna vizura Hrvatske u svjetskim razmjerima i jedno od biološki i geomorfološki najbogati-jih podru ja RH pa njegovo o uvanje pred-stavlja javni interes. Na žalost, dugogodiš-nja praksa toleriranja pretjerane turisti ke eksploatacije i izgradnje na tom podru ju ugrozila je ovo zašti eno podru je na što je pažnju skrenuo i UNESCO. Ministarstvo je svjesno problema u kojima se nalazi park pa se u posljednjih pola godine intenzivno radi na njihovu rješavanju u suradnji s NP Plitvi ka jezera i Ministarstvom graditelj-stva i prostornog ure enja. Uspostavljena je kvalitetna me uresorna suradnja kako bi se našlo zajedni ko rješenje za sva klju na pitanja, uklju uju i intenzitet izdavanja gra-

Predsjednik Vlade Andrej Plenkovi otvorio je 22. listopada u Karlov-cu, neposredno uz rijeku Koranu, Aquatiku, prvi slatkovodni akvarij i muzej rijeka u Hrvatskoj.Rije je o jedinstvenom konceptu akvari-ja koji svojim posjetiteljima pruža osje aj pravog putovanja rijekom – od njenog izvora, preko podzemlja, pa do uš a. Projekt je su nancira-la Europska unija, a proveden je u suradnji Grada Karlovca i Razvoj-ne agencije Karlova ke županije. Akvarij se prostire na oko 3.000 kvadratnih metara, a posjetitelji mogu vidjeti više od 100 vrsta riba te ak 40 endemskih vrsta raspore-enih u 25 akvarija. Sveukupno se

radi o gotovo 5.000 živih jedinki, ija masa premašuje jednu tonu.

Na otvaranju su bili i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, ministrica demo-gra je, obitelji, mladih i socijalnih politika Nada Murgani , ministar graditeljstva i prostornog ure enja Lovro Kuš evi i ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobro-vi .

Ministarstvo poduzima sve kako bi se smanjio

pritisak na Plitvička jezera

Premijer otvorio prvi slatkovodni akvarij u Hrvatskoj

evinskih dozvola i njihovu zakonitost, kva-litetu prostornog plana i potrebu za izmje-nom istog, kao i trenutno važe u zakonsku proceduru za izdavanje gra evinskih dozvo-la u nacionalnim parkovima.

Nacionalni park Plitvi ka jezera

Željko Bukša

Željko Bukša

Predsjednik Vlade Andrej Plenkovi otvorio prvi slatkovodni akvarij u Hrvatskoj

I 74 I

AKTUALNO I Dodijeljene nagrade za dostignuća u zaštiti okoliša u 2016.

DODIJELJENE NAGRADE ZA DOSTIGNUĆA U ZAŠTITI OKOLIŠA U 2016.

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrovi uru io je 11. listopada na sve anosti u HAZU nagrade i priznanja za dostignu a u zaštiti okoliša u 2016. predstavnicima jedinica lokalne samouprave, udruga, poslovnog sektora te pojedincima iz odgojno-obrazovnih institucija.

Dobitnici su izabrani me u 45 prijavljenih na javni natje aj Ministarstva zaštite okoliša za projekte zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, ener-getske u inkovitosti i promicanja održivog razvoja. Kako bi se omogu io održivi razvoj bitan je angažman cijelog društva, svakog pojedinca, in-stitucije, udruge ili poduzetnika koji e se u svom djelovanju odgovorno odnositi prema okolišu, a osobito mjesto u tome ima i promicanje zaštite okoliša u obrazovnom sustavu.

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrovi uru io je u HAZU nagrade i priznanja

Populacija rije nih ptica na Muri, Dravi i Du-navu u zadnjih 10 godina donekle je stabilna iako je potvr en dugoro ni trend opadanja njihova broja, a posebnu pozornost zaslužuje bregunica, ija je brojnost populacije na Dravi u zadnjih 30 godina smanjena za 75 posto, pokazala je analiza Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF i Prirodoslovnog društvo Drava uo i Europskog dana promatranja pti-ca. WWF u suradnji s hrvatskim stru njakom

za ptice Ivanom Darkom Grlicom iz Prirodo-slovnog društva Drava provodi monitoring na tim rijekama od 2005. Prati se 12 vrsta ptica i stanje njihovih populacija i staništa, kako bi se moglo pravodobno reagirati u slu aju nji-hovog opadanja. Drava je u prošlosti izgubila mnogo, no još ima znatan broj ptica, najviše zahvaljuju i sposobnosti da u relativno krat-kom roku stvori nova staništa - rukavce, pli-ake, mrtvaje, strme obale i sprudove - po-

godna za razne vrste ptica.

NA MURI, DRAVI I DUNAVU PADA BROJ RIJEČNIH PTICA

Željko Bukša

WWF ptice bregunice

I 75 I


ODA DUNAVUBreg i Brigah potoka dva

Ista a ipak drugačija.

Oba nastala u Schwarzwaldu,

Dunav postali u Ešlingen gradu.

Dalje teče Dunav “mladi”

Tako je nazvan u baladi.

Svoju vodu gubit mora

Jer su na putu dva ponora.

Bistar teče i bodu nosi

Crnom šumom se ponosi.

Labudi po njemu plove

A kukavica iz sata zove.

Dolazi do Ulma grada

Kojim mudro vrabac vlada.

Limes bio Rimljanima,

A i lađa tu već ima.

Ulmer „šahtl“ plovi dolje,

Kormilare ruke bole.

Kroz tjesnac taj treba proći,

Do Kelhajma čitav doći.

Kanal stari tu je bio

Ludvig po njem je plovio.

Regnsburg ta luka stara,

Odmorište je brodara.

Sad je Dunav brodska “cesta”

A plovila po njem česta.

Pasau, Linz, Beč, Bratislava

Gdje mu pritok je Morava.

Estergon pa Budimpešta

Zatim Mohač te Batina.

Tu je red da padne fešta,

Jer tu ima dobrih vina.

Apatin, Erdut pa dalje Drava,

Vukovar Vuka ta rijeka prava.

“Galeb” nad Dunavom dolazi sad,

Svima nam dragi Ilok grad.

Dolazi “Dunavski Gibraltar”

Dobro očuvan a prilično star.

Novi Sad tu utvrdu gleda,

I sve je dobro dok nema leda.

Panonija ostala od starog mora,

Desna obala Fruška je Gora.

Ulijeva se Tisa riba puna

Stigosmo tako i do Zemuna.

S Gardoša pogled blagodat prava,

Vidi se Lido a onda Sava.

Nizvodno dalje u par etapa

Stigli smo tako i do Đerdapa.

Dunav iz šume Crne polazi

Đerdapske stijene s mukom prolazi.

Uzima Prut i Deltu stvara,

U Crnom moru sad se odmara.

Radoslav Karleuša “Nauta Panoniense”

(Zagreb, 15. 9. 2016.)

OŠ Križevci

I 76 I

AKTUALNO I Hrvoje s mališanima u novoj školskoj godini

HRVOJE S MALIŠANIMA U NOVOJ ŠKOLSKOJ GODINI

U novoj školskoj godini, intenzivno smo na-stavili obilaziti osnovne škole i vrti e te upo-znavati u enike nižih razreda s edukativnim slikovnicama hrvatskih voda, s ciljem da dje-ca kroz zabavan sadržaj, pra en avanturama maskote Hrvoja, usvoje pravila odgovornog ponašanja prema prirodnim dobrima, kao što je voda i da ih potaknemo na razmišljanje i racionalno djelovanje. Od rujna do prosinca, održali smo 24 prezentacije, obišli 15 osnov-nih škola i 2 dje ja vrti a, a s našim pro-gramom upoznali smo novih 988 mališana. U enicima su predstavljene sve tri slikovnice Hrvatskih voda “Život uz rijeku Poplave”, “Voda izvor života – Zaštita voda” i “Voda i ovjek – Korištenje voda”, a za poklon su svi

u enici dobili vlastiti primjerak jedne od sli-kovnica.

U nastavku slijedi pregled održanih prezen-tacija od po etka školske godine do kraja kalendarske godine, to nije od rujna do pro-sinca.

Prvi s kojima smo se družili u novoj školskoj godini bili su u enici tre ih razreda u OŠ Josipa Ra i a na zagreba kim Srednja-cima. 90 u enika, zajedno s knjižni arkom Darijom Juri i u iteljicama Sanjom Stubi ar, Martinom Klasi , Majom Kranj ec, Monjom Stipi i Ivanom avar, kroz dvije prezentacije pozorno je slušalo Hrvojeve doživljaje.

11. listopada stigli smo u OŠ Dubrava, gdje nas je do ekao 40 u enika i u iteljice Du-bravka Habuzin i Željka Novak, ravnateljica Marijana Kozumplik i pedagog Elvis Zalovi .

Oduševljenje koje su slikovnice Hrvatskih voda izazvale u velja i ove godine u OŠ Bra-e Radi u Botincu, “natjeralo” je knjižni-arku Ružicu Rebrovi -Habek da nas pozove

opet, da s novom slikovnicom probudimo za-nimanje za vode i kod nove generacije drugih i tre ih razreda i njihovih u iteljica: Gordane Kirn, Suzane Milanovi , Jasne Sukobljevi , Maje Grgi , Ksenije Sukmai , Dunje Blaževi i Bernarde Pintar. Održane su tri prezentaci-je, a u njima je uživao 121 u enik.

Sredinom listopada Hrvoje je posjetio i 73 u enika tre ih razreda OŠ Rugvica, njiho-ve u iteljice Danijelu Klajn, Rominu Šoštari , Sanju jug, defektologinju Dubravku Kostan-tinov i ravnatelja Roberta Mun era. Dva pre-davanja prošla su za tren, a u enici su za do-bro sje anje i ponavljanje pri e o vodi video kamerom zabilježili ovo edukativno i zabavno predavanje.

U Šibeniku nas je 18. listopada do ekalo 79 u enika tre ih i etvrtih razreda Katoli ke osnovne škole. S njima u pratnji došle su u iteljice Višnja Štropin, Julija Crnoga a, Ka-tarina Pilipac, Ivana Labor, Bjanka Klarendi , Ivana Baoti i knjižni arka Marina Klari .

Iva Šutić

U okviru dje jeg edukativnog programa Hrvatskih voda tijekom 2016. godine održano je ukupno 58 prezentacija za 2.305 djece u 29 osnovnih škola i 9 dje jih vrti a.

SLIKE

Iva Šutić

OŠ Jurja Dalmatinca, Pag OŠ Dragojle Jarnevi , Karlovac

OŠ Rugvica

OŠ Žrnovnica

OŠ Dubrava

I 77 I


Na poziv Komunalnog društva Pag i direkto-rice Irene Buljanovi i djelatnice Tine Boras, 19. listopada stigli smo na ovaj prekrasan otok. Prva jutarnja prezentacija održala se u dje jem vrti u “Paški mališani” u Pagu, s 23 razigrane dje ice i tetom Marijom Ku-rilo. Nakon vrti a, krenuli smo u OŠ Jurja Dalmatinca i održali dvije prezentacije: za 45 u enika 5. i 6. razreda i njihove nastav-nike Jelenu Dunatov, Sanju Rumoru, Marin-ka Marži a te za 57 u enika 3. i 4. razreda, koji su došli u pratnji u itelja Tanje i Alenke Fabijani , Vanje Bor i , Anice Pogorili , Ane Kukovi Borgelott te pedagoga Igora Gubi a.

Prezentacija u OŠ Karlobag održana je 20. 10. na poziv pedagoga Danijela Gregova, koji je naš dolazak usporedio s dobitkom na lotu. Prezentaciju smo održali za u enike ni-žih razreda koji broje samo 17 u enika. Osim u enika i pedagoga, pozorno su nas slušale i ravnateljica Ana-Maria Dev i i u iteljice Viš-nja Ili i Verica Jelini .

Na poziv u iteljice Tanje Majnari , sredinom studenog došli smo u njezin tre i razred kri-ževa ke osnovne škole Ljudevita Mode-ca i zajedno s u enicima iz tre eg razreda u iteljice Tanje Kulovi -Bali u prisustvu 49 znatiželjnih i razigranih u enika, održali pre-zentaciju.

Ve drugu godinu za redom, na poziv i u or-ganizaciji Društva arhitekata, gra evinara i geodeta Karlovac, posjetili smo u enike OŠ Dragojle Jarnevi u Karlovcu. Kroz dvi-je prezentacije, 15. studenog educirali smo devedesetak u enika prvih i tre ih razreda, zajedno s u iteljicama Ružicom Šušak, Marti-nom Javorš ak, Sanjom Ravbar, Jasnom Ko-reni i Mirjanom Družak.

OŠ Peruši i OŠ Anž Frankopan Kosinj

I 78 I

AKTUALNO I Hrvoje s mališanima u novoj školskoj godini

OŠ Josip Ra i , Zagreb OŠ Split 3, Split

OŠ Rugvica OŠ Petra Kruži a, Split

I 79 I


21. 11. upoznali smo 30 u enika OŠ Peru-ši i njihove u iteljice Josipu Ju i , Nikolinu Oreškovi i pedagogicu Kristinu Kristi Atla-gi . Zajedno s njima, predavanje je došlo poslušati i 11 dje ice nižih razreda OŠ “Anž Frankopan” iz Kosinja te njihove u iteljice Antonija Basta, Trinka Vukeli i pedagog Da-nijel Gregov, koji je zaslužan za organizaciju ovog lijepog druženja.

Sljede i dan zapo eli smo s dvije prezentacije u prekrasnoj knjižnici OŠ “Blatine-Škrape” u Splitu i upoznali 91 u enika i njihove u ite-ljice Ivanku Mandi , Mirnu Jelaska, Dubravku Tomi , Lindu Vrdoljak i Mariju Rubinjoni te pedagoginju Luciju Krivi i knjižni arku Editu Perkovi . Dan smo nastavili u OŠ Petra Kru-ži a na Klisu. 32 u enika vrlo su pozorno slušala naša predavanja, zajedno s u iteljica-ma Lidijom Radman i Ladom Radi -Cvitkovi . Zahvaljujemo nastavnici zike, Martini Sule, koja nam je pomogla organizirati druženja u ove dvije škole.

Zadnji dan u ovoj morskoj turneji, 23. 11. družili smo se u OŠ Žrnovnica na prvoj ju-tarnjoj prezentaciji, s 33 u enika i u iteljica-ma Ankicom Dobrovi , Petrom Domljanovi i Zoranom Goretom. Žure i na sljede e preda-vanje, “uplivali” smo u OŠ “Split 3”, gdje su nas nestrpljivo do ekali u enici drugih razre-da. U iteljice Ivona Petri evi Debak, Neda Radica i 41 u enik razveselili su se kornja-i Hrvoju i avanturama. Zadnja prezentaci-

ja održana je u istoj školi s 42 u enika tre-ih razreda i u iteljicama Anom Tomasovi i

Zvonkom Milanovi . Zahvaljujemo ravnatelju Zdravku Delašu koji nam je pomogao organi-zirati druženja s ovom prekrasnom dje icom.

Zadnja ovogodišnja prezentacija održana je za 42 mališana iz predškolske skupine DV “Sopot” u Zagrebu, u jutarnjim satima pr-vog dana mjeseca prosinca. Osim dje ice, prezentaciju je poslušala i pedagogica Vesna Na , pedagog pripravnik Goran Zrn i i tete Lana Krka Vadlja, Ivan ica Vrebac i Ivan ica Mutav i . Ovom prezentacijom, završili smo aktivnosti za 2016. godinu, a nadamo se da e 2017. godina biti još uspješnija.

U radio emisiji Eppur si muove na Tre em programu Hrvatskog radija 28. 11. 2016. u 16:03 sati gostovali su Marija Vizner, Dragan Maji i Kristina Buljubaši . Autorica i voditeljica emisije, Rajka Rusan u razgovoru s gostima iz Hrvatskih voda upoznala je širu javnost o slikovnicama i dje jem edukativnom programu Hrvatskih voda, medijskom otvaranju Hrvatskih voda javnosti, 140 godina organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj, o važnosti voda za ovjeka i prirodu. Emisiju možete poslušati u Slušaonici emisije na http://radio.hrt.hr/treci-program/ep/eppur-si-muove/185945/

DV Paški mališani, Pag

DV Sopot, Zagreb

OŠ Blatine-Škrape, Split OŠ Bra e Radi , Botinec

I 80 I

VREMEPLOV I Velike poplave i mitovi diljem svijeta

VELIKE POPLAVE I MITOVI DILJEM SVIJETA

U mnogim kulturama tijekom povijesti voda je igrala važnu ulogu u mitovima o nastanku svijeta. Me utim, voda je tako er bila sredstvo uništenja onih civilizacija koje su se previše ogriješile o božje zapovijedi.

U ovom dijelu svijeta poznata nam je pri a o Noi i spašavanju ovje anstva od potopa, koju su krš ani preuzeli od Židova. Me utim, sli ne su pri e nastale diljem svijeta. Zabilježene su na svim kontinentima, a neke su mnogo sta-rije od Biblije. Velikim potopima kažnjavali su se itavi narodi. Bogovi bi odabrali nekoliko po-štenih i estitih ljudi koji su preživjeli i ponovno napu ili zemlju.

Dosad je prikupljeno petstotinjak mitova o ve-likom potopu, a ovdje donosimo najpoznatije i najzanimljivije.

Biblija

U starozavjetnoj biblijskoj knjizi Postanka Ja-hve je odlu io, uništiti ljude jer su se iskvarili i poštedjeti samo Nou i njegovu obitelj. Naredio mu je da sagradi arku na tri kata i uzme po dvoje od svake životinjske vrste. “U dan onaj - šestote godine Noina života, mjeseca drugog, dana u mjesecu sedamnaestog navale svi

izvori bezdana, rastvore se ustave nebeske. I udari dažd na zemlju da pljušti etrdeset dana i etrdeset no i.” Nakon 150 dana voda se po ela

povla iti, a arka se zaustavila na planini Ararat (danas u sjeverozapadnoj Turskoj). etrdeset dana nakon nasukavanja Noa je pustio gavrana i golubicu, ali su se ubrzo vratili. Nakon sedam dana ponovno je pustio golubicu i vratila se s maslinovim listom. Noa je pri ekao još sedam dana i pustio golubicu. Ovoga se puta nije vra-tila. Potom su Noa i njegova obitelj izašli na ko-pno i Jahvi sagradili oltar te na njemu od svih životinja prinijeli žrtve paljenice. Jahve je obe-ao da nikad više ne e uništiti svijet i stvorio

dugu kao znak toga saveza.

Marsela Alić

U mnogim kulturama tijekom povijesti voda je igrala važnu ulogu u mitovima o nastanku svijeta kojega su obilježile velike poplave i potopi te junaci, brodovi i ptice.

U ve ini pri a potop služi kao kazna zlo estim ljudima i nagrada dobrima. Voda i u tom slu aju nosi svoju osnovnu zna ajku – ona pro iš ava i donosi novi po etak, iz nje se ra aju nove civilizacije.

Deukalion i Pira, Virgil Solis

Veliki potop, Michelangelo

I 81 I


Gr ki mit

U gr koj mitologiji spominju se tri potopa. Prvi se dogodio u vrijeme vladanja Ogige, mitskog kralja Atike i njime je završilo mitsko Srebrno razdoblje. Veliki gr ki lozof Platon spominje ga u svojim djelima i smatra da se dogodio 10.000 godina ranije.

Drugi potop sli niji je Epu o Gilgamešu i Noi. Titan Prometej znao je da e Zeus poslati potop jer ljudi nisu dovoljno štovali bogove i savjeto-vao sinu Deukalionu da na ini veliki sanduk. Po-top je trajao devet dana i devet no i. Deukalion i njegova supruga Pira nasukali su se na planinu Otris u Tesaliji. Nakon toga Deukalion je prinio žrtvu Zeusu, koji im je rekao da u vodu iza sebe bace kosti “velike majke”. Deukalion i Pira shva-tili su da je “velika majka” zapravo Zemlja i po-eli bacati kamenje u vodu. Od Deukalionova

kamenja nastali su muškarci, a od Pirina žene.

Sumerski mit (Mezopotamija)

U jednom od najstarijih dosad prona enih knji-ževnih djela nalazi se tako er mit o velikim vo-dama koje su uništile ovje anstvo. Rije je o Epu o Gilgamešu, koji je nastao otprilike prije 4.000 godina. Sumerski junak Gilgameš puto-vao je svijetom traže i na in da pobjegne od smrti. Na jednom je putovanju sreo Utnapišti-ma. On mu je prepri ao staru pri u o poplavi koja je progutala zemlju.

Vije e sumerskih bogova odlu ilo je poslati po-top i uništiti svijet. Jedino je bog Ea upozorio Utnapištima o strašnom planu i rekao mu da izgradi ogromnu barku kako bi spasio sebe, svoju obitelj i sjeme svih živih bi a. Nakon šest dana i sedam no i pljusak je prestao, a barka se nasukala na planinu. Utnapištim je najpri-je poslao golubicu i lastavicu. Budu i da nisu pronašli vrsto tlo, doletjeli su nazad. Nakon nekog vremena pustio je gavrana, koji je pro-našao tlo i nije se vratio. Božica Ištar stvorila je dugu i postavila je na nebo kao podsjetnik ostalim bogovima i obe anje da više nikad ne e poslati potop.

Altajski mit (Azija)

Tengys je nekad bio gospodar cijele zemlje. Ti-jekom njegove vladavine živio je Nama, dobar ovjek s tri sina. Zapovje eno mu je da izgradi

arku. Budu i da mu je vid ve oslabio, arku su izgradili sinovi, i to na planini. Nama je ušao u arku s obitelji i raznim životinjama koje su mu došle bježe i pred nabujalom vodom. Nakon 14 dana kroz prozor su se vidjeli samo vrhovi planina. Nakon nekog vremena vidjeli su samo more i nebo. Napokon se arka nasukala me u osam planina. Sljede i dan pustili su gavrana, vranu i ga ca (vrsta ptice). Nisu se vratile, pa su nakon etiri dana pustili golubicu, koja se vratila s brezinom gran icom i ispri ala zašto se ostale ptice nisu vratile. Naime, naišle su na lešine jelena, psa i konja te se njima hranile. To

je Namu razljutilo i prokleo ih je. Stoga se ove vrste ptica i danas hrane lešinama.

Hareskinki mit (Aljaska)

Kunyan (Mudar ovjek) predvidio je mogu nost velike poplave te je sagradio ogromnu splav. Kad je rekao drugima da u ine isto, smijali su mu se. Voda je nagrnula odsvakuda i svi su se utopili osim Kunyana i njegove obitelji. Zemlja je nestala pod vodama i dugo nisu vidjeli ko-pna. Onda je bizamski štakor zaronio pokuša-vaju i do i do dna, no nije uspio. Kad je drugi put zaronio osjetio je miris zemlje, ali ju nije vidio. Potom je zaronio dabar. Kad su ga vidjeli na površini vode, bio je u nesvijesti i u ruci je držao malo blata. Kunyan je puhnuo u to blato iznad površine vode kako bi naraslo. Tako je nastao otok. Nakon sedam dana otok je bio ve-lik kao i prije poplave. To su saznali po vremenu koje je bilo potrebno da lisica optr i otok. Svi su se iskrcali i napu ili zemlju. Budu i da je voda još bila dosta visoka, bukavac (vrsta ptice) ju je morao popiti. Sad je, pak, bilo premalo vode. Kulik (vrsta ptice) je potom izgrebla njegov tr-buh pun vode, nakon ega je voda istekla tvo-re i rijeke i jezera.

Mit sjevernoameri kih Indijanaca na podru ju planine Cascade

itava je zemlja poplavila. Jedan starac i nje-gova obitelj našli su se na splavi. Snažan vjetar otpuhao ih je na vrh planine. Tamo su ostali neko vrijeme. Potom su pustili vranu da potraži ve e kopno, ali se uskoro vratila bez i ega. Po-novno su je pustili, a ona je donijela list iz neke šume. Tako su znali da se pojavilo kopno.

IZVORI www.wikiwand.com

www.google.hr

www.artinnaturephotography.com

https://commons.wikimedia.org

Cascade Mountains, SAD

Vrana

Ep o Gilgamešu

I 82 I

VODA I PRIRODA I Invazivne vrste u Jadranu

JESENSKI SMIRAJDoživjeti jesen na Plitvi kim jezerima, kada priroda odjene ogrta nezamislivo raskošno obojan, nešto je posebno.

Goran Gizdav i

I 83 I

JESEN

Ona je tu. U tuzi kišePo poljanama tiho hoda,I kuda stiže u vis dižeUsplahirana jata roda.

Polako penje se u brda,A kuda pro e, njezin putOd otpalog je liš a žut.I u dol njime idu krda.

U jezero unese nemir,I ne vidiš mu više dna,A medvjed, koga putem sretne,Odjednom zaželi se sna...

(Dobriša Cesari )

I 84 I

VODA I PRIRODA I Jesenski smiraj

I 85 I


Ovi Cesari evi stihovi tako suptilno opisuju promjene u prirodi koje nastaju kada ljeto ustupi mjesto jeseni. ovjek se osjeti neka-ko sjetnim kada rani jesenski dani nazna e kraj dugog, toplog ljeta, kada je energija svih živih bi a, i biljaka i drve a, i životinja i ljudi na vrhuncu. Jesen donese jednu bla-gost, jedan smiraj. Sve kao da odjednom utihne, zastane, uspori, a onda priroda kre-ne u novu promjenu, i gotovo neprimjetno osvane u nekim drugim bojama, mirisima, zvukovima.

Doživjeti jesen na Plitvi kim jezerima, kada priroda odjene ogrta nezamislivo raskošno obojan, nešto je posebno. Imao sam sre u da je 23. listopad 2010. godine bio taj pose-ban dan, kada je jesen obojila Plitvi ka je-zera i listopadne šume Nacionalnog parka u kaleidoskop pastelnih boja. Od žute, crvene i naran aste boje liš a i sme e boje zemlje, pa do ljubi aste, svjetloruži aste i purpurne boje neba na samom kraju dana.

Vjerujem da se toga dana za mene, sve sa-vršeno poklopilo. Temperatura je bila ugodna za šetnju, a boje u prirodi na svom vrhuncu, idealno za fotogra ranje. Jutro je bilo kišno i prohladno. Oblaci su sprije avali sunce da obasja prirodu i intenzivira prigušene boje. Ali kad se sunce izborilo za svoje mjesto na nebu i nadja alo sivu koprenu oblaka, aro-lija je mogla po eti. Sva se ta zadivljuju a raznolikost listopadnog i zimzelenog drve a po ela ocrtavati u krajoliku. Šuma ini go-tovo dvije tre ine Nacionalnog parka i oba-vija Plitvi ka jezera poput kose koja obavija ne ije lice. Na padinama brda iznad jezera u moru stabala bukve, vrbe, crne johe ili cr-nog graba, obojanih žu kasto-crvenkastim jesenskim bojama. Sunce je obasjalo i vaz-dazelene borove i jele, pa istaknulo koloritni kontrast razli itog drve a. I ono što je bilo najbolje od svega, koliko je god mnogo obo-janog liš a bilo na granama, jednako toliko je prekrilo staze, klupe i rubove jezera i bez-brojnih poto i a Nacionalnog parka. Gotovo svaka lokva vode bila je mali prirodni herba-rij, minijaturna vitrina sa izloženim razli i-tim vrstama liš a. Divlje patke su dolazile na rubove jezera traže i hranu od posjetitelja, ali gotovo da ih ne biste ni zamijetili koliko se boja njihovog perja stapalo s bezbrojnim plivaju im otpalim listi ima.

Posjetitelji su se polagano kretali stazama opijeni ljepotom i bivali sve više uvu eni u neobjašnjivu privla nost ovog mjesta. Nakon vožnje amcem i pristajanja na obali jezera, turisti bi sjeli na drvene klupe u odmorištu da se odmore i okrijepe. I jednostavno bi šutjeli, op injeni onim što su vidjeli. Jedan bijeli sibirski samojed se kao i medo iz cesa-ri evih stihova zaželio sna i zadrijemao ispod klupe na kojoj se odmarao njegov vlasnik. U

elektri nom turisti kom vlaku koji je iznad jezera prolazio putem kroz šumu, jedna gru-pa japanskih turista je pažljivo promatrala, pokušavaju i dosegnuti pogledom kroz drve-e. I svaki put kad bi se nakratko kroz gu-

sto granje otvorio pogled na tirkizno plava jezera i jesenje liš e na stablima uz njihove obale, iz njihovih usta bi se sasvim sponta-no oteo glasni uzdah. Turisti iz zemalja dale-kog istoka, koji su vidjeli najve e i najljepše prirodne rezervate ovog planeta i koji sami stvaraju i uživaju u svojim vrtovima, hodo-aste drvenim hramovima i vodopadima u

netaknutoj prirodi, koji veli aju i svetkuju cvjetanje trešanja svakog prolje a, osjetili su i spontano reagirali na ljepotu ovog mje-sta, koje izgleda jednako izvorno, isto i tiho kao i u vrijeme kada na obalama jezera nije bilo ljudi. Naravno tome je tako zahvaljuju i trudu i ljubavi svih onih koji u ovom parku rade i o njemu brinu.

I zato, kad se susretnem s drugim posjeti-teljima Plitvi kih jezera i kada spontano raz-mijenimo osmjehe, znam da isto mislimo. Znam da emo i drugima pri ati o ljepoti koju smo ovdje doživjeli i koja se teško može opisati, znam da emo do i opet.

SLIKEGoran Gizdavčić

I 86 I

VODA I PRIRODA I Dravske poplavne šume

DRAVSKE POPLAVNE ŠUME

Dravske šume važan su dio hrvatskih poplavnih šuma koje pokrivaju gotovo 170.000 ha i u kojima dominiraju poplavne šume vrba i topola te crne johe.

Goran Šafarek Dravske poplavne šume vrlo su važan dio dravske poplavne nizine. Dok su uz Savu zastupljene u velikom broju šume poljskog jasena, johe i hrasta lužnjaka, uz Dravu i Du-nav dominiraju poplavne šume vrba i topola te crne johe. Razlika je i u vrsti tala: uz Savu su prisutna teška glinasta tla, no uz Dravu ve inom prevladavaju pjeskoviti ili šljun ani uvisoli, uz Dunav više pjeskovito-praškasti uvisoli. Tako er je i druk iji režim plavlje-nja. Uz Savu poplavna voda samo djelomice dolazi iz rijeka, no šume eš e rastu u de-presijama u koje se slijevaju pritoci ili obo-rinske vode koje potom dugo stoje na teškim glejnim tlima. Uz Dravu i Dunav su tipi na poplavna podru ja rijeka unutar nasipa.

Glavne šumske zajednice

Šumske zajednice u Dravi odre ene su s jedne strane visinom terena, kao i slijedom sukcesija. Naj eš e se ova dva faktora i po-klapaju. I vrbe i topole su kolonizatori golih sprudova koji su ujedno i najniži, najvlažni-ji dijelovi obala. To su guste inicijalne šikare koje zarobljavaju niji sediment kao i organ-sku tvar te stvaraju uvjete za kasnije sukce-sijske stadije. Od njih te e sukcesija prema trajnijim zajednicama, ujedno sve višim i su-šim obalama.

Naj eš a pionirska zajednica je vrbik rakite (As. Salicetum purpureae Wendelberger Ze-linka 1952). Ina e raste kao granica šume pre-

Lišaj

I 87 I


ma mo vari, ali se razvija i na muljevitim rije -nim obalama. Naj eš i je tip vrbika na Dravi i Muri, raste na malo povišenim sprudovima iako su redovito plavljeni visokim vodama. Naj eš e stvaraju prvi red vrbika, vrlo gust. Dominira vrba rakita (Salix purpurea), esto s travama Calamagrostis epigeios, Agrostis sto-lonifera, Phalaris arundinacea, te juvenilni pri-mjerci crne topole (Populus nigra). Na šljunko-vitim i umirenim sprudovima i obalama gornje Drave s više nog pijeska razvijaju se vrbici pepeljaste vrbe i rakite (As. Salicetum inca-no-purpureae Sillinger 1933). Ova zajednica tvori drugi red šikara vrba i manje je na dohva-tu poplava. Za nju su u prvom redu zna ajne rakita i pepeljasta vrba (Salix eleagnos).

Iznimno dinami ne su zajednice bademaste vrbe (Salicetum triandrae Malcuit 1929). Razvijaju se na najnižim dijelovima sprudova s kojih se voda povla i najkasnije. Bademasta vrba (Salix triandra) tipi na je pionirska vrsta koja jako brzo i masovno raste pa u jednoj godini dosegne ve skoro 70 cm visine. e-sto kao malat prekriva cijeli sprud, optimal-nu fazu i visinu od petnaestak metara postiže ve od etvrte godine, a razvoj dovršava do desete godine. Raste vrlo gusto i izvrsno za-robljava ne samo sediment i sitnu organsku tvar ve i makro organsku tvar poput granja i liš a. Ona priprema teren bijeloj vrbi koja ju uskoro zasjenjuje te zajednica bademaste vrbe propada. Pionirski karakter pokazuje što cvjeta ve u drugoj godini (bijela vrba primje-rice tek 10-15 godina), masovno ve od tre e. Njeno trajanje je kratko, brzo se pojavljuje i brzo nestaje. Mala joj je i biološka raznolikost kao i gospodarska vrijednost.

Rijetko, u podru ju Varaždina na sprudovi-ma nalazimo poplavnu šuma bijele i krh-ke vrbe (As. Salicetum albae-fragilis Soó (1930) 1958). Rasprostranjena šumska za-jednica koja se razvija na površinama koje su periodi ki plavljene. Zbog takvih ekoloških uvjeta razmjerno je siromašnog oristi kog sastava. Za zajednicu su zna ajne bijela (Sa-lix alba) i krhka (Salix fragilis) koje se vrlo lagano križaju te imaju plodno potomstvo pa je to no odre ivanje zajednica i granica vrlo problemati no. Na samo nekoliko lokacija na gornjoj Dravi nalazimo predalpske vrbike s kebra em (As. Salici-Myricarietum M. Moor 1958). To je tipi na zajednica šljunkovitih ri-je nih sprudova gornjih tokova alpskih rijeka.

Pomalo, šikare vrba pretvaraju se u prave šume. Najvlažnija je poplavna šuma bijele vrbe s mo varnom bro ikom (As. Galio-Salicetum albae Rauš 1973). To je izrazi-to poplavna šuma bijele vrbe koja se razvija u depresijama s dugim trajanjem poplave. Mogu se pojaviti vrba rakita, sivkasta i bade-masta vrba, a u sloju niskog raslinja pridola-

U dravskim šumama nalazimo hidromorfna tla koja nastaju pod utjecajem vode, a dominantan je aluvijalni tip nastanka. Kako se radi o periodi kom procesu, takvo tlo nema razvije-ne horizonte (slojeve). U takvim uvjetima nastaje tlo zvano uvisol. U gornjem Podravlju prevladavaju šljunak i pijesak,

ali i glina u depresijama starih meandara i rukavaca. U do-njem Podravlju nalazimo redovito pijesak, glinu, karbonatne uvisole i uvisole na fosilnom tlu. Vrlo važnu ulogu imaju slojevi s krupnim pijeskom koji prekidaju kapilarnost vode i uzrokuju nedostatak vode u gornjem sloju tla. Donos organ-skog materijala je velik, zajedno s vlastitom produkcijom pa nastaje bogat sloj humusa.

Pedologija

I 88 I


ze mo varna bro ika (Galium palustre) kao glavna razlikovna vrsta ove zajednice, potom šaševi (npr. Carex elata), žuta perunika (Iris pseudacorus), poto nica (Myosotis scorpioides) i dr. Najviše podnosi poplavnu vodu od svih šumskih zajednica, i do nekoli-ko mjeseci. Rijeka donosi velike koli ine or-ganske tvari pa nastaje humus, iako je zbog stalne vode i anaerobnih uvjeta razgradnja tih organskih tvari nepotpuna.

Na površinama koje su plavljene samo kra-e vrijeme, a ve i dio godine su iznad razine

podzemne vode, razvija se poplavna šuma bijele vrbe i crne topole (As. Salici-Popule-tum nigrae (R. Tx. 1931) Meyer Drees 1936). To su površinski najrasprostranjenije od svih dravskih poplavnih šuma. Pod manjim su utjecajem poplava od zajednice bijele vrbe s mo varnom bro ikom te rastu iznad njih, na srednjim položajima. Rastu i odmah uz oba-lu, na strmim odronjenim obalama koje su iznimno rijetko poplavljene. Od drve a dola-zi i krhka vrba te bijela topola. Ve su boga-tijeg tla, kao i oristi kog sastava, s bogato razvijenim slojem i grmlja i prizemnog sloja.

Na najvišim položajima, gdje poplave traju samo kra e vrijeme razvija se poplavna šuma crne i bijele topole (As. Populetum nigrae-albae Slavni 1952). U Hrvatskoj je poznata iz Podunavlja, ali se može mjestimi no susre-sti i na više mjesta uz Dravu (ali i Savu). e-sto su ove šume, zajednice koje se razvijaju iz negdašnjih livada koje su samo povremeno plavljene. Raste na tlu na kojemu se ubrzano stvara humus, gdje je velika proizvodnja or-ganske tvari, koji se obilno razgra uje, jer se voda brzo cijedi. Tu stoga rastu najviša i naj-deblja stabla topola. U sloju drve a dominira-ju crna i bijela topola, a pridolaze još brijest vez (Ulmus laevis) i poljski jasen (Fraxinus angustifolia). Prizemni sloj i sloj grmlja boga-to je razvijen, kao i penja ice.

Mjestimice nalazimo i manje površine drugih šuma poput bijele johe sa zimskom presli-com (As. Equiseto hyemali-Alnetum incanae M. Moor 1958 em.). To je šumska zajednica

predalpskog prostora koja se razvija na pje-skovitim tlima s visokom razinom podzemne vode, ali u pravilu površina tla nije poplavlje-na, pa je sloj zeljastih biljaka dobro razvijen i u njima se isti e znatan udio biljaka me-zo lnih šuma. Raste u gornjoj Podravini. Od drve a dolazi bijela joha (Alnus incana), a u sloju zeljastih biljaka esto dominira zimska preslica (Equisetum hyemale).

Fiziološke prilagodbe na poplave i eroziju

Glavne vrste dravskih šuma – vrbe i topole su meke lista e, a dijele mnoge zna ajke. To su tipi ne kolonizatorske vrste koje brzo ra-stu i kratkog su životnog vijeka. Rano po inju

Divlji hmelj, penja ica

Svibovina

Rije na dinamika neprestano stvara, ali i obnavlja staništa procesima erozije i taloženja sedimenta. Proces meandriranja neprestano stvara sprudove – prvi stupanj sukcesije. Visoke vode premještaju sprudove, “ iste” postoje e, iste rukavce i mrtvice te na taj na in usporavaju eutro kaciju. Šume su zapravo mozaik sa starim kanalima, mrtvicama, pogotovo u gornjem Podravlju s velikim brojem rukavaca (srednji tok, prijelaz iz isprepletenog toka u meandriraju i).

Erozija i taloženje sedimenta

I 89 I


stvarati plodove koji su lagani pa ih vjetar i voda raznose daleko i to u velikom broju. Imaju veliku potrebu za svijetlom, pogoto-vo za vrijeme klijanja pa traže gole površine ( esto sprudove). Prilago ene su za velike koli ine vlage u tlu, nedostatak kisika i višak ugljikovog dioksida. Higro ti su pa transpiri-raju velike koli ine vode.

Od njih je vrba najviše sklona vodi, prava mo varna vrsta. Može podnijeti stotinjak dana u vodi, a tada razvija adventivno ko-rijenje pomo u kojeg dolazi do kisika. Takvo korijenje raste s debla i grana se kao rijet-ka brada. Njezini klijanci mogu rasti 10 dana bez kisika i na 100 % koli ine CO2 što joj daje kompetitivnu prednost pred topolama. Korijenje spušta do granice tla i mati nog supstrata (pijeska i šljunka) i tu završava sit-nim korijenima. Topole manje podnose vodu

Biološka raznolikost ovih šuma izrazito je velika upravo zbog raznolikosti i povezanosti staništa u cijeloj poplavnoj nizini. Ovdje nalazimo bogatu faunu sisavaca jelena, srna i divljih svinja, dabrova, vidre, kuna, lisica i dr. Ovdje nailazimo na tipi nu ornitofaunu sjenica, crvenda a, brgljeza, zviždak, djetli , vrlo rijetka modrovoljka. Kukci i ostali beskralješnjaci su dakako najbrojniji: komarci, komari, muhe, kornjaši, pauci, stonoge, vretenca i dr.

Biološka raznolikost

Cvijet bijele vrbe

Bazga Plod udikovine Plod topole

Mladi jelen za vrijeme poplave

Komar

Plavetna sjenica

I 90 I


Puž

Mladi djetli eka roditelja

Kornjaš

I 91 I


i na povišenijim su položajima. Ako poplavna voda prekrije klijance, topole e uginuti. Bi-jela topola može rasti gotovo na istom pi-jesku ili šljunku. Topole su ve dugovje nije vrste koje dožive i do 400 godina te dosegnu etrdeset metara visine. Na kori imaju lenti-

cele, posebne otvore kroz koje ulazi zrak te se korijenje opskrbljuje s kisikom, a rješa-va se ugljikovog dioksida. Crna joha i poljski jasen, tako er poplavne vrste mogu živjeti u teškim glejnim (glinastim) tlima i mnogo bolje podnose zasjenu, ali su i mnogo manje prisutne uz Dravu, za razliku od Save.

I vrbe i topole rastu brzo. Bijela topola ve u prvoj godini dosegne visinu od metra. Dakle, šuma osvaja sprudove brzo.

Sukcesija staništa

Uz obale rijeke neprestano se odvija suk-cesija staništa. U suprotnom, imali bi samo zadnje stadije šuma, bez prijelaznih oblika i time osiromašenu raznolikost. Najviše izlože-ne rije nim obalama su šljun ani sprudovi. Ve na njima po inje kolonizacija biljaka – zeljaste am bijske zajednice te šikare vrba. Pionirske vrbe su vrsta rakita, bademasta vrba, pepeljasta, bijela vrba i topola. Nase-ljavanje sprudova ovisi esto o dužini poplava i vremenu kada leti i pada sjeme tih biljaka. Odmah po povla enju vode dolazi do klijanja i nastaju guste sastojine – malati. Sredinom svibnja pada sjeme bijele topole, a krajem svibnja i po etkom lipnja sjeme crne topo-le i bijele vrbe. Sjemenke klijaju ve neko-liko dana nakon povla enja vode. Ukoliko je poplava u svibnju, na višim nepoplavljenim dijelovima, prva naseljava bijela topola a ka-snije bijela vrba i crna topola. Ako je popla-va i u lipnju, tada dominira bademasta vrba koja cvjeta i stvara sjeme u cijelom vegeta-cijskom razdoblju. Zadržavanje vode utje e na opstanak tih malata. Topole podnose tek kratkotrajno zadržavanje vode, ali brže rastu i zasjenjuju vrbe. S druge strane, vrbe izdrže više pod vodom, a ako prežive, ve prve go-dine dosegnu i metar visine. Bel i (2004) je utvrdio zna ajan udio bademaste vrbe u ma-latima. Do 15. godine u sastojinama prevla-dava bademasta vrba, a potom bijela vrba. Za vrbicima na sprudovima slijedi šuma bi-jele vrbe, mješovite vrbovo-topolove šume i mješovite topolove šume. Kona no, direktno na šume se nastavljaju obradive površine i šibljaci vezani uz njih.

Ako je pojas poplavne šume dovoljno velik, erozija rijeke de facto samo premješta po-plavnu šumu s jedne strane na drugu. Štete od erozije nema, jer su zajednice poplavnih šuma prilago ene na eroziju brzim rastom i sukcesijama. Zato se pojas poplavnih šuma može nazvati i zaštitni erozivno-poplavni pojas.

SLIKEGoran Šafarek

Vrlo gust prizemni sloj i sloj grmlja doslovno se miješa s pe-nja icama pa cijeli aspekt šume ljeti podsje a na “džunglu”. Prizemnice: kupina, kopriva, ekinjasta bro ika, zlatnica te grmlje: bazga, svibovina i udikovina. Uz sloj penja ica kao što su bršljan, divlji hmelj i ponegdje divlja loza, kretanje ovim šumama ljeti iznimno je teško. Ovim šumama se ve-inom ne gospodari, pa se prirodni procesi nesmetano od-

vijaju: klijanje, rast, odumiranje. To je važno za sapro tske organizme te mnoge kornjaše i druge kukce, mnoge gljive i dr. Od tako razgra enog drve a i ostalog biljnog materijala nastaje humus.

Poplavne šume kao “džungle”

I 92 I


Prijetnje dravskim poplavnim šumama

Velik dio poplavnih šuma je nestao uslijed na-seljavanja ljudi i pretvaranju u obradive po-vršine. Hidrotehni ki zahvati smanjili su razi-nu podzemne vode i doveli do sušenja šuma i promjena zajednica. Velik dio šuma pretvo-ren je u plantaže kanadskih topola, monokul-ture s ograni enom biološkom raznolikoš u. Dobar dio površina u šumama zauzimaju in-vazivne vrste (neo ti) koje istiskuju doma e vrste, prije svega ivitnja a (Amorpha fructi-cosa) i zlatnica (Solidago sp.).

Magla u šumi

Erozija rijeke

I 93 I


PODVODNI SVIJET VRANSKOG JEZERA NA CRESUVransko jezero je najve a kriptodepresija u Hrvatskoj, razina mu je 13,13 metara iznad mora, a dno jezera je 61,3 metra ispod razine mora.

Marinko Babić

I 94 I

VODA I PRIRODA I Podvodni svijet Vranskog jezera na Cresu

Vransko jezero je jedinstven hidrološki i hi-drogeološki fenomen krša i najzna ajniji pri-rodni rezervoar pitke vode na našim otocima. Locirano je u centralnom dijelu otoka, ima po-vršinu 5,75 km2 (duljinu 5,5 i širinu 1,5 km) i akumulaciju od 220 milijuna m³ slatke vode izuzetne kakvo e. Jezero je najve a kriptode-presija u Hrvatskoj, razina mu je 13,13 metara iznad mora, a dno jezera je 61,3 metra ispod razine mora. Ubraja se u oligotrofna jezera, što zna i da je siromašno hranjivim tvarima i ima malu organsku proizvodnju, a jednogo-dišnji temperaturni obrat (ljetna strati kacija i zimska izotermija), daje mu monomikti ni ka-rakter. Površinska temperatura vode je sli na morskoj (ljeti se zagrije do 26 stupnjeva), a prozirnost jezera iznosi oko 10 m.

Legenda o jezeru

Prema legendi, Vransko jezero je nekada bilo veliko polje gdje je su živjele dvije sestre Gavanke. Bogata, zla sestra je živjela u ra-skošnom dvorcu, a u blizini, u skromnoj ku-ici živjela je njezina siromašna sestra. Kako

bi mogla prehraniti svoju obitelj, radila je u dvorcu bogate sestre. Tamo je mijesila kruh na prega i od ov je kože, a od komadi a koji bi se zalijepili na prega u mijesila bi kod ku e maleni kruh za svoju obitelj. Jednog dana si-romah je pokucao na vrata i zamolio je za ko-madi kruha. Od onoga malenog kruš i a ko-jeg je siromašna sestra jedva zamijesila, dala mu je komadi . Tog trenutka kruh je postao velika bijela poga a, a voda u ba vi postala je najbolje vino. Siromah joj je rekao da odmah s djecom napusti dolinu jer e zlo esta sestra biti kažnjena.

Na nju e pasti Božja kazna, potres i potop. Razrušen joj je i potopljen zamak. Ostaci za-mka se prema pri i i danas vide duboko na dnu jezera i samo se katkada, za oluja, uje zvonjava iz vodenih dubina. Ribarima i danas zapinju mreže za krovove potopljenog dvorca.

Vransko jezero je jedini izvor pitke vode za ci-jelo cresko-lošinjsko oto je. Pumpna stanica smještena je na isto noj strani jezera. Izgrad-nja vodovoda po ela je 1946. godine, 1952.

Ambijent Pumpna stanica

Jezersko zrcalo s nadrealnim prizorima u jutarnjim satima

Strašna draga na isto noj strani jezera ima najljepšu jezersku plažu

SLIKEMarinko Babić


I 95 I

Podvodne cijevi Najniža razina jezera od 9,11 metara izmjerena je 1991. godine

Na jezeru se koriste plovila na elektri ni pogon

godine vodu je na otoku prvi dobio Orlec, 1953. i Cres, dok je u Malom Lošinju jezerska voda iz slavina potekla 1962. godine. U razdoblju od 1929. godine (od kada se mjeri razina jezera), najniža je zabilježena 1991. godine i to 9,11 metara, a maksimalna razina jezerske vode od 16,86 metara iznad razine mora, registrirana je 1938. godine. Jezero se nalazi pod zaštitom, zabranjeno je zadržavanje i napajanje stoke, upotreba umjetnog gnojiva u poljodjelstvu, sje a šuma, kampiranje i ribolov.

U jutarnjim satima kad nema vjetra, površi-na jezera je ravna i glatka poput zrcala. Ako usmjerimo pogled u pravom smjeru, ugledat emo nadrealne prizore u kojima se stvarna

slika stapa s re eksijom dna na vodenoj po-vršini.

Na isto noj strani jezera, nasuprot pumpne stanice nalazi se Strašna draga. To je na-ziv strmog žlijeba kojeg su izdubile buji ne vode u ijem podnožju se nalazi najljepša je-zerska plaža. Prostor izme u stijena ispunjen je kamenim oblucima i grmovima konopljike.

Dno prekriveno oblucima strmo se spušta u kristalno bistru vodu, gdje na dubini od 4 m po inje šuma klasastog krocnja u kojoj drlje nalaze sigurnost. Linjak može opušteno plivati sve dok se ne pojavi stvarno velika štuka.

Na nekim dijelovima jezera možemo nai i na nesvakidašnji podvodni prizor – podvodne ograde, koje sežu do 5 m dubine. Objašnjenje ove nesvakidašnje pojave je oscilacija razine jezera do 7 m. Vlasnici obalnih parcela iskori-stili su najniži vodostaj kako bi ih postavili.

Jezerska fauna

Zbog izoliranosti, u jezeru živi relativno mali broj životinjskih vrsta. Ihtiofaunu ine etiri vr-ste: europska štuka (Esox lucius), linjak (Tinca tinca), primorski klen (Squalius squalus) i drlja (Scardinius dergle). Nekada je u jezeru obita-vala i jegulja (Anguilla anguilla), ali njeno pri-sustvo nije potvr eno više od 20 godina. Osim riba tu živi i slatkovodni školjkaš (Anodonta anatina), bjelonogi rak (Austropotamobius pallipes) te ribarica (Natrix Tessellata).

Podvodne ograde postavljene za najnižih vodostaja

I 96 I


Europska štuka (Esox lucius)

Europska štuka (lokalni naziv – luc) je jedi-ni predstavnik porodice štuka (Esocidae) na europskom kontinentu. Veliki je grabežljivac, ima vitko tijelo, izuzetno je brza i okretna riba. Glava svojstvene gra e završava s velikim e-ljustima u obliku pa jeg kljuna na kojima je smješteno oko 700 oštrih zuba. Tijelo je ta-mno zelene do crne boje, prošarano svijetlim trakama, savršeno za prikrivanje me u vode-nim biljem. Mrijesti se u proljetnim mjesecima kada ženka polaže oko 20 000 jaja. Mla se hrani planktonom i li inkama raznih kukaca, a kad dosegnu veli inu od 6 cm na jelovniku su joj prije svega ribe, ali i žabe, glodavci, ptice. Naraste do 150 cm i 25 kg. Dugovje na je riba, živi do 40 godina.

Linjak (Tinca tinca)

Linjak (lokalni naziv tinkva) je riba iz po-rodice šarana (Cyprinidae) zelene, maslinaste ili žute boje, izduženog je oblika, koža mu je prekrivena debelom sluzi. Dug je do 70 cm i težak do 7,5 kg. Hrani se pridnenim životinja-ma i vodenim biljem. Aktivan u sumrak i no u. Rasprostranjen je u Europi i Aziji, obitava u mirnim vodama s muljevitim dnom i gustom vegetacijom. Mrijesti se od svibnja do srpnja.

Primorski klen (Squalius squalus)

Primorski ili bijeli klen (Squalius squalus) je riba iz porodice šarana (Cyprinidae) sme ka-sto bron ane boje, s naran astim ili crvenka-stim prsnim, trbušnim i analnim perajama. Mužjaci spolnu zrelost dostižu s 1-3, a ženke s 3-5 godina. Životni vijek mu je do 15 go-dina, naraste do 60 cm. Hrani se razli itom hranom životinjskog i biljnog porijekla, dok se ve i primjerci hrane ribom. Podru je raspro-stranjenosti obuhva a cijelu Italiju (slivno po-dru je Ligurskog i Tirenskog mora, od Ženeve do južne Italije) te gotovo cijeli jadranski ba-zen (od južne Italije do Skadarskog i Ohrid-skog jezera).

I 97 I


Drlja (Scardinius dergle)

Drlja je riba iz porodice šarana (Cyprinidae) ima visoko, bo no spljošteno tijelo srebrno-sivo-zelene boje, sa srebrno-b elim trbuhom. Kod odraslih riba su sve peraje tamnosivo obojene. Mala usta su nakošena prema gore, prilago ena za prikupljanje hrane s površi-ne. Naraste do 19 cm, spolno sazrijeva u 3. i 4. godini, mr esti se u prolje e, u pli aci-ma obraslim vodenom vegetac om. Hrani se planktonom, vodenim biljem, faunom dna te kopnenim kukcima koji slu ajno upadnu u vodu. Drlja je regionalni endem jadranskog sliva, rasprostranjena u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Slatkovodni školjkaš (Anodonta anatina)

Ljuštura školjkaša A. anatina je ovalnog obli-ka, sastoji se od dvije ljuske gra ene od kalci-jeva karbonata koje su me usobno povezane ligamentom i bilateralno su simetri ne. Boja ljušture je zelenkasto-žuta, sme a ili crna. U prosjeku je ljuštura duga ka izme u 8 i 10 cm. Kre u se pomo u stopala, životni vijek im je preko 10 godina, u njima se esto može prona i biser. Rasprostranjena je na prostoru sjeverne Europe i Azije. Rupe na ljušturama vjerojatno je probio linjak koji je napravio i udubljenja na dnu u potrazi za školjkama i ra-kovima.

Bjelonogi rak (Austropotamobius pallipes)

Bjelonogi rak je zeleno-bron ane do sive boje s blijedom trbušnom stranom. Narastu do 14 cm, mužjaci su uvijek ve i nego ženke. Spol-nu zrelost obi no dosežu u 2. ili 3. godini ži-vota, kada dostignu duljinu od 5,5 do 6,5 cm. Pare se u listopadu, ženka nosi 25 do 50 jaja, juvenilni rakovi se izlegu u prolje e. Aktivni su no u, hrane se vodenim biljem i sitnim beskralješnjacima. Nastanjuju podru ja od Atlantskog oceana do Jadrana. U Hrvatskoj obitavaju samo u rijekama jadranskog sliva od Istre do Konavla i u nekim jezerima.

I 98 I


Ribarica (Natrix Tessellata)

Ribarica (Natrix Tessellata) je neotrovna zmija koja ve inu života provodi u vodi, pod vodom može ostati 2 sata. Hrana su joj uglavnom male ribe, ponekad i vodozemci. Rijetko gri-ze, a kada je uhva ena pravi se da je mrtva. Ženke su ve e od mužjaka, naraste do veli i-ne od 130 cm. Ima malu zašiljenu glavu, boja tijela može biti sivkasta, sme kasta, žu kasta ili zelenkasta. Sezona parenja je od ožujka do svibnja kada se okuplja u velikim skupinama. Jaja odlaže u srpnju, a mlade zmije se izlegu po etkom rujna. Živi u teku im i staja im vo-dama Europe i Azije.

Jezerska ora

Jezero je okruženo mediteranskom vegetacijom, niskom šumom i makijom. Uz samu obalu dominiraju gusti grmovi prstaste konopljike (Vitex agnus-castus) uz pojedina ne busene tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus), a u pli acima sjevernog i južnog dijela jezera naj-brojnija je trska (Phragmites australis). U vodi na dubinama do 8 m rastu morska podvod-nica (Najas marina), ešljasti mrijesnjak (Potamogeton pectinatus) i klasasti krocanj (Myri-ophyllum spicatum).

Prstasta konopljika (Vitex agnus-castus)

Prtasta konopljika (Vitex agnus-castus) pri-pada porodici sporiški (Verbenaceae), rodu konopljika (Vitex). Biljka navodno slabi libido, što se odrazilo i na njezino latinsko ime: an-gus – janje, castus djevi anski. Primarno je naseljavala podru ja oko Sredozemnog mora preko Male Azije do Krima, da bi se kasnije kultivirala u mnogim podru jima umjerene i suptropske klime. Grm može narasti do etiri metra, oblik i raspored listova sli an je kono-plji. Cvjeta od srpnja do kolovoza, mali cvje-tovi su sastavljeni u ljubi aste cvatove. Me-snati crveno-crni plodovi se koriste kao za in i anafrodizijak. Raste na vlažnim mjestima, naj eš e uz rijeke i jezera. Na obalama Vran-skog jezera je dominantna vrsta.

I 99 I


Bolinopsis vitrea Pleurobrachia rhodopis

Trska (Phragmites australis)

Trska (Phragmites australis) je kozmopolitska zeljasta trajnica iz porodice trava (Poaceae). Stabljike su joj šuplje i glatke, narastu do 6 metara visine, ima do 50 cm duga ke plavo – zelene listove i do 50 cm duga ke metli a-ste cvatove. Cvate od srpnja do rujna. Raste u plitkim vodama staja icama i mo varama, obi no u velikim skupinama. Na Vranskom je-zeru dominira na njegovom sjevernom i juž-nom obalnom dijelu. Stanište je brojnim pti-cama i kukcima, a ribe nalaze zaštitu me u podvodnim dijelovima njenih stabljika. Njezi-ne suhe stabljike su se esto rabile u gra e-vinarstvu za pokrivanje krovova, za stropove, sjenila na parkiralištima (Latinsko ime roda Phragmite potje e od gr ke rije i phragma ograda).

Tupocvjetni sit (Juncus subnodulosus)

Tupocvjetni sit (Juncus subnodulosus) pripa-da porodici sita a (Juncaceae). Njegovi po-jedina ni gusti buseni rasprostranjeni su duž obale cijelog Vranskog jezera.

Morska podvodnica (Najas marina)

Pripada porodici podvodnica (Najadaceae). Kozmopolitska je vrsta, raširena u toplijim je-zerima, barama, rije nim kanalima i sporim teku icama. Možemo je na i na pjeskovitom i muljevitom dnu, u sasvim plitkoj vodi pa sve do dubine od 6 m. Naraste do 45 cm, ima na-zubljene listove duga ke do 4 cm. Dobro pod-nosi bo atu i alkalnu vodu.

I 100 I


ešljasti mrijesnjak (Potamogeton pectinatus)

ešljasti mrijesnjak (Potamogeton pectina-tus) pripada porodici mrijesnja a (Potamoge-tonaceae).

Kozmopolitska je vrsta koja raste u slatkim i bo atim vodama na svim kontinentima osim Antarktika.

Naraste do 1 m visine, listovi duga ki 2-12 cm sli ni su listovima komora a ili kopra. Raste u plitkim i umjereno dubokim vodama jezerima, rijeka, potoka, kanala, ribnjaka. Dobro pod-nosi i bo ate vode.

Klasasti krocanj (Myriophyllum spicatum)

Klasasti krocanj (Myriophyllum spicatum) pri-pada porodici Haloragaceae, rodu krocanja (Myriophyllum). Slabo razgranate, glatke sta-bljike narastu do 350 cm. Listovi su skupljeni po etiri u pršljenove, duga ki su do 35 mm, sastavljeni su od 14-40 malih listi a. Cvjetovi su skupljeni u klasaste cvatove dužine do 15 cm i izviru iz vode. Cvate od lipnja do kolo-voza, a plodovi dozrijevaju u listopadu. Pri-marno je rasprostranjen na podru ju Europe, Azije i sjeverne Afrike, odakle se proširio di-ljem svijeta. Raste u staja im ili sporo teku-im vodama, jezerima, barama, ribnjacima na

dubinama do 4 m.

I 101 I


BJELOGLAVI SUPOVI Po etkom 20. stolje a bjeloglavi supovi bili su rasprostranjeni na podru ju cijele Hrvatske, a danas gnijezde još samo na kvarnerskim otocima Cresu, Krku, Plavniku i Prvi u.

Mladi bjeloglavi sup prona en iscrpljen podno Creskih litica fotogra ran tijekom oporavka u volijeri oporavilišta u Belom. Foto: Patrik Krstini

I 102 I

VODA I PRIRODA I Bjeloglavi supovi

Razvojem ljudske civilizacije ovjek sve brže mijenja okoliš, a biljke i životinje prisiljene su prilagoditi se na novonastalu situaciju ili su osu ene na izumiranje. Me u kralježnjacima, možda najbolje primjere eksibilnosti, ali i osjetljivosti na galopiraju e promjene u oko-lišu pokazuju ptice. Mnoge vrste u potpunosti su se prilagodile novim staništima, naro ito onim gradskim. Primjerice, populacije golubo-va, vrana i galebova u strahovitom su porastu, primarno zahvaljuju i dostupnosti hrane i pro-stora za gnijež enje. S druge strane, znatno

Životni vijek 40 50 godina

Raspon krila 235 280 cm

Visina 93 110 cm

Težina odrasle jedinke 6 12 kg

Broj pili a u gnijezdu 1

Procjena brojnosti Kvarnerske populacije 100 parova

Prehrana

Isklju ivo strvine uginulih krupnijih divljih ili doma ih životinja poput ovaca, svinja, konja, magaraca,

goveda te manjih sisavaca.

Osobna iskaznica | Autor: Biljana Ječmenica

je više primjera gdje su populacije ili cijele vrste dovedene do ruba izumiranja. Jedan od takvih primjera u Republici Hrvatskoj je popu-lacija bjeloglavih supova.

Po etkom 20. stolje a bjeloglavi supovi bili su rasprostranjeni na podru ju cijele današnje Republike Hrvatske. Tada je bilo poznato više od 30 gnjezdilišta, u Slavoniji od Papuka do Vukovara, u Istri na U ki, u Primorju u zale u Crikvenice, zatim na Velebitu, Paklenici, kanjo-nima Krke, Krnjeze i Zrmanje, na uš u Nere-tve, te na sjeveru Dubrova kog primorja. Osim na kopnenom dijelu supovi su gnijezdili na 11 jadranskih otoka: Cresu, Lošinju, Plavniku, Krku, Rabu, Prvi u, Sv. Grguru, Golom, Pagu, Dugom otoku i Bra u. Danas supovi gnijezde još samo na kvarnerskim otocima Cresu, Krku, Plavniku i Prvi u, a njihova populacija broji oko stotinjak parova. Uzrok ovakve drasti ne re-dukcije brojnosti i rasprostranjenja najve im dijelom leži u gospodarskim promjenama koje su tijekom 20. stolje a zahvatile cijelu Europu pa tako i naše krajeve. Stanovništvo napušta ruralne sredine i migrira u gradove, a preostalo sto arstvo mijenja se iz ekstenzivnog uzgoja na slobodnim pašnjacima u intenzivni uzgoj u kontroliranim uvjetima zatvorenih ili ogra enih prostora. Osim toga, napretkom farmakologije i veterine životinje se dohranjuju i lije e razli-itim suplementima i lijekovima pa je njihov

mortalitet u prirodi zna ajno smanjen. Ove promjene smanjile su dostupnost hrane bje-loglavim supovima što se negativno odrazilo na brojnost populacije, a kvarnerski su otoci ostali jedini prirodni refugiji za nekoliko de-setaka parova bjeloglavih supova. Premda je brojnost stoke i na kvarnerskim otocima bila u opadanju (po etkom 20. stolje a broj ovaca na otoku Cresu bio oko 60.000, a danas je tek oko 15.000), zbog zadržavanja tradicionalnog ov arstva supovi su ovdje ipak uspjeli prona i odre enu koli inu hrane.

Krajem 60-tih godina prošlog stolje a pojav-ljuje se inicijativa za osnivanjem zašti enih podru ja unutar kojih bi se zakonom zaštitila preostala gnjezdilišta bjeloglavih supova na kvarnerskim otocima.

Rezervati obuhva aju obalne litice na kojima se nalaze gnjezdilišta i odmarališta bjelogla-vih supova, no i ostale ptice grabljivice gni-jezde, ili koriste rezervate kao svoje stanište, pa je u njima mogu e vidjeti i sivog sokola, obi nu vjetrušu, škanjca mišara i osaša, sovu ušaru i dr. Strme litice dom su i gavrana, av-ki, modrokosa i morskih vranaca. Tijekom 80-tih godina zapo elo je redovito istraživanje i pra enje kvarnerskih supova, te provo enje odre enih mjera zaštite što je u kona nici dovelo do postupnog porasta broja parova s nekadašnjih 50 – 60 na današnjih 100 – 110.

Gnijezdo na litici iznad mora predstavlja težak izazov za mlade supove koji pri svojim prvim

U razdoblju svojevrsnog puberteta (prvih 5-6 godina) mladi supovi napuštaju mati nu koloniju i kre u u svoje lutanje, odnosno migraciju. Najve e lutalice Kvarnerske populacije bjeloglavih supova su sup Oštro, zabilježen u Švedskoj i sup Le ni Zlajo, zabilježen u adu. Foto: Mladen Stipanovi

Patrik Krstini , prof. biol.Mr. sc. Marko Randi , dipl. ing. biol.

Prvo zašti eno podru je gnjezdilišta bjeloglavih supova pro-glašeno je 1969. godine na otoku Krku. Upravo taj rezervat “Glavine - Mala luka” bio je prvi ornitološki rezervat u svijetu s ciljem zaštite bjeloglavih supova. Nakon njega, proglašeno je još tri ornitološka rezervata: Posebni rezervat “Otok Pr-vi “, te Posebni rezervati “Fojiška Pod Predoš ica” i “Mali bok – Koroma na” na Cresu.

Prvo zaštićeno područje gnjezdilišta

Najve i dio kvarnerske populacije bjeloglavih supova gnijezdi na Cresu, otoku iznimne bioraznolikosti i posebne ornitološke vrijednosti. Na otoku prebiva više od 200 vrsta ptica, me u kojima i ugrožene vrste ptica poput surog orla i orla zmijara. Od svih jadranskih otoka, upravo na Cresu boravi najviše pti-ca gnjezdarica, ak 99 vrsta. Kvarnerska populacija bjelogla-vih supova jedinstvena je u svijetu jer parovi svoja gnijezda svijaju na liticama neposredno iznad mora.

Najveći dio kvarnerske populacije

I 103 I


letovima uslijed uznemiravanja, mogu pasti u more i utopiti se. Zbog u inkovitije zašti-te bjeloglavih supova, u mjestu Beli na Cresu 1993. je osnovano oporavilište za bjeloglave supove u sklopu Eko-centra “Caput-insulae”, odnosno istoimene udruge pod vodstvom dr. sc. Gorana Suši a, koje je djelovalo do kraja 2012. godine. Oporavilište je najve im dijelom prihva alo upravo iscrpljene mlade supove prona ene podno litica kvarnerskih rezervata koji su nakon oporavka, puštani na slobodu. Eko-centar “Caput insulae”, djeluju i u do-meni neposredne zaštite prirode, pružao je u isto vrijeme i jedinstven turisti ko-edukativni sadržaj za doma e i strane posjetitelje. Pre-stanak aktivnog djelovanja Eko-centra kao i premještaj oporavilišta za supove na podru je Grada Senja, rezultirao je gubitkom speci -nog oto nog sadržaja, koji je u godinama svo-jeg postojanja dodatno “brendirao” otok Cres kao podru je izuzetnih prirodnih vrijednosti i bogate kulturno povijesne baštine. Primor-sko-goranska županija, u suradnji s Gradom Cresom, inicirala je u velja i 2014. godine ak-tivnosti u cilju ponovnog uspostavljanja opo-ravilišta za bjeloglave supove na istoj lokaciji. Novo osmišljeni Centar za posjetitelje – Beli, službeno je otvoren u srpnju 2016. godine, a za nositelja i koordinatora svih aktivnosti

Posebni ornitološki rezervati proglašeni prvenstveno radi zaštite gnijezde e populacije bjeloglavih supova. Foto: Mladen Stipanovi

Gnijezdo na litici uz more predstavlja težak izazov za mlade supove koji mogu pasti u more i utopiti se te ih stoga ne smijemo uznemiravati. Foto: Patrik Krstini

Bjeloglavi supovi jedu i strvine ovaca i drugih životinja, imaju ulogu svojevr-sne “higijeni arske službe”. Oni spre avaju eventualne zdravstveno-higijen-ske probleme pa je upravo to osnovni ekološki razlog njihove zaštite.

Osnovni ekološki razlog njihove zaštite

I 104 I

VODA I PRIRODA I Bjeloglavi supovi

zadužena je Javna ustanova “Priroda”, žu-panijska Ustanova ija je osnovna djelatnost upravljanje zašti enim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Natura 2000 na podru ju Primorsko-goranske županije. Tijekom prvih nekoliko mjeseci rada u oporavilište je pristi-glo 5 supova. Svih 5 jedinki su mladi supovi prona eni iscrpljeni podno litica rezervata, te su nakon višemjese nog oporavka uspješno pušteni u prirodu.

Zaštita prirode naj eš e se promatra kroz antropogenu prizmu pa je na taj na in lakše objasniti i osnovne razloge zaštite bjeloglavih supova. Premda se oni esto isprepli u, po-jednostavljeno se mogu sažeti u tri osnovne

kategorije: ekološki, ekonomski i kulturološ-ki. Bjeloglavi supovi zauzimaju ekološku nišu strvinara. Jedu i strvine ovaca, supovi imaju ulogu svojevrsne “higijeni arske službe”. Oni spre avaju eventualne zdravstveno-higijen-ske probleme pa je upravo to osnovni ekološki razlog njihove zaštite. S druge strane, supovi predstavljaju jedinstveni turisti ki brend oto-ka Cresa što ekonomski opravdava njihovu zaštitu. Unato opravdanim ekološkim i eko-nomskim argumentima, kulturološki razlozi zaštite bjeloglavih supova možda su najizra-ženiji. Ovi karizmati ni vladari zra nih struja oduvijek su bili prisutni u kulturi ljudi s kojima su dijelili životni prostor, pa su tako na Cresu

Ženka u razdoblju izme u sije nja i ožujka polaže jedno jaje iz kojega izlazi mali paperjasti pti koji ostaje u gnijezdu gotovo etiri mjeseca. Foto: Ivana Rogi

Zbog zadržavanja tradicionalnog ov arstva supovi ipak uspijevaju prona i odre enu koli inu hrane. Foto: Patrik Krstini

1 Novo otvoreni Centar za posjetitelje – Beli smješten je u zgradi stare podru ne škole u Belom. Foto: Javna ustanova “Priroda”

2 U sklopu Centra za posjetitelje – Beli, JU Priroda je uspostavila hranilište za supove na izdvojenom lokalitetu. Foto: Javna ustanova “Priroda”

1 2

I 105 I


supovi opjevani u creskim pjesmama, dio su narodnih pri anja i legendi, a postali su i di-jelom creskih plemi kih grbova. Zato se može re i da zaštita bjeloglavih supova nadilazi za-štitu prirode i ulazi u sferu zaštite kulturnog dobra. Kona no, naša moralna obveza prema budu im generacijama je sa uvati što razno-likiju prirodnu baštinu, baštinu u kojoj bjelo-glavi supovi zauzimaju posebno mjesto.

SLIKEPatrik Krstinić

Mladen Stipanović

Ivana Rogić

Biljana Ječmenica

I 106 I

VODA I PRIRODA I Invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u EU

INVAZIVNE STRANE VRSTEKOJE IZAZIVAJU ZABRINUTOST U EU dr. sc. Igor Borši , HAOP životinja (Bonnska konvencija), Konvenciji o

mo varama koje su od me unarodne važ-nosti naro ito kao staništa ptica mo varica (Ramsarska konvencija), ali i u Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske. Zna a-jan korak unaprijed u vezi rješavanja ovog rastu eg problema u inila je Europska unija 22. listopada 2014. godine kad je donesena

Invazivne strane vrste u svijetu su prepo-znate kao jedna od najve ih prijetnji za bioraznolikost i povezane usluge ekosusta-va zbog ega je taj problem ve istaknut u mnogim me unarodnim konvencijama, poput Konvencije o biološkoj raznolikosti, Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Konvenciji o zaštiti migratornih vrsta divljih

Znanstveni naziv Hrvatski naziv Zabilježena u Hrvatskoj

Baccharis halimifolia L. isto noameri ki baharis neCabomba caroliniana Gray kabomba neCallosciurus erythraeus Pallas, 1779 pallasova vjeverica neCorvus splendens Viellot, 1817 indijski gavran neEichhornia crassipes (Martius) Solms vodeni zumbul neEriocheir sinensis H. Milne Edwards, 1854 kineski rak ne?Heracleum persicum Fischer perzijski svinjski korov ili golpar neHeracleum sosnowskyi Mandenova Sosnowskijev svinjski korov neHerpestes javanicus É. Geoffroy Saint-Hilaire, 1818 mali indijski i mungos daHydrocotyle ranunculoides L. f. žabnja ki ljepušak neLagarosiphon major (Ridley) Moss veliki lagarosifon (afri ka vodena kuga) neLithobates (Rana) catesbeianus Shaw, 1802 sjevernoameri ka žaba buka a neLudwigia grandi ora (Michx.) Greuter & Burdet velecvjetna mo varna mek ina neLudwigia peploides (Kunth) P.H. Raven plutaju a mo varna mek ina neLysichiton americanus Hultén and St. John ameri ki lisihiton neMuntiacus reevesi Ogilby, 1839 jelen muntjak neMyocastor coypus Molina, 1782 barska nutrija daMyriophyllum aquaticum (Vell.) Verdc. vodeni krocanj neNasua nasua Linnaeus, 1766 nosati rakun ili koati neOrconectes limosus Ra nesque, 1817 bodljobradi ili prugasti rak daOrconectes virilis Hagen, 1870 virilni rak neOxyura jamaicensis Gmelin, 1789 grimizna patka nePacifastacus leniusculus Dana, 1852 signalni rak daParthenium hysterophorus L. partenium nePerccottus glenii Dybowski, 1877 rotan daPersicaria perfoliata (L.) H. Gross (Polygonum perfoliatum L.) prorasla perzikarija neProcambarus clarkii Girard, 1852 crveni mo varni rak neProcambarus fallax (Hagen, 1870) f. virginalis mramorni rak daProcyon lotor Linnaeus, 1758 rakun daPseudorasbora parva Temminck &Schlegel, 1846 bezribica daPueraria montana (Lour.) Merr. var. lobata (Willd.) (Pueraria lobata (Willd.) Ohwi penja ica kundzu ne

Sciurus carolinensis Gmelin, 1788 siva vjeverica neSciurus niger Linnaeus, 1758 bryantova vjeverica neTamias sibiricus Laxmann, 1769 sibirska vjeverica neThreskiornis aethiopicus Latham, 1790 sveti ibis neTrachemys scripta Schoepff, 1792 slatkovodne kornja e daVespa velutina nigrithorax de Buysson, 1905 azijski stršljen ne

Tablica 1. Popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji sa znanstvenim i hrvatskim nazivom te podatkom je li

zabilježena u Hrvatskoj. Masnim slovima označene su vrste koje su vezane uz slatke vode.

Poveznica na stranicu UREDBE (EU) br. 1143/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJE A od 22. listopada 2014. o sprje avanju i upravljanju unošenja i šire-nja invazivnih stranih vrsta: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014R1143&from=EN

Uredbe (EU)

Poveznica na stranicu PROVEDBENE UREDBE KOMISIJE (EU) 2016/1141 d 13. srpnja 2016. o donošenju popisa invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji u skladu s Uredbom (EU) br. 1143/2014 Europskog parla-menta i Vije a: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016R1141&from=EN

Provedbene uredbe komisije (EU)

I 107 I


Prema Popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU, od njih 37, devet invazivnih stranih vrsta je ve zabilježeno u Hrvatskoj.

Uredba br. 1143/2014 o sprje avanju i upravljanju unošenja i širenja invaziv-nih stranih vrsta. Ona je na snagu stupila 1. sije nja 2015. godine te je u cijelosti ob-vezuju a i izravno se primjenjuje u svim dr-žavama lanicama. Njome se utvr uju pra-vila za sprje avanje, svo enje na najmanju mogu u mjeru i ublažavanje štetnih u inaka namjernog i nenamjernog unošenja i šire-nja invazivnih stranih vrsta na bioraznoli-kost u Europskoj uniji. Pri tome se temeljem odre enih kriterija donosi popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji, a koji je mogu e dopunjavati i ažu-rirati. Prvi popis donesen je 13. srpnja 2016. godine te uklju uje 37 vrsta, od ega je de-vet invazivnih stranih vrsta ve zabilježeno u Hrvatskoj: mungos (Herpestes javanicus É. Geoffroy Saint-Hilaire, 1818), barska nu-trija (Myocastor coypus Molina, 1782), ra-kun (Procyon lotor Linnaeus, 1758), bodljo-bradi rak (Orconectes limosus Ra nesque, 1817), signalni rak (Pacifastacus leniuscu-lus Dana, 1852), mramorni rak (Procamba-rus fallax (Hagen, 1870) f. virginalis), ribe rotan (Perccottus glenii Dybowski, 1877) i bezribica (Pseudorasbora parva Temminck &Schlegel, 1846) te crvenouha kornja a (Trachemys scripta Schoepff, 1792).

Za sve invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji predvi eno je provo enje sljede ih mjera (uz odre ena izuze a):

prevencija: uklju uje itav niz mjera za sprje avanje njihovog namjernog unoše-nja i ograni enja njihove upotrebe, te ne-namjernog unošenja ili širenja;

rano otkrivanje i brzo iskorjenjivanje: kroz sustav nadzora potrebno je osigurati što ranije otkrivanje unošenja i prisutnosti

ovih vrsta te primijeniti mjere iskorjenji-vanja;

upravljanje široko rasprostranjenim invazivnim stranim vrstama: odnosi se na iskorjenjivanje, suzbijanje populacije ili sprje avanje širenja populacije kako bi se negativni u inci tih vrsta sveli na naj-manju mogu u mjeru.

Više informacija na:www.invazivnevrste.hr

SLIKEArhiva Hrvatskih voda

I 108 I

VODA I PRIRODA I Priča o signalnom raku

PRIČA O SIGNALNOM RAKU

Poznati lokaliteti stranih vrsta rakova u Hrvatskoj danas su rijeke Mura, Drava, Dunavu i Korana, te njihovi brojni pritoci, kanali i šljun are.

Petra Kutleša Od sedam vrsta slatkovodnih deseteronožnih rakova iz porodice Astacidae prisutnih u Hrvat-skoj ak su tri invazivne strane vrste: bodljo-bradi rak (Orconectes limosus), signalni rak (Pacifastacus leniusculus) i mramorni rak (Procambarus fallax f. virginalis). Unos stranih vrsta rakova u prirodne vodotke zapo eo je u Europi još 1950-ih godina u svrhu pora ivanja vodotoka u kojima su zavi ajne vrste bile pre-lovljenje i taj postupak je prvotno bio legalan. Danas je unos svih stranih vrsta u prirodne ekosustave unutar Europske unije zabranjen bez dopuštenja nadležnih institucija. Iako su se

strane vrste rakova u Hrvatskoj pojavile rela-tivno kasno, bodljobradi rak zabilježen je 2003. godine u Dunavu, signalni rak 2008. godine u Muri, a mramorni rak 2013. godine u šljun ari Šoderica. Ve je dokazan njihov zna ajan ne-gativni u inak na bioraznolikost, tj. populacije zavi ajnih vrsta rakova. Poznati lokaliteti stra-nih vrsta rakova u Hrvatskoj danas su rijeke Mura, Drava, Dunavu i Korana, te njihovi brojni pritoci, kanali i šljun are.

Sve tri strane vrste rakova prisutnih u Hrvat-skoj porijeklom su iz Sjeverne Amerike i nala-

INVAZIVNA

STRANA VRSTA

Postavljanje vrša za lov rakova na rijeci Korani.Foto: Sonja Desnica

Signalni rak porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u europske vodotoke je unesen 80tih godina 20. stolje a. Vrlo brzo se prilagodio novim uvjetima, te je danas prisutan u 27 europ-skih zemalja i najraširenija je invazivna strana vrsta raka.

Signalni rak

I 109 I


ze se na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji. Trgo-vina ku nim ljubimcima i trgovina hranom su primarni putovi unosa stranih vrsta rakova u Europu. Nenamjerno se rakovi u prirodu mogu unijeti i kao kontaminati ribe korištene za poribljavanje ili kao živi mamci za pecanje.

Signalni rak je dobio ime prema intenzivno plavom obojenju na kliještima po emu se najlakše i razlikuje od naših zavi ajnih vrsta rakova. Danas je signalni rak jedna od najve-ih prijetnji opstanku zavi ajnih vrsta rakova.

Uz agresivno ponašanje i izravnu kompeticiju za hranu i staništa, signalni rak je i prijeno-snik gljivice Aphanomyces astaci, uzro nika bolesti ra je kuge, koja se smatra jednom od

Karakteristi no plavo obojenje na tijelu signalnog raka. Foto: Sonja Desnica

najopasnijih invazivnih vrsta u Europi, a od koje sam ne oboljeva. U slu ajevima velikih gusto a populacija signalnog raka zabilježen je i negativan utjecaj na ve e beskralježnja-ke i ribe u ekosustavima koje kolonizira. Si-gnalni rak pri injava i ekonomsku štetu, jer grade i skloništa u obalama rijeka uzrokuje eroziju, tj. njihovo urušavanje.

Iako je signalni rak prvi puta zabilježen u rijeci Muri 2008. godine zbog prirodne mi-gracije iz Slovenije, njegova prisutnost na podru ju Hrvatske je zbog prirodnih barijera bila ograni ena na rijeke Muru i Dravu te je njegov pronalazak u krškom dijelu Hrvatske, tj. rijeci Korani 2011. godine nemalo iznena-dio sve upu enije u ovu problematiku. Jedi-no objašnjenje pronalaska signalnog raka u rijeci Korani 2011. je stoga namjerno uno-šenje od strane nekog nedovoljno informira-nog, nekog tko je vjerojatno htio “pove ati” raznolikost i brojnost rakova u toj rijeci.

Istraživanja su pokazala da je brzina nizvod-nog širenja signalnog raka u rijeci Muri od 18-24 km godišnje što je najve a brzina ši-

I 110 I

VODA I PRIRODA I Priča o signalnom raku

renja do sada zabilježena u Europi. U Korani je brzina širenja manja i procjenjuje se na oko 2 km godišnje, no nikako nije za podci-jeniti. Naime, u rijeci Korani su prisutne tri zavi ajne vrste rakova poto ni rak (Austro-potamobius torrentium), rije ni rak (Asta-cus astacus) i uskoškari rak (Astacus lep-todactylus). Ukoliko se signalni rak nastavi neometano širiti, sude i prema iskustvima iz ostatka Europe, ali i iz rijeke Mure, zbog širenja signalnog raka sve tri zavi ajne vrste vrlo brzo e nestati iz ove rijeke i povezanih vodotoka. Na lokacijama na kojima su tre-nutno prisutni i signalni rak i uskoškari rak, ovaj trend zna ajnog smanjenja populacija uskoškarog raka je na žalost ve i zabilježen.

Trenutno se izra uju simulacijski modeli ko-jima se ispituju naju inkovitiji na ini kon-trole širenja signalnog raka na rijeci Korani na temelju prikupljenih podataka o biološ-kim karakteristikama i strukturi populacije signalnog raka na rijeci Korani. Na temelju provedenih analiza pristupit e se izlovu signalnog raka na rijeci Korani kako bi se pokušalo usporiti njegovo uzvodno širenje prema Nacionalnom parku Plitvi ka jezera i staništima rije nog i poto nog raka. Primjeri uspješnog iskorijenjivanja populacije signal-nog raka su rijetki te ograni eni na male vodotokove ili izolirane vodene objekte, no pravilnim postupcima i brzim reagiranjem bi se na rijeci Korani barem trebalo usporiti ši-renje i smanjiti brojnost populacije.

Sprje avanje unošenja stranih vrsta u prirodu je jedan od bit-nih uvjeta zaštite bioraznolikosti, a Zakonom o zaštiti prirode izri ito se zabranjuje puštanje stranih vrsta u prirodne ekosu-stave!

Vrša s mamcem za lov rakova. Foto: Petra Kutleša

Signalni rak. Foto: Petra Kutleša

I 111 I


ČIČOKA ∑ GOMOLJASTI SUNCOKRETILI SLATKI KRUMPIR

i oka u svom širenju stvara guste, jednoli ne sastojine i tako negativno utje e na bioraznolikost, a može poticati eroziju rije nih obala te usporavati sukcesiju vegetacije.

INVAZIVNA

STRANA VRSTA

dr. sc. Igor Borši , HAOP

Gusta sastojina i oke na obali rijeke Mirne

I 112 I

VODA I PRIRODA I Čičoka ∑ gomoljasti suncokret ili slatki krumpir

Za i oku, odnosno gomoljasti suncokret ili slatki krumpir, kako je tako er nazivaju si-gurno ste uli. Možda ste uli kako se njezini gomolji mogu jesti sirovi ili kuhani odnosno pe eni? Kako se koriste za dobivanje alko-hola, ali i i za prehranu životinja? Vjerojat-no ste uli kako gomolje i oke mogu jesti i osobe oboljele od še erne bolesti budu i da ne sadrže škrob nego inulin? Ili ste ih možda vidjeli na tržnici gdje se prodaju? Ili ste ih i sami kušali?

Ovo, me utim, ne e biti pri a o i oki kao povr u, ve o i oki kao jednoj od sedamde-setak invazivnih stranih vrsta biljaka u Hr-vatskoj.

No po nimo od imena! i oki je njezino znanstveno ime, Helianthus tuberosus L., u 18. stolje u nadjenuo poznati švedski bota-ni ar Carl Linné, otac sustava imenovanja svih živih bi a na Zemlji. Taj se sustav na-ziva binarnom nomenklaturom, budu i da se svako znanstveno ime sastoji od dva dijela - imena roda i speci nog pridjeva. Dakle, Carl Linné je i oku zajedno s još nekoliko vrsta, uklju uju i i suncokret, svrstao u rod kojeg je nazvao prema gr kim rije ima za Sunce (helios) i cvijet (anthos) u rod Helianthus. Speci ni pridjev tuberosus i oka je dobila

zbog svojih gomolja, a prema latinskoj rije i za gomolj (tuber) odnosno pridjevu tubero-sus koji zna i “s gomoljastim zadebljanjima”. Ti gomolji nastaju kao zadebljanja podzemne stabljike odnosno podanka, a na taj na in biljka preživljava zimu te zapo inje svoj rast i razvoj u sljede oj sezoni.

i oka je višegodišnja biljka (trajnica) koja naraste do 3 m visine. Njezina stabljika je uspravna i razgranjena u gornjem dijelu. Listovi i oke u donjem su dijelu stabljike uglavnom nasuprotni, dok se u gornjem di-jelu izmjenjuju. Sastoje se od okriljene pe-teljke te izduženo jajaste, na vrhu ušiljene plojke. Privla ne žute cvatne glavice, sli ne suncokretovim, ali manje, razvijaju se u raz-mjerno rijetkom metli astom cvatu na vrhu stabljike. Pojavljuju se u jesen, od rujna do studenog. Ovojni listovi glavice su zeleni, trepavi avi, te pri vrhu ušiljeni. Svaka gla-vica sadrži brojne cvjetove, koji su dvovrsni. Na vanjskom dijelu odnosno na obodu glavi-ce nalazi se 12 do 15 ve ih, jezi astih cvje-tova, dok se u središtu glavice razvijaju puno sitniji, cjevasti cvjetovi. Svaki cvijet gra en je od pet me usobno sraslih latica i pet la-pova preobraženih u nekoliko uskih ljuš ica koje otpadaju. U svakom tom malom cvije-

Cvat i oke u pro lu

i oka je prvi put zabilježena sredinom 19. stolje a u Dalmaciji, dok je danas rasprostranjena duž cijele Dalmacije, ali i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, posebno u njenom sjeverozapadnom dijelu.

SLIKEdr. sc. Igor Boršić, HAOP


I 113 I

tu nalazi se pet prašnika koji su me usobno srasli prašnicama te prirasli na latice. Jedna-ko tako, u cvjetovima se nalazi i tu ak sa po-draslom plodnicom gra enom od dva plodna lista. Plod koji se razvija je roška, koja ima nekoliko trepavi avih ekinja.

Kao što je ve navedeno, i oka u Hrvatskoj nije zavi ajna vrsta. Naime, podrijetlom je iz isto nog dijela Sjeverne Amerike (Kanada i Sjedinjene Ameri ke Države), a danas je na-turalizirana u Africi, u Srednjoj i Južnoj Ame-rici, Australiji i Novom Zelandu te u isto noj Aziji. U Europu odnosno Francusku namjerno je (zbog uzgoja) unesena ve po etkom 17. stolje a, nakon ega je proširena i u druge države (Nizozemska, Italija, Engleska, Nje-ma ka itd.). Od tada ona je iz vrtova izbje-gla u poluprirodna i prirodna staništa, gdje je uspjela opstati te se nastavila uspješno raz-množavati. I ne samo to, po ela se širiti na pogodna, hranjiva i vlažna, osun ana stani-šta. U tom širenju ona stvara guste, jednoli -ne sastojine te na taj na in negativno utje e na bioraznolikost, može poticati eroziju rije -nih obala te usporavati sukcesiju vegetacije. Zbog toga se u mnogim europskim zemlja-ma, poput npr. Austrije, Belgije, Bugarske,

eške, Latvije, Litve, Poljske, Slova ke,

Rumunjske, Ma arske, smatra invazivnom stranom vrstom. A tako je i u Hrvatskoj, u kojoj je i oka prvi put zabilježena sredi-nom 19. stolje a u Dalmaciji, dok je danas rasprostranjena duž cijele Dalmacije, ali i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, posebice u njezinom sjeverozapadnom dijelu. Pri tome se naj eš e pojavljuje na obalama rijeka, po-toka i kanala, na nasipima, rubovima šuma, ali i na drugim staništima na koja utje e o-vjek, u urbanim sredinama te kao korov na poljoprivrednim površinama. Smatra se kako se i oka u Hrvatskoj razmnožava jedino ve-getativno odnosno podankom, gomoljima i njihovim dijelovima. Njih rasprostranjuju ra-zli ite životinje, poput glodavaca, a šire se i vodom, osobito za vrijeme visokih vodostaja i poplava.

Posa enu i oku potrebno je držati pod kon-trolom i ne dopustiti joj širenje izvan vrta. Naime, potpuno uklanjanje i oke s nekog podru ja je prili no zahtjevno, budu i da su samo mali dijelovi gomolja potrebni da bi izrasla nova biljka. Pri tome se za njezi-no iskorjenjivanje preporu uju mukotrpne i dugotrajne mehani ke metode koje uklju u-ju iskopavanje podzemnih dijelova biljke te košnju dva puta godišnje kroz više godina.

Cvat i oke s obodnim jezi astim i središnjim cjevastim cvjetovima

Kao invazivnu stranu vrstu u Hrvatskoj, i oku se ne

smije saditi i namjerno unositi u poluprirodna i prirodna staništa, a njezino nenamjerno širenje potrebno je pokušati sprije iti.

I 114 I

PUTOVANJA I Zemlja tisuću fjordova


I 115 I

ZEMLJA TISUĆU FJORDOVADva od tri najduža fjorda na svijetu, Sognefjord, dug 203 kilometra i Hardangerfjord od 179 kilometara, nalaze se upravo u Norveškoj ili kako ju još zovu “Zemlja tisu u fjordova”.

Branka Ilakovac


I 116 I

Jedna od najrje e naseljenih država Europe ujedno je jedna od najljepših. Oblikom izuzet-no razvu ena i uska, Norveška se proteže po zapadnom teritoriju Skandinavskog poluoto-ka, a osim kopnenog dijela, obuhva a otok Jan Mayen te arkti ko oto je Svalbard. Najve a prirodna znamenitost zemlje su fjordovi, mor-ski rukavci za koje je zaslužna najrazvedenija obala na svijetu smještena uz Atlanski ocean i Barentsovo more. Dva od tri najduža fjorda na svijetu nalaze se upravo u Norveškoj, So-gnefjord, dug 203 kilometra i Hardangerfjord od 179 kilometara. “Zemlja tisu u fjordova”, kako ju neki nazivaju, obiluje i kristalno istim slapovima, gle erima, planinama i šumama, što posebice privla i ljubitelje prirode i aktiv-nosti na otvorenom. Nestvarni norveški kra-jolici i prirodne ljepote imali su veliki utjecaj i na nastanak ovdašnjih bajki, mitova i vjero-vanja, u kojima glavne uloge uglavnom imaju vile i trolovi. Divovski i nezgrapni trol s velikim nosom, dugim stopalima i dlakavim tijelom, najpoznatiji je suvenir Norveške, popularniji i od sveprisutnih Vikinga.

Zbog utjecaja Atlantskoga oceana, osobito Golfske struje i zapadnih oceanskih vjetro-va, klima Norveške mnogo je toplija od klime drugih krajeva na istim geografskim širinama. Izuzetak su sjeverni dijelovi koji se nalaze u arkti kom pojasu i gdje temperature padaju debelo ispod ništice. S obzirom na zemljopisni položaj, ovdje se pojavljuju ak tri fenomena: polarna no , polarni dan i polarna svjetlost (Aurora borealis). Sezona skijanja u sjevernoj Norveškoj traje itavu godinu, na kraju, skija-nje je ovdje i ro eno i gotovo da nema Nor-vežanina koji u njemu ne uživa. Zaljubljenici u prirodu mogu promatrati kitove ili jata ha-ringa kako plivaju u prirodnom okolišu, što je doista spektakularan prizor. Polarne medvjede mogu e je vidjeti samo na oto ju Svalbard ali su zato simpati ni sobovi esti prizor ukoliko se vozite cestama na sjeveru zemlje.

Norveške rijeke su kratke, velikoga pada, s mnoštvom brzaca i slapova te nisu pogodne za plovidbu. No, potencijal njihovih vodopada iskorišten je za dobivanje hidroenergije koji je dominantan izvor za proizvodnju energije. Pri-

I 117 I


rodna su bogatstva ove zemlje nafta, prirodni plin, željezo, bakar, cink, titanij, nikal, riblji i šumski fond. Od drveta su u prošlosti Nor-vežani gradili gotovo sve, od dugih vikinških brodova, do srednjovjekovnih crkava i ku a. Upravo jedinstvena arhitektura koja se održa-la do danas, posebice drvene ku e smještene izvan urbanih podru ja savršeno se uklapaju u prirodu i daju prekrasan rustikalni šarm ko-jim mame fotoaparate.

Nagli gospodarski rast koji je zapo eo 60-ih godina prošlog stolje a nakon otkri a velikih nalazišta nafte i prirodnog plina u Sjevernom i Norveškom moru doveo je do munjevitog skoka norveškog gospodarstva. Danas je to zemlja s jednim od najviših BDP-a u svijetu, u vrijednosti od 512,6 milijarda dolara, što je 100 818 dolara po stanovniku. Norveška nje-guje skandinavski socijalni model s univerzal-nom zdravstvenom skrbi, subvencioniranim visokim obrazovanjem i širokim sustavom so-cijalnih prava. esto je najviše rangirana dr-žava svijeta po ljudskom razvojnom indeksu a krasi ju i titula najmiroljubivije države na

svijetu prema indeksu globalnog mira. Stoga ne udi što se Nobelova nagrada za mir dodje-ljuje svake godine baš u Oslu.

Osim što je država blagostanja i mira, Nor-veška je i država ljubaznih ljudi slobodnog duha koji izvrsno govore engleski jezik i koji su unato materijalnom bogatstvu zadrža-li skroman i jednostavan na in života. Visoki životni standard uo ljiv je samo po cijenama koje su mnogostruko više nego u Hrvatskoj. Tako ete za skromniji obrok u prosje nom re-storanu morati izdvojiti minimalno 200 kuna, a za kavu u ka u ak 50 kuna. Nametnuti su visoki porezi na sve vrste poroka, posebice cigarete i alkohol, ime se poti e zdrav na in života, kojemu doprinose i prehrambene na-vike s pretežno morskim jelovnikom. Upravo zdravom, jednostavnom i mirnom životu bez egzistencijalnih briga Norvežani mogu zahva-liti dugi životni vijek, prosje no dulje od 81,5 godina.

Prema ure enju Norveška je ustavna monar-hija a kralj je šef države, formalno na elu

I 118 I


I 119 I


I 120 I



I 121 I

I 122 I


I 123 I


izvršne vlasti i zapovjednik vojnih snaga. No, kako kralj ne bi zaboravio da predstavlja na-rod, dodijeljen mu je službeni naziv “Norveški kralj”, a ne “Kralj Norveške”. Zanimljivo je da se u zemlji govori ak 11 jezika, od kojih su svi živi.

Broj stranaca se udvostru io od 2005. do 2015. te danas ine oko 10 % populacije. Naj-više je Poljaka, Šve ana, Litvanaca, Nijemaca i Danaca. Prema procjeni Ministarstva vanjskih i europskih poslova u Norveškoj živi oko dvije tisu e Hrvata i njihovih potomaka. Prvi Hrvati su se u manjim grupama doselili tijekom pe-desetih i po etkom šezdesetih godina prošlog stolje a kao politi ki emigranti dok je najve i dio njih stigao desetlje e kasnije kao ekonom-ska emigracija. Danas Hrvati naseljavaju sve ve e gradove u Norveškoj, a najviše ih ima u Oslu, gdje djeluje i škola na hrvatskom jeziku.

Iako je zemlja visoko ovisna o naftnoj industri-ji, Vlada promovira obnovljive izvore energije te ekološko ponašanje stanovnika. Norveška prednja i po snažnim inicijativama i državnim poticajima za elektri na vozila koji se primje-njuju još od 1996. godine, a uklju uju sma-njena davanja i porez, posebne registracijske tablice i besplatnu vožnju trajektima. Prema Nacionalnom prometnom planu, zemlja bi do 2030. trebala maksimalno eliminirati štetne efekte na okoliš iz prometa, jer je postavila cilj svih vozila bez štetnih plinova do 2025. godine. Da je cilj ostvariv potvr uje podatak da su oko 30 posto svih prodanih vozila u ovoj godini bili elektri ni automobili.

Približno etvrtina stanovništva živi u prioba-lju, a najve a je naseljenost na jugoistoku, u podru ju oko fjorda Oslo, gdje na manje od etiri posto teritorija živi tre ina stanovniš-

tva zemlje. Cijela je zemlja izvrsno cestovno i željezni ki povezana, osim krajnjeg sjevera, koji je vrlo slabo naseljen. Morski su putevi odli no pokriveni nizom luka, koje osim trgo-va ke imaju i važnu turisti koj ulogu. Trajekti-ma se odvija putni ki promet prema Danskoj, Švedskoj, Njema koj i Velikoj Britaniji. Uko-liko ste se odlu ili na vožnju autobusom od Bergena do Stavangera, dva puta ete se na i na trajektu, a isto toliko ete puta pro i kroz duge podvodne tunele. Vožnja je u Norveškoj sve, samo ne monotona, što zbog krajolika, što zbog savršenih rješenja i besprijekorne funkcionalnosti. Sve je ovdje ure eno do naj-sitnijih detalja, tako da su manje željezni ke stanice automatizirane i bez osoblja, i treba li uop e naglasiti nema kašnjenja u voznom redu autobusa, vlakova i brodova.

Upravo razvijena infrastruktura i neponovljivi dramati ni krajolici s brojnim prirodnom i kul-turnim znamenitostima te apsolutna osobna sigurnost kao važan faktor današnjeg global-nog turizma, sve više ja aju potencijal Norveš-ke kao destinacije koja se “mora” posjetiti.

SLIKEBranka Ilakovac

I 124 I

HRVATSKE VODE I Europa misli zeleno

EUROPA MISLI ZELENOIvo Aščić Ekološki problem zna ajnije je prouzrokovan

još od industrijske revolucije sredinom 19. stolje a, kada je suživot ovjeka s prirodom uvelike izmijenjen jer se ovjek stavio u sre-dište svega. Posljedica sve ve eg one iš enja okoliša svakako je razvoj industrije i uporaba ugljena u proizvodnji energije ime dolazi do pove anja ispuštanja uglji nih, sumpornih i duši nih oksida ali isto tako uporaba nafte i naftnih derivata te razvoj kemije i primjena kemijskih tvari u industriji.

Od toga vremena zabilježeno je pove anje uklji nog dioksida u atmosferi za ak 142 posto. Štetne posljedice sve više se primje-uju jer industrijski razvoj sve više utje e

na trajno ošte enje prirode. Neodgovorno ponašanje, ne samo velikih kompanija ve i pojedinaca, dovelo je do štetnih posljedica s kojima se suo ava svaki ovjek kao i gene-racije koje dolaze.

De nitivno, ovakav razvoj doga aja razlog su za uzbunu i edukativno djelovanje razli-itih globalnih institucija. Jedna od njih je

i Europska udruga javnih poštanskih ope-ratora (PostEurop) koja okuplja pedesetak nacionalnih poštanskih operatora. Na nje-nu inicijativu ove godine izdane su marke na temu: Ekologija u Europi – misli zeleno. Marke imaju za cilj skrenuti pozornost na korištenje modernih tehni kih dostignu a za unaprje enje i razvoj u skladu s prirodom te stvaranje svijesti o o uvanju životnog okoli-ša za generacije koje dolaze.

Marke koje se izdaju ve 60 godina na temu Europe imaju zadatak poja ati suradnju me u zemaljama te probuditi svijest o za-jedni kim korijenima, kulturi i povijesti eu-ropskih zemalja i njihovim zajedni kim ci-ljevima. Ovogodišnje likovno rješenje “Misli zeleno” tiskano u milijunskim nakladama, za razliku od prethodnih, identi no je za

Marka siboli ki prikazuje loš i dobar suživot s okolišem

Simboli ki prikaz karte Europe na zelenom listu pokazuje zajedništvo

Europska politika o zaštiti i o uvanju okoliša vode a je u svijetu

sve lanice PostEuropa. Marku je osmislila ciparska dizajnerica Doxia Sergidou, iji je rad izabran na natje aju izme u 24 države. Prikazala je ruku ovjeka, koji zaga ena po-dru ja na planeti Zemlja pretvara u zelene površine te neke primjere korištenja obnov-ljivih izvora energije i uporabu ekološki pri-hvatljivih prometnih sredstava. Poruka ove marke odnosi se na svakog pojedinca koji može dati svoj doprinos u o uvanju okoliša i smanjenju zaga enja. Drugim rije ima, bu-du i razvoj treba temeljiti na zaštiti okoliša te na održivom razvoju i gospodarenju, što zna i da korištenje prirodnih izvora mora biti podnošljivo kako bi se oni mogli obnoviti i održati u tzv. ekološkoj ravnoteži.

Ve ina europskih država (npr. Portugal, Slo-venija, Nizozemska) osim marke s ciparskim prijedlogom dizajna izdale su još jednu ili nekoliko maraka u istoj seriji sa svojim diza-jnom, prije svega zbog stimulativne ekološ-ke teme za najšire mase ljudi.

Misliti zeleno zna i živjeti život tako da bude prijateljski s prirodnim okolišem. U praksi to podrazumijeva usvajanje pet osnovnih na ela u svakodnevnom životu: smanjenje one iš enja, o uvanje resursa, ušteda ener-gije, smanjenje potrošnje i otpada te o uva-nje ekološke ravnoteže na planetu Zemlja.

“Napretkom znanosti i tehnologije razvili smo civilizaciju, ali smo zanemarili priro-du. ovjek je, uz golemu potrošnju energi-je, one istio prirodu industrijskim otpadom, štetnim plinovima, pesticidima, teškim me-talima i organskim tvarima, uvelike sma-njivši raznolikost biljnih i životinjskih vrsta. Promijenjen okoliš nepovoljno djeluje na zdravlje ljudi ugrožavaju i i opstanak naše vrste zbog klimatskih promjena, „u inka staklenika” i ošte enja Zemljina ozonskog omota a. Industrija – temelj globalnog bla-

“Iako je ovjek sa svojim duhovnim sposobnostima otkrio velik broj pronalazaka, nikad ne e otkriti pronalazak koji može nadmašiti prirodu po ljepoti, jednostavnosti i neposrednosti, u ijem stvaranju

ne nedostaje ništa i ništa nije prekomjerno” (Leonardo da Vinci)

I 125 I


gostanja – prijeti mogu nostima daljnjeg opstanka ovje anstva. Me udjelovanje živih bi a i okoliša opisuje znanstvena disciplina – eko-logija. Ona omogu uje razumijeva-nje organizacije prirodnog okoliša kroz zi ke i biološke procese” iz-me u ostalog isti e se u prigodnom tekstu koji prate hrvatske marke, a kojeg potpisuje prof. Ivan ica Ter-njej s Prirodoslovno-matemati kog fakulteta u Zagrebu.

I isti oceani su jedan od preduvjeta za zeleni planet ak i najmanja kap vode sadrži tisu e živih bi a

Dovoljne koli ine iste vode neizbježne su za opstanak brojnih biljnih vrsta

Marke jasno poru uju da je budu nost zelenog planeta u našim rukama

Uporaba obnovljivih izvora energije uz pomo vode i vjetra

SLIKEIvo Aščić

I 126 I

PUBLIKACIJE I Voda ∑ bogatstvo prirode

Tanja Roje-Bonacci

NASUTE GRA EVINE

U knjizi “Eksperimentalne metode u obradi otpadnih voda” na jednom mjestu sakupljena su svjetska iskustva i zna-nja eksperimentalnih tehnika i metoda pra enja sustava obrade. Knjiga predstavlja visoko vrijedan materijal za proširenje i utvr ivanje znanja te obuku svih sudionika u tom interdisciplinarnom procesu. Autori knjige predstavlja-ju uvažene, svjetski poznate znanstvenike bogatog znan-stvenog i prakti nog iskustva, koje su podarili putem ove knjige i daju i doprinos razumijevanju tehnologije obrade otpadnih voda i naprednih metoda pra enja procesa obra-de. Ovime e se unaprijediti toliko potrebna komunikacija me u znanstvenicima i stru njacima koji se bave procesom obrade te usuglasiti i razjasniti sve nejasno e i dati na upu-te o najboljoj eksperimentalnoj praksi. Knjiga predstavlja vrijedan materijal za utvr ivanje i proširenje znanja o svim vitalnim operacijama u složenom procesu bioloških, kemij-skih, mikrobioloških, biokemijskih i mehani kih operacija tehnologije obrade. Ste ena znanja iz knjige omogu it e proširenje vizija i znanja o otpadnoj vodi kao sekundar-noj sirovini, ekonomskom resursu i mogu nostima njene ponovne uporabe te na osnovu eksperimentalne prakse omogu iti izdvajanje vrijednih sastojaka iz otpadne vode u funkciji cilja nultog ispuštanja. Knjiga je dio internetskog programa obuke iz sanitarne hidrotehnike pri UNESCO-IHE te se može koristiti zajedno s video zapisima metoda i pri-stupa koje izvode i o kojima pripovijedaju autori, uklju u-ju i upute o najboljoj eksperimentalnoj praksi. Napisana je za studente diplomskog i postdiplomskog studija, istraživa-e, laboratorijsko osoblje, upravitelje ure aja, konzultante

i ostale stru njake u predmetnom sektoru.

Mark C.M. van Loosdrecht, Per H. Nielsen, Carlos M. Lopez-Vazquez, Damir Brdjanovic

EKSPERIMENTALNE METODE U OBRADI OTPADNIH VODA

Godina izdanja: 2015. godina


Knjiga NASUTE GRA EVINE dijelom je nastala kao odgovor na poplave u Slavoniji 2014. godine. Pokazalo se da o ovim gra evinama nema dostupne literature na hrvatskom jezi-ku. Radi se o geotehni kim nasutim gra evinama, odnosno gra evinama bez o itih temelja kojima je zajedni ko to što im je tlo gradivo, kako u kontroliranim, tako i u nekontroli-ranim uvjetima ugradnje. Sadržaj knjige je podijeljen u dva dijela. Prvi dio sadrži 5 poglavlja. Odnosi se na gradivo za nasipe. Opisuje svojstva tla kao gradiva, njegovu razred-bu, bitnu za prepoznavanje gradiva koje jest, odnosno nije pogodno za nasipavanje. Detaljno opisuje laboratorijska ispitivanja s naglaskom na sve ono što se u geotehni kom smislu odnosi na gradiva za nasipe. Posebno se bavi zbi-janjem, kao osnovnom radnjom ugradnje nasipa. Detaljno je razra en utjecaj zbijenosti na zi ko-mehani ka svoj-stva gradiva ugra enog u nasip. Drugi dio teksta sadrži 4 poglavlja. Bavi se nasipima kao gra evinama. Opisuju se potrebni prora uni pri njihovom projektiranju. Posebno je poglavlje posve eno hidrotehni kim nasipima. U tom su poglavlju opisane sve mogu e okolnosti u kojima se takvi nasipi mogu na i. Za pojedine okolnosti daju se odgovara-ju a rješenja za praksu. U posljednjem su poglavlju dani detalji koje moraju sadržavati projekti nasipa. Knjiga se može nabaviti na Fakultetu gra evinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu (putem web stranice fakulteta) ili UPI book distributera.

I 127 I


Promjene koje se danas doga aju u društvu odvijaju se velikom brzinom, a razlog tome je sve ve a primjena ino-vacija i novih tehnologija. Gra evinarstvo kao vrlo važna grana privrede u najve oj mjeri utje e na ove promjene. Gra enje je važno za cijelo hrvatsko društvo i zbog toga se moraju osigurati razvojni projekti koji mogu pokrenuti novi rast graditeljstva i društva u cjelini. Danas su takvi projekti teško ostvarivi bez sredstava iz EU fondova i upra-vo je ta injenica oblikovala tematski naziv skupa. Sabor hrvatskih graditelja pro lirao se u tradicionalno mjesto razmjene znanstvenih i stru nih informacija iz podru ja graditeljstva. Povezivanje akademske zajednice i privrede mora biti okosnica svakog razvoja, a kongresi poput Sabo-ra hrvatskih graditelja pravo su mjesto za to. Ove godine je ostvaren sedmi Sabor hrvatskih graditelja, koji se tradici-onalno održava u Cavtatu. Radovi su svrstani u 11 cjelina: Geotehnika, Gra evni materijali, Konstrukcije, Organizaci-ja i tehnologija gra enja, Prometnice, Vodno gospodarstvo i hidrotehnika, Zgradarstvo i graditeljska baština; Zaštita okoliša, Investicije i razvojni projekti, Suradnja znanosti i privrede te Zajedni ke teme. Organizator je Hrvatski savez gra evinskih inženjera, a Hrvatska komora inženjera gra-evinarstva suorganizator. Urednik zbornika je prof.dr.sc.

Stjepan Lakuši , a prire en je zahvaljuju i velikom trudu svih autora i koautora, iji radovi su predstavljeni na više od tisu u stranica.

Sabor hrvatskih graditelja 2016., Zbornik radova

EU I HRVATSKO GRADITELJSTVO

Okrugli stol, Zbornik radova

HIDROTEHNI KE MELIORACIJE U HRVATSKOJ – STANJE I IZAZOVI

Jedanaest godina je prošlo od po etka provedbe Nacional-nog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivred-nim zemljištem i vodama (NAPNAV) i pri tome su ste ena brojna stru na iskustva i nau ene su mnoge lekcije. Isto-vremeno su realizirani brojni istraživa ki projekti vezani uz hidrotehni ke melioracije s ciljem razvoja hidrotehni ke i agronomske struke. Tijekom proteklih desetak godina, vodno zakonodavstvo je uskla eno s europskom pravnom ste evinom, doneseni su dugoro ni planski dokumenti upravljanja vodama i otvorile su se mogu nosti za su nan-ciranje razvojnih projekata hidrotehni kih melioracija sred-stvima uz europskih fondova. Sve su to razlozi zbog kojih je Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje (HDON) organiziralo Okrugli stol „Hidrotehni ke melioracije u Hr-vatskoj – stanja i izazovi“ u Višnjici kod Slatine, kako bi znanstvenici i stru njaci razli itih pro la koji se bave hidro-tehni kim melioracijama mogli razmijeniti ste ena zvanja i iskustva. Rezultat toga skupa je i Zbornik radova, iji je izdava Hrvatske vode, a koji kroz 25 radova sveobuhvat-no sagledava stanje i razvojne mogu nosti hidrotehni kih melioracija, naro ito vode i ra una o daljnjoj provedbi NA-PNAV-a. Radovi obuhva aju teme iz hidrotehni kih meli-oracija, crpnih stanica u melioracijama, projekata navod-njavanja, sustava odvodnje, projekata zaštite od štetnog djelovanja voda. Iskustva i ste ena znanja iz ovog podru ja bit e korisne smjernice nadležnim državnim tijelima i insti-tucijama za unapre enje stanja hidrotehni kih melioracija u Hrvatskoj.



I 128 I

OBAVIJESTI

I 128 I

DUBRAVKO DOSEGOVIĆ2. lipnja 1939. ∑ 18. kolovoza 2016.

Dubravko Dosegović rođen je 2. lipnja 1939. godine u Slavonskoj Požegi, a od 1941. godine živio je u Zagrebu gdje je za-

vršio osnovnu školu i prirodoslovno-matematičku gimnaziju. U listopadu 1961. godine završio je germansku grupu nauka

na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim engleskog i ruskog jezika, govorio je i češki, španjolski i djelomično

japanski jezik, a služio se i njemačkim i francuskim. Radni staž započinje 1962. godine u Organsko kemijskoj industriji Za-

greb. Kratko vrijeme radio je i u Institutu za alatne strojeve i PIK Sljeme, a 1. veljače 1969 godine zapošljava se u vodnom

gospodarstvu u Direkciji za Savu u Zagreb na mjestu prevoditelja. Na radnom mjestu prevoditelja u vodnom gospodarstvu

radio je 35 godina, sve do odlaska u mirovinu 30. prosinca 2004. godine. Komunikativnost i kolegijalnost bile su jedne od

najvećih vrlina profesora Dosegovića, kao i želja da pomogne svakome kao i velik smisao za humor. Kao vrstan prevoditelj

koji je cijeloga života ulagao u svoje znanje i odlično poznavao stručnu terminologiju koja je bila nužna za projekte koji su se

radili, utabao je put Hrvatskih voda u budućnost. Radio je na projektima UNESCO-a Sava, na projektima Svjetske banke

∑ Črnec polje, projektima hitne obnove poslije Domovinskog rata i svim međunarodnim projektima koji su omogućili me-

đunarodnu afi rmaciju Hrvatskih voda. Svojim radom omogućio je kolegama iz Hrvatskih voda da s lakoćom prate pravnu

stečevinu zemalja Europe i svijeta. Pomogao im je da se upoznaju s prvim vodnim direktivama europske unije.

U nasljeđe je ostavio velik opus svojih djela i pisanih riječi koje je pretočio u svoje knjige. Oni koji su imali sreću usko su-

rađivati s njim, doista su bili obogaćeni neprocjenjivim iskustvom. Bio je član Hrvatsko-češkog društva i Češke besede

Zagreb, veliki zaljubljenik u Češku i pisac dvije knjige (Češka kroz ključanicu, 2009. i Češki mozaik, 2015.) i brojnih članaka

o češkim temama. Knjige su kruna njegovih nekoliko desetljeća istraživanja Češke u koju je svake godine odlazio na puto-

vanja. Bio je dugogodišnji aktivan sportaš, bavio se judom, najprije kao natjecatelj, a potom i kao trener i sudac.

IN MEMORIAM

I 129 I


STJEPAN ŠOLIĆ20. prosinca 1936. ∑ 26. rujna 2016.

Stjepan Šolić rođen je u Senju 1936. godine. Građevinski fakultet završava u lipnju 1963. godine i stječe titulu diplomi-

ranog građevinskog inženjera. Iste godine zaposlio se u Zemljoradničkoj zadruzi, od 1964. do 1969. godine radio je u

Hidroelektrani Senj, a 1. rujna 1969. godine zasnovao je radni odnos u vodnogospodarskoj djelatnosti kao inženjer u

Projektnom odjelu Organizacije udruženog rada (OUR), Odjeljak Zagreb. S obzirom na njegovo djelovanje u razvoju sa-

moupravnih odnosa i njegove organizacijske sposobnosti, njegov rad te moralno-političke kvalitete, postao je i Direktor u

Osnovnoj organizaciji udruženog rada “Zagreb” Općeg vodoprivrednog poduzeća Direkcije za Savu-Zagreb 1977. godine,

a 1981. godine rješenjem OVP Zagreb, Radna zajednica “Zajedničke službe” imenovala ga je za pomoćnika direktora

Općeg vodoprivrednog poduzeća za vodno područje sliva Save. 1986. godine raspoređen je na zadatke pomoćnika

generalnog direktora, a 1990. godine i za v.d. generalnog direktora Vodoprivredne radne organizacije za vodno područje

sliva Save u Zagrebu.

Od davne 1969. godine kada se zaposlio u Direkciji za Savu pa sve do zaslužene mirovine 2002. godine, u njegovom

preko 30 godina dugom radnom stažu, svojim organizacijskim i moralnim vrlinama sigurnom rukom vodio je Vodoprivre-

dom kao pomoćnik generalnog direktora te kao voditelj mnogim službama i odjelima, ostavljajući dubok trag u vodnome

gospodarstvu, a naročito u poslovima obrane od poplava. I nakon umirovljenja 2002. godine, kao stručna osoba bio je

angažiran u poslovima koordinacije i sudjelovanja u izradi troškovnika za radove tehničkog i gospodarskog održavanja na

državnim i lokalnim vodama za slivna područja: “Banovina” Sisak, “Kupa” Karlovac, “Šumetlica ∑ Crnac” Nova Gradiška,

“Subocka ∑ Strug” Novska i “Brodska Posavina” Slavonski Brod.

Svojim smirenim i pouzdanim držanjem, ulijevao je snagu mnogim kolegama koji su od njega znali zatražiti pomoć i savjet,

kako stručni, tako i onaj prijateljski. Mijenjao je sredinu svojim pozitivnim stavovima i optimizmom te bio uzor mnogim ge-

neracijama inženjera i djelatnika Hrvatskih voda, pružajući im nesebičnu pomoć.

IN MEMORIAM

I 130 I

OBAVIJESTI

MARTIN PILAR9. listopada 1924. ∑ 24. listopada 2016.

Martin Pilar rođen je u Slavonskom Brodu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Za vrijeme rata bio je u Državnoj rad-

noj službi. Na Građevinskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu diplomirao je 1950. godine. Iste godine se zapošljava

na gradnji tvornice u Užičkoj Požegi u Srbiji, a četiri godine kasnije u projektnom poduzeću Projekt u Zagrebu, u kojem je

kao projektant radio na izradi više projekata hidrotehničkih melioracija te na izradi osnovnog i idejnog projekta za uređenje

delte rijeke Neretve.

Po prelasku 1958. godine u novoosnovano poduzeće Lonjsko Polje, proveo je 6 mjeseci na usavršavanju u SAD-u gdje je

proučavao probleme upravljanja vodoprivrednim organizacijama. Po povratku, postavljen je za tehničkog direktora Lonj-

skog polja, gdje je razvio djelatnost poduzeća za izvedbu meliorativnih zahvata s izradom projekata i izvedbom radova.

Od 1961. godine, poduzeće Lonjsko Polje prerasta u Direkciju za regulacijske i melioracijske radove u slivu rijeke Save

(Direkcija za Savu), gdje je tehnički direktor, a od 1962. godine i direktor.

1965. godine je postavljen za direktora radne organizacije Općeg vodoprivrednog poduzeća za vodno područje sliva Save

(OVP Sava) i na tom mjestu je kontinuirano radio sve do odlaska u mirovinu u lipnju 1989. godine. Od početka rada, sve

aktivnosti koje su se obavljale u uređenju doline rijeke Save, njenih pritoka i vodotoka, na provedbi melioracija i odvodnje,

uređenja bujica i zaštite od erozije, vodoopskrbi, zaštiti od zagađivanja voda i svih ostalih problema pri izgradnji ili plani-

ranju hidrotehničkih radova u Hrvatskoj, bile su usko vezane za djelatnost inženjera Pilara. Bio je inicijator, organizator i

glavni nositelj svih akcija. To je posebno došlo do izražaja i kod nekih posebnih događaja, kao npr. poslije poplave Save na

području Zagreba, Siska i Karlovca te na širem području Posavine u razdoblju između 1965. i 1972. godine, zatim u izradi

Projekta kompleksnog uređenja rijeke Save u Jugoslaviji, u vrijeme gradnje zgrade Vodoprivrede Hrvatske od 1970. do

1974. godine, u realizaciji izgradnje ključnih obrambenih vodoprivrednih objekata poslije 1967. godinena realizaciji velikog

projekta Črnec Polje i kod brojnih drugih radova.

Izuzetna i visoka stručnost, radni potencijal, osjećaj odgovornosti, kultura ophođenja i komunikacija doveli su gospodina

Pilara na istaknuta mjesta u vodoprivredi Hrvatske i Jugoslavije, kao i u međunarodnim stručnim organizacijama. Bio je

aktivan i u više društvenih organizacija ∑ Društvo u SGIT, Društvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske i Jugoslavije. U

međunarodnom komitetu za odvodnju i navodnjavanje (ICID) bio je više godina predstavnik Hrvatske i Jugoslavije i aktivno

je sudjelovao u radu konferencija i njihovih tijela. U Privrednoj komori Jugoslavije bio je dugo godina predstavnik Hrvatske

u Općem udruženju za vodoprivredu i obavljao je dužnost predsjednika skupštine te bio predsjednik Izvršnog odbora. Za

uspjehe u svom stručnom i društvenom radu dobio je brojne pohvale, priznanja, nagrade i odlikovanja. Pisao je i objavio

više stručnih članaka u stručnim časopisima, a u časopisu Građevinar bio je dugo godina član Izdavačkih savjeta i redak-

cijskog odbora.

U vrijeme njegovog rukovođenja, Hrvatska vodoprivreda imala je značajan uspjeh i razvoj jer su u razdoblju od 1965. do

1989. godine izvršena najveća ulaganja u vodoprivredne posebno zaštitne radove,izgradnju sustava “Srednje Posavlje” i

obavljeni veliki radovi na uređenju vodnog režima na vodnim slivovima u Hrvatskoj te stvoreni temelji današnje organiza-

cijske strukture Hrvatskih voda.

IN MEMORIAM

I 131 I


raspisuje

N A T J E A J

za upis V. generacije studenata u akademskoj godini 2016/2017 na

Me unarodni sveu ilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalisti ki studij

POSLOVNO UPRAVLJANJE U GRADITELJSTVU MBA IN CONSTRUCTION (MBACon)

za stjecanje akademskog naziva: sveu ilišni specijalist Poslovnog upravljanja u graditeljstvu

(engl.: University specialist MBA in Construction)

Naši kandidati za polaznike studija MBACon imaju diplomu sveu ilišnog diplomskog studij (ili etverogodišnjeg dodiplomskog studija – prema staroj shemi studiranja) i ostvarili su najmanje

300 ECTS bodova iz studija gra evinarstva, arhitekture ili srodnog tehni kog studija. Sukladno lanku 17. stavak 2. Pravilnika o poslijediplomskim studijima Sveu ilišta u Zagrebu, osobe koje nisu završile sveu ilišni diplomski studij iz odgovaraju eg podru ja mogu upisati studij uz polaganje razlikovnih ispita po odluci Stru nog vije a studija. Studij traje 4 semestra (3 semestra nastave u modulima i 1 semestar za izradu završnog rada) i nosi 90 ECTS bodova. Pri upisu kandidati uz molbu prilažu:

• ispunjen obrazac za prijavu, • diplomu o završenom studiju, • životopis, • prijepis svih ocjena sa studija te prosjek ocjena (potreban je prosjek ocjena 3,5

odnosno 3,0 uz preporuku jednog sveu ilišnog profesora i poslodavca), • dokaz da imaju najmanje 2 godine radnog staža.

Prijave se primaju do 31. prosinca 2016. ili do popunjenja upisne kvote, na adresu Referada poslijediplomskog studija MBACon, Gra evinski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Ka i eva 26, 10000 Zagreb ili na e-mail adresu [email protected].

Više informacija o studiju možete prona i na www.mbaincon.com.

I 132 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

HRVATSKE VODE

POZIV

NATJE AJ ZA OSNOVNE ŠKOLE“NAJMLA I ZA VODE HRVATSKE 2016. - 2017.”

Pozivamo u enike i nastavnike osnovnih škola da se uklju e u natje aj Hrvatskih voda pod nazivom Najmla i za vode Hrvatske 2016. – 2017. Natje aj je posve en temi Svjetskog dana voda 2017. Otpadne vode. Stoga i dostavljeni radovi trebaju obraditi pitanja otpadnih voda i o uvanja voda: tko

i kako one iš uje vode, kako smanjiti one iš enje voda, što su to otpadne vode, na koje na ine može-mo zbrinjavati otpadne vode, koliko ovjek proizvede otpadnih voda, kako racionalno koristimo vodu, kako uvamo naše vode, zašto je voda važna za život na Zemlji, kako otpadna voda utje e na okoliš i prirodu i drugo.

Datum po etka natje aja: 07. rujna 2016.Rok dostave radova: 27. sije nja 2017.Tema natje aja: Otpadne vode – o uvanje vodaCiljna skupina: U enici osnovnih školaDostava radova: PoštomProglašenje pobjednika: Velja a 2017.Podjela nagrada: Ožujak 2017.

Prijavljeni projekti moraju obra ivati zadanu temu u jednoj ili više sljede ih kategorija:

a) EDUKATIVNI MATERIJAL

b) ISTRAŽIVA KI PROJEKTI ILI EDUKATIVNE RADIONICE

c) LIKOVNI RADOVI

d) SLOGAN I/ILI PJESMICA

e) KRATKI SPOTOVI

Uvjete natje aja i ostale informacije možete prona i na linku:

http://www.voda.hr/hr/djecji-kutak-novosti/natjecaj-najmladi-za-vode-hrvatske-2016-2017

Jovana Popić

što želiš zaboraviti?

Što želiš zaboraviti? bavi se pitanjem memorije. koristi umjetnost kao tehniku pamćenja u istraživanju “posrednih prostora” između pamćenja i zaborava, na individualnoj i kolektivnoj razini, unutar vremenskih dimenzija prošlosti i budućnosti. Instalacija se sastoji od pet uve-ćanih interpretacija ljudskog kralješka, koje označavaju gigantsko ljudsko tijelo kao simbol najizravnijeg nositelja identiteta. Oslanjajući se na djela Assman i Foucaulta, ovaj projekt razmatra proces zaborava kao dio snažne društvene i političke strategije prilikom formiranja individualne i kolektivne memorije. jedna je to od ključnih tema u kontekstu povijesnih nara-tiva o Drugom svjetskom ratu i ratu 1990-ih.

Jovana Popić rođena je 1977. godine u Zadru. Multimedijalna likovna umjetnica svoje je ob-razovanje započela na akademiji likovnih umjetnosti u beogradu, a nastavila ga u klasi Prof. rebecce Horn na univerzitetu likovnih umjetnosti u berlinu, gdje je za svoj magistarski rad dobila nagradu Meisterschülerpreis des Präsidenten. Druge nagrade uključuju Sennheiser Future Audio Artist Program, Codice Mia 2016, Ulrich und Burga Knispel Preis, stipendije Karl Hofer Gesellschaft i Friedrich -Naumann- Stiftung, stipendiju kraljevine Norveške i razne umjetničke rezidencije. Izlagala je u Njemačkoj, SaD, švicarskoj, Italiji, grčkoj, japanu, Ma-đarskoj, Poljskoj, rusiji, Srbiji i Hrvatskoj. Njena audio-vizualna instalacija pod nazivom Što želiš zaboraviti? koja će biti premijerno izložena u siječnju 2017. godine u galeriji bačva, Dom HDLu, će u okviru Sennheiserove Future Audio Artist nagrade biti izložena na Art Baselu 2017. jovana Popić živi i radi u berlinu.

Izdvajamo...


Zagreb I LISTOPaD/PrOSINaC 2016. I brOj 217 I gODIšTe XXIV. I ISSN 1330-321X I uDk 628.1

217

Hrvatska vod

oprivred

a

Projekti na rijeci DraviTema broja

DRAVA LIFE ∑ integralno upravljanje rijekom Uređenje desne obale rijeke Drave u OsijekuNavodnjavanje ∑ dio ruralnog razvoja Hrvatske

140 godina organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj

Podvodni svijet Vranskog jezera

Dravske poplavne šumeVodocrpilište Vrčići na Pagu

Velike poplave i mitovi diljem svijeta

zagreb i listopad/prosinac 2016. i broj 217 i godište · pdf filedr. sc. marijan babić...

Documents