129_05_zrinka_barisic__marenic

Zrinka Barišiæ Mareniæ

Sveuèilište u Zagrebu

Arhitektonski fakultet

HR – 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Izvorni znanstveni èlanak

UDK 727.4:378.6:72.036 (497.5 Zagreb) ”1932/1940”

Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam

2.01.04 – Razvoj arhitekture i urbanizma

i obnova graditeljskog naslijeða

2.01.01 – Arhitektonsko projektiranje

Èlanak primljen / prihvaæen: 19. 01. 2005. / 11. 07. 2005.

Znanstveni prilozi�Scientific Papers 13[2005] 1[29] PROSTOR 55

University of Zagreb

Faculty of Architecture

HR – 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Original Scientific Paper

UDC 727.4:378.6:72.036 (497.5 Zagreb) ”1932/1940”

Technical Sciences / Architecture and Urban Planning

2.01.04 – Development of Architecture and urban Planning

and restoration of the Built Heritage

2.01.01 – Architectural Design

Article Received / Accepted: 19. 01. 2005. / 11. 07. 2005.

Paviljonski sklop Poljoprivredno-šumarskog fakulteta

Prva realizacija modernoga fakultetskog sklopa Zagrebaèkog sveuèilišta

Pavilion Complex of the Faculty of Agronomy and Forestry

First Realization of a Modern Complex within the University of Zagreb

fakultetski sklop

moderna arhitektura

Poljoprivredni i Šumarski fakultet

Sveuèilišta u Zagrebu

Radna grupa Zagreb

20. stoljeæe

Izvorni paviljonski sklop Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Sveuèilišta u Za-grebu realiziran je 1932.-1940. prema projektu Radne grupe Zagreb. Koncept„`ivog organizma”, strukture koja se postupno razvija uz središnju os, destrui-ran je tijekom Drugoga svjetskog rata izgradnjom mastodonta IV. paviljona.Daljnja etapna izgradnja paviljona ni`e se do danas i predstavlja niz razlièitihautorskih izraza, uz izvornu djelomiènu realizaciju prvoga modernog sklopa Za-grebaèkog sveuèilišta.

The original pavilion complex of the Faculty of Agronomy and Forestry was de-signed by Zagreb Group and built between 1932 and 1940. The concept of a„living organism”, i.e. a structure that grows step by step along a central axis,was wrecked during World War II by the construction of a gigantic Pavilion IV.Further phased construction has not come to an end until today. It basically re-flects a range of distinct architectural approaches which have all remained,however, tied up with the original concept.

faculty complex

Modern architecture

Faculty of Agronomy and Forestry

of the University of Zagreb

Zagreb Group

20th

century

OSNUTAK POLJOPRIVREDNO-[UMARSKOGFAKULTETA1

FOUNDATION OF THE FACULTYOF AGRONOMY AND FORESTRY

Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhi-je i po završetku Prvoga svjetskog rata za Sve-uèilište u Zagrebu poèinje novo razdoblje dje-lovanja i njegov znaèajniji razvoj. Po osnutkuKraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u sastavuSveuèilišta u Zagrebu djeluju ukupno èetirifakulteta: Bogoslovni, Pravoslovni i dràvno-slovni, Mudroslovni i Lijeènièki fakultet. Prvinovoosnovani fakultet Zagrebaèkog sveuèi-lišta u Kraljevini SHS jest Gospodarsko-šu-marski fakultet koji je 1919. godine nastao in-tegriranjem dotadašnjih viših škola – Višegagospodarskog uèilišta u Krièvcima i Šumar-ske akademije koja je djelovala u sklopu Mu-droslovnog fakulteta.2 Iste, 1919. godine u Za-grebu je utemeljena Tehnièka visoka škola iVeterinarska visoka škola. Pod pritiskom uki-danja visoke se škole transformiraju u fakul-tete i ulaze u sastav Sveuèilišta u Zagrebu.3

Novoosnovane visokoškolske ustanove zapo-èinju djelovati u adaptiranim i prenamijenje-nim zgradama, u skuèenim i vrlo nepogodnimprilikama za rad. Stoga rješavanje prostornihpotreba, ishoðenje zemljišta i sredstava za iz-gradnju novih modernih fakultetskih zgradadugi niz godina zaokuplja fakultetska vijeæanovoutemeljenih fakulteta.

GENEZA LOKACIJE U MAKSIMIRU

LOCATION IN MAKSIMIR

„Fakultetsko dobro” uvrijeèn je naziv za zem-ljište Poljoprivredno-šumarskog fakulteta na

podruèju jugoistoèno i istoèno od maksimir-ske park-šume (sl. 2). Zemljište površine 725 hapresjeèeno je Maksimirskom cestom na dvanepravilna dijela, a manji, ju`ni dio odreðenje s juga Badovinèevom ulicom. Godine 1921.uzorno gospodarsko dobro Maksimir, „u ne-posrednoj blizini Zagreba”, dodijeljeno je uposjed Poljoprivredno-šumarskog fakultetasusretljivošæu nadbiskupa dr. Antuna Baue-ra.4 Na Fakultetskom dobru isprva su se odvi-jali poljodjelski i šumarski znanstveni pokusi,te praktiène vje`be. Nastava novoosnovano-ga Poljoprivredno-šumarskog fakulteta5 od-vijala se u zgradi Šumarskog doma, nekadaš-nje Šumarske akademije, u Vukotinoviæevoj2. Godine 1928. poljoprivredni su odjeli pre-seljeni u zgradu bivšega Gospodarskog druš-tva na Kazališnom trgu 3.6

IZVORNI PAVILJONSKI SKLOP RADNE GRUPEZAGREB, 1932.

AUTHENTIC PAVILION COMPLEXBY ZAGREB GROUP, 1932

Više od desetljeæa fakultetska je uprava po-kušavala ishoditi financijska sredstva za iz-vedbu novih zgrada. Tek kada je 1932. godineMinistarstvo poljoprivrede odobrilo sredstvaza izradu projekta, Savjet Poljoprivredno-šu-marskog fakulteta 1932. godine raspisuje ar-hitektonsko-urbanistièki natjeèaj za izraduprojekta fakultetskoga paviljonskog sklopana zemljištu Fakultetskog dobra u Maksimiru.Ocjenjivaèki sud imenovan je u sastavu: prof.

56 PROSTOR 1[29] 13[2005] 55-66 Z. BARIŠIÆ MARENIÆ Paviljonski sklop Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Znanstveni prilozi�Scientific Papers

1 Tijekom 20. stoljeæa fakultet je mijenjao naziv: Gospo-darsko-šumarski fakultet (1919.-1929. i 1944.-1946.) i Poljo-privredno-šumarski fakultet (1929.-1944. i 1946.-1954.).Godine 1959./60. fakultet se rašèlanjuje na dva samostal-na – Šumarski fakultet i Poljoprivredni fakultet, koji djelujepod razlièitim nazivima: Poljoprivredni fakultet (1959.-1978.),Fakultet poljoprivrednih znanosti (1978.-1992.) i Agronom-ski fakultet (od 1992.). Današnja je adresa sklopa na Fakul-tetskom dobru u Maksimiru: Svetošimunska 25, Zagreb.

2 U sklopu Mudroslovnog fakulteta razvijao se i Priro-doslovno-matematièki odjel (s Farmaceutskim teèajem os-novanim 1882., Šumarskom akademijom osnovanom 1897.i Geodetskim teèajem osnovanim 1908.), iz kojega se tije-kom 20. stoljeæa osamostalilo nekoliko fakulteta.

3 Pretvorbom visokih škola osnovan je 1926. Tehnièkifakultet i 1928. godine Veterinarski fakultet.

4 *** 1943: 965

5 Zaèeci obrazovanja u podruèju šumarstva i poljopri-vrede u Hrvatskoj datiraju iz 1860., kada se u Krièvcimaotvara Kraljevsko gospodarsko i šumarsko uèilište, a po-tom i mnoge škole (Poreè, Pazin, Knin, Poèga, Petrinja,Ilok). Godine 1902. Kraljevsko gospodarsko uèilište posta-je Više uèilište. Potrebu za utemeljenjem Gospodarsko-šu-marskog visokog uèilišta istièe 1892. godine dipl.ing. agro-nomije Oton Frangeš. U sklopu Mudroslovnog fakultetaosniva se 1897. godine Šumarska akademija, èetvrti osno-vani studij u Hrvatskoj, i to nakon studija teologije, prava imudroslovlja. Godine 1919. kraljevim se ukazom od 31. ko-lovoza i provedbom naredbe od 26. rujna 1919. osniva Go-spodarsko-šumarski fakultet kao peti fakultet Sveuèilištau Zagrebu. (http://rektorat.unizg.hr/povijest.html, http://www.agr.hr/zavodi/)

6 *** 1940: 453

Sl. 1. Fakultetsko dobro u Maksimiru, stanje 1997.

I., II., III. paviljon Poljoprivredno-šumarskog fakul-

teta, 1932.-1940., Radna grupa Zagreb; IV. paviljon

Poljoprivredno-šumarskog fakulteta (glavna

zgrada), 1942.-1949., interijer velike dvorane:

R. Nikšiæ, 1953.; V. paviljon Poljoprivrednog fakul-

teta, 1975.-1979., H. Auf-Franiæ, L. Pleština, B. Radi-

mir; VI. paviljon Agronomskog fakulteta, 1997.-2002.,

H. Auf-Franiæ, V. Oluiæ; VII. paviljon Šumarskog

fakulteta, od 1992., Arhitekti Vulin - Ilekoviæ

Fig. 1 Faculty's farm in Maksimir, Zagreb, 1997:

First, Second and Third Pavilions of the Faculty

of Agronomy and Forestry, 1932-1940 Zagreb Group;

Fourth pavilion of the Faculty of Agronomy

and Forestry, 1942-1949; big auditorium, interior:

R. Nikšiæ, 1953; Fifth pavilion of the Faculty of

Agronomy, 1975-1979: H. Auf-Franiæ, L. Pleština,

B. Radimir; Sixth pavilion of the Faculty

of Agronomy, 1997-2002: H. Auf-Franiæ, V. Oluiæ;

Seventh pavilion of the Faculty of Forestry, since

1992: Vulin - Ilekoviæ

E. Šen, ing. dr. Deutsch i I. Marjanoviæ.7

Srpnja 1932. objavljeni su sljedeæi rezultatinatjeèaja za izradu idejnih skica zgrada Poljo-privredno-šumarskog fakulteta UniverzitetaKraljevine Jugoslavije u Zagrebu: 1. nagradudobio je M. Ivaciæ; 2. nagrada dodijeljena jeRadnoj grupi Zagreb (RGZ); dvije 3. nagradedodijeljene su M. Kovaèeviæu i grupi arhiteka-ta navedenih pod adresom u Zagrebu.8 Dalj-njom usporedbom podataka u onodobnoj li-teraturi uoèit æemo da je na adresi Radnièkidol 42 prijavljena „Arhitektonska poslovnicaStjepana Planiæa, ov. graditelja”.9 U meðurat-nom razdoblju uvrijeèn je danas nezamislivpristup kojim raspisivaè isplatom autorskihhonorara otkupljuje autorska prava nagraðe-nih radova, a izvedbu provodi prema vlastitimkriterijima. Na temelju takvog pristupa reali-zirano je nekoliko zgrada tridesetih godina20. stoljeæa.10

Za realizaciju fakultetskog sklopa Poljopri-vredno-šumarski fakultet odabrao je projektRadne grupe Zagreb koja je djelovala u sasta-vu: Vladimir Antoliæ, Viktor Dušan Heæimoviæ,Zvonimir Kavuriæ, Josip Pièman, Josip Seissel,Bogdan Teodoroviæ i Ernest Weissmann.11 Pro-jekt je sadràvao najviše elemenata srodnihzahtjevima raspisivaèa. Paviljonski sklop omo-guæavao je etapnost izgradnje, dvotraktna di-spozicija nudila je ekonomièno rješenje, a po-stojala je i moguænost adaptiranja i proširenjapojedinih zavodskih zgrada.12 Fakultetski sklopkoncipiran je naizmjeniènim nizanjem paviljo-na okomito uz prilaznu os (sl. 5). Osnovna di-namièka os Poljoprivredno-šumarskog fakul-

teta slijevala se na produèni pravac maksi-mirske glavne aleje.13 Na tu se os, odnosnoglavni ulaz u Maksimirski perivoj, nadovezujeluk Zvonimirove ulice koja je, prema viziji Mila-na Lenucija, povezivala donjogradsku struktu-ru s tada udaljenim perivojem Maksimirom.

Izvornim urbanistièkim prijedlogom Radnagrupa Zagreb predlagala je izgradnju pavil-jonskog sklopa Poljoprivredno-šumarskog fa-kulteta sjeverno od majura u Maksimiru i za-padno od potoka Bliznec. U ju`noj zoni fakul-tetskog dobra prema istom konceptu14 pro-jektantska je grupa predviðala izgradnju sklo-pa Veterinarskog fakulteta sjeverno od Mak-simirske ceste i ju`nog sklopa Tehnièkog fa-kulteta. No ti projekti, uz projekt Z. Vrkljanaodnosno J. Pièmana, nisu realizirani (sl. 3).15

Izvedba I., II. i III. paviljona

(RGZ, 1932.-1940., djelomièna izvedba)

Realization of the First, Second

and Third Pavilions

(ZG, 1932-1940, partial execution)

Lokaciji predviðenoj za sklop Poljoprivred-no-šumarskog fakulteta – na visoravni sjever-no od majura u Maksimiru – usprotivilo seDruštvo za poljepšanje Zagreba i Naèelstvograda Zagreba. Realizacija fakultetskoga pa-viljonskog sklopa odobrena je tek 1933. godi-ne u sjevernoj zoni Fakultetskog dobra – isto-èno od potoka Bliznec i sjeveroistoèno odmaksimirskog majura.16 Izgradnja prvoga sje-vernog paviljona Poljoprivredno-šumarskog

Znanstveni prilozi�Scientific Papers Paviljonski sklop Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Z. BARIŠIÆ MARENIÆ 55-66 13[2005] 1[29] PROSTOR 57

7 *** 1940: 454

8 *** 1932: 64

9 Planiæ, 1932: 75

10 Primjerice, zgrada Elektre u Gunduliæevoj ulici u Za-grebu, Tomislavov dom na Sljemenu i Banska palaèa uSplitu.

11 Nositeljem projekta u literaturi se navodi J. Pièman.On je jedini èlan RGZ koji je 1932. godine imao ovlaštenje ivodio samostalnu arhitektonsku praksu.

12 Pièman; Seissel, 1933: 282-287

13 Osnovna dinamièka os sklopa Poljoprivredno-šumar-skog fakulteta slijevala bi se na produèni pravac glavnemaksimirske aleje, koji je odreðen maksimirskim vidikov-cem i obeliskom.

14 Prema izvornom projektu, tri fakultetska sklopa niza-la bi se od sjevera prema jugu, zapadno od potoka Bliznec.

15 Kako je isprva Poljoprivredno-šumarski fakultet biovoljan ustupiti jugozapadni dio Fakultetskog dobra, Veteri-narski fakultet povjerio je 1935./36. izradu projekta docen-tu Tehnièkog fakulteta Zvonimiru Vrkljanu. No, po dovršet-ku projekta Poljoprivredno-šumarski fakultet odustao jeod ustupljivanja zemljišta pa je sklop Veterinarskog fakul-teta izgraðen u Heinzelovoj ulici 55 (1937.-1962.). U kon-tekstu moguæe izgradnje i Tehnièkog fakulteta u Maksimi-ru, J. Pièman izradio je projekt paviljona za pozicijsku as-tronomiju Tehnièkog fakulteta 1935. godine, koji nije reali-ziran. Meðutim, u neposrednoj blizini fakultetskog sklopaarh. Pièman izveo je obiteljsku kuæu Poštiæ (atribucija pro-jekta prema navodima J. Seissela).

16 *** 1940: 455. Današnji realizirani fakultetski sklop sistoka omeðuje Svetošimunska ulica.

Sl. 2. Prikaz Fakultetskog dobra u kontekstu gradske

matrice Zagreba 1934. s umetnutim projektom RGZ,

isjeèak iz karte grada Zagreba 1934. godine

Fig. 2 Faculty's farm in the context of Zagreb

from 1934 with inserted project by Zagreb Group;

map of Zagreb, 1934, section

Sl. 3. Prijedlog RGZ za izvedbu fakultetskih sklopova

Poljoprivredno-šumarskog, Veterinarskog i

Tehnièkog fakulteta na zemljištu Fakultetskog dobra

Fig. 3 Proposal made by Zagreb Group for the

construction of the complexes of the Faculties

of Agronomy and Forestry, Veterinary Medicine

and Engineering at the Faculty's farm in Zagreb

fakulteta ostvarena je 1933.-1934. godine odkreditnih sredstava Ministarstva poljoprivre-de, dodijeljenih 1932. i 1933. godine.17 Agro-nomski paviljon ujedno je i prva realiziranazgrada Zagrebaèkoga sveuèilišta ostvarena uduhu moderne arhitekture. Drugi, Mljekarskipaviljon Fakulteta realiziran je 1936.-1940. odkreditnih sredstava Ministarstva poljoprivre-de ishoðenih 1936. i prvoga dodijeljenog kre-dita Ministarstva prosvjete za izgradnju Sveu-èilišnih zgrada 1937. godine.18 Treæi fakultet-ski paviljon posljednji je paviljon realiziranprema izvornom projektu Radne grupe Za-greb (sl. 7).

Uvjet ogranièenih ekonomskih moguænostikoje omoguæuju jedino etapnost izvedbe po-lazišna je toèka koncepta paviljonskog sklopaRGZ. Paviljonski sklop koncipiran je du` os-novne osi koja je otklonjena prema jugoisto-

ku radi ostvarivanja ujednaèene insolacijeju`nih i sjevernih prostora paviljona. Primi-jenjena skeletna armiranobetonska konstruk-cija omoguæuje fleksibilnost prostora i širokezone fenestracije, što jasno artikulira vanjšti-nu paviljona. Napeta opna paralelopipeda raš-èlanjena je u sjevernoj zoni, gdje dominiraistaknuti plastièni aneks veæeg volumena pre-davaonice, s plastiènim akcentom projekcij-ske niše (sl. 6). Funkcionalna tlocrtna dispozi-cija proizišla je iz racionalne analize fakultet-skih potreba. Dvotraktnim disponiranjem mo-dularnih prostora kabineta i laboratorija, teistaknutog volumena veæe predavaonice, omo-guæena su varijabilna rješenja sukladno spe-cifiènim potrebama pojedinih zavoda (sl. 4).

„Kako kod svakog `ivog organizma, tako æe iovdje stanovite promjene u naèinu rada zahti-jevati u buduænosti stanovite preinake raspo-reda prostorija i instalacija, a prema potrebi iproširenje samog paviljona. Stoga je paviljonprojektiran tako, da bi se u njemu mogle štolaganije provesti sve te eventualno naknadnopotrebne promjene. ... Konstantni dijelovi pa-viljona meðusobno su vezani spojnom ce-stom, dok se adaptibilni dijelovi nalaze u slo-


17 *** 1940: 455-457

18 Tek Financijskim zakonom 1937./38. godine Ministar-stvo prosvjete dobilo je ovlaštenje da kod Dr�avne hipote-karne banke sklopi kredit prvih znaèajnijih sredstava (u iz-nosu od 25 milijuna tadašnjih dinara) za podizanje novihzgrada Zagrebaèkog sveuèilišta: glavne zgrade Veterinar-skog fakulteta u Heinzelovoj ulici 55, prema projektu arhi-tekta Zvonimira Vrkljana; prve zgrade Tehnièkog fakultetau Kaèiæevoj ulici, prema projektu arhitekata Ede Šena i Mi-lovana Kovaèeviæa, te drugog paviljona Poljoprivredno--šumarskog fakulteta prema navedenom projektu Radnegrupe Zagreb.

Sl. 5. Radna grupa Zagreb: Situacija sklopa

Poljoprivredno-šumarskog fakulteta

na Fakultetskom dobru u Maksimiru, projekt 1932.;

realizacija tri paviljona do 1940.

Fig. 5 Zagreb Group: Layout plan of the Faculty

of Agronomy and Forestry at the Faculty's farm

in Maksimir, Zagreb; project 1932, three pavilions

realized until 1940

Sl. 4. Radna grupa Zagreb: Karakteristièni paviljon

Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, tlocrt prvog

kata i proèelja, izvedba tri paviljona 1932.-1940.

Fig. 4 Zagreb Group: Typical pavilion of the Faculty

of Agronomy and Forestry, first floor plan

and elevations, 1932-1940 three pavilions realized

Sl. 6. Radna grupa Zagreb: Detalj paviljona, izvedba

1932.-1940.

Fig. 6 Zagreb Group: Detail of the pavilion, 1932-1940

realization

bodnom polju”, navode autori.19 Pedeset go-dina poslije arhitekt Mutnjakoviæ ustvrðuje:„To shvaæanje arhitekture kao �ivog organiz-ma, to svjesno prepuštanje �ivotu da definiravlastitu arhitekturu, to stvaranje organizira-nih propozicija izgradnje, a ne sakrosantnihsamozadovoljnih zgrada veliko je saznanjekojemu ni naše vrijeme nije doraslo.”20

Primjena skeletnog sustava u zaèetku je u nastridesetih godina 20. stoljeæa. Èesto se prim-jenjivala kao kombinirani sustav nosivoga zidai skeletne osi.21 Kreativna primjena skeletnogsustava zaìvjet æe u našoj arhitekturi tek po-ratnih godina. Znaèajniju primjenu i artikulaci-ju tektonske strukture, osim spomenute Rad-ne grupe Zagreb, u meðuratnom razdobljuprimjenjuju i autori Haberle-Bauer, Zoja Du-mengjiæ, te grupacija Kiverov-Korka-Krekiæ,gotovo svi diplomanti zagrebaèkoga Tehniè-kog fakulteta. Strukturalni sustav koji omogu-æuje fleksibilnost korištenja na rafinirani naèinprimijenit æe 1964. godine prof. A. Albini pri re-alizaciji zagrebaèkoga Tehnološkog fakultetau Pierottijevoj 6.22 Stoga primjer Poljoprivred-no-šumarskog fakulteta iz 1932. godine pred-stavlja anticipaciju konstruktivnih moguænostivremena i njegovu dosljednu primjenu.

O Radnoj grupi Zagreb, pedeset godina posli-je, njen sudionik Josip Seissel navodi: „Grupaje radila puna oduševljenja i predanosti. ...Grupa je ulazila u podruèje arhitekture i urba-nizma na sasvim nov naèin, nastupala na nat-jeèajima, izlo`bama, anketama i diskusijamau javnosti i društvima, zastupajuæi napredanstav. Ipak glavna preokupacija u radu ovegrupe bio je projekt Poljoprivredno-šumar-skog fakulteta koji je upravo Pièman donio ivodio. Postupno su se sukobili nazori, isprije-

èio se funkcionalistièki stav kao doktrina,došlo je do potko`ne borbe i do zaoštravanjaliènih odnosa. Iako smo svi teìli za modernimizrazom arhitekture, grupa se nije mogla daljeodràti.”23 Izrazito jake autorske osobnostinisu više mogle djelovati unutar jedne autor-ske grupacije. Od druge polovice tridesetihgodina izvorna grupa autora – Radna grupaZagreb – ne djeluje više kao koherentna gru-pacija, J. Pièman je mrtav, a E. Weissmannstvara u Americi.24

Prije rata izveden je i treæi paviljon prema iz-vornom konceptu. Tri su realizirana paviljonazapravo djelomièna izvedba sklopa od izvornopredviðenih èetiri do sedam paviljona (sl. 7).Negativni aspekti etapne izgradnje, kada za-vršne etape u pravilu ostaju neizvedene, iz-raèni su i na ovom prvom modernom viso-koškolskom ostvarenju u Zagrebu.

DALJNJA IZGRADNJA PAVILJONSKOG SKLOPAI RAZLIÎTI AUTORSKI IZRAZI (1941.-2004.)

SUBSEQUENT CONSTRUCTIONOF PAVILION COMPLEX AND VARIOUSARCHITECTURAL MODES OF EXPRESSION(1941-2004)

Izvedba IV. paviljona (glavna zgrada, 1941.--1953.) – S poèetkom rata na Fakultetskom sedobru nastava odvijala u tri sjeverna paviljo-na izvornog sklopa. Postupni rast sklopa iz-gradnjom naizmjeniènog niza paviljona du`središnje osi poništen je izgradnjom masto-dontske zgrade koja je trebala objediniti sveprostorne potrebe Fakulteta. Tijekom Drugo-ga svjetskog rata25 poèela je izgradnja tzv.glavne i završne zgrade, IV. paviljona fakul-


19 Pièman; Seissel, 1933: 282-287

20 Mutnjakoviæ, 1981: VI

21 Primjerice, ostvarenje Z. Vrkljana, Škola sestara mi-losrdnica na Savskoj cesti 1937.-1939.

22 Uchytil, 1990: 160, knj. 1.

23 Seissel, 1981: IX.

24 Godine 1936. Josip Pièman, u oèaju zbog neizvjesnostidodjeljivanja izvedbe svoga prvonagraðenog projekta suša-èkog Narodnog doma, oduzima sebi �ivot. Od 1938. godineErnest Weissmann radi u Sjedinjenim Amerièkim Dr�avama.

25 *** 1943: 964

Sl. 7. Radna grupa Zagreb: I., II. i III. paviljon

Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, izvedba

1932.-1940.

Fig. 7 Zagreb Group: First, Second and Third pavilions

of the Faculty of Agronomy and Forestry, 1932-1940

realization

Sl. 8. IV. paviljon Poljoprivredno-šumarskog

fakulteta, izvedba 1942.-1949.

Fig. 8 Fourth pavilion of the Faculty of Agronomy

and Forestry, 1942-1949 realization

Sl. 9. R. Nikšiæ i Z. Vrkljan: Nastamba za studente

i profesore, šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-

-šumarskog fakulteta u Opekama pokraj Lipovljana,

perspektiva, izvedba 1955.

Fig. 9 R. Nikšiæ and Z. Vrkljan: Student and teaching

staff accommodation, forest estate of the Faculty

of Agronomy and Forestry in Opeke near Lipovljani,

perspective, 1955 realization

Sl. 10. N. Šegviæ: V. paviljon Poljoprivredno-

-šumarskog fakulteta, perspektiva, projekt 1946.

Fig. 10 N. Šegviæ: Fifth pavilion of the Faculty

of Agronomy and Forestry, perspective, 1946 project

tetskog sklopa, koja svojom dimenzijom i po-zicijom posred glavne osi definitivno destrui-ra osnovni idejni sklop. Izvorni poetièni kon-cept nedoreèen je i poništen zbog nerazumi-jevanja njegove kvalitete „ìvog organizma”koji se sustavno izgraðuje. Autorstvo zgradekoja postavom presijeca osnovnu os sklopanije poznato, a arhivski dokumenti nisu saèu-vani. Zgrada je dovršena tek poratnih godina iuseljena 1949. godine (sl. 8).26 Unutrašnjeureðenje ju`nog aneksa s velikom predavao-nicom izvedeno je 1953. godine prema pro-jektu arhitekta Radovana Nikšiæa.27

Projekt V. paviljona (N. Šegviæ, 1946.) – Po-ratne 1946. godine arhitekt Neven Šegviæ pro-jektira V. paviljon ju`no od glavne zgrade.28

Rane poratne 1946. godine zemlja je usmjere-na na nu`nu obnovu i rješavanje stambenogpitanja, te primarnu potrebu industrijalizacijei elektrifikacije. Proizvodni su resursi gotovonepostojeæi, financijska sredstva izuzetnoskromna, a raspoloìva radna snaga i tehno-loški dometi gotovo ništavni. Svi navedeni

èimbenici uvjetovali su nerealiziranje Šegvi-æeva projekta V. paviljona. U doba poratnihskromnih moguænosti, kada je izvedba bilaogranièena na minimalna dostupna sredstva imaterijale, a time i oblikovne moguænosti, ar-hitekt Šegviæ se projektom V. paviljona veè iapostrofira predratne dosege i ostvarenjahrvatske moderne arhitekture. Projekt pavil-jona u cijelosti je u skladu s pet Le Corbusie-rovih naèela moderne arhitekture; propusnoprizemlje, skeletna konstrukcija, lebdeæi ap-straktni korpus dilatiran od tla, horizontalnipotezi prozora i krovna terasa (sl. 10). Uz teuvrijeène i revalorizirane premise, Šegviæuvodi temu koja æe obiljeìti njegova kasnijadjela. Uvuèena staklena opna katne etaè na-glašava bijelu horizontalu parapeta. Ovdjezaèetu temu apstraktnih lebdeæih dilatiranihlamela projektant æe razviti u sljedeæim kapi-talnim djelima svoga opusa.29

Izvedba paviljona šumskoga gospodarstvapokraj Lipovljana (Z. Vrkljan i R. Nikšiæ,1955.-1956.) – Od pet nastavno-pokusnihšumskih objekata u kojima se danas odvijapraktièna nastava valja istaknuti one pokrajLipovljana (sl. 9). Na šumskom gospodarstvuPoljoprivredno-šumarskog fakulteta u Ope-kama pokraj Lipovljana 1955.-1956. godinerealizirani su drveni paviljoni za smještaj na-stavnika i studenata prema projektu Radova-na Nikšiæa i Zvonimira Vrkljana. Kako u popi-su vlastitih radova u knjizi „Sjeæanja” arh.Vrkljan ne navodi spomenute paviljone,30 aarh. Nikšiæ ih navodi kao samostalno ostva-renje, moèmo pretpostaviti da je prof. Vrk-ljan bio nominalni nositelj projekta što ga jeprimarno ostvario njegov asistent, mladi arhi-tekt Radovan Nikšiæ, u sklopu Zavoda za gra-ðevinske konstrukcije Tehnièkog fakulteta.

No, u projektnoj dokumentaciji navedena suoba autora, pa i D. Drusany u izvedbenoj fazi.Tema lebðenja odreðuje realizirane drvenepaviljone, namijenjene za smještaj na šum-skom gospodarstvu tijekom obavljanja prak-tiène nastave. Primjena autohtonog materija-la i istaci katnoga korpusa (dojam lebðenja)referentni su i realizacijama skijaške kuæe Jur-ja Neidhardta na Trebeviæu u Bosni (1947.), tepaviljona na Plitvicama Kazimira Ostrogoviæa(1954.). Obrnuti kaskadni presjek naglašen jeistakom krovne horizontale strehe koja po-navlja sjenoviti motiv i ujedno je zaštita odsunca. To izuzetno zanimljivo ostvarenje nije


26 *** 1969: 238

27 Sekuliæ-Gvozdanoviæ, 1992: 150

28 Uchytil, 2002: 328

29 Poslovna zgrada Pomorske privrede u Splitu (1959.--1963.) i hotel „Excelsior” u Dubrovniku (1958.-1965.).(Uchytil, 2002.)

30 Vrkljan, 1995: 176

31 Barišiæ, 2002: 84-90 (knj. 1), 127-136 (knj. 2)

Sl. 11. Z. Vrkljan: V. paviljon Poljoprivrednog

fakulteta, ju�no proèelje i tlocrt prizemlja, projekt

1961.-1964.

Fig. 11 Z. Vrkljan: Fifth pavilion of the Faculty

of Agronomy, south elevation and ground-floor

plan, 1961-1964 project

Sl. 12. Z. Vrkljan: VI. paviljon Šumarskog fakulteta,

ju�no proèelje i tlocrt II. kata, projekt 1961.-1964.

Fig. 12 Z. Vrkljan: Sixth pavilion of the Faculty of

Forestry, south elevation and second floor plan,

1961-1964 project

publicirano, pa je i zbog izoliranosti lokacijeposve nepoznato struènoj javnosti.

Projekti V. i VI. paviljona (Z. Vrkljan, 1961.--1964., suradnja V. Balley)31

– Zbog zamjet-nog razvoja poljoprivrednih i šumarskih zna-nosti, 1959. godine Poljoprivredno-šumarskifakultet rašèlanjen je na samostalni Šumarskii Poljoprivredni fakultet. No, zbog prekapaci-tiranosti postojeæih prostora, novoosnovanifakulteti angaìrali su prof. Zvonimira Vrklja-na. Tijekom dvogodišnje razrade projekata, usklopu Zavoda za graðevinske konstrukcijeAGG-fakulteta, prof. Vrkljan je u suradnji sasistentom V. Balleyem napravio konaèni pro-jekt dva fakultetska paviljona.

Smještaj longitudinalnih paviljona predviðenje paralelno, sjeverno i ju`no od glavne zgra-de dekanata Fakulteta (IV. paviljona). Na te-melju analiza programskih potreba, V. pavil-jon Poljoprivrednog fakulteta znatno je veæepovršine. Dvokatna, izuzetno izduèna zgra-da pozicionirana je sjeverno od glavne zgra-de. Presijecajuæi izvornu os fakultetskogasklopa, asimilira je kao prolazni pasa` i takoreinterpretira izvoran naizmjenièni niz pavil-jona (sl. 11). Uz tu je prolaznu zonu i zonaloma gabarita te izmicanja longitudinalnihkrila ukupne duljine 133 m. Manji trokatni VI.paviljon Šumarskog fakulteta predviðen jeju`no od glavne fakultetske zgrade (sl. 12).Konstruktivni sustav popreènih armiranobe-tonskih okvira primijenjen je na oba paviljo-na. Modularna struktura konstrukcije i proè-elja, unutar osnovne dvotraktne dispozicije,omoguæava fleksibilnu rašèlambu prostorasukladno specifiènim potrebama pojedinihzavoda. U zoni srednje konstruktivne osi, od-nosno zida uz hodnik, predviðen je smještajdigestorija, instalacija i vitrina. Lamele ju`nekonstruktivne osi veæe su dimenzije zbog nji-hove sekundarne funkcije zaštite od sunca.Apstraktno oblikovanje proèelja modularnimstrukturiranjem vertikalnih prefabriciranih la-mela AB-okvira proizišlo je iz integriranja ob-likovno-funkcionalnih, konstruktivnih i tehno-loških elemenata. Meðutim, zbog nerealizi-ranja predviðenih izvora financiranja odno-sno investicijskih kredita tijekom 1964.-1969.,projekti nisu realizirani.

Izvedba V. paviljona (H. Auf-Franiæ, L. Plešti-na i B. Radimir, 1975.-1979.) – Tek petnaestgodina kasnije ostvarene su fakultetske te`-nje za novim prostorima. Zgrada „L” tlocrtne

sheme izgraðena je sjeverno od IV. paviljona(tzv. glavne zgrade), na podruèju predviðe-nom za izgradnju V. paviljona iz šezdesetihgodina. Novi, V. paviljon Poljoprivrednog fa-kulteta realiziran je 1975.-1979. godine pre-ma projektu nastavnika Arhitektonskog fa-kulteta – Hildegard Auf-Franiæ, Lenka Pleštinei Berislava Radimira (sl. 14). Na postojeæi alte-rirajuæi niz izvornog sklopa projektanti nado-vezuju sjeverno krilo, dok se ju`no krilo oko-mito lomi uz istoènu granicu parcele. Dvaokomita krila tangiraju pretprostor zgrade, uzdijagonalnu os koja povezuje ulaze IV. i V. pa-viljona. Tijekom izvedbe izvoðaè (Graðevin-sko poduzeæe „Tempo”) – u skladu s investi-torovom te`njom za izgradnjom prijeko po-trebnih kabinetskih prostora novih zavoda(instituta) – reducirao je osnovnu prizemnuetaù istaknutim ritmom gabarita veæih volu-mena predavaonica. Realizirani paviljon timeje izgubio izvornu proporciju,32 a ujedno i stu-dentima namijenjene sadràje koji tangirajuprostor novoga „fakultetskog trga”.

Izvedba VI. paviljona (H. Auf-Franiæ, V. Oluiæ,1997.-2003.) – Recentno je dovršen VI. pavil-jon Agronomskog fakulteta autora HildegardAuf-Franiæ i Veljka Oluiæa (sl. 16). Longitudi-nalni paviljon naglašenih horizontala i lakoæestaklene opne jedini je paviljon postava sje-ver-jug. Pozicioniran je sjeverno od V. paviljo-na, u produètku ju`nog krila, s kojim je po-sredno povezan postojeæim stubišnim trak-tom (sl. 15). Apstraktna bijela boja i oštri bri-dovi paralelopipeda referentni su izvornomprojektu Radne grupe Zagreb iz 1932. godine.Primijenjena skeletna konstrukcija omoguæu-je fleksibilnu razdiobu prostora po etaàma iostvareni dojam lakoæe. Elementi izvornogprojekta RGZ reinterpretirani su jasnim obli-kovnim artikuliranjem prostora velike preda-vaonice, krovnim akcentima i diferenciranjemprostora laboratorija od modularnoga dvo-trakta kabineta. Izmicanjem komunikacije II.kata i uvlaèenjem zone nadsvjetla unutar pre-sjeka omoguæeno je adekvatno provjetravanjelaboratorijskog prostora, a ujedno je ostvare-no i oblikovno diferenciranje u eksterijeru.

Izvedba VII. paviljona sklopa Šumarskog fa-kulteta (Arhitekti Vulin-Ilekoviæ, od 1992.) –

Prema novom projektu proširenja Šumarskogfakulteta,33 autora Ante Vulina, Dine Vulin-Ile-koviæ i Borisa Ilekoviæa predviðen je sklopzgrada ju`no od IV. paviljona (tzv. glavnezgrade). Dispozicija novog sklopa odstupa odkoncepta longitudinalnih paviljona. Tako jeVII. paviljon Šumarskog fakulteta, 1999. godi-ne, prvi realizirani paviljon novog sklopa Šu-marskog fakulteta (sl. 13). Strukturom raz-lomljenih kvadara nadovezuje se na volumenvelike predavaonice glavne zgrade. Zelenaobloga prve etape slutila je tendenciju ukla-panja u šumovito podruèje Fakultetskog do-bra.34 �ivim koloritom i strukturom projektan-


32 Izvorno projektirana visina djelomièno je korigirana na-dogradnjom kata tijekom izgradnje VI. paviljona 1997.-2003.33 Šumarski fakultet jedina je znanstveno-nastavna us-tanova te vrste u Hrvatskoj. Podijeljen je na dva odsjeka, usklopu kojih se izvodi nastava na studiju šumarstva i drvnetehnologije.34 Referentnim se mo�e smatrati sjevernija realizacijaVojne bolnice iz 1980-ih, koja se takoðer zelenkastim i tir-kiznim tonovima obloge prilagoðava obroncima Medved-nice u pozadini.

Sl. 13. A. Vulin, D. Vulin-Ilekoviæ, B. Ilekoviæ:

VII. paviljon Šumarskog fakulteta, fotografija

paviljona i aksonometrija sklopa, projekt sklopa

1992.-1993., izvedba paviljona 1999.

Fig. 13 A. Vulin, D. Vulin-Ilekoviæ, B. Ilekoviæ:

Seventh pavilion of the Faculty of Forestry,

photograph of the pavilion and axonometry of the

complex, 1992-1993 project, 1999 realization

ti naglašavaju distinkciju s obzirom na posto-jeæe paviljone sklopa.

GENEZA I DANA[NJE STANJEFAKULTETSKOG SKLOPA

ORIGIN AND PRESENT CONDITIONOF THE FACULTY COMPLEX

Širenje Zagreba prema istoku tijekom 20. sto-ljeæa usmjerio je arhitekt Milan Lenuci formi-ranjem luka Zvonimirove ulice kao poveznicedonjogradske strukture i udaljenog akcenta –

perivoja Maksimir. Nadovezavši se na Lenuci-jeve smjernice, projektanti Radne grupe Za-greb anticipaciju istoène gradske struktureostvaruju projektom paviljonskog sklopa Pol-joprivredno-šumarskog fakulteta. Tridesetihsu godina 20. stoljeæa prema njihovu nagra-ðenu natjeèajnu projektu realizirana tri pavil-jona fakultetskog sklopa istoèno od maksi-mirske park-šume, „u neposrednoj blizini Za-greba”. Funkcionalistièki koncipiran skloprazvija se du` dinamièke osi, koje je otklonostvaren radi ujednaèene insolacije sjevernihi ju`nih prostora paviljona. Dosljedno primi-jenjena skeletna AB-struktura predstavlja an-ticipaciju konstruktivnih moguænosti vreme-na. Omoguæena fleksibilna tlocrtna strukturavarira sukladno specifiènim zahtjevima poje-dinih zavoda. Funkcionalnim diferenciranjemprostora unutar pojedinih paviljona ostvare-na je jasna oblikovna artikulacija. To ostva-renje najznaèajnije je djelo Radne grupe Za-greb i ujedno prvi modernistièki sklop realizi-ran u kontekstu Zagrebaèkog sveuèilišta.

Izvorni koncept „`ivog organizma”, strukturekoja se postupno razvija uz središnju os suk-

ladno specifiènim potrebama, destruiran je ti-jekom Drugoga svjetskog rata35 izgradnjommastodonta IV. paviljona – tzv. glavne fakul-tetske zgrade. Nakon destrukcije osnovne osiobodni su putovi preuzeli prometnu funkciju,a daljnja poratna izgradnja paviljona nizala sebez jasne urbanistièke okosnice, u neposred-noj blizini glavne fakultetske zgrade. Uz Mak-simirsku cestu još se uvijek postupno izgra-ðuje sklop Šumarskog fakulteta, VII. paviljon.Recentno dovršen VI. paviljon apstraktnomse bjelinom i oštrom geometrijskom formomistièe u okrilju bogate vegetacije i dominira uvizurama s istoka.

Urbanistièka dispozicija unutar makro i mikrolokacije znatno se izmijenila tijekom 20. sto-ljeæa. Inicijalne 1932. godine sklop anticipiraurbanitet u neposrednoj blizini Zagreba, a re-alizirani paviljoni obavijeni su šumskim po-druèjem. Danas, poèetkom 21. stoljeæa, grad-ska struktura obavila je to podruèje. Recent-


Sl. 15. H. Auf-Franiæ, L. Pleština, B. Radimir: Prikaz

povezivanja V. i VI. paviljona Agronomskog fakulteta,

tlocrt II. kata i istoèno proèelje, 1975.-1979.;

H. Auf-Franiæ, V. Oluiæ, 1997.-2003.

Fig. 15 H. Auf-Franiæ, L. Pleština, B. Radimir:

Connection between the fifth and sixth pavilions

of the Faculty of Agronomy, second floor plan

and east elevation, 1975-1979; and H. Auf-Franiæ,

V. Oluiæ, 1997-2003

Sl. 14. H. Auf-Franiæ, L. Pleština, B. Radimir:

V. paviljon Poljoprivrednog fakulteta, fotografija,

tlocrt kata i presjek, izvedba 1975.-1979.

Fig. 14 H. Auf-Franiæ, L. Pleština, B. Radimir: Fifth

pavilion of the Faculty of Agronomy, photograph,

floor plan and cross-section, 1975-1979 realization

35 Poèetak Drugoga svjetskog rata prekinuo je izvedbusva tri zagrebaèka fakultetska sklopa, zapoèetu tridesetihgodina 20. stoljeæa. Godine 1941. stanje izgraðenosti mo-dernih fakultetskih sklopova Zagrebaèkog sveuèilišta jestsljedeæe: od sklopa Poljoprivredno-šumarskog fakulteta(RGZ, 1932.) realizirana su tri paviljona, od Tehnièkog fa-kulteta (E. Šen, M. Kovaèeviæ, 1937.) jedan paviljon i zapo-èet drugi paviljon, a od Veterinarskog fakulteta (Z. Vrkljan,1937.) realizirana je glavna zgrada, a u izgradnji je bio cijeliteoretsko-eksperimentalni sklop. Poratnih je godina pre-ma izvornom konceptu nastavljena izgradnja jedino sklopaVeterinarskog fakulteta, zahvaljujuæi ustrajnosti arhitektaVrkljana. Daljnja izgradnja Tehnièkog fakulteta doreèenaje poratnom prenamjenom drugog paviljona za srednjo-školsku ustanovu, a za pojedine osamostaljene fakulteteiz tehnièke grupacije izgraðene su fakultetske zgrade tekkoncem pedesetih godina 20. stoljeæa na novoj, tzv. Sveuèi-lišnoj aleji. Daljnja izgradnja Poljoprivredno-šumarskogsklopa prema izvornom projektu onemoguæena je ratnomrealizacijom posred središnje osi sklopa.

no realizirani VI. i VII. paviljon fakultetskogsklopa izronili su iz okrilja maksimirske šumete postali i vizualni element slike grada.

Otkriveni fakultetski sadràji koji na Fakultet-skom dobru djeluju više od 70 godina ople-menjuju istoèno podruèje kontaktnih struktu-ra urbanog i suburbanog karaktera. Na po-druèju isprepletanja zelenila maksimirskepark-šume, produètka ju`nih obronaka Me-dvednice i sitne strukture individualnog sta-novanja, koja se razvila tijekom 20. stoljeæa,sklop Poljoprivredno-šumarskog fakulteta –

uz sklop maksimirskog stadiona i Klinièkubolnicu Dubrava – jedan je od niza akcenatavelikog mjerila toga podruèja. Takve struktu-re i njihovi sadràji pridonose urbanitetutoga, još i danas u cijelosti neartikuliranogagradskog podruèja (sl. 1), koje se prema izvor-nom modernistièkom konceptu razvijalo smaksimalnim respektom prema zateèenomzelenilu maksimirske šume, odnosno ju`nihpadina Medvednice. Fakultetsko dobro da-nas je znatno manje površine od izvorne. Po-

ratnih godina ju`ni je dio zemljišta nacionali-ziran i na njemu je izgraðeno stambeno nasel-je Ravnice te industrijski sklop tvornice Kraš.U zoni ju`no od Maksimirske ceste, istoènood Hondlove ul., u vlasništvu Fakulteta ostaloje samo podruèje Šumskog vrta.

Specifiènost paviljonskog sklopa Poljoprivred-nog i Šumarskog fakulteta jest njegova etapnaizvedba te rukopisi razlièitog vremena i autor-skih osobnosti. Negativni aspekti etapne iz-gradnje, kada završne etape u pravilu ostajuneizvedene, izraèni su i na tome sklopu uMaksimiru. Dugotrajna realizacija fakultet-skog sklopa odraàva financijsku nemoæ sredi-ne za realizaciju izvornog projekta u cijelosti.Tijekom dugotrajne etapne izvedbe dolazi dopoveæanja prostornih potreba matiène ustano-ve, a to gotovo u pravilu rezultira odstupanjemod izvornog projekta. Premda su projektantiRadne grupe Zagreb svjesno ukljuèili tu pret-postavku u projekt fakultetskog sklopa, nera-zumijevanje ratnog vremena destruiralo je iz-voran poetièni koncept „ìvog organizma”.


Sl. 16. H. Auf-Franiæ, V. Oluiæ: VI. paviljon

Agronomskog fakulteta, fotografija, tlocrt kata

i presjeci, izvedba 1997.-2003.

Fig. 16 H. Auf-Franiæ, V. Oluiæ: Sixth pavilion of the

Faculty of Agronomy, photograph, floor plan

and cross-sections, 1997-2003, realization


Literatura

Bibliography

1. Barišiæ, Z. (2002.), Zgrade za obrazovanje u opusuarhitekta Zvonimira Vrkljana (magistarski rad), Ar-hitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb

2. Barišiæ Mareniæ, Z. (2004.), Sklop Veterinar-skog fakulteta arhitekta Zvonimira Vrkljana: an-tologijski primjer u kontekstu izgradnje moder-nog Zagrebaèkog sveuèilišta, „Prostor”, 12 (2):167-178, Zagreb

3. Kobe, J. (2003.), Bri`ljivo odmjerena skala boja,„Oris”, 5 (20): 134-143, Zagreb

4. Mohorovièiæ, A. (1952.), Analiza historijsko-ur-banistièkog razvoja grada Zagreba, „Rad JAZU”,287, Zagreb

5. Mutnjakoviæ, A. (1981.), Josip Pièman – portret,„Èovjek i prostor”, 29 (4-5): III-VII (poseban pri-log), Zagreb

6. Pièman, J.; Seissel, J. (1933.), Poljoprivredno-šu-marski fakultet u Zagrebu, „Tehnièki list”, 15(20-21): 282-287, Zagreb

7. Planiæ, S. (1932.), Problemi savremene arhitek-ture, Psefizma (pretisak 1996.), Zagreb

8. Premerl, T. (1981.), Josip Pièman – liènost i dje-lo, „Èovjek i prostor”, 29 (4-5): XXVII-XXX (pose-ban prilog), Zagreb

9. Premerl, T. (1990.), Hrvatska moderna arhitek-tura izmeðu dva rata – nova tradicija, Nakladnizavod Matice hrvatske, Zagreb

10. Seissel, J. (1981.), Josip Pièman – sjeæanja, „Èovjek iprostor”, 29 (4-5): IX-X (poseban prilog), Zagreb

11. Sekuliæ-Gvozdanoviæ, S. (1992.), Radovan Nik-šiæ – monografija arhitekta (1920.-1987.), Arhi-tektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, znan-

Izvori

Sources

Arhivski izvori

Archive Sources

1. HOK, 1998. – Hrvatska osnovna karta – Zagreb,Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštituokoliša grada Zagreba, Dràvna geodetska upravaRepublike Hrvatske i Gradski zavod za katastar igeodetske poslove grada Zagreba, Zagreb

2. AF (AARH) – Znanstvenoistraìvaèki projekt „At-las arhitekture Republike Hrvatske – XX. i XXI.stoljeæe”, Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Za-grebu, Zagreb

3. AF (ZV) – Ostavština prof. Zvonimira Vrkljana, Arhi-tektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb

4. AF (AF-O) – Arhiva prof. dr.sc. Hildegard Auf-Fra-niæ i prof. Veljka Oluiæa, Arhitektonski fakultetSveuèilišta u Zagrebu, Zagreb

Internetski izvori

Internet Sources

1. http://rektorat.unizg.hr/povijest.html

2. http://www.agr.hr/zavodi/

Izvori ilustracija

Illustration Sources

Sl. 1. Barišiæ, 2002: 128 (knj. II); izvorno: HOK,1998.

Sl. 2. Mohorovièiæ, 1952: 128; dopuna: Z.B.M.

Sl. 3. *** 1998: 59

Sl. 4. *** 1998: 59

Sl. 5. *** 1940: 454

Sl. 6. *** 1998: 61

Sl. 7. *** 1998: 60

Sl. 8. Foto: Z. Barišiæ Mareniæ

Sl. 9. AF (ZV)

Sl. 10. Uchytil, 2002: 328

Sl. 11. Barišiæ, 2002: 129, 131 (knj. II)

Sl. 12. Barišiæ, 2002: 133, 134 (knj. II)

Sl. 13. *** 2000: 45

Sl. 14. *** 1986: 244

Sl. 15. AF (AF-O) i *** 1986: 244

Sl. 16. Foto: Z. Barišiæ Mareniæ; nacrti AF (AF-O)

stveni projekt „Atlas arhitekture Republike Hr-vatske”, Zagreb

12. Uchytil, A. (1990.), Arhitekt Alfred Albini (magi-starski rad), Arhitektonski fakultet Sveuèilišta uZagrebu, Zagreb

13. Uchytil, A. (2002.), Doprinos analizi stvaralaèkemetode u djelu arhitekta Nevena Šegviæa (diser-tacija), Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Za-grebu, Zagreb

14. Vrkljan, Z. (1995.), Sjeæanja, Sveuèilište u Za-grebu, Središnji odbor za obiljeàvanje 75. ob-ljetnice tehnièkih fakulteta, Zagreb

15. *** (1932.), Rezultat natjeèaja za izradbu idejnihskica zgrada Poljoprivredno-šumarskog fakul-teta Univerziteta Kraljevine Jugoslavije u Zagre-bu, „Graðevinski vjesnik”, 1 (4): 64, Zagreb

16. *** (1940.), Poljoprivredno-šumarski fakultet,Izgraðivanje fakultetskih zgrada u Maksimiru,„Alma mater Croatica”, 3 (10): 455-457, Zagreb

17. *** (1943.), Poljodjelsko-šumarski fakultet, u:Naša domovina (zbornik, knjiga I), Hrvatska kul-tura – politièka poviest Hrvata, 2, Zagreb

18. *** (1969.), Spomenica u povodu proslave 300--godišnjice Sveuèilišta u Zagrebu, 1, Zagreb

19. *** (1986.), Fakultet poljoprivrednih znanosti, „Ar-hitektura – Arhitektura u Hrvatskoj 1945.-1985.”,39 (196-199): 244, Zagreb

20. *** (1998.), Poljoprivredno-šumarski fakultet, u:„Acta Architectonica – Josip Pièman u zbirci Hr-vatskog muzeja arhitekture”, Zagreb

21. *** (2000.), Šumarski fakultet u Zagrebu, I. eta-pa, „Èovjek i prostor” (Realizacije 1999.), Za-greb, 47 (7-8): 45, Zagreb


Sa�etak

Summary

Pavilion Complex of the Faculty of Agronomy and Forestry

First Realization of a Modern Complex within the University of Zagreb

The original complex of the Faculty of Agronomyand Forestry was partly built between 1932 and1940 on the basis of a winning entry made by Za-greb Group. In the early 1930s the Group memberswere Vladimir Antoliæ, Viktor Dušan Heæimoviæ,Zvonimir Kavuriæ, Josip Pièman, Josip Seissel, Bog-dan Teodoroviæ and Ernest Weissmann. The mostsignificant realized project by this avant-gardegroup of architects was the complex of the Facultyof Agronomy and Forestry as the first modern com-plex within the University of Zagreb.In the 19th century Milan Lenuci anticipated east-ward expansion of the city with the formation ofZvonimirova street as a link between downtownand Maksimir Park. Following Lenuci's concept,Zagreb Group designers began to form the easterntown structure by designing a pavilion complex ofthe Faculty of Agronomy and Forestry at the Fac-ulty's estate near Maksimir. In the 1930s three pa-vilions were built on the basis of their winning en-try. They were located east of Maksimir park at asite then considered to be „in close proximity toZagreb”. A functionally conceived complex is posi-tioned along a dynamic axis adjusted in such a wayas to allow a uniform insolation of both northernand southern areas of the pavilion. A skeleton con-crete structure announced the potential structuralpossibilities of this historical period. A flexible planis designed to meet the specific requirements ofparticular institutes. A clear design articulation isachieved by a functional differentiation of spacewithin particular pavilions.The original concept of a „living organism”, i. e. astructure that grows along a central axis accordingto specific needs, was wrecked during World War IIby the construction of the Pavilion IV - the main fac-ulty's building. The interior design of the southernannexe with a big lecture theatre was designed byRadovan Nikšiæ and built in 1953. After the mainaxis had been destroyed, the peripheral paths be-came communication links. The post-war construc-

tion of the pavilion went on next to the main Fac-ulty's building lacking, however, any clearly de-fined urban framework.After World War II, the new Pavilion V designed byNeven Šegviæ recalls pre-war modern architecturalachievements in Croatia. It was designed entirely inaccordance with Le Corbusier's five points of a NewArchitecture whereas the emphasized hoveringhorizontals were to become a dominant feature ofŠegviæ's later work. In 1955 and 1956 the architectsVrkljan and Nikšiæ designed wooden pavilions ofthe forest estate in Opeke near Lipovljani. The useof indigenous materials and the upper floor projec-tions giving a hovering impression are also refer-ence points in the work of Juraj Neidhardt onTrebeviæ and Kazimir Ostrogoviæ on Plitvice.In the early 1960s the architect Zvonimir Vrkljan de-signed Pavilions V and VI for the Faculty of Agron-omy and Faculty of Forestry. Abstract facade designachieved by modular structuring of vertical prefab-ricated plates of conrete frame resulted from the in-tegration of design, functional, structural and tech-nological elements. The Pavilion V, designed byHildegard Auf-Franiæ, Lenko Pleština and BerislavRadimir, was put up between 1975 and 1979. TheL-shaped plan of the building is worked out in rela-tion to a diagonal access to the main entrance. Anothern wing is added to the already existing origi-nal complex whereas the southern wing follows theeastern lot boundary. Pavilion VII of the Faculty ofForestry designed by Ante Vulin, Dina Vulin-Ilekoviæand Boris Ilekoviæ has been gradually built alongMaksimir road since 1992. Its structure made up offractured parallelepipeds is added to the volume ofthe big lecture theatre in the main building while itsvivid coloration makes it stand out among other pa-vilions. The recently built Pavilion VI designed byHildegard Auf-Franiæ and Veljko Oluiæ is quite dif-ferent. Its abstract whiteness and strict geometricform provide a striking contrast to its surroundinglavish vegetation – especially when viewed from

the east. The project was worked out in accordancewith the original project by Zagreb Group. Its ele-ments are reinterpreted by a clear design articula-tion of the lecture theatre, roof features and a divi-sion of exterior spaces.Urban disposition within a macro and micro loca-tion significantly changed throughout the 20th cen-tury. Despite the fact that the pavilions built in 1932were in the middle of the forest, the complex never-theless anticipated an urban character in closeproximity to Zagreb. Nowadays, at the beginning ofthe 21st century this site has merged into its sur-rounding urban fabric. The recently built PavilionsVI and VII have emerged from Maksimir forest andbecome a visual element of the town's image. Vari-ous activities going on at the Faculty's estate formore than 70 years have enriched the eastern con-tact area between the urban and suburban. Thearea is made up of Maksimir's greenery, southernhillsides of Medvednica and low-rise individualhousing. In this context the complex of the Facultyof Agronomy and Forestry together with Maksimirstadium and Dubrava hospital has become one ofthe large-scale projects in this urban area. This areahas thus acquired quite an urban-like character al-though as a whole it still lacks its definite identity.A specific feature of the complex is certainly itsphased construction as well as its characterstamped by various individual and creative en-deavours. Negative aspects of phased construction(such as the finishing phase which tends to remainforever unfinished) are evident in this complex too.Such a long period of its construction points to alack of power and authority of the authorities to fi-nance and complete the entire complex. Long-last-ing phased construction often results in the modifi-cation of the original project owing to increasedneeds for space. Although designers of ZagrebGroup allowed for such a scenario in their design,the war years nevertheless left its mark: the origi-nal poetic project of „a living organism” was de-stroyed.

Biografija

Biography

Mr.sc. ZRINKA BARIŠIÆ MARENIÆ, dipl.ing.arh., roðena je1972. godine u Zagrebu. Diplomirala je na Arhitekton-skom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu 1996. i magistri-rala 2002. godine s radom „Zgrade za obrazovanje uopusu arhitekta Zvonimira Vrkljana”. Od 1997. godinezaposlena je u matiènoj ustanovi na znanstvenoi-stra`ivaèkom projektu „Atlas arhitekture RepublikeHrvatske – 20. i 21. st.”, gdje radi na sistematizacijigraðe i publiciranju tematskih cjelina ostvarenja mo-derne arhitekture Hrvatske. Sudjeluje u nastavi kole-gija Arhitektonsko projektiranje I i II te terenskim na-stavama kolegija Hrvatski prostor i arhitektura – Dal-macija i Sjeverozapadna Hrvatska. Priprema diserta-ciju „Arhitektica Zoja Dumengjiæ – osobitost djela ukontekstu hrvatske moderne arhitekture”.

ZRINKA BARIŠIÆ MARENIÆ, Dipl.Eng.Arch., born in 1972in Zagreb. She graduated from the Faculty of Architec-ture, the University of Zagreb in 1996 and got her Ma-ster’s degree in 2002 with her thesis on “Higher-Edu-cation Buildings in Zvonimir Vrkljan’s Architecture”.Since 1997 she has been employed at the Faculty ofArchitecture as a co-worker in a scientific researchproject on “Atlas of Croatian Architecture – 20th and21st Century”. She takes part in teaching courses inArchitectural Design I and II as well as field classeswithin the courses in Architecture in Croatia: Dalmatia(4th year) and North-West Croatia (5th year). She iscurrently preparing her dissertation on “Zoja Dumen-gjiæ’s Architecture in the Context of Croatian ModernArchitecture”.

ZRINKA BARI[I] MARENI]

129_05_zrinka_barisic__marenic

Documents