1

SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

Diplomski rad

UTJECAJ KREATIVNIH INDUSTRIJA NA

TURIZAM NA PRIMJERU MODNE INDUSTRIJE

Mentor: Student:

prof. dr. sc. Petri Lidija bacc.oec. Kundievi Daria

br. indeksa: 2112906

Studijski program: Turizam i hotelijerstvo

Split, lipanj 2013.

2

3

SADRAJ:

1. UVOD ................................................................................................................................ 5

1.1. Problem istraivanja ......................................................................................... 6

1.2. Predmet istraivanja ......................................................................................... 8

1.3. Istraivake hipoteze ......................................................................................... 9

1.4. Cilj istraivanja ................................................................................................. 9

1.5. Metode istraivanja .......................................................................................... 10

1.6. Doprinos istraivanju ....................................................................................... 11

1.7. Sadraj diplomskog rada ................................................................................. 12

2. KREATIVNE INDUSTRIJE - POJAM I SADRAJ .........................................,....... 14

2.1. Kreativna industrija i problematika njenog definiranja .............................. 14

2.2. Razvoj kreativne industrije i kreativni gradovi ............................................ 17

2.3. Vrste i podjele unutar kreativne industrije ................................................... 21

2.4. Kreativne industrije u odabranim ekonomijama svijeta .............................. 23

2.5. Kreativne industrije u Hrvatskoj .................................................................... 30

3. MODNA INDUSTRIJA KAO SEGMENT KREATIVNE INDUSTRIJE ................ 33

3.1. Moda i razvoj modne industrije ...................................................................... 33

3.2. Uinci modne industrije u odabranim dravama ......................................... 36

3.3. Modna industrija / tekstilna industrija u Hrvatskoj .................................... 44

3.3.1. Povijest razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj ................................. 45

3.3.2. Aktualno stanje tekstilne industrije u Hrvatskoj ................................. 49

4. UTJECAJ MODNE INDUSTRIJE NA TURIZAM .................................................... 56

4.1. Utjecaj modne industrije na turistiku privlanost destinacije .................. 56

4.2. Moda kao nositelj branda destinacije ............................................................ 61

4.3. Shopping turizam i njegove dimenzije ........................................................... 64

5. MODA I TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................. 67

5.1. Hrvatska modna industrija kao faktor turistike privlanosti .................... 67

5.2. Hrvatski brandovi kao privlana snaga u turizmu ....................................... 70

5.3. Projekti koji e promijeniti Hrvatsku modnu industriju ............................. 72

5.4. Rezultati empirijskog istraivanja .................................................................. 74

5.4.1. Cilj istraivanja ................................................................................. 74

5.4.2. Rezultati istraivanja ........................................................................ 74

5.4.3. Provjera postavljenih hipoteza ........................................................ 83

4

5.5. Smjernice i preporuke u cilju postizanja sinergije modne i turistike

industrije u Republici Hrvatskoj ....................................................................................... 84

6. ZAKLJUAK .................................................................................................................. 86

LITERATURA .................................................................................................................... 88

POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFOVA

PRILOZI

SAETAK

SUMMARY

5

1. UVOD

Turizam danas biljei stalnu ekspanziju, a njegovo irenje uzrokovano je stalnim mijenjanjem

i razvojem turistikih potreba, ali i razvojem ponude koja se prilagoava novim zahtjevima

suvremenih putnika.1 Inovativne ponude i inscenacije, koje pored osnovnih standarda

omoguuju i neobina iskustva, iznenaenja i poticaje, sve su prisutnije u turizmu. Turisti

time dobivaju posebnu atmosferu ili emotivnu dodatnu korist (ambijent, doivljaj, zabava,

avantura, druenja s domainima i drugim gostima itd.).2

Kreativnost se izraava drugaije u svakom segmentu ljudske djelatnosti. Kreativne industrije

odnose se na niz gospodarskih aktivnosti koje se bave proizvodnjom ili eksploatacijom znanja

i informacija. One su vrlo esto povezane sa kulturnim industrijama (posebno u Europi) ili

kreativnim gospodarstvom. Prema Howkinsu "kreativno gospodarstvo" obuhvaa

oglaavanje, arhitekturu, umjetnost, obrt, dizajn, modu, film, glazbu, umjetnosti, izdavatvo,

softver, igrake i igre, TV, radio i video igre.3 Talijanski sociolog i psiholog Alberto

Meluccini identificira pak est podruja kreativne industrije: umjetnost, oglaavanje,

komunikacija, organizacija, poslovno upravljanje, subkulture mladih i kolektivni pokreti.4

Kreativne industrije postaju sve vanije za ekonomsko blagostanje, a zagovornici kreativnih

industrija ukazuju kako je "ljudsko stvaralatvo ekonomski resurs"5 te da e "industrije u 21.

stoljeu uvelike ovisiti o generaciji znanja kroz kreativnost i inovativnost".6

Odjel britanske Vlade za kulturu, medije i sport (DCMS) definira kreativne industrije kao:

"industrije koje imaju svoje podrijetlo u individualnoj kreativnosti, vjetini i talentu, a imaju

potencijal za stvaranje bogatstva i novih radnih mjesta kroz proizvodnju i eksploataciju

intelektualnog vlasnitva".7 Odjel trenutano priznaje postojanje jedanaest kreativnih sektora:

arhitektura, oglaavanje, umjetnost, zanati, komunikologija, modni dizajn, film, video i

1 Rudan, E. (2012.), Razvojne perspektive kreativnog turizma Hrvatske, Ekonomska misao i praksa, 2012, br. 2., str. 713-730, dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=138626 (09.02.2012) 2 Gei, S., (2011.), Menadment selektivnih oblika turizma, Sveuilite u Splitu, str. 211 3 Howkins, J. (2001.), Creative Economy: How people make money from ideas, Penguin, str. 88-117 4 Landry, C.; Bianchini, F., (1995.), The Creative City, Demos, str. 20 5 Florida, R. (2002.), The Rise of Creative Class and how it's transforming work, leisure and everyday life, Basic

Books, str. 13 6 Landry, Charles; Bianchini, Franco (1995.), The Creative City, Demos, str. 4 7 DCMS (2001.), Creative Industries Mapping Document, II.ed, London, UK, Department of Culture, Media and

Sport retrieved 2007-05-26

6

fotografije, softveri, raunalne igre i elektroniko izdavatvo, glazba, vizualne i izvedbene

umjetnosti, izdavatvo, televizija i radio.

Manifestacija globalizacije je i moda. Moda se esto spominje kao fenomen koji ini neke

regije vrlo popularnim meu turistikim regijama. Informacija je faktor koji distribuira modu,

a mladi ljudi koji imaju pristup informacijskim sustavima i znaju kako ga koristiti najvie e

biti osjetljivi na modne trendove.8

U ovom radu biti e rije o utjecaju kreativne industrije, prvenstveno modne industrije kao

njenog segmenta, na turizam kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Uinci modne industrije biti e

praeni na temelju BDP-a, razine zaposlenosti u navedenoj industriji u odnosu na ostale

industrije u gospodarstvu, udjela u gospodarstvu i izvozu. Takoer, njena veza s turizmom e

se pratiti kroz brojke turista u destinacijama koje imaju snano razvijenu modnu industriju.

1.1. Problem istraivanja

Rijetko koji fenomen, kao turizam, ve samom svojom pojavnou, odnosno nainom

manifestiranja zasluuje epitet "globalne" pojave. "Globalni" karakter turizma esto se

objanjava sasvim jednostavnim primjerima u kojima se istie izrazita globalna mobilnost

suvremenog turizma i turista, potaknuta brzim transportnim sredstvima i relativno sve

povoljnijim cijenama raznih oblika paket aranmana.9 Suvremene kompjutorske tehnologije

promijenile su nain poslovanja u turizmu; postavi medij informacija i rezervacija znatno su

utjecale na nain poslovanja turistikih poduzea kao i cijelih destinacija. Turistima su

dostupne najrazliitije informacija i to u relativno kratkom roku tako da je i njihovi

predkupovno ponaanje postalo drugaije u odnosu na ranija vremena.10

Pojam kreativan se esto upotrebljava posljednjih godina, kao npr. kreativan grad, kreativna

industrija. Razlog tome lei u injenici da se tom prostoru o kojem se govori (gradu, mjestu,

ak i destinaciji) daje nova dimenzija i nova uloga u kreiranju nove ekonomije prostora

8 Holowiecka, B., Grzelak-Kostulska, E., Kwiatkowski, G., (2011.), Impacts of Globalization on Tourist

Preferences and Activity, In The Scale of Globalization, Think Globally, Act Locally,Change Individually in the

21st Century, 55-62, University of Ostrava, str. 56 9 Petri, L., (2013.), Osnove turizma, Sveuilite u Splitu, Ekonomski fakultet, str. 205 10 ibidem, str. 109

7

(umjetnosti i kultura) i pritom se ostvaruje mogunost jaanja ekonomskog razvoja, ali i

promjena u prostoru.11

Perini objanjava da su svi ljudi kreativni, a ako im drutvo dozvoli

da izraze svoju kreativnost, njegova ekonomska, ali i demografska mo e porasti.

Kreativnost je, dakle, novi oblik kapitala koji drutvo ulae u svoj razvoj, a ujedno i

najisplativiji.12

Ideja kreativne ekonomije je primjenjiva na gospodarstvo gradova to je

dovelo do stvaranja pojma "kreativni grad". Pojam opisuje urbanu cjelinu u kojoj su kreativne

aktivnosti raznih vrsta sastavni dio gospodarskog te drutvenog funkcioniranja grada. Upravo

ti gradovi imaju snano izgraenu drutvenu i kulturnu infrastrukturu, visok stupanj

zaposlenosti u kreativnim industrijama i atraktivni su ulagaima zbog dobro razvijenih

kulturnih sadraja. (Creative economy report 2008, UN)

Moda je nain kreativnosti koju mnogi ljudi odbacuju kao trivijalnu i prolaznu. To je, ipak,

polusvijet slavnih, visokog drutva, supermodela. Modni dizajn je takoer jedan od

najvanijih i istaknuti kreativni sektor naeg vremena, sa zaradom koja znatno premauje onu

od glazbe ili filmske industrije.13

Uzmimo za primjer Veliku Britaniju koja je znatno poveala

percepciju svoje zemlje kao shopping destinacije, a modna industrija vrijedi ak preko 3

milijardi funti za ekonomiju zemlje. Istraivanja pokazuju kako turisti, lanovi shopping

klubova, potroe vie od 3 milijardi funti svake godine, stoga shopping turizam stvara velike

doprinose ekonomiji. Istraivanja pokazuju i kako vie od milijun ljudi u godini posjeti

Veliku Britaniju iskljuivo radi kupovine.14

Veza izmeu mode i turizma oituje se npr. u oznakama poput "Made in Italy", "Parisan

Chic", "American Sportswear", stavljajui time odjevnim predmetima kontekst kvalitete,

sofisticiranosti i aspiracije. Oni djeluju kao identifikatori i pokazatelji odreene veze izmeu

odjee i mjesta.15

11 Rudan, E. (2012.), Razvojne perspektive kreativnog turizma Hrvatske, Ekonomska misao i praksa, 2012, br.

2., str. 713-730, dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=138626

(09.02.2012.) 12 Perini, L. (2010.), Kreativni gradovi - uzroci i posljedice, str. 111, dostupno na:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=97560 (09.02.2012.) 13 Bollier, D., Racine, L., (2005.), Ready to Share: Creativity in Fashion & Digital Culture, str. 6 14 http://www.fashionunited.co.uk/fashion-news/fashion/fashion-tourism-worth-over-3-billion-to-uk-economy-

2011110313289 (13.02.2013.) 15 http://www.nadabea.com/page16.htm (09.02.2013.)

8

1.2. Predmet istraivanja

Istraivaki rad e na teorijskoj razini obraditi kreativne industrije te utjecaj modne industrije

kao jednog od segmenta kreativne industrije na turizam. Definirat e kreativne industrije te

analizirati razvoj modnog dizajna u velikim svjetskim gradovima. Rad e dati i pregled

mogunosti razvoja modne industrije u Republici Hrvatskoj u odnosu na modnu industriju u

drugim zemljama, pozitivne i negativne strane te industrije te potencijal kojeg modna

industrija ima u Hrvatskoj kako bi mogla privui potencijalne turiste / posjetitelje.

Shvaamo li modu kao dinamiki in kratkog trajanja, skloniji smo pojavu mode smjestiti u

kontekst preobrazbi okvira ivota i drutva tijekom 19. stoljea, koja je uvjetovana razvojem

industrijalizacije. Tim su preobrazbama i stvorene osnovne pretpostavke za uspon, razvoj i

difuziju mode, koja postupno prelazi granice okvira odijevanja i uvlai se u pore suvremenog

ivota. Ona takoer, zahvaljujui ubrzanom razvoju sredstva komuniciranja, omasovljenjem

proizvodnje, postupno uspijeva pomaknuti, prijei, a potom i izbrisati sve one granice:

geografske kao i drutvene, individualne i regionalne. Sama moda danas ima funkciju medija.

Modna je odjea nositelj znaenja, poruka, obavijesti, informacija (putem simbola i znakovlja,

modnih dodataka, ukrasa, minke, boja i njihove simbolike, oblika, frizure...).

Europski velegradovi i glavni gradovi, prije svega Pariz, istiu se kao sredita snane i

neprekidne drutvene aktivnosti. Ukratko, moda se u javnosti zabavlja sama sa sobom do

krajnjih granica, te u skladu s tim zarana i izravno upotrebljava sve masovne medije: dnevne

novine, asopise, ilustrirane tjednike, film, televiziju. da bi paradirala pred oima cijele zemlje

i, konano, itavog svijeta.16

16 Povijest i teorija dizajna, dostupno na:

https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-

news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-

2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=

hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhs

Nc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-

ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQ (09.02.2013.)

https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhsNc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQhttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhsNc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQhttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhsNc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQhttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhsNc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQhttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhsNc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQhttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:P2zfNmBPxqsJ:www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-2009_4b1f3d30c594b/pitd_pitanja%2520i%2520odgovori_UZ%2520ISPITNU%2520LITERATURU.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESj8gMc8ErO1bleYBc1y6ck7KMTYmhAOVG0GoulIhKFQL9dz391MuEhhsNc6FDaprL2DR5IVpDzvGFEDGRusvvnEldCq-3COzWJBC0ua_z2qElXAqUaISv4K6-ofMuQjwGsSWxGJ&sig=AHIEtbQb5bqKIFqM4n-II9G31UsRPjTSlQ

9

1.3. Istraivake hipoteze

Na temelju definiranog problema i predmeta istraivanja, definiraju se sljedee hipoteze:

H1: postizanja konkurentnosti destinacije na

H2: Modna industrija, kao segment kreativne industrije, uv kroz

shopping turizma

H3: Modna industrija, kao segment kreativne industrije, je nedovoljno zastupljena u

destinacije

Navedene hipoteze e se prihvatiti ili odbaciti nakon analize kreativnih industrija te posebno

modne industrije kao segmenta kreativne industrije te njenog utjecaja na turizam. Dati e se

pregled stanja modne industrije i njenog utjecaja na turizam u svijetu te posebno u Hrvatskoj.

Prikazat e se i podaci koji pokazuju koliki je zapravo utjecaj modne industrije, kao segmenta

kreativne industrije, u BDP-u, na razini zaposlenosti, udjela u gospodarstvu te koliko ona

pridonosi izvozu. Tijekom analize biti e takoer utvrene mogunosti razvoja modne

industrije (tekstilne industrije) u Hrvatskoj.

1.4. Ciljevi istraivanja

Osnovni cilj ovog istraivanja je utvrditi utjecaj kreativnih industrija, na primjeru modne

industrije, na turizam u svijetu i u Hrvatskoj. Cilj je takoer utvrditi na koji nain modna

industrija moe utjecati na turizam te njeni pozitivni i negativni uinci na turizam.

Iz navedenog cilja potrebno je i definirati istraivake ciljeve. Oni su:

teorijski istraiti te definirati pojam kreativnih industrija,

teorijski istraiti i definirati pojam modne industrije u svijetu sa usporedbom sa

Hrvatskom,

10

ukazati na koji nain modna industrija utjee na turizam,

istraiti postoji li osnova za razvoj takve industrije i u Hrvatskoj,

istraiti mogunosti i znaaj navedene industrije na hrvatski turizam,

analizirati podatke koji kvantificiraju vezu izmeu modne industrije i turizma.

1.5. Metode istraivanja

Kako bi se dolo do potrebnih spoznaja i iz njih izveli odgovarajui zakljuci u svrhu

dobivanja odgovora na postavljene hipoteze, u teorijskom dijelu rada koristiti e se dostupne

knjige, znanstveni lanici te studije i internetski izvori, a obrada e se vriti kombinacijom

veeg broj znanstvenih metoda:

Metoda deskripcije

- Metodom e biti opisane kreativne industrije, trenutano stanje istih te procesi koji se

dogaaju u njima. Takoer e biti opisana modna industrija kao sektor kreativne

industrije i njen utjecaj na turizam.

Metoda komparacije

- Ovom e se metodom uoiti veze izmeu modne industrije i turizma te usporedba

istih.

Metoda analize i sinteze

- Metoda analize je postupak znanstvenog istraivanja i objanjenja stvarnosti putem

ralanjivanja sloenih misaonih tvorevina (pojmova, sudova i zakljuaka) na njihove

jednostavnije sastavne dijelove i elemente; i izuavanje svakog dijela za sebe i u

odnosu na druge dijelove, tj. cjeline.

- Metoda sinteze je postupak znanstvenog istraivanja i objanjavanja stvarnosti putem

spajanja, sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina u sloene i sloenih u jo

sloenije, povezujui izdvojene elemente, pojave, procese i odnose u jedinstvenu

cjelinu u kojoj su njezini dijelovi uzajamno povezani.

11

Metoda indukcije i dedukcije

- Induktivna metoda je primjena induktivnog naina zakljuivanja s ciljem otkrivanja

ili dokazivanja istine. To je zakljuak od pojedinanog i posebnog na ope.

- Deduktivna metoda je misaoni postupak suprotan indukciji - izvoenje posebnog iz

opeg. 17

U empirijskom dijelu istraivanja biti e napravljen intervju sa tri modna dizajnera te etiri

turistika djelatnika. Isti e se prezentirati uz pomo polustrukturiranog intervjua.

Polustrukturirana anketa putem intervjua

- Ovakav intervju je kombinacija strukturiranog i nestrukturiranog intervjua. Intervjuer

slijedi odreeni orijentacijski vodi - plan rada, kojega moe prilagoavati.

Polustrukturirani intervju podrazumijeva unaprijed odreeno podruje o kojem e se

govoriti, no ne i pitanja koja e se postavljati.18

U istraivanju se koristi meta analiza koja se temelji na sekundarnim podacima. Podaci su

prethodno objavljeni u znanstvenim ili strunim asopisima, zbornicima, konferencijama i

slino. Podaci obuhvaaju razliite izvore, te podatke u razliitim vremenskim trenutcima, a

koji e u ovom radu biti spojeni i povezani tako da se postigne nova znanstvena i struna

informacija.19

1.6. Doprinos istraivanja

Cilj ovog istraivakog rada jest istraivanje uinka kreativnih industrija, posebno modne

industrije kao segmenta kreativne industrije, na turizam. Istraivanjem e se analizirati razvoj

kreativnih industrija i povezanost sa turizmom kako u svijetu tako i u Hrvatskoj kroz utjecaj

na BDP, zaposlenost, izvoz, te privlanost destinacije, koje imaju razvijenu modnu industriju,

za posjetitelje. Doprinos istraivanja e biti u shvaanju kako modna industrija kao segment

17 http://web.efzg.hr/dok/MGR/cavrak/mzsr/mgr_MZSR_t6.pdf (09.02.2013.) 18 http://www.fond.hr/index.php?option=com_k2&view=item&id=126:razgovor-za-posao-

intervju&tmpl=component&print=1 (22.02.2013.) 19 Tkalac Veri A., Sini ori, D., Ploki Voki, N., (2010.), Prirunik za metodologiju istraivakog rada,

Kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i struno istraivanje, str. 91

12

kreativne industrije moe doprinijeti razvoju turizma u Hrvatskoj kroz shopping turizam, kroz

odravanje velikih manifestacija.

Kao modne prijestolnice u svijetu najee se navode: Milan, Pariz, London i New York. Ti

gradovi obiluju dizajnerskim trgovinama, a gotovo svakodnevno se odravaju i najprestinije

revije. Moda je uglavnom globalizirana, iako je inspiracija preuzeta od strane mnogih

nacionalnih i lokalnih kultura.; meutim, veina posjetitelja koji su motivirani modom pratit

e najbolje dizajnere.20

U naoj modnoj industriji danas postoje veliki problemi u pogledu

istraivanja trita, praenja konkurencije, ulaganja u razvoj, stvaranja originalne kreacije i

pristupa uvoenja modnih proizvoda na trite.21

Na kraju rada e se dati pregled koritene literature, izvora, tablica, slika i grafikona.

1.7. Sadraj diplomskog rada

Diplomski rad podijeljen je u pet cjelina.

U uvodu se definira problem i predmet istraivanja, navode se istraivake hipoteze te ciljevi

koji se ele postii radom, metode istraivanja i znanstveni doprinos.

U drugom dijelu rada objasnit e se pojam kreativnih industrija i problematika definiranja

industrije te njihov povijesni razvoj. Dati e se takoer i podjela kreativnih industrija kao i

usporedba tih industrija u odabranim ekonomijama svijeta sa Hrvatskom.

U treem dijelu opisat e se modna industrija kao segment kreativne industrije. Biti e

usporeene modne manifestacije u svijetu koje privlae velik broj posjetitelja te koje imaju

obiljeje shopping turizma kao rezultata razvijene modne industrije. U ovom dijelu dati e se i

povijest razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj te aktualno stanje tekstilne industrije.

20 Smith, M., (2009.), Issues in Cultural Tourism Studies, Second Edition, Routledge, str. 163 21 Inenjering proizvodnje i usluga: primjeri iz prakse: zbornik radova; dostupno na:

http://books.google.hr/books?id=JKHbbfa_cmoC&pg=PA151&dq=modna+industrija&hl=hr&sa=X&ei=iaUbUf

P1F8Sl4gTaroDgBw&ved=0CCoQ6AEwAA#v=onepage&q=modna%20industrija&f=false (13.02.2013.)

13

etvrti dio obuhvaa utjecaj modne industrije na turizam kroz BDP, izvoz, zaposlenost,

turistiku privlanost kao destinacije u kojoj je razvijen shopping turizam, zatim, ekonomski

poloaj tekstilne industrije u Hrvatskoj te nain na koji bi modna industrija mogla utjecati na

privlaenje potencijalnih turista.

Peti dio rada obuhvaa dijelove poput hrvatske modne industrije kao faktora turistike

privlanosti, zatim, modne manifestacije koje se odravaju u Republici Hrvatskoj te projekti

koji bi trebali promijeniti Hrvatsku modnu industriju. Ovaj dio rada obuhvaati e i

polustrukturirani intervju sa modnim dizajnerima i turistikim djelatnicima.

Na kraju rada se nalaze rezultati istraivanja te provjera postavljenih hipoteza i smjernice te

preporuke u cilju postizanja sinergije modne i turistike industrije u Republici Hrvatskoj.

14

2. KREATIVNE INDUSTRIJE - POJAM I SADRAJ

Kreativnost je mentalni proces koji ukljuuje stvaranje novih ideja, pojmova, ili rjeenja

problema, ili novih poveznica izmeu postojeih ideja ili pojmova.22

Ulaskom u novo doba,

21. stoljee, kreativnost postaje od velike vanosti. Globalna ekonomska kriza dovela je do

krize proizvodnih djelatnosti i izazvala strukturalne probleme vezane uz nezaposlenost koji su

najoitiji u urbanim sredinama. Istovremeno, zbog ogromnog porasta broja stanovnika,

gradovi se suoavaju s brojnim ekolokim, prostornim i socijalnim problemima. Stoga e

gradovi morati razmisliti o novim modelima koji bi im pomogli u obnovi i diversifikaciji

njihove gospodarske sile. U okviru razvojnih strategija, kulturne i kreativne djelatnosti sve se

vie prepoznaju kao kljuni sektor rasta u procesu urbane i regionalne regeneracije. 23

2.1. Kreativna industrija i problematika njenog definiranja

Glavnu os kreativne ekonomije na svjetskoj razini ine tzv. kreativne/kulturne industrije koje

se - prema posljednjim (predrecesijskim) pokazateljima te podacima UNCTAD-a iz 2008.

godine - ubrajaju u europske i svjetske industrije s najbrom stopom rasta. Kulturna je

globalizacija otvorila nove prostore kulturnom razvoju, a upravo su kulturne/kreativne

industrije meu glavnim pokretaima tog razvoja.

Termin "kreativne industrije" prvi je put upotrebljen 1994. godine u Australiji u stratekom

dokumentu "Creative Nation" (Commonwealth Government, 1994.). Neki ga autori

sagledavaju kao "jasno proirivanje termina "kulturne industrije" ukljuivanjem novih

tehnologija (multimedije, softvera itd.)". Velika zasluga za promociju samoga koncepta

kreativnih industrija pripisuje se britanskom utjecaju, tj. laburistikom projektu Cool Britania

i osnutku Ureda za kreativne industrije Odjela za kulturu, medije i sport (DCMS) 1997.

godine.24

Kreativne industrije su, zapravo u tom sluaju, bile alternativna strategija za razvoj

22 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kreativnost (02.02.2013.) 23 Petri, L., Mikuli, D., Uloga kulturnog turizma u procesu urbane regeneracije, lanak dostupan na:

https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:NhzHEu1c4jwJ:hrcak.srce.hr/file/67713+&hl=hr&gl=hr&pid=bl

&srcid=ADGEEShpJpRrzwYPsfe6aJUjeQjD26SvVVdp0hpJRvUCPNItF19X0k4vWIwcBg1cNkDvRw2kfMK

WqbZVengvaXUBuPiJRKVoQE7SqiMXAuVwXtbkCh5dFQni--

BG11YX2j3qNZC_rtB_&sig=AHIEtbTznVDp4cxr1AJA-latIxdrc9LXow (25.02.2013.) 24 Primorac, J., Promjena strukture rada u kreativnoj ekonomiji: kultura, tranzicija i kreativna klasa, 2010., str. 46

15

Londona koji je u tom periodu uao u fazu recesije, a kasnije i za odreene regije u Velikoj

Britaniji (kotska, Wales, Jugoistona Engleska). Tokom 2000. godine, Gradska uprava

Londona prepoznala je znaaj kreativnih resursa i mogunost da kroz investiranje u kreativne

djelatnosti uvea ekonomsko blagostanje Londona. Proaktivnom politikom koja je bila

fokusirana na razvoj kreativnih industrija i stvaranje povoljne klime za razvoj kreativnih

industrija i stvaranje povoljne klime za razvoj poduzetnitva, londonska ekonomija je iz faze

recesije, u koju je ula krajem devedesetih, vrlo brzo ula u fazu prosperiteta.25

Postavljeni su brojni modeli koji pokuavaju objasniti i sistematizirati strukturalne

karakteristike kreativnih industrija. Svaki model racionalno objanjava svrhu i nain na koji te

industrije u praksi postoje te naglaava potekoe u definiranju kreativnosti i kreativnih

industrija. Modeli su (UNCTAD, 2010.):

UK DCMS model - model koji ima uporite u odlukama Vlade Velike Britanije iz

1997. godine koje objanjavaju kreativne ekonomije kao vodei pokreta inovacija

u modernom kompetitivnom svijetu. Kreativne industrije su definirane kao one

koje zahtijevaju kreativnost i talent te zajedno s radom i iskoritavanjem vlastitog

intelektualnog vlasnitva donose veliki napredak u budunosti. Meutim, ovaj

model ne definira jasno razliku izmeu kreativnih i kulturnih industrija, to se

smatra njegovim najveim nedostatkom. (DCMS, 2001.)

"Simbolic text model" - temelji se na kulturnim industrijama koje su ukljuene u

studije koje financira Vlada Velike Britanije. Ovaj model stavlja naglasak na

umjetnost koja predstavlja i politiki i socijalni napredak Europe kroz godine,

umjesto jaanja pop kulture koja je trenutno na vrhuncima popularnosti. Model

smatra da se mora utjecati na budui razvoj ljudske svijesti i to upravo kroz

kreativne industrije, ali na paljiv i pomno planiran nain.

"Concentric circles model" - temelji se na injenici da su kulturne vrijednosti i

kulturna dobra ono to razlikuje kreativne industrije od ostalih grana industrije.

Model sugerira da se kreativne ideje kao jezgra kreativnih umjetnosti u obliku

teksta, zvuka ili slike ire poput koncentrinih krugova te zahvaaju sve sfere

kreativnih industrija koje na odreenom prostoru postoje. Ovaj je model koristila i

Europska komisija u klasifikaciji kreativnih industrija.

25 Livingstone, K., (2002.), Creativity: London's Core Business, str. 3 , dostupno na:

http://www.london.gov.uk/mayor/economic_unit/docs/create_inds_rep02.pdf (18.02.2013.)

http://www.london.gov.uk/mayor/economic_unit/docs/create_inds_rep02.pdf

16

"WIPO copyright model" - model baziran na industrijama koje su direktno ili

indirektno ukljuene u stvaranje, proizvodnju i distribuciju intelektualnog

vlasnitva. Postavlja jasnu razliku izmeu industrija koje stvaraju intelektualno

vlasnitvo te onih koje omoguavaju da taj proizvod doe do kupaca.26

Tablica 1.: Modeli objanjavanja kreativnih industrija

Izvor: UNCTAD, Creative Economy Report, str. 37; dostupno na:

http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf

U tablici 1. prikazana su sva etiri modela te razlike meu njima. Prvi model ne pravi razliku

izmeu kreativnih industrija, dok ostali definiraju jezgru kreativnih industrija a koja se

razlikuje od modela do modela. Ne postoji "pravi" ili "krivi" model za objanjenje ovog

fenomena ve postoje samo razliiti aspekti interpretacije strukturnih karakteristika kreativne

26 Creative Economy Report 2010., United Nation 2010., str. 6, dostupno na:

http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf (18.02.2013.)

http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf

17

ekonomije. Atraktivnost razliitih modela moe biti razliita, ovisno o analitikoj svrsi. Sa

stajalita statistiara set definicija i klasifikacija mora postojati kao baza za sva budua

istraivanja na ovom polju.

Prekretnica u prihvaanju koncepta kreativnih industrija kao nositelja moderne ekonomije

dogodila se na XI. UN-ovoj Konferenciji ministara 2004. godine.

Kreativne industrije su prema definiciji UNCTAD-a:

ciklusi stvaranja, proizvodnje i distribucije robe i usluga koje koriste kreativnost i

intelektualni kapital kao primarni input,

usluge

27

Jedinstvena definicija ne postoji, a termin kreativne industrije prate brojne alternative. Na

primjer, ameriki analitiari sve vie koriste termin industrije autorskih prava (copyright

industries ili copyright based industries) i industrije zabave (entertainment industries), a u

europskim politikim i akademskim krugovima najee se koriste termini kreativne

industrije (creative industries) i kulturne industrije (cultural industries). Pored toga,

moemo govoriti i o industrijama slobodnog vremena (leisure industries) (u koje spadaju

sport i turizam), medijskim industrijama ili industrijama sadraja (content industries).

Meu onima koji promoviraju razvoj kreativnih industrija, postoji ope slaganje oko toga da

su kulturne industrije pretea koncepta kreativnih industrija.28

27 UNCTAD, Creative Economy Report, str. 37; dostupno na: http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf

(19.02.2013.) 28 Jovii, S, Meunarodni okvir za razvoj kreativnih industrija, str. 240., dostupno na:

http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/zbornikfdu/10/14/download_ser_lat (19.02.2013.)

http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdfhttp://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/zbornikfdu/10/14/download_ser_lat

18

2.2. Razvoj kreativne industrije i kreativni gradovi

Meunarodne okvire za razvoj kreativnih industrija ine brojni, meusobno povezani,

strateki dokumenti meu kojima su najvaniji Esenska deklaracija, UNESCO-va Univerzalna

deklaracija o kulturnoj raznovrsnosti, UNESCO-va Konvencija o zatiti i promociji

raznovrsnosti kulturnih izraza, Rezolucija Europskog parlamenta o kulturnim industrijama te

Miljenje Europskog ekonomskog i drutvenog komiteta o europskim kreativnim

industrijama.29

Za razvoj kreativnih industrija najvanija su dva UNESCO-va dokumenta: Univerzalna

deklaracija o kulturnoj raznovrsnosti i Konvencija o zatiti i promociji raznovrsnosti kulturnih

izraza. U ovom prvom dokumentu, UNESCO, na indirektan nain, nacionalnim vladama daje

preporuke u pogledu tretmana kreativnih industrija.

Prema UNCTAD-u, u mnogim modernim ekonomijama kreativni sektor je priznat kao vodei

sektor u generiranju ekonomskog rasta, zaposlenosti i trgovine. U Europi, kreativne

ekonomije su generirale 654 milijarde eura u 2003., to predstavlja porast od 12% u odnosu

na ukupnu ekonomiju te zaposlile 4,7 milijuna ljudi. Razvijene zemlje svijeta promicanje i

razvoj kreativnih i kulturnih industrija prikazuju unutar Milenijskih ciljeva razvoja. Postoji

osam ciljeva koje bi trebali ispuniti do 2015 godine: (1) iskorijeniti ekstremno siromatvo i

glad, (2) postii univerzalno osnovno obrazovanje, (3) promicanje ravnopravnosti spolova, (4)

osnaivanje ena, (5) poboljanje zdravlja majki, (6) borba protiv AIDS-a, malarije i drugih

ozbiljnih bolesti, (7) osiguravanje odrivosti okolia i (8) razvoj globalnog partnerstva za

razvoj.30

Ciljevi obuhvaaju cjelovit pristup razvoju modernih koncepata kao to su "ljudski

razvojni indeks"31

i "bruto nacionalna srea32

". Potpuno ostvarenje ovih ciljeva zahtijeva

inovativan i povezan meusektorski pristup razvoju koji sadri kulturne, socijalne i okoline

aspekte. Upravo zbog toga kreativni sektor ima znaajan potencijal kojim moe doprinijeti

ostvarenju sljedeih milenijskih ciljeva:

29 Jovii, S., Meunarodni okviri za razvoj kreativnih industrija - preporuke za zemlje u tranziciji; dostupno na:

http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/zbornikfdu/10/14/download_ser_lat (08.04.2013.) 30 Creative Economy Report, 2010., dostupno na: http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf, str. 33 31 HDI ili Indeks ljudskog razvoja - broj se izraunava izmeu 0 i 1 uzimajui u obzir najvanija mjerenja: BNP

po glavi stanovnika, stopu pismenosti odraslih, stopu kolskog upisivanja i oekivanu dob. HDI izmeu 1 i 0.8 se

smatra visokim, 0.8 do 0.6 srednjim, a od 0.6 do 0.4 niskim. Izvor:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Razvojna_geografija 32 "Bruto nacionalna srea (BNS) predstavlja indeks sree koji predstavlja alternativni indikator razvoja. BNS je

uspostavljen u cilju mjerenja drutvenog blagostanja, a sastoji se od etiri komponente: kulturna dimenzija,

dobro upravljanje, uravnoteen ekonomski razvoj te zatita ivotne sredine."; iz Husnjar, I., (2011.), Financijska

kriza i ekonomija sree: utjecaj recesije na sreu, str. 30

http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/zbornikfdu/10/14/download_ser_lathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Razvojna_geografija

19

(1) Iskorjenjivanje siromatva i smanjenje nejednakosti. Kulturne manifestacije, obiaji,

ritualni, predmeti, glazba, proimaju svakodnevni ivot i predstavljaju znaajan element u

postizanju sree i blagostanja. Svaka strategija koja koristi kulturu kao sredstvo za

gospodarski razvoj i osnaivanje ima sposobnost doprijeti do svih lanova zajednice i utjecati

na njihove ivote na neki nain, bez obzira na socioekonomski status. Iz toga slijedi da je

odrivi razvoj kreativnih industrija na lokalnoj razini, posebno ako se cilja na njene kulturne

aspekte i rast malih poduzea, vaan faktor u iskorjenjivanju siromatva i smanjenju

nejednakosti. Kreativne industrije, dakle, predstavljaju uinkovito sredstvo za ciljane razvojne

inicijative usmjerene iskorjenjivanju siromatva.

(2) Ravnopravnost spolova. Kreativni proces prua mnoge mogunosti da se i obrazovne i one

ene koje to nisu zaposlene. Razvojne strategije ukljuuju projekte za poveanje kreativnih

sposobnosti naroito u podrujima izrade rukotvorina i modnog dizajna. Od toga ima korist

velik broj ena koji je zaposlen u tim sektorima i time generiraju prihod za svoje obitelji.

Jedan od najuspjenijih projekata u tom smislu je Aarong projekt u Bangladeu, koji je razvio

Odbor za promicanje ruralnog razvoja u suradnji s nevladinim organizacijama. Projekt

zapoljava desetke tisua ena koje svojim radom uvaju tradiciju tog podruja, a istovremeno

i stvaraju prihod.

(3) Strategija odrivog razvoja. Kako bi osigurale odrivi razvoj zemlje, u razvoju moraju u

razvojne politike ugraditi kulturu i zatitu okolia. Mnogi se naini ivota, jezici i oblici

kulturnih raznolikosti u svijetu nepovratno gube, a bioloka raznolikost je, zbog prekomjernog

iskoritavanja biolokih resursa, svakim danom sve manja i manja. Bioloka raznolikost nije

bitna za poljoprivredu i farmaceutske industrije, kreativni sektor a posebno umjetnost takoer

koristi njihove resurse. Etiki konzumerizam je trend kojeg su uvele kreativne industrije, a na

njemu se treba i dalje raditi, pokuati ga proiriti, iriti svijest ljudi u tom smjeru. Jedan od

glavnih atributa kreativnog sektora je u ovom sluaju mogunost da se stvore znaajne

ekonomske nagrade za potivanje i ouvanje kulturnih, ekolokih i biolokih raznolikosti.

(4) Globalna partnerstva za razvoj. Meunarodna suradnja je kljuna komponenta u pruanju

pomoi zemljama u razvoju kako bi ostvarile to vie milenijskih ciljeva, a kreativna

ekonomija moe biti jedan od kljunih alata. Globalno partnerstvo moe kroz konkretne

inicijative poboljati razvoj i proizvodnju unutar kreativnog sektora kako bi omoguili iri

pristup na globalno trite, olakali mobilnost dionika irom svijeta, olakali prijenos novih

20

informacijskih i komunikacijskih tehnologija i drugih alata za kreiranje i distribuciju

digitaliziranog kreativnog sadraja, privukli investitore i olakali pristup financiranju.33

Koncept "kreativnog grada" relativno je nov fenomen kojim se naglaava da je ljudski kapital

bit svega, a ne infrastruktura niti arhitektura samog mjesta. Ovo je dinamian koncept koji se

fokusira na stvaralatvo, razvoj zajednice i kulturu kao glavne pokazatelje dinaminog, ivog

i ugodnog grada, iji je razvoj odriv, a to e ostati i za budue generacije.34

Ideja o "kreativnom gradu" nastala je kasnih 1980-ih godina. Ideja je zapravo bila odgovor na

borbu koju gradovi vode na globalnoj razini, na kojoj se oni bore i restrukturiraju zbog

globalnih uvjeta trgovanja koje se pomie prema istoku. Kada je pojam "kreativni grad" javno

uveden ranih 1990-ih, smatralo se kako uvijek postoji vei potencijal mjesta (grada) od onoga

to se zapravo vidi na prvi pogled. Smatralo se da obini ljudi mogu napraviti neto

izvanredno te ako bi oni bili samo 5% vie matovitiji nego to jesu, utjecaj bi bio dramatian.

U "kreativnom gradu" ne bi samo umjetnici i oni koji su ukljueni u kreativne industrije bili

kreativni. Kreativnost moe doi od bilo koga tko se bavi pitanjima na inventivan nain, bilo

da se radi o socijalnom radniku, poslovnom ovjeku, inenjeru, znanstveniku ili javnom

slubeniku. "Kreativni grad" predstavlja zapravo mjesto koje je cjelovitije matovito. Takav

grad ima kreativnu birokraciju, kreativne pojedince, organizacije, kole, sveuilita i jo

mnogo toga. Kreativna infrastruktura predstavlja kombinaciju izmeu "hard" i "soft"

infrastrukture te mentalne infrastrukture.

"Soft" infrastruktura treba ukljuivati: vrlo vjetu i fleksibilnu radnu snagu, dinamike

mislioce, kreatore, prevoditelje, jake komunikacijske veze sa svijetom te ukupnu kulturu

poduzetnitva bez obzira da li se ona primjenjuje za ekonomske ili socijalne ciljeve.35

Ovaj termin opisuje urbani kompleks gdje su kulturne aktivnosti razliitih vrsta sastavni dio

gradskog ekonomskog i socijalnog funkcioniranja. Takvi gradovi imaju tendenciju

samoizgradnje na jakim drutvenim i kulturnim infrastrukturama, imaju relativno visoku

koncentraciju kreativnog rada i privlani su za unutarnja ulaganja zbog svojih etabliranih

kulturnih objekata.36

33 Creative Economy Report, 2010., dostupno na: http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf, str. 34-35 34 Petri L., Mikuli D., Uloga kulturnog turizma u procesu urbane regeneracije, (2009.), dostupno na:

https://docs.google.com/document/d/1w6IZhfrFYcJWiGCYfxsXv_upxr7ZnZ__nDcvqR4r6qs/edit (03.02.2013.) 35 UNCTAD, Creative Economy Report, (2008.), dostupno na: http://unctad.org/fr/Docs/ditc20082cer_en.pdf,

str. 19 36 UNCTAD, Creative Economy Report, (2010.), dostupno na: http://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf,

str. 10;

https://docs.google.com/document/d/1w6IZhfrFYcJWiGCYfxsXv_upxr7ZnZ__nDcvqR4r6qs/edithttp://unctad.org/es/Docs/ditctab20103_en.pdf

21

"Mrea kreativnih gradova" uspostavljena 2004. godine od strane UNESCO-a, odraava

promjenu percepcije o kulturi i njenoj ulozi u drutvu, ali i kao dio gospodarstva. Ideja za

stvaranje ove mree temelji se na promatranju naina na koje kreativne industrije u gradovima

diljem svijeta mogu imati puno veu ulogu u svojim lokalnim gospodarskim i socijalnim

razvojnim planovima, no gradovi ne vide jasno kako upregnuti taj potencijal ili kako da

ukljue odgovarajue aktere u tom razvoju. Glavni cilj je obiljeavanje i odravanje kulturne

raznolikosti, u kojem lanovi - gradovi dijele svoja iskustva u promoviranju lokalnog

naslijea. U ovoj mrei nalazi se 29 gradova koji su lanovi mree a koji su razvrstani u 7

kategorija:

1. Literatura -

i Reykjavik (Island)

2. Film - Bradford (Velika Britanija) i Sydney (Australija)

3. Muzika -

4. Umjetnost -

5. Dizajn - Buenos Aires (Argentina)

-Etienne

(Francuska) i Graz (Austria)

6. Mediji - Lyon (Francuska)

7. Gastronomija - Popayan (Kolumbija), Chengdu (Kina) i Oste37

2.3. Vrste i podjele unutar kreativne industrije

UNCTAD-ov pristup kreativnim industrijama oslanja se na proirenje koncepta kreativnosti iz

aktivnosti koje imaju snanu i prevladavajuu umjetniku komponentu prema gospodarskim

aktivnostima koje proizvode simbolike proizvode oslanjajui se na intelektualno vlasnitvo

znaajno irei svoje trite. Pravi se razlika izmeu "glavnih" i "sporednih" aktivnost. Glavne

aktivnosti predstavljaju tradicionalne kulturne aktivnosti kao to je likovna umjetnosti, dok

sporedne aktivnosti predstavljaju trine aktivnosti poput oglaavanja, izdavatva, odnosa s

medijima.

37 http://en.wikipedia.org/wiki/Creative_Cities_Network (08.02.2013.)

http://en.wikipedia.org/wiki/Creative_Cities_Network

22

Slika 1.: Model kreativne industrije

Izvor: SC Istria - Sector Creativus Istria - rija u Istri; dostupno na:

http://www.turnmastertim.com/SC_ISTRIA_Croversion.pdf

UNCTAD klasifikacija dijeli kreativne industrije na etiri bazne skupine: nasljee, umjetnost,

mediji i tzv. "funkcionalne kreacije".

Nasljee, kao polazna toka ove klasifikacije, definira se kao izvor svih oblika

umjetnosti i jezgra resursa kreativnih industrija. To je batina koja okuplja

kulturne, povijesne, etnike, estetske i drutvene stavove i utjecaje, a dijeli se u

dvije podskupine: tradicionalne kulturne ekspresije (umjetnost, obrti, festivali,

slavlja) te kulturna mjesta, arheoloki lokaliteti, knjinice, izlobe itd.

Umjetnost ukljuuje kreativne industrije koje se temelje iskljuivo na kulturi i

umjetnosti koja je inspirirana batinom, osobnim vrijednostima i simbolikim

znaenjima. Ova grupa dijeli se na vizualne umjetnosti (slikarstvo, fotografija,

itd.), te izvedbene umjetnosti (glazba uivo, kazalite, ples, opera, lutkarstvo itd.).

http://www.turnmastertim.com/SC_ISTRIA_Croversion.pdf

23

Funkcionalne kreacije obuhvaaju stvaranje onih dobara za kojima je potranja u

stvarnosti najvea. Dijele se u podskupine: dizajn (unutranji dizajn, grafiki,

modni dizajn itd.), zatim novi mediji (software, video igre, digitalizirani kreativni

sadraji itd.) te kreativne usluge (arhitektura, kreativno izraavanje i razvoj itd.).38

Grafikon 1.: Klasifikacija kreativnih industrija prema UNCTAD-u

Izvor: UNCTAD, 2010.

2.4. Kreativne industrije u odabranim ekonomijama svijeta

(Velika Britanija, Francuska, Italija, SAD)

Tijekom 1990-ih, razvoj i primjena novih digitalnih tehnologija, kao i politika deregulacije na

nacionalnom, regionalnom i meunarodnom planu, doveli su do dramatine reorganizacije u

strukturi kreativnih industrija. Zahvaljujui ovim faktorima, dananji meunarodni tok

38 UNCTAD, Creative Economy Report, (2008.), dostupno na: http://unctad.org/fr/Docs/ditc20082cer_en.pdf,

str. 14

24

kulturnih dobara, usluga i investicija je radikalno izmijenjen. Kreativne industrije prole su

kroz proces internalizacije, pregrupiranja i progresivne koncentracije. Na tim osnovama je

stvoreno nekoliko svjetskih konglomerata koji posluju na globalnom tritu. Ujedno iri se

raznovrsnost, kreativnost i inovacija, zbog ega specifina lokalna kulturna trita postaju sve

vanija. Globalni kulturni proizvodi i usluge ne mogu zadovoljiti takva trita, i to je svakako

velika ansa za kreativne industrije malih zemalja. Isto tako nastaju i nove industrije, ali ne

samo zbog primjene novih tehnologija, ve i zbog toga to se razvijaju novi oblici kreativnosti

i vjetina. Ukoliko usporedimo trita kulturnih industrija, Europa je na drugom mjestu, iza

SAD-a.

Tablica 2.: Svjetski izvoz kreativne industrije (roba i usluga), po podskupinama za

razdoblje 2002. i 2008. godine

Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 126

25

U 2008. godini ukupan izvoz svih proizvoda kreativne industrije ostvario je oko 592 milijarde

dolara, dok je brzina rasta kreatine industrije od 2003. godine do 2008. godine bila 14%.

Izvoz robe iz zemalja s razvijenom kreativnom industrijom prevladava na svjetskim tritima.

Istodobno, izvoz iz zemalja u razvoju se vie nego udvostruio, sa 76 milijarde dolara na 176

milijarde dolara u istom periodu, od 2002. godine do 2008. godine. Vrijednost izvoza

kreativnih usluga porasla je sa 62 milijarde dolara na 185 milijarde dolara, te je rasla prema

godinjoj stopi od 17% u navedenom razdoblju.39

Tablica 3.: Izvoz prema ekonomskoj skupini, u 2002. i 2008. godini (u milijardama

dolara)

Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 128

Tablica 3. pokazuje kako razvijene zemlje jo uvijek imaju glavnu ulogu kada je rije o

izvozu proizvoda i usluga kreativnih industrija, no izvoz zemalja u razvoju se u 2008. godini

pribliio broju ukupnog izvoza razvijenih zemalja. Od navedenih kreativnih industrija, najvie

se izvozio dizajn. Kada se govori o dizajnu, misli se iskljuivo na robu, npr. interijer, nakit,

igrake, staklo, moda i sl. to se tie uvoza prema ekonomskoj skupini, podaci su prikazani u

tablici 4. Najvie uvoze razvijene zemlje (u 2008. godini uvoz je iznosio 317 058 milijuna

dolara, dok je uvoz u zemljama u razvoju tri puta manji od uvoza razvijenih zemalja (u 2008.

godini uvoz je iznosio 93 721 milijuna dolara).

39

UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 126

26

Tablica 4.: Uvoz prema ekonomskoj skupini, u 2002. i 2008. godini (u milijunima

dolara)

Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 131

VELIKA BRITANIJA, FRANCUSKA, ITALIJA I SAD

U 2011. godini u Velikoj Britaniji registrirano je 106 700 kreativnih poduzea to iznosi

5,1% svih britanskih poduzea. Izmeu 2009. godine i 2011. dolo je do malog porasta

kreativnih poduzea i to u apsolutnim i relativnim terminima. U 2011. godini, najvie

poduzea u kreativnoj industriji bilo je u glazbi i scenskoj umjetnosti (30 500, 1.5% svih

poduzea u Velikoj Britaniji). Poduzea koja se odnose na oglaavanje, arhitekturu, dizajn i

film te video i fotografiju bilo je izmeu 10 000 i 16 000 (0.5% - 0.8% svih poduzea u

Velikoj Britaniji). Izmeu 2009. i 2011. godine, najvei rast imala su poduzea koja su se

bavila oglaavanjem, i to od 13 930 do 16 010 (0.65% do 0.77%). Takoer je dolo do rasta

broja poduzea koja su se bavila arhitekturom, dizajnom, TV i radiom. Izdavatvo je jedini

sektor iji broj poduzea se smanjio i to za vie od 0.1% od svih poduzea u Velikoj Britaniji

(sa 10 820 na 9 700 poduzea).40

40

Creative Industries Economic Estimates, Full Statistical Release, 08.12.2011., str. 22;

dostupno

na:https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/77959/Creat

ive-Industries-Economic-Estimates-Report-2011-update.pdf (23.03.2013.)

27

Slika o kreativnim industrijama u Francuskoj jo uvijek je nepotpuna kada je rije o tome to

sve one ukljuuju. Studije su uglavnom usmjerene prema kulturi, tradicionalnom dijelu

kreativne industrije. Na nacionalnoj razini, glavni izvjetaji dolaze od strane francuskog

Ministarstva kulture. Izvjetaji ukljuuju sektore izdavatva, filmsku i video djelatnost,

scensku umjetnost, arhitekturu, muzeje, arhive, knjinice i veliki broj kulturnih proizvoda.

Zakljuak izvjetaja je da u kreativnim industrijama Francuske postoji vie od 400 000

zaposlenih (2% od ukupnog broja zaposlenih).

Tablica 5.: Top 20 izvoznika kreativnih dobara u svijetu, 2002. i 2008. godina (u

milijunima dolara)

Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 132

U top 20 izvoznika kreativnih dobara u svijetu pri samom vrhu su u 2008. godini bile i

navedene etri zemlje Sjedinjene Amerike Drave, Italija, Velika Britanija te Francuska. Iz

tablice je vidljivo kako najvei trini udio dri Kina i to s visokih 20.8% naspram Sjedinjenih

Amerikih Drava koje dre drugo mjesto sa trinim udjelom 8.6%.

Kada je rije o izvozu kreativnih dobara iz razvijenih zemalja u 2008., Sjedinjene Amerike

Drave zauzimaju prvo mjesto, a slijede ju Njemaka na drugom mjestu, te Italija na treem,

28

Velika Britanija odmah iza nje te Francuska na petom mjestu kao to to prikazuje dolje

navedena tablica 6.

Tablica 6.: Top 10 izvoznika kreativnih dobara meu razvijenim zemljama u 2008.

godini (u milijunima dolara)

Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 132

Tablica 7.: Uvoz svih kreativnih usluga (UK, SAD, Francuska, Italija) za razdoblje od

2002. do 2008. godine (u milijunima dolara)

GODINA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Francuska 2,061 2,344 2,624 2,821 2,687 3,156 3,671

Italija 3,808 4,444 5,449 6,155 5,669 7,228 6,636

UK 1,198 1,396 1,619 1,515 1,577 1,907 2,033

USA 137 206 409 959 1,520 1,552 1,878

Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 320-322

Tablica 8.: Izvoz svih kreativnih usluga (UK, SAD, Francuska, Italija) za razdoblje od

2002. do 2008. godine (u milijunima dolara)

GODINA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Francuska 1,524 1,864 2,298 2,158 1,743 1,963 2,240

Italija 4,284 4,511 5,085 5,434 6,41 7,484 6,328

UK 2,410 3,086 3,928 4,082 3,932 3,759 4,220

USA 6,534 7,137 7,549 6,958 12,823 14,422 13,598

Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 320-322

29

Tablica 9.: Procjena doprinosa kreativnih industrija u BDP-u za Francusku, Veliku

Britaniju i Sjedinjene Amerike Drave

Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 32

Iz tablice 9. vidljivo je kako je udio BDP-a kreativnih industrija Francuske iznosio 2,80% ,

od ega je najvie ostvareno u oglaavanju i izdavatvu, dok je dizajn ostvario 413 milijuna

eura. U Ujedinjenom Kraljevstvu udio BDP-a kreativnih industrija iznosio je 5,80%, od ega

je najvie ostvareno u izdavatvu te radiu i TV-u, dok je dizajn ostvario 500 milijuna eura.

Udio BDP-a kreativnih industrija u ukupnom gospodarstvu SAD-a iznosi 3,30%. Najvie je

ostvareno u izdavatvu te u trgovini antikvitetima, dok je dizajn ostvario 195 milijuna eura.

2.5. Kreativne industrije u Hrvatskoj

Nove tehnologije, posebice Internet, mijenjaju kontekst i karakter hrvatske kulture. Digitalne

tehnologije i mree mijenjaju tip kulturne kreativnosti, omoguavajui brzo irenje novih

30

ideja i stilova; stimuliraju ubrzani razvoj kulture i kreativnih industrija, ime mijenjaju naine

kulturne potronje.41

Kreativna industrija u Hrvatskoj jo je nepoznanica pa tako i injenica da moe otvoriti

podosta radnih mjesta i donijeti dobit. Rije je o konstantno rastuem sektoru globalnog

gospodarstva koji stvara i koristi proizvode intelektualnog vlasnitva i kreativnih usluga.42

Voditeljica projekta Kreativne i inudstrije znanja u tranzicijskim zemljama na Institutu za

meunarodne odnose, Nada vob oki, objanjava kako je od toga koliku financijsku korist

kultura donosi dravi lake procijeniti koliko je zaposlenih u kreativnim industrijama. Smatra

se da je 2006. godine u tom sektoru bilo oko 9% ukupnog broja zaposlenih, to je za 2% vie

nego u 2000. godini. Oekivano, broj zaposlenih najvie raste u raunalnim industrijama koje

su 2006. godine zapoljavale ak oko 50% zaposlenih u svim kreativnim podrujima zajedno.

Nije jednostavno procijeniti koliko tei kreativna industrija u Hrvatskoj, u kojoj je kulturno

naslijee vaan dio nacionalnog identiteta.

Procjenu ukupnog broja zaposlenih u granicama kreativne industrije u Hrvatskoj treba uzeti s

rezervom. Rije je o sektoru za koji je karakteristino samozapoljavanje, privremena ili

povremena zaposlenost, honorarni rad. No unato takvom nainu zapoljavanja, ako ve

radno vrijeme nije odreeno, barem su plae neto vie od prosjenih. Prema procjenama

Instituta za meunarodne odnose doprinos kreativne industrije u Republici Hrvatskoj iznosi

oko 2% vrijednosti.

41 http://www.imo.hr/hr/node/854 (27.02.2013.) 42 http://www.moj-posao.net/Vijest/61421/Kreativna-industrija-adut-za-buducnost/6/ (27.02.2013.)

31

Tablica 10.: Prosjene mjesene bruto plae u 2011. prema NKD-u 2007.

Izvor: D

Tablica 11.: Uvoz i izvoz kreativne industrije u Hrvatskoj (u milijunima $)

Godina 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

UVOZ 296 379 488 537 615 645 737

IZVOZ 247 334 413 441 498 595 841

Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 320-322

Tablica 11. prikazuje ukupan uvoz i izvoz kreativne industrije u/iz Hrvatske prema

UNCTAD-u. Uvoz se od 2002. godine stalno poveava, dok je izvoz u svim godinama osim u

2008. uvijek manji do uvoza.

32

Grafikon 2.: Doprinos kreativne industrije u BDP-u odabranih drava i Hrvatske

Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 180

Niti u EU nisu zadovoljni odnosom prema kreativnim industrijama. Vodei strunjak iz tog

podruja Andy C. Pratt, profesor u London School of Economics, kae da i EU na kreativnu

industriju jo gleda kao na neto u razvitku, eksperimentalno, unato injenici da su je mnoge

zemlje u tom podruju ve pretekle.43

Kreativne industrije vezane su uz trite i esto masovne proizvodnje (dizajn, arhitektura,

moda, teatar, likovna umjetnost...). Sintagme kulturna industrija, kulturni proizvod ili

kulturno trite izazivaju nelagodu pa se pojedine vrste industrije (osobito se to odnosi na

teatar, batinu i likovnu umjetnost) opravdavaju time da ne pripadaju sektoru kreativnih

industrija. Kao protuargument tome moemo navesti meunarodno prihvaene kategorizacije

kreativnih industrija koje i te vrste umjetnosti svrstavaju u svoju domenu.44

43 http://www.mundimitar.it/matica/matica_2010/matica_2010_5.htm (27.02.2013.) 44 Jelini, A.D., Car kulture ipak je gol, dostupno na:

http://bib.irb.hr/datoteka/528166.Car_kulture_ipak_je_gol_final.docx (07.02.2013.)

http://bib.irb.hr/datoteka/528166.Car_kulture_ipak_je_gol_final.docx

33

3. MODNA INDUSTRIJA KAO SEGMENT KREATIVNE INDUSTRIJE

3.1. Moda i razvoj modne industrije

Moda (od lat. modus - nain) je naziv za nove i prolazno prihvaene oblike ivota. Termin se

obino primjenjuje na odijevanje, frizuru, pokustvo, nakit, pravila javnog ponaanja, naine

zabavljanja, ali i na tendencije i kriterije koji vladaju u knjievnosti, likovnim umjetnostima,

glazbi itd.

Opstanak mode, njezine stalne promjene, razvoj i pad, njezina povezanost s povijesnim

dogaajima (ratovi, revolucije, znanstvena otkria, promjene obiaja, procvat umjetnosti)

pokazuju njenu vanost. Iako postoje mnoge definicije mode, generalno se ona odnosi na

prolaznost naina ivota u svim podrujima ljudske djelatnosti u odreenom vremenskom

razdoblju, kao to je znanost, politika, umjetnost, ponaanje, zabava i slino. Moda se, kao

estetska kategorija, prvi put pojavila kada se ovjeku, uz egzistencijalne potrebe i potrebe za

sigurnou, pojavljuju i estetske potrebe, esto rezultirajui potrebom da bude drugaiji od

ostalih, a kasnije i kako bi njom pokazao kojem drutvenom statusu pripada. Ukraavanje

tijela vidljivo je ve u doba peinskih ljudi i to s ciljem seksualnih potreba i u tom smislu,

moda je imala egzistencijalnu vanost za prirodne, bioloke motive za opstanak vrste.

Istraivanja pokazuju kako dananja moda ima podrijetlo iz vie drutvene klase od antikih

vremena do srednjeg vijeka, te je ona oblikovana prema Laverovoj hijerarhiji. James Laver

bio je engleski knjievnik, povjesniar i kustos, no zapamen je po svom doprinosu u

podruju mode. Laver je u svojim knjigama definirao vezu izmeu dizajniranja odjee i ostale

primijenjene umjetnosti, a raspravljao je i o utjecaju ekonomskih i socijalnih imbenika na

razvoj modnog ukusa. Laver je svojom hijerarhijom odnosno zakonom o modi htio pokazati

kako je kod odjee potreban ciklus od pedeset godina da se ta odjea ponovno vrati u modu.

Laverova45

hijerarhija; zakon o modi:

10 prije njegovog vremena: nemoralna

5 godina prije njegovog vremena: besramna

1 godina prije njegovog vremena: odvana

trenutna moda: pametna

1 godina nakon njegovog vremena: neuredna

10 godina nakon njegovog vremena: grozna

34

20 godina nakon njegovog vremena: smijena

30 godina nakon njegovog vremena: zabavna

50 godina nakon njegovog vremena: udna

70 godina nakon njegovog vremena: armantna

100 godina nakon njegovog vremena: romantina

150 godina nakon njegovog vremena: lijepa.

Modni luksuz i rasko pripadaju najistaknutijim statusnim simbolima u prolosti pa sve do

sredine 18. stoljea, a to potvruju i luksuzne haljine koje su noene u dvorcima, javnim,

vjerskim i politikim sveanostima.

Prava moda, ona koju mi znamo danas, pojavila se u doba prosvjetiteljstva, proboja

buroazije. Vladajua klasa uvijek je diktirala modne trendove u prolosti te nije bilo

autentine mode; ljudi su uglavnom morali nositi narodnu nonju. Danas se narodna nonja

nosi samo u posebnim prilikama poput festivala folklora i slino.

Tablica 12.: to sve ukljuuje modna industrija prema definiciji Oxforda Economics

Izvor: The Value of the UK Fashion Industry, British Fashion Council, Oxford Economics

35

Tekstilna industrija kao jezgra modne industrije se od davnina razvijala kao obrt sve do 18.

stoljea. Tvornice su se poele naglo otvarati i unapreivati na sjeveru Engleske, a

industrijska revolucija, pogotovo izmeu 1760. i 1815. godine znatno je ubrzala rast

tvornikih sustava. U 20. stoljeu, razvojem elektronike i raunala, dolazi do izvanredne

primjene znanosti u tekstilnoj industriji u razvoju umjetnih vlakana, novih tekstilnih

materijala to dovodi do primjene novih procesa na tradicionalnim vlaknima ime se

osigurava bri rad i uvoenje novih tehnika.

Tri su velika razdoblja u razvoju suvremene modne, napose tekstilne industrije, koja se istiu

od 1950-tih godina. U pedesetim godinama bilo je vano nositi modernu odjeu, ivjeti u

moderno namjetenom stanu, odnosno ispunjavati odreeni model kako bi bili prihvaeni.

ezdesete su oznaile razmak izmeu vrijednosti mladih i ve utemeljenih vrijednosti.46

U

ranim ezdesetima modna ikona bila je Jacqueline Kennedy, prva dama i olije elegancije. Te

godine svakako obiljeava Mary Quant koja prva kreira mini suknju, dok su sedamdesete bile

godine kada mladi odbacuju tradicionalnu odjeu, a moda se svodi na sve prolazi, to

vrijedi jo i danas.

Moda 20. stoljea obiljeila je dananju modu. Ne moemo rei da danas inovacija nema, ali

sve se pojavljuje kao reinkarnacija temeljena na dvadesetom stoljeu. Ono to je napredovalo

jest svakako tehnologija koja prua puno vee mogunosti pri stvaranju dezena to vrlo dobro

moemo vidjeti u McQueenovim kreacijama. Trendovi se mijenjaju brzinom svjetlosti, a na

pojedincu je hoe li pojedini trend prihvatiti ili ne.47

46 Vranesevic, T., Vignali, C., (2006.), Retail fashion marketing The complete strategic guide, str. 7-10 47 http://moda.pushitmagazine.com/blog/moda-kroz-povijest/ (08.02.2013.)

36

Slika 2.: Trendovi za proljee 2013.

Izvor: http://sheandstyle.com/wp-content/uploads/2013/01/Paris-Fashion-Week-Spring-2013-Trends.jpg

U novije vrijeme ulogu "modnih diktatora" sve vie preuzimaju utjecajni ljudi s filma ili iz

svijeta sporta. Vaan dio promoviranja mode je objavljivanje lanaka i priloga o modi u

medijima poput asopisa, novina, na televiziji, modnim internetskim stranicama i sl.

Slika 3.: Modni asopisi

Izvor: www.google.hr - slike

37

3.2. Uinci modne industrije u odabranim dravama

Dizajn se uklapa u one funkcionalne kreacije koje se navode u definiciji kreativnih

industrija UNCTAD-a. One su rezultat kreativnosti izraene kroz gospodarsku aktivnost

temeljenu na znanju, a koja proizvodi robu ili usluge s kreativnim sadrajima. Modna

industrija ukljuuje irok spektar proizvoda, ukljuujui parfeme, nakit i accessories poput

alova, torbica i remena.

Globalna modna industrija najvie je izraena u zemljama oznaenim zvjezdicom na slici.

Upravo te zemlje imaju i najbolje razvijenu kreativnu industriju.

Slika 4.: Globalna modna vorita

Slika 4.: Globalna modna vorita

Izvor: The Global Fashion Industry Growth in Emerging Markets, September 2009., dostupno na:

http://www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pd

f

U daljnjem tekstu usporedit e se modna industrija u Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji te

Sjedinjenim Amerikim Dravama. Dizajn je vodea podgrupa na svjetskom tritu u

kreativnim dobrima. Izvoz dizajna se gotovo udvostruio sa 115 milijardi dolara na 242

milijarde dolara od 2002. do 2008. godine, s godinjom stopom rasta od 12.5%. (Tablica 13.)

http://www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdfhttp://www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdf

38

Tablica 13.: Izvoz kroz gospodarske regije, 2002.-2008.

Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 158

Tablica 14.: Top 10 izvoznika dizajna meu razvijenim zemljama, 2008. godina (u

milijunima dolara)

Izvor: UNCTAD, 2010., Creative Economy Report, str. 158

39

Broj modnih dogaanja odranih u SAD-u znatno je vei nego u bilo kojoj drugoj dravi na

svijetu. Meutim, za razliku od ostalih razvijenih zemalja, veina velikih modnih dogaaja

pokrenuta su u posljednjih nekoliko godina. 2008. godine, SAD su ugostile najmanje 44

velika modna dogaaja u odnosu na njih 11 u 2004. godini, za usporedbu, Francuska i Italija

su imale mnogo manje modnih dogaaja (2 i 4, u 2004. i 2008. godini). Ovo poveanje u

broju modnih dogaaja potaknuto je od strane mnogih gradova/regija koje su pokrenile

vlastite modne tjedne u posljednjih nekoliko godina (npr. Chicago Fashion Week u 2007.

godini, Virginia Fashion Week u 2007. godini te Fashion Week San Diego u 2008. godini).48

SAD New York

Modna industrija, kao i ostale industrije, suoava se s mnogim izazovima zbog globalne

financijske krize. Od 2008./2009. godine iznimno teko maloprodajno okruenje, te nastavak

pada proizvodnje dovelo je do smanjenja zaposlenosti u modnoj industriji u New Yorku

(7,3%), kao i irom zemlje (6,9%). Unato tim problemima, modna industrija je i dalje jedna

od najveih i najuglednijih sektora u New Yorku. Upravo ova industrija zapoljava 165 000

ljudi, to ini 5,5% radne snage u New Yorku, ostvaruje 9 milijardi dolara te 1,7 milijardi

poreznih prihoda, a slui i kao sjedite za preko 900 modnih poduzea.

Fashion Week, polugodinji dogaaj koji se odrava u Lincoln centru te diljem grada,

ukljuuje vie od 250 modnih revija i privlai, prema posljednjim podacima, oko 232 000

posjetitelja. Dogaaj generira 466 milijuna dolara od posjetitelja godinje.

FRANCUSKA

Kao to je prikazano u tablici 13. Francuska se nalazi meu top 10 zemalja izvoznika dizajna i

zauzima etvrto mjesto s trinim udjelom od 4.49% u 2008. Te godine ostvarila je izvoz oko

10,871 milijuna dolara. Francuska je 2005. godine izvozila najvie u ove zemlje:

Europska Unija: 61,3%

- Njemaka: 14,9%

- Belgija: 17,0%

48 The Global Fashion Industry Growth in Emerging Markets, September 2009., dostupno na:

https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ojut5QKJpIgJ:www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Globa

l_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESjRSP0TMnhd

7dCfJaannMu14cQryDf0aCMd5WjlY1kl_huPJwtEL_evCjZA6y5s3KQhAfzsVcjnX7zWmYU7KqEpXLYi2q2

QByL7OHXul5qtoMoYZEc6jQ6tOJBLQ7Avd_WbWwQ7&sig=AHIEtbTYRpZltxK8eL-oJP5rcDJaoJNVvg

(01.03.2013.)

https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ojut5QKJpIgJ:www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESjRSP0TMnhd7dCfJaannMu14cQryDf0aCMd5WjlY1kl_huPJwtEL_evCjZA6y5s3KQhAfzsVcjnX7zWmYU7KqEpXLYi2q2QByL7OHXul5qtoMoYZEc6jQ6tOJBLQ7Avd_WbWwQ7&sig=AHIEtbTYRpZltxK8eL-oJP5rcDJaoJNVvghttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ojut5QKJpIgJ:www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESjRSP0TMnhd7dCfJaannMu14cQryDf0aCMd5WjlY1kl_huPJwtEL_evCjZA6y5s3KQhAfzsVcjnX7zWmYU7KqEpXLYi2q2QByL7OHXul5qtoMoYZEc6jQ6tOJBLQ7Avd_WbWwQ7&sig=AHIEtbTYRpZltxK8eL-oJP5rcDJaoJNVvghttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ojut5QKJpIgJ:www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESjRSP0TMnhd7dCfJaannMu14cQryDf0aCMd5WjlY1kl_huPJwtEL_evCjZA6y5s3KQhAfzsVcjnX7zWmYU7KqEpXLYi2q2QByL7OHXul5qtoMoYZEc6jQ6tOJBLQ7Avd_WbWwQ7&sig=AHIEtbTYRpZltxK8eL-oJP5rcDJaoJNVvghttps://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:ojut5QKJpIgJ:www.grailresearch.com/pdf/ContenPodsPdf/Global_Fashion_Industry_Growth_in_Emerging_Markets.pdf+&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESjRSP0TMnhd7dCfJaannMu14cQryDf0aCMd5WjlY1kl_huPJwtEL_evCjZA6y5s3KQhAfzsVcjnX7zWmYU7KqEpXLYi2q2QByL7OHXul5qtoMoYZEc6jQ6tOJBLQ7Avd_WbWwQ7&sig=AHIEtbTYRpZltxK8eL-oJP5rcDJaoJNVvg

40

- Velika Britanija: 16,4%

- panjolska: 16,7%

- Italija: 14,5%

- Nizozemska: 4,9%

Jugoistona Azija: 11,5%

Sjeverna Amerika: 7,0%

Ostale Europske zemlje: 5,7%

Afrika: 4,8%.

2005. godine Francuska je najvie uvozila iz:

Afrika: 19,6%

o Tunis: 56,4%

o Maroko: 43,1%

Europska Unija: 31,0%

o Italija: 31,5%

o Belgija: 17,8%

o panjolska: 10,0%

o Njemaka: 11,6%

o Portugal: 5,9%

o Velika Britanija: 5,9%

Jugoistona Azija: 23,6%

o Kina: 70,7%

o Indonezija: 5,9%

o Hong-Kong: 6,9%

Potronja domaeg tekstila i odjee u Francuskoj iznosila je 26 milijardi eura, i time je

Francuska zauzela etvrto mjesto u odjevnoj industriji u Europi.49

49 France's textile and clothing Industry, Leonardo-da-Vinci Project, Phase II, dostupno na:

http://portale.parma.it/fashion-net/allegato.asp?ID=458190 (23.03.2013.)

http://portale.parma.it/fashion-net/allegato.asp?ID=458190

41

ITALIJA

U prolosti, modna industrija Italije rasla je bez velikih dravnih ulaganja, meutim, aktualna

gospodarska kriza primorala je vladu da osigura financijsku potporu. Talijanska vlada najavila

je svoje planove koje ukljuuju financijsku pomo modnoj industriji.

Kao to je prikazano na ispod navedenoj slici Italija je, nakon Kine, drugi izvoznik u svijetu.

Udio Italije u globalnoj tekstilno-modnoj trgovini iznosi 6,2%.

Grafikon 3.: Glavni izvoznici u 2008. godini

Izvor: http://www.sistemamodaitalia.com/public/doc/liuc260210.pdf

Grafikon 4.: Tekstilna/Modna industrija Italije: izvoz u pojedine zemlje u 2008. godini

Izvor: SMI on ISTAT, dostupno na:

http://www.sistemamodaitalia.com/public/doc/liuc260210.pdf

http://www.sistemamodaitalia.com/public/doc/liuc260210.pdfhttp://www.sistemamodaitalia.com/public/doc/liuc260210.pdf

42

Grafikon 4. prikazuje kako je izvoz Italije u 2008. godini bio najvie orijentiran na Njemaku,

Francusku te panjolsku.

Grafikon 5.: Tekstilna/Modna industrija Italije: uvoz iz pojedinih zemalja u 2008.

godini

Izvor: SMI on ISTAT, dostupno na:

http://www.sistemamodaitalia.com/public/doc/liuc260210.pdf

to se uvoza tie, Italija je, vidljivo na grafikonu 5., najvie modnih proizvoda uvozila iz

Kine.

VELIKA BRITANIJA

Modna industrija u Velikoj Britaniji doivjela je blagi porast u broju velikih modnih revija

koje se odravaju u toj zemlji (od pet 2004. godine do 7 u 2008. godini). The Graduated

Fashion Week odrava se svake godine, od 1991., i predstavlja jedini veliki modni dogaaj

koji promie studente iz cijelog svijeta, koji su diplomirali modni dizajn.

http://www.sistemamodaitalia.com/public/doc/liuc260210.pdf

43

Grafikon 6.: Vrijednost modne industrije u Velikoj Britaniji

Izvor: The Value of the UK Fashion Industry, British Fashion Council, Oxford Economics, dostupno na:

http://www.fashion-manufacturing.com/wp-content/uploads/2012/04/BFC-The-Value-of-The-Fashion-

Industry.pdf

U 2009. godini, procjenjuje se da je modna industrija Velike Britanije izravno doprinijela

gospodarstvu zemlje sa oko 20.9 milijardi funti, ili 1.7% od ukupnog BDP-a Velike Britanije.

Procjenjuje se kako je modna industrija izravno ostvarila 6.6 mlijardi funti bruto dodane

vrijednosti ili 0.5% ukupnog BDP-a u 2009. godini. Znaajni doprinos ostvaren je kroz

marketing (241 milijun funti), modne medije (205 milijuna funti) te kroz obrazovanje za

modni dizajn (16 milijuna funti).

to se tie zaposlenosti u modnoj industriji u Velikoj Britaniji u 2009. godini, procjenjuje se

kako je bilo oko 816 000 ili 2.8% od ukupnog broja zaposlenih. Veina radnih mjesta bilo je u

maloprodaji. Aktivnosti u podrujima kao to je modno obrazovanje, modno novinarstvo te

kreativne usluge kao to je fotografija, generirale su 3700 radnih mjesta.

http://www.fashion-manufacturing.com/wp-content/uploads/2012/04/BFC-The-Value-of-The-Fashion-Industry.pdfhttp://www.fashion-manufacturing.com/wp-content/uploads/2012/04/BFC-The-Value-of-The-Fashion-Industry.pdf

44

Veliku Britaniju posjeuje mnotvo posjetitelja iz vie razloga. Neki su privueni time to je

ta zemlja poznata kao sredite globalne mode, ali i zbog opsega i raznolikosti mnogih modnih

shopping mogunosti koje se pruaju. Turisti privueni shoppingom u Velikoj Britaniji

takoer e troiti novac na druge robe i usluge poput hrane, trokova prijevoza i smjetaja a

koji nisu ukljueni u ove procjene. Ta potronja ini dodatni izvor koristi gospodarstvu Velike

Britanije. Pravi primjer su:

shopping putovanja istraivanje VisitBritain pokazuje na to da je 242 000 turista

imalo kupovinu kao glavni razlog posjeta Velikoj Britaniji u 2008. godini. U

kombinaciji s podacima o potronji koja ne ukljuuje kupovinu tih turista, turisti

su potroili oko 42 milijuna funti.

London Fashion Week istraivanja British Fashion Council pokazala su da je

neizravna potronja povezana s Fashion Weekom iznosila 33 milijuna funti u

2009. godini

modni muzeji i izlobe (npr. Victoria & Albert muzej) broje oko 1 milijun

meunarodnih posjetitelja u 2008. godini. U kombinaciji s procjenama

svakodnevnih posjetitelja, potronja je iznosila 23 milijuna funti u 2008. godini.

Kombinirajui te brojke dolazi se do prihoda od 98 milijuna funti u 2009. godini ili 0.5%

potronje od ukupnih meunarodnih posjetitelja.50

3.3. Modna industrija / tekstilna industrija u Hrvatskoj

U ovom dijelu teksta govorit e se o tekstilnoj industriji u Republici Hrvatskoj, njenoj

povijesti i razvoju te njenom aktualnom stanju. Najznaajnija svojstva proizvoda u industriji

tekstila i odjee su: moda i dizajn, kvaliteta proizvoda, asortiman proizvoda, cijena, marka

proizvoda i ostala obiljeja (imid, pakiranje, prodajne usluge). Najee koritene aktivnosti

pri promociji tekstilnih i odjevnih proizvoda su: modne revije, razna dogaanja, modni video i

oglaavanje u asopisima.51

50 The Value of the UK Fashion Industry, British Fashion Council, Oxford Economics, dostupno na:

http://www.fashion-manufacturing.com/wp-content/uploads/2012/04/BFC-The-Value-of-The-Fashion-

Industry.pdf (12.04.2013.) 51 Grilec Kauri, A., (2009.), Marketing mode u inudstriji tekstila i odjee, Tekstilno-tehnoloki fakultet, asopis:

Trite: asopis za trinu teoriju i praksu, 2; 219-234

http://www.fashion-manufacturing.com/wp-content/uploads/2012/04/BFC-The-Value-of-The-Fashion-Industry.pdfhttp://www.fashion-manufacturing.com/wp-content/uploads/2012/04/BFC-The-Value-of-The-Fashion-Industry.pdf

45

3.3.1. Povijest razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj

Ve pri koncu 18. stoljea seljaci u graanskoj Hrvatskoj kupovali su suknena odijela,

kabanice i eire od trgovaca i obrtnika. Velikai, plemii i graani nosili su odijela od finog

takoer kupovnog sukna. Od vremena Marije Terezije dvor odluuje o nonji gospode, a od

1780. g. razvila se u velikom opsegu i graanska moda. Gospoda se odijevaju po modi, a

modu odreuje Pariz ili Be, pa tamonja proizvodnja ugaa "modi", ali je i odreuje. Bilo je

dakle razmjerno dovoljno konzumenata u hrvatskim krajevima. Pored toga veliku mogunost

za razvoj tekstilne industrije pruala je naroito vojska. Graniari ine vojsku od 60 000 do 80

000 konzumenata, i snabdijevanje uniformama bio je velik zadatak, pogodan za razvoj

tekstilne manufakture. No bez obzira na sve pogodnosti, razloga zbog koji se tada

manufaktura nije razvijala je vie:

sprjeavanje razvoja manufakture tekstila u Hrvatskoj je direktna politika

austrijskih careva od Marije Terezije, koja favorizira razvoj manufakturnih

poduzea u Hrvatskoj. Da sprijee konkurenciju, oni ne daju privilegije za njihovo

osnivanje,

za tekstilnu industriju nema dovoljno raspoloive radne snage. Radna je snaga u

Hrvatskoj vezana feudalno-kmetskim i graniarskim sistemom zadruge. A

tekstilna manufaktura trai velike i jeftine radne snage.

radna je snaga u plodnim krajevima Hrvatske zauzeta procesom intenzifikacije

agrikulture, koja se vri upravo na raun poveanja rada, dok je u brdskim

krajevima stanovnitvo rijetko naseljeno.52

Tekstilna i odjevna industrija zauzimaju zapaen udio tek u industrijskom i privrednom

razvoju Jugoslavije. One ine znaajan segment jugoslavenske nacionalne ekonomije.

Tekstilna industrija je 1980. godine predstavljala ak 10,7% drutvenog proizvoda cjelokupne

industrije!

52 Biani, R., (1951.), Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji, JAZU Zagreb, str.142-147

46

Tablica 15.: Uee tekstilne i odjevne industrije u privrednom i industrijskom razvoju

SFRJ

U tablici 15. prikazano je uee tekstilne i odjevne industrije u privrednom i industrijskom

razvoju SFRJ. to se tie drutvenog proizvoda u privredi, on je iz godine u godinu rastao,

dok je zaposlenost stagnirala. Izvoz se sa 7,2% u 1979. godini poveao na 9,8% u 1981.

godini. Uvoz se od 1979. godine smanjio sa 2,6% na 2,3% u 1981. godini.

U tablici 16. prikazana su kretanja izdataka stanovnitva za odjeu u razdoblju od 1971. -

1980. Izdaci su se od 1971. godine poveali za vie od 5 puta i to sa 12 302 kn na 69 973 kn.

Dohodak stanovnitva rastao je takoer iz godine u godinu i to sa 184 492 na 1 693 107 kn.

Tablica 16.: Izdaci za odijevanje i dohodak stanovnitva; 1971.-1980.

to se tie tehnolokih faktora u doba Jugoslavije, oni su imali primarnu ulogu u daljnjem

usmjeravanju ove industrijske grane. Tekstilna industrija, uz relativno mala investicijska

ulaganja naglo se irila i time zapoljavala velik broj radnika, i to uglavnom ena. To je

47

nerazvijenim krajevima rjeavalo probleme nezaposlenosti. ivai stroj zamijenio je runi rad

i time u proizvodnju odjee uveo mehanizaciju. Strojevi su se sve vie usavravali.

Tekstilna industrija se u Jugoslaviji dobrim dijelom koristila imitacijama, iako to nije bila

orijentacija koja daje odreenu poslovnu sigurnost, no spretno se i struno vodila pa je

donosila pozitivne poslovne efekte. Proizvode jugoslavenske konfekcije mogao je nositi vei

broj potroaa u zemlji, ali i svijetu, da se vie vodilo rauna o njihovoj prilagodljivosti

zahtjevima trita. I u ono vrijeme bilo je potrebno budno pratiti i poznavati ukuse i elje

potroaa kako bi se uspjeno planirao program proizvodnje proizvoda koje e trite

prihvatiti. Modne linije, dizajn, vrste tkanina i dr. nisu na svim dijelovima trita na isti nain

i u isto vrijeme bili prihvatljivi. Ve tada su proizvoai shvatili kako sredstva masovnog

informiranja u velikoj mjeri doprinose razvoju mode (tampa, radio, televizija, sajmovi, film,

izlobe...).

Pravi primjer iz prakse u tom razdoblju je "Varteks" iz Varadina koji se moe uzeti kao

primjer uspjenog poduzea. "Varteks" je veoma rano shvatio da se, pored domaeg, mora

probijati i na inozemno trite. Svoje proizvode je prodavao na domaem (oko 55%) i

inozemnom tritu (oko 45%). Preteni dio robe na domaem tritu prodavao se u vlastitoj

maloprodajnoj trgovinskoj mrei koja je obuhvaala 187 prodavaonica i robnih kua. 53

Problematina povijest hrvatske tekstilne i odjevne industrije poinje poetkom 90-ih godina

20. stoljea raspadom bive Jugoslavije i gubitkom trita zatienog protekcionistikim

mjerama s vie od 22 milijuna potroaa.54

Predugo poslovanje u socijalistikom i planskom

umjesto u trinom gospodarstvu rezultiralo je pomanjkanjem vlastitog dizajna i marki. S

porastom plaa i istovremenim otvaranjem trita Srednje i Istone Europe ija je cijena rada

nia, odjevna industrija preselila se iz Hrvatske u Poljsku, eku, Maarsku i Rumunjsku.55

53 Dragani, I., (1986.), Tekstilna konfekcija Jugoslavije i njeno mjesto u zadovoljenju drutvenih potreba sa stajalita proizvoaa, Zagreb, doktorska disertacija, str. 315-333 54 www.vlada.hr (12.03.2013.) 55 Grilec Kauri, A., Zelenika, R., (2011.), Ocjena ekonomskog poloaja tekstilne i odjevne industrije u

Republici Hrvatskoj, dostupno na:

https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:NEk9lQ8OyicJ:hrcak.srce.hr/file/112289+&hl=hr&gl=hr&pid=bl

&srcid=ADGEESiE4dqEk0jF6fPY2xd4rNmr9L8SGkH-1a8K8xlK9WsSSPC7Wur3Am8kid-

dEW9LfMUJ_fUiGjPXxOvvfEg6eZhDxaM6gy--

9hLNuAg6GpXgmFqPCHYG6dqa3f4LHHxb2f40X3TM&sig=AHIEtbRH3S572BLPHAhN9DmBcH7CdVt8V

w (12.03.2013.)

48

Tekstilna i odjevna industrija u Hrvatskoj su u poetnim fazama razvoja hrvatske drave

meu najvanijim industrijskim granama. Unato mnogim promjenama i tekoama

izazvanim smanjenjem trita, tekstilna i odjevna industrija zadrale su vrlo vano mjesto u

hrvatskom gospodarstvu. Osobito veliku vanost za hrvatsko gospodarstvo imale su u doba

borbe za neovisnost. Tekstilna i odjevna industrija postale su daleko najvei izvoznici. Istina,

najvei je dio izvoza od tzv. uslune prerade, koja bi u normalnim uvjetima bila jedva

zadovoljavajue profitabilna, ali u tekim ratnim prilikama kroz koje je Hrvatska prolazila,

poslovanje tih industrija bilo je od iznimne vanosti. Slobodno se moe rei da su upravo te

industrije dale najvei doprinos uravnoteenju platne bilance Hrvatske. Posebno je potrebno

istaknuti da je najvei izvoz roba bio na konvertibilno trite, a jo je vanije da je razlika

izvoz/uvoz pozitivna, a i to u vrijeme kada ukupna industrija i rudarstvo imaju negativnu

razliku u robnoj razmijeni s inozemstvom to se vidi u tablici 17.

Tablica 17.: Izvoz i uvoz roba iz Hrvatske i u Hrvatsku u milijunima USD (1992.-1997.)

Poetkom 1990-tih tekstilna i odjevna industrija zajedno su zapoljavale oko 120 000 radnika

na podruju Republike Hrvatske. U Zagrebu je u to vrijeme radilo oko 28 500 radnika u ovim

djelatnostima. Danas u Zagrebu radi jo jedino Jadran tvornica arapa d.d., a u Zagrebakoj

upaniji Gorianka Nova d.o.o.. U Zagrebu je i uprava drutva Estare Culto, dok je najvei

dio proizvodnje ove tvrtke organiziran u pogonu u Velikom Trgoviu, gdje je relocirao i

Tekstilni kombinat d.d. Zagreb. Svi ostali su nestali u steajevima, iji se uzroci veu uz

pretvorbu i privatizaciju, kao npr. NIK, Vesna, Endi international (biva Nada Dimi),

Kamensko, Tvornica svile, Modna konfekcija, Predionica, Megatex i dr. U pet upanija

sredinje i sjeverozapadne Hrvatske tekstilna i odjevna industrija uvijek je obuhvaala oko

76% svih radnih mjesta u ovim djelatnostima u Hrvatskoj. Time je imala isti znaaj koji se

pripisuje brodogradnji u jadranskom dijelu Hrvatske.56

56 http://zg-magazin.com.hr/samo-u-tekstilnoj-industriji-do-danas-izgubljeno-vise-od-100-000-radnih-mjesta/

(31.03.2013.)

http://zg-magazin.com.hr/samo-u-tekstilnoj-industriji-do-danas-izgubljeno-vise-od-100-000-radnih-mjesta/

49

3.3.2. Aktualno stanje tekstilne industrije u Hrvatskoj

Suvremena Hrvatska tekstilna industrija karakterizirana je prvenstveno malim, nezavisnim

poduzeima. Od ukupno 757 tvrtki, ak njih 714 spada u kategoriju malih firmi, 37 je tvrtki

srednje veliine i 6 velikih firmi. Meu stranim investitorima u sektoru tekstila i odjee istiu

se posebice austrijski proizvoa Boxmark, talijanski Calzedonia te Benetton koji u Hrvatskoj

zapoljava 500 ljudi, to u prodaji, to u proizvodnji.

Tablica 18.: 10 najveih proizvoaa tekstila i odjee prema ukupnom prihodu 2009.

DESET NAJVEIH PROIZVOAA TEKSTILA I ODJEE PREMA UKUPNOM

PRIHODU 2009.

Proizvodnja tekstila/poduzee Proizvodnja odjee/poduzee

1. Bulgari Filati d.o.o. 1. Benetton tekstil d.o.o.

2. ateks d.d. 2. Varteks d.d.

3. Prevent Zlatar d.o.o. 3. Ytres d.o.o.

4. Predionica Klanjec d.d. 4. Tubla d.o.o.

5. Regeneracija d.d. 5. Com-Prom d.o.o.

6. Kelteks d.o.o. 6. Benetton Croatia d.o.o.

7. Tvornica tekstila Trgovie d.o.o. 7. Amadeus M.A.J. d.o.o.

8. Unitas d.d. 8. MT tvornica arapa d.d.

9. Tvornica mrea i ambalae d.d. 9. Jadran d.d.

10. Ravnica d.o.o. 10. Galeb d.d.

Izvor: Fina - Zagreb; Obrada: HGK, dostupno na: http://www2.hgk.hr/en/depts/industry/tekstil_2010_web.pdf

Stranim investitorima Hrvatska je zanimljiva zbog niih trokova radne snage. Za usporedbu,

u Hrvatskoj radnik u tekstilnoj industriji zarauje u prosjeku izmeu 30 i 70 posto manje nego

u Italiji. Tekstil i odjea pokrivaju 8% ukupnog izvoza, odnosno 5% uvoza 27 zemalja lanica

EU. Trenutno u hrvatskoj tekstilnoj industriji radi oko 20 tisua graana, to je bitno manje

nego u devedesetim godinama, kada je zabiljeena rekordna brojka od 83 tisue zaposlenih u