416706.ag1001 ispitni materijal franic

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka "

Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu Modul: AG 1001 Agrarna i ruralna politika 1

MATERIJALI ZA PRIPREMANJE ISPITARamona Frani Ornella Kumri

Zagreb, 2009.

1


SADRAJUVOD U AGRARNU POLITIKU DEFINICIJA OSNOVNIH POJMOVA ....................................... 3 MAKROEKONOMIKA I MIKROEKONOMIKA ........................................................................ 3 AGRONOMIJA ........................................................................................................................ 3 EKONOMIKA POLJOPRIVREDE ............................................................................................. 3 AGRARNA POLITIKA ............................................................................................................. 4 PONUDA I POTRANJA ......................................................................................................................... 5 KRIVULJA POTRANJE .......................................................................................................... 5 KRIVULJA PONUDE ............................................................................................................... 8 RAVNOTENI ODNOS PONUDE I POTRANJE EKVILIBRIJ ............................................. 10 PROIZVODNA FUNKCIJA I NJEZINI PARAMETRI ....................................................................... 11 OPA ODREENOST GOSPODARSKOG SUSTAVA NEKE ZEMLJE ......................................... 13 TIPOVI EKONOMSKE I AGRARNE POLITIKE ...................................................................... 13 AGRARNA (POLJOPRIVREDNA) POLITIKA ................................................................................. 17 TO JE POLJOPRIVREDNA POLITIKA?................................................................................ 17 PREGLED DOSADANJE INTERVENCIJE U POLJOPRIVREDI HRVATSKE .......................... 19 ZAKON O POLJOPRIVREDI ............................................................................................................... 27 1. Ope odredbe .................................................................................................................. 27 2. Ciljevi i mjere poljoprivredne politike i korisnici prava ................................................ 27 3. Seljako gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ............................... 34 4. Institucijska potpora ....................................................................................................... 34 5. Praenje i izvjeivanje u poljoprivredi .......................................................................... 37 6. Upravni i inspekcijski nadzor ......................................................................................... 39 7. Kaznene odredbe ............................................................................................................ 41 8. Prijelazne i zavrne odredbe........................................................................................... 42 ZEMLJINA POLITIKA ........................................................................................................................ 43 ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJITU (NN 66/2001) ............................................... 43 ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJITU (NN 152/2008) ............................................. 47 SUBVENCIJE U HRVATSKOJ POLJOPRIVREDI I IZGLEDI U UVJETIMA PRISTUPA EU ... 56 ZAJEDNIKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA EU (ZPP) ............................................................. 68 KRATKI POVIJESNI PREGLED RAZVITKA ZPP ................................................................... 68 CJENOVNA POLITIKA .......................................................................................................... 69 TRINA I STRUKTURNA POLITIKA .................................................................................. 69 POLITIKA RURALNOG RAZVOJA ........................................................................................ 70 REFORMA ZAJEDNIKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE ..................................................... 71 ULOGA DRAVE U RURALNOM RAZVITKU ................................................................................. 74 DEFINICIJA POJMOVA ......................................................................................................... 74 STANJE RURALNIH PODRUJA U SVIJETU ......................................................................... 75 STANJE RURALNIH PODRUJA U EUROPI ......................................................................... 75 TEMELJNI KONCEPTI ZA USPJEAN RAZVITAK RURALNOG PROSTORA......................... 77 RURALNI RAZVITAK U REPUBLICI HRVATSKOJ................................................................ 79 NORMATIVNA I INSTITUCIJSKA POLITIKA U KONTEKSTU RAZVITKA RURALNIH PODRUJA ........................................................................................................................... 82 PROGRAMI RURALNOG RAZVITKA .................................................................................... 84

2


UVOD U AGRARNU POLITIKU DEFINICIJA OSNOVNIH POJMOVAMAKROEKONOMIKA I MIKROEKONOMIKA makroekonomika dio ekonomske znanosti koji istrauje i analizira pojave, odnose, procese i probleme gospodarstva kao cjelina, prati ukupna privredna kretanja jedne zemlje i svodi varijable gospodarskog sustava na mali broj krupnih agregata, kao to su o drutveni bruto proizvod o nacionalni dohodak o ukupna zaposlenost o ukupne investicije o opa razina cijena itd. mikroekonomika analizira ponaanje pojedinanih dijelova gospodarstva, kao npr. razliite industrijske tvrtke i pojedina poduzea razliitih djelatnosti, kuanstva, a u poljoprivredi i obiteljska poljoprivredna gospodarstva

AGRONOMIJA znanstvena podloga poljoprivrede kao prirodna znanost, koristi se rezultatima biolokih, tehnikih, kemijskih i fizikih znanosti, ali i ekonomsko-organizacijskih znanosti sa svrhom proizvodnje i usluga u poljoprivredi moe je se definirati i kao znanost o obraivanju zemlje, uzgoju bilja i stoke obuhvaa grane: o ratarstvo, stoarstvo, voarstvo, vinogradarstvo, vrtlarstvo i ekonomiku

EKONOMIKA POLJOPRIVREDEznanstvena disciplina koja primjenjuje ekonomska naela i kvantitativne metode u rjeavanju problema u poljoprivredi na makro i mikro razini obuhvaa agrarnu politiku i ekonomiku (makro pristup), te organizaciju, odnosno upravu poljoprivrednog gospodarstva, poduzea, odn. tvrtki (mikro pristup) primjenjiva znanost koja se bavi pitanjem kako ljudi, s obzirom na tehniko znanje i oskudne prirodne resurse kao to su zemljite, rad i kapitel, te upravljanje odabiru nain proizvodnje hrane i vlakana, te ih distribuiraju potroaima tijekom vremena

3


AGRARNA POLITIKA cjelokupna aktivnost nositelja ekonomske politike prema poljoprivredi; ona je, zbog toga, sastavni dio ekonomike poljoprivrede bitna obiljeja i osnovna naela agrarne polItike odreeni su elementima drutvenoekonomskih odnosa, odnosno gospodarskih sustava elementi agrarne politike: o cilj agrarno-politike aktivnosti o sredstva, mjere i metode djelovanja o nositelji agrarne politike o uinci agrarne politike svi navedeni elementi djeluju u odreenom prostoru i vremenu i kao rezultat agrarno-politikog djelovanja javljaju se odreeni uinci osnovni, dugoroni ciljevi AP u svakoj su zemlji odreeni karakterom drutvenoekonomskih odnosa npr. to potpunije i uinkovitije zadovoljiti potrebe cjelokupnog stanovnitva za hranom, zatiti postojee odnose u proizvodnji o kratkoroniji ciljevi su odreeni brojnim imbenicima koji se mogu razlikovati od podruja do podruja npr. poveanje obujma poljoprivredne proizvodnje, mijenjanje strukture proizvodnje, porast proizvodnosti rada, porast priroda, uinkovitije koritenje uloenih sredstava, porast i stabilizacija dohotka od poljoprivrede, stabilne cijene poljoprivrednoprehrambenih proizvoda odabir agrarno-politikih mjera ovisi o postavljenim ciljevima, a te mjere moemo svrstati u pet skupina: o ekonomske cijene, subvencije, vanjskotrgovinski i devizni reim o administrativne zakoni i propisi o organizacijske znanstvene, strune, savjetodavne, upravne slube o mjere ureenja zemljita agrarne reforme, arondacije, komasacije o udruivanje proizvoaa zadruge, udruge, holding nositelji agrarne politike su upravni i izvrni organi vlasti (ministarstva, dravne ustanove i slube), strune i znanstvene ustanove i sami poljoprivredni proizvoai uinci agrarne politike su rezultat dobrog organiziranja ovih prethodnih sastojaka i najosjetljivije pitanje u cijelom sustavu AP

4


PONUDA I POTRANJATeorija ponude i potranje:a m i r b o d a z u j n a r t o p u a j r u a b e o r d d o u a d u a n o o r p t o u j p u ) e e j i r c d n o e i r v e o f e k r e o p j ( r n t t i s a n o r d t n o v o v e p j z t i h o r a z p

- koliina dobara koje ljudi kupuju zavisi o njihovoj cijeni - odnos izmeu trne cijene dobra i koliine tog dobra shema ili krivulja potranje

KRIVULJA POTRANJEpokazuje padajui trend u odnosu na porast cijene: kada cijena nekog krivulja dobra raste (a sve ostalo je isto), potranja je manja i obratno, kada cijena nekog dobra pada, traene koliine se poveavaju

Osnovni razlozi: 1. zamjenski uinak (efekt supstitucije) kada cijene dobra rastu, traimo jeftiniji proizvod 2. dohodovni uinak ako cijene rastu, kupci su siromaniji i kupuju manje O emu zavisi krivulja potranje? 1. cijena proizvoda 2. prosjena razina dohotka 3. veliina trita (broj kupaca) 4. cijene slinih dobara (supstituta) 5. zahtjevnost (preferencije) potroaa subjektivni imbenik 6. ostali, posebni imbenici vremenski uvjeti, bolesti (posebno u poljoprivredi...) kakvoa cesta, reklama, prometni propisi itd.

5


Dohocia t i p a c r e p

-

tijekom vremena, porast dohotka uzorak potranje

poveava trokove za hranu, a mijenja

hrana se razlikuje od veine drugih proizvoda i usluga njezina fizika potronja ne moe rasti neogranieno poveani trokovi za hranu (od potroaa), jer kupujemo skuplje proizvode (preraevine, posebno pakiranje...), ali to obino ne poveava prihod poljoprivrednicima

Dohodovna elastinost potranjeproporcionalna promjena u izdacima za prehrambena proporcionalnoj promjeni potroakih dohodaka dobra prema datoj

X/X

E = ---------i

-

koeficijent Edi obino se odnosi na malu promjenu u dohotku (oko 1%) izdaci za prehranu se poveavaju vie nego proporcionalno prema promjeni u dohotku: Edi > 1 potranja je dohodovno elastina izdaci za prehranu i dohodak rastu u istoj proporciji: Edi = 1 mogue za hranu kod relativno niske razine potronje hrane izdaci rastu manje nego li dohodak: Edi = (0, 1) tipino za hranu izdaci za prehranu se smanjuju kako dohodak raste: Edi < 1 koeficijent je negativan, mogue za "inferiorna dobra"

d

Y/Y

6


Cjenovna elastinost potranjeproporcionalna promjena u koliini koja se trai s obzirom na datu proporcionalnu promjenu cijene

Qd/Qdp d

E

= ----------- P/P

-

koeficijent Edp se obino odnosi na 1%-tnu promjenu cijene normalno je cjenovna elastinost negativna potranja je elastina u odnosu na cijenu, ako je promjena potranje proporcionalno vea nego promjena cijene potranja je neelastina, ako je promjena potranje proporcionalno manja od promjene cijene

Sluajevi kada je koeficijent cjenovne elastinosti pozitivan: (1) supstitucijski uinak (porast cijene uzrokuje kupovinu drugih dobara) dohodovni uinak (dohodak je porastom cijena smanjen) - "Giffenovo dobro" (npr. kruh) posljedica porasta cijene uz istovremeni pad dohotka izaziva smanjenje kupovine manje vanih proizvoda (2) porast cijene (i oekivani porast cijene) cijena dobra kao pokazatelj kakvoe (cijena luksuznih dobara)

Krina cjenovna elastinostproporcionalna promjena u traenoj koliini proizvoda A u odnosu na proporcionalnu promjenu cijene proizvoda B (zamjenski ili nadopunjujui proizvodi) koeficijent krine cjenovne elastinosti je obino pozitivan

7


KRIVULJA PONUDEm o d u n o p

- pod

podrazumijevamo koliine dobra koje su proizvoai voljni proizvesti i prodati; preciznije govorei, u odnos se stavlja koliina ponuenog dobra prema njegovoj cijeni na tritu, drei ostale stvari (trokove proizvodnje, cijene nadomjestaka, organizacija trita itd.) jednakima krivulja ponude za neko dobro znai odnos izmeu njegove trne cijene i koliine koju su proizvoai voljni proizvesti i prodati, uz uvjet da ostale stvari ostanu jednake

-

O emu ovisi krivulja ponude? 1. trokovi proizvodnje - kada su trokovi proizvodnje niski u odnosu na trnu cijenu odreenog dobra, za proizvoaa e biti profitabilno; initelji koji odreuju trokove proizvodnje tehnologija i trokovi inputa 2. cijena proizvodnih supstituta ili nadomjestaka ako raste cijena jednog nadomjestka, to e smanjiti ponudu drugog 3. organizacija trita monopolistiko trite utjee na porast cijena kod svake razine outputa; smanjenje carina i kvota na uvozne proizvode poveava ponudu 4. ostali imbenici klimatski imbenici (sua, poplave), protok inovacija i sl.

Elastinost ponudeto je mjera reagiranja ponude na promjenu cijene, pretpostavivi da sve ostalo ostaje ) ili obratno koliko se moe cijena promijeniti kada se nepromijenjeno ( mijenjaju ponuene i traene koliine (cjenovna elastinost) proporcionalna promjena koliine ponuenih proizvoda ili usluga prema datoj proporcionalnoj promjeni cijene:s u b i r a p s i r e t e c

-

Qs/Qs

Es = ----------- P/Pmoe varirati na razliitim razinama ponude, stoga se koeficijent Es odnosi na malu, 1%-tnu promjenu cijene

8


-

ispod odreene cijene, nita se ne nudi, no mali je porast cijene dovoljan da prouzroi porast ponuene koliine na neodreenu razinu koeficijent je neodreen, a za ponudu se kae da je savreno elastina; to je uglavnom teoretska mogunost, meutim, u sluaju "parcijalnog ekvilibrija" u teoriji trgovine, pretpostavlja se da je uvozna ponuda savreno elastina promjena cijene utjee na od proporcionalne promjene ponuene koliine, odnosno kada je Es > 1 ponuda je elastina; nije uobiajena, ali ni nemogua situacija promjena cijene utjee na nego proporcionalnu promjenu ponuene koliine, tj. koeficijent Es je izmeu 0 i 1 ponuda je neelastina najuobiajenija situacija u poljoprivredi ponuenu koliinu koeficijent Es = 0; za ponudu promjena cijene proizvoda se kae da je savreno neelastina; to je drugi teoretski sluaj, no mogao bi se javiti na vrlo kratki rok, kada su koliine koje se nude stalne, npr. izmeu etve, odn. berbe i utrivanja usjeva, kada nema mogunosti za skladitenje usjeva promjena cijene utjee na promjenu u na ponuene koliine koeficijent Es je negativan i to se naziva negativna elastinost; neuobiajeno stanje, ali ne i nemogue (zakrivljena krivulja ponude)u c v a r p m o n t o r p u s a j n e j i m e n u j n a m e i v

-

-

-

Elastinost ponude je uveliko odreena vremenom raspoloivim za prilagodbu novoj cijeni: ukoliko je razdoblje krae, ponuda e biti neelastinija. U ekonomskoj analizi elastinosti treba posebnu pozornost posvetiti ulaznim podacima temeljem kojih ocjenjujemo elastinost (iskustveni podaci iz vremenskih serija za prola razdoblja, npr.). No, uz pretpostavku da su podaci odgovarajui, nije lako odvojiti uinak promjena cijena od ostalih imbenika, kao to su strukturne i tehnike promjene ili klimatski utjecaji. Treba, takoer, uzeti u obzir i injenicu da prozvoai ne reagiraju samo na aktualne promjene cijena, ve takoer i na oekivanja buduih razina cijena i ponaanje im je uvjetovano procjenom rizika. , koja se Promjene u nedavnoj prolosti su stoga povezane s provodi(la) u zapadnim "trinim" gospodarstvima. Pod utjecajem te politike ograniena su kolebanja cijena, stoga vremenske serije mogu biti i nedovoljno dobar pokazatelj kod ocjene jesu li cijene bitno utjecale na ponudu. Poveana sloenost agrarno-politikih mjera moe stvarati tekoe u projiciranju odvojenog utjecaja promjena cijena. Stoga, iako se zbilo veliko smanjenje cijena zbog cjenovne podrke Europske zajednice (odnosno EU) u okviru nekoliko reformi Zajednike poljoprivredne politike ( ), to se izravnalo s nadoknaujuim plaanjima (" ) u okviru programa naputanja, odn. neobrade zemljita ("set aside"). Dodatne komplikacije ine proizvodne kvote za odreena dobra, te druge mjere nadzora ponude.y

e

k

r

d

o

p

e

n

v

o

n

e

j

c

c

i

l

o

m

P

o

k

i

l

t

i

a

l

r

o

"

u

s

p

t

t

l

n

u

e

c

i

m

r

g

y

a

A

p

n

y

r

o

o

t

m

a

m

s

n

o

e

C

p

m

o

c

P

A

C

9


RAVNOTENI ODNOS PONUDE I POTRANJE EKVILIBRIJsnage ponude i potranje stvaraju ekvilibrij (ravnoteu) cijene i koliine ili trini ekvilibrij trini ekvilibrij kod date cijene i koliine nastaje kada su snage ponude i potranje uravnoteene cjenovni ekvilibrij kada su potrane koliine jednake ponuenim koliinama ekvilibrij cijene i koliine se javlja na razini kada je koliina eljene ponude jednaka koliini eljene potranje u uvjetima konkurentnog trita, taj se ekvilibrij javlja na sjecitu krivulja ponude i potranje kod cijene ekvilibrija na tritu nema ni vika niti manjka

-

-

Postoje tri prepreke koje treba zaobii ili prijei, ukoliko elimo instrumentarij ponude i potranje uspjeno upotrijebiti: da ostale stvari (initelje) drimo istim u sluaju ako se mijenjaju cijene (npr. kukuruza) u krivulji potranje, tada se nee istodobno mijenjati obiteljski dohodak ili cijene nadomjestaka (npr. penica) ili bilo to drugo ako se mijenja vie imbenika, vea je vjerojatnost pogrenih zakljuak uoavanje razlike izmeu pomaka po krivulji i pomaka krivulje poveanje potranje znai pomak cijele krivulje prema poveanju u koliini koja se trai, kao posljedica promjene cijena na samoj krivulji potranje; pojedina toka na krivulji potranje (pomak po krivulji) predouje "kupljene koliine" ili "koliine koje se trae" po odreenoj cijeni poveanje ponude dovodi do poveanja traenih koliina, a ne do poveanja potranje kao posljedice smanjenja cijena tree se odnosi na tono shvaanje ravnotee ponude i potranje pritom je vano pitanje: Samo po onoj cijeni kod koje postoji jednakost izmeu koliina koje kupci i prodavai planiraju kupiti i prodati, nee biti tendencije poveanja i smanjenja cijena Striktno govorei, ova analiza ponude i potranje primjenjiva je samo za savreno konkurentno trite u kojemu ni prodavai niti kupci nisu tako veliki da mogu utjecati na trnu cijenu. Koliina i cijene na tritu ponaat e se prema ovim zakonima ako (1) postoje brojni kupci i prodavai, (2) uz dobru obavijetenost o koliinama i cijenama i (3) da ne postoji prevladavajui utjecaj pojedinih kupaca i prodavaa na trne cijene.i n i il

o

k

a

r

a

v

o

g

d

o

i

t

i

p

u

k

e

l

e

i

a

o

r

t

o

p

u

j

o

k

a

n

i

i

l

o

?

k

i

t

i

a

n

e

d

j

o

i

r

c

p

j

o

e

j

l

o

e

k

o

i

P

a

o

v

z

i

o

r

p

u

j

o

k

10


PROIZVODNA FUNKCIJA I NJEZINI PARAMETRIproizvodna funkcija se definira maksimumom proizvodnje koja se moe proizvesti uz datu kombinaciju inputa osnovni element je tehnologija, a pojedinosti i preciznost proizvodne funkcije ovisi o njenoj primjeni ee se predstavlja u openitom teorijskom kontekstu nego u specifinim empirijskim primjenama; osnovna pretpostavka proizvodne funkcije se predstavlja pomou dva grafika prikaza prvi predstavlja proizvodnju (output) kao funkciju inputa i uvodi tri faze proizvodnje pretpostavimo da su: (output) y = f (x)a j n d o v z i o r p

-

-

proizvodna funkcija je

marginalna produktivnost (granina prozvodnost MP)P A

-

prema ovim parametrima, za odreene faze proizvodnje vrijedi: MP > PP > 0 PP > MP 0 MP < 0 u prvoj fazi proizvodne funkcije u drugoj fazi proizvodne funkcije u treoj fazi proizvodne funkcije.

-

brojne matematike specifikacije proizvodnih funkcija, primjerice Cobb-Douglasova funkcija , gdje je 0 < < 1, predstavlja jedino situacije gdje se sva proizvodnja odvija u tom podruju ekonomske djelatnosti (druga faza proizvodne funkcije); njihova primjena ne omoguuje prepoznavanje situacija u kojima proizvoai djeluju u treoj fazi proizvodnje i ostvaruju negativnu marginalnu proizvodnost kvadratne proizvodne funkcije, , omoguavaju rezultate na drugoj i treoj razini proizvodnih funkcija, ali ne i na prvoj jednostavnu i elegantnu proizvodnu funkciju koja omoguuje tri proizvodne regije nije lako konstruirati, stoga se u brojnim analizama primjenjuju jednostavne, ali nesavrene specifikacije proizvodnih funkcija.2 x c + x b + a = y x A = y

-

a

j

n

a

v

o

l

e

j

d

g

o

k

s

m

o

n

o

k

e

e

j

u

r

d

o

p

e

j

a

z

a

f

a

g

u

r

d

-

; to je faza pozitivne, ali opadajue marginalne produktivnosti ili konkavne proizvodne funkcije; konkurentna tvrtka koja maksimizira profit, vjerojatno djeluje na ovom stupnju proizvodne funkcije

t

c

u

d

o

r

p

e

g

a

r

e

v

a

a prosjeni proizvod (PP, odn.

t

u

p

n

i

= = x

y

fx = f / x

) y/x

11

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka " Slika 1: Tri faze proizvodnje

Proizvodnja, y

Input, xFaza I Faza II Faza III

Slika 1 pokazuje odnos izmeu outputa (proizvodnje) i inputa u proizvodnom procesu. Temeljno pitanje koje proizlazi govori o naelu . To znai pretpostavku da je ispod odreene razine proizvodnje (outputa faza I) proizvodnja vea od ulaganja. Meutim, u podruju (faza II), ona je konstantna ili ak manja od jedininog ulaganja. Odnos izmeu kombinacije inputa i proizvodnog procesa prikazuje se grafiki putem , koje govore kako se razliitom kombinacijom inputa moe proizvesti ista razina outputa. Ove krivulje su korisne u objanjavanju pitanja i donoenju odluka o intenzivnosti uloenih inputa i njihovoj supstituciji (primjerice supstituciji rada kapitalom).i t n a v k o z i e n i il

e

v

e

j

i

m

o

n

o

k

e

a

j

n

a

v

o

l

e

j

d

g

o

k

s

m

o

n

o

k

e

12


OPA ODREENOST GOSPODARSKOG SUSTAVA NEKE ZEMLJEGospodarski sustav svake zemlje globalno je odreeni trima odrednicama i to: 1. podsustavom vlasnitva ovaj sustav je politiki (ideoloki) i pravno odreivan 2. mehanizmom alokacije resursa upravljan je mjerama ekonomske, odn. agrarne politike u trinim gospodarskim sustavima 3. psiholoko- motivacijskim podsustavom upravljan nacionalnim, politikim, povijesnim i kulturolokim vrijednostima, te sustavom raspodjele

TIPOVI EKONOMSKE I AGRARNE POLITIKEako izabrana kombinacija mjera i instrumenata ekonomske, odnosno agrarne politike ne ostvaruje temeljne ciljeve, takova je kombinacija ekonomske politike privremena, prijelazna, odnosno fazna ili korektivna ekonomska politika takva manjkava kombinacija mjera i instrumenata ekonomske politike (sa stajalita postignua ciljeva), moe biti selektivno usmjerena na neke elemente temeljnih ciljeva, sa svrhom postignua nekog trajnijeg i/ili cjelovitijeg tipa ekonomske politike stoga vrijeme u postignuu temeljnih ciljeva svake ekonomske, odnosno agrarne politike, ima znaenje vrlo vane ekonomske varijable, razliite duine trajanja u ostvarivanju ciljeva, sukladno tipu ili vrsti ekonomske politike svaki se tip ili vrsta ekonomske politike provjerava istodobno sa stajalita sva etiri temeljna cilja (proizvodnja-output, visoka zaposlenost, stabilne cijene i vanjskoekonomska politika), ali i drugih zadaa kao to su: kretanje javnog duga, bilance plaanja i vanjskog duga, socijalni i ekoloki ciljevi.

-

-

-

Od velikog broja razliitih tipova ili vrsta ekonomske politike, najee i najjasnije definirane u gospodarskom ivotu neke zemlje jesu: 1. Ekonomska politika intervencionizma 2. Ekonomska politika potpune liberalizacije 3. Ekonomska politika ponude (supply-size) 4. Populistika ekonomska politika 5. Ekonomska politika ciljane liberalizacije (MIX-politika) 6. Restriktivna ekonomska politika 7. Ortodoksna ekonomska politika 8. Heterodoksna ekonomska politika

13

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka " 9. Monetaristika ekonomska politika 10. Ekonomska politika racionalnih oekivanja Pobrojane tipove ekonomske, odnosno agrarne politike, sadrajno ne susreemo u istim formama, ve su one uglavnom derivacije ili samo alternacija s drugim. Meusobno se razlikuju prema dominantnim obiljejima koje odreeni ekonomsko-politiki sustav posjeduje. Dominantna obiljeja svakog od navedenih tipova ili vrsta ekonomske politike su: 1. Ekonomska politika intervencije a. administrativna intervencija razliitih stupnjeva suspenzije (ograniavanja) trita b. intervencionizam Keynesova tipa s naglaskom na (i) upravljanje agregatnom potranjom i (ii) poticanje proizvodnje, odn. ponude Keynesovim uinkom c. razliite kontrole cijena, meunarodne razmjene i dr. a. svemo trita b. sila unutarnje samoregulacije c. minimum administriranja d. trino formiranje valutnog teaja, minimalizacija carina e. nerestriktivnost monetarne politike, restriktivnost javne potronje i prorauna ovakvu ekonomsku, odnosno agrarnu politiku sugeriraju meunarodne institucije za zemlje nieg stupnja gospodarskog razvitka s ciljem oivljavanja poduzetnitva kao pretea takve potpune gospodarske liberalizacije u ekonomskoj politici, je pojava rastue inflacije, ime se onemoguava dotok potrebnog vanjskog kapitala, a platna bilanca zemlje i proraun su u debalansu, to esto dovodi do vraanja viem ili niem stupnju gospodarskog intervencionizma ) a. smanjenje realnih plaa b. smanjenje poreza c. dravna potpora proizvodnji (jaanjem izvoza, vojne industrije, tehnologije s jakom multiplikacijom) d. bre bogaenje bogatih i siromaenje ostalih e. otra konkurencija na tritu (rada i ostalih trita, s naporom smanjenja kamatnjaka) eva ekonomska poltika je proizvod stanovitih kriznih stanja ogranienih fiskalnih, a kasnije i monetarnih uinakae zi

redistribucije

dohotka,

administriranje

2. Ekonomska politika potpune liberalizacije s osloncem na klasinu ortodoksiju

s

-

y

l

p

p

u

3. Ekonomska politika ponude (s

14

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka " 4. Populistika ekonomska politika a. naglaavanje stanovitih politikih ciljeva b. stimuliranje gospodarskog rasta i zapoljavanja (ne birajui naine) c. u pravilu koristi ekspanzivnu monetarnu i fiskalnu politiku d. u kraem vremenskom razdoblju nastoji podii ivotni standard razliite varijante ovog tipa ekonomske politike u vrlo rigidnim formama susreu se u gospodarstvu Latinske Amerike ovako odreena ekonomska politika nije stabilna, s njom se, poetno vrlo brzo napreduje, ali se vrlo brzo ulazi u stanje gospodarskog posustajanja i nepovoljnih makro-ekonomskih parametara (recesija); u anglo-saksonskoj literaturi poznata je kao ekonomska politika a. segmentarno odabiranje prioriteta vanih za ostvarivanje globalnih gospodarskih ciljeva drave (npr. rast upoljavanja, izvoza i sl.) b. upravljanje agregatnom potranjom uz rizik predvidivih deficita, poticanje razvitka upoljavanja uz javne dugove, poveanje izvoza c. monetarna politika zdravog novca, a ne ortodoksne tvrdoe d. fluktuirajui teaj u uoj zoni uz realan i stabilan teaj e. smanjivanje jedininih trokova uz djelovanje politike tzv. faktorskih dohodaka odabir ovog tipa ekonomske politike ciljane liberalizacije znai koncentraciju prioriteta na segmentarne ciljeve gospodarstva, s nezaustavljanjem slobode trinog djelovanja i poduzetnitva iako se radi o ciljanoj liberalizaciji ekonomske politike, valja biti oprezan za svako selektiranje globalnog ekonomskog cilja, kako se ne bi uveli elementi ekonomske politike tipa 1 (intervencionizam) a. destimulacija rasta do potpunog zastoja b. snana uloga drave i dravnog administriranja c. zamrzavanje cijena i rigidne mjere na podruju cijena d. reduciranje unutarnje potronje e. restriktivna monetarna politika restriktivne politike takovih odlika posljedica su najee razliitih gospodarsko tekih stanja; primarni im je cilj da se dobije na vremenu, jer primjenjivane na due vrijeme dovode do gospodarski kataklistikih stanja; poeci takvih stanja ogledaju se u naglaenom rastu ulaznih trokova, usporavanju proizvodnje i negativnom uinku tzv. ekonomike opsega, izvoz postaje neisplativ, dok su stabilan teaj i stabilne cijene samo prividp o ts -

5. Ekonomska politika ciljane liberalizacije (MIX-politika)

-

6. Restriktivna ekonomska politika

o

g

15

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka " drugu skupinu gospodarskih problema restriktivne ekonomske politike nalazimo u problemima uvoza, nedostatku uvoznih inputa, izazivajui tako i fiziko smanjenje proizvodnje, s njezinim ubrzanim smanjivanjem do razine nestaica na unutarnjem tritu, padu kvalitete, uinkovitosti i konkurentnosti, te rastom jedininih trokova i padom izvoza; u konanici se akumuliraju demotivirajui i proizvodno frustrirajui psiholoki uinci uposlenih i dr. a. otra i strogo kontrolirana monetarna politika b. ekonomska politika uravnoteenog ili sufinanciranog prorauna c. tvrda vlasnika prava i znaaj vlasnike imovine d. restrikcija i smanjivanje svih oblika unutranje potronje e. realan teaj i otvorenost inozemnom kapitalu 8. Heterodoksna ekonomska politika a. smanjivanje fiskalne presije (sa sidrom na proraunskoj potronji) b. otra monetarna politika (novana masa ili aktiva poslovnih banaka kao drugo sidro) c. ograniavanje nekih potronji, ne rigidno kao kod ortodoksne ekonomske politike, vezivanjem uz druge agregate kao sidro d. fluktuirajui, ali stabilan valutni teaj u definiranim granicama 9. Monetaristika ekonomska politika a. izrazita kontrola i praenje novanih agregata b. naglaeno djelovanje trinih zakonitosti (slino klasinoj ortodoksiji) c. dravno uplitanje i administriranje svesti na najmanju mjeru monetaristika ekonomska politika svoje uporite gradi na temeljima monetaristike teorije; ona se, vrlo esto, u praktinoj provedbi kombinira s ostalim tipovima ekonomskih politika. Temeljno joj je polazite u tvrdnji kako je uinak novca na realne gospodarske tijekove dugorono neutralan ogleda se kroz: rast novane mase i agregatne potranje, rast cijena, pad realne koliine novca, rast kamatne stope, pad investicija, nastupa gospodarska multiplikacija, a na kraju pada i dohodak i agregatna potranja koja je poetno rasla

7. Ortodoksna ekonomska politika

-

10.Ekonomska politika racionalnih oekivanja polazi od tvrdnje kako e nositelji ekonomske politike (poduzea i ostale institucije), anticipirati mjere ekonomske politike i neutralizirati ih u njihovim uincima stoga danas u svijetu prevladava tvrdnja kako je ona doivjela stanovite preinake i provodi se kao ekonomska politika ogranienih racionalnih oekivanja

16


AGRARNA (POLJOPRIVREDNA) POLITIKATO JE POLJOPRIVREDNA POLITIKA?Agrarna, odnosno poljoprivredna politika je segment gospodarske (ekonomske) politike i podrazumijeva cjelokupnu aktivnost nositelja gospodarske politike prema poljoprivredi. Organizator gospodarskih odnosa je Vlada, koja bi trebala osigurati uvjete za potenu utakmicu, zatititi javne interese kada se pojave sukobi izmeu drutvenih skupina, brinuti o zapoljavanju i racionalnoj upotrebi resursa. U provoenju svojih funkcija Vlada propisuje zakone i pravila ponaanja u ekonomskoj utakmici, ali i sama postaje sudionik mnogih gospodarskih aktivnosti. etiri osnovne sastavnice ine okosnicu poljoprivredne politike:e k i t il

Sve ove sastavnice imaju oznaku promjenjivosti u prostoru i vremenu i odreeni su znaajem drutvenih odnosa. Odabir agrarno-politikih mjera ovisi o postavljenim ciljevima, a te mjere moemo svrstati u pet skupina: (1) ekonomske cijene, subvencije, vanjskotrgovinski i devizni reim; (2) administrativne zakoni i propisi; (3) organizacijske znanstvene, strune, savjetodavne, upravne slube; (4) mjere ureenja zemljita agrarne reforme, arondacije, komasacije; (5) udruivanje proizvoaa zadruge, udruge, holding itd. Nositelji poljoprivredne politike su upravni i izvrni organi vlasti (Vlada, Ministarstvo poljoprivrede i umarstva RH, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija, uz suradnju Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja i Ministarstva turizma, Hrvatska gospodarska komora), strune i znanstvene institucije i sami poljoprivredni proizvoai. Uinci agrarne politike su rezultat dobrog organiziranja ovih prethodnih sastojaka i najosjetljivije pitanje u cijelom sustavu agrarne, odnosno poljoprivredne politike. to podrazumijeva dravna intervencija? Drava se uplie razliitim mjerama, kako bi ispunila ciljeve postavljene politikom, pri emu je na prvom mjestu dohodovni cilj. U poljoprivredi, toj vrlo osjetljivoj gospodarskoj grani, intervencija se osjeti izravno, putem proraunskih isplata, osjeti se u voenju vanjskotrgovinske, monetarne, porezne politike. Na poljoprivrednom proizvodu se, u odnosu na industrijske, bre i snanije odraavaju promjene na svjetskom tritu, kolebanja cijena, promjene u trokovima industrije i prometa. Stoga je logino da e, bez obzira na svjetski trend liberalizacije trgovine, pa i poljoprivrednih proizvoda, drave i nadalje tititi domau poljoprivrednu proizvodnju, kombinirajui razliite interventne mjere.

.

a

j

n

a

v

o

l

e

j

d

g

o

k

i

t

i

l

o

p

-

o

n

r

a

r

g

a

a

c

i

d

e

a

j

l

j

s

n

o

a

e

v

p

k

o

i

o

l

t

i

a

e

l

j

k

o

d

,

i

p

e

c

e

d

n

i

n

o

o

t

d

e

u

p

e

r

e

o

m

v

n

i

i

n

r

d

s

e

e

o

p

r

r

o

n

e

v

j

l

d

j

i

r

o

o

m

,

p

p

,

i

o

i

t

a

j

j

l

v

l

a

t

t

e

o

l

t

s

i

p

u

d

s

j

e

z

l

o

i

e

r

n

c

r

s

. . . .

1 3 4 2

17

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka " Zato drava intervenira? Dravna intervencija u poljoprivredi je uvelike odreena, u prvom redu drutvenogospodarskim i stratekim interesima i drugo, specifinim obiljejima poljoprivrede. Ciljevi dravne intervencije podrazumijevaju osiguravanje uvjeta za uinkovitu, sigurnu i pouzdanu proizvodnju i dovoljnu ponudu hrane za potroae po razumnim cijenama, uz osiguravanje zadovoljavajueg i ravnopravnog ivotnog standarda poljoprivrednicima. S time na umu, drava e intervenirati slijedei uglavnom tri razloga:a e j n t i

, ali varira izmeu razliitih proizvoda, a posebno izmeu razliitih potroakih dohodovnih skupina. To ukazuje da e, s porastom dohotka, razmjerno manji udio u nacionalnom dohotku biti potroen na poljoprivredne proizvode u duem razdoblju. U kratkoronom razdoblju, imbenici kao to su razlikovni uzorci dohodovnog rasta izmeu dohodovnih skupina imali bi znaajan uinak na nain na koji se djeluje na razliite poljoprivredne proizvode. Ovisno o tome kako porast dohotka moe djelovati na modele cijena i potronje i kako bi proizvoai mogli reagirati na te promjene, proizvoaima bi se mogao dogoditi ili porast ili pad njihovih relativnih dohodaka. 2. Nestabilnost poljoprivrednih cijena i dohodaka Nestabilnost dohotka proizlazi iz . Nepredvidivo vrijeme, npr. vodi do nedosljedne i kolebljive ponude koju prati nestabilnost , koja odraava cijena i dohodaka. Drugi vaan imbenik je nesposobnost ponude da se brzo prilagodi promjenama cijena, a tako i promjenama potranje u namjeri da se stabiliziraju cijene. Nesigurnost cijena i dohotka negativno djeluje na planiranje, ulaganja i optimalno iskoritenje resursa. Stoga vanost trgovinske liberalizacije lei u injenici da e uvesti veu cjenovnu stabilnost na svjetskom tritu. Ta cjenovna stabilnost, zajedno sa zavretkom nepredvidive konkurentnosti smanjuje rizik ulaganja u poljoprivredu. Meutim, cjenovna stabilnost ne donosi dohodovnu stabilnost proizvoaima, nego prije njegovu nestabilnost. 3. Drutveno-gospodarski i strateki ciljevi Brojni su primjeri dravne intervencije u ostvarivanju drutveno-gospodarskih i stratekih ciljeva. Drava moe nastojati zadrati odreeni postotak stanovnitva u seoskim podrujima i traiti naine da postigne taj cilj poticanjem poljoprivrede. Drava takoer moe, npr. drati stratekom vanou samodostatnost u odreenim poljoprivrednim proizvodima.a m i d o v z i o r p m i n e d d e u r n v i o r p p o t j sl

a

n

v

i

t

i

z

o

p

i

a

k

s

i

n

o

n

r

e

j

o

o

m

n

p

z

i

a

t

a

r

s

z

a

l

o

e

t

e

i

j

n

n

a

e

a

k

r

s

p

i

t

o

n

o

p

e

j

e

n

m

i

o

t

a

n

s

t

i

a

a

l

r

p

e

h

a

e

c

n

a

r

z

e

p

a

p r

a t

co

p

r

e

t

p s

1. Razmjerno nizako n i t s al

dohodak od poljoprivrednih proizvoda

e

a

n

v

o

d

o

h

o

D

18


PREGLED DOSADANJE INTERVENCIJE U POLJOPRIVREDI HRVATSKEHrvatska poljoprivreda je, kao malo koja djelatnost, doivjela posljednjih pedesetak godina brojne nedae, poevi od razdoblja iza Drugog svjetskog rata, kada je njezin razvitak apsolutno podreen razvoju industrije, do nedavnih ratnih razaranja i njene dananje, jo uvijek nedefinirane uloge u razvitku hrvatskog gospodarstva. Jasno, u vrijeme socijalistikog ureenja i shvaanja poljoprivrede kao marginalne djelatnosti, sve aktivnosti spram nje bile su slabe i nepoticajne. Postojale su, dodue, mjere poput , ali to nisu bile mjere zatite ili poticaja, ve nastojanje da se osiguraju dovoljne koliine hrane. Kasnije se uvode slabo uinkovite poticajne mjere kojima se uglavnom titi proizvodnja dravnih poduzea , a u nastojanju da se smanje tetni cjenovni dispariteti i potakne domaa produktivnost, drava . Sedamdesetih i poetkom osamdesetih godina se uvode poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Proizvoako-prodajne cijene su se trebale oblikovati prema prosjenim trokovima drutvenih poljoprivrednih poduzea, kretanju cijena na svjetskom tritu i odnosu ponude i potranje na domaem tritu, meutim utjecaj svjetskih cijena je ostao slab. Koncem osamdesetih poputa stroga kontrola cijena poljoprivrednih proizvoda, drava propisuje cijene samo najvanijih prehrambenih proizvoda, a zbog rastue inflacije se zatitne cijene korigiraju nekoliko puta godinje, premda sa slabim uinkom. Osamostaljivanjem Hrvatske i ponovnim prihvaanjem naela slobodne trgovine, poljoprivreda je, barem u politikim raspravama, dobila ulogu jednog od temeljnih oslonaca razvitka domaeg gospodarstva. S jedne strane se domau poljoprivredu nastoji zatititi od znatno razvijenije zapadnoeuropske i potaknuti njenu konkurentnost; s druge se, pak, strane, kreatori agrarno politikih mjera bore s uvjetima meunarodnih trgovinskih organizacija da se smanji domaa zatita i da se poljoprivredno poslovanje to vie prilagodi trinim naelima. To znai da se vie mjere dravne intervencije bez obzira je li rije o cijenama, poticajima i naknadama ili carinskoj zatiti ne mogu donositi paualno, povremeno i uvaavajui samo lokalne interese. Danas dobro voenje interventne politike znai jasno sagledavanje cjelokupne situacije i na domaem i na svjetskom tritu poljoprivrednih proizvoda, uz osnovna znanja o mjerenju intenziteta i uinaka te intervencije. Hrvatska je danas suoena s brojnim gospodarskim promjenama. Istodobno nastoji stii trendove koji vladaju u razvijenim kapitalistikim privredama i pribliiti se inozemnim izvorima financiranja, a u tome poljoprivredni odjel nije iznimka, osim to kao specifina gospodarska aktivnost nailazi na jo vee prepreke. Sloeniji gospodarski odnosi, mjeovita struktura vlasnitva, jai upliv drave - pitanja su koja zahtijevaju obuhvatni, multidisciplinarni pristup u njihovom rjeavanju. Problemi stvoreni protekcionistikim domaim politikama doveli su poljoprivredu u prvi red Urugvajske runde trgovakih pregovora u okviru GATT-a, koja je bila dio jednog openitijeg pokuaja reforme globalnog trgovakog sustava. Svjetski gospodarski tokovi naglaavaju globalizaciju i povezivanje svjetskog trita, a u tim dogaanjima Hrvatska nee

o

z

n

o

a

t

v

i

n

t

u

o

k

a

a

a

z

r

z

i

i

z

e

i

l

n

a

j

a

r

e

d

b

o

i

r

l

p

-

o

k

a

o

v

a

z

i

i

s

o

m

e

r

a

r

p

n

g

e

e

j

i

r

c

i

e

m

i

j

i

n

m

p

e

u

r

k

t

p

o

,

e

o

n

e

a

j

i

n

c

o

k

e

a

n

z

p

i

u

l

i

k

t

u

o

v

o

e

t

n

i

l

l

i

a

u

m

i

p

n

u

i

k

t

m

o

i

e

m

o

n

e

n

z

e

e

m

v

n

a

a

e

j

j

a

b

i

o

z

c

19

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka " bi smjela propustiti svoje mjesto. Stoga je potrebno znati osnovni cilj urugvajskih pregovora: smanjivanje obveza nametnutih od strane svih ukljuenih drava, s jedinom razlikom to je zemljama u razvoju pruen dui rok u ostvarivanju ovoga cilja. Tri su elementa u obvezama na tritu: Osnovna je ideja da se razliite necarinske prepreke, poput kvota (odnosno, koliinskih ogranienja), varijabilnih (promjenjivih) pristojbi, najniih uvoznih cijena, dozvola i sporazuma, ukinu ili zamijene carinskim ekvivalentima, a uobiajene carine da se smanje za gotovo sve proizvode u meunarodnoj trgovini. Reimu otrog smanjivanja podvrgnuta je i svake zemlje. Ukupna podrka mjerena ukupnom ) trebala bi se smanjiti agregatnom mjerom podrke ( za oko 20% u razvijenim zemljama u odnosu na bazno razdoblje 1986-88. godine. U zemljama u razvoju ovaj je postotak neto nii (oko 13%), a imaju i posebni tretman glede prodaje i kupnje iz robnih zaliha, davanja pomoi siromanim slojevima i subvencioniranja investicija. Iz ovakvih ogranienja izuzete su politike i mjere koje nemaju uinak na poremeaje u proizvodnji i trgovini. To su ope usluge poljoprivrede, robne priuve (hrana), domaa pomo u hrani i odreena kombinirana plaanja proizvoaima radi ostvarivanja programa smanjivanja proizvodnje (mjere tzv. "). Najvaniji zahtjev stoji za - opseg izvoza pod reimom subvencioniranja mora se smanjiti za 21%, a trokovi izvoznih subvencija za 36%. Kretanja u agrarnoj politici nakon osamostaljenja Na podruju agrarne politike poetkom devedesetih godina prolog stoljea nije bilo revolucionarnih promjena, jer je vei dio mjera preuzet iz saveznog zakonodavstva1. Promjene su vidljive u prilagoavanju funkcioniranja Hrvatske kao samostalne drave i u uvaavanju specifinosti nastalih zbog ratnih prilika. Poljoprivreda je u tom procesu dobila daleko znaajniju ulogu i od nje se oekuje da bude vaan imbenik budueg razvoja. U tom smislu su postavljeni sljedei, vrlo openiti ciljevi agrarne politike: (1) osiguranjem ponude visokokvalitetne hrane po prihvatljivim cijenama i izvozom proizvoda za koje postoje poredbene prednosti; (2) do razine koja e im osigurati odgovarajui ivotni standard; (3) davanjem kredita, povoljnijom nabavom inputa, primjenom nove tehnologije i informiranjem putem savjetodavne slube; (4) poveati investicije u poljoprivredi; (5) od nelojalne konkurencije; (6) vlasnike i upravljake strukture, (7) i prilagoditi u skladu s trendovima na tritu. Ovi ciljevi rezultat su ekonomskih i agrarno-politikih analiza u okviru upravnih slubi, ali jo poetkom devedesetih nisu ni formalizirani, niti su razraene mjere i instrumenti za njihovo ostvarivanje. Agrarna politika jo se po starom modelu temeljila na politici. Utjecaj drave na odreivanje cijena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je ogranien i odnosi se na utvrivanje zatitnih cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda, te na neka manja cjenovna ogranienja u podruju potronje. Druga sastavnica cjenovne izmeu proizvoda meusobno, i izmeu politike je1 Zakonom o preuzimanju saveznih zakona iz podruja trgovine, trita i cijena koje se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republiki zakoni (Narodne novine br. 53/1991.)j o n v o n e j c a n e j i c ) a t e t i r a p ( a s o n d o u e m v a t s u s i u h i t n k s i s a jl

a

p

u

t

r

s

r

i

e

t

i

r

t

i

k

i

p

b

s

t

i

i

r

o

t

v

a

s

z

d

o

a

o

e

n

r

e

e

j

p

n

k

j

s

i

u

i

t

a

o

g

n

v

u

g

o

d

a

k

e

j

m

r

n

e

i

v

p

i

n

r

u

a

e

t

r

l

n

p

r

i

e

k

o

o

r

o

z

j

l

"

a

p

o

c

p

p

u

e

S

e

j

n

k

f

e

s

o

t

j

n

a

e

a

r

v

a

r

u

v

a

m

h

s

a

j

i

s

t

a

i

c

,

s

e

t

n

a

i

d

t

e

j

M

i

e

i

v

t

c

r

e

b

s

a

t

a

u

k

a

i

z

s

f

h

g

i

r

i

e

i

r

n

r

v

a

h

i

b

t

k

a

g

e

n

o

k

g

r

i

z

t

A

t

i

o

i

o

l

k

-

u

v

s

o

b

p

z

j

S

i

i

r

p

c

o

M

a

a

u

v

t

A

e

t

n

i

m

j

e

j

t

i

n

a

r

s

c

c

a

i

p

n

i

i

v

n

t

i

i

t

d

o

j

i

n

e

p

r

r

a

a

a

v

i

v

m

r

t

a

s

s

p

o

o

m

j

o

l

d

o

p

a

u

v

r

e

a

u

j

t

t

n

s

k

a

k

r

u

v

a

a

r

.

a

d

d

t

r

u

e

o

s

t

u

r

a

p

i

r

g

p

s

i

f

a

o

s

r

n

n

o

t

i

g

20

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka " poljoprivrednih proizvoda i inputa, uglavnom na tetu poljoprivrede. Sustav je kritiziran zbog nedostatka kvalitetnih podloga za odreivanje zatitnih cijena, nepostojanja istraivanja cjenovne elastinosti i posebno zbog neuvaavanja utjecaja svjetskih cijena. Politika cijena je osnovica i za odreivanje poljoprivredi u obliku subvencija. Zakonska podloga subvencioniranja je osamostaljenjem preuzeta iz biveg gospodarskog i politikog sustava2 i u osnovi se nije znaajnije mijenjala, iako se tijekom godina mijenja obuhvat i struktura poticanih proizvoda. Sredstva izravne podrke poljoprivredi u obliku najvea su stavka poljoprivrednog prorauna u razdoblju od 1990. do 1993. godine (s vie od 90%), meutim do 1993. taj relativno visok iznos se troi uglavnom na regresiranje kamata, dok je udio premija i regresa inputa znatno nii i varira iz godine u godinu. Takvo stanje se znaajno mijenja Zakonom o premijama iz 1994. godine, jer se regresi dijela kamata na kredite ukidaju, a ponovo se uvodi regresiranje inputa (mineralnog gnojiva i sortnog sjemena) ukinuto 1992. godine. Dravni proraun je, meutim, vrlo skroman izvor podrke poljoprivredi (oko 2,5%), a glavnina zatite poljoprivredne proizvodnje osigurava se putem visokih na poljoprivredne proizvode. Poljoprivreda se titi i sustavom i , no, za poljoprivredne proizvodnje se ne primjenjuju u cijelom analiziranom razdoblju. Meutim, da bi sustav vanjskotrgovinske zatite i domae podrke poljoprivredi bio uinkovit za poticanje konkurentnosti, za dohodak poljoprivrednika i smanjivanje regionalnih disproporcija u poljoprivredi, nuno je bilo odrediti strateke ciljeve i razraditi analitiki sustav za kvantitativnu ocjenu pojedinih mjera agrarne politike. Uoava se potreba diferenciranja sustava premiranja, uvaavajui podruja koja nemaju poredbenih prednosti (gorske regije npr.). Ovakvi zakljuci potvreni su u brojnim analizama agrarne politike koje su prethodile pregovorima oko ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju: sugerira se reforma sustava poticaja, usredotoenje na mali broj stratekih dobara, doim bi se fondovi koji su se koristili za nepotrebne subvencije, prenamijenili za poticanje usluga u poljoprivredi (poput Poljoprivredne savjetodavne slube), poticanje kreditnih mogunosti i podrku siromanim seoskim podrujima. Prednost domae agrarne politike u to doba, sa stajalita ruralnog razvitka, je u tome to se poinje stvarati dobra zakonska podloga kojom se ureuje zatita i raspolaganje resursima, (NN ponajprije poljoprivrednim zemljitem. Tako se 54/94) ureuje zatita poljoprivrednog zemljita od prenamjene i tetnih tvari, propisivanje agrotehnikih mjera, uporaba zemljita u nepoljoprivredne svrhe, ali i ekonomski procesi privatizacije i raspolaganja dravnim zemljitem, te ureivanje zemljinih knjiga. Rjeavanje problema zemljine politike je preduvjet za sve ostale aspekte agrarne politike koja je sredinom devedesetih godina poela pretvorbu i prilagodbu zahtjevima meunarodnih gospodarskih integracija. iz 1995. godine se formalno postavljaju ciljevi budueg razvitka, te se po prvi puta jasnije definiraju mjere i ustanove odgovorne za njihovo ostvarivanje. Ciljevi poljoprivredne politike vie nisu usmjereni samo na unapreenje poljoprivrede kao djelatnosti, putem trgovinske i cjenovne politike. Oni se ire na cijeli ruralni prostor, uvaavajui regionalne razliitosti, uoavajui potrebu za2 Subvencije poljoprivredi ustanovljene su jo 1952. godine kada se uvode regresi za poticanje upotrebe poljoprivrednih inputa, a premije se uvode 1958. godine te slue za poticanje proizvodnje vanih proizvoda (penice, rasplodne stoke, mlijeka i dr.).e d e r v i r p o jl

h

i

n

z

a

o

u

z

v

t

e

u

r

i

o

j

l

h

i

p

m

n

e

a

h

i

r

z

i

k

c

m

n

a

o

e

n

r

o

e

d

r

t

f

e

i

r

o

d

v

p

i

r

a

p

a

n

o

j

i

a

j

l

r

c

o

i

a

t

c

p

o

o

p

m

h

i

o

n

n

b

o

e

k

s

a

o

Z

p

a

s

e

r

g

e

r

i

o

e

p

a

j

i

j

i

e

c

k

a

m

l

s

e

t

u

r

a

p

v

m

i

r

t

h

s

e

a

n k

t

z

i

o

v

v

z

z

a

i

r

m

o

i

j

i

b

g

j

e

o

t

t

a

s

i

r

r

t

pS

21

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka " promjenom agrarne strukture, promicanjem slubi za pruanje usluga poljoprivrednicima i poboljanjem ukupnog drutveno-gospodarskog poloaja poljoprivrede (posebno zbog problema prognanih obitelji poljoprivrednika i slabo naseljenih podruja zbog loih uvjeta gospodarenja). Dodatni poticaj reformi dao je ve spomenuti cilj domae agrarne politike ulazak u meunarodne gospodarske saveze nameui potrebu prilagodbe domaeg sustava potpore poljoprivredi. Neizbjean je bio zaokret trno-cjenovne potpore prema strukturnoj politici i izravnim plaanjima, tako da je krajem 1988. godine predloen novi sustav poticaja u poljoprivredi (i usvojen , NN 29/99 i 105/99). Novi sustav potie biljnu proizvodnju plaanjima po proizvodnim povrinama i jednokratnim isplatama za podizanje dugogodinjih nasada, a stoarstvo potie selektivnim isplatama po grlu, uz poveane isplate u podrujima od posebne dravne skrbi. Konani cilj ovog novog sustava subvencioniranja je osiguravanje samodostatnosti u proizvodnji strateki vanih poljoprivrednih proizvoda i spreavanje pada poljoprivrednog dohotka do kojega bi dolo u otrim uvjetima liberalizacije trgovine. Meutim, stimuliranje poveanog angairanja poljoprivrednih povrina, ulaganja u izvorne pasmine i podizanje novih nasada, posebno u stratekim podrujima (gorska podruja3, otoci), mjere su kojima je cilj podizanje razine ivotnog standarda u ruralnim podrujima ili ak zadravanje stanovnitva u ruralnim podrujima. To je i korak prema shvaanju da se budui razvitak poljoprivrede, kao uostalom i opi gospodarski razvitak, treba temeljiti na osnovnim naelima odrivosti. U to doba rade se i prve ocjene uinkovitosti dravne intervencije, odnosno modela vanjskotrgovinske zatite i domae potpore poljoprivredi koji je vaio do 1999. godine. Sastav temeljnih proizvoda u analizi pokazao je vrlo visoko tieni sektor, s prosjekom PSE4 pokazatelja od 27%. Procjena zatite po osnovnim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima pokazuje da poetkom promatranog razdoblja najviu zatitu uiva proizvodnja ita kao izvoznih proizvoda, dok je stoarski sektor diskriminiran. No, 1995. godine stoarski sektor je najvie tien. Trite inputa predstavlja glavni izvor transfera iz svih temeljnih proizvoakih sektora, to posebno vrijedi za ratarske usjeve. Veina ukupne podrke odnosila se na trino-cjenovnu podrku, a uzroci zabiljeenog snienja tijekom razdoblja su uglavnom bile promjene cijena na svjetskom tritu. Uvozna zatita poljoprivrede Hrvatski reim poljoprivredne trgovine ograniavao se u 1990-im godinama uvoz putem niza razliitih mjera. Uvozna konkurencija oteavala se putem carina, promjenljivih pristojbi (prelevmana), uvoznim kvotama i razliitim carinskim trokovima. Od 1992. godine, sustav sadrava tri osnovna elementa: , koja se zaraunavala u vrijednosti 10% na osnovnu, te 1% tzv. . Na tu vrijednost dodavala se (prelevman) koja je jednaka razlici izmeu najnieNovi sustav poticaja i izdvajanje stratekih podruja uvjetovalo je i definiranje tih podruja u smislu Zakona o novanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (NN 29/99), te prema utvrenim kriterijima na podruju Hrvatske postoje 72 opine koje se smatraju brdsko-planinskim podrujem.3 4 PSE proizvoaki subvencijski ekvivalent jedinstveni brojani pokazatelj vladine (dravne) intervencije u poljoprivredi, moe se izraziti za pojedinani proizvod, cjelokupni poljoprivredni sektor ili za jedno i drugo. Zato omoguuje usporedbu izmeu proizvoda i izmeu zemalja. U izraun PSE-a ukljuena su dva vana koraka: trino-cjenovna potpora i proraunski transferi proizvoaima.u n i r a c u n el

u

a

m

a

d

a

n

k

a

n

i

a

m

b

i

a

j

j

i

a

e

c

c

j

l

i

e

i

t

p

b

o

s

a

p

z

u

e

m

n

i

k

i

n

r

s

n

a

a

i

c

r

v

a

u

o

c

n

n

v

o

o

n

s

m

o

o

n

o

k

a

Z

a

b

j

o

t

s

i

r

p

a

v

u

i

v

j

l

t

s

n

r

e

a

j

b

m

i

r

o

r

i

p

i

d

e

r

v

i

r

p

o

j

l

o

p

22

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka " svjetske cijene i domae cijene. To je svota carine po mjernoj jedinici proizvoda i odreuje se u kunskoj vrijednosti (ili krae: koliinska carina). Ovoj su pristojbi podvrgnuti uglavnom stoarski proizvodi (goveda, svinje i perad), meso i mesni proizvodi, mlijeko i osnovne mlijene preraevine, med, povre, voe, jaja, ito i brano od penice i kukuruza, uljarice, ulja i margarin, odreene mesne preraevine, eer i njegovi proizvodi, osnovni proizvodi od brana, alkoholna pia i odreene uljne pogae kao i dodaci potrebni u pripremi stone hrane. Godine 1997. carinski sustav je modificiran i sastoji se od (u postotnoj vrijednosti), i , koja je oblik poreza koji se plaa za sve proizvode proizvedene u Hrvatskoj ili uvezene u Hrvatsku (troarina ili akciza plaa se na duhanske preraevine, kavu, pivo, alkoholna pia, osim za alkohol u domaem vinu, s time da je za domae proizvode nia negoli za uvezene). Najnoviji je prijedlog da se i troarina ugradi u prelevmane. Prelevmani esto doivljavaju prilagodbe i promjene koje trebaju pripomoi u rjeavanju sezonskih ili trenutnih problema. Ove prilagodbe uzrokuju velika kolebanja domaih cijena, a nepostojanje fiksne carinske tarife s objanjenjima sezonskih promjena oteava pripremu za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Trgovinska liberalizacija podrazumijeva sniavanje carina i smanjivanje (do ukidanja) uvoznih kvota i izvoznih povlastica. S tom namjerom Vlada je u travnju 1994. godine odluila znatnije smanjiti oslanjanje na kvote kao oblik zatite. Broj proizvoda u tom sustavu smanjen je sa 30-ak postotaka u ukupnom broju na manje od 7%. Kvote su zadrane za neke vanije inpute, poput mineralnih gnojiva i kemijskih sredstava, sjemena i poljoprivredne opreme, te za dva vana proizvoda poljoprivredne prerade - mekinje (proizvod u mljevenju ita) i eer. Kvote za poljoprivredne inpute pogodovale su poljoprivrednim preraivaima, ali su pogaale proizvoae koji esto nisu imali pristup kvalitetnijim proizvodima, ili su domae proizvode plaali skuplje od tuih proizvoda iste kakvoe. Dananji carinski sustav ukida sve uvozne kvote i pretvara ih u carinski ekvivalent. Sa ciljem stabilizacije stanja u domaem gospodarstvu i rjeavanja akutnih problema Vlada, osim ovih mjera, povremeno donosi naredbe o zabrani uvoza pojedinih proizvoda5. Izvoz poljoprivrednih proizvoda nema toliko ogranienja, iako su i ovdje za poneke proizvode odreeni kontingenti (npr. 1997. godine odreene su za junad za tov, telad, kukuruz, koe). Izvozne dozvole primjenjuju se samo za ljekovito bilje i njihove proizvode, uglavnom u suglasnosti s meunarodnim obavezama. Hrvatska u svjetskoj trgovini Hrvatska ima relativno malu ulogu meunarodnoj trgovini, s udjelom od oko 0,13% u svjetskom trgovakom izvozu, i 0,15% u uvozu. Ipak, robna trgovina zauzima znaajan dio u hrvatskom bruto domaem proizvodu, ak vie od 75%, s tim da se taj udio poveao otkada je Hrvatska samostalna (u odnosu na 1990. godinu kada je taj udio bio oko 50%).e n i r a c e n i r a o r t e n i r a c e k s n i il

5

Izvor: MP, odjel agrarne politike.

o

k

23

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka " Za pitanja iz domene meunarodne trgovine odgovorna je nacionalna vlada. Oblikovanje trgovake politike i njena primjena u domeni su Ministarstva gospodarstva, i to uglavnom kroz njegov odjel za vanjsku trgovinu. Druga vana tijela koja utjeu na trgovinsku i gospodarsku politiku su Ministarstvo financija i Ministarstvo poljoprivrede i umarstva, kao i Hrvatska narodna banka. Ministarstvo gospodarstva postavlja i upravlja cjelokupnom trgovakom kontrolom. Vlada je, nakon osamostaljenja, najvii prioritet dala multilateralnom trgovakom sustavu i hrvatskom pristupu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Hrvatski trgovaki reim zamiljen je tako da se postigne politika i praksa koja e se u potpunosti prilagoditi naelima koje je postavio GATT, odnosno WTO. Isto tako, Vlada vidi prikljuivanje EU putem postupne integracije kao sljedei strateki cilj. Prijelomne toke u postupku reforme hrvatske poljoprivredne politike, u pravcu odrivog ruralnog razvitka: Ve su u prikazu agrarne politike u proteklom desetljeu naznaeni elementi transformacije hrvatske poljoprivredne politike u politiku ruralnog razvitka (Strategija iz 1995. godine, Zakon o novanim poticajima u poljoprivredi iz 1999. godine ili Zakon o otocima iz 1999. godine6). Meutim, tek je nedavno svijest o potrebi uvoenja koncepta odrivosti i ruralnosti izrijekom naglaena kroz ciljeve poljoprivredne politike. Konkretnim akcijama i formaliziranim dokumentima prethodile su brojne pripremne analize i studije koje daju jasniju sliku o poljoprivrednom prostoru Republike Hrvatske, regionalnim, proizvodnim ogranienjima i mogunostima njihovog prevladavanja. Izdvajamo strune podloge budueg Zakona o poljoprivredi7, kritiku analizu Strategije poljoprivrednog razvitka iz 1995. godine8, analizu konkurentnosti u poljoprivredi u pravcu pristupanja Europskoj uniji9 i dokument "Hrvatska u 21. stoljeu Prehrana" koja je rezultirala donoenjem nove Strategije poljoprivrede i ribarstva 2002. godine. Zakljueno je kako su pitanja zemljine i strukturne prilagodbe poljoprivrede, ruralni i regionalni razvitak, te zatita okolia, jo uvijek nedovoljno zastupljena u politikom interesu Vlade. postavljeni ciljevi poljoprivredne politike u ovom zakonu obuhvaaju, ne samo osiguranje prehrambene sigurnosti stanovnitva i promicanje konkurentne poljoprivrede, i uvanje prirodnih resursa promicanjem odrive,) 1 0 0 2 / 6 6 N N (i

Zakon o otocima (NN 34/1999) je konkretni pokuaj vie dravnih slubi da se osmisli i zakonski uredi razvitak odreenog prostora dodue, vie na kriterijima regionalnog nego ruralnog. Otoci se tretiraju kao hrvatsko prirodno bogatstvo i kao takvi su od posebnog "interesa za dravu i imaju njezinu osobitu zatitu." U tom smislu se putem Nacionalnih programa odrivog razvitka otoka odreuju djelatnosti koje ine otoni razvitak odrivim, a podupire ih Drava (ekoloku poljoprivrednu proizvodnju, ekstenzivno stoarstvo, proizvodnju namirnica sa zatienim zemljopisnim podrijetlom itd.)7 (1999.), studija agro-ekonomskih zavoda Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, voditelj: Tito imbrek. 8 Strategy for National Agricultural Development Horizon 2010 (2000) MAF and FAO, Zagreb, autori T. imbrek, Ramona Frani, J. Juraak i Milena Mandi. 9 Landell Mills Limited, za potrebe Ministarstva poljoprivrede i umarstva Republike Hrvatske. (Domai strunjaci agro-ekonomskih zavoda Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, koordinator: Ramona Frani)., " e r u t l u c i r g A n a i t a o r C r o f y g e t a r t S a n o i s s e c c a U E d n a e r u t l u c i r g A n i s s e n e v i t i t e p m o C " a n e j m o r p h i u g o m e n e j c o i e d e r v i r p o j l o p e k s t a v r h e j n a t S

6

d

e

r

v

i

r

p

o

j

l

o

p

o

n

o

k

a

Z

24

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka " poglavito ekoloke poljoprivrede, te ouvanje i napredak seoskih podruja i ruralnih vrijednosti. Mjere trino-cjenovne politike ureuju se sukladno obvezama proizilim iz meunarodnih trgovinskih sporazuma, a mjerama zemljine politike ureuju se pitanja racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljitem, gospodarenje poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu drave10. U okviru strukturnih mjera obuhvaena su podruja s teim uvjetima gospodarenja, poljoprivredna proizvodnja koja skrbi o prirodnom okoliu i ouvanju bioloke raznovrsnosti11, investicije u poljoprivredna gospodarstva, struno osposobljavanje za rad u poljoprivredi, ulazak mladih u poljoprivredu, ranije umirovljenje poljoprivrednika, regionalni razvitak poljoprivrede i dopunske aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima. Zakonom je, takoer, predvieno da se u okviru Nacionalnog programa za poljoprivredu i seoska podruja, s podjednakom panjom razrade mjere ostvarivanja svih ciljeva i odgovorni nositelji; - naelno ureuje "poticajne mjere za demografsku obnovu, gospodarski rast i odrivi razvitak", stavljajui u prvi plan mjere kojima se nastoji zadrati stanovnitvo u krajevima s prirodnim padom, a potom mjere kojima se ureuje kvalitetnije gospodarenje resursima (poglavito poljoprivrednim i umskim) i zatita prirodnih bogatstava u podrujima s teim uvjetima gospodarenja. slubeno usvojeni dokument kojim se predvia razvitak, ne samo poljoprivrede, ve i ruralnog prostora, dajui smjernice ureenja agrarne strukture, financiranja poljoprivrede, organiziranja poljoprivrednog trita, zatite i ouvanja kulturnog nasljea, odrive uporabe prirodnih resursa i uravnoteenja regionalnog razvitka; sustav predvia etiri modela potpore dva za vitalna gospodarstva (poticanje proizvodnje i kapitalna ulaganja), doim je model potpore dohotku vezan uz sustav poljoprivrednih mirovina i izrazito je socijalna mjera. Model ruralnog razvitka usmjeren je na iri krug gospodarstava i sadri u sebi nekoliko programa, poput sufinanciranja lokalnih projekata razvitka seoskih podruja, ouvanje izvornih i zatienih pasmina i marketinku pripremu proizvoda za trite. Prednost novog sustava bila bi smanjenje "nedoputenih" potpora sukladno meunarodnim obvezama (tzv. crvena kutija), odnosno seljenje veeg dijela proraunskih sredstava u doputene oblike poticaja (zelena kutija); Poseban optimizam vjerovanju da zapoeti proces ide u pravom smjeru daju i najnovije akcije koje poduzimaju donositelji agrarno-politikih odluka. U tijeku su dvije akcije od kojih se oekuje da u skoroj budunosti i slubeno budu ozakonjene mjere ruralnog razvitka. U pripremi je dokument pod nazivom , koji nastoji obuhvatiti svu sloenost ove kompleksne materije od prvobitno etiri ukljuena podruja (poljoprivreda i ekologija, umarstvo, financije i obrazovanje) vremenom je izrasla u opirno istraivanje u kojem sudjeluju strunjaci i iz drugih podruja (demografskaa k t i v z a rg

Strategija gospodarenja poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu drave (17. listopada 2001.), Ministarstvo poljoprivrede i umarstva Republike Hrvatske, Zagreb. (Suradnik: Ivo Grgi)10 11

Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 12/01), zajedno sa Zakonom o zatiti okolia (NN 131/94) i Strategijom i akcijskim planom zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (1999.), te brojnim propisima o uvjetima poljoprivredne proizvodnje dodatno ureuju ova pitanja.

)

2

0

0

2

/

7

8

)

2

N

0

N

0

(

2

u

/

v

9

t

8

s

r

o

N

a

n

N

l

(

m

a

u

r

e

u

k

r

i

)

s

t

2

a

u

0

a

j

i

v

v

0

t

g

r

2

s

e

t

r

H

/

a

a

2

e

r

1

b

t

i

k

S

i

r

l

N

,

b

N

i

(

u

d

e

p

a

e

r

v

R

m

i

i

r

j

a

p

v

u

o

t

r

j

s

l

d

r

o

o

a

p

p

b

i

u

r

m

i

i i

r

k

o

e

s

d

p

n

t

e

i

o

r

n

v

p

a

i

l

j

r

p

o

-

p

n

o

o

v

j

k

l

a

s

o

d

p

r

r

d

b

a

j

i

o

o

g

e

n n

t

o o

a

k k

r

a a

t

Z ZS

25

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka " obiljeja ruralne sredine u Hrvatskoj, infrastrukturna obiljeja, ekonomska postignua svih sektora, ruralno financiranje, ekoloko iskoritavanja poljoprivrednih resursa, ruralni i seljaki turizam, umarstvo, djelovanje nevladinih udruga, obrazovanje u razvitku ruralnog prostora). Nedostatak ovog dokumenta je u tome to se preporuene akcije jo uvijek temelje na kriteriju regionalnog, a ne ruralnog razvitka, s obzirom da hrvatski ruralni prostor jo nije slubeno definiran. za sada u obliku Prijedloga - operacionalizira ciljeve postavljene Zakonom o poljoprivredi i Strategijom razvitka poljoprivrede i ribarstva. Prvi dio tog Programa, koji se odnosi na poljoprivrednu proizvodnju, razrauje poznate mjere trino-cjenovne politike, nastojei ih povezati s mjerama strukturne politike. Novi element koji podrava ideju odrivog (poljoprivrednog) razvitka, jest uvoenje kriterija zatite okolia u planiranju poljoprivrednih aktivnosti. U drugom dijelu se preporuuju programi kojima je cilj razvitak seoskog prostora, a obuhvaaju mjere za poticanje zapoljavanja, obrazovanja, te ouvanja i razvitka seoskog prostora. To je i prvi konkretni pokuaj da se u mjere poljoprivredne politike ugrade i mjere ruralnog razvitka na naelima odrivosti i da se one zakonski, institucionalno i proraunski podre (premda i aktualni poljoprivredni proraun ne predvia vie od 3% sredstava za programe ruralnog razvitka). Dodatni pozitivni korak je pokuaj da se, primjenom jednostavnih europskih kriterija za definiranje ruralnog prostora, odredi i hrvatski ruralni prostor na koji trebaju biti usmjereni programi razvitka. S obzirom na politiki cilj pridruivanja Hrvatske Europskoj uniji, zaokret dravnih aktivnosti u sektoru poljoprivrede korak je ka prilagoavanju domaeg gospodarskog i politikog sustava. takoer potvruje nunost ovakve reforme. U lanku 92. postavljaju se temelji suradnje u poljoprivredi i poljoprivredno-industrijskom sektoru: "Cilj je suradnje u ovom podruju modernizacija i restrukturiranje poljoprivrede i poljoprivredno-industrijskoga sektora u skladu s pravilima i standardima Zajednice, te u upravljanju vodoprivredom, zatim ruralni razvoj, postupno usklaivanje veterinarskoga i fitosanitarnoga zakonodavstva s normama koje vrijede u Zajednici, te razvoj umarstva u Hrvatskoj", a u lanku 103 se postavljaju okviri suradnje u zatiti okolia: "Stranke e razvijati i osnaiti svoju suradnju na kljunoj zadai borbe protiv unitavanja okolia radi promicanja odrivosti okolia." novi operativni program razvoja poljoprivrede kojim se, osim mjera trino-cjenovne politike, razrauju mjere strukturne politike (poljoprivredna gospodarstva, okoli, sociodemografska obiljeja seoskih podruja, zaposlenost, obrazovanje, kulturna batina) i normativne politike (prilagodba pravnom redu EU, administracija i strune slube).)8

0

0

)

2

3-

0

6

0

0

0

2

-

2

2

(

0

0

a

j

2

(

u

a

r

j

d

u

o

u

j

n

p

r

a

d

v

a

o

i

k

p

s

u

r

o

a

e

d

k

i

s

s

r

o

p

i

e

i

s

u

i

i

d

j

i

e

u

c

r

d

a

v

e

z

i

i

r

l

r

i

v

p

i

b

o

r

a

j

t

p

l

s

o

o

j

p

l

o

o

a

p

m

z

a

u

z

z

a

m

r

a

m

o

r

a

p

g

r

S

o

g

r

o

p

r

p

i

i

n

l

n

a

l

a

n

o

n

i

o

c

i

a

c

a

N

N

26


ZAKON O POLJOPRIVREDI1. Ope odredbelanak 1. Ovim se Zakonom ureuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, seljako gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, institucijska potpora, administrativno praenje i izvjeivanje u poljoprivredi te upravni i inspekcijski nadzor.

lanak 2. U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedee znaenje: 1. poljoprivreda jest gospodarska djelatnost koja obuhvaa bilinogojstvo, stoarstvo i s njima povezane uslune djelatnosti, sukladno skupinama 01.1, 01.2, 01.3 i 01.4 Nacionalne klasifikacije djelatnosti, 2. poljoprivredni proizvodi jesu proizvodi bilinogojstva, stoarstva i ribarstva te proizvodi prvog stupnja njihove prerade. Popis poljoprivrednih proizvoda naveden je u Dodatku I. i sastavni je dio ovoga Zakona, 3. poljoprivredno gospodarstvo jest proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a djeluje kao trgovako drutvo, obrt ili zadruga ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te kao seljako gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, 4. seljako gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo jest samostalna gospodarska i socijalna jedinica temeljena na vlasnitvu i/ili uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti, 5. poljoprivrednik je fizika osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vjetine o poljoprivredi.

2. Ciljevi i mjere poljoprivredne politike i korisnici pravalanak 3. Ciljevi poljoprivredne politike jesu: 1. prehrambena sigurnost stanovnitva koja se podmiruje u to veoj mjeri domaim konkurentnim poljoprivrednim proizvodima, 2. promicanje uinkovitosti proizvodnje i trnitva u poljoprivredi radi jaanja konkurentnosti na domaem i svjetskom tritu, 3. omoguavanje primjerenoga ivotnog standarda i pridonoenje stabilnosti poljoprivrednog dohotka,

27

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka "4. omoguavanje pristupa potroaima odgovarajuoj i stabilnoj ponudi hrane sukladno njihovim zahtjevima, poglavito glede cijene i kakvoe hrane te sigurnosti prehrane, 5. uvanje prirodnih resursa promicanjem odrive, poglavito ekoloke poljoprivrede i 6. ouvanje i napredak seoskih podruja i ruralnih vrijednosti.

lanak 4. (1) Mjere poljoprivredne politike dravne su ekonomske mjere kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike iz lanka 3. ovoga Zakona. (2) S obzirom na podruje djelovanja mjere poljoprivredne politike dijele se na: 1. mjere trino-cjenovne politike, 2. mjere strukturne politike i 3. mjere zemljine politike. (3) Mjere poljoprivredne politike moraju biti meusobno sukladne te se provode prema naelima neutralnosti i ravnopravnosti. (4) Mjere poljoprivredne politike financiraju se iz dravnog prorauna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Proraun) i drugih izvora.

lanak 5. (1) Poljoprivredna politika provodi se prema Nacionalnom programu za poljoprivredu i seoska podruja (u daljnjem tekstu: Nacionalni program). (2) Nacionalni program sadri kratkorone i srednjorone ciljeve, mjere, vremenski slijed i rokove ostvarenja tih ciljeva, oekivane uinke te iznose i izvore novanih sredstava za provoenje mjera poljoprivredne politike. (3) Nacionalni program izrauje Ministarstvo poljoprivrede i umarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a na prijedlog Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) donosi ga Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor) za razdoblje od najvie pet godina.

lanak 6. (1) Korisnici novanih sredstava i drugih oblika potpore u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: korisnici prava) mogu biti pravne osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj i fizike osobe dravljani Republike Hrvatske s prebivalitem u Republici Hrvatskoj, koje ispunjavaju uvjete koje propisuje ministar poljoprivrede i umarstva (u daljnjem tekstu: ministar) posebnim propisima, sukladno Nacionalnom programu. (2) Korisnici prava ostvaruju novana sredstva na temelju podnijetog zahtjeva. (3) Korisnik prava duan je dobivena novana sredstva namjenski koristiti. (4) Korisnik prava duan je vratiti novana sredstva dobivena na temelju netonih podataka i/ili ako dobivena sredstva nenamjenski utroi, a zajedno sa zateznim kamatama u visini koja je zakonom propisana u roku od 30 dana od dana konanosti rjeenja kojim poljoprivredni inspektor nareuje korisniku prava povrat sredstava.

28

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka "(5) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka, korisnik prava moe podnijeti novi zahtjev za stjecanje prava iz stavka 1. ovoga lanka po proteku dvije godine raunajui od dana povrata novanih sredstava ukljuivo zakonske zatezne kamate u cijelosti, a na temelju rjeenja kojim je poljoprivredni inspektor naredio korisniku prava povrat sredstava. (6) Korisnici prava moraju uvati dokumentaciju na temelju koje su ostvarili novana sredstva etiri godine od dana dobivanja sredstava. (7) Ministarstvo vodi evidenciju korisnika prava.

(a) Mjere trino-cjenovne politike

lanak 7. (1) Trino-cjenovnom politikom utjee se na stabilnost domaeg trita poljoprivrednih proizvoda, uz istodobno jaanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, i na provedbu obveza sukladno meunarodnim trgovinskim sporazumima. (2) Trino-cjenovnu politiku ine sljedee skupine mjera: 1. propisane cijene, 2. novani poticaji i naknade, 3. intervencije na domaem tritu, 4. mjere poticanja prodaje i potronje, 5. mjere uravnoteenja ponude i 6. trgovinske mjere.

lanak 8. Za pojedine skupine poljoprivrednih proizvoda Vlada, na prijedlog ministra, uz miljenje ministra gospodarstva a u skladu s Nacionalnim programom, propisuje uredbom trne redove kojima se ureuje trite tih skupina proizvoda primjenom odnosnih mjera trino-cjenovne politike. Trnim redovima utjee se na ponudu i potranju pojedinih skupina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. lanak 9. (1) Propisane cijene sukladno ovom Zakonu jesu ciljne, zajamene i minimalne cijene. (2) Ciljne cijene omoguuju primjerenu razinu dohotka za pojedine poljoprivredne proizvode. Ciljne cijene propisuje Vlada na prijedlog ministra. (3) Zajamene cijene omoguuju, uz primjereni obujam proizvodnje, minimalnu razinu dohotka za pojedine poljoprivredne proizvode. Po zajamenim cijenama Republika Hrvatska, sukladno trnim redovima iz lanka 8. ovoga Zakona, otkupljuje pojedine poljoprivredne proizvode. Zajamene cijene propisuje Vlada na prijedlog ministra, uz suglasnost ministra gospodarstva. (4) Minimalne cijene jesu cijene po kojima je preraiva, koji ostvaruje potporu u sklopu trnog reda iz lanka 8. ovoga Zakona, obvezatan otkupiti poljoprivredne proizvode od poljoprivrednog gospodarstva. Minimalne cijene propisuje Vlada na prijedlog ministra. (5) Propisane cijene iz stavka 1. ovoga lanka odreuju se u skladu s Nacionalnim programom.

29

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka "lanak 10. (1) Novani poticaji i naknade u poljoprivredi novana su sredstva Prorauna koja imaju za cilj poticanje poljoprivredne proizvodnje. (2) Novani poticaji i naknade u poljoprivredi ureuju se posebnim zakonom. (3) Novani poticaji i naknade ureuju se za razdoblje od najvie pet godina, sukladno Nacionalnom programu i mjerama potpore odreenim u Obvezujuem rasporedu Republike Hrvatske prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

lanak 11. (1) Mjere intervencije na domaem tritu provode se iznimno radi spreavanja veih poremeaja u ponudi i potranji na domaem tritu te stabiliziranja cijena poljoprivrednih proizvoda. (2) Vlada na prijedlog ministra uz miljenje ministra gospodarstva moe u skladu s trnim redovima iz lanka 8. ovoga Zakona uvesti sljedee mjere stabilizacije trita poljoprivrednih proizvoda: 1. intervencijsku kupovinu i prodaju, 2. povlaenje poljoprivrednih proizvoda s domaeg trita i 3. potporu skladitenju poljoprivrednih proizvoda.

lanak 12. (1) Mjere poticanja prodaje i potronje poljoprivrednih proizvoda donose se radi jaanja konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i poticanja domae potronje poljoprivrednih proizvoda. (2) Vlada na prijedlog ministra moe radi poticanja prodaje i potronje poljoprivrednih proizvoda uvesti sljedee mjere: 1. promicanje utrivanja i poboljanja kakvoe, 2. potpore pripremi proizvoda za trite i 3. potpore potronji.

lanak 13. (1) Mjere uravnoteenja ponude poljoprivrednih proizvoda su mjere kojima se utjee na obujam poljoprivredne proizvodnje. (2) Vlada moe prema trnim redovima propisati obujam proizvodnje pojedinih poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tritu (u daljnjem tekstu: proizvodne kvote). (3) U sluaju prekoraenja proizvodnih kvota, Vlada moe propisati poljoprivrednim gospodarstvima posebne pristojbe sukladno trnim redovima iz lanka 8. ovoga Zakona. (4) Sredstva s naslova pristojbi iz prethodnog stavka prihod su Prorauna.

lanak 14. (1) Trgovinske mjere provode se radi uravnoteenja trita poljoprivrednih proizvoda.

30

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka "(2) Trgovinske mjere u smislu ovoga Zakona jesu carine i carinske kvote koje se utvruju u skladu s obvezama preuzetim u okviru Svjetske trgovinske organizacije i drugih meunarodnih sporazuma koje je sklopila Republika Hrvatska. (3) Vlada uvodi i zatitne mjere pri uvozu i izvozu poljoprivrednih proizvoda u skladu s meunarodno prihvaenim obvezama Republike Hrvatske.

(b) Mjere strukturne politike

lanak 15. (1) Mjere strukturne politike ini skup mjera kojima se potie gospodarska uinkovitost poljoprivredne proizvodnje radi osiguranja stabilnog dohotka i primjerenog ivotnog standarda poljoprivrednika na seoskom podruju te skladan razvitak poljoprivrednih regija i seoskih podruja. (2) Mjere strukturne politike su potpore: 1. podrujima s teim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, 2. razvitku poljoprivrede koja skrbi o prirodnom okoliu i ouvanju bioloke raznovrsnosti, 3. investicijama u poljoprivredna gospodarstva, 4. strunom osposobljavanju za rad u poljoprivredi, 5. ulasku mladih u poljoprivredu i ranijem umirovljenju poljoprivrednika, 6. regionalnom razvitku poljoprivrede i 7. dopunskim aktivnostima na poljoprivrednim gospodarstvima.

lanak 16. (1) Potpora podrujima s teim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi odnosi se na: 1. brdsko-planinska podruja, 2. otoke i poluotok Peljeac, 3. podruja nepovoljnih hidrolokih i pedolokih obiljeja i 4. podruja od posebne dravne skrbi. (2) Podruja iz stavka 1. toke 1., 2. i 4. ovoga lanka ureuju se posebnim zakonima. (3) Propis kojim se utvruju podruja iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka donosi Vlada na prijedlog ministra. (4) Propis kojim se utvruju iznosi potpora za podruja iz stavka 1. ovoga lanka donosi Vlada na prijedlog ministra.

lanak 17. Potpore za razvitak poljoprivrede koja skrbi o prirodnom okoliu i biolokoj raznovrsnosti namijenjene su:

31

Predavanjja iiz modulla "Agrarna ii rurallna polliittiika II" Predavan a z modu a "Agrarna rura na po ka "1. poticanju takve tehnologije poljoprivredne proizvodnje koja skrbi o zatiti prirodnih resursa, kao to je poljoprivredno zemljite i voda, te openito o prirodnom okoliu, 2. ouvanju za okoli ugroenih podruja i spreavanju neplanskih, neobraenih i neodravanih poljoprivrednih povrina poljoprivrednih gospodarstva i 3. ouvanju poljoprivredne bioloke raznovrsnosti ekolokih sustava.

lanak 18. Potpore investicijama u poljoprivredna gospodarstva namijenjene su: 1. sniavanju proizvodnih trokova, 2. poboljanju kakvoe poljoprivrednih proizvoda i uvoenju proizvoda s oznakom kakvoe, podrijetla te ekolokog proizvoda, 3. poboljanju higijenskih uvjeta i standarda dranja stoke, 4. poticanju dopunskih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, 5. ouvanju i poboljanju okolia i ekolokih standarda.

lanak 19. Potpore strunom osposobljavanju za rad u poljoprivredi namijenjene su strunom osposobljavanju poljoprivrednika izvan redovitog obrazovanja radi ekonomski uinkovitijeg gospodarenja poljoprivrednih gospodarstava i proizvodnog preusmjeravanja.

lanak 20. Potpore ulasku mladih u poljoprivredu i ranijem umirovljenju poljoprivrednika provode se radi poboljanja dobne i obrazovne strukture poljoprivrednika na seljakim gospodarstvima ili obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

lanak 21. (1) Potpora regionalnom razvitku poljoprivrede usmjerena je poticanju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u odnosnoj hrvatskoj regiji za koje postoji razmjerna proizvodna konkurentnost. (2) Propis kojim se odreuju kriteriji za ustanovljenje poljoprivrednih regija u Republici Hrvatskoj, s iskazom poljoprivrednih proizvoda koji imaju proizvodnu konkurentnost u pojedinoj regiji, donosi Vlada.

lanak 22. Potpora dopunskim aktivnostima na pol

416706.ag1001 ispitni materijal franic

Documents