hildegard auf franic-osnovne skole gradjevina

Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić i suradnici

OSNOVNE ŠKOLEPROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE

GOLDEN MARKETINGTEHNIČKA KNJIGA

ARHITEKTONSKI FAKULTETSVEUČILIŠTA U ZAGREBUPr

of. d

r. sc

. Hild

egar

d Au

f-Fr

anić

i su

radn

ici

OSNO

VNE

ŠKOL

E P

ROGR

AMIR

ANJE

, PLA

NIRA

NJE

I PRO

JEKT

IRAN

JE

UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBUMANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

NakladnikGolden marketing - Tehnička knjigaJurišićeva 10, Zagreb

SunakladnikArhitektonski fakultet Sveučilišta u ZagrebuKačićeva 26, Zagreb

Za nakladnikaFranjo Maletić

Za sunakladnikaProf. Ivan Crnković, dekan Fakulteta

RecenzentiProf. dr. sc. Boris KrstulovićProf. dr. sc. Lenko PleštinaProf. emeritus dr. sc. Edo Šmidihen

UrednikZlatko Karač

Objavljivanje ovog sveučilišnog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta u Zagrebu odlukombr. 02-2504/3-2003 od 18. studenog 2003.

© Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.Sva prava pridržana.

Inicijalni radni tekst ‘Normativi za osnovne škole’ bio je izrađen 1985. g. u interdisciplinarnoj grupi pri Republičkom sekretarijatu prosvjete u kojoj su sudjelovali prof. Berislav Radimir, dipl. ing. arh. i mr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Josip Lojen, dipl. ing. arh., savjetnik Republičkog sekretarijata prosvjete za investicije u školstvu.Prvo, interno izdanje knjige pripremljeno je u sklopu znanstvenog projekta Ministarstva znanosti i tehnologije RH, ‘Optimalizacija prostora za sustav odgoja i obrazovanja’ (šifra: 2-13-114). Ovo sintezno izdanje izrađeno je u sklopu znanstvenog projekta ‘Parametri za planiranje i programiranje prostora za visoko obrazovanje’ (šifra: 0054025) pod vodstvom glavnog istraživača prof. dr. sc. H. Auf-Franić.Istraživanje, pripremu rukopisa i tisak knjige sufinanciralo je Ministarstvo znanosti i tehnologije RH.

Udžbenik objavljujem s poštovanjem i sjećanjem na prof. Berislava Radimira i arh. Josipa Lojena.

AutorProf. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl ing. arh.

SuradniciDoc. Veljko Oluić, dipl. ing. arh.Doc. Tonči Žarnić, dipl. ing. arh.Asist. Marina Ber tina, dipl. ing. arh.Asist. Luka Korlaet, dipl. ing. arh.Asist. Vanja Rister, dipl. ing. arh.Asist. Mia Roth-Čerina, dipl. ing. arh.

Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić i suradnici

OSNOVNE ŠKOLEPROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE

GOLDEN MARKETING - TEHNIČKA KNJIGA

ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

ZAGREB, 2003.

4 H. Auf-Franić / Osnovne škole 5H. Auf-Franić / Osnovne škole


SADRŽAJ

1.0. OPĆA NAČELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE ŠKOLE 7

1.1. KLASIFIKACIJA ŠKOLSKIH ZGRADA PREMA ORGANIZACIJI ŠKOLSKE MREŽE 71.1.1. Kapacitet 7

1.2. ZEMLJIŠTE ZA GRADNJU ŠKOLSKE ZGRADE: VELIČINA I ELEMENTI ZA IZBOR 91.2.1. Lokacija i orijentacija školskih zgrada 10

1.3. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE ŠKOLSKE ZGRADE I NJENIH PROSTORNIH SKLOPOVA (DIJELOVA) 111.3.1. Razredna nastava 111.3.2. Predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu 121.3.3. Društveni prostori 121.3.4. Prostori za organizaciju i koordinaciju rada 131.3.5. Gospodarski prostori 131.3.6. Ostali prostori 141.3.7. Vanjski prostori 14

2.0. PROSTORNI SKLOPOVI ŠKOLSKE ZGRADE: PROSTOR, OPREMA, INSTALACIJE 15

2.1. RAZREDNA NASTAVA 152.1.1. Učionice od I. od IV. razreda 152.1.2. Kabinet 162.1.3. Prostori za produženi boravak i cjelodnevnu nastavu 17

2.2. PREDMETNA NASTAVA 192.2.1. Jezično-umjetničko područje 192.2.1.1. Učionica za hrvatski jezik 192.2.1.2. Kabinet za hrvatski jezik 192.2.1.3. Učionica za strani jezik 202.2.1.4. Kabinet za strani jezik 202.2.1.5. Učionica za glazbenu kulturu 202.2.1.6. Kabinet za glazbenu kulturu 212.2.1.7. Spremište za glazbenu kulturu 212.2.1.8. Učionica za likovnu kulturu 212.2.1.9. Kabinet za likovnu kulturu 222.2.1.10. Spremište za likovnu kulturu 222.2.2. Prirodoslovno-matematičko područje 222.2.2.1. Učionica za matematiku 232.2.2.2. Kabinet za matematiku 232.2.2.3. Kompjutorska učionica 232.2.2.4. Učionica za fiziku i kemiju 242.2.2.5. Kabinet za fiziku i kemiju 252.2.2.6. Učionica za prirodu i biologiju 25

2.2.2.7. Kabinet za prirodu i biologiju 252.2.2.8. Živi kutić (vivarij) 252.2.3. Društveno područje 262.2.3.1. Učionica za povijest 262.2.3.2. Kabinet za povijest 262.2.3.3. Učionica za zemljopis 262.2.3.4. Kabinet za zemljopis 262.2.3.5. Geografska promatračnica 262.2.4. Radno-tehničko područje 272.2.4.1. Specijalizirana učionica za tehničku kulturu (radionica) 272.2.4.2. Kabinet 282.2.4.3. Spremište 292.2.4.4. Fotolaboratorij 292.2.5. Izborna nastava 292.2.5.1. Učionica za tečajnu nastavu i izborne programe 292.2.6. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni prostori 302.2.6.1. Dvorana za TZK 322.2.6.2. Spremište sprava 372.2.6.3. Skupna svlačionica 382.2.6.4. Skupna praonica s WC-ima 382.2.6.5. Kabinet TZK 392.2.6.6. Ambulanta 392.2.6.7. Svlačionice učitelja TZK sa sanitarijama 402.2.6.8. Prostorija za kondicioniranje zraka 402.2.6.9. Prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i održavanje 402.2.6.10. Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom 402.2.6.11. Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike 412.2.6.12. Gledališni prostori 412.2.6.13. Prostorija za režiju 412.2.6.14. Spremište sprava i rekvizita za vanjske terene 412.2.6.15. Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku 412.2.6.16. Teretana i trim-dvorana 422.2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (školsko vježbalište) 422.2.8. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje 44

2.3. DRUŠTVENI PROSTORI 452.3.1. Prostor za više namjena 452.3.2. Knjižnica s čitaonicom, mediatekom i kompjutorima (bibliotečno-informacijski centar osnovne škole) 462.3.3. Blagovaonica 49

2.4. PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA ŠKOLE 502.4.1. Zbornica 502.4.2. Soba ravnatelja škole 512.4.3. Soba tajnika 512.4.4. Soba stručno-razvojne službe 512.4.5. Soba administracije 512.4.6. Arhiva 512.4.7. Sanitarije učitelja 51

SADR

ŽAJ


4.2. GRAÐEVNI ELEMENTI 674.2.1. Vanjski zidovi i krovovi 674.2.2. Stijene, unutrašnji zidovi i podovi 694.2.3. Prozori i vrata 70

5.0. HIGIJENSKO-TEHNIČKI ZAHTJEVI 73

5.1. OSVJETLJENJE 735.1.1. Prirodno osvjetljenje 735.1.2. Zaštita od sunca 765.1.3. Umjetno osvjetljenje 76

5.2. PROZRAČIVANJE 77

5.3. AKUSTIKA I ZAŠTITA OD BUKE 77

5.4. GRIJANJE 78

5.5. OSTALE INSTALACIJE I ZAŠTITA OD POŽARA 78

6.0. UVJETI ZA ODVIJANJE REDOVITOGA PROCESA OBRAZOVANJA INVALIDNE DJECE 79

7.0. NOMENKLATURA PROSTORA OSNOVNE ŠKOLE 82

8.0. SAŽETAK / SUMMARY 84

9.0. APPENDIX 85

9.1. PRIMJER GRAÐEVNOG PROGRAMA OSNOVNE ŠKOLE 85

9.2. VODIČ - primjeri školskih zgrada u Zagrebu 87

9.3. BIBLIOGRAFIJA (izbor) 91

9.4. INDEKS AUTORA 92

9.5. INDEKS PRIKAZANIH PRIMJERA (kronološki) 92

9.6. POPIS GRAFIČKIH PRILOGA 93

9.7. BILJEŠKA O AUTORICI 95

2.5. GOSPODARSKI PROSTORI 522.5.1. Kuhinjski pogon 522.5.1.1. Kuhinja sa spremištem 522.5.1.2. Spremište za zimnicu 532.5.1.3. Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja 532.5.2. Energetsko-tehnički blok 532.5.2.1. Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad) 532.5.2.2. Radionica kućnog majstora 532.5.2.3. Garderoba i sanitarije tehničkog osoblja 532.5.2.4. Opće gospodarsko spremište 532.5.2.5. Garderoba i sanitarije čistačica 532.5.2.6. Prostor za odlaganje smeća 53

2.6. OSTALI PROSTORI 542.6.1. Ulaz 542.6.1.1. Trijem 542.6.1.2. Vjetrobran 542.6.1.3. Ulazni prostor 552.6.1.4. Vratarnica 552.6.1.5. Garderoba za učenike 552.6.2. Komunikacije 562.6.2.1. Hodnici 562.6.2.2. Stubišta 582.6.3. Sanitarije za učenike 592.6.4. Stan domara 602.6.5. Stan učitelja 60

2.7. VANJSKI PROSTORI 612.7.1. Opći prostori 612.7.1.1. Pješački prilazni put 612.7.1.2. Školski trg 612.7.1.3. Parkiralište za školski autobus i automobile 632.7.1.4. Gospodarsko dvorište 632.7.2. Prostori nastavnih područja 632.7.2.1. Nastava na otvorenom (razredna) 632.7.2.2. Prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvjetnjak) - školski vrt 642.7.2.3. Prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park) 642.7.2.4. Vježbalište - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture 642.7.2.5. Ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije 64

3.0. UČIONICA, PROSTOR I OPREMA 65

4.0. KONSTRUKCIJA I GRAÐEVNI ELEMENTI 66

4.1. KONSTRUKCIJA 66

4.1.1. Zidane konstrukcije 674.1.2. Skeletna konstrukcija 674.1.3. Ostale konstrukcije 67

SADR

ŽAJ


1.0. OPĆA NAČELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE ŠKOLE

1.1. KLASIFIKACIJA ŠKOLSKIH ZGRADA PREMA ORGANIZACIJI ŠKOLSKE MREŽE a) matične škole (centralne škole) b) područni odjeli

Matične škole obuhvaćaju sve školske obveznike s određenog područja i učenike viših razreda sa šireg područja koji su završili početni ciklus u pripadajućim područnim odjelima. Iz toga proizlazi da zgrada matične škole ima manji kapacitet za početni, a veći kapacitet za viši ciklus obrazovanja koji se u njoj organizira.Područni odjeli okupljaju učenike nižih razreda (od I.-IV.) s određenog područja, dok obveznici viših razreda (od V.-VIII.) u pravilu polaze matičnu (centralnu) školu.Područni odjeli posjeduju svoju zgradu, ali u pedagoško-administrativnom pogledu čine cjelinu s matičnom (centralnom) školom koja može biti udaljena do 4 km, a ako postoje dobre komunikacije i više.

1.1.1. Kapacitet

Kapacitet školske zgrade određen je brojem učeničkih mjesta. Potreban kapacitet proizlazi iz broja školskih obveznika na području unutar predviđenoga radijusa gravitacije, a ovisan je o gustoći naseljenosti.Radijus gravitacije (udaljenost između mjesta stanovanja i škole):

većigradovi

prigradskanaselja

samostalnanaselja

za učenike I.-IV. razreda 600 m 600 m 800 m

za učenike V.-VIII. razreda 800 m 1000 m 1200 m

Kod utvrđivanja broja školskih obveznika mora se uzeti u obzir, uz postojeći broj učenika, i perspektivno povećanje ili smanjenje broja učenika za razdoblje od 5 do 10 godina.Veličinu školske zgrade koju treba izgraditi na određenome školskom području određuje broj školskih obveznika te odnos broja viših i nižih razrednih odjela, zatim pedagoški i društveni čimbenici, ali i materijalne mogućnosti.

Veličina školske zgrade iskazuje se brojem radnih prostora, posebno za niže i posebno za više razrede. Za iskazani broj radnih prostora predviđa se i potreban broj i veličina pomoćnih, specijaliziranih i pratećih prostora (specijalizirane učionice, kabineti, radionice itd.). Pritom se pretpostavlja da je kapacitet učionice 30 učenika, a iskoristivost učionica i ostalih radnih prostora 30 sati tjedno unutar jedne smjene. Shodno potrebama, može se u školama organizirati rad u smjenama.Pedagoški normativi za građenje osnovnih škola limitiraju najveći kapacitet školske zgrade za osnovnu školu na 720 učeničkih mjesta (24 učionice). Optimalni kapacitet školske zgrade iznosi od 480 do 600 učenika.

Klasifikacija školskih zgrada prema veličini:

- seoska škola s jednom do dvije učionice,- mala škola s 4 do 6 učionica,- škola srednje veličine s 8 do 12 učionica,- velika škola izgrađuje se do kapaciteta od 24 učionice.

KLAS

IFIK

ACIJ

A ŠK

OLSK

IH Z

GRAD

A

1 dijagrami radijusa gravitacije

veći gradovi prigradska naselja samostalna naselja

I. - IV. razred

V. - VIII. razred

800

600

1000

600

1200

800


KLAS

IFIK

ACIJ

A ŠK

OLSK

IH Z

GRAD

A

2 funkcionalna shema škole

ENERGETSKO-TEHNIČKI BLOK KNJIŽNICA I ČITAONICA TRIJEM PROSTORI ZA ORG. I KOORD. RADA

GOSPODARSKI ULAZ ULAZNI PROSTOR

GOSPODARSKO DVORIŠTE

VJETROBRAN

DVORANA TZK

ULAZ VANJSKIH KORISNIKA

KUHINJSKI POGON BLAGOVAONICA PROSTOR VIŠE NAMJENA RAZREDNA NASTAVA PREDMETNA NASTAVA

NASTAVA NA OTVORENOM VJEŽBALIŠTA

ODRŽAVANJE

VEZA SA SUSTAVOMŠK. KOMUNIKACIJA

ŠKOLSKI TRG


1.2. ZEMLJIŠTE ZA GRADNJU ŠKOLSKE ZGRADE VELIČINA I ELEMENTI ZA IZBOR

Ukupna veličina zemljišta za gradnju (izgrađeni i slobodni prostor) može se približno odrediti na temelju potrebne površine po učeniku (uzevši u obzir broj učenika samo jedne smjene).

Normativi za ukupnu veličinu zemljišta osnovne škole:- školska zgrada kapaciteta do 300 učenika: 40 m2/uč.,- školska zgrada kapaciteta više od 300 učenika: 30 m2/uč.

Kada je velika gustoća naseljenosti ili ako postoji neki drugi opravdani razlog (npr. manja tlocrtna površina zgrade zbog katnosti; u blizini škole su slobodne površine koje mogu koristiti i učenici itd.), kvadratura po učeniku može biti i manja, ali nikada manje od20 m2/uč.Tako normirane veličine (m2/uč.) uključuju i mogućnost etapne izgradnje i dogradnje, za što treba rezervirati oko 20-30% od ukupne površine školskog zemljišta.Pri izboru zemljišta mora se voditi računa o sanitarnim, pedagoškim, urbanističkim, tehničkim i ekonomskim uvjetima koje mora ispunjavati zemljište za gradnjuškolske zgrade.

Elementi za izbor zemljišta:

1. Smještaj u mirnoj zoni, daleko od buke i izvora buke, te izvora prašine, dima, plina i sl. (a ako je u zoni intenzivnog prometa, tada treba provesti zaštitne mjere s ciljem smanjenja utjecaja buke);2. Zaštićenost od prejake magle i vjetrova (mora postojati mogućnost smje- štaja nastavnih prostorija na suprotnu stranu od jakih vjetrova);3. Teren zdrav - bez vlage, vodopropustan, da nije onečišćen otpadnim tvarima;4. Položaj i oblik zemljišta mora omogućavati odgovarajuće osunčanje škol- ske zgrade te pravilnu orijentaciju i funkcionalni raspored svih prostora škole (otvorenih i zatvorenih);5. Školsko zemljište treba i veličinom i oblikom, uz površinu za školsku zgradu, omogućavati formiranje odgovarajućih otvorenih površina;6. Najpovoljnije je zemljište koje leži južno od puta i koje je vodoravno ili s blagim nagibom prema jugu, a kod terena u padu da ima nadvišen položaj s vizurama;7. Prilaz za učenike mora biti siguran, ne smije biti sa ili preko prometnice s jakim prometom niti preko nezaštićenih prometnih prijelaza (željezničkih, tramvajskih i sl.),8. Zemljište mora biti takve veličine i oblika da omogućuje smještaj učioničkog

3 Aleksandar Dragomanović, Radovan Nikšić:škola u Dubravi (natječajni rad),Zagreb, 1954. VE

LIČI

NA I

ELEM

ENTI

ZA

IZBO

R ZE

MLJ

IŠTA

4, 5 Johannes Duiker: Open air škola, Amsterdam, Nizozemska, 1930.

fotografija pokazuje stanje prije (integralno planirane) izgradnje okolnog bloka


trakta školske zgrade u pravilu oko 50 m od prometnice, a u iznimnim slučajevima 35 m;9. Najmanji je razmak školske zgrade (nastavni prostori) i susjednih objekata 12 m;10. Školsko zemljište mora imati određenu kvalitetu tla u odnosu na nosivost tla, razinu podzemne vode, opasnost od klizanja, slijeganja, odronjavanja i sl. Radi ekonomičnosti treba odabrati zemljište koje ne zahtijeva veće troškove za saniranje terena ili veće zemljane radove zbog konfiguracije terena, a treba razmotriti i seizmičke karakteristike područja i mikrolokacije zbog analize tehničkih i ekonomskih efekata antiseizmičkih postupaka koje treba poduzeti, kao i razinu podzemne vode (kod zgrada bez podruma ne bi smjela biti viša od 1,2 m ispod razine zemljišta, a u slučaju podrumljenja 0,5 m ispod poda podruma);11. Mogućnost dobrog i ekonomičnog sustava kanalizacije;12. Ekonomična dužina komunalnih priključaka i prilaznih putova;13. Veličina i oblik zemljišta mora omogućavati eventualnu dogradnju radi povećanja kapaciteta ili promjene pedagoških zahtjeva.

1.2.1. Lokacija i orijentacija školskih zgrada

1. Školsku zgradu treba locirati tako da odnosi funkcija zgrade, površina za tjelesni odgoj, površina za rekreaciju, gospodarskih površina i zelenih površina međusobno ne dolaze u sukob.2. Poželjno je da površine za tjelesni odgoj i površine za rekreaciju ne budu smještene ispred učionica i specijaliziranih prostorija.3. Ulazni prostor i prilazni put ne bi smjeli biti ispred učionica.4. Ulaz ne smije biti izložen jakom vjetru i zapusima.5. Školsku zgradu treba tako postaviti da bude omogućena ispravna orijentacija učionica i ostalih prostorija (moraju se uzeti u obzir i lokalne prilike). Za učionice je najpovoljnija orijentacija jug ili jugoistok, odnosno jugo- zapad, s otklonom do 15˚. Nekim specijaliziranim učionicama više odgovara sjeverna orijentacija (sjeveroistočna).6. Preporučuje se da se površine za tjelesni odgoj orijentiraju po uzdužnoj osi sjever-jug, ako je to moguće.

6,7 Herman Hertzberger: škola i dječji vrtić,Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83.

VELI

ČINA

I EL

EMEN

TI Z

A IZ

BOR

ZEM

LJIŠ

TA


FUNK

CION

ALNE

KAR

AKTE

RIST

IKE1.3. FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE ŠKOLSKE ZGRADE I

NJENIH PROSTORNIH SKLOPOVA (DIJELOVA)

Funkcionalne karakteristike školske zgrade razmatraju se u odnosu na radne procese i događaje koji se zbivaju u prostorima škole. Uz to vrednuje se značenje škole u okolini u kojoj se gradi, te uključivanje i korištenje školskih prostora u životu dru-štvene zajednice.Prostorna struktura školske zgrade određena je društvenim ciljevima škole, primijenjenom pedagoškom metodom za organizaciju nastave, ekonomskim mogućnostima društva, kao i specifičnim urbanističkim, arhitektonskim i graditeljskim karakteristikama uže sredine u kojoj se škola gradi.Podrazumijevajući da svaki prostor škole mora udovoljavati općim tehničkim, fizikalnim i higijenskim uvjetima, istražujemo i druge specifične uvjete kojima moramo dati određena rješenja. Tako se smatra da je pedagoški povoljno odvojiti učionice za razrede od I. do IV. od onih od V. do VIII. Međusobnim povezivanjem učionica za niže razrede, odvojeno od međusobno povezanih učionica za više razrede, možemo ostvariti specifične funkcionalne karakteristike istih ili sličnih prostora, te time doći do različitih prostornih sklopova škole. Ovim diferenciranjem ne namjerava se unaprijed odrediti sustav gradnje školske zgrade, već postaviti zahtjev da se u svakom sustavu gradnje, vodeći računa o ekonomičnosti rješenja, moraju ostvariti određene funkcionalne karakteristike za pojedine prostorne sklopove škole:

1.3.1. razredna nastava,1.3.2. predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu,1.3.3. društveni prostori,1.3.4. prostori za organizaciju i koordinaciju rada škole,1.3.5. gospodarski prostori,1.3.6. ostali prostori,1.3.7. vanjski prostori.

1.3.1. Razredna nastava

Razredna nastava provodi se u sklopu matičnih učionica za učenike od I. do IV. razreda osnovne škole, odvojeno od učionica predmetne nastave i od drugih prostora škole.Najčešće se učionice za razrednu nastavu smještaju u prizemlju, uz naglašenu mogućnost povezivanja s organiziranim vanjskim površinama. Za ove je učionice obvezna južna orijentacija, uz dobro rješenje zaštite od prejakog osunčanja. Kao i kod drugih prostornih sklopova, kod tih učionica naglašena je odgojna dionica korištenja

8,9 Arne Jacobsen:škola Munkegaard, Gentofte,

Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

1 spremište za bicikle, sanitarije2 dvorana za tjelesni odgoj3 razredna nastava4 specijalizirane učionice5 dvorana za više namjena6 uprava7 zbornica

5

4

2

3 6

1

2

7

6

5

7

4

3

1

2 2


svih prostora škole, a naročito hodnika, garderoba (riješenih unutar sklopa) i prostora sanitarnih uređaja. Ovaj prostorni sklop mora imati dobru i jednostavnu vezu s ulaznim prostorom i društvenim prostorima škole.

1.3.2. Predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu

Učionice predmetne nastave odijeljene su od učionica razredne nastave jer okupljaju učenike od V. do VIII. razreda i imaju svoje specifične funkcionalne zahtjeve prema orijentaciji, odnosu prema vanjskim terenima, prema opremi, instalacijama i dodatnim pratećim prostorima.Prostorni sklop ovih učionica mora imati jednostavne i pregledne veze sa:

- ulaznim prostorom,- središnjom garderobom,- BIC-om (bibliotečno-informacijskim centrom),- prostorom za više namjena,- blagovaonicom,- prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

Putem prostora za više namjena mora se ostvariti neposredna veza s vanjskim prostorima odmora i rekreacije.Učionice se mogu organizirati u prizemlju ili po katovima pri čemu se prema njihovoj pedagoško-radnoj funkciji bira optimalna orijentacija, osiguravaju potrebne veze na vanjske površine i nužna akustička prostorna izolacija.Učionicama za radno-tehničku i likovnu kulturu preporuča se sjeverna orijentacija radi ravnomjernijeg i difuznog osvjetljenja, a specijaliziranoj učionici za prirodu i biologiju preporuča se veza na školski vrt i vivarij.Učionica za radno-tehničku kulturu mora biti tako smještena ili akustički izolirana da ne prenosi eventualnu buku na druge prostore škole, a treba imati i neposrednu vezu s vanjskim površinama. Oprema instalacijama (voda, elektrika i plin) zahtijeva prostudirana rješenja, s obzirom na zahtjev fleksibilnosti posebno ovih prostora, i mogućnosti lakih preinaka za nove uvjete i pedagoške zahtjeve.

1.3.3. Društveni prostori

Društveni su prostori škole smješteni centralno, s dobrim vezama sa svim prostornim sklopovima, a poželjno je da se mogu koristiti i za potrebe lokalne zajednice.

12,13 Radovan Nikšić:škola u Dubravi, Zagreb, 1960.

10,11 Ivo Zemljak:škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.

FUNK

CION

ALNE

KAR

AKTE

RIST

IKE


Prostor više namjena međusobno povezuje sve prostorne sklopove i služi za okupljanje učenika i prezentaciju škole prema sredini u kojoj djeluje. Orijentacija ovog prostora s obzirom na strane svijeta nije naglašena, primarna je međusobna funkcionalna povezanost pojedinih sklopova s PVN-om, kao i osiguran prostor za odmor i boravak te nastupe učenika.Poželjna je dobra veza - neposredna - na školski trg, tj. na ulazni prostor i vanjski prostor odmora i rekreacije.Bibliotečno-informacijski centar središnji je informacijski prostor škole u kojem su učenicima i nastavnicima na raspolaganju raznoliki izvori informacija. Položajno je ovaj prostor u središtu školske zgrade, na najpristupačnijem mjestu, po mogućnosti orijentiran sjever-sjeveroistok.

1.3.4. Prostori za organizaciju i koordinaciju rada

U ovim prostorima odvija se administrativni i organizacijski proces rada kojim se koordinira kompleksno djelovanje cijele škole koje proizlazi iz njene unutarnje ivanjske uloge.Važan je položaj ovih prostora prema glavnom ulazu i prema ostalim prostorima škole. Potrebna je veza s ulaznim halom i prostorom za prijam roditelja.Smještaju se obično u prizemlje, a mogu imati i poseban ulaz (kod većih škola) koji se koristi tijekom godišnjih odmora ili praznika. Položaj ovog sklopa morao bi biti takav da nije prolazan za ostale sklopove prostorija.

1.3.5. Gospodarski prostori

Gospodarski prostori škole, kroz higijensku prehranu i higijeniziranje (održavanje) svih prostora škole, pridonose zdravom i uspješnom razvoju učenika.Putem ovih prostora ostvaruje se sva doprema u školu kao i otprema svih nepotrebnih predmeta, otpadaka i smeća. Te se veze ostvaruju preko gospodarskog dvorišta koje ima kolni prilaz.Zbog svoje osnovne funkcije - pripremanje jela i kondicioniranje prostora - ovi prostori imaju visoku tehničku razinu opreme (štednjaci, kotlovi, strojevi za pranje suđa i drugi kuhinjski i ventilacijski uređaji, te uređaji centralnoga grijanja), uz primjenu raznihizvora energije.Kvalitetna i tehnički ispravna izvedba te mogućnost održavanja uređaja i instalacija veoma je važna funkcionalna karakteristika koja se zatim proširuje na obradu stijena, prozora, podova, stropova i svih instalacija.

15 Hubert Bennett: škola Pimlico,London, Velika Britanija, 1971.

knjižnica

16 Paul Rudolph:škola Middletown, New York, SAD, 1969.

14 K. Namba: škola u Nigati, Japan, 1979.prostor za više namjena

FUNK

CION

ALNE

KAR

AKTE

RIST

IKE

prostor za više namjena


1.3.6. Ostali prostori

Ulaz u školsku zgradu mora biti, u odnosu na prilaz zgradi, uočljiv i lako pristupačan. Pred ulazom formira se trijem ili nadstrešnica za okupljanje djece i zaštitu od nevremena. Neposredno uz ulaz smješta se središnja garderoba, ali tako da veza ulaznog sklopa s komunikacijama i prostorom više namjena ostane nesmetana.Komunikacije (horizontalne i vertikalne), osim što ostvaruju pregledne veze među prostornim sklopovima i omogućavaju jednostavnu orijentaciju učenika, mogu se formirati kao prostor upotrebljiv za razne aktivnosti (nastava, rekreacija itd.).Pravilan izbor i raspored sanitarija nužni su za održavanje optimalnih higijenskih uvjeta u školskoj zgradi i važan su činilac formiranja higijenskih navika i zdravstvenekulture učenika.U manjim školama projektira se i stan za učitelja, a u većim stan za domara, s po-sebnim ulazom.

1.3.7. Vanjski prostori

Vanjski su prostori škole, posredno ili neposredno, vezani za organizaciju odgojno--obrazovnog procesa, stoga školsko zemljište mora omogućiti formiranje odgovarajućih površina uz površine za gradnju školske zgrade.Uz pješačke pristupe školi (učenika, roditelja, nastavnika, osoblja) nužno je ostvariti i kolni pristup, na koji se veže gospodarsko dvorište. Prilazi se lociraju tako da ne ometaju rad u školskim prostorima.

Školski trg, povezan s ulazom u školsku zgradu, mjesto je okupljanja i igre učenika.Školsko je dvorište zasebna, osunčana i od vjetra zaštićena površina za odmor i igru učenika koja je tako smještena da ne smeta radu u školi.Za praktične vježbe iz biologije potrebno je organizirati, u sklopu školskog dvorišta, kao nastavnu površinu i školski vrt.Zelene površine školske parcele uređuju se kao park.

Vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (školsko vježbalište) namijenjeni su organizaciji nastave, rekreaciji i sportskim igrama, a pogodno su vezani za sport-sku dvoranu.

Gospodarsko dvorište je samostalna površina, odvojena od prilaza za učenike i nastavnike, te tako smještena da ne ometa rad u školskoj zgradi. Kolnim je pristupom priključena na prometnicu.Na parceli je potrebno osigurati i parkiralište za vozila nastavnika.

17,18 Martorell, Bohigas, Mackay: škola Thau,Barcelona, Španjolska, 1972.

19,20 Aldo van Eyck:škola u Nageleu,Nizozemska, 1954.-56.

FUNK

CION

ALNE

KAR

AKTE

RIST

IKE


RAZR

EDNA

NAS

TAVA2.0. PROSTORNI SKLOPOVI ŠKOLSKE ZGRADE:

PROSTOR, OPREMA, INSTALACIJE

2.1. RAZREDNA NASTAVA

Razredna se nastava organizira i izvodi s učenicima I.-IV. razreda.Radni prostor za razrednu nastavu mora biti prostorno, funkcionalno i oblikovno takav da omogući ostvarenje odgojno-obrazovnih zadataka definiranih nastavnim planomi programom.Za razrednu nastavu potrebni su radni prostori:

2.1.1. učionice,2.1.2. kabinet,2.1.3. prostori za produženi boravak i cjelodnevnu nastavu,2.1.4. prostor za više namjena te prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

Za rad s učenicima koriste se i vanjski prostori, pa se u pravilu neposredno uz matičnu učionicu formira učionica u prirodi.Unutar sklopa razredne nastave smješta se i garderoba, pojedinačna ili zajednička, za učenike nižih razreda. Najčešće je garderoba u hodniku ispred učionica ili u pretprostoru kroz koji se ulazi u učionice. Može se organizirati i u zasebnom prostoru, nasuprot učionicama. Važno je osigurati dobro prirodno prozračivanje garderobe.

2.1.1. Učionice od I. do IV. razreda

Pedagoško-didaktički karakter rada u nižim razredima (I.-IV.) zahtijeva veću površinu učionice po učeniku (u odnosu na učionice V.-VIII. razreda) kako bi se omogućila veća sloboda kretanja u učionici, te stoga što se češće izmjenjuju različiti oblici rada, više je didaktičkih igara itd.Površina radnoga prostora dimenzionira se s 2 m2 po učeniku, dakle 60 m2 za 30 učenika, tlocrtnih proporcija 1:1 do 1:1,5 poštujući uvjete optimalnog osvjetljenja.Sam radni prostor učionice mora biti tako formiran da omogućava brze promjene razmještaja opreme, ovisno o oblicima odgojno-obrazovnog rada (frontalni, skupni, rad u parovima i individualni). Svojim dimenzijama, oblikom i smještajem namještaj mora biti prilagođen uzrastu učenika.Ako je u školi formiran kombinirani razredni odjel, tada u učionici mora biti toliko školskih ploča koliko ima razreda u odjelu, a namještaj mora biti prilagođen njihovu različitom uzrastu.

21 primjeri organizacije učionice razredne nastave1 nastava na otvorenom, 2 frontalni postav, 3, 4, 5 oblici grupnog rada, 6 crtanje,

7 kazalište, 8 projekcije, 9 ples, 10 razgovor, 11 diskusija, 12 pojedinačni rad

1 2 3 4

5 6 7 8

9 10 11 12

22,23 Livio Vacchini:škola u Locarnu, Švicarska, 1980.

mj. 1:200

1 2 3 434

5

5

1 učionica2 grupni rad3 natkrivena terasa4 terasa5 komunikacija


Na prednjem zidu učionice razredne nastave postavlja se školska ploča s tri dijela: jedan dio s crtovljem, drugi dio s pravokutnom mrežom, a treći dio - s jedne strane neiscrtan, a s druge strane s površinom za projekcije (preporuča se da ploča sadrži flanelograf i magnetograf). Na bočnom zidu postavlja se zidna ploha za izlaganje učeničkih radova. Na stražnjem zidu postavljaju se ormari, police i vitrine u kojima učenici odlažu pribor koji ostaje u školi. Kutić za igranje mora imati oveći prostirač (tepih) i biti opremljen raznovrsnim igračkama primjerenim dobi učenika.

Oprema: kom.- radni stol za učenike (dim. prema uzrastu) 15- stolice (dim. prema uzrastu) 30- stol i stolica za nastavnika 1- trodijelna školska ploča s projekcionom površinom 1- TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1- zidna ploha za izložbe 1- ormar za radni materijal 2- kutić igara 1- autotehnika, komplet 1- prva pomoć, komplet 1

Instalacije: kom.- umivaonik 1- utičnice za električnu struju od 220 V 4- priključak na antenski razvod 1

2.1.2. Kabinet

Kabinet razredne nastave rabe nastavnici za pripremu odgojno-obrazovnog rada. U tom se prostoru odlažu određena nastavna sredstva i pomagala.Na četiri odjela razredne nastave predviđa se u pravilu jedan kabinet, a za više od šest predviđaju se dva kabineta.

Oprema:- radni stolovi i stolice za učitelje- ormari, vitrine i police za nastavna sredstva i pomagala

Instalacije: kom.- umivaonik 1- utičnica za električnu struju od 220 V 4- priključak na antenski razvod 1

RAZR

EDNA

NAS

TAVA

24-26 Arne Jacobsen:škola Munkegaard,Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

27-29 Herman Hertzberger:Montessori škola,Delft, Nizozemska, 1960.-81.

mj. 1:200

12 3

12 3

učionica složenog, ‘L’ oblika, s denivelacijama i mokrom zonom koja se otvaranjem pulta povezuje sa zajedničkim koridorom

1 učionica, 2 grupni rad, 3 terasa


2.1.3. Prostori za produženi boravak i cjelodnevnu nastavu

Ako postoje potrebe i mogućnosti sredine u kojoj škola djeluje, formira se prostor za produženi i cjelodnevni boravak.Ovi prostori moraju zadovoljavati sve pretpostavke za zdrav i normalan razvoj učenika, a svojom opremom moraju omogućiti funkcionalnu organizaciju prostora za cjelokupni odgojno-obrazovni rad, naročito racionalno, samostalno i efikasno učenje, te opuštanje i odmor učenika u slobodnom vremenu.Prostor za produženi boravak učenika - heterogenih ili homogenih skupina - mora omogućivati provedbu samostalnog učenja i pisanja (rješavanja) zadataka te provođenje dijela slobodnog vremena u odmoru.Prostor za skupine produženoga boravka (orijentaciono 20 učenika) treba u pravilu dimenzionirati s 2 m2 po učeniku minimalno kako bi se zadovoljili osnovni zahtjevi. Zbog sustava izgradnje, promjena u broju učenika u školi i fleksibilnosti prostora preporuča se taj prostor dimenzionirati sa 60 m2 (razredna nastava) i zbog njegova više-namjenskog korištenja.Prostor za produženi boravak treba svojom prostorno-funkcionalnom organizacijom i opremom omogućiti učenje, odmor i igru djece. Prostor se oprema standardnom opremom učionice za razrednu nastavu, ležaljkama za odmor za najniži uzrast, kutićem igara te izabranim predmetima koji izazivaju interes učenika i nadopunjujunjegovo učenje.Rješenjem prostora ovakve učionice treba osigurati dovoljan broj površina za izlaganje, crtanje i pisanje. Horizontalne površine mogu se diferencirati po namjeni i po visini, uz osiguranje provedbe osnovnih funkcija. Pritom treba postići optimalni sklad odnosa i motivaciju za različito, međusobno neometano korištenje tih površina.Učionica za cjelodnevnu nastavu jednoga razrednog odjela (30 učenika) mora zadovoljavati potrebe suvremene organizacije nastave, uz dodatne specifičnosti života i rada učenika s boravkom u školi koji traje i do 10 školskih sati na dan.Veličina učionice za cjelodnevnu nastavu (30 učenika) mora iznositi 60 m2

(razredna nastava).Organizacija učionice za cjelodnevnu nastavu, kao i prostora za produženi boravak, može biti vrlo slobodna i raznovrsna jer navedeni prostori nadoknađuju prostor obiteljskoga doma.Taj je prostor vezan za vanjske organizirane površine i na unutarnje prostore (BIC, prostor za više namjena, blagovaonicu, dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturute radionice).

32,33 Herman Hertzberger:Montessori škola, Delft, Nizozemska, 1960.-81.

30,31 Ulrich Baumgartner: škola Aesch,Neftenbach,

Švicarska,1958.-59.

mj. 1:200

RAZR

EDNA

NAS

TAVA

1 učionica2 grupni rad

3 terasa4 komunikacija

2

13 4

13


Oprema: kom.- radni stol za učenike (dim. prema uzrastu) 10- stolice (dim. prema uzrastu) 20- stol i stolica za učitelja 1- trodijelna školska ploča s projekcionom površinom 2- TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1- zidna ploha za izložbe 1- ormar za radni materijal 2- kutić igara 1- autotehnika, komplet 1- prva pomoć - komplet 1


36 Arne Jacobsen:namještaj za školu Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

34 shema učionice razredne nastaves jednostranim osvjetljenjem

90 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 120

6012

012

060

120

90 mj. 1:100

37 osnovne mjere (ovisno o starosti učenika)

35 školski namještaj

120 60

67-7

6

h=37-46

RAZR

EDNA

NAS

TAVA

6

4

6789

101112131415161718

102 cm

113 cm127 cm

127 cm132 cm

137 cm142 cm

147 cm152 cm

157 cm162 cm

167 cm172 cm

185 cm

5 110 cm

1 1/5 H9/10 H

1/2 H

H

7/10 H

2/7 H

3/7 H + 23 cm 1/4 H

2,3 m

1,52 m 1,37 m

86,5 cm 76 cm

76 cm 61 cm

B

C

D

A

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

1

2

3


PRED

MET

NA N

ASTA

VA

2.2. PREDMETNA NASTAVA

Predmetna nastava organizira se i izvodi u pravilu s učenicima od V. do VIII. razreda.To je takav sustav nastave koji se izvodi po predmetima u odgovarajuće opremljenim učionicama.Područja predmetne nastave su:

2.2.1. jezično-umjetničko područje,2.2.2. prirodoslovno-matematičko područje,2.2.3. društveno područje,2.2.4. radno-tehničko područje,2.2.5. izborna nastava,2.2.6. područje tjelesne i zdravstvene kulture.

2.2.1. Jezično-umjetničko područje

U radnim prostorima za jezično-umjetničko područje organizira se i izvodi nastava hrvatskog i stranog jezika, likovne i glazbene kulture te njima pripadajućih izbornih programa.Kabineti se koriste za pripremu nastavnog procesa, izvannastavne aktivnosti te za skupni i individualni rad učenika.U školi treba za ovo odgojno-obrazovno područje osigurati sljedeće prostore:

2.2.1.1. učionica za hrvatski jezik,2.2.1.2. kabinet za hrvatski jezik,2.2.1.3. učionica za strani jezik,2.2.1.4. kabinet za strani jezik,2.2.1.5. učionica za glazbenu kulturu,2.2.1.6. kabinet za glazbenu kulturu,2.2.1.7. spremište za glazbenu kulturu,2.2.1.8. učionica za likovnu kulturu,2.2.1.9. kabinet za likovnu kulturu,2.2.1.10 spremište za likovnu kulturu.

Kod škola do 16 odjela viših razreda predviđa se 1 učionica za hrvatski jezik, površine 54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom od 16 m2.Kod škola s većim brojem razrednih odjela (od 5 paralelki nadalje) neophodne su dvije učionice za hrvatski jezik istih površina, s jednim kabinetom od 20 m2.Kod škola s 2 do 4 paralelke predviđa se jedna učionica za strani jezik, površine 40 m2, s kabinetom od 20 m2.

Kod škola s 4 paralelke nadalje predviđa se učionica za strani jezik 54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom površine 12-16 m2.Kod škola do 20 odjela viših razreda (V.-VIII. raz.) predviđa se zajednička učionica za glazbenu i likovnu kulturu.Površina učionice za likovnu, odnosno glazbenu kulturu iznosi 70 m2 (bolje 80 m2), a kabineta 16 m2, odnosno 12 m2 ako postoje posebni kabineti za glazbenu ililikovnu kulturu.Spremište za glazbenu kulturu predviđa se kod škola s više od 12 odjela viših razreda, a površina mu iznosi 8 m2.

2.2.1.1. Učionica za hrvatski jezik

Oprema: kom.- radni stolovi dvosjedi 15- stolice s naslonima za učenike 30- učiteljski stol i stolica s naslonom 1- trodijelna školska ploča s projekcionom površinom 1- TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1- zidna ploha za izložbe 1- ormar (nastavna sredstva, nastavna pomagala i priručni materijal) 3


2.2.1.2. Kabinet za hrvatski jezik

Oprema:- radni stolovi sa stolicama za nastavnike- radni stol sa stolicama za grupni rad učenika- ormari za didaktička sredstva i učeničke radove

Instalacije: kom.- utičnice za električnu struju od 220 V 2

*Prijedlog Kabineta ‘Zgrade za odgoj i obrazovanje’ prema međunarodnim standardima, odnosno većem broju m2 po učeniku.


2.2.1.3. Učionica za strani jezik

Oprema učionice za strane jezike razlikuje se od opreme učionice za hrvatski jezik jedino po radnim stolovima učenika. Radni stolovi opremljeni su slušalicama koje su priključene na nastavnički stol, a radni stol nastavnika ima ugrađenu AV tehniku.U školama s učionicom za strani jezik, površine 40 m2, organizira se nastava s radnom skupinom od 15 do 18 učenika.Učionica za strani jezik, površine 54 m2 (bolje 60 m2), treba se moći podijeliti u dva zasebna prostora, unutar kojih se može organizirati skupno vođenje konverzacije, direktna nastava ili odjeljci s audioopremom.

2.2.1.4. Kabinet za strani jezik

Oprema i instalacije kabineta identični su opremi kabineta za hrvatski jezik.

2.2.1.5. Učionica za glazbenu kulturu

Učionica za glazbenu kulturu izdvaja se, zbog buke i režima rada, od ostalih učionica, a postavlja se uz prostor za više namjena. U takvim rješenjima, učionica za glazbenu kulturu koristi se kao scena PVN-a prilikom školskih priredbi i drugih manifestacija.U školskim zgradama manjega kapaciteta, nastava iz glazbene kulture organizira se u zajedničkoj učionici za likovnu i glazbenu kulturu ili u prostoru za više namjena.

Oprema: kom.- stolice s pomičnom daskom za pisanje, koje su smještene u tri reda u polukrugu oko pianina 30- praktikabl-troredni za zbor (montažni) 1- pianino sa stolicom za nastavnika 1+1- radni stol učitelja i stolica s naslonom 1- školska ploča dvodijelna - čista površina i površina s muzičkim crtovljem 1- muzička linija (kazetofon, CD player, pojačalo, zvučnici) 1- TV prijamnik s AV tehnikom (video, odn, DVD recorder) i pomičnim stalkom 1- synthesizer, gitara 1- projekciona površina 1- zidna ploha za izložbe 1- modulator i notni modulator 1- ksilofon 1- metronom 1- diktaton 1

38,39 učionica za strani jezik

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

40-42 učionica za glazbenu kulturuvarijante organizacije


Napomena: Ako se učionica koristi za glazbenu i likovnu kulturu, onda se oprema stolićima za individualni likovni rad koji imaju pomičnu radnu plohu.


2.2.1.6. Kabinet za glazbenu kulturu

Oprema:- radni stol učitelja sa stolicom- ormari za pohranjivanje nastavnih pomagala i stručne literature


2.2.1.7. Spremište za glazbenu kulturu

U školama s 8 ili više odjela viših razreda predviđa se spremište za glazbenu kulturu (za pohranu muzičkih instrumenata, literature, nota...) vezano za prostor za više namjena.

Oprema:- police za pohranjivanje muzičkih instrumenata- notni stalci

2.2.1.8. Učionica za likovnu kulturu

Učionica za likovnu kulturu optimalno je osvijetljena ako je orijentirana na sjever jer joj to osigurava difuzno prirodno osvjetljenje.Oprema: kom.- specijalni stolići za individualan likovni rad 30- stolice s naslonom za učenike 30- radni stol sa stolicom za učitelja 1- trodijelna školska ploča s projekcionom površinom 1- stalak za modeliranje 15- stol za grafički tisak 2- police za likovno-pedagošku dokumentaciju 2- TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1

43,44 učionica za likovnu kulturuvarijante organizacije

46 Arne Jacobsen: škola MunkegaardGentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

45 Jacques Schader:škola Freudenberg,Zürich, Švicarska, 1956.-60.

PRED

MET

NA N

ASTA

VA


Instalacije: kom.- praonik s toplom i hladnom vodom 2- utičnica za električnu struju od 220 V 4- priključak na antenski razvod 1

2.2.1.9. Kabinet za likovnu kulturu

Oprema:- radni stol sa stolicom učitelja- radni stol za trodimenzionalno oblikovanje- stol za grafičko otiskivanje- grafička preša za visoki i duboki tisak- police za materijale i sredstva likovnog radaInstalacije: kom.- umivaonik s toplom i hladnom vodom 1- utičnica za električnu struju od 220 V 1

2.2.1.10. Spremište za likovnu kulturu

Oprema: kom.- police za odlaganje radova iz keramike- okviri za tkanje i pletenje 15

2.2.2. Prirodoslovno-matematičko područje

U radnim prostorima za prirodoslovno-matematičko područje organizira se i odvija nastavni proces matematike, prirode, biologije, kemije i fizike, kao i izborni programi i izvannastavne aktivnosti toga područja. Kabinete koriste učitelji za pripremu nastave, a također mogu poslužiti za skupni i individualni rad učenika.U školi se za ovo odgojno-obrazovno područje osiguravaju sljedeći prostori:

2.2.2.1. učionica za matematiku2.2.2.2. kabinet za matematiku2.2.2.3. kompjutorska učionica2.2.2.4. učionica za fiziku i kemiju2.2.2.5. kabinet za fiziku i kemiju2.2.2.6. učionica za prirodu i biologiju2.2.2.7. kabinet za prirodu i biologiju2.2.2.8. živi kutić (vivarij).

Za matematiku se predviđa učionica površine 54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom od 16 do 20 m2.Učionica ili učionice za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju su prostori u kojima se mogu primjenjivati svi nastavni oblici i metode rada koje predviđa suvremeni nastavni proces, te im izvedbom i opremanjem osiguravaju mogućnost brzih promjena nastavnih oblika i metoda rada.U kabinetima se ostvaruje neposredna priprema nastavnoga procesa, naročito za pripremu eksperimentalnog rada, tj. demonstracijskih pokusa i praktičnih radova učenika. U kabinetima se nalazi i najveći dio zbirki nastavnih sredstava, a u njima se može organizirati i rad s manjim skupinama učenika.Zbog potrebe za čestom i brzom izmjenom nastavnih oblika i metoda rada, potrebno je osigurati efikasnu komunikacijsku povezanost učionice i kabineta za učitelje. Ako u školi postoji zajednička učionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju s dva kabineta, onda oba moraju biti povezana s učionicom.U školama do 12 odjela viših razreda (V.-VIII. raz.) predviđa se zajednička učionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju površine 70 m2, s kabinetom od 16 m2.U školama od 12 do 16 odjela viših razreda predviđa se zajednička učionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju površine 70 m2 (bolje 80 m2), s dva kabineta - jedan za prirodu i biologiju od 16 m2 i drugi za kemiju i fiziku, također od 16 m2.U školama s 20 i više odjela viših razreda predviđaju se dvije učionice i dva kabineta. Jedna učionica za prirodu i biologiju površine 54 m2, s kabinetom od 16 m2, i druga učionica za kemiju i fiziku površine 70 m2 (bolje 80 m2), s kabinetom od 20 m2.Posebne učionice za fiziku ili kemiju predviđaju se uglavnom u srednjim školama.Učionice namijenjene za Fi-Ke-Bi moraju biti dobro iskorištene, što znači da bi se u

PRED

MET

NA N

ASTA

VA


njima trebalo odvijati 30 sati nastave tjedno.Tendencija je da se učionice za Fi-Ke-Bi projektiraju i opremaju tako da se mogu koristiti za bilo koji od tih predmeta. U ovoj grupi učionica i kabineta treba posvetiti posebnu pozornost prozračivanju te osigurati mogućnost dobrog zamračivanja.Živi kutić (vivarij) locira se u učionici ili kabinetu za prirodu i biologiju, ili pak u proširenoj komunikaciji.

2.2.2.1. Učionica za matematiku

Oprema: kom.- radni stol 15- stolica s naslonom za učenike 30- učiteljski stol sa stolicom 1- trodijelna školska ploča s projekcionom površinom 1- ormar za didaktički pribor učenika 2- TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1


2.2.2.2. Kabinet za matematiku

Oprema:- radni stolovi sa stolicama za učitelje- 2 ormara za priručnu literaturu, učeničke pismene radove i nastavna sredstva i pomagala


2.2.2.3. Kompjutorska učionica

U kompjutorskoj učionici odvija se nastava s pomoću kompjutora, nastava informatike, nastava izbornih predmeta vezanih za kompjutore, te izvannastavne aktivnosti vezane za kompjutore.Učionica treba imati kompjutorska radna mjesta za učenike (min. 8) i jedno kompjutorsko radno mjesto za učitelja, voditelja informatičke učionice.Za jedno kompjutorsko radno mjesto treba osigurati najmanje 3,6 m2.Učionica treba imati dovoljan broj priključaka na gradsku mrežu, raspoređenih po svim zidovima učionice. Poželjno je da učionica ima telefonski priključak. Učionica treba biti opremljena prikladnim namještajem za smještaj kompjutorske opreme.Škole se opremaju kompjutorima ovisno o broju učenika i odjela u školi prema kriterijima

48 kompjuterska učionicanamještaj prilagođen radu na kompjuteru

49,50 kompjuterska učionica(radno mjesto)

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

pregrada s elektroinstalacijama

ovješeni projektor

47 primjer organizacijekompjuterske učionice


za opremanje osnovnih i srednjih škola informatičkom opremom nadležnog Ministarstva Republike Hrvatske:

- do 16 odjela 8 komp. mjesta- od 16 do 24 odjela 10 komp. mjesta- od 25 do 32 odjela 12 komp. mjesta- više od 32 odjela 16 komp. mjesta

Oprema:- kompjutorska oprema 8-16- radni stolovi (s gornjom pločom u 2 dijela, visinski pomična) 8-16- stolice s naslonom za učenike 8-16- učiteljski stol (može biti istovjetan učeničkom) sa stolicom 1- trodijelna školska ploča s projekcionom površinom 1- demonstracioni monitor (ili TV prijamnik) - ovješen ili na stalku 1- ormar za didaktička sredstva- zaštićena razvodna ploča za električno napajanje radnih stolova

Instalacije:- utičnice za električnu struju od 220 V- računalna mreža (LAN, bežični LAN) s priključkom na internet- utičnice za TV prijamnik i antenu

2.2.2.4. Učionica za fiziku i kemiju

Oprema: kom.- radni stolovi (dimenzije radnih ploha stolova su: 120-130/60cm 15 ili 180/60 cm) 10- stolice s naslonom za učenike 30- radne površine uz bočne zidove (dužine 4 m, dubine 60 cm), s 3 ugrađena praonika - demonstracijski-učiteljski stol sa stolicom 1- demonstracijski pokretni stolić 1- školska ploča s projekcionom površinom 1- TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1- viseće vitrine 3- periodni sustav elemenata 1- pokretne energetske baterije (mogućnost nepokretne) 4- laboratorijske stolice s mogućnošću podešavanja visine 6- aparat za gašenje požara 1- priručna apoteka 1

52 demonstracijski stol51 učionica za fiziku i kemiju

53-55 sklop fi-ke-bivarijante

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

nepokretnapokretna

energetske baterije


Instalacije: kom.- praonik 4- utičnice za električnu struju od 220 V 6- priključak na plin 4- demonstracijski stol s razvodnom pločom za električnu struju i plinskom bocom od 2 kg 1- priključak na antenski razvod 1

2.2.2.5. Kabinet za fiziku i kemiju

Oprema: kom.- radni stolovi sa stolicama za učitelje- ormari za odlaganje učeničkih pismenih radova, zbirke, didaktički materijal i stručnu literaturu 4- ormar za kemikalije s protupožarnom zaštitom 1- radni stol za pripremu demonstracijskih pokusa 1- demonstracijski pokretni stolić 1- stol sa 6 stolica za skupni rad učenika 1

Instalacije: kom.- praonik 1- utičnice za električnu struju od 220 V 2- po mogućnosti, priključak na plinsku instalaciju 1

2.2.2.6. Učionica za prirodu i biologiju

Oprema učionice i kabineta za prirodu i biologiju istovjetna je opremi učionice i kabineta za fiziku i kemiju, samo što nema razvodne ploče za električnu struju i prirodni sustav elemenata.

2.2.2.7. Kabinet za prirodu i biologiju

2.2.2.8. Živi kutić (vivarij)

U vivariju treba osigurati odgovarajući broj polica za uzgoj lončanica i nastambe s postoljima za životinje.

Napomena uz 2.2.2.:Oprema zajedničke učionice fizike, kemije, prirode, biologije i pripadajućih kabineta treba sadržavati sve već navedene elemente opreme.

56 Dolf Schnebli: škola u Locarnu, Švicarska, 1961.-64.

učionica za fiziku i kemijukosog presjeka

57 kosa učionica fizike i kemije, odn. prirode i biologije (detalj)

58 oprema kabineta za fiziku i kemiju, odn. prirodu i biologiju 59 vivarij

PRED

MET

NA N

ASTA

VA


2.2.3. Društveno područje

U radnim prostorima za društveno područje organizira se i izvodi nastava povijesti i zemljopisa te njima pripadajućih izbornih programa, kao i izvannastavne aktivnostitoga područja.U školi se za ovo odgojno-obrazovno područje osiguravaju sljedeći prostori:

2.2.3.1. učionica za povijest,2.2.3.2. kabinet za povijest,2.2.3.3. učionica za zemljopis,2.2.3.4. kabinet za zemljopis,2.2.3.5. geografska promatračnica.

U školama do 20 odjela viših razreda (V.-VIII. raz.) predviđa se zajednička učionica za povijest i zemljopis, s kabinetom.Površina učionice iznosi 54 m2 (bolje 60 m2), a kabineta 12-16 m2.Učionice moraju biti tako oblikovane da je u njima moguća brza promjena rasporeda opreme prostora, ovisno o oblicima odgojno-obrazovnog rada (frontalni, u parovima, skupni i individualni).Uz učionice nalaze se kabineti za učitelje koji su direktno povezani s učionicom, a namijenjeni su nastavnicima za pripremu nastavnog procesa i pohranu didaktičke opreme, kao i za rad s manjom skupinom učenika.

2.2.3.1. Učionica za povijest

Oprema: kom.

- dvosjedni radni stolovi 15- stolice s naslonom za učenike 30- učiteljski stol i stolica s naslonom 1- školska ploča s projekcionom površinom 1- TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1- stalak ili tračnice za karte 1- izložbeni panoi i flanelograf te lenta vremena- vitrine za izloške i površina za povijesne i zidne karte te slike

Instalacije: kom.

- umivaonik 1- utičnice za električnu struju od 220 V 4- priključak na antenski razvod 1

2.2.3.2. Kabinet za povijest

Oprema:- radni stolovi i stolice učitelja- ormari za nastavna sredstva i pomagala- stalak za odlaganje karata- radni stol sa stolicama za skupni rad

Instalacije: kom.- utičnica za električnu struju od 220 V 2

2.2.3.3. Učionica za zemljopis

Oprema:Osnovna oprema učionice za zemljopis istovjetna je s opremom učionice za povijest.Posebnost opreme za učionicu zemljopisa jest stol za promatranje, s policama za odlaganje materijala i pribora za rad.

Instalacije: kom.- umivaonik 1- utičnica za električnu struju od 220 V 4- priključak na antenski razvod 1

2.2.3.4. Kabinet za zemljopis

Oprema:Osnovna oprema kabineta za zemljopis istovjetna je s opremom kabineta za povijest.Posebnost opreme za kabinet zemljopisa jesu:- stol za crtanje i kopiranje karata s priključkom za struju,- stol-vitrina s ormarom za geološku, petrografsku i pedološku zbirku.

2.2.3.5. Geografska promatračnica

Za organizaciju praćenja prirodnih geografskih pojava u nastavi zemljopisa potrebno je organizirati geografsku promatračnicu na otvorenom prostoru u neposrednoj blizini škole.

Oprema:- vjetrulja- gnomon- eklimetar- vlažni i suhi pješčanik- meteorološka postaja s odgovarajućim instrumentima za meteorološka i fenološka promatranja

PRED

MET

NA N

ASTA

VA


2.2.4. Radno-tehničko područje

U tom se prostoru odvija redovna nastava tehničke kulture, nastava izbornih programa i izvannastavne tehničke aktivnosti učenika. Za ostvarivanje programa ovog područja treba osigurati odgovarajući radni prostor, spremište alata, materijala, izrađenih predmeta i pribora.Radni prostor za ovo područje sastoji se od:

2.2.4.1. specijalizirane učionice (radionice),2.2.4.2. kabineta,2.2.4.3. spremišta,2.2.4.4. fotolaboratorija (po mogućnosti i potrebi).

Poželjno je da prostori toga područja imaju mogućnost pristupa iz dvorišta radi lakšeg unošenja potrošnog materijala i opreme te eventualnog rada na otvorenom.Zbog stvaranja buke pri praktičnom radu učenika te posebnog režima ekonomskog i energetskog opsluživanja, radionica se prostorno odjeljuje od nastavnih, društvenih i upravnih prostorija.Kod škola s 4-8 odjela viših razreda predviđa se jedna specijalizirana učionica veličine 54 m2 (bolje 60 m2).Kod škola sa 12-16 odjela viših razreda predviđaju se 2 specijalizirane učionice, od kojih jedna od 54 m2, a druga od 75 m2, a kod škola s 20-24 odjela viših razreda predviđaju se 2 specijalizirane učionice sa po 75 m2, ili ukupno 150 m2.Specijalizirana učionica dimenzionira se za jednu polovicu razrednog odjela, a najviše za 18 radnih mjesta.Prilikom dimenzioniranja specijaliziranih učionica treba računati s 3,5 m2/učeničkom mjestu za ‘ručnu obradu’, a 5,0 m2/učeničkom mjestu za ‘strojnu obradu’.Neposredno uz specijaliziranu učionicu smještaju se spremišta za materijal (s ulazom iz radionica) i kabinet učitelja za pripremu praktične nastave.Kabinet za učitelje treba biti od 12 do 24 m2, ovisno o veličini škole.Spremište je također ovisno o veličini škole, a predviđa se da bude od 8 do 20 m2.Za fotolaboratorij predviđa se 8 m2.

2.2.4.1. Specijalizirana učionica za tehničku kulturu (radionica)

U ovoj učionici (radionici) obavlja se ručna obrada i modeliranje papira (karton, ljepenka i drugo), elementarna obrada drva i metala, kao i upoznavanje s osnovnim radnjama na strojevima za obradu različitih materijala.U školskim zgradama manjega kapaciteta, opća radionica smještena je u jedinstvenom prostoru, dok se u školama većega kapaciteta radionica dijeli na prostor za obradu kartona i drva, te prostor za obradu metala.

60,61 Hubert Bennett:škola Pimlico, London, Engleska, 1971.

radionica

radionica

PRED

MET

NA N

ASTA

VA


Po mogućnosti treba osigurati sjeverno osvjetljenje jer se time postiže difuznost dnevnog svjetla u radionici.

Oprema: kom.- radionički stolovi za učenike (jednosjed 120x60x80) 15- stolice s naslonom za učenike 15- učiteljski stol i stolica s naslonom 1- školska ploča s projekcionom površinom 1- univerzalni mjerni stol 1- element uz demonstracijski stol 1- TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1- kolica za nastavna sredstva 1- ormar s kompletom alata za obradu drva 1- ormar s kompletom alata za obradu kovina 1- ormar s kompletom alata za elektroradove 1- ormar s kompletom alata za rad s poliesterskim smolama 1- ormari s priborom za vježbe (V., VI., VII. i VIII.) 4- vitrine za nastavna sredstva, učeničke radove i sl. 4-8- ormari za učeničke radove, materijal i pribor 4-8- razvodni ormarić sa sklopkama 1- postolja za strojeve 1-5- radni stol za grublje radove 1-4

Instalacije: kom.- praonici s toplom i hladnom vodom 2- električna instalacija a) za rad strojeva potrebni su posebni priključci b) za svako radno mjesto 1 trofazna utičnica 15

Sve električne instalacije moraju biti propisno izvedene i sa dvostrukom zaštitom. Utičnice su u zidovima, kao i u pokretnim energetskim baterijama.- utičnica za TV prijamnik i priključak na antenski razvod 1+1

2.2.4.2. Kabinet

Oprema: kom.- radni stolovi sa stolicama za učitelje- ormari 2- viseće vitrine 2

Instalacije: kom.- utičnica za električnu struju od 220V 2

63 mala učionica za tehnički odgoj

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

62 učionica za tehnički odgoj - radionica


2.2.4.3. Spremište

Oprema:- otvorene police od poda do stropa- 1 ormar

2.2.4.4. Fotolaboratorij

Fotolaboratorij se oprema uređajima za razvijanje i kopiranje različitih vrsta foto-materijala.U fotolaboratoriju obvezna je mehanička ventilacija, i to izvedena tako da je onemogućeno prodiranje svjetlosti u prostoriju.

Instalacije: kom.(specifične električne instalacije)- praonik s dvije pregrade i dvije slavine 1- utičnice za električnu struju (odmaknute 2-3 m od praonika) 2-3

2.2.5. Izborna nastava

U školi se za tečajnu nastavu, izborne programe i izvannastavne aktivnosti osiguravaju sljedeći prostori:

2.2.5.1. učionica za tečajnu nastavu, izborne programe i izvannastavne aktivnosti2.2.5.2. kabinet izborne i dr. nastave2.2.5.3. spremište za tečajnu nastavu: prehrane, odijevanja, stanovanja.

Praktični rad tečajne nastave u školama do dvije paralelke izvodi se u prostoru za više namjena i blagovaonici. Stoga je i potrebno u dijelu tih prostora instalirati dovoljan broj utičnica, dva praonika s toplom i hladnom vodom te umivaonik. Potreban prostor (oko 2,5 m2 po radnom mjestu) odvaja se od ostalog prostora pomičnim panoima.U školama s više od dvije paralelke u višim razredima, radni prostor za tečajnu nastavu organizira se u višenamjenskoj učionici koja mora omogućivati podjelu radi korištenja prostora od više grupa, odnosno više programa izborne nastave.Učionica za tečajnu i izbornu nastavu treba biti smještena bliže blagovaonici ili prostoru za više namjena, a opremljena kompletom individualne kuhinje (štednjak, ormari, viseći ormarići, hladnjak i ormar za pribor za čišćenje). Osim toga, potreban je stroj za šivanje, pranje, daske za glačanje, pokretna vješalica za kuhinjske krpe i pregače, te ormar za pohranu električnih kuhala s jednom pločom. Za isključenje električnog napona na svim radnim mjestima mora biti instaliran automatski osigurač.

2.2.5.1. Učionica za tečajnu nastavu i izborne programe

Oprema: kom.- radne plohe veličine 120x60 cm 3- pomični radni stolovi 6- stolice 16- štednjaci 3- školska ploča s projekcionom površinom 1

Instalacije: kom.- praonik s priključkom na toplu i hladnu vodu 2- umivaonik s toplom i hladnom vodom 1- el. utičnice - 220 V do 16 A 15- utičnica za štednjak do 7 Kw 1- priključnica za stroj za pranje 1- plinski priključak za štednjak 1

65 učionica za tečajnu nastavui izborne programe

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

64 učionica za tečajnu nastavui izborne programevarijanta organizacije


2.2.6. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni prostori

Za potrebe nastave tjelesne i zdravstvene kulture (TZK), uz objekt škole gradi se sportska dvorana koje se veličina određuje prema potrebama škole, lokalnog stanovništva i sportskih društava.Sklop zatvorenih prostora za nastavu TZK povezan je s općim komunikacijama školske zgrade i školskim vježbalištem.Ulazni prostor sklopa neposredno je povezan s prilazima na školsku parcelu, i to tako da se može koristiti posve nezavisno od režima rada u školskoj zgradi.Prema namjeni, potrebni prostori toga sklopa dijele se na prostor za sportsko-nastavnu aktivnost, pomoćne prostore i eventualne prostore za gledatelje. Broj i veličina pomoćnih prostorija ovisi o broju i veličini jedinice za rad u dvorani.

Elementi sklopa TZK:

2.2.6.1. dvorana za TZK2.2.6.2. spremište sprava2.2.6.3. skupna svlačionica2.2.6.4. skupna praonica s WC-ima2.2.6.5. kabinet TZK2.2.6.6. ambulanta2.2.6.7. svlačionice učitelja TZK sa sanitarijama2.2.6.8. prostorija za kondicioniranje zraka2.2.6.9. prostorija pribora i sredstava za čišćenje i održavanje2.2.6.10. ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom2.2.6.11. sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike2.2.6.12. gledališni prostori2.2.6.13. prostorija za režiju2.2.6.14. spremište sprava i rekvizita za vanjske terene2.2.6.15. dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku2.2.6.16. teretana i trim-dvorana.

Međusobni raspored i odnos prostora uvjetovan je pedagoško-nastavnim, sportsko-funkcionalnim i sanitarno-higijenskim uvjetima. Osnovno pravilo i zahtjev jest jasna podjela površina na kojima se komunicira u cipelama (‘nečiste’ površine), sportskoj obući, odnosno obući za rad (‘čista’ površina) i ‘mokre’ površine (praonice). U rasporedu prostora ne smije se nikada dopustiti direktna veza ‘nečistih’ površina s površinama za rad (pod dvorane).Pristup u svlačionice mora biti iz glavnog ulaza (hala) ili komunikacijskih površina preko ‘nečistog’ hodnika. U sklopu ove ulazne grupe prostorija nalazi se hal, WC,

66sheme položaja dvorane unutar školske zgrade

1 Ivo Zemljak:škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.

4 Gino Valle:varijanta tipske škole,Bissuola, Italija, 1976.

5 Ivo Zemljak: škola na Selskoj cesti, Zagreb, 1930.

0 5 10 20

2 Jorma Järvi:škola Brändö, Helsinki, Finska, 1954.-55.

3 Radovan Nikšić, Edo Šmidihen:škola Trnsko, Zagreb, 1963.

4

1

2

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

5

3


prostor za osvježenje za posjetitelje i gledatelje te poseban izlaz na vanjske sportsko-nastavne površine.Svlačionice treba po mogućnosti organizirati tako (veći broj manjih jedinica) da se između dviju svlačionica nalazi sanitarna baterija (praonice, tuševi i WC-i), koja je pristupačna iz obiju svlačionica. Sanitarnu bateriju (praonice i tuševe) uvijek koristi skupina u odlasku, čime se postiže njena maksimalna iskorištenost i produžuje efektivno vrijeme korištenja prostora za rad.Uz izravnu vezu svlačionica s praonicama i tuševima, treba postaviti WC-e. Također, potrebno je osigurati prostor za svlačionice učitelja, u sklopu koje mora biti predviđen tuš s praonikom.Kabinet za nastavu tjelesne kulture mora biti neposredno uz glavni prostor za rad (dvoranu) i mora imati vezu sa sustavom komunikacija. Neposredno uz kabinet tjelesne kulture treba predvidjeti prostoriju ambulante (pribor za davanje prve pomoći, kartoteka i pomagala za praćenje razvoja učenika, sportaša ili drugih korisnika), s vezom na kabinet i dvoranu, te osiguran pristup na vanjsku komunikacijsku površinu (ambu-lantno vozilo).Spremište sprava treba biti tako postavljeno da je njegovo korištenje moguće iz svih dijelova za rad i da nije dublje od 4,50 m u odnosu na smjer korištenja (radi lakšeg prenošenja sprava). Spremište treba u načelu dijeliti od prostora za rad prolazima minimalne širine 1,80 m i minimalne visine 2,20 m, i to radi toga da se omogući prijenos sprava iz jednoga u drugi prostor. Spremište sprava za vanjske površine treba biti odijeljeno od spremišta dvorane, ali s nužnom vezom. Spremište strojeva i pribora za održavanje vanjskih sportsko-nastavnih površina mora biti odijeljeno od spremišta sprava. Podovi ovih spremišta trebaju biti na istoj razini kao i podovi prostorija za rad.Prostorija za režiju treba biti tako postavljena da je osiguran pregled cijele po-vršine dvorane.Prostorije za grijanje, ventilaciju i pripremu tople vode imaju izravan pristup izvana i s ‘nečistih’ površina u objektu.Prostorija pribora i sredstava za čišćenje i održavanje objekta mora biti tako smještena da je osiguran pristup u sve njegove dijelove.

U dvoranama koje se dijele na dva ili tri prostora za rad, pomoćne prostorije (svlačionice, spremišta sprava, pristupi) moraju biti tako organizirane da je omogućen nesmetan rad u podijeljenim dijelovima. Dopunski prostori za rad - gimnastička dvorana, teretana, trim-dvorana, dvorana za korektivnu ili estetsku gimnastiku - moraju imati izravnu vezu s ‘čistom’ komunikacijom. Ukoliko su ti prostori tako organizirani da su potrebna dodatna spremišta opreme i rekvizita, tada pod spremišta mora biti na istoj razini kao i pod prostora za rad. Ako je u sklopu takvih prostora predviđeno i gledalište, ono mora biti odvojeno od prostora drugih korisnika (učenici, sportaši, rekreativci). Pristup na gledalište najčešće je s gornje strane, ali to ovisi o konstrukciji i veličini gledališta.U dvoranama s gledalištem gdje je prvi red gledališta na razini poda dvorane, pod

67,68 Ivo Zemljak:škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

terasa na krovu dvoranedvorana


dvorane mora biti zaštićen prostiračima ili posebnim komunikacijskim površinama.U dvoranama gdje gledalište nije svakodnevno u upotrebi, postavljaju se takve konstrukcije tribina (montažno-demontažne, sklopive-teleskop ili sl.) koje omogućuju da se površina koju zaprema gledalište koristi kao površina za rad.

2.2.6.1. Dvorana za TZK

Dvoranu treba locirati tako da je moguća direktna zatvorena (‘topla’) veza komunikacijskih površina škole s komunikacijskim površinama dvorane tijekom održavanja nastave tjelesne kulture, odnosno da se ova veza može prekinuti ako se dvorana koristi za potrebe sporta i naselja. U tom slučaju mora se osigurati poseban direktni pristup u dvoranu. Ukoliko se, iz bilo kojih razloga, dvorana ne gradi uz školu, tada udaljenost od škole do dvorane ne bi smjela biti veća od 400 m (5 min hoda), s osiguranim stazama za pješake.Orijentacija dvorane ovisi o njenoj veličini, sustavu podjele i načinu prirodnog osvjetljenja. U analizi lokacije treba osobitu pozornost posvetiti zaštiti objekta od buke, onečišćenja, nepovoljnih strujanja zraka, te je interpolirati u zonu zelenila.Dvorane koje zadovoljavaju potrebe stanovništva i škole uglavnom zadovoljavaju i potrebe sportskih društava (klubova). Ovisno o sportovima kojima se bavi društvo (klub), mogu doći u obzir veće površine od prethodno izračunanih, kao i različite visine dvorana ili dodatni posebni prostori, npr. teretana, trim-dvorana, gimnastička dvorana.

Moguće vrijeme korištenja zatvorenoga prostora za rad:

Za nastavu:

dnevno 8-13.30 6 školskih sati 14-19.30 6 školskih sati

Ukupno: 12 školskih sati

(Vrijeme od 13.30 do 14 i od 19.30 do 20 sati za prirodno prozračivanje prostora za rad)

tjedno 5x12 60 školskih sati

Za ostale aktivnosti (sport, rekreacija, natjecanje):

dnevno 20-22 2 satatjedno 5x2 10 satisubota 12 satinedjelja 8 sati

Ukupno 30 sati tjedno

69-71 Neven Šegvić:škola u Kumrovcu, 1955.

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

dvor

ana

tera

sa

dvorana

pogled s jugapresjek, tlocrt dvorane


Nedjeljiva dvoranaDvorana za tjelesnu kulturu vel. 27x15x6 m 405 m2

Dvorana za tjelesno vježbanje po posebnom programu (dvorana za korektivnu gimnastiku, vel. 8x10x4 m) 80 m2

Spremište sprava, opreme i rekvizita (maks. dubina spremišta 4,5 m) 30 m2

Dvije skupne svlačionice, s klupama i vješalicama po18 m2 36 m2

Dvije skupne praonice s WC-ima po 16 m2 32 m2

Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalište) 20 m2

Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) 12 m2

Dvije svlačionice za učitelje sa sanitarnom grupom i WC-om po 12 m2 24 m2

Prostorija za kondicioniranje zraka za dvorane, svlačionice i praonice 30 m2

Prostor za posjetitelje, učenike i vanjske korisnikete slobodnu aktivnost u slobodno vrijeme 20 m2

Sanitarna grupa (WC-i) uz ulazni dio 12 m2

Prostorija pribora i sredstava za čišćenje i održavanje dvoranskog sklopa 6 m2

Ukupno: 707 m2

Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne površine (hodnici, pretprostori i sl.) 140 m2

Sveukupno: 847 m2

Dvodijelna dvoranaDvorana za tjelesnu kulturu, veličine 30x20x7 m(djeljiva u dva dijela, vel. 15x20 m) 600 m2

Teleskop-gledalište u dvorani (s četiri reda unutar veličine dvorane 30x20 m)Spremište sprava, opreme i rekvizita (maksimalna dubina 4,5 m) 60 m2

Dvorana za korektivno tjelesno vježbanje, modernu i estetsku gimnastiku, borilačke sportove i teretanu 14x14x5 m 196 m2

Četiri skupne svlačionice, s klupama i vješalicama, po 18 m2 72 m2

Dvije skupne praonice s WC-ima po 16 m2 32 m2



Dvije svlačionice za učitelje sa sanitarnom grupom i WC-om, po 12 m2 24 m2


Prostorija pribora i sredstava za čišćenje i održavanje dvoranskog sklopa 6 m2

Ukupno: 1052 m2

Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne površine (hodnici, pretprostori i sl.) 210 m2

Ukupno: 1262 m2

Prostor za posjetitelje, učenike i vanjske korisnike za sportsku aktivnost u slobodno vrijeme 78 m2

Sanitarna grupa za posjetitelje i vanjske korisnike 16 m2

Sveukupno: 1356 m2

72,73funkcionalna shemanedjeljive dvoranevarijante

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

veza na vanjska igralištaveza na školsku zgraduulaz za vanjske korisnike

svlačionica

nastavnik

WC WC praonica

svlačionica

svlačionica

WC WC praonica

prolaz

kabinet/ambulanta

čistačica

spremište

korektivnagimnastika klub

ulazvanjkoris

WC

pristup

čist

i hod

nik

neči

sti h

odni

k

spre

miš

te

dvorana

svlačionica

svlačionica

WC praonica

svlačionica

svlačionica

WC praonica

spremište kondicioniranje

nastavnik

prolaz

kabinet/ambulanta

čistačica

spremište


ulazvanjkoris

WC

dvorana

neči

sti h

odni

k


Trodijelna dvorana

Dvorana za tjelesnu kulturu veličine 45x27x8 m (djeljivo u tri dijela vel. 15x27 m) 1215 m2

Gledalište u dvorani (s četiri reda unutar veličine dvorane 45x27 m)Spremište sprava, opreme i rekvizita (nastavnih pomagala) 96 m2

Dvorana za korektivno tjelesno vježbanje, modernu i estetsku gimnastiku, borilačke sportove i teretanu 14x14x5 m 196 m2

Osam skupnih svlačionica, s klupama i vješalicama, po 18 m2 144 m2

Četiri skupne praonice s WC-ima po 16 m2 64 m2



Tri svlačionice za učitelje sa sanitarnom grupom i WC-om po 12 m2 36 m2


Prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i održavanje dvoranskog sklopa 6 m2

Ukupno: 1831 m2

Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne površine 366 m2

Prostor za posjetitelje, učenike i vanjske korisnike za sportsku aktivnost u slobodno vrijeme 150 m2

Sanitarna grupa za posjetitelje i vanjske korisnike 24 m2

Čajna kuhinja 6 m2

Sveukupno: 2377 m2

Konstrukcija dvorane: rasponi koji se svladavaju jesu 15, 20 i 27 m; konstruktivne osi neka se poklope s ravninama dijeljenja djeljivih dvorana. Kod statičkog proračuna valja paziti na dodatna opterećenja od krugova i konopa.Pri projektiranju i izgradnji potrebno je učiniti sve kako bi se spriječila mogućnost nesreća prigodom korištenja prostora. Da bi se udovoljilo navedenom zahtjevu, osobitu pozornost treba posvetiti izvedbi zidova i stropova (materijal), prozora i vrata (položaj), načinu osvjetljavanja, kao i ugradnji sprava.Zidovi moraju biti otporni na udarac loptom, pogodni za održavanje do visine 2,0 m iznad poda, glatki i ravni (bez otvora). Ovaj zahtjev važi i za ugrađene sprave. Zidovi, vrata i pregrade moraju biti od materijala sa stupnjem refleksije većim od 0,45.Vrata i pregrade spremišta sprava moraju biti otporni na udarac loptom i moraju biti u ravnini s unutrašnjom okomitom površinom zida ili stijene dvorane. Vrata se moraju otvarati prema van i imati upušten okov. Na čeonim zidovima u širini borilišta treba izbjegavati otvore. Ukoliko se iz bilo kojih razloga moraju izvesti, treba težiti da se smjeste na udaljenosti od 5 m od osi igrališta.Uređaji za pregrađivanje moraju osigurati vizualnu i dovoljnu akustičnu podjelu, te odgovarati zahtjevima koji se postavljaju u odnosu na zidove odnosno stijene.Prozori moraju odgovarati mehaničkim zahtjevima koji se postavljaju za zidove.

74 funkcionalna shema dvodijelne dvorane

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

veza na vanjska igralištaveza na školsku zgradu

ulaz za vanjske korisnike

kondicioniranje

svlačionica

WC WC praonica

svlačionica

nast

avni

k

prolaz

kabinet/ambulanta

čistačica

spre

miš

te

pristup

spre

miš

tena

stav

nik

pristup

svlačionica

WC WC praonica

svlačionica

spremište


ulazvanjkoris

WC

čist

i hod

nik

neči

sti h

odni

k

dvorana

dvoranagledalište

ulazgledalaca


Okovi prozora moraju biti unutar površine stijene - zida ili 2,0 m iznad površine poda.Pod mora na svim dijelovima površine biti elastičan.Reflektiranje energije treba iznositi 80%. Elastičnost čitave površine poda mora biti unutar navedenih granica, odnosno pod ne smije imati krutu vezu s podlogom. To se osobito odnosi na mjesta gdje se učvršćuju sprave (sprave se učvršćuju u podlogu poda neovisno o njegovoj završnoj plohi).Gornji sloj poda mora biti bez sjaja, lagan za održavanje, trajan, bez trenja (opeklina) i elektrostatske nabijenosti. Boja površine mora biti u kontrastu s oznakama polja za igru, a stupanj refleksije mora biti veći od 0,2. Površina poda ne smije biti skliska.Širenje buke za vrijeme trčanja po podu i prenošenje vibracija na podu moraju bitišto manji.Toplinskoj izolaciji, izolaciji protiv vlage, zaštiti materijala (impregnaciji) i eventualnoj ventilaciji konstrukcije poda treba također posvetiti pozornost.Strop mora biti otporan na udar lopte. Preporučuje se vodoravan i ravnomjeran strop. Krovnu konstrukciju, stropne elemente i druge tehničke elemente u stropu (kanali, ventilacije, rasvjeta, nosači sprava i sl.) koji omogućavaju skupljanje prašine valja izbjegavati. Uočljive dijelove površine stropa obraditi tako da stupanj refleksije iznosi 0,7, a ne bi smio biti manji od 0,5.Valja paziti na dodatna opterećenja zidova i stropa konstrukcijama za košarkašku ploču i drugim ugrađenim elementima. Također treba predvidjeti temelje za sidrenje u podu (stupova za igru i zatega natjecateljskih greda, konja, preča, ruča, zatega za karike, rešetke itd.).Dubinu temeljenja i način sidrenja treba uskladiti s očekivanim opterećenjima.

Prirodno osvjetljenje dvorane može biti zenitalno (skupa i složena izvedba) ili, češće, putem visoko postavljenih prozora po uzdužnim stijenama dvorane. Površina prozora mora iznositi najmanje 1/5 podne površine dvorane.Kod nedjeljivih dvorana jedan uzdužni zid okrenut prema sjeveru mora biti prozračan odnosno providan po čitavoj dužini.Osvjetljenje prostora po dubini mora se osigurati visoko postavljenim prozorima (ovisno o sustavu gradnje i izvoru osvjetljenja) u drugom uzdužnom zidu, svjetiljkama ili dopunskim otvorom zaštićenim od direktnog upada sunčevih zraka. Čeoni su zidovi bez otvora za osvjetljenje kako bi se izbjeglo zasljepljivanje kod promatranja u uzdužnom smjeru dvorane.U djeljivim dvoranama treba izbjegavati otvore u zidovima zbog promjene smjera kretanja. Djeljive dvorane valja osvjetljavati odozgo prirodnim osvjetljenjem (zeni-talno osvjetljenje).Koeficijent prirodnog svjetla u najnepovoljnijoj točki korisne površine ne smije biti manji od 2% u dvoranama gdje je pretežito osvjetljenje sa strane (prozori u uzdužnim stijenama ili eventualno dodatnim gornjim svjetlima), a u dvoranama s pretežito gornjim svjetlima mora iznositi 4%. 75 funkcionalna shema trodijelne dvorane

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

veza na vanjska igralištaveza na školsku zgraduulaz za vanjske korisnike

kondicioniranje

svlačionica

WC WC praonica

svlačionica

svlačionica

WC WC praonica

svlačionica

svlačionica

WC WC praonica

svlačionica

svlačionica

WC WC praonica

svlačionica

prolaz

kabinet/ambulanta

čistačica

čist

i hod

nik

neči

sti h

odni

k

spremište


ulazvanjkoris

WC

spre

miš

tena

stav

nik

pristup

spre

miš

tena

stav

nik

pristup

dvorana

dvoranagledalište

spre

miš

tena

stav

nik

pristupdvorana

ulaz zagledatelje

WCcafé


Izvor osvjetljavanja mora biti takav da omogućuje stvaranje kontura.Treba spriječiti direktno upadanje sunčevih zraka i blještanje u dvorani. To se postiže izborom difuznih stakala i zaštitnim uređajima koji se postavljaju izvana na objektu.Srednja vodoravna jačina umjetnog osvjetljavanja na 0,85 m iznad poda mora iznositi najmanje 200 luksa.U dvoranama bez dnevnog svjetla osvjetljavanje mora biti najmanje 600 luksa (zbog psiholoških i fizioloških razloga). Pojedinosti za projektiranje, pogotovo za izbor i raspored rasvjetnih tijela (izbjegavanje zasljepljenja) i korištenje objekata, treba obaviti prema važećim tehničkim propisima.U sportskim dvoranama koje imaju prirodnu rasvjetu treba dati prednost neutralno bijelim izvorima rasvjete. U dvoranama bez prirodnog osvjetljavanja može se koristiti topla bijela boja svjetla.Zbog dobrih svojstava fluorescentne su cijevi najpovoljnije za osvjetljavanje sportskih dvorana (osobito dvorana manjih visina). Za objekte s visokom razinom osvjetljavanja pogodna su halogena rasvjetna tijela. Pri izboru tipa svjetiljke treba odabrati one koje se ne zaprašuju, a lako se čiste i održavaju. Mora biti predviđena zaštita svjetiljki od udarca loptom, a ugradnja mora biti takva da onemogući izravan udarac u svjetiljku.Rasvjetna tijela treba tako rasporediti da se osiguraju jednaki uvjeti osvjetljavanja kako za čitavu (nepodijeljenu) tako i za podijeljenu dvoranu.S obzirom na geografski položaj naše zemlje u normalnim klimatskim uvjetima, za normalnu upotrebu i korištenje dvorane uglavnom je dovoljno prozračivanje kroz prozore (za nedjeljive dvorane), a to se odnosi i na pomoćne prostorije. Dobro se prozračivanje dvorane može postići kada svijetli presjek otvora za prozračivanje iznosi oko 6% površine poda. Treba težiti da se 1/2 otklopnih prozora postavi ispod stropa na suprotnim uzdužnim stranama dvorane, a 1/2 na 2,0 m iznad poda, čime se osigurava maksimalno poprečno prirodno prozračivanje.Za djeljive dvorane treba predvidjeti mehaničke uređaje za prozračivanje.

Akustika dvorane mora osigurati da vrijeme odjeka bude u nedjeljivim dvoranama 1,6 sekundi, a u djeljivim 1,7 sekundi.Monolitni jednostruki zidovi, s prostornom težinom većom od 250 kg/m2, daju dovoljno veliko prigušivanje zvuka od okolne (prometne) buke. Staklena stijena dvorane orijentirana na ulicu s velikim prometom mora biti čvrsto ostakljena.Minimalna vrijednost zvučne izolacije od zvuka prenošenog zrakom između dvorane i drugih nastavnih prostorija mora iznositi Rw,min=60 dB (prema normama U.J6.201), a maksimalna vrijednost zvuka prouzročenog trčanjem Lw,max=48 dB, mjereći u smjeru širenja buke.Buka koju stvaraju ugrađeni uređaji ne smije biti veća od 40 dB, mjereno u visini glave.Razina zvuka u zraku koji nastaje od skakanja po podu smanjuje se postavljanjem, u konstrukciju poda, materijala koji upija zvuk i korištenjem materijala za izradu konstrukcije poda koji prigušuje zvuk.

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

76 dijeljenje dvorane za TZK


Za grijanje dvorane treba odabrati takve sustave kod kojih je moguća brza regulacija temperature, a koja ovisi o aktivnosti u prostoru. Uređaje treba projektirati tako da se može osigurati sobna temperatura od 18˚C pri smanjenim fizičkim naprezanjima.Prije odluke o vlastitom izvoru opskrbljivanja toplinom treba istražiti mogućnost priključaka na toplovod ili izvore u obližnjim objektima.Zahtjev brze regulacije moguće je osigurati putem zračnog grijanja (klimatizacije). Pritom treba dati prednost posrednom grijanju zraka toplom vodom u odnosu na izravno (plinsko ili termogensko). Kao mogućnost može se predvidjeti i električno grijanje jednim od postojećih sustava. Da bismo osigurali u čitavom prostoru za aktivnost što izjednačeniju temperaturu (do 2 m iznad poda), potrebno je određeno miješanje zraka (3,5 izmjene zraka), a mjerenje se obavlja na 0,5 m od poda. To se odnosi na recirkulaciju - mješanje zraka, odnosno nema zamjene vanjskim zrakom. Radi što ujednačenijeg cirkuliranja i miješanja, potrebno je da se dio zraka uzima na razini poda. Ovisno o načinu korištenja dvorane, preporučuje se kombinirani način grijanja, i to tako da se dio gubitaka u prijenosu topline pokrije statičnim zaštićenim ogrjevnim tijelima, a da se potrebne izmjene i miješanje zraka osigura putem ventilacijskih uređaja.Za gimnastiku, atletiku i druge aktivnosti na podu, stropno grijanje ima prednost zbog veće površinske temperature podova, zidova i sprava. Miješanje zraka također je povoljnije, a izoterme su ujednačenije.

Za djeljive dvorane velikih dubina i visina, kod kojih je predviđena podjela prostorija, kao i kod eventualnih korištenja dvorana za priredbe, tj. kod dvorana s gledalištem, najpovoljniji uvjeti klime u prostoriji mogu se postići kombinacijom stropnoga grijanja s ventilacijom (zračno grijanje) ili klimatizacijom, gdje sustav funkcionira odozgo prema dolje. Za svaki dio podijeljene dvorane mora biti osigurano adekvatno grijanje i ventilacija, s mogućnošću uključivanja i regulacije prema zonama (dijelovima dvorane).U opremu dvorane treba ubrojiti ugrađene sprave, pokretne sprave i rekvizite. Broj i raspored sprava treba prilagoditi veličini dvorane, njenoj namjeni i istodobnom broju korisnika u dvorani.Sidra i ležaji za ugrađene sprave (ljestve, stupovi, karike, konopci, preče i koševi) moraju biti upušteni u osnovnu konstrukciju. Obvezatno se pri projektiranju mora izraditi nacrt ugradnje sprava i prigodom obrade konstruktivnih elemenata predvidjeti mjesta za ugradnju sprava.

2.2.6.2. Spremište sprava

Spremište mora biti tako dimenzionirano da osigurava smještaj pokretnih sprava kako bi se unutrašnjost dvorane koristila bez smetnji. Spremište sprava treba, po mogućnosti, predvidjeti po čitavoj dužini (osim neophodnih vertikala i stupova) s preklopnim vratima, svijetle visine 2,20 m, kako bi se sprave poredale okomito na dvoranu jedna do druge

77,78Alfred Roth: škola u Riedhofu,

Zürich, Švicarska, 1961.-63.

dvorana

PRED

MET

NA N

ASTA

VA


radi njihova lakšeg postavljanja i spremanja.Kao pregradu između spremišta i dvorane potrebno je predvidjeti preklopna vrata u ravnini s unutrašnjom površinom zida dvorane, s tim da vrata u otvorenom položaju budu iznad 2,0 m i, po mogućnosti, izvan prostora dvorane. Zidovi, stupovi i bridovi moraju biti otporni na udar. Kako bismo lakše organizirali rukovođenje spravama, poželjno je na zidovima dvorane ucrtati položaj sprava u spremištu.Veličina spremišta sprava dimenzionirana je prema veličini dvorane, odnosno broju sprava koje se pohranjuju u spremištu.U sklopu spremišta, koje ne bi trebalo biti dublje od 4,5 m, predviđen je smještaj otvorenih (polica) i zatvorenih ormara za spremanje pomagala i rekvizita s uporabnim prostorom za njihovo korištenje. Ukoliko dvoranu koriste različiti korisnici sa spe-cifičnom opremom, poželjno je osigurati poseban prostor ili spremište za tu opremu u blizini dvorane.

2.2.6.3. Skupna svlačionica

Veličina prostorije dobiva se na osnovi veličine razrednog odjela i međurazmaka između klupa. Svijetla visina svlačionice treba iznositi najmanje 2,6 m.U svakoj svlačioničkoj jedinici potrebne su klupe za sjedenje, u ukupnoj dužini od najmanje 12 m (uz pretpostavku da razredni odjel broji 30 učenika). Za svakoga korisnika treba računati s 0,4 m širine i 0,25-0,30 m dubine klupe za sjedenje. Udaljenost klupe od zida (naslona) iznosi 10 cm. Ako se rade dvoredne klupe (sa zajedničkim naslonom), moraju imati predviđene pregrade do visine vješalica za odjeću. Za svako mjesto u svlačioničkoj jedinici treba predvidjeti najmanje dvije vješalice sigurne od loma. Iznad vješalica treba predvidjeti police za odlaganje. Širina prolaza i međurazmak između klupa te klupa i zida (ormara) treba iznositi 1,20 m. Ako se prolaz koristi za dva usporedna reda klupa istodobno kao jedini prolaz, širina mora iznositi 1,80 m. Svaka svlačionica treba imati najmanje 2 zrcala montirana tako da ih mogu koristiti odrasli i djeca. Zidovi treba da budu otporni na udar i da se mogu prati. Prozori moraju onemogućiti promatranje izvana. Svlačionice moraju imati dovoljno prozračivanje. Eventualno treba predvidjeti mehaničko prozračivanje. Pod mora biti čist, higijenski, topao za noge i da se lako održava i čisti. Da bi pod bio topao za noge, može se predvidjeti rešetka od odgovarajućeg materijala. Upotrebu drvenih rešetki treba izbjegavati zbog higijenskih razloga. Za spremanje vrijednih predmeta može se predvidjeti ugradnja ormarića s uređajem za zaključavanje.

2.2.6.4. Skupna praonica s WC-ima

Tuševe treba ugraditi kao fiksne nepomične rosete na visini 1,8 m od poda. Kombinirane praonike za ruke i noge treba ugraditi iznad slivnika, čija je visina 65 cm iznad površine

79,80 Rem Koolhaas / OMA: škola Ij Plein, Amsterdamu, Nizozemska, 1986.škola i dvorana oblikuju školski trg

dvorana i spremišta za sprave (lijevo)

PRED

MET

NA N

ASTA

VA


poda. Minimalni razmak među slavinama treba biti 60 cm. Radi zaštite od prevruće vode, njena temperatura mora biti termostatski regulirana.U svakoj mokroj prostoriji treba predvidjeti slavinu s holenderom za crijevo radi održavanja prostorije. Predvidjeti treba i mehaničko prozračivanje (deseterostruka izmjena zraka). Prozori moraju onemogućiti promatranje izvana. Praonice i tuševi moraju imati protuklizni, nepropusni pod za vodu. Zidovi praonice do visine od 2,0 m (poželjno po čitavoj visini) moraju biti zaštićeni nepropusnim materijalom za vodu koji omogućuje lako održavanje. Valja predvidjeti vješalice za ručnike i odjeću na suhim mjestima, kao i konzole ili niše za kutije za sapun i sl.Preporučuje se da pod u praonicama ima zaštitne rešetke od odgovarajućeg materijala u ravnini s podom svlačionice. Drvene rešetke treba izbjegavati. Predvidjeti treba i uređaje za dezinfekciju poda.WC-i moraju imati osiguranu stalnu ventilaciju kroz ventilacijske rešetke, lako pro-zračivanje i u izuzetnim slučajevima mehaničku ventilaciju. Prozori moraju onemogu-ćivati promatranje izvana. Preporučuju se WC-i s vodokotlićem.

2.2.6.5. Kabinet TZK

Ova se prostorija u školskoj zgradi koristi kao dijagnostički centar gdje će se provjeravati psihosomatski status. Osim toga, taj se prostor koristi za razgovore s učenicima i roditeljima kada je tema tjelesna i zdravstvena kultura učenika.U prostor treba smjestiti radni stol sa stolcem, ormar s kartotekom za praćenje psihosomatskog razvoja učenika, kao i stručnu literaturu, te pomagala za mjerenje i praćenje psihosomatskog statusa.Taj prostor mora biti funkcionalno povezan s prostorom ambulante i, prema mogućnosti, u blizini dvorane, a njegova je tlocrtna veličina 20 m2.

2.2.6.6. Ambulanta

Primarna je namjena ovoga prostora davanje prve pomoći ozlijeđenima prilikom izvođenja aktivnosti u nastavi tjelovježbe, pri sportu i rekreaciji. Osim toga, ako ne postoji kabinet TZK (u kojem se obično vodi kartoteka s psihosomatskim i zdravstvenim podacima učenika, odnosno drugih korisnika), ambulanta mora sadržavati spomenutu kartoteku.U prostor treba smjestiti radni stol sa stolcem, ormar s instrumentima, lijekovima i drugim sredstvima za prvu pomoć, ležaj za obavljanje pregleda i drugu opremu koja je potrebna za djelatnost ambulante prve pomoći.Površina te prostorije je 12 m2, a povezana je s kabinetom za tjelesnu kulturu i u neposrednoj je blizini dvorane te, prema mogućnosti, sa što kraćom vezom s vanjskim komunikacijama (vozilo hitne pomoći).

81,82 spremište sprava

podizna vratašvedske ljestve kao pregrada

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

nečisti hodnik

čisti hodnik

83,84 skupne svlačionice s praonicom i WC-om


2.2.6.7. Svlačionice učitelja TZK sa sanitarijama

Za učitelje ili voditelje vježbi (trenere) valja predvidjeti odvojene svlačionice za muške i za ženske. Uz svlačionice treba predvidjeti tuš s praonikom za toplu i hladnu vodu. U sklopu svlačionica treba predvidjeti ormariće za opremu učitelja i garderobu, ležaj za odmor i stol sa stolicom.

2.2.6.8. Prostorija za kondicioniranje zraka

U neposrednoj blizini sportske dvorane potrebno je predvidjeti prostoriju za smještaj uređaja za kondicioniranje zraka potrebnog za ventilaciju dvorane. Veličina prostorije ovisi o gabaritnim dimenzijama dvorane, tj. o veličini samog uređaja. Uređaj se dimenzionira tako da osigurava 4-6 puta izmjenu zraka u jednom satu, dok se količina svježega zraka određuje na osnovi broja korisnika u samoj dvorani, uz uvjet da minimalna količina svježega zraka bude 1 izmjena zraka u satu. Uređaj za kondicioniranje zraka mora imati ugrađen rekuperator topline. Prostorija mora imati mogućnost spoja na vanjski zrak - bilo putem ventilacijskih kanala ili direktno. Zidovi strojarnice moraju biti toplinski i zvučno izolirani prema postojećim propisima, te protupožarno otporni u trajanju od najmanje 60 minuta.Podovi strojarnice moraju biti vodonepropusni i u prostoriji treba biti ugrađena podna rešetka za odvod vode s poda strojarnice. Na svim prodorima kanala iz strojarnice u dvoranu moraju biti ugrađene protupožarne zaklopke. Vrata strojarnice otvaraju se prema van i moraju biti u protupožarnoj izvedbi.

2.2.6.9. Prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i održavanje

Ova prostorija mora biti opremljena praonikom s toplom i hladnom vodom.

2.2.6.10. Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom

Ulazni prostor treba, prema mogućnosti, locirati što bliže svlačionicama. S obzirom na naše klimatske prilike u kontinentalnom dijelu zemlje, preporučuje se izvedba vjetrobrana. Veličina i oprema ulaza ovisi o konkretnim uvjetima koji se postavljaju u korištenju dvorane (mogućnost sjedenja i zadržavanja, oglasna ploča, zvonce za odmor i sat vezan na signalizaciju školskog objekta).U neposrednoj blizini ulaznog hala preporučuje se osiguravanje sklopa prostorija za zadržavanje i osvježavanje (priprema, posluživanje, spremište, spremište ambalaže i sl.), s garniturama za sjedenje i zadržavanje, oblikujući prostor tako da boravak unjemu bude ugodan.

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

85,86 dvorana TZKpomični koš, pregrada, tribine

teleskopske tribine


2.2.6.11. Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike

Potrebno je predvidjeti muški i ženski sanitarni čvor sa pretprostorima.

2.2.6.12. Gledališni prostori

U pravilu se gledališni prostori u polivalentnim objektima, ako broj mjesta u gledalištu ne premašuje 600, izrađuju kao dvonamjenski prostori. Zato se gledališta izvode kao montažno-demontažna, tako da se prostor ispod gledališta, kada se ne koristi za gledalište, upotrebljava kao prostor za rad (nastavu). Takvom konstrukcijom gledališta kod pojedinih veličina dvorana povećavamo uporabni prostor za rad i do 20%, a u pogonu smanjujemo nepotrebno zagrijavanje prostora iznad gledališta, što u odnosu na ukupnu zapreminu prostora dvorane iznosi i do 25%.Gledališta se mogu predvidjeti kao fiksna i montažna. Pri izboru montažno-demontažnoga gledališta preporučuje se tzv. teleskop-gledalište koje je, kada se ne koristi, sklopljeno u nišu-ormar dubine 1,10 m. Tribine u pravilu imaju pristup odozgo. Komunikacijske pristupe valja riješiti tako da se zadovolje sanitarno-higijenski zahtjevi i zahtjevi sigurnosti (nužni izlazi - panika, požar i sl.).Cijela površina igrališta mora biti vidljiva s bilo kojeg mjesta gledališta.Ako gledalište nema više od 5 redova, visine redova mogu biti jednake. Međutim, ako ima veći broj redova, potrebno je izraditi vizurnu liniju i prema njoj odrediti visine redova.

2.2.6.13. Prostorija za režiju

U ovoj su prostoriji smješteni upravljački uređaji za električnu i optičku signalizaciju.

2.2.6.14. Spremište sprava i rekvizita za vanjske terene

Spremište sprava ima pristup izvana i dimenzionirano je tako da osigurava smještaj sprava i rekvizita potrebnih za vanjske terene. Vrata su svijetle širine najmanje 1,80 m. Ukoliko u sklopu tih prostorija treba predvidjeti strojeve i pribor za održavanje vanjskih površina, tada to mora biti zasebna prostorija koje veličina ovisi o njihovoj količini i veličini.

2.2.6.15. Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku

Ovaj se prostor koristi za rad i vježbe prema posebnom programu za specifične grupe korektivnog i kineziterapijskog vježbanja, kao i za sportsku i estetsku te sportsko--ritmičku gimnastiku.Kao ugrađene sprave treba predvidjeti ljestve, baletne motke, penjalice, zrcala. Treba osigurati priključke za ugradnju zvučno-tehničkih uređaja.

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

87 dvorana za korektivnu gimnastiku

88 Hildegard Auf-Franić, Veljko Oluić, Tonči Žarnić:škola u Petruševcu, Zagreb, 1995.-2000.

igralište na krovu poluukopane dvorane


2.2.6.16. Teretana i trim-dvorana

Teretana i trim-dvorana koriste se za poboljšavanje opće fizičke pripreme tijela i specifičan trening.Valja težiti što kraćoj vezi s glavnom dvoranom. Donošenje i spremanje sprava u teretanu mora biti omogućeno direktno iz spremišta.Pod treba biti otporan na habanje i lom, zadržavati oblik, biti pogodan za održavanje, siguran za hodanje i ne smije biti klizav. Također, pod na mjestima odlaganja utega mora biti zaštićen podložnim daskama ili nečim sličnim.U trim-dvoranama pod mora biti elastičan.Opremanje ovih prostora sastoji se od ugrađenih i pokretnih sprava. Treba započeti s osnovnom opremom u prostoru koji je namijenjen za opći kondicijski trening. Postavljanje teških sprava za snagu na zidovima i stropu treba predvidjeti prilikom statičkog proračuna. Jedan zid mora ostati slobodan za vježbanje bacanja.

2.2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (školsko vježbalište)

Svaka osnovna škola, bez obzira na veličinu, mora imati školsko vježbalište. Njegova površina ovisi o veličini škole.U Normativima su navedene neto površine sportskih borilišta. Zato igralištima za sportske igre valja dodati tzv. ‘prostor oko igrališta’ (najmanje 1 m sa svake strane).‘Kombinirano igralište’ gradi se u školama s manjim brojem razrednih odjela. Na njemu se može po uzdužnoj osi igrati rukomet i nogomet, a poprijeko košarka i odbojka.Uz neka sportska borilišta može se, po potrebi, izgraditi gledalište.Navedenoj neto površini cjelokupnoga školskog vježbališta treba dodati površinu za prometnice, zelenilo, međurazmake među igralištima, higijenski i zvučni minimum.Ako konfiguracija raspoloživoga zemljišta za gradnju ne omogućuje smještaj svih borilišta na jednoj razini, tada se pojedina borilišta mogu organizirati na raznim visinama.Igrališta treba orijentirati dužom osi u smjeru sjever-jug.Ako je potrebno, pojedina se borilišta mogu osvijetliti radi mogućnosti njihova korištenja u kasnijim večernjim satima.Prostor za rekreativne aktivnosti (800 m2) namijenjen je raznim rekreacijskim aktiv-nostima, npr. mali golf, bočanje, stolni tenis (betonski stolovi) i dr. Ovi se sadržaji ne moraju grupirati na jednom mjestu.U pravilu, prilikom vježbanja na školskom vježbalištu učenici koriste prateće prostore koji se nalaze uz dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu: svlačionice, sanitarije, spremište za sprave, kabinet učitelja i dr. U protivnom, ako toga nema, tada uz školsko vježbalište treba izgraditi odgovarajuće prateće prostorije koje će zadovoljiti osnovni minimum u pogledu higijensko-zdravstvenih zahtjeva i funkcionalnosti.

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

89-92Mathias Klotz:

škola u Santiago de Chileu, Čile, 2000.

školski trg na krovu dvorane

dvorana


Vježbalište ‘A’

Broj razrednih odjela u školi: 10 do 20Broj odjela koji istodobno izvode nastavu na vježbalištu: 2Ukupna površina vježbališta: 8803 m2

Sadržaji koje treba ostvariti:Staza za trčanje dužine 75 m i širine 5 m 375 m2

Zaletište za skok u dalj s jamom (pijesak) staza 30x1,22 m; jama 6x2,5 m 51 m2

Bacalište kugle 200 m2

Vježbalište sa spravama veličine 27x15 m 405 m2

Igralište za košarku 26x14 m s prostorom oko igrališta 30x16 m 480 m2

Igralište za odbojku 18x9 m s prostorom oko igrališta 24x13 m 332 m2

Igralište za mali nogomet (rukomet) 52x32 m s pr. oko igrališta 56x34 m 1904 m2

Prostor za rekreativne sadržaje u slobodnom vremenu 800 m2

Ukupna površina 4574 m2

Dodatak za brutto površinu 4574 m2

Ukupna brutto površina vježbališta 9148 m2

Vježbalište ‘B’

Broj razrednih odjela u školi: 20 do 32Broj odjela koji istodobno izvode nastavu na vježbalištu: 3Ukupna površina vježbališta: 11290 m2

Sadržaji koje treba ostvariti:Staza za trčanje dužine 75 m i širine 5 m 375 m2

Zaletište za skok u dalj s jamom (pijesak) staza 30x1,22 m; jama 6x2,5 m 51 m2

Bacalište kugle 200 m2

Vježbalište sa spravama veličine 27x15 m 405 m2

Staza za poligon prepreka dužine 70x4 m 320 m2

Igralište za košarku 26x14 m s prostorom oko igrališta 30x16 m 480 m2

Igralište za odbojku 18x9 m s prostorom oko igrališta 24x13 m 332 m2

Igralište za rukomet 40x20 m s prostorom oko igrališta 42x22 m 924 m2

Igralište za mali nogomet (rukomet) 52x32 m s pr. oko igrališta 56x34 m 1904 m2

Prostor za rekreativne sadržaje u slobodnom vremenu 800 m2

Ukupna površina 5790 m2

Dodatak za brutto površinu 5790 m2

Ukupna brutto površina vježbališta 11580 m2

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

93 vježbalište “A”elementi za projektiranje(prikazana je optimalna orijentacija terena,te potrebni prostor oko igrališta)

prostor za rekreativne sadržajeu slobodnom vremenu

94vježbalište “B”

vježbalištesa spravama

01 5 10 20

prostor za rekreativne sadržajeu slobodnom vremenu

vježbalištesa spravama


2.2.8. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje

U sklopu prostora za nastavu TZK može se planirati školski bazen koji se koristi kao ‘područni’ za više škola.Bazen služi u nastavi za obuku neplivača, nastavu plivanja i za školska natjecanja. Osim toga, ovi se bazeni mogu koristiti za rekreaciju učenika, a s određenim režimom i građana. Ukoliko se gradi bazen samo za obuku i nastavu plivanja, tada njegova veličina može biti 6x12,5 ili 8x16,67 m, što je bolje. Jedna takva bazenska školjka zadovoljava tjedne potrebe 120 razrednih odjela (svaki odjel koristi bazen jedan školski sat svakih 14 dana). Svijetla visina bazenske dvorane mora biti najmanje 3,40 m.

Bazen veličine 16,67x8 m, s promjenljivom dubinom od 0,80 do 1,25 metara neto korisne površine vode 133 m2

Uporabni prostor oko bazena od 2 do 4 m 200 m2

Četiri skupne svlačionice po 12,5 m2 50 m2

Individualne svlačionice (12 prolaznih kabina, oko 100 ormarića) 100 m2

Sanitarije (tuševi i WC-i) 50 m2

Dvije svlačionice za učitelje, po 12 m2 24 m2

Prostorija kontrole pogona 6 m2

Prostorija opreme i pribora za čišćenje i održavanje 12 m2

Prostorija za kondicioniranje bazenske vode 32 m2

Prostorija za kond. zraka u bazenskoj dvorani, svlačionicama i tuševima 18 m2

Predvorje i kontrola ulaza s prostorom za zadržavanje 60 m2

Ukupno 685 m2

Dodatak za komunikacije maks. 30% od ukupne površine 206 m2

Sveukupno: 891 m2

PRED

MET

NA N

ASTA

VA

97 Hubert Bennett: bazen škole Pimlico,London, Velika Britanija, 1971.96 okvirne dimenzije malog školskog bazena

95 funkcionalna shema bazena

neči

sti h

odni

k

čist

i hod

nik

ulazniprostor klub

sani

tarn

ipr

opus

nik

sani

tarn

ipr

opus

nik

trener

tehnički pogon sprem.

bazen

veza na školsku zgraduulaz za vanjske korisnike

individualnesvlačionice

skupnasvlačionica

(Ž)

skupnasvlačionica

(M)

WC


DRUŠ

TVEN

I PRO

STOR

I98 sheme položaja PVN-a unutar školske zgrade2.3. DRUŠTVENI PROSTORI

Društveni život u školi sastavni je dio ukupnoga procesa rada i života u školi te se odvija u svim prostorima škole. Međutim, predviđaju se i zasebni prostori za održavanje mnogih aktivnosti, kao što su npr. školske priredbe, kazališne predstave, filmske projekcije, održavanje javnih predavanja, učeničkih i drugih izložbi, školskih zabava i sl. Vrsta, broj i veličina prostora namijenjenih za društveni život škole određuje se prema karakteru škole, uzrastu učenika i aktivnostima koje se u školi organiziraju, te potrebama lokalne sredine.

U školi se kao društveni prostori planiraju sljedeći prostori:

2.3.1. prostor za više namjena (PVN)2.3.2. knjižnica s čitaonicom, medijatekom i kompjutorima (Bibliotečno-informacijski centar / BIC)2.3.3. blagovaonica.

2.3.1. Prostor za više namjena (PVN)

Prostor za više namjena je prostor u školi koji se polivalentno koristi za boravak i odmor učenika te povremeno za manifestacije i određene nastavne i izvannastavne aktivnosti.Formira se od površine koja se kao postotak dodaje neto površini svih zatvorenih prostora (bez područja tjelesne i zdravstvene kulture). Taj postotak iznosi 65% od ukupne neto korisne površine radnih prostora zgrade (bez područja TZK), te unutar njega treba riješiti sve komunikacije, zidove, prostore sanitarija i prostor za više namjena (PVN se dimenzionira s 0,25 m2 po učeniku, odnosno 0,50 m2 po učeničkom mjestu).Neke aktivnosti koje se mogu odvijati unutar PVN-a:

- predavanja (demonstracije, projekcije i sl.) za veći broj razrednih odjela- izvođenje nastave iz likovne i glazbene kulture- izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u školskim zgradama manjega kapaciteta (gdje ne postoji dvorana)- školska blagovaonica- priprema i izvođenje školskih priredbi, izložbi itd.- sastanci učeničkih zajednica i sastanci s roditeljima učenika- organizacija izvannastavnih oblika rada i slobodnih aktivnosti...

Prostor za više namjena je prostor u kojem učenici borave:- prije početka nastave- poslije završetka nastave- tijekom odmora - tijekom toplog obroka.

3 Gino Valle:varijanta tipske škole,Bissuola, Italija, 1976.

4 Herman Hertzberger: Montessori škola Apollolaan,Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83.

0 5 10 20m

1 Jorma Järvi:škola Brändö,Helsinki, Finska, 1954.-55.

2 Radovan Nikšić, Edo Šmidihen:škola u Trnskom,Zagreb, 1963.

3

1

2

4

5 Herman Hertzberger: škola Polygoon,Almere, Nizozemska, 1990.-92.

5


Unutar PVN-a sastaju se učenici i učitelji svakodnevno i prema njemu su organizirani prostori knjižnice i čitaonice (BIC) te prostori za likovnu i glazbenu kulturu.U ovom se prostoru postavljaju izložbe učeničkih radova, organiziraju priredbe škole, postavlja se oglasna ploča, a može se omogućiti i nabava sitnoga školskog pribora.On treba biti svečani prostor škole, dobro prirodno osvijetljen i s dobrom mogućnošću prozračivanja; mora imati dovoljno električnih priključaka i instalirane električne energije za specijalnu rasvjetu (reflektore) za pojedine nastupe, kao i platno zafilmske projekcije.Prostor za više namjena u direktnoj je vezi s ulaznim prostorom škole i izlazom na prostore za odmor i igru. Pogodna veza s ulaznim prostorom omogućava korištenje PVN-a nezavisno od režima rada u drugim nastavnim prostorima.Njegova pozicija u školi ne mora biti centralna, ali on mora biti vezan na ulazni prostor koji najneposrednije povezuje sve različite sklopove škole:

- radne prostore za mlađu dob (razredna nastava)- radne prostore za stariju dob (predmetna nastava)- radne prostore za organizaciju i koordinaciju rada- prostor blagovanja s vezom na kuhinju i gospodarski sklop prostora- prostore tjelesne i zdravstvene kulture.

Prostor za više namjena treba tako oblikovati da te veze prihvaća tangencijalno.PVN se može povezivati i s prostorima viših katova, a u podu visinski diferencirati.Važan je odabir materijala za obradu zidova i podova, pri čemu glavna orijentacija treba biti usmjerena na trajnost i čistoću prostora te mogućnost njegove dezinfekcije, pri čemu treba paziti na troškove izvedbe i kasnije održavanje.

2.3.2. Knjižnica s čitaonicom, medijatekom i kompjutorima (bibliotečno-informacijski centar osnovne škole)

Bibliotečno-informacijski centar škole je središnji informacijski prostor na raspolaganju učenicima, učiteljima i drugim korisnicima. To je i središte izvannastavne aktivnosti koja je vezana za odgojno-obrazovni rad, slobodno vrijeme te kulturnu i javnu dje-latnost škole.Koristeći knjižnicu i čitaonicu, učenici stječu navike samostalnoga rada, proširuju i produbljuju stečena znanja, te uče kako da se koriste literaturom i drugim izvorima informacija.Veličina prostora predviđenog za bibliotečno-informacijski centar ovisi o broju učenika odnosno broju razrednih odjela.Prilikom programiranja treba računati da će u čitaonici istodobno boraviti 5% učenika jedne smjene (računajući s većom smjenom), a radni prostor po jednom korisniku iznosi

DRUŠ

TVEN

I PRO

STOR

I

99-101 Herman Hertzberger:Montessori škola, Apollolaan, Amsterdam, 1980.-83.

prostor za više namjena


2,0 m2. Tome treba dodati prostor za police s knjigama i prostor za unutarnji pristup, što zajedno iznosi 5,50 m2 za 1000 knjiga (računa se do 10 knjiga po korisniku). Kod većih bibliotečno-informacijskih centara treba predvidjeti radni prostor bibliotekara do 15 m2, uključujući i katalog, a prostor za tehniku i uskladištenje informacijske građe od 15 do 40 m2, ovisno o količini informacijske građe (medijateka).Zadovoljenje ovih veličina ovisit će o mogućnosti u određenoj situaciji. Ukoliko se bude radilo o adaptaciji prostora ili njegovoj rekonstrukciji, morat će se te veličine reducirati, odnosno prilagoditi uvjetima.Smještajem BIC-a neposredno uz ulaz, PVN i opće komunikacije omogućava se njegovo korištenje nezavisno od režima rada u nastavnim prostorima.Bibliotečno-informacijski centar treba biti u središtu školske zgrade, na najpristupačnijem mjestu, zaštićen od buke i prejake insolacije.Osnovne karakteristike prostora trebale bi biti udobnost, adaptibilnost i fleksibilnost.Osnovna orijentacija toga prostora je sjeverna ili sjeveroistočna strana. Najbolje osvjetljenje je dnevno svjetlo. Umjetno svjetlo treba biti difuzno, boje dnevnog svjetla i iznositi 150-200 luksa na radnoj plohi.Bibliotečno-informacijski centar osnovne škole ima prostor za:

- katalog- davanje informacija i rad s korisnicima- smještaj informacijske građe u slobodnom pristupu za učenike- smještaj kompjutora dostupnih učenicima- čitaonički prostor s dijelom za individualni rad, skupni rad i korištenje AV materijala- izložbeni prostor.

Bibliotečno-informacijski centar je informacijsko-dokumentacijski centar škole pa je poželjno da osim navedenih prostora za obavljanje osnovne djelatnosti ima prostor za medijateku i nastavnu pripremu.Organizacija prostora za navedene sadržaje bit će različita od slučaja do slučaja. Međutim, prilikom programiranja i projektiranja treba voditi računa o tome da prostor bude fleksibilan, što valja ostvariti odabiranjem najpovoljnijih konstruktivnih rješenja i odgovarajućih materijala za izgradnju. Ako je BIC jednoprostoran, pri organiziranju odlučujuću ulogu imaju namještaj i oprema. Međutim, u svakom slučaju za navedene se sadržaje mora naći odgovarajući prostor.Namještaj i tehnička oprema omogućavaju pravilan smještaj i čuvanje informacijske građe, te korisnicima pružaju sve pogodnosti za njihova boravka i rada u bibliotečno-informacijskom centru. Oprema mora biti funkcionalna, jednostavnih oblika, napravljena od odgovarajućih materijala, pogodnih za održavanje. Karakteristika namještaja i opreme treba biti jednostavnost, fleksibilnost, stabilnost i mogućnost nadograđivanja. Pri izboru opreme treba voditi računa o jedinstvu stila te skladu boja i oblika. Namještaj je pokretan

DRUŠ

TVEN

I PRO

STOR

I

106 Herman Hertzberger: škola Polygoon, Almere, Nizozemska, 1990.-92.

102-105 James Stirling: obrazovni centar ‘Olivetti’, Haslemere, Velika Britanija, 1969.-72.

primjer je uvršten zbog prostornih mogućnostipolivalentne dvorane, usporedive s PVN-om škole

‘školska ulica’


za potrebe preoblikovanja prostora ili transporta.Veći dio informatičke i AV opreme škole smješten je u bibliotečno-informacijskom centru škole ili se iz njega distribuira.Za određivanje normativa za nastavna pomagala predlažu se kvantitativni standardi koji uzimaju u obzir broj učenika. Pri projektiranju novih škola potrebno je, uz ostalo, planirati i instalacijske kanale i fiksne električne instalacije za optimalan broj pomagala. U multimedijskom prostoru bibliotečno-informacijskog centra najpovoljnije je koristiti podne kanale koji mogu univerzalno poslužiti za antenske i video kabele, daljinsko upravljanje AV tehnikom, razvoj kompjutorskog sustava komunikatora i sl. Opremanje škole obavlja se postupno dok se ne postigne standard koji je ovdje predložen.

Nastavna pomagala u BIC-u:

Veličina škole do do do do više od(broj učenika) 350 500 700 1000 1000

- grafoskop 2 4 5 6 7- dijaprojektor 1 2 3 4 5- TV s AV tehnikom (VHS, DVD) 2 5 6 8 10- kinoprojektor, LCD projektor 1 1 2 2 3- muzička linija 1 1 1 1 1- ploča s mekom oblogom 4 8 12 16 18- magnetna tabla 4 8 12 16 18- scanner 1 1 1 1 1- kompjutor s monitorom 8+1 8+1 10+1 15+1 15+1- LAN / bežični LAN + + + + +- (mrežni) printer 1 1 1 1 1

Moduli su specijalni elektronički uređaji koji funkcionalno povezuju AV pomagalo pri prezentiranju kombiniranih AV programa, npr.: kasetofon - dijaprojektor, mikrokompjutor - magnetoskop, mikrokompjutor - sustav komunikatora i slične kombinacije.Osnovnu opremu za čuvanje i smještaj informacijske građe čine police, ormari i vitrine. Police mogu biti jednostrane ili dvostrane. Izrađuju se od metala, drva, plastike i omogućuju pomicanje. Horizontalne plohe polica mogu se pomicati ovisno o visini knjiga ili predmeta. Polica dužine 1 m omogućuje smještaj do 35 knjiga, a širina iznosi 25 i 35 cm. Police u bibliotečno-informacijskom centru visoke su 120 cm i imaju najviše 5 horizontalnih redova. Ako je smještajni prostor bibliotečno-informatičkog centra manji, police mogu biti više, ali ne više od 185 cm. Prostor među policama iznosi 90 cm, a glavni prolaz 120 cm. Sve police moraju imati držače za knjige za horizontalno učvršćivanje. Na vidnim su mjestima na polici odgovarajuće oznake.Tekuća periodika od 1 godine u slobodnom pristupu postavljena je tako da je naslov

DRUŠ

TVEN

I PRO

STOR

I

107 knjižnica

108 Hubert Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. knjižnica


2.3.3. Blagovaonica

Predviđa se kod škola većih od 240 učenika.Dimenzionira se 0,80 m2/učeničkom mjestu škole, uz pretpostavku da se hrana dijeli u dvije do tri smjene. Prostor blagovaonice mora imati prirodnu ventilaciju i osvjetljenje, kod čega površina prozora mora biti veličine najmanje 1/6 podne površine.Uz blagovaonicu valja omogućiti pranje ruku prije konzumacije, a dimenzionira se s jednom slavinom na 10 učenika u smjeni.Ako je blagovaonica poseban prostor uz školsku zgradu, ona mora imati svoju garderobu i prostor sanitarnih uređaja.

DRUŠ

TVEN

I PRO

STOR

I

109 Martorell, Bohigas, Mackay: škola Thau, Barcelona, Španjolska, 1972.

publikacije uvijek vidljiv. Najuobičajeniji tip ovih polica sličan je policama za knjige, samo što su horizontalne pregrade u blagom nagibu. Na 1 m’ police stane 3-4 časopisa, odnosno 18-24 primjeraka. Ograničenje visine isto je kao i kod polica za knjige.Namještaj za AV građu izrađen je od metala ako se čuva u spremištu, a od drva, metala ili u kombinaciji ako se nalazi u slobodnom prostoru. Bitno je da bude izrađen tako da osigurava pravilno čuvanje i korištenje te vrste građe. Visina i širina ormara i polica jednaka je dimenzijama polica za knjige, osim dubine koja je kod ormara 40 cm, a kod vitrina 35 cm. Stalak s ormarićem za TV prijamnik i policom za magnetoskop visok je 169 cm, širok 85 a dubok 56 cm. Ormar s policama za AV tehniku je ovih dimenzija: visina 190, širina 100 i dubina 56 cm.Ormarić za katalog može biti jednostrani ili dvostrani, izrađen od metala, drva ili u kombinaciji različitih materijala. Ladice ormarića dimenzionirane su prema kataloškom listiću. Visina kataloškog ormarića iznosi 120 i 150 cm.Osnovni namještaj čitaoničkoga dijela bibliotečno-informacijskog centra jesu stolovi i stolice. Stolovi se izrađuju od odgovarajućih materijala koji se lako održavaju, ne reflektiraju svjetlo i nisu štetni za zdravlje. Dimenzije stola su 90x60x75 cm za individualni rad i 150x75 cm za skupni rad. Za materijal od kojega se proizvode stolice vrijedi isto što i za materijal stolova. Visina stolice iznosi 30-46 cm. Stolovi za rad s korisnicima mogu biti u obliku pulta, od jednog ili više dijelova, ili pak kao pisaći stol. Izrađuju se od drva ili u kombinaciji metal-drvo. Plastika može biti upotrijebljena za izradu pretinaca. Stol te vrste mora osigurati prostor za pisaći stroj u sklopu radnog stola ili na posebnom daktilografskom stoliću. Radni stolovi izrađuju se u dimenzijama 120x60x75, 160x70x75 cm ili 150x75x75 cm.Osnovno sredstvo horizontalnog transporta jesu kolica za knjige. Mogu poslužiti i kao pomoćna površina za odlaganje vraćenih, odnosno neobrađenih publikacija. Izrađuju se od odgovarajućih materijala. Kolica imaju ručicu, gumene kotače koji su okretni, a dimenzije su im: dužina 100 cm, širina 40-45 cm i visina 75 cm.Vitrine i panoi neophodna su oprema za izlaganje knjiga i drugoga materijala. Vitrine mogu biti vertikalne ili horizontalne. Sav izloženi materijal mora biti zaštićen i osiguran. Dimenzije ovih dijelova opreme prilagođene su ostalome namještaju.U sklopu BIC-a, za potrebe knjižnice smješta se u knjižnici kompjutor dostupan bibliotekaru. Osim toga, u BIC-u su smješteni i kompjutori koji su na raspolaganju učenicima.

Ovisno o broju učenika i odjela u školi broj kompjutora je kako slijedi:

za bibliotekara: za učenike:- do 16 odjela 0 0- od 16 do 24 odjela 1 1-5- od 25 do 32 odjela 1 2-10- više od 32 odjela 1 2-10

blagovaonica


2.4. PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA ŠKOLE

Ovi prostori objedinjuju pedagošku i administrativnu službu škole te rješavaju zahtjeve prema cijelom učiteljskom kolektivu, učenicima i trećim - vanjskim osobama.Zbog toga je poželjno da se ovi prostori smještaju u prizemlje, s jednostavnom i preglednom vezom na ulazni prostor škole.Pristup za roditelje i nastavnike, kratak i pregledan, ne smije ići preko ostalih prostornih sklopova namijenjenih nastavi. Sklop prostora za organizaciju i koordinaciju rada ne bi smio biti prolazan za ostale sklopove, ali treba biti pristupačan.

Ovaj prostorni sklop čine:

2.4.1. zbornica2.4.2. soba ravnatelja škole2.4.3. soba tajnika2.4.4. soba stručno-razvojne službe2.4.5. soba administracije2.4.6. arhiva2.4.7. sanitarije učitelja.

Svi ovi prostori moraju imati dobre uvjete za rad: prirodno osvjetljenje, prozračivanje, grijanje, zaštitu od sunca, telefonske veze, a opremu adekvatnu zadacima koji se unjima obavljaju.Ti su prostori međusobno povezani neposrednim vezama, prema karakteru pojedinih radnih prostora, i zajedničkom komunikacijskom površinom. Ovom površinom treba riješiti i omogućiti nužnost čekanja stranaka (niša, klupa, stolić i sl.), pristup do garderobe te do prostora sanitarnih uređaja ovih radnika i, eventualno, čajne kuhinje.U ovom komunikacijskom prostoru treba riješiti i prostor pribora i sredstavaza čišćenje.

2.4.1. Zbornica

Zbornica je mjesto okupljanja svih učitelja škole, mjesto izmjene iskustava i rezultata rada, održavanja zajedničkih sjednica i mjesto odmora između nastavnih sati.Veličina zbornice ovisi o broju učitelja u većoj smjeni, a valja računati s površinom od 2,5 do 3,0 m2/učitelju. Opremom treba omogućiti smještaj razrednih dnevnika i učiteljske biblioteke te osigurati mjesto svakom učitelju (za sjednice i obavljanje manjih administrativnih poslova).U sklopu zidnih površina treba predvidjeti površinu za raspored sati i druge

ORGA

NIZA

CIJA

I KO

ORDI

NACI

JA R

ADA

zbornica

arhiva WC

SRS ravnatelj

pedagog tajnik

admini-stracija

prijem roditelja

111 Neven Šegvić:škola u Kumrovcu, 1955.

zbornica

112 zbornica

110 shema prostornog sklopaorganizacije i koordinacije rada škole


pismene obavijesti škole.Uz zbornicu (bolje) ili unutar nje treba osigurati prostor za učiteljsku garderobu s umivaonicima, ako to nije riješeno u kabinetima učitelja.

2.4.2. Soba ravnatelja škole

Radni prostor ravnatelja (10-16 m2) je prostor koji treba omogućiti nesmetani rad i kontakte s učiteljima, učenicima i roditeljima, te s trećim osobama. Usmjeravanje ovih kontakata i realizaciju obično izvršava tajnik škole. Uz taj radni karakter, ovaj prostor ima i reprezentativni karakter, adekvatan veličini i ulozi škole u naselju.Taj je prostor neposredno vezan i s radnim prostorom tajnika.Oprema valja omogućiti rad sa svim administrativnim djelatnicima i razgovore s manjim brojem osoba.

2.4.3. Soba tajnika

Radni prostor tajnika (9-12 m2) ostvaruje funkcionalne veze sa strankama i pristup aktualnoj arhivi, neposrednu vezu sa sobom ravnatelja i prostorom administracije škole. Opremu ovog prostora treba uskladiti s poslovima i zadacima koje obavlja tajnik - pisanje, pisanje na stroju, telefon i dr.

2.4.4. Soba stručno-razvojne službe

U radnim prostorima pedagoga, psihologa, socijalnog radnika i defektologa (9-36 m2) istražuju se, planiraju i programiraju odnosi učitelj - učenik, učenik - učenik, roditelji -- škola putem sastanaka, dogovora, testova i drugih oblika suradnje. Opremom je potrebno osigurati radno mjesto za pisanje i pisanje na stroju, izradu testova i arhiviranje materijala, pohranu literature i prostor za obavljanje individualnog ili rada smanjim skupinama.

2.4.5. Soba administracije

Radni prostor administracije (12-16 m2) je prostor u kojem se obavlja ekonomsko--financijsko poslovanje škole s dva ili, kod većih škola, s tri radna profesionalna mjesta. Svako radno mjesto mora imati mogućnost pisanja i pisanja strojem te zajedničku telefonsku vezu. Neposredno je povezan s prostorom tajnika škole.

2.4.6. Arhiva

U ovom prostoru (12 m2) pohranjuje se aktualna arhiva i školska dokumentacija.

2.4.7. Sanitarije učitelja

Prostori sanitarnih uređaja za učitelje dimenzioniraju se:za 20 učitelja: 1 pisoar + 1 WC kabina,za 20 učiteljica: 2 WC kabine.U odvojenim pretprostorima treba predvidjeti toliko umivaonika koliko je ugrađeno sanitarnih uređaja za muške odnosno ženske učitelje. Sve ostale preporuke o uređenju tih prostora vrijede kao i kod sanitarnih prostora učenika.

ORGA

NIZA

CIJA

I KO

ORDI

NACI

JA R

ADA

113,114 Neven Šegvić:škola u Kumrovcu, 1955.

prizemlje

zbornica

kat

115 Radovan Nikšić:škola u Dubravi, Zagreb, 1960.prizemlje


2.5. GOSPODARSKI PROSTORI

Namjena, broj i veličina prostora za gospodarske servise utvrđuje se prema vrsti škole, kapacitetu školske zgrade i načinu opskrbe, odnosno osiguranja energetskih potreba.


2.5.1. kuhinjski pogon2.5.2. energetsko-tehnički blok.

2.5.1. Kuhinjski pogon

Kuhinjski pogon obuhvaća:

2.5.1.1. kuhinja sa spremištem2.5.1.2. spremište2.5.1.3. sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja.

2.5.1.1. Kuhinja sa spremištem

Prehrani djece u školi pripada važno mjesto u sklopu društvene brige o djeci, a ima veliko značenje za održavanje njihove fizičke i psihičke kondicije te pravilan i zdrav razvoj.Prehrana je, prema tome, sastavni dio organizacije rada škole, a kod škola s produženim boravkom ona je još naglašenija.Priprema hrane za potrebe učenika organizira se na dva načina:

- škola samostalno nabavlja hranu i priprema obroke,- škola distribuira nabavljenu hranu koja se priprema na centralnom mjestu.

Uz ove osnovne oblike, prehrana djece može se realizirati i njihovom kombinacijom, prilagođenom potrebama i uvjetima škole, odnosno uvjetima nabave namirnica ili pripremljene hrane, tj. organizacijom kuhinje za pripremu toplog obroka - čajne kuhinje, ili kuhinje za pripremu i distribuciju hrane.Prema tome, veličina potrebnih prostorija za te namjene utvrđuje se prema vrsti, kapacitetu školske zgrade i načinu opskrbe. Tehnološki proces pripremanja hrane zahtijeva detaljniju organizaciju prostora kuhinje - kako s njene higijenske strane, tako i s njene tehnološke i ekonomske strane, i to zbog skupoće i prostora i uređaja, a sve prema odabranim potrebama škole i učenika te uz maksimalno poštovanje higijenskih mjera i strogoga dijeljenja čistog odnečistog prostora.Prostor kuhinje mora imati dobru ventilaciju i dobro osvjetljenje.Tehnološki projekt kuhinje sastavni je dio tehničke dokumentacije školske zgrade.116 funkcionalna shema gospodarskih prostora

garderobaosoblja

WC

kotlovnica

smeće

ekonom

spremište

spremište

kuhinja

office

blagovaonica

čistačica

općegosp.

spremište

radionicakućnog

majstora

WC

garderobaosoblja

blagovanjeosoblja

gosp

odar

sko

dvor

ište

ener

gets

ko-te

hnič

ki b

lok

kuhi

njsk

i pog

on

veza sa sustavomškolskih komunikacija

GOSP

ODAR

SKI P

ROST

ORI

gospodarskiulaz


Kuhinjsko spremište dimenzionira se shodno kuhinji i lokalnim uvjetima, a mora sadržavati:- ostavu za suhu hranu, povrće, te za konzumnu robu i kruh (brašno, šećer, ulje, ocat i sl.),- hladionike za meso i suho meso, te za mlijeko i mliječne proizvode.

2.5.1.2. Spremište za zimnicu

Ovo spremište treba predvidjeti u školama kod kojih nije moguća dnevnaopskrba hranom.

2.5.1.3. Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja

Broj i veličina prostorija za osoblje kuhinje određuje se prema vrsti i kapacitetu kuhinje, a obvezno sadržavaju:- garderobu s dvodijelnim ormarima,- prostor sanitarnih uređaja s umivaonikom, tušem i WC-om.

2.5.2. Energetsko-tehnički blok

Energetsko-tehnički blok čine:2.5.2.1. kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad)2.5.2.2. radionica kućnog majstora2.5.2.3. garderoba i sanitarije tehničkog osoblja2.5.2.4. opće gospodarsko spremište2.5.2.5. garderoba i sanitarije čistačica2.5.2.6. prostor za odlaganje smeća.

2.5.2.1. Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i eventualni otpad)

Zagrijavanje zgrade, gdje je god moguće, treba predvidjeti sustavom centralnoga grijanja zbog čistoće, ekonomičnosti u održavanju i efikasnosti korištenja toplinske energije.Uređaji centralnoga grijanja organiziraju se u kotlovnici. Gorivo ili energija odabiru se shodno lokalnim uvjetima: drvo, ugljen, plin, ulje, elektrika.Ovisno o izboru goriva dimenzionira se i projektira prostor za uskladištenje goriva i eventualnog otpada (šljaka, pepeo). Zagrijavanje ogrjevnih tijela parom nije dopušteno.Kotlovnica se dimenzionira prema veličini škole i prema izboru izvora energije.Ona mora biti pristupačna i izvana, a posebice je važno riješiti gospodarski (kolni) prilaz koji ni u kojem slučaju ne smije biti ispred trakta učionica, kao ni na strani glavnogulaza u školu.Dimnjak se postavlja tako da vjetrovi ne zanose dim u nastavne prostorije.Kotlovnicom upravlja ovlašteni radnik: ložač, i njegovo radno vrijeme ne poklapa se s

radnim vremenom ostaloga tehničkog osoblja, pa je time neovisan pristup kotlovnici još važniji.Ložač u kotlovnici ima priručni radni stol s alatom za održavanje kotlovnice i skla-dišta goriva.Garderoba i praonica ložača mogu se smjestiti unutar garderobnih prostora ostaloga tehničkog osoblja.Kotlovnica mora udovoljavati propisima zaštite pri radu i zaštite od požara pa u osnovi mora imati odvojen pristup i izlaz za nuždu.Projekt instalacije centralnoga grijanja s mrežom razvoda i tehnološki projekt kotlovnice sastavni su dio dokumentacije za izvedbu školske zgrade.

2.5.2.2. Radionica kućnoga majstora

Služi za popravak inventara - namještaja i opreme, te pohranu alata i materijala za popravak u zgradi.

2.5.2.3. Garderoba i sanitarije tehničkog osoblja

Sastoje se od garderobe s dvodijelnim ormarima te od prostora sanitarnih uređaja s umivaonikom, tušem i WC-om.

2.5.2.4. Opće gospodarsko spremište

Ovo spremište služi za odlaganje oštećenoga školskog inventara, namještaja i opreme.

2.5.2.5. Garderoba i sanitarije čistačica

Sastoji se od garderobe s dvodijelnim ormarima te od prostora sanitarnih uređaja s umivaonikom, tušem i WC-om. Spremišta pribora i sredstava za čišćenje smještena su po traktovima školske zgrade i obično su veličine 2-3 m2.

2.5.2.6. Prostor za odlaganje smeća

Prostor za odlaganje otpadnih tvari i smeća mora biti neposredno vezan na mogućnost odvoza, tj. na gospodarsko dvorište školske zgrade, ali strogo odijeljen od prostora za prijam i skladištenje hrane. Prostor mora biti prirodno ventiliran te tako osiguran da se onemogući pristup životinjama i insektima.

GOSP

ODAR

SKI P

ROST

ORI


2.6. OSTALI PROSTORI


2.6.1. ulaz2.6.2. komunikacije2.6.3. sanitarije za učenike2.6.4. stan domara2.6.5. stan učitelja.

2.6.1. Ulaz

Ulaz u školsku zgradu postavlja se na uočljivom i lako pristupačnom mjestu u odnosu na prilaz zgradi. Preko školskog trga, kroz natkriveni ulaz - trijem i ulazna vrata (koja se moraju rješavati vjetrobranom u svim klimatskim područjima) ulazi se u školsku zgradu.U školskim zgradama manjega kapaciteta obično se postavlja zajednički ulaz za učenike i nastavnike, čime se osigurava efikasan nadzor.Ulaz u školsku zgradu mora biti udaljen od prometnice najmanje 30,0 m.

Kao elementi ulaza obrađuju se:

2.6.1.1. trijem2.6.1.2. vjetrobran2.6.1.3. ulazni prostor2.6.1.4. vratarnica2.6.1.5. garderoba učenika.

2.6.1.1. Trijem

Ispred ulaza za učenike postavlja se trijem (nadstrešnica) radi okupljanja djece i zaštite od kiše, vjetra itd.Trijem je sastavni dio trga koji naglašava ulaz u školsku zgradu. Minimalne je površine - za sve škole - 40 m2. On neposredno formira ulaz u školsku zgradu.U trijemu treba predvidjeti i mogućnosti sjedenja, a na podesnome mjestu česmu s više vertikalnih mlazova.

2.6.1.2. Vjetrobran

Vjetrobran se dimenzionira prema broju učenika (korisnika), a širina ulaznih vrata iznosi 0,5 cm/učeniku. Najmanja širina jednokrilnih ulaznih vrata u školi iznosi 90 cm, odnosno dvokrilnih vrata 150 cm.Dubina vjetrobranoga prostora tako je dimenzionirana da se vrata međusobno ne sudaraju te da je osiguran siguran izlaz i ulaz. Najmanja širina vjetrobrana je 2,0 m, a dubina 2,20 m.

117 Jorma Järvi: škola Brändö,Helsinki, Finska, 1954.-55.

118 Radovan Nikšić:škola u Dubravi, Zagreb, 1960.

OSTA

LI P

ROST

ORI

trijem

trijem


Vrata se u vjetrobranu otvaraju u smjeru izlaza. Vrata prema vanjskom prostoru su zaokretna (krila proviđena automatskim zatvaračima), a prema unutrašnjem su mimokretna.U podu vjetrobranskoga prostora treba upustiti površinu poda za debljinu brisača za obuću. U trijemu, ispred ulaznih vrata, treba osigurati strugalo za otklanjanje blatas obuće.

2.6.1.3. Ulazni prostor

Ulazni prostor u školskoj zgradi zapravo je prostorna veza ulaza i općih komunikacija.To je prostor između vjetrobrana, prostora za više namjena, garderobe za učenike i komunikacija škole. Dimenzionira se s 0,05-0,08 m2 po učeniku, a obračunat je u sklopu 65% neto površine.

2.6.1.4. Vratarnica

Postavom vratarnice treba osigurati nadzor ulaza u školsku zgradu.Vratarnica može biti u vjetrobranskom prostoru ili u ulaznom prostoru kao slo-bodno stojeća.

2.6.1.5. Garderoba za učenike

Središnja garderoba služi za učenike od V. do VIII. razreda. U prostoru garderobe treba omogućiti skidanje i odlaganje odjeće i obuće te obuvanje školske obuće.Obično je smještena neposredno uz ulazni prostor i organizirana tako da osigurava protok bez zastoja. Poželjno je da se garderobni prostor formira po razrednim odjelima.Prostor u kojem se organizira garderoba mora biti dobro prirodno osvijetljen i prozračivan. Temperatura garderobnih prostora ne smije biti niža od 18˚C. Važan je odabir materijala kod projektiranja garderobe. Preporučuju se trajne i jednostavne konstrukcije koje omogućavaju prozračnost, održavanje čistoće i provođenje dezinfekcije prostora garderobe.Garderobe se dimenzioniraju s 0,15 m2/učeničkom mjestu.Osim kao poseban prostor, garderoba se može organizirati i kao otvoreni prostor s mobilnim garderobnim ormarima, čijim se pomicanjem prostor garderobe može koristiti i za druge namjene.Odjeću treba vješati na vješalice podešene uzrastu učenika na udaljenosti od 18,0 cm, ako su sve vješalice na istoj visini, odnosno na udaljenosti od 15,0 cm ako se vješalice postavljaju na izmjeničnu visinu.U sklopu vješalice treba riješiti odlaganje kapa i kišobrana. Ispod vješalice treba predvidjeti usku klupicu od 30,0 cm širine, ispod koje se na rešetkastu policu, izdignutu za 10-15 cm od poda (radi sušenja), odlaže obuća.Svijetla širina - udaljenost između vješalica (nosač vješalica - stijena) jest 120,0 cm.

OSTA

LI P

ROST

ORI

119 Antun Ulrich: škola na Pantovčaku, Zagreb, 1952.vjetrobran

120-123 garderobni prostor - primjeri


Središnje garderobe organiziraju se u pravilu kod škola koje imaju pretežnu nastavu u specijaliziranim učionicama ili se čak koriste radna odijela pri ostvarivanju određenih oblika nastave.Kod područnih škola gdje se okupljaju učenici iz udaljenih naselja s neasfaltiranim cestama, također se preporučuje organiziranje središnje garderobe uz ulazni prostor. Te bi garderobe trebale imati mogućnost pranja obuće, pa se preporučuje osiguranje tekuće vode i korito za pranje.Za učenike od I. do IV. razreda garderoba se organizira unutar komunikacijskih površina sklopa razredne nastave.

2.6.2. Komunikacije

U pravilu razlikujemo:

2.6.2.1. horizontalne komunikacije - hodnici2.6.2.2. vertikalne komunikacije - stubišta.

2.6.2.1. Hodnici

Hodnici služe ponajprije za prilaz pojedinim prostorijama i za povezivanje pojedinih dijelova zgrade. Međutim, mogu imati i druge funkcije, uglavnom one koje su vezane za prostorije koje povezuje hodnik. To mogu biti: uključenje dijela hodnika u sustav učionice, rekreacija učenika tijekom odmora, distribucija hrane, izlaganje učeničkih i drugih radova, garderoba i dr. Tada je potrebno proširiti hodnik kako bi se osigurala dostatna propusna moć.Elementi za dimenzioniranje hodnika (za prostorne sklopove namijenjene nastavi i društvenom životu škole):

- minimalna širina hodnika za jednotrakt (za 2 učionice) = 180 cm- 4 učionice u jednotraktu ≥240 cm- minimalna širina hodnika za dvotrakt = 300 cm.

Za svaku daljnju učionicu širina se hodnika povećava za 30 cm.Kako je najdulji put (propisan tehničkim normativima za zaštitu od požara) iz učionice do stubišta (izlaza) maks. 30 m, za dimenzioniranje hodnika uzima se kao najveća dužina hodnika s 4 učionice na jednoj strani hodnika.

šh (širina hodnika)- 2 učionice u jednotraktu šh=180 cm- 4 učionice u jednotraktu šh=240 cm (180+2x30)

OSTA

LI P

ROST

ORI

124, 125 Arne Jacobsen: škola u Rodovreu, Danska, 1952.

nadsvjetla u hodnicima


- 4 učionice u dvotraktu šh=300 cm- 6 učionica u dvotraktu šh=360 cm (300+2x30)- 8 učionica u dvotraktu šh=420 cm (300+4x30)*.

Minimalna visina hodnika jest 240 cm.Vrata učionica otvaraju se prema hodniku, za 180°, a smjer otvaranja vrata suprotan je od smjera izlaza (evakuacijski put). Luk koji opisuju vrata ne smije prelaziti polovinu širine hodnika.Ako su učionice s obje strane hodnika (dvotrakt), tada vrata nasuprotnih učionica trebaju biti, po dužini hodnika, razmaknuta za > 2 širine vrata.Hodnici moraju biti dobro prirodno osvijetljeni i ventilirani putem otklopnih prozora. Nije dobro samo čeono osvjetljenje hodnika. Ukoliko su u hodnicima organizirane garderobe, njihova je ventilacija još važnija, a organizacija garderobe ne smije se stvarati na štetu minimalne svijetle širine hodnika.Materijali koji će se primijeniti u izvedbi tih prostora moraju biti takvi da se dadu lako čistiti i dezinficirati, i to koji ne upijaju mirise. Preporuča se upotreba materijala sa što manje ili uopće bez sljubnica.Poželjno je osigurati mogućnost pranja zidova hodnika, i to do visine 130 cm (ili više).Hodnici su u pravilu ravni - horizontalni, a ako se u njima svladavaju određene visinske razlike terena, nije dopušteno koristiti manji broj stuba od tri u jednome nizu.Hodnici u ostalim sklopovima školske zgrade široki su ≥ 1,5 m.

* različiti izvori daju različite uvjete za dimenzioniranje hodnika s više učionica:“Upute za programiranje - projektiranje i izgradnju osnovnih škola”, Stručna biblioteka SAH-a, 1965.:“... dužina se hodnika računa sa najviše 4 učionice, jer se kod većeg broja razreda mora interpolirati još jedno stubište koje odterećuje hodnik ...”“... kod dvotrakta mjerama za širinu hodnika u jednotraktu treba dodati još 50 cm ...”M. Baylon: “Školske zgrade”, 1958.:“... širina za slobodnu komunikaciju ne bi trebala biti manja od 180 cm kad se radi o hodniku sa 2 do 3 “klasične” učionice. Za svaku daljnju učionicu širina se povećava za oko 30 cm, što znači da se za svakog učenika povećava uglavnom za 1 cm ...”E. Neufert: “Elementi arhitektonskog projektiranja”, 2002.:širina za prilaz (š+c) pri čemu je: c ≥1,0 m +0,7 m za 100 učenika od 100 - 500 uč. +0,5 m za 100 učenika od 500 - 1000 uč. š=širina vratnog krila

OSTA

LI P

ROST

ORI

2 učionice u jednotraktu

4 učionice u jednotraktu

4 učionice u dvotraktu

6 učionica u dvotraktu

8 učionica u dvotraktuotvaranje u smjeru evakuacije

180

240

300

360

420

126 dimenzioniranje hodnika


2.6.2.2. Stubišta

Broj stubišta ovisi o načinu rješenja sklopova školske zgrade i o broju učenika, pri čemu treba izbjegavati suviše široka stubišta.Broj i položaj stubišta određen je i zahtjevom da izlaz iz krajnje prostorije bude najviše 30 m udaljen od stubišta. Iz toga slijedi da je 60 m maksimalni međusobnirazmak stubišta.

Stubište u školskoj zgradi mora biti uočljivo i neposredno povezano s općim komu-nikacijama (ulazni prostor, hodnici).Pri projektiranju stubišta potrebno je dimenzionirati visinu i širinu stube, širinu kraka stubišta i širinu podesta.

Visinu i širinu stube, s obzirom na manji korak djece, treba računati po formuli: 2v+š=61 cm, pri čemu visina stube nije veća od 16 cm, a najpogodnije su visine od 13 do 15 cm. Gazište stube je horizontalna površina, a čelo je u nagibu prema nastupnoj plohi (kut nešto manji od 90˚).

Širina stubišnoga kraka mjeri se kao svijetla širina između rukohvata. Minimalna širina stubišnoga kraka za 60 učenika (dvije učionice) jest 120,0 cm. Za sljedeće dvije učionice širina kraka se povećava za 30,0 cm (0,5 cm/uč.) itd. Kod stubišta sa širinom kraka do 150 cm, rukohvat može biti samo s jedne strane, dok se na stubišnim krakovima širim od 150 cm postavlja na obje strane, a kod stubišnoga kraka širine ≥ 240 cm i u sredini (srednji rukohvat je dvostruk). Rukohvate treba tako projektirati da se onemogući sklizanje po njima.Širina podesta (Šp) dimenzionira se tako da se mjeri svijetle širine kraka doda20,0 cm.

Šp = Šk + 20,0 cm

Stubišta moraju biti odijeljena proširenim podestom od horizontalnih komunikativnih površina škole, a zbog propuha i vratima. Pritom treba paziti da vratna krila ne zadiru bitnije u prostor horizontalnih komunikacijskih površina i da ne ometaju kretanjepo njima.Stubišta u sklopovima namijenjenim organizaciji i koordinaciji rada te gospodarstvu dimenzioniraju se prema funkciji, a na osnovi općih standarda za arhitektonsko projektiranje.Stubišta moraju biti prirodno osvijetljena i ventilirana.Povoljnije je bočno osvjetljenje stubišta od čeonoga.Ako se za komunikaciju u školskoj zgradi koristi rampa, tada nagib rampe smije biti maksimalno 10% do12%.

OSTA

LI P

ROST

ORI

skica središnjega prostora škole

127-131 Herman Hertzberger:‘Montessori College Oost’,Amsterdam, Nizozemska, 1999.

stubišta kao tribine/prostor okupljanja

radni prostori na galerijamazaokretne radne plohe

konceptualni dijagrami


2.6.3. Sanitarije za učenike

Sanitarije za učenike čini prostor za WC kabine s pretprostorom u kojem su umivaonici. Svaka sanitarna grupa sastoji se iz ženskog i muškog dijela, koji imaju potpuno odvojene pretprostore.Sanitarijama valja posvetiti posebnu pozornost (lociranje unutar školske zgrade, odnos prema vanjskim površinama, dimenzioniranje potrebnoga prostora, obrada površina...).To su prostori čijim korištenjem učenici stječu higijenske navike, ali i prostori koji mogu biti izvori infekcije i onečišćenja zraka drugih prostora škole. Ukoliko se njihovu higijenskom održavanju ne posvećuje dovoljna pozornost, tada i dobro projektiran prostor bez pažljive njege postaje vrlo brzo prostor neugodan za okolinu.

Dimenzioniranje potrebnoga broja sanitarnih uređaja provodi se prema sljedećem proračunu:

- za 30 učenica potrebno je osigurati 2 WC kabine- za 30 učenika potrebno je osigurati 1 WC kabinu +1,5 pisoar- za 30 učenica, odn. 30 učenika, potrebno je u pretprostoru osigurati 1 umivaonik- potrebno je osigurati barem 1 WC kabinu za invalidnu djecu.

Prostor sanitarnih uređaja treba vezati za komunikacijske površine škole te obvezno prirodno osvjetljavati i prozračivati. Poželjna je orijentacija prema neosunčanim vanjskim površinama.Ulaz u prostore sanitarnih uređaja treba biti uvučen od komunikacijske površine, pa se u tom degažmanu može ugraditi - instalirati izvor pitke vode.Zidovi i podovi moraju biti izvedeni kao hladni i nepropusni radi lakšeg čišćenja i dezinfekcije; podovi su u nagibu prema podnim slivnicima (sifonima) koji se lociraju na optimalnim mjestima lakog pristupa - radi čišćenja prostora i za kontrolu protoka vode.Pregradni zidovi između prostora sanitarnih uređaja muških i ženskih kabina, kao i pregradni zidovi između pretprostora i prostora sanitarnih uređaja, moraju biti izvedeni od poda do stropa.Svi zidovi trebaju biti obloženi keramikom do visine vrata kabine.Preporučuje se da su pregrade između kabina izdignute od poda 15 cm (radi čišćenja i ventiliranja), te da su minimalne visine do visine vrata kabine (200 - 210 cm).Prostori sanitarnih uređaja moraju biti prirodno osvijetljeni i prirodno prozračivani. Poželjno je predvidjeti i projektirati ugrađene ventilacijske kanale za prirodnu ventilaciju ako su prozori zatvoreni tijekom praznika (zimi - ljeti) ili zbog vremenskih nepogoda ne mogu ostati nekontrolirano otvoreni.Vrata između komunikacijske - opće površine škole i pretprostora WC kabina ili pisoara imaju kvaku i običnu bravu.

OSTA

LI P

ROST

ORI132 sheme sanitarija

pisoari upredprostoru kabina

WC kabine obostrano

sanitarije za 4 učionice

sanitarijeza 8 učionica

150 120 120 140

180 120 140 140

120 200 120 140 120 140

0 1m

WC kabine jednostrano


Sva su vrata ravna i glatka radi održavanja čistoće i dezinfekcije, odnosno da ne upijaju i ne zadržavaju neugodne mirise.U tom je smislu potrebna i pravilna selekcija te odabir sanitarnih uređaja, armatura i drugog pribora, koja će osigurati trajnost upotrebe, jednostavnost održavanja i maksimalnu mogućnost higijenske njege svakog elementa.

Osnovne mjere elemenata sanitarija:

- WC kabina = širina 80 - 90 cm, dubina 120 -140 cm (ovisno o otvaranju vrata u kabinu ili prema van)- prostor pisoara: 60,0 cm x 100,0 cm- prostor umivaonika: 60,0 cm x 100,0 cm.

Sve ove prostore povezuju komunikacijske površine najmanje širine 120 cm odnosno 150 cm ako se vrata kabine otvaraju na komunikacijske površine.Vrata WC kabina trebala bi se u pravilu otvarati prema van (dubina kabine 120 cm), a moraju se zatvarati patentnim zatvaračem koji se može otvarati posebnim ključem s vanjske strane.WC kabine moraju imati uređaj za papir.Umivaonici su smješteni u pretprostoru WC-a, koji je ujedno i tampon između WC-a i hodnika. Prostori umivaonika moraju imati nosače za papirnate ubruse i prostor za sapun te posudu za otpatke.Uz sanitarije i u njihovu sklopu poželjno je riješiti i spremište pribora i sredstava za čišćenje prostora škole.Spremište pribora i sredstava za čišćenje ne smije biti pristupačno učenicima, a mora biti dobro ventilirano.

2.6.4. Stan domara

U većim školama predviđa se stan za kućepazitelja - domara zgrade kako bi školska zgrada bila neprekidno pod nadzorom.Prilaz do stana mora biti odvojen od škole, a prostorije stana tako orijentirane s obzirom na buku, poglede i mirise, da ne ometaju nastavu i obratno.Stan se projektira prema propisima za stambenu izgradnju.

2.6.5. Stan učitelja

Predviđa se za škole s 1-3 učionice (seoske škole). Stan mora pružiti i mogućnost stanovanja za dvoje nastavnika, različitih po spolu. Kuhinja i sanitarni čvor su zajednički,

a prostor boravka odvojen. Veličina je stana 54 m2.Ako se stan nastavnika gradi u sklopu školske zgrade, tada mora imati poseban ulaz i posebno dvorište. Stan se projektira prema propisima za stambenu izgradnju.

OSTA

LI P

ROST

ORI

133 Arne Jacobsen: škola Munkegaard,Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

1 spremište za bicikle / sanitarije, 2 dvorana za tjelesni odgoj, 3 razredna nastava, 4 specijalizirane učionice, 5 dvorana za više namjena, 6 uprava, 7 zbornica, 8 stan ravnatelja, 9 stan domara


2.7. VANJSKI PROSTORI

Vanjski prostori škole jesu površine školske parcele koje nisu pokrivene školskom zgradom.Možemo ih, prema namjeni, podijeliti u dvije grupe:

2.7.1. opći prostori2.7.2. prostori nastavnih područja.

2.7.1. Opći prostori

Ova grupa obuhvaća one površine koje nisu neposredno vezane za odgojno-obrazovni proces. To su prostori pješačkoga i kolnoga pristupa objektu:

2.7.1.1. pješački prilazni put2.7.1.2. školski trg2.7.1.3. parkiralište za školski autobus i automobile2.7.1.4. gospodarsko dvorište.

2.7.1.1. Pješački prilazni put

Uglavnom se predviđa zajednički pješački prilaz za učenike, roditelje, učitelje i osoblje, lociran tako da se ne ometa rad u školskim prostorima. Kada su ulazi učitelja ili osoblja diferencirani u odnosu na glavni ulaz, tada se razdvajaju i pripadajući pješački prilazi.Prilazi za učenike ne smiju biti sa ili preko prometnica s intenzivnim prometom, s glavnih prometnica ili preko nezaštićenih prometnih prijelaza (željezničkih, tramvajskih itd.).Ukoliko se planira korištenje dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu izvan školskih programa, tada se formira i prilazni put za vanjske korisnike dvorane.

2.7.1.2. Školski trg

Školski trg je prostor okupljanja učenika, učitelja, roditelja i građana prije nastave, određenih sastanaka ili rada.Valja ga oblikovati shodno pristupu školi i okolnom uređenju prostora, a uz dekorativno i funkcionalno zelenilo, te zelene i čvrste površine, treba koristiti i sve druge prostorne elemente, kao npr.: klupe, ograde, tekuću vodu, prostor skulpture ili oznake škole i sl., da bi se oblikovao prostor za ugodno zadržavanje ili dočekivanje.Na školski trg veže se trijem i ulaz u školsku zgradu.

VANJ

SKI P

ROST

ORI

134-136 Dieter Henke, Marta Schreieck:škola u Wien-Donaustadtu, Beč, Austrija, 2002.

pogled iz pasaža prema trgu i ulazu, presjek, tlocrt

passage školski trg aula dvorana


VANJ

SKI P

ROST

ORI

137,138 Martorell, Bohigas, Mackay:škola Thau, Barcelona, Španjolska, 1972.

školski trg

139,140 Mario Botta:škola u Morbio inferioreu, kanton Ticino,

Švicarska, 1972.-77.

školski trg


VANJ

SKI P

ROST

ORI2.7.1.3. Parkiralište za školski autobus i automobile

Ako određeni broj parkirališnih mjesta nije predviđen u neposrednoj blizini zemljišta za gradnju, potrebno ih je osigurati na samome zemljištu. Broj parkirališnih mjesta određuje se prema broju zaposlenih u školi.

2.7.1.4. Gospodarsko dvorište

Na parceli školske zgrade osigurava se odgovarajuća površina zemljišta za gospodarske svrhe (dovoz goriva, namirnica, odvoz smeća, eventualno skladištenje itd.).Gospodarsko dvorište smješta se tako da njegovo korištenje ne ometa rad u školskoj zgradi ili na uređenim otvorenim površinama školske parcele. Formira se kao samostalna površina odvojena od školskog dvorišta i prilaza za učenike i nastavnike.Veličina gospodarskoga dvorišta određuje se prema kapacitetu gospodarskih prostora u školskoj zgradi.

2.7.2. Prostori nastavnih područja

Ova grupa obuhvaća one površine koje su vezane za organizaciju odgojno-obrazovnog procesa. To su sljedeći vanjski prostori:

2.7.2.1. nastava na otvorenom (razredna)2.7.2.2. prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - školski vrt2.7.2.3. prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park)2.7.2.4. vježbalište - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture2.7.2.5. ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije.

2.7.2.1. Nastava na otvorenom (razredna)

U krajevima gdje to klimatski uvjeti omogućavaju predviđa se organizacija odgojno--obrazovnog rada s učenicima I.-IV. razreda i na otvorenom, kao učionica u prirodi.Vanjski prostor namijenjen za nastavu na otvorenom postavlja se u neposrednoj vezi s matičnom učionicom u školskoj zgradi, ali tako da rad jednog odjela ne ometa odvijanje nastave u drugim odjelima.Prostor nastave na otvorenom treba biti zaštićen od intenzivnog osunčanja i jakog vjetra. Površina je toga prostora u pravilu popločena, a veličina joj je oko 80 m2. 141-146 primjeri nastave na otvorenom

Johannes Duiker: Open air škola, Amsterdam, Nizozemska, 1930.

Ulrich Baumgartner: škola Aesch,Neftenbach, Švicarska, 1958.-59.

Arne Jacobsen: škola Munkegaard,Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

Hans Scharoun: škola u Lünenu, Njemačka, 1958.-61.

Richard Neutra: eksperimentalna škola Corona, Bell, Los Angeles, SAD, 1935.

Eugène Beaudouin, Marcel Lods: Open air škola u Suresnesu, Pariz, Francuska, 1936.


2.7.2.4. Vježbalište - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture

Obrađuju se pod točkom 2.2.6.2.

2.7.2.5. Ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije

Ako postoje prostorne mogućnosti na zemljištu parcele mogu se urediti parkovne površine s tokovima vode ili bazenima, amfiteatar u prirodi, prostori za sjedenje i okupljanje i dr.

VANJ

SKI P

ROST

ORI 2.7.2.2. Prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvijetnjak)

- školski vrt

Školski vrt koristi se u nastavne svrhe i za praktičan rad učenika. Postavom te površine treba osigurati osunčanje i zaštićenost od vjetra (uglavnom na istočnomdijelu parcele).Obuhvaća površinu za botaničke pokuse, toplo klijalište, povrtnjak, cvijetnjak, prostor za male životinje i ptice, zemljište školske zadruge.Veličina je određena vrstom i kapacitetom škole te karakterom područja u kojem je škola locirana. Orijentaciono se za vrt planira:

- školske zgrade kapaciteta do 300 učenika: 8 m2 po učeniku (samo učenici V.-VIII. razreda),- školske zgrade kapaciteta većeg od 300 učenika: 6 m2 po učeniku (samo učenici V.-VIII. razreda).

2.7.2.3. Prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park)

Školsko dvorište koristi se za okupljanje, igru, odmor, rekreaciju i slobodno kre-tanje učenika.Locira se tako da bude osunčano i zaštićeno od vjetra a da se korištenjem tih površina ne ometa nastava u školskoj zgradi.Dvorište mora biti pogodno povezano sa školskom zgradom.Oprema se odgovarajućim uređajima za aktivnosti i igru učenika, klupama za sjedenje, higijenskom česmom, košarama za otpatke itd.Dio dvorišta ima meku (travnatu) površinu i namijenjen je učenicima nižih razreda, a drugi dio s tvrdom površinom (tako izvedenom da se ne stvara prašina) namijenjen je učenicima viših razreda. Školsko dvorište treba graditi tako da se poslije kiše brzo osuši (vrlo je korisno zemljište izvesti u padu 1,5% do 2,0%).Površine za igru mogu se organizirati i na nekoliko mjesta, što je poželjno zbog dobne razlike učenika, a time se ujedno izbjegava skupljanje velikog broja djece najednom mjestu.

Orijentaciono, školsko se dvorište dimenzionira na sljedeći način:

- školske zgrade kapaciteta do 300 učenika - 5 m2 po učeniku,- školske zgrade kapaciteta većeg od 300 učenika - 3 m2 po učeniku.

Školski se park u pravilu locira pred učionicama. Dio školskog parka uz put ili cestu treba zagraditi višim drvećem da se stvori zaštita od prašine.

147 Hubert Bennett, Michael Powell: škola u Londonu, Velika Britanija, 1970.


3.0. UČIONICA, PROSTOR I OPREMA

Učionica je osnovni nastavni prostor za učenike (osnovne škole) unutar kojega učenik prati izlaganje učitelja, sudjeluje u razrednim razgovorima, obavlja jednostavne vježbe i zapažanja, rješava određene probleme, izrađuje ručne radove, piše i crta, slika, izlaže, recitira, igra se, muzicira itd.U sklopu razredne nastave u pravilu se koriste matične učionice, dok se za predmetnu nastavu mogu formirati učionice kao matične i/ili specijalizirane.Pri projektiranju učionice treba uzeti u obzir dobro izvođenje nastave i slobodnih aktivnosti te potrebu za zdravim, prijateljskim i poticajnim ozračjem. Nužno se razmatra u procesu projektiranja:

- funkcionalna prostorna organizacija- veličina učionice- osvjetljenje, prozračivanje, konstrukcija- namještaj i oprema.

Veličinu učionice određuje namjena i broj učenika koji je koristi. Broj učenika u razredu obično je 30, pa se pretpostavlja da je to broj učenika koji se nalazi u učionici.Potrebno je osigurati 2,0 (1,8) m2 po učeniku (razlika između nižih i viših razreda) da bi se formirao dostatan prostor za predviđene aktivnosti u učionici. Neovisno o regionalnim ili nacionalnim uvjetima, jedno se pravilo mora kod programiranja i projektiranja neke škole prihvatiti: u svakom slučaju, učionica mora biti što je moguće veća.Određuje se i minimalna zapremnina zraka od 6 m3 po učeniku, što uz nužnu izmjenu i dotok svježeg zraka prozračivanjem daje potrebnu količinu zraka u učionici.Visina učionice, orijentaciono ne niža od 300-320 cm (osim kod složenih presjeka učionice), širina učionice od 660 cm granična je za dovoljno jednostrano osvjetljenje, a duljina učionice limitirana je gornjom granicom za vidljivost učenika: 920 cm.Prirodno osvjetljenje učionice trebalo bi biti dostatno i jednoliko raspoređeno, te u pravilu jednostrano s lijeve strane učenika. Ako je učionica dublja od 660 cm, mora se uvesti dodatno osvjetljenje.

Namještaj i oprema sukladni su namjeni učionice. Oprema mora biti brižno odabrana prema posebnom obliku poučavanja i uzrastu učenika. Uz uobičajeni raspored radnih stolova u frontalnom obliku, u učionicama je nužno omogućiti i stvaranje raznovrsnih radnih situacija: individualnog, grupnog i kolektivnog rada. Veća se fleksibilnost zahtijeva za učionice namijenjene nižim razredima. Prema nekim autorima, kvadratičan tlocrt učionice pruža odlične mogućnosti za suvremene metode poučavanja pa je, štoviše, najekonomičnije rješenje.A. Roth sugerira da se nastavna pomagala (koja se koriste za nastavu biologije, kemije, fizike, matematike itd.) mogu pohranjivati tako da ostanu vidljivo izložena djeci.

148 Neven Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955.

149 Rüdiger Lainer: škola u Beču, Austrija, 1991.-94.

Prikladno smještene u vitrinama u hodnicima, prolazima, PVN-u itd. ona znatno pomažu oživljavanju škole i formiranju poticajne edukativne sredine.Uređenje unutrašnjosti učionice pomaže stvaranju ugodna ozračja (fotografije iz prirode, znanosti, tehnike, arhitekture, reprodukcije umjetničkih djela itd.), a jedan dio moraju urediti sami učenici.

UČIO

NICA

, PRO

STOR

I OP

REM

A


4.0. KONSTRUKCIJA I GRAÐEVNI ELEMENTI

Gradnja školske zgrade pretpostavlja racionalno i zamisli sukladno rješenje:

4.1. konstrukcije i4.2. građevnih elemenata.

4.1. KONSTRUKCIJA

Konstrukcija školske zgrade proizlazi iz:

- racionalnog organiziranja unutrašnjih prostora škole- adekvatne upotrebe materijala u konstrukciji zgrade (vodeći računa o lokalnim izvorima materijala i klimatskim karakteristikama lokaliteta te o završnoj obradi vanjskih i unutarnjih površina konstruktivnih elemenata)- mogućnosti i potrebe da se konstruktivnim rješenjem osigura fleksibilnost i adaptabilnost izgrađenoga prostora škole u odnosu na inovacije u nastavi.

Za izvedbu konstrukcije dopuštena je upotreba svih materijala kojih se primjena treba realizirati u skladu s pravilnicima o zaštiti na radu, o zaštiti od požara i drugim važećim standardima, a koji (materijali) u tehnološkom procesu izvedbe osiguravaju uspješnu završnu obradu unutarnjih i vanjskih površina.Konstrukcija se može projektirati i realizirati kao:

4.1.1. zidana konstrukcija,4.1.2. skeletna konstrukcija,4.1.3. ostale konstrukcije.

Shodno upotrijebljenom materijalu, može se izvesti klasičnim, polumontažnim i montažnim sustavom.Raspone, visine, dimenzije konstruktivnih elemenata treba, po mogućnosti, projektirati u modularnoj koordinaciji, pri čemu je poželjno da se koriste sljedeće veličine:

- za horizontalne elemente dimenzije koje istodobno sadrže projektne module 3M i 4M (30 cm; 40 cm)- za vertikalne elemente dimenzije koje sadrže 3M ili 4M.

Uobičajene međukatne horizontalne armirano-betonske konstrukcije dijele se na dva osnovna tipa: ploče (ravne i sitnorebričaste) i grede s pločom (gredni sustav nosiv u jednom smjeru i sustav roštilja / nosivost u oba smjera).

KONS

TRUK

CIJA

150-152 Johannes Duiker: 0pen air škola u Amsterdamu, Nizozemska, 1930.

Skeletna konstrukcija omogućava visoku razinu otvorenosti učionica prema vanjskom prostoru u skladu s principima Decroly pedagogije.

tlocrt aksonometrijski prikaz konstrukcije odozdo


4.1.1. Zidane konstrukcije

Zidane konstrukcije često se primjenjuju, a jednostavnije su za izvedbu od skeletnih konstrukcija. Kako je ‘Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima’ limitirana dužina zidova od opeke (do 6,5 m - zidovi debljine 25 cm i do 7,5 m - zidovi debljine 38 cm), za nosivu konstrukciju pogodniji je armirani beton.Prema istom Pravilniku treba zadovoljiti zahtjev da površina armirano-betonskih zidova, tj. površina poprečnog presjeka zidova, za svaki ortogonalni smjer ne smije biti manja od 1,5% bruto površine objekta visokogradnje u tlocrtu.Pritom valja pri projektiranju obratiti pozornost da položaj tih zidova bude što je moguće ravnomjernije raspoređen po tlocrtu.

4.1.2. Skeletna konstrukcija

Skeletne konstrukcije izvode se iz armiranog betona ili čelika. Vrlo su povoljne zbog velike mogućnosti fleksibilnog rješavanja prostora. Konstruktorski je to također povoljna konstrukcija iako će kod školskih objekata obično biti kombinirana sa sustavom zidova ili čvrstih armirano-betonskih jezgri, dakle ‘čisti’ AB skelet vrlo će se rijetko ovdje pojaviti.

4.1.3. Ostale konstrukcije

Kombinacije osnovnih tipova konstrukcije mogu se također primijeniti.

4.2. GRAÐEVNI ELEMENTI

Kao građevni elementi obrađeni su:

4.2.1. vanjski zidovi i krovovi4.2.2. stijene, unutrašnji zidovi i podovi4.2.3. prozori i vrata.

4.2.1. Vanjski zidovi i krovovi

Pročelja i vanjski zidovi i njihovi dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da trajno osiguravaju:

1. zaštitu od oborina,2. zaštitu od požara,3. odvođenje atmosferskih voda,

GRAÐ

EVNI

ELE

MEN

TI

presjek

153-155 Arne Jacobsen: katolička gimnazija (‘Christianeum’) u Hamburgu, Njemačka, 1971. terasa

Prefabricirana konstrukcija primjer je racionalnoga građenja većih školskih zgrada.

tlocrt


4. toplinsku zaštitu,5. zvučnu zaštitu,6. osvjetljenje,7. sigurnost od prodora neovlaštenih osoba,8. sigurnost korištenja balkona, loggia, ispusta i drugih elemenata pročelja,9. stabilnost ovih elemenata i dijelova zgrade.

Pročelja i vanjski zidovi zgrade moraju biti tako projektirani i izvedeni da u odnosnim klimatskim i atmosferskim uvjetima zaštite zgradu od udarnih kiša, vjetra, snijega i voda koje nastaju od topljenja snijega i leda, te da zajedno s krovnim površinama osiguraju odgovarajuću zaštitu zatvorenoga prostora.Sustav odvođenja atmosferskih voda ne smije prodrijeti u unutrašnji prostor niti oštetiti površine pročelja.Pročelja i vanjski zidovi, iza kojih su prostori gdje nastaju vodene pare (prostor kuhinje) koje mogu prodrijeti kroz pročelja ili vanjske zidove ili u njihovu konstrukciju, moraju se tako projektirati da difuzne pare ne mogu prodrijeti u slojeve u kojima bi semogle kondenzirati.Proračun difuzne pare mora biti izrađen u skladu s važećim standardom.Zidovi i pregradne stijene od stakla ili drugoga lomljivog materijala moraju biti projektirane i izvedene tako da tijekom korištenja bude izbjegnuta mogućnost njihova loma i mogućnost povređivanja.Krov i svi njegovi dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da trajno osiguravaju:

1. zaštitu od oborina, atmosferskih utjecaja i voda,2. zaštitu od požara,3. odvođenje difuzne pare,4. toplinsku zaštitu,5. zvučnu zaštitu,6. sigurnost od prodora neovlaštenih osoba,7. sigurnost kretanja po prohodnom odnosno neprohodnom krovu.

Krov mora biti projektiran i izveden tako da u danim klimatskim i atmosferskim uvjetima zaštiti zgradu od udarnih kiša, vjetra, snijega i voda koje nastaju zbog topljenja snijega i leda, kao i da zajedno s vertikalnim površinama štiti zgradu i osigura jednaku zaštitu.Providne krovne plohe moraju biti zaštićene žičanom mrežom ako postoji mogućnost pada predmeta s okolnih zgrada.Krovne plohe u radnim prostorijama u kojima nema stropnih konstrukcija moraju osigurati neposrednu toplinsku i zvučnu zaštitu radnoga prostora.

GRAÐ

EVNI

ELE

MEN

TI

156-158 Gino Valle: varijanta tipske škole,Bissuola, Italija, 1976.

aksonometrijski prikaz odozdo

dijagram modularnog rasta tipske škole

detalj prefabriciranog pročelja


4.2.2. Stijene, unutrašnji zidovi i podovi

Stijene su arhitektonski (građevni) elementi kojima dijelimo određene prostore različite ili slične namjene radi fleksibilnoga korištenja prostora škole.One mogu biti:

1. fiksne - trajno ili povremeno2. pokretne3. prozirne i neprozirne.

Stijene - trajno ili povremeno fiksne, ako dijele prostore iste ili slične namjene, moraju udovoljavati važećim standardima, zaštiti pri radu, zaštiti od požara i buke.Ako dijele prostore različite namjene i prostore različite temperature, moraju biti tako projektirane i izvedene da trajno osiguravaju predviđenu funkciju, da ne podliježu temperaturnim razlikama te da se ostvaruje prolaz topline i buke prema va-žećem standardu.Prozirne stijene moraju biti posebno označene da se kod uporabe izbjegne mogućnost povređivanja od lomljivih dijelova.Površina unutrašnjih zidova mora biti što glađa, ravna i dovoljno otporna na oštećenja i trošenja. Boja na zidovima ne smije se skidati (brisati). Podnožja zidova treba zaštititi niskom zaštitom protiv oštećenja (niska zaštita 10-15 cm).Površine zidova mokrih čvorova moraju odgovarati uvjetima higijenskog održavanja.Pod se mora projektirati i izvesti tako da trajno osigurava:

1. stabilnost, ravnu površinu i sigurno hodanje2. toplinsku zaštitu3. zvučnu zaštitu4. lako korištenje i održavanje te čišćenje i higijenu prostora5. vodonepropusnost u prostorima posebne namjene.

Stabilnost poda mora osiguravati prenošenje predviđenih opterećenja na nosivu konstrukciju bez oštećenja i trajnih deformacija.U učionicama i kabinetima uglavnom moraju biti topli i polutopli podovi, trajni, s mogućnošću lakog održavanja i čišćenja, te s dobrom akustičnom izolacijom.Posebnu pozornost treba posvetiti podu u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (vidi: ‘Normativi i upute za izgradnju prostora za TZK’, Prosvjetni vjesnik br. 4/76).Podovi na komunikacijskim površinama moraju biti otporni, s mogućnošću lakog održavanja i čišćenja (pranja), glatki, ali ne skliski; ne moraju biti topli. Kod većih površina treba paziti na dilatiranje.Pod prostorija u kojima se nalaze slavine ili slivnici u podu ili drugi priključci za

GRAÐ

EVNI

ELE

MEN

TI

159-161 Günther Behnisch: škola u Furtwangenu,Njemačka, 1964.

Škola je izgrađena od prefabriciranih elemenata što je skratilo vrijeme gradnje. Konstruktivni sustav zasniva se na modularnim (1M=335 cm) elementima od prednapregnutoga betona.

presjek

montaža

pogled s jugozapada


vodovod ili kanalizaciju mora biti vodonepropustan, s odgovarajućim nagibom prema otvorima odvodnih kanala. Otvori kanala moraju biti opskrbljeni sifonima i izvedeni na pristupačnim mjestima radi mogućnosti čišćenja.Ukoliko se u prostorijama škole koriste individualne peći, u krugu najmanje 80 cm mora se izvesti pod od negorivoga materijala.Pod s obje strane izlaznih vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je najmanje jednaka širini prolaza u vratima.Općenito se preporučuje upotreba materijala koji osiguravaju trajnost korištenja podnih površina, lako održavanje čistoće i izbjegavanje sljubnica.

4.2.3. Prozori i vrata

Prozori, vanjska i balkonska vrata te drugi vanjski otvori moraju se projektirati i izvesti tako da trajno osiguravaju:

1. zaštitu od oborina i atmosferskih utjecaja i voda2. prirodno osvjetljenje prostorija3. toplinsku zaštitu4. prozračivanje.

Oni moraju biti tako projektirani i izvedeni da se mogu zatvarati s unutrašnje strane i da onemogućuju otvaranje izvana.Prozori i vrata bez parapeta ili s niskim parapetima moraju biti osigurani ogradama. Nadalje, moraju biti tako projektirani i izvedeni da se mogu sigurno održavati i čistiti s vanjske i s unutrašnje strane.Prozori u učionicama: s minimalnim nadvojem (po mogućnosti unutar stropne konstrukcije) i parapetom visine 60-80 cm, u katovima. Horizontalne prečke do-prozornika trebaju biti postavljene tako da ne smetaju pogledu učenika u sjedećem ili stojećem položaju.Polovica prozorske površine može se projektirati kao fiksna stijena. Vertikalnu konstrukciju prozora valja racionalno projektirati tako da ukupna širina vertikalnih nosača ne prelazi 1/4 ukupne širine prozora.Prozorska krila do visine 120 cm od poda, ne smiju se otvarati zaokretno u prostor gdje borave i rade učenici. Prozori učionica i drugih radnih prostora moraju imati mogućnost zaštite od prejakog osunčanja i mogućnost zamračenja (odmor, projekcije).Dobro projektiranim i izvedenim prozorima osigurava se dobro prozračivanje prostora, no ipak tako da se stalnim prozračivanjem ne stvara propuh, odnosno da brzina kretanja zraka ne bude veća od 0,5 m/sek. Prozor mora osigurati toplinsku zaštitu prostora prema važećim standardima.

GRAÐ

EVNI

ELE

MEN

TI

162-166 Jean Prouvé:škola u Villejuifu, Francuska, 1956.

Montažna konstrukcija koristi se kod hitne potrebe za školskim zgradama.


Unutrašnja vrata valja projektirati i izvesti tako da trajno osiguravaju:

1. povezivanje i odvajanje prostorija2. toplinsku zaštitu3. zvučnu zaštitu4. prozračivanje.

Unutrašnja vrata treba projektirati i izvesti tako da:

1. mogu se ostaviti u zatvorenom ili otvorenom položaju, zaključavati ili otključavati, ako namjenom nije drukčije određeno; kod prostora iste namjene (učionice) preporučuje se sustav ‘glavnoga ključa’;2. njihove mjere i konstrukcija odgovaraju frekvenciji prolaza osoba;3. ne smije doći do njihova vitoperenja ako dijele prostore s različitim temperaturama;4. omogućuju lako čišćenje, održavanje i dezinfekciju (posebno okova).

Vrata učionice (bez obzira na vrstu i broj učenika) moraju se otvarati u punom luku za 180o na komunikacijske površine i kod stanja potpune otvorenosti moraju imati svoj prostor (udubljenje, niša) da ne ometaju kretanje hodnikom.Smjer otvaranja vrata treba da je obrnut od smjera izlaza (evakuacije).Iz higijenskih razloga vrata učionica treba da budu obostrano glatka, bez ikakvih profila, i svijetlo oličena. Veličina im je 100/200 cm. Vrata kabineta, prostorija u sklopu za organizaciju i koordinaciju rada i sl. mogu se otvarati prema unutra. Veličina im je 90/200 cm.Ulazna (izlazna) vrata u školu moraju se otvarati prema vanjskome natkrivenom prostoru. Moraju biti proviđena automatskim zatvaračima. Treba predvidjeti toliko izlaza iz zgrade da na svakih 100 učenika dolazi svijetle širine vrata 1,0 m. Izlazna vrata mogu biti u sastavu staklene stijene.U komunikacijama se predviđaju dvokrilna mimokretna vrata, veličine oko 150-180/200 cm. Ako nisu mimokretna, moraju se otvarati u smjeru glavnog izlaza iz škole, a mogu biti u sklopu staklene stijene.U sanitarijama su ulazna vrata u pretprostor veličine 80/200 cm, a u kabinama treba predvidjeti vrata podignuta od poda.Vrata u radnoj prostoriji u kojoj postoji opasnost od eksplozije ili požara moraju se otvarati prema smjeru najbližeg izlaza i prema van. Moraju biti od negoriva materijala te izvedena prema tehničkim propisima i standardu. U pogledu njihove propusne moći, vrata moraju zadovoljiti potrebe evakuacije bez umanjenja efikasne širine komunikacije stubišta, odmorišta i drugih prolaza. Ni u jednom slučaju izlazna vrata ne mogu biti uža od 70 cm.Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, razina vanjskoga poda može biti niža samo za

GRAÐ

EVNI

ELE

MEN

TI

167-169 Arh. odjel Ministarstva obrazovanja: eksperimentalna škola Yakumo, Tokio, Japan, 1955.


jednu stubu, a ne više od 20 cm. Vrata s automatskim otvaranjem moraju biti izvedena tako da se u slučaju nestanka energije mogu otvarati ručno, a ako se ta vrata koriste za evakuaciju, moraju imati mogućnost zaokretanja u smjeru izlaza.

GRAÐ

EVNI

ELE

MEN

TI

171,172Bolles+Wilson: škola Gievenbeck, Münster, Njemačka, 1992. Presjek i segment pročelja.

Nacrti pokazuju nosive, odnosno nošene dijelove konstrukcije.

170Ernst Giselbrecht: škola u Kaindorfu, Austrija, 1994.aksonometrijski presjek konstrukcije


5.0. HIGIJENSKO-TEHNIČKI ZAHTJEVI

Kako bi se u školskoj zgradi osigurala sredina povoljna za rad, potrebno je zadovoljiti određene higijensko-tehničke zahtjeve koji se odnose na:

5.1. osvjetljenje5.2. prozračivanje5.3. akustiku i zaštitu od buke5.4. grijanje5.5. ostale instalacije i zaštitu od požara.

5.1. OSVJETLJENJE

Osvjetljenje je najznačajniji psihološki i fiziološki činilac radnih uvjeta u školskoj zgradi. Ovisno o obliku nastave valja osigurati primjerenu kvalitetu i jačinu osvjetljenja.U učionicama je najmanja jačina osvjetljenja Emin=120 luksa, a poželjno je da je srednja jačina osvjetljenja Es=250 luksa. U učionicama za fiziku i kemiju, likovnu kulturu i radionicama za radno tehničku kulturu najmanja jačina osvjetljenja iznosi Emin=250 luksa, a poželjno je da je srednja jačina osvjetljenja Es=500 luksa. Osvijetljenost školske ploče na rubu mora iznositi najmanje 120 luksa. U slučaju da navedene vrijednosti jačine dnevnog osvjetljenja nije moguće postići, potrebno je prirodno osvjetljenje nadopuniti umjetnim.Kod uobičajenoga načina rješavanja školskog prostora, ako je prostorija osvijetljena dnevnim svjetlom samo s jedne strane, obično se postavlja zahtjev da svjetlo pri osnovnoj frontalnoj postavi pada na radno mjesto s lijeve strane. Međutim, suvremena škola razvija mnogo slobodnije oblike rada, pri čemu je u svim situacijama potrebno osigurati najpovoljnije uvjete osvjetljenja. Tako se dnevno svjetlo, koje i kod uvođenja dodatnoga dnevnog osvjetljenja ne može uvijek omogućiti najpovoljnije uvjete, dopunjava, a u nekim slučajevima i zamjenjuje, umjetnim osvjetljenjem.

5.1.1. Prirodno osvjetljenje

Intenzitet prirodnog osvjetljenja u učionici mijenja se prema promjeni intenziteta vanjskog svjetla. Faktor dnevnog osvjetljenja je postotkom izražen odnos između prirodnog osvjetljenja ostvarenog u učionici i intenziteta vanjskog osvjetljenja, a ne smije biti manji od 2%, i to mjereno na radnome mjestu koje je najviše udaljeno od prozora. Radi postizanja ravnomjernosti osvjetljenja, odnos između minimalnog i maksimalnog intenziteta prirodnog osvjetljenja treba iznositi najviše: Fmin : Fmax = 1 : 3.

OSVJ

ETLJ

ENJE

174 dvostrano osvijetljena učionica

175,176 Alfred Roth:Pestalozzi škola, Skopje, Makedonija, 1966.-67.

Posmicanjem učionica dobiva se zasjenjenje pročelja,kao i dodatno osvjetljenje.

177 shematski presjeci jednostrano, dvostrano, višestrano i zenitalno osvijetljenih učionica

173 jednostrano osvijetljena učionica


Intenzitet prirodnog osvjetljenja u školskim prostorijama ponajprije ovisi o arhitektonskom rješenju (tlocrtni oblik i presjek, visina i dubina prostorije), veličini i konstrukciji otvora kroz koje prodire dnevno svjetlo.Načini prirodnog osvjetljenja učionice:

1. jednostrano osvjetljenje (s prozorima u jednoj vertikalnoj ravnini ili s glavnim prozorima u vanjskom zidu učionice i pojasom sekundarnih prozora u određenom dijelu dubine učionice)2. dvostrano osvjetljenje (s glavnim otvorima u vanjskom zidu i pojasom sekundarnih prozora u suprotnom zidu učionice)3. višestrano osvjetljenje (s glavnim otvorima u vanjskom zidu i sekundarnim otvorima u bočnim zidovima ili dijelu bočnih zidova)4. zenitalno osvjetljenje (po cijeloj površini stropa učionice ili samo u kritičnom dijelu učionice).

Suvremeni higijensko-tehnički standardi za školski prostor predviđaju ovaj odnos između površine prozora i poda učionice:

- za jednostrano osvjetljenje 1:3 do 1:4- za dvostrano osvjetljenje 1:2

Jednostranim osvjetljenjem, s prozorima u jednoj ravnini, ne može se postići optimalna razina dnevnog svjetla u učionici. U jednostrano osvijetljenim učionicama nastaju i velike razlike u intenzitetu osvjetljenja na radnim mjestima uz prozore i radnim mjestima uz suprotni zid. Osim toga, princip jednostranog osvjetljenja može se koristiti samo za frontalnu organizaciju nastave, a on ne omogućava ni dobro prozračivanje učionice.Jednostrano se osvjetljenje koristi do dubine učionice od 6,80 m (i visine ne manje od 3,20 m). Ravnomjernost osvjetljenja može se povećati postavljanjem pojasa sekundarnih prozora paralelno s glavnim prozorima, obično na jednoj trećini dubine učionice. To zahtijeva specifično konstruktivno rješenje, što povećava troškove građenja školske zgrade.Zenitalnim osvjetljenjem postiže se potpuno ravnomjerno osvjetljenje u cijeloj učionici, ali mogućnost primjene ograničena je na prizemne školske zgrade ili najviše katove. Konstrukcija za zenitalno osvjetljenje (šed-krov, lanterna, krovna kupola i dr.) zahtijeva posebnu zaštitu i režim održavanja. Optimalno prirodno osvjetljenje učionice postiže se dvostranim osvjetljenjem. Prosječan odnos površine pojasa sekundarnih prozora i površine glavnih prozora iznosi oko 1:2,5.Izabrat će se onaj princip prirodnog osvjetljenja koji je u skladu s elementima općeg arhitektonskog rješenja školske zgrade.Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u učionici određuje se: orijentacijom učionice, tehničkim sredstvima za disperziju dnevnog svjetla i kontrolom refleksije unutarnjih površina.

OSVJ

ETLJ

ENJE

181 Hubert Bennett:škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971.

179 James K. Haveman:škola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD, 1935.

178 Dieter Henke, Marta Schreieck:škola u Wien-Donaustadtu, Beč, Austrija, 2002.

180 Arne Jacobsen:škola u Rodovreu, Danska, 1952.


Pogodna kvaliteta osvjetljenja, sa stajališta intenziteta dnevnog svjetla, postiže se ujednačavanjem intenziteta u pojedinim dijelovima učionice.Ravnomjerno osvjetljenje putem disperzije sunčevih zraka ostvaruje se postavljanjem odgovarajuće vrste stakla ili drugih proizvoda na bazi stakla (npr. staklene prizme) u gornjem dijelu primarnih fasadnih otvora. Tada se dnevno svjetlo usmjerava, zbog loma svjetlosti, prema stropu učionice i zatim reflektira prema radnim površinama.Unutarnja obrada ploha u učionici mora biti usklađena s karakteristikama prozora, posebice u odnosu na refleksiju svjetla i potencijalnih mogućnosti za stvaranje bljeska, kontrasta i sjene. Radi izbjegavanja sjene treba projektirati što manje presjeke doprozornika i stupova među otvorima.Bljesak možemo reducirati izborom materijala i boja glavnih elemenata interieura u školskoj zgradi. Školska ploča, ugrađena oprema i mobilni namještaj u školskim prostorijama obrađuje se tzv. mat-tehnikom.Dakle - bljesak, štetno bačena sjena i jaki kontrast svjetlo-tama u području gledanja učenika nedopustivi su. Jače prodiranje dnevnoga svjetla u dubinu prostorije omogućit će se povoljnim rasporedom prozora i sa što je moguće većom difuzijom sjena na radno-korisnoj površini. Svijetle i jasne pastelne boje mnogo bolje odbijaju svjetlost od tamnih. Stoga je potrebno kod izbora boja za stropove, zidove, podove i namještaj koristiti sljedeću tabelu refleksije:

Postotak refleksije

strop zidovi pod ploče stolovi

70-80% 50-60% 15-30% oko 20% oko 40%

Postotak refleksije pojedinih boja

bijela 86%

svijetložuta 76%

zlatnožuta - žutozelena 60%

svijetlocrvena, ružičasta 61%

svijetlosmeđa, svijetloplava, srebrnosiva 27-40%

smeđa, maslinasto zelena 20-30%

tamnosmeđa, tamnocrvena 10-20%

tamnoplava 6%

crna 4%

Iz navedenoga slijedi da stropovi trebaju biti bijeli, zidovi zeleni, žuti, svijetloplavi i svijetlosivi. Radne prostorije, orijentirane na sjever, mogu imati stropove i u tonovima žute boje.

OSVJ

ETLJ

ENJE

184 Alfred Roth:škola u Riedhofu, Zürich, Švicarska, 1961.-63.

185 Dolf Schnebli: škola u Locarnu, Švicarska, 1964.

183 Herman Hertzberger:Montessori škola u Delftu, Nizozemska, 1960.-81.

182 Alfred Roth:Pestalozzi škola u Skopju, Makedonija, 1966.-67.


Školska ploča mora biti bez sjaja, a boje mogu biti različite. Kao najpovoljnija pokazala se zelena boja. Za klupe ili stolove također je najpovoljnija zelena ili boja drva (postotak refleksije 35-50%).

5.1.2. Zaštita od sunca

Fiksnim ili pokretnim elementima za zaštitu od sunca (brisoleji, žaluzije, rolete ...) sprečava se direktan upad sunčevih zraka u nastavne prostorije kako bi se onemogućilo stvaranje bljeska ili pregrijavanje (u vrijeme pojačanog intenziteta osunčanja).Elementi za zaštitu od sunca postavljaju se tako da ne smanjuju korisnu površinu prozora, ne stvaraju sjenu u prostoriji niti onemogućavaju prozračivanje.U jednostrano osvijetljenim učionicama fiksne istake na pročelju znatno smanjuju prirodno osvjetljenje u dubini učionice pa koristimo pokretnu vanjsku zaštitu od sunca (žaluzije, zaštitni zastori ...). Slični se uređaji koriste i za učionice koje odstupaju od južne orijentacije za više od 15% (fiksna je zaštita nedovoljna zbog kose insolacije) i u krajevima gdje je insolacija u prijelaznim razdobljima izuzetno snažna.U obostrano osvijetljenim učionicama fiksni zasloni povećavaju ravnomjernost osvjetljenja i smanjuju bljesak u blizini prozora.Zaštita od sunca sastavljena od lamela reflektira dio indirektnog svjetla u učionicu.Sve vanjske zaštite od sunca valja postaviti na izvjesnoj udaljenosti od zida kako bi se osiguralo nesmetano odvođenje tople zračne struje.

5.1.3. Umjetno osvjetljenje

Umjetnim osvjetljenjem treba nadopunjavati dnevno osvjetljenje dok se ne postignu srednje vrijednosti jačine osvjetljenja na radno-korisnoj plohi. Umjetno osvjetljenje mora biti bojom i kutom upada što je moguće sličnije prirodnom osvjetljenju. Instalacija umjetnog osvjetljenja mora zadovoljavati potrebe večernje nastave.Prosječna osvijetljenost u visini radne plohe ne smije biti manja od 150 luksa, ako su žarulje sa žarnom niti. Kod primjene fluorescentne rasvjete treba upotrijebiti cijevi koje će davati boju dnevnog svjetla i koje ne titraju, a prosječna osvijetljenost na radnoj plohi iznosi najmanje 250 luksa.Položaj svjetiljki u učionici osigurava ravnomjerno osvjetljenje u svim zonama radnih površina i sprečava stvaranje većih kontrasta na pojedinim plohama.

OSVJ

ETLJ

ENJE

1 Prozor učionice treba ostvariti kvalitetno prirodno osvjetljenje, omogućiti pogled prema van i osigurati potrebnu izmjenu zraka. Kod istočne, južne i zapadne orijentacije mora se predvidjeti zaštita od direktnog upada sunčevih zraka tako da ni jedna od spomenutih funkcija nije ometena 2 Primjer nepovoljne postave zaštite od sunca: roleta s izbacivim donjim dijelom 3 Povoljna zaštita od sunca: horizontalni istak u visini stropne ploče, iznad prozora. Željeni učinak postiže se samo kod južne orijentacije.

4 Primjeri djelovanja horizontalnih zaslona s vanjske strane prozora. Istak koji pokriva kut od 30° pružit će, pri južnoj orijentaciji, gotovo potpunu zaštitu od izravnog upada sunčevih zraka za toplih mjeseci (srednja zemljopisna širina). Razbijanjem istaka u više užih lamela (svijetle površine) u učionicu će se dovesti više dnevnog svjetla. Preporuča se odmicanje lamela od pročelja tako da nakupljeni topli zrak može proći uz pročelje a da ne struji u učionicu kad se otvore prozori, a i zato da prašina koja se nakuplja s gornje strane lamela pri jakoj kiši ne prska po pročelju. 5 Kombinirana zaštita od sunca koja se sastoji od svjetlopropusnog stakla u gornjoj zoni prozora koje apsorbira toplinu sunca i ‘baca sjenu’ te fiksnih lamela u ravnini iznad visine očiju. 6 Nosač za lamele iznad prozora. Za prikazani primjer potrebna je velika površina da bi se ostvarila potpuna zaštita, pa rješenje iz arhitektonskih i ekonomskih razloga nije preporučljivo. Povoljnije bi bilo rješenje prikazano u prethodnom primjeru, s niže postavljenim lamelama. 7 Shematski prikaz tende od platna ili plastike: postavljena iznad prozora zasjenjuje prozor, ali ima i već spomenuti negativni učinak – ugrijani zrak skuplja se ispod tende i ulazi u učionicu kad su otvoreni prozori 8 Slično vrijedi i za roletu koja se može izbaciti oko sredine prozora. Pritom su pogled prema van i ulaz dnevnog svjetla još ograničeniji. 9 Vertikalne rotirajuće lamele od laka metala posebno su djelotvorne kod horizontalnog upada sunčevih zraka pa se uspješno primjenjuju kod istočne i zapadne orijentacije.

1 2 3

4

5 6

7 8 9 186 zaštita od sunca

tlocrt


5.2. PROZRAČIVANJE

Prozračivanjem se kontinuirano obnavlja zrak u prostoriji. Tako se kvaliteta sobnoga zraka približava čistom, vanjskom zraku.Prirodno prozračivanje učionice u neposrednoj je vezi s načinom prirodnog osvjetljavanja, tako da se ta dva čimbenika higijenskih uvjeta u školskoj zgradi raz-matraju u međusobnoj ovisnosti.Efikasan sustav prirodnog prozračivanja jest poprečno prozračivanje koje se ostvaruje u dvostrano osvijetljenim učionicama.U učionicama koje imaju prozore samo s jedne strane, ograničene su mogućnosti efikasnog prozračivanja i ne može se postići optimalna kvaliteta zraka. Tu se problem prozračivanja pokušava riješiti dopunskom ugradnjom aeratora u zidu na-suprot prozorima.Za ravnomjerno prozračivanje nastavnih prostorija, bez promjene brzine strujanja zraka i stvaranja propuha, od posebne je važnosti konstrukcija, veličina i način otvaranja krila prozora. Tehnički standardi za prozračivanje školskih prostorija zahtijevaju 24-30 m3

zraka/h po učeniku ili četverostruku izmjenu zraka za prirodno prozračivanje.Mora se omogućiti trajno, prilagodljivo i blago prozračivanje prostorija za trajanja nastave, i to bez stvaranja propuha. Maksimalna brzina strujanja zraka u nastavnim prostorijama ne smije biti veća od 0,3 m/s.Potrebno je omogućiti poprečno prozračivanje svake učionice tehničkim i higijenskim metodama. Prozračivanje učionica preko hodnika nije dopušteno. Preporučuje se mehaničko prozračivanje dovođenjem svježega zraka kao nadopuna prirodnom prozračivanju, ako nije moguće osigurati dovoljan broj izmjena zraka prirodnim putem s obzirom na klimatske prilike i namjenu prostorija. Umjetnu ventilaciju zahtijevaju prostorije za sastanke, dvorane, učionice za kemiju, kuhinje i praonice. Mora se osigurati za učionice kemije 10 izmjena zraka, za kuhinje na plin i kruto gorivo te praonice također 10 izmjena zraka na sat, a ako je električni pogon, onda 6 izmjena.Uzimanje svježega zraka iz drugih prostorija škole za prozračivanje ne dopušta se.

5.3. AKUSTIKA I ZAŠTITA OD BUKE

Dva su uvjeta bitna za dobru akustiku školskih prostorija: zvučna izolacija (isključenje vanjske buke) i akustika same prostorije. Oblik prostorije, njen tlocrt i presjek, značajno određuju akustiku prostora.Nastavne prostorije moraju biti izvedene tako da omogućuju dobru slušnost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri slušanju glazbe. Prema tome da li prostorije služe za predavanja ili glazbenu kulturu, vrijeme odjeka iznosi 0,8-1,0 sek ili 1,2-1,5 sek.Već pri izboru lokacije za gradnju, kao i kod određivanja položaja objekta na parceli, valja misliti na to da objekt ne bude opterećen suviše jakom bukom.

PROZ

RAČI

VANJ

E, A

KUST

IKA

1 Jednostrano prirodno osvjetljenje, prozori u jednoj ravnini, dopušta se do dubine 7,2 m. U prikazanom primjeru potreban je dodatni izvor dnevnog svjetla, a nema prirodnoga poprečnog strujanja zraka.

3 Dvostrano osvjetljenje. Kod učionica dubine 9,6 m potrebna je visina etaže od 4,2 m. Dobro je poprečno strujanje zraka.

3a Varijanta primjenjiva samo u prizemnim objektima, odnosno na zadnjem katu. Bolje je osvjetljenje dubine učionice.

4 Osvjetljenje putem šed-krova moguće je kod dvorana i na zadnjem katu. Daje se prednost sjevernoj orijentaciji.

5 Osvjetljenje putem kupola. Ograničeno primjenjivo kod višekatnih zgrada. Mane: direktan upad svjetla, lako se prlja.

6 Upotpunjavanje dnevnog svjetla radi bolje ravnomjernosti osvjetljenja kod jednostrane postave prozora u učionicama.

7 Potpuno umjetno osvjetljenje omogućuje ujednačenost i neovisnost o promjenjivom intenzitetu dnevnog svjetla. Povisuju se troškovi.

187 osvjetljenje i prozračivanjeovisno o presjeku učionice

dnevno osvjetljenje

prirodno prozračivanje

2 Jednostrano prirodno osvjetljenje, s prozorima u dvije ravnine, može se primjenjivati do dubine 9,6 m. Ostvareno je kvalitetno poprečno strujanje zraka. Ušteda na komunikacijskim površinama (min. veličina 7,2 m x 9,6 m).


GRIJ

ANJE Minimalne vrijednosti zvučne izolacije i maksimalne vrijednosti udarnog zvuka (prema

normama U.J6.201) su kako slijedi: Rw,min(dB) Lw,max(dB)- zid bez vrata između učionica, te između učionice i kabineta - zid između kabineta, te između učionice i prostora druge namjene 52 - zid između učionice ili kabineta i školske sportske dvorane, učionice za tehnički i glazbeni odgoj 60- zid s vratima između učionice ili kabineta i hodnika, Dw 37- zid prema bučnoj pogonskoj prostoriji 57- međukatna konstrukcija između učionice ili kabineta i školske sportske dvorane, učionice za tehnički i glazbeni odgoj 60 63- međukatna konstrukcija prema bučnoj prostoriji ispod 57 68- međukatna konstrukcija prema bučnoj prostoriji iznad 57 48- međukatna konstrukcija - ostale 52 63Za vrata učionica i kabineta prema hodniku treba koristiti vrata I. klase sa zvučnom izolacijom Rw=30-34 dB. Prozori moraju zadovoljavati Rw≥32 dB.

Mjere za izolaciju od vibracijske buke valja provesti na mjestima gdje se zbog rada ili manipulacije tehničkim uređajima takva buka stvara, prenosi kroz zgradu i na nekomu drugom mjestu pojavljuje kao smetnja.

5.4. GRIJANJE

Zagrijavanje treba omogućiti pravilnom podjelom grijaćih tijela kako bi se u što kraćem vremenu zagrijao zrak u prostoriji i njeni vanjski zidovi.Grijanjem valja postići ove temperature:- u učionicama i radionici 19˚C- u prostorijama za organizaciju i koordinaciju rada te u zbornici 20˚C- u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu 14-16˚C- u svlačionicama i praonicama 20-22˚C- u komunikacijama 18˚CRelativna vlažnost zraka je 45-55%.Grijaća tijela moraju onemogućiti dizanje prašine u prostoriji, te moraju biti pristupačna i takva da se daju lako čistiti.Zagrijavanje zraka u prostoriji postiže se ili dovođenjem toploga zraka ili direktnim isijavanjem ogrjevnih tijela.Na početku nastave temperatura zraka u prostoriji mora iznositi 16-17˚C, a tijekom nastave ne smije prelaziti 21˚C.Način zagrijavanja mora biti prilagodljiv promjenljivim vremenskim prilikama te vrsti prostorije putem centralne i lokalne regulacije. Gubitke topline treba spriječiti pravilnim izborom materijala za gradnju, sustavom otvaranja prozora i načinom zagrijavanja. Prozori moraju dobro brtviti i onemogućiti prodor hladnoće. Dopušteni koeficijent prolaza topline ne smije biti prekoračen. Posebnu pozornost valja obratiti na pravilan izbor vanjskih zidnih stijena kako bi se spriječili gubici

topline i omogućilo optimalno zagrijavanje.Ukoliko se radne prostorije - učionice zagrijavaju pećima na drvo i ugljen, loženje se mora obavljati izvan prostorije u kojoj borave učenici.

5.5. OSTALE INSTALACIJE I ZAŠTITA OD POŽARA

U opisima učioničkih prostora po obrazovnim područjima navedene su potrebne energetske instalacije (elektrika, plin) i broj njihovih priključaka, komunikacijske instalacije za izmjenu informacija (razglas, responderi, računala), kao i instalacije vode s pripadajućom odvodnjom.Prilikom njihova projektiranja i izvedbe treba se strogo pridržavati važećih standarda i pravilnika kojima je regulirana ova materija, a koji su objavljeni u službenim glasilima RH. O grijanju, ventilaciji i osvjetljenju školskih prostora vidjeti 5.1., 5.2. i 5.4.Ovdje ćemo se zadržati na ovim problemima: opskrba vodom i odvod otpadne vode.Opskrba vodom, kao i odvodnja, pripada među vrlo važne čimbenike koji određuju mjesto gradnje školskog objekta. Rješenja opskrbe vodom i odvodnja moraju biti predviđene već idejnim projektom za gradnju školske zgrade.Prema mjesnim prilikama za opskrbu vodom mogu doći u obzir ove mogućnosti:

1. priključak na postojeći vodovod2. korištenje kišnice3. korištenje ostalih izvora vode.

Ad. 1. Priključak na vodovod najpovoljniji je način opskrbe vodom. Pri izboru lokacije treba odmah utvrditi koliki je raspoloživi tlak u mreži na mjestu priključka.Ad. 2. Dimenzije cisterne i sabirne plohe za kišnicu proračunavaju se na osnovi broja potrošača, odnosno predviđene količine potrošnje vode i ombrometrijskih podataka za to područje. Cisterne treba projektirati s grubim pretfiltrom i pješčanim filtrom za horizontalni prolaz vode iz cisterne u crpni zdenac. Cisterna je zatvorena radi onemogućivanja prodora svjetla jer je to važno za suzbijanje razmnožavanja algi.Ad. 3. U slučaju korištenja izvorske vode, podzemnih i površinskih voda moraju se osigurati sanitarni i tehničko-higijenski zahtjevi korištenja.Kanalizacija školske zgrade u pravilu se priključuje na javnu kanalizaciju. Ako ne postoji mogućnost priključka, sva tehnička rješenja moraju zadovoljavati sanitarne i tehničko--higijenske zahtjeve, te se u tom slučaju preporučuje odijeliti fekalne vode od ostalih otpadnih voda jer će se time smanjiti dimenzije uređaja za pročišćavanje.Zaštita od požara provodi se upotrebom odgovarajućih građevnih materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupožarnom opremom (hidranti, aparati za gašenje požara itd.) i signalizacijom.Nosivi zidovi, stupovi i stropne konstrukcije izvode se kao vatrootporni, a obloge zidova i stropova u učionicama od negorivih materijala. Školske zgrade sa ≥6 učionica imaju 2 razdvojena izlaza.


6.0. UVJETI ZA ODVIJANJE REDOVITOGA PROCESA OBRAZOVANJA INVALIDNE DJECE

U skladu s ustavnim načelima i ‘Zakonom o predškolskom odgoju i osnovnom obrazovanju’ moraju se stvoriti uvjeti za upućivanje djece s oštećenjima u redovni proces odgoja i obrazovanja. Ovakva praksa primjenjuje se danas u velikom broju zemalja i dosad je dala pozitivne rezultate.U ‘Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera’ (NN, br. 47/82) reguliran je način kako treba graditi objekte javne upotrebe s aspekta tjelesnih invalida.Prema odredbama Pravilnika kod izgradnje škole mora se osigurati pristup školi i svim školskim prostorima tako da mogu služiti djeci pri upotrebi štapa, štaka, invalidskih kolica i drugih pomagala.Školski sadržaji, kao što su: stube, WC-i, radne plohe, rampa, univerzalno dizalo, električne i druge instalacije, te drugi sadržaji, trebaju biti maksimalno prilagođeni za korištenje invalidnoj djeci u skladu s odredbama Pravilnika.

‘Pravilnik o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera’ određuje:

- Za potrebe svladavanja manjih visinskih razlika invalidskim kolicima, izgrađuju se rampe kojih je poželjni nagib 5% (1:20), a najveći dopušteni nagib 8,3% (1:12), najmanje širine 130 cm i ograđene u visini od 90 cm;- Radi svladavanja visinskih razlika za osobe koje koriste pomagala (štap, štake) izgrađuju se stube maloga nagiba (visine od 13 do 15 cm);- Za potrebe svladavanja visinskih razlika invalidskim kolicima i za osobe sa štapom ili štakama može se koristiti univerzalno dizalo kojega su unutrašnje dimenzije jednake ili veće od 110x140 cm, a širina vrata je jednaka ili veća od 80 cm;- U javnim objektima položaj vrata te minimalna veličina ulaza i prolaza moraju omogućiti korištenje invalidskih kolica, a širina hodnika ne smije biti manja od 180 cm; u slučju objekta koji ima denivelirane etaže, između kojih ne postoji mogućnost korištenja rampe ili univerzalnoga dizala, mora se izvesti pokretna platforma za podizanje odnosno spuštanje invalidskih kolica;- Škole moraju imati najmanje jednu jedinicu javnog invalidskog WC-a izvedenu u jednom od tri standardizirana tipa: tip ‘A’ tlocrtne površine 225x225 cm, tip ‘B’ 155x225 cm, tip ‘C’ 190x190 cm; vrata WC-a otvaraju se prema van, a širine su 90 cm.

Uglavnom su tri kategorije invalidne djece, za koje se moraju prilikom izgradnje objekta obaviti potrebni građevni zahvati. Te su kategorije: tjelesni invalidi, osobe oštećena sluha i osobe oštećena vida.

Pravilnikom je riješen problem arhitektonsko-urbanističkih barijera. Međutim, za djecu oštećenoga vida i sluha valja još predvidjeti nekoliko detalja koji mnogo znače za njihovu orijentaciju u prostoru.Za kategorije djece oštećena sluha potrebno je postaviti svjetlosne signalne uređaje kako bi učitelj mogao na vrijeme učeniku skrenuti pozornost na rad. Inače, ona mogu pratiti nastavu čitanjem s usana učitelja i sa školske ploče.Za učenike oštećena vida potrebno je na prometnicama koje vode prema školskom objektu postaviti zvučne semafore, a isto tako i zvučne signale na ulaz škole. Također, na vratima svih prostorija treba postaviti natpise reljefnim slovima, koji moraju biti na istoj visini.U svim slučajevima gdje je otežano kretanje valja učeniku osigurati pratnju odnosno prijevoz do škole.Za djecu oštećena vida treba osigurati, u blizini učionice ili u prostorijama BIC-a, ormar za smještaj njihovih knjiga, nastavnih sredstava, aparata i pomagala.Namještaj u učionicama mora imati zaobljene bridove, i to ne samo zbog invalidne djece nego i ostale djece, jer tako rjeđe dolazi do povreda.Djecu s oštećenjima trebalo bi u pravilu smjestiti u prve redove - radi lakšega praćenja nastave.Posebno za učenike s oštećenjem vida treba podesiti jačinu rasvjete u skladu s njihovim potrebama.Učenike oštećenoga vida dijelimo u dvije kategorije: na one koji se služe reljefnim Brailleovim pismom i na one kojih je oštećenje vida takvo da se mogu služiti udžbenicima, lektirom i ostalim priručnicima na uvećanom tisku. Slabovidnim učenicima smatraju se oni polaznici koji imaju ostatak vida od 10 do 25%.Za učenike koji se služe Brailleovim pismom neophodno je nabaviti, odnosno osigurati, sve potrebne udžbenike, i to za svaki predmet po dva primjerka jer su knjige na Brailleovu pismu po volumenu i težini tako velike da ih učenik ne može nositi u školu i natrag, nego jedan primjerak valja koristiti u školi, a drugi kod kuće. Osim udžbenika potrebno je još osigurati reljefne geografske karte, grafikone i crteže kako bi učenik što zornije mogao usvojiti gradivo i da se ne bi osjećao zapostavljen u odnosu na ostale učenike.Svaki učenik mora raspolagati strojevima za Brailleovo i obično pismo, kasetofonom za slušanje četverokanalnih kasetnih snimaka, tablicama za pisanje Brailleova pisma s pomoću šila, radnim bilježnicama, sredstvima za nastavu matematike i zemljopisa te ostalim pomagalima.

OBRA

ZOVA

NJE

INVA

LIDN

E DJ

ECE


OBRA

ZOVA

NJE

INVA

LIDN

E DJ

ECE presjek

dizalo: minimalne dimenzije za kolica s pratiocem 110 x 140 cm, automatska posmična vrata

točan položaj za kontrolnu ploču

rukohvat na visini od 90 cm na tri strane

alarmni uređaj na visini od 100 cm iznad poda

poželjan telefon

razmak između dizala i poda maks. 2 cm

razlika razine dizala i poda maks. 2,5 cm

tlocrt

unutrašnje dimenzije: 110x140 cm

razmak između zida dizala i rukohvata = 5 cm

razmak između rukohvata = 100 cm

za bolnice i sl. preporučuju se veći gumbi, po mogućnosti u vodoravnom nizu

188 dizalo za invalidne osobe

sifonska WC-školjka

preklopni dvostruki naslon

visina vješalica za odjeću = 120 cm

umivaonik dimenzije 30x50 cm s konzolama i zrcalom

moguće otvaranje izvana

koš za smeće

poželja posmična vrata

189-191 varijante WC-prostora za invalide

univerzalni plans prostorom za pratioca

prihvatljivi plan WC-as ograničenim prostorom

prihvatljivi plan WC-as ograničenim prostorom


OBRA

ZOVA

NJE

INVA

LIDN

E DJ

ECE

192,193 dimenzioniranje prostorije za održavanje seminara 194,195 rampe - elementi za projektiranje

Površine za kretanje i vožnju kolicima u prostoriji za održavanje seminara s izmaknutim rasporedom stolova i sjedala, za frontalni rad.

Jednokrake rampe s međuodmorištima

Za svladavanje razlika u visini dopuštena je upotreba rampi bez poprečnog spusta, kosina ne smije biti veća od 6%. Kod rampi kojih duljina iznosi više od 600 cm, potreban je podest duljine min. 150 cm.Za svladavanje razlika u visini do 20 cm dopušta se, iznimno, u opravdanim slučajevima izvedba rampi kosine 10%.Odbojnik za kotače i rukohvat moraju se produžiti 30-50 cm u područje platforme.

Osoba u kolicima može svladati rampu samostalno i bez rukohvata. Rukohvat s obje strane rampe. Širina: 180 cm za mimoilaženje (ako se to ne predviđa, onda 130 cm). Na dugim rampama svakih 900 cm trebalo bi biti ravno odmorište. Dužina odmorišta = 200 cm, min 150 cm. Ako ima prostora, poželjan nagib rampe od 1:20 do 1:15, maks. 1:12. Za rampe s nagibom većim od 1:20 (5%) treba označiti postotak nagiba. Rampa ne bi smjela biti nagnuta u poprečnom smjeru. Uz rampu treba izgraditi i stube koje često koriste osobe sa štapom.

Dvokrake i višekrake rampe

Površina za kretanje 150x150 cmPovršina na kojoj je moguće kretanje mora biti najmanje 150 cm širine i 150 cm dubine: na početku i na kraju rampe.

Površina za kretanje širine 120 cmPovršina za kretanje mora biti široka naj-manje 120 cm između odbojnika za kotače te rukohvata i zidova.

110 60 110 60 110 60 110 60(120) (120) (120) 110

3012

012

090


7.0. NOMENKLATURA PROSTORA OSNOVNE ŠKOLE

RAZREDNA NASTAVA

Učionice od I. od IV. razreda Kabineti razredne nastave Učionica za cjelodnevnu nastavu Prostor za produženi boravak učenika

PREDMETNA NASTAVA

Jezično-umjetničko područje

Učionica za hrvatski jezik Kabinet za hrvatski jezik Učionica za strani jezik Kabinet za strani jezik Učionica za glazbenu kulturu Kabinet za glazbenu kulturu Spremište za glazbenu kulturu Učionica za likovnu kulturu Kabinet za likovnu kulturu Spremište za likovnu kulturu

Prirodoslovno-matematičko područje

Učionica za matematiku Kabinet za matematiku Kompjutorska učionica Učionica za fiziku i kemiju Kabinet za fiziku i kemiju Učionica za prirodu i biologiju Kabinet za prirodu i biologiju

Društveno područje

Učionica za povijest Kabinet za povijest Učionica za zemljopis Kabinet za zemljopis

Radno-tehničko područje

Specijalizirana učionica za tehničku kulturu (radionica) Kabinet Spremište Fotolaboratorij

Izborna nastava

Učionica za tečajnu nastavu i izborne programe Kabinet Spremište

Tjelesne i zdravstvene kulture - zatvoreni prostori

Dvorana za TZK Spremište sprava Skupna svlačionica Skupna praonica Kabinet TZK Ambulanta Svlačionica učitelja TZK sa sanitarijama Prostorija za kondicioniranje zraka Prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i održavanje Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike Gledališni prostori Prostorija za režiju Spremište sprava i rekvizita za vanjske terene Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku Teretana i trim-dvorana

Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (školsko vježbalište) Staza za trčanje dužine 75 m Zaletište za skok u dalj Bacalište kugle Vježbalište sa spravama veličine 27x15 m Staza za poligon prepreka Igralište za košarku 26x14 m Igralište za odbojku 18x9 m Igralište za rukomet 40x20 m Igralište za mali nogomet 52x32 m Prostor za rekreativne sadržaje u slobodnom vremenu

NOM

ENKL

ATUR

A PR

OSTO

RA Š

KOLE


Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje Bazen veličine 16,67x8 m Skupna svlačionica Individualne svlačionice Sanitarije (tuševi i WC-i) Svlačionica za učitelja Prostorija kontrole pogona Prostorija za opremu i pribor za čišćenje i održavanje Prostorija za kondicioniranje bazenske vode Prostorija za kondicioniranje zraka Predvorje i kontrola ulaza s prostorom za zadržavanje

DRUŠTVENI PROSTORI

Prostor za više namjena Knjižnica s čitaonicom, medijatekom i kompjutorima (bibliotečno-informacijski centar) Blagovaonica

PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA ŠKOLE

Zbornica Soba ravnatelja Soba tajnika Soba stručno razvojne službe Soba administracije Arhiva Sanitarije učitelja

GOSPODARSKI PROSTORI

Kuhinjski pogon Kuhinja sa spremištem Spremište za zimnicu Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja

Energetsko-tehnički blok Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad) Radionica kućnog majstora Garderoba i sanitarije tehničkog osoblja Opće gospodarsko spremište Garderoba i sanitarije čistačica Prostor za odlaganje smeća

OSTALI PROSTORI

Ulaz Trijem Vjetrobran Ulazni prostor Vratarnica Garderoba učenika Komunikacije Komunikacije - hodnici Komunikacije - stubišta Sanitarije za učenike Stan domara Stan učitelja

VANJSKI PROSTORI

Opći prostori Pješački prilazni put Školski trg Parkiralište za školski autobus i automobile Gospodarsko dvorište Prostori nastavnih područja Nastava na otvorenom (razredna) Prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - školski vrt Prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park) Vježbalište - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture (isto kao i otvoreni prostori TZK) Ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije

NOM

ENKL

ATUR

A PR

OSTO

RA Š

KOLE


8.0. SAŽETAK

OSNOVNE ŠKOLEprogramiranje, planiranje i projektiranje

Svrha osnovnoga školstva određena je Zakonom o osnovnom školstvu: ‘stjecanje znanja, pojmova, umijeća, stavova i navika potrebnih za život i rad ili daljnje školovanje’. Osnovno školstvo traje minimalno 8 godina i obvezno je za svu djecu, uobičajeno u dobi od 6-7 do 14-15 godina. Za učenike od prvoga do četvrtoga razreda nastava se organizira kao razredna nastava, a za učenike od petoga do osmoga razreda kao predmetna nastava.Prema organizaciji školske mreže, osnovne škole dijele se na matične (centralne) i područne škole. Područni odjeli okupljaju učenike nižih razreda (od I. do IV.) s određenog područja, dok obveznici viših razreda (od V. do VIII.) u pravilu polaze matičnu školu. Područni odjeli imaju zasebnu zgradu, ali u pedagoško-obrazovnom smislu čine cjelinu s matičnom školom.Kapacitet školske zgrade određen je brojem učenika, a proizlazi iz broja školskih obveznika na području unutar predviđenog radijusa gravitacije i ovisi o gustoći naseljenosti. Pedagoški normativi za građenje osnovnih škola ograničavaju najveći kapacitet školske zgrade za osnovnu školu na 720 učeničkih mjesta (24 učionice), a optimalni između 480 i 600 učenika.Prostorna struktura školske zgrade određena je društvenim ciljevima škole, primijenjenom pedagoškom metodom za organizaciju nastave, ekonomskim mogućnostima društva, kao i specifičnim urbanističkim, arhitektonskim i graditeljskim karakteristikama uže sredine u kojoj se škola gradi.Prostorni sklopovi škole jesu: razredna nastava, predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, društveni prostori, prostori za organizaciju i koordinaciju rada škole, gospodarski prostori, ostali prostori (ulaz, komunikacije, sanitarije i sl.), te vanjski prostori. Smatra se da je pedagoški povoljno odvojiti učionice za niže razrede (I. do IV.).Udžbenik ‘Osnovne škole - programiranje, planiranje i projektiranje’ namijenjen je studentima arhitekture te korištenju u stručnoj praksi.

8.0 SUMMARY

ELEMENTARY SCHOOLSProgramming, Planning and Designing

The goal of elementary education is defined in the Elementary Education Act: ‘acquiring knowledge, ideas, crafts, attitudes and habits necessary for future living and work or further education’. Elementary education lasts for a minimum of 8 years and is obligatory for all children, usually between age 6-7 and 14-15. For pupils from fifth to eighth grade the curriculum is organized in specialized classrooms for various subjects, while first to fourth grade pupils have class-instruction.According to the organization of the school network, elementary schools are divided into central and district schools. The district divisions gather first to fourth graders from a certain area, while pupils form fifth to eighth grade attend the central school. District divisions have separate buildings, but in the pedagogical-educational sense they are a part of the central school.The capacity of the school building is determined by the number of students, which is calculated through the number of school-aged children living in a certain predicted radius of gravity, and depends on the density. Pedagogical standards for building elementary schools limit the largest capacity to 720 student posts (24 classrooms), and the optimum is 480 to 600 student posts.The spatial structure of a school building is determined by the social goals of the school, applied educational method of curriculum organization, economic capabilities of the society, as well as the specific urban and architectural characteristics of the environment in which the school is to be built.The specific spatial segments of elementary schools are: the first to fourth grade division, specialized classrooms for the fifth to eighth grade curriculum including the gymnasium, social spaces, the school organization and coordination department, service and maintenance, as well as other spaces (entrance, communicational spaces, lavatories etc.) and outdoor spaces. It is thought to be pedagogically advantageous to separate the classrooms of the lower grades (first to fourth).‘Elementary Schools - Programming, Planning and Designing’ is intended for use in the education of architecture students, and is also useful in architecture practice.

Translated by Mia Roth-Čerina

SAŽE

TAK

/ SUM

MAR

Y


9.0. APPENDIX

9.1. GRAÐEVNI PROGRAM OSNOVNE ŠKOLE

URBANISTIČKI UVJETINovoplanirana škola je locirana u naselju _________________________________.Površina parcele 1.8 m2

Broj učenika 2x360 (390)Rad škole 2 smjeneTlocrtna površina 3363 m2

Površina terena po učeniku 49 m2

Broj etaža P do P+1 (iznimno P+2)Broj parkirnih mjesta 12

UNUTARNJI PROSTORI ŠKOLE

Razredna nastava - prostorni sklop za učenike od I. do IV. razreda

Učionica za razrednu nastavu 4 x 60 m2 240 m2

Kabinet i didaktička zbirka razredne nastave (1x24) 24 m2

Ukupno razredna nastava netto 264 m2

Predmetna nastava - prostorni sklop za učenike od V. do VIII. razreda

Jezično-umjetničko područje Učionica za hrvatski jezik 60 m2

Kabinet za hrvatski jezik 16 m2

Učionica za strani jezik (2x30) 60 m2

Kabinet za strani jezik 16 m2

Učionica za likovnu i glazbenu kulturu 70 m2

Kabinet za likovnu kulturu 12 m2

Spremište za likovnu kulturu 8 m2

Spremište za glazbenu kulturu 8 m2

Ukupno jezično-umjetničko područje 250 m2

Prirodoslovno-matematičko područje Učionica za matematiku 60 m2

Kabinet za matematiku 16 m2

Kompjutorska učionica 60 m2

Učionica za prirodu, biologiju, kemiju i fiziku 70 m2

Kabinet za prirodu i biologiju 16 m2

Kabinet za kemiju i fiziku 16 m2

Ukupno prirodoslovno-matematičko područje 238 m2

Društveno područje

Učionica za povijest i zemljopis 60 m2

Kabinet za povijest i zemljopis 16 m2

Ukupno društveno područje 76 m2

Radno-tehničko područje

Specijalizirana učionica za tehničku kulturu - radionica 70 m2

Kabinet učitelja uz radionicu 16 m2

Spremište s fotolaboratorijem 24 m2

Ukupno radno-tehničko područje 110 m2

Izborna nastava

Učionica za tečajnu nastavu i izborne programe, locirana u blizini blagovaonice ili PVN-a 60 m2

Kabinet za učionicu izborne nastave 12 m2

Spremište za tečajnu nastavu: prehrane,odijevanja, stanovanja 8 m2

Ukupno izborna nastava 80 m2

Područje tjelesne i zdravstvene kulture (zatvoreni prostori)

Dvorana za TZK 15x27x6 405 m2

Spremište sprava i rekvizita 30 m2

Četiri skupne svlačionice (4x16) 64 m2

Dvije skupne praonice sa sanitarijama (2x16) 32 m2

Kabinet TZK 20 m2

Ambulanta (preporučuje se vezati na kabinet TZK - jedan prostor) 16 m2

Prostor učitelja TZK (12x2) sa sanitarijama 24 m2

Prostor za kondicioniranje zraka 30 m2

Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom 20 m2

Sanitarije za vanjske korisnike 6 m2

Spremište sredstava i pribora za čišćenje 6 m2

Ukupno područje TZK 653 m2

Društveni prostori škole

Prostor za više namjena (površina od oko 200 m2, obračunata u dodatku od 65% na neto površinu) Spremište uz PVN 12 m2

Knjižnica s čitaonicom, medijatekom i kompjutorima (BIC) 90 m2

Blagovaonica (veza na PVN) 60 m2

Ukupno društveni prostori škole 162 m2

APPE

NDIX

- PR

IMJE

R GR

AÐEV

NOG

PROG

RAM

A ŠK

OLE

86 H. Auf-Franić / Osnovne škole 87

Prostori za organizaciju i koordinaciju rada

Zbornica 60 m2

Soba ravnatelja 16 m2

Soba tajnika 12 m2

Soba stručno-razvojne službe 24 m2

Soba administracije škole 16 m2

Arhiva 12 m2

Sanitarije učitelja 10 m2

Ukupno prostori za organizaciju i koordinaciju rada 150 m2

Gospodarski prostori škole

Kuhinjski pogon Kuhinja sa spremištem 70 m2

Spremišta (3x4) 12 m2

Soba ekonoma 6 m2

Garderoba i sanitarije kuhinjskog osoblja 6 m2

Blagovaonica pomoćnog osoblja (kao proširenje komunikacije) 6 m2

Ukupno gospodarski prostori škole 100 m2

Energetsko-tehnički blok Toplinska podstanica 30 m2

Radionica kućnog majstora 16 m2

Garderoba i sanitarije tehničkog osoblja 6 m2

Opće gospodarsko spremište 12 m2

Garderoba i sanitarije čistačica 6 m2

Prostor za odlaganje smeća 6 m2

Ukupno energetsko-tehnički blok 76 m2

Ostali prostori škole

Trijem (40 m2 otvorenog prostora) 10 m2

Vjetrobran 8 m2

Ulazni prostor (površina od 30 m2,obračunata u dodatku 65% na neto površinu) Vratarnica 4 m2

Garderoba učenika V.-VIII. razreda 36 m2

Ukupno ostali prostori škole 58 m2

VANJSKI PROSTORI ŠKOLE

Opći prostoriPješački prilazni putŠkolski trgGospodarsko dvorišteProstori nastavnih područjaNastava na otvorenom - razredna (4x80)Prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - školski vrtProstor odmora i parka (školsko dvorište, školski park)Vježbalište - vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturuOstale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije

REKAPITULACIJA

Unutarnji prostori škole

Razredna nastava 264 m2

Predmetna nastava (bez TZK) 754 m2

Društveni prostori škole 162 m2

Prostori za organizaciju i koordinaciju rada 150 m2

Gospodarski prostori škole 176 m2

Ostali prostori škole 58 m2

Ukupno unutranji prostori (bez TZK) netto 1564 m2

Dodatak za komunikacije, sanitarije i zidove, spremište pribora za čišćenje:65% netto površine unutarnjih (bez TZK), s time da se od dodatka formira i prostor više namjena. 1564 x 65% = 1016 m2

Ukupno unutarnji prostori (bez TZK) brutto 2580 m2

Područje tjelesne i zdravstvene kulture (zatvoreni prostori) 653 m2

Dodatak za komunikacije, sanitarije i zidove, spremište pribora za čišćenje: 20% netto površine TZK 653 x 20% = 130 m2

Ukupno područje TZK brutto 783 m2

SVEUKUPNO unutarnji prostori brutto 3363 m2

APPE

NDIX

- PR

IMJE

R GR

AÐEV

NOG

PROG

RAM

A ŠK

OLE

86 H. Auf-Franić / Osnovne škole 87

APPE

NDIX

- VO

DIČ

primjeri školskih zgrada u Zagrebu

1

2

3

45

6

7

� �

� �


APPE

NDIX

- VO

DIČ

Ivan Zemljak:škola na Selskoj cesti, 1930.

Ivan Zemljak:škola na Jordanovcu, 1931.

Egon Steinmann:škola u Križanićevoj ulici, 1932.

Antun Ulrich:škola na Pantovčaku, 1952.

��

� �

�


APPE

NDIX

- VO

DIČ

Božidar Rašica:škola u Mesićevoj ulici, 1954.

Radovan Nikšić, Edo Šmidihen:škola u Trnskom, 1963.

Nenad Paulić, Radovan Tajder:škola u Prečkom, 1981.

�

�

�

� �

�

�

90 91H. Auf-Franić / Osnovne škole

APPE

NDIX

- VO

DIČ

Ivan Zemljak:škola na Selskoj cesti, 1930.

Ivan Zemljak:škola na Jordanovcu, 1931.

Egon Steinmann:škola u Križanićevoj ulici, 1932.

Antun Ulrich:škola na Pantovčaku, 1952.

Boško Rašica:škola u Mesićevoj ulici, 1954.

Radovan Nikšić, Edo Šmidihen:škola u Trnskom, 1963.

Nenad Paulić, Radovan Tajder,:osnovna škola u Prečkom, 1981.

�

�

�

� �

�

�

90 91H. Auf-Franić / Osnovne škole

APPE

NDIX

- BI

BLIO

GRAF

IJA9.3. BIBLIOGRAFIJA (izbor)

knjige [kronološkim slijedom] Alfred Roth: ‘The New Architecture’ Editions Girsberger, Zürich, 1951.Alfred Roth: ‘The New Schoolhouse / Das Neue Schulhaus / La Nouvelle Ecole’ Editions Girsberger, Zürich, 1957.Mate Baylon: ‘Školske zgrade’ Građevinska knjiga, Beograd, 1958. (I. izdanje)Aloi Giampiero: ‘Scuole’ Hoepli editore, Milano, 1960.Jovan Korka: ‘Škola’ Veselin Masleša, Sarajevo, 1961.Ferdinand Budde,Hans Wolfram Theil: ‘Schulen - Handbuch für die Planung und Durchführung von Schulbauten’ Verlag Georg D. W. Callwey, München, 1969.Harald Deilmann: ‘Schulbauten’ Bertelsmann Fachverlag, Gütersloh, 1971.Benedikt Huber,Jean-Claude Steinegger: ‘Jean Prouvé - Une Architecture par l’industrie / Architektur aus der Fabrik / Industrial Architecture’ Les Editions d’Architecture Artemis, Zürich, 1971.Grozdan Knežević,Ivo Kordiš: ‘Stambene i javne zgrade’ Tehnička knjiga, Zagreb, 1972. (I. izdanje)Olinde & WalterMeyer-Bohe: ‘Neue Schulen’ Verlag Ernst Wasmuth, Tübingen, 1974.Walter Kroner: ‘Schule im Wandel - Wandel im Schulbau’ Verlag Gerd Hatje, Stuttgart, 1975.Colin Ward (ed.): ‘British School Buildings - Designs and Appraisals 1964-74’ The Architectural Press, London, 1976.Julius Panero,Martin Zelnik: ‘Human dimension and interior space’ Watson-Guptill Publications, 1979.Zoran Bajbutović: ‘Arhitektura školske zgrade’ Svjetlost, Sarajevo, 1983.Arnulf Lüchinger (ed.): ‘Herman Hertzberger - Bauten und Projekte / Buildings and Projects / Bâtiments et projets 1959-1986’ Arch-Edition, Den Haag, 1987.

Antonio di Bitonto,Franco Giordano: ‘L’architettura degli edifici per l’instruzione’ Officina edizioni, Roma, 1995.Walter Chramosta (ed.): katalog izložbe ‘Das neue Schulhaus in Wien 1990-96’ Kammer der Architekten, Beč, 1996...... zbornik ‘Educational Spaces: A Pictorial Review, Volume 1’ The images Publishing Group Pty Ltd, Melbourne, 1998.Mark Dudek: ‘Architecture of Schools - The New Learning Environments’ The Architectural Press, Oxford, 2000.Ernst Neufert: ‘Elementi arhitektonskog projektiranja’ Golden marketing, Zagreb, 2002.Sonja Gaćina Škalamera: katalog izložbe ‘Izgradnja srednjoškolskih zgrada u Zagrebu’, Hrvatski školski muzej, Zagreb, 2002.Hildegard Auf-Franići suradnici: ‘Arhitektura bez barijera u zgradama za obrazovanje’ Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003.

normativi i upute ..... ‘Pedagoški normativi za građenje osnovnih škola’ Građevinska knjiga, Beograd, 1962...... ‘Upute za programiranje, projektiranje i izgradnju osnovnih škola’ Savez arhitekata Hrvatske, Zagreb, 1965...... ‘Prijedlog normativa školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i pomagala za osnovne škole Republike Hrvatske’ Ministarstvo prosvjete RH, Zavod za školstvo, Zagreb, 1991.

časopisi ..... ‘Architectural Review’ 3/1977...... ‘Domus’ br. 571 (6/1977.)..... ‘Architecture d’Aujourd’hui’ br. 211 (10/1980.)..... ‘El Croquis’ br. 67/1994...... ‘Arhitektura’ br. 211 (Neven Šegvić), 2002...... ‘Oris’ br. 17 (4/2002.)..... ‘Detail’ br. 3/2003 (‘Konzept: Schulbau’)


9.4. INDEKS AUTORA

Auf-Franić, Hildegard; Oluić, Veljko; Žarnić, Tonči 41Baumgartner, Ulrich 17, 63Beaudouin, Eugène; Lods, Marcel 63Behnisch, Günther 69Bennett, Hubert 13, 27, 44, 48, 64, 74Bolles+Wilson 72Botta, Mario 62Duiker, Johannes 9, 63, 66Dragomanović, Aleksandar 9Van Eyck, Aldo 14Giselbrecht, Ernst 72Haveman, James K. 74Henke, Dieter; Schreieck, Marta 61, 74Hertzberger, Herman 10, 16, 17, 45, 46, 47, 58, 75Jacobsen, Arne 11, 16, 18, 21, 56, 60, 63, 67, 74Jarvi, Jörma 30, 45, 54Klotz, Mathias 42Koolhaas, Rem / OMA 38Lainer, Rüdiger 65Martorell, Bohigas, Mackay / MBM 14, 49, 62Namba, K. 13Neutra, Richard 63Nikšić, Radovan 9, 12, 30, 45, 51, 54, 87, 89, 90Paulić, Nenad 87, 89, 90Powell, Michael 64Prouvé, Jean 70Rašica, Božidar 87, 89, 90Roth, Alfred 37, 73, 75Rudolph, Paul 13Schader, Jacques 21Schnebli, Dolf 25, 75Scharoun, Hans 63Steinmann, Egon 87, 88, 90Stirling, James 47Šegvić, Neven 32, 50, 51, 65Šmidihen, Edo 30, 45, 87, 89, 90Tajder, Radovan 87, 89, 90Ulrich, Antun 55, 87, 88, 90Vacchini, Livio 15Valle, Gino 30, 45, 68Zemljak, Ivo 12, 30, 31, 87, 88, 90

APPE

NDIX

- IN

DEKS

AUT

ORA

I PRI

MJE

RA

9.5. INDEKS PRIKAZANIH PRIMJERA (kronološki)

Open air škola, Amsterdam, Nizozemska (1930., J. Duiker) 9, 63, 66Škola na Selskoj cesti, Zagreb (1930., I. Zemljak) 87, 88, 90Škola na Jordanovcu, Zagreb (1931., I. Zemljak) 12, 31, 87, 88, 90Škola u Križanićevoj ulici, Zagreb (1932., E. Steinmann) 87, 88, 90Eksperimentalna škola Corona, Los Angeles, Kalifornija, SAD (1935., R. Neutra) 63Škola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD (1935., J. K. Haveman) 74Open air škola u Suresnesu, Pariz, Francuska (1936., E. Beaudoin, M. Lods) 63Škola u Rodovreu, Danska (1952., A. Jacobsen) 56, 74Škola na Pantovčaku, Zagreb (1952., A. Ulrich) 55, 87, 88, 90Škola u Dubravi, Zagreb (natječajni rad, 1954., A. Dragomanović i R. Nikšić) 9Škola u Mesićevoj ulici, Zagreb (1954., B. Rašica) 87, 89, 90Škola Brändö, Helsinki, Finska (1954.-55., J. Järvi) 54Škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska (1954.-56., A. Jacobsen) 11, 16, 18, 21, 60, 63Škola u Nageleu, Nizozemska (1954.-56., A. van Eyck) 14Eksperimentalna škola Yakumo, Tokyo, Japan (1955., Arh. odjel Min. obrazovanja) 71Škola u Kumrovcu (1955., N. Šegvić) 32, 50, 51, 65Škola u Villejuifu, Francuska (1956., J. Prouvé) 70Škola u Freudenbergu, Zürich, Švicarska (1956.-60., J. Schader) 21Škola Aesch, Neftenbach, Švicarska (1958.-59., U. Baumgartner) 17, 63Škola u Lünenu, Njemačka (1958.-61., H. Scharoun) 63Škola u Dubravi, Zagreb (realizacija, 1960., R. Nikšić) 12, 51, 54Montessori škola u Delftu, Nizozemska (1960.-81., H. Hertzberger) 16, 17, 75Škola u Riedhofu, Zürich, Švicarska (1961.-63., A. Roth) 37, 75Škola u Locarnu, Švicarska (1961.-64., D. Schnebli) 25, 75Škola u Trnskom, Zagreb (1963., R. Nikšić, E. Šmidihen) 87, 89, 90Škola u Furtwangenu, Njemačka (1964., G. Behnisch) 69Pestalozzi škola u Skopju, Makedonija (1966.-67., A. Roth) 73, 75Škola u Middletownu, New York, SAD (1969., P. Rudolph) 13Obrazovni centar ‘Olivetti’, Haslemere, Velika Britanija (1969.-72., J. Stirling) 47Škola u Londonu, Velika Britanija (1970., H. Bennett, M. Powell) 64Škola Pimlico, London, Velika Britanija (1971., H. Bennett) 13, 27, 44, 48, 74Katolička gimnazija (‘Christianeum’), Hamburg, Njemačka (1971., A. Jacobsen) 67Škola Thau, Barcelona, Španjolska (1972., Martorell, Bohigas, Mackay) 14, 49, 62Škola u Morbio inferioreu, kanton Ticino, Švicarska (1972.-77., M. Botta) 62Varijanta tipske škole, Bissuola, Italija (1976., G. Valle) 68Škola u Nigati, Japan (1979., K. Namba) 13Škola u Locarnu, Švicarska (1980., L. Vacchini) 15Škola Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska (1980.-83., H. Hertzberger) 10, 46Škola u Prečkom, Zagreb (1981., N. Paulić, R. Tajder) 87, 89, 90Škola Ij Plein, Amsterdam, Nizozemska (1986., R. Koolhaas/OMA) 38Škola Polygoon, Almere, Nizozemska (1990.-92., H. Hertzberger) 47Škola u Absberggasse, Beč, Austrija (1991.-94., R. Lainer) 65Škola u Gievenbecku, Münster, Njemačka (1992., Bolles+Wilson) 72Škola u Kaindorfu, Austrija (1994., E. Giselbrecht) 72Škola u Petruševcu, Zagreb (1995.-2000., H. Auf-Franić, V. Olujić, T. Žarnić) 41‘Montessori College Oost’, Amsterdam, Nizozemska (1999., H. Hertzberger) 58Škola u Santiago de Chileu, Čile (2000., M. Klotz) 42Škola u Wien-Donaustadtu, Austrija (2002., D. Henke, M. Schreieck) 61, 74


63 mala učionica za tehnički odgoj - fotografija 2864 učionica za tečajnu nastavu i izborne programe, varijanta organizacije - tlocrt 2965 učionica za tečajnu nastavu i izborne programe - fotografija 2966 sheme položaja dvorane unutar školske zgrade 3067,68 I. Zemljak: škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931. terasa na krovu dvorane, dvorana - fotografije 3169-71 N. Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. - pogled s juga, presjek i tlocrt dvorane 3272,73 funkcionalna shema nedjeljive dvorane, varijante 3374 funkcionalna shema dvodjelne dvorane 3475 funkcionalna shema trodjelne dvorane 3576 dijeljenje dvorane za TZK - fotografija 3677,78 A. Roth: škola Riedhof, Zürich, Švicarska, 1961.-63, dvorana - fotografije 3779,80 R. Koolhaas / OMA: škola Ij Plein, Amsterdam, Nizozemska, 1986. fotografije dvorane 3881,82 spremište sprava - fotografije 3983 skupne svlačionice s praonicom i WC-om 3984 skupna svlačionica - fotografija 3985 dvorana TZK - pomični koš, pregrada, tribine - fotografije 4086 teleskopske tribine - fotografija 4087 dvorana za korektivnu gimnastiku - fotografija 4188 H. Auf-Franić, V. Olujić, T. Žarnić: škola u Petruševcu, Zagreb, 1995.-2000. igralište na krovu poluukopane dvorane - fotografija 4189-92 M. Klotz: škola u Santiago de Chile, Čile, 2000. fotografije, shematski presjek kroz dvoranu 4293 vježbalište ‘A’ - elementi za projektiranje 4394 vježbalište ‘B’ - elementi za projektiranje 4395 funkcionalna shema bazena 4496 okvirne dimenzije malog školskog bazena tlocrti, presjeci 4497 H. Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. bazen - fotografija 4498 sheme položaja PVN-a unutar školske zgrade 4599-101 H. Hertzbeger: Montessori škola, Apollolaan, Amsterdam, 1980.-83. shematski presjek kroz PVN, fotografije 46102-105 J. Stirling: obrazovni centar ‘Olivetti’, Haslemere, Velika Britanija, 1969.-72. tlocrti, perspektiva 47106 H. Hertzberger: škola Polygoon, Almere, Nizozemska, 1990.-92. ‘školska ulica’ - fotografija 47107 knjižnica - fotografija 48108 H. Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. knjižnica - fotografija 48109 MBM: škola Thau, Barcelona, 1972. blagovaonica - fotografija 49110 shema prostornog sklopa organizacije i koordinacije rada škole 50111 N. Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. zbornica - fotografija 50112 zbornica - fotografija 50113,114 N. Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. tlocrti prizemlja i kata 51115 R. Nikšić: škola u Dubravi, 1960. tlocrt prizemlja 51116 funkcionalna shema gospodarskih prostora 52117 J. Järvi: škola Brändö, Helsinki, Finska, 1954.-55. trijem - fotografija 54118 R. Nikšić: škola u Dubravi, Zagreb, 1960. trijem - fotografija 54119 A. Ulrich: škola na Pantovčaku, Zagreb, 1952. vjetrobran - fotografija 55120-123 garderobni prostor, primjeri - fotografije 55124,125 A. Jacobsen: škola u Rodovreu, Danska, 1952. hodnici - fotografije 56126 dimenzioniranje hodnika - sheme 57

APPE

NDIX

- IZ

VORI

GRA

FIČK

IH P

RILO

GA

9.6. POPIS GRAFIČKIH PRILOGA

1 dijagrami radijusa gravitacije 72 funkcionalna shema škole 8 3 A. Dragomanović, R. Nikšić: škola u Dubravi (natječajni rad), 1954. - perspektiva 94,5 J. Duiker: Open air škola, Amsterdam, Nizozemska, 1930. - situacija, fotografija 96,7 Herman Hertzberger: škola i dječji vrtić Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83. fotografija iz zraka, situacija 10 8,9 A. Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. pogled iz zraka, tlocrt prizemlja 1110,11 I. Zemljak: škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931. - fotografija, tlocrt prizemlja 1212,13 R. Nikšić: škola u Dubravi, 1960. - fotografija, tlocrt prizemlja 1214 K. Namba: škola u Nigati, Japan, 1979. - fotografija PVN-a 1315 H. Bennet: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. - fotografija knjižnice 1316 P. Rudolph: škola Middletown, New York, SAD, 1969. - perspektiva PVN-a 1317,18 MBM: škola Thau, Barcelona, Španjolska, 1972. - fotografije stubišta 1419,20 A. van Eyck: škola u Nageleu, Nizozemska, 1954.-56. - fotografije školskog trga 1421 primjeri organizacije učionice razredne nastave 1522,23 L. Vacchini: škola u Locarnu, Švicarska, 1980. - fotografija terase učionice, tlocrt učionice 1524-26 A. Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. tlocrt, presjek, fotografija učionice 1627-29 H. Hertzberger: Montessori škola, Delft, Nizozemska, 1960.-81. tlocrt, presjek, fotografija učionice 1630,31 U. Baumgartner: osnovna škola Aesch, Neftenbach, Švicarska, 1958.-59. tlocrt i presjek učionice 1732,33 H. Hertzberger: Montessori škola, Delft, 1960.-81. - fotografije prostora za produženi boravak 1734 shema učionice razredne nastave s jednostranim osvjetljenjem 1835 školski namještaj 1836 A. Jacobsen: namještaj za školu Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. 1837 osnovne mjere (ovisno o starosti učenika) 1838, 39 učionica za strani jezik - fotografija, tlocrt 2040-42 učionica za glazbenu kulturu, varijante organizacije - fotografija, tlocrti 2043,44 učionica za likovnu kulturu, varijante organizacije - tlocrti 2145 J. Schader: škola Freudenberg, Zürich, Švicarska, 1956.-60. fotografija učionice za likovnu kulturu 2146 A. Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. fotografija učionice za likovnu kulturu 2147 primjer organizacije kompjuterske učionice 2348 kompjuterska učionica, namještaj prilagođen radu na kompjuteru - fotografija 2349,50 kompjuterska učionica, radno mjesto 2351 učionica za fiziku i kemiju - fotografija 2452 demonstracijski stol - fotografija 2453-55 sklop fi-ke-bi, varijante 2456 D. Schnebli: škola u Locarnu, Švicarska, 1961.-64. učionica za fiziku i kemiju kosog presjeka - fotografija 2557 kosa učionica fizike i kemije, odnosno prirode i biologije (detalj) 2558 oprema kabineta za fiziku i kemiju, odn. prirodu i biologiju - aksonometrija 2559 vivarij - fotografija 2560,61 H. Bennett: škola Pimlico, Velika Britanija, 1971. radionica - fotografija, presjek 2762 učionica za tehnički odgoj / radionica - fotografija 28


127-131 H. Hertzberger: ‘Montessori College Oost’, Amsterdam, Nizozemska, 1999. 58132 sheme sanitarija 59133 A. Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. situacija 60134-136 D. Henke, M. Schreieck: škola u Wien-Donaustadtu, Beč, Austrija, 2002. fotografija trga, presjek, tlocrt 61137,138 MBM: škola Thau, Barcelona, Španjolska, 1972. školski trg - fotografija, tlocrt 62139,140 M. Botta: škola u Morbio inferioreu, kanton Ticino, Švicarska, 1972.-77. školski trg aksonometrija, fotografija 62141-146 primjeri nastave na otvorenom - fotografije 63147 H. Bennett, M. Powell: škola u Londonu, Velika Britanija, 1970. školski park - fotografija 64148 N. Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. fotografija učionice 65149 R. Lainer: škola u Absberggasse, Beč, 1991.-94. fotografija učionice 65150-152 J. Duiker: Open air škola, Amsterdamu, Nizozemska, 1930. fotografija, tlocrt, aksonometrijski prikaz konstrukcije 66153-155 A. Jacobsen: katolička gimnazija (‘Cristianeum’), Hamburg, Njemačka, 1971. fotografija, presjek, tlocrt 67156-158 G. Valle: varijanta tipske škole, Bissuola, Italija, 1976. - aksonometrijski prikaz odozdo, detalj prefabriciranog pročelja - fotografija, dijagram modularnog rasta škole 68159-161 G. Behnisch: škola u Furtwangenu, Njemačka, 1964. pogled s jugozapada - fotografija, presjek, fotografija montaže 69162-166 J. Prouvé: škola u Villejuifu, Francuska, 1956. fotografije montaže i izvedenog stanja, presjek, aksonometrija konstruktivnih elemenata 70167-169 Arh. odjel Ministarstva obrazovanja: eksperimentalna škola Yakumo, Tokyo, Japan, 1955. fotografije, presjek 71170 E. Giselbrecht: škola u Kaindorfu, Austrija, 1994. aksonometrijski presjek konstrukcije 72171,172 Bolles+Wilson: škola Gievenbeck, Münster, Njemačka, 1992. presjek i pogled na pročelje 72173 jednostrano osvijetljena učionica - fotografija 73174 dvostrano osvijetljena učionica - fotografija 73175,176 A. Roth: Pestalozzi škola, Skopje, Makedonija, 1966.-67. presjek, segment tlocrta 73177 vrste osvjetljenja učionice - shematski presjeci 73178 D. Henke, M. Schreieck: škola u Wien-Donaustadtu, Beč, Austrija, 2002. presjek učionice 74179 J. K. Haveman: škola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD, 1935. presjek učionice 74180 A. Jacobsen: škola u Rodovreu, Danska, 1952. presjek učionice 74181 H. Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. presjek učionice 74182 A. Roth: Pestalozzi škola u Skopju, Makedonija, 1966.-67. presjek učionice 75183 H. Hertzberger: Montessori škola u Delftu, Nizozemska, 1960.-81. presjek učionice 75184 A. Roth: škola u Riedhofu, Zürich, Švicarska, 1961.-63. presjek učionice 75185 D. Schnebli: škola u Locarnu, Švicarska, 1961.-64. presjek učionice 75186 zaštita od sunca - dijagrami 76187 osvjetljenje i prozračivanje - dijagrami 77188 dizalo za invalidne osobe - presjek, tlocrt 80189-191 varijante WC prostora za invalide - tlocrti 80192,193 dimenzioniranje prostorije za održavanje seminara - tlocrt, pogled 81194,195 rampe - elementi za projektiranje - aksonometrija, tlocrti 81----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------appendix - Odabrani primjeri osnovnoškolskih ustanova u Zagrebu (vodič) 87-90

APPE

NDIX

- PO

PIS

GRAF

IČKI

H PR

ILOG

A


BILJEŠKA O AUTORICI

Prof. dr. sc. HILDEGARD AUF-FRANIĆ, dipl. ing. arh., redoviti je profesor u trajnom zvanju Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i nositelj je kolegija Zgrade za odgoj i obrazovanje, Zgrade za srednje i visoko obrazovanje, Arhitektonsko projektiranje VI i VII. Voditelj je znanstveno-istraživačkog projekta Parametri za planiranje i programiranje zgrada za visoko obrazovanje. Magistrirala je 1979. (‘Kontaktne zone - potencijalni prostori vitalizacije primarnog centra Zagreba‘), a doktorirala 1989. godine (‘Centri usmjerenog obrazovanja u funkciji kulturno-društvene integracije‘). Dobitnica je mnogih nagrada na arhitektonskim natječajima, Velike nagrade Zagrebačkog salona arhitekture 1979., nagrade ‘Viktor Kovačić’ 1996. te nacionalne nagrade ‘Vladimir Nazor’ 1996. godine. Realizirala je niz objekata te sudjelovala u radu stručnih žirija arhitektonskih natječaja. Dekanica je Arhitektonskog fakulteta 1997.-2001. Članica je Nacionalnog vijeća za za visoko obrazovanje Republike Hrvatske od 2001. godine i Nacionalnog vijeća za umjetnost Republike Hrvatske od 2000.-2004. godine.

96 H. Auf-Franić / Osnovne škole

Hildegard Auf-Franić i suradnici

OSNOVNE ŠKOLEProgramiranje, planiranje, projektiranje

NakladnikGolden marketing - Tehnička knjiga d.o.o.Zagreb, Jurišićeva 10tel. 01/4810-819, 4810-820, fax. 01/4810-821e-mail: [email protected]

Izvršni urednikIlija Ranić

LektoricaMirjana Ostoja

Grafičko oblikovanje i pripremaKabinet ‘Zgrade za odgoj i obrazovanje’ AF

Tisak i uvezHrbat-graf, Zagreb

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb

UDK 727.11.011(075.8)

AUF-Franić, Hildegard Osnovne škole : programiranje,planiranje i projektiranje / glavniistraživač Hildegard Auf-Franić ;istraživači Veljko Oluić, Tonči Žarnić,Marina Bertina ; znanstveni novaci LukaKorlaet, Vanja Rister, Mia Roth-Čerina. -Zagreb : Golden marketing - Tehničkaknjiga : Arhitektonski fakultet, 2004.

Bibliografija. - Summary.

ISBN 953-212-187-0 (Golden)

I. Arhitektonsko projektiranje -- Školskezgrade II. Školske zgrade -- Projektiranje

440330166

hildegard auf franic-osnovne skole gradjevina

Documents