Abstract

Tržište čine svi odnosi ponude i tražnje koji se uspostavljaju radi razmjene roba i usluga u određeno vrijeme i na određenom mjestu. Šest je tipva tržišta: čist monopol, dominantna firma, čvrst oligopol, labav oligopol, monopolistička konkurencija i potpuna konkurencija. Analiza tržišta nam je značajna iz razloga što smo u mogućnosti da sagledamo tržište na koje želimo plasitati određeni proizvod. Osim analize tržišta od izuzetnog značaja je i analiza finansijskog stanja preduzeća. Postoje četiri vrste finansijske analize. To su:

- Analiza sredskava i izvora sredstava (bilans stanja)- Analiza prihoda i rashoda (bilans uspjeha)- Analiza likvidnosti (priliva i odliva) - Analiza uspješnosti poslovanja.

Ključni terminii sa kojim ćemo se sresti u ovom radu su:tržište,analiza, finansije, budžet, turizam,preduzeće i poslovanje

1

UVOD

U ovom radu prikazaću vam dvije analize koje su od velikog značaja u poslovanju preduzeća.

Prva se vrši u slučaju kada želimo da plasiramo određeni proizvod na tržište,bez obzira da li je taj proizvod nov,prepravljen ili stari proizvod koji firma želi da vrati na tržište. Tada nam je analiza tržišta od velikog značaja,jer zahvaljući njoj sposobni smo da uočimo konkurenciju,i ne samo to već i da učimo na njihovim greškama i koristimo njihove dobre poteze,jer sama analiza tržišta znači i analiziranje preduzeća koja na tom tržištu posluju. U nastavku rada sam obratio pažnju na sam pojam tržišta,tipove tržišta,analizirao turističko tržište,tržište konkurencije, ukazao na turističku tražnju i ponudu,odnosno prikazao pravce ka kojim su današnji turisti okrenuti. Takođe sam analizira turističko tržište Crne Gore,odnosno situaciju u kojoj se ona sada nalazi i izvršio S.W.O.T. analizu.

Druga analiza je finansijska analiza preduzeća. Osnovni cilj ove analize je da uoči sve slabosti koje preduzeće ima, koje mogu dovesti do finasijskih problema preduzeća u bliskoj budićnosti,a zatim da preduzme sve mjere da te probleme riješi. Izvršio sam analizu bilansa stanja,analizu bilansa uspjeha,analizu likidnosti, uspješnosti poslovanja, ekonomičnosti, profitabilnosti i rentabilnosti. Pokazao sam i primjere koji se odnose na turističko preduzeće i specifičnost u poslovanju hotelskog preduzeća.

Zadnji dio rada posvećen je budžetiranju preduzeca „Auto-Boja“ ,odnosno hotela koji se nalazi u njihovom vlasništvu (Bojatours lux). Sjedište ove kompanije i hotela je u Podgorici. Hotel je sagrađen 2000. godine a posledni put obnovljen 2005. godine u njemu je zaposleno 15 osoba.

2

I OSNOVE ANALIZE TRŽIŠTA

1.Pojam i tipovi tržišta

Pod tržištem se podrazumjeva institucionalni i tehničku kontakt kupca i prodavca, koji na posebno opremljenom prostoru, u određeno vrijeme, nude ili traže određenu vrstu robe od neodrđenog partnera, u svrhu razmjene za novac, po cjeni koja ima tendenciju da se izjednači. Najkraća definicija za tržište jeste da je to mjesto gdje se nalaze ponuda i tražnja. Gledajući tržište sa stanovišta konkurentnosti,možemo naići na dva tipa konkurencije. Na:-Savršenu i-Nesavršenu konkurenciju. Što se tiče savršene konkurencije-postoji veliki broj manjih preduzeća od kojih ni jedno nije u mogućnosti da utiče na promjenu cijena. Na ovakvom tipu tržišta postoji slobada ulaska drugih preduzeća na tržište. Sva ova preduzeća nude homogeni proizvod. Za razliku od ovog tipa,kod nesavršene konkurencije,postoji mogućnost određivanja cijena od strane i ponude i tražnje. Takođe postoje veća ograničenja ulaska na tržište.

U privredi funkcioniše mnogo pojedinačnih tržišta a svako od njih ima sopstvenu strukturu, ponašanje i performanse. U zavisnosti od toga, razlikuje se šest glavnih tipova tržišta: - čist monopol, - dominantna firma, - čvrst oligopol, - labav oligopol, - monopolistička konkurencija i - potpuna konkurencija. 

3

Evo i tabelarnog prikaza ove tipologije;

Tabela 1:Tipologija tržišnih strukturaEfektivna konkurencija Neefektivna konkurencija

Potpuna konkurencija

Monopolistička konkurencija

Labav oligopol

Čvrst oligopol Dominantna firma

Čist monopol

Broj prodavaca Mnogo Mnogo Nekoliko Nekolko dominantnih

Malo Jedan

Broj kupaca Mnogo Mnogo Mnogo Mnogo Mnogo Mnogo

Proizvodna diferencijacija

Homogeni proizvod(brašno,pšenica i dr poljoprivredni proiz.)

Diferencirani proizvodi- nema bliskih supstituta(tekstil,odjća,restorani...)

Proizvode identičn e ili diferencirane proizvode (namještaj,hardwere,magacini)

Proizvode homogene ili diferencirane proizvode (bakar,aluminijum,sijalice,sapun..)

Jedan proizvod,nema bliskih substituta (automobil,cigarete,pasta za zube..)

Jedan proizvod,nema bliskih substituta(infrastrukturni kapaciteti,struja, voda..)

Barijere za ulazak

Nema Male Mogu biti prisutne

Mogu biti značajne

Postoje barijere

Postoje barijere

Uticaj na cijene Price-taker nikakav

Gotovo nikakav

Skroman,sporazumjevanje gotovo nemoguće

Skroman,saradnja prilikom utvrđivanja cijena

Diktira cijenu Bira cijenu

Nivo cijena P=MC P>MC P>MC P>MC P>MC P>MC

Nivo profita u ravnoteži

Normalan Normalan Višak profita

Višak profita Višak profita Višak profita

Učešće na tržištu

Mnogo Rivala sa malim učešćem

Mnogo rivala ali niko nema više od 10 %

Četiri vodeće f. imaju40%

4 vodeće f. Imaju 40-60%

Jedna firma ima preko 40%

Jedna firma ima 100%

Čist monopol je tip tržišta u kome se tražnja za određenim proizvodima i uslugama snabdjeva samo od jedne firme. To su firme koje pripadaju sledećim privrednim oblastima: proizvodnja struje, telefonske komunikacije, poštanske usluge i slično.  Što se tiče dominantne firme,ovaj tip predstavlja firmu koja ima dominaciju na tržištu. Dominantna firma sa svojim proizvodima pokriva preko 40% tržišta tih proizvoda ili usluga i najčešće nema bliske rivale,koji su sposobni da je prate sa približnim učinkom. Dobar primjer za ovaj tip firme predstavljaju IBM i Kodak. 

Tržišna struktura u kojoj dominira jedna firma, često se pretapa u labavi i čvrsti oligopol. Ovakve firme međusobno učestvuju i daju svoj doprinos u stvaranju cijene.

4

Karakter oligopola zavisi od broja učesnika, njihove povezanosti i učešća na tržištu. U tom smislu, oligopol je moguće rangirati od čvrstog oligopola pa sve do labavog oligopola. Ključna razlika između čvrstog i labavog oligopola jeste u tome što je u slučaju čvrstog oligopola dogovaranje vjerovatno, a u slučaju labavog oligopola dogovaranja nema. Labavi oligopoli su tipovi tržišta u kome četiri firme zajednički pokrivaju 40% tržišta. Labavi oligopoli imaju male šanse da održe cjene na visokom nivou. U današnjim uslovima privređivanja preovladavaju oligopoli koji su čvrsto povezani sporazumima o cjenama , segmentaciji tržišta, pa kao takvi diktiraju razvoj ključnih grana svjetske privrede.  U tipu tržišta koje se zove monopolistička konkurencija dalje se smanjuje stepen monopolisanosti. U monopolističkoj konkurenciji postoji mnogo konkurenata. Ni jedna firma – konkurent ne pokriva više od 10% tržišta. Znači, svaka ima mali stepen tržišne snage. Smanjen stepen monopolisanosti, potom dovodi do drugog ekstrema, do čiste konkurencije. U čistoj konkurenciji postoji mnogo ravnopravnih konkurenata, odnosno ni jedna firma – konkurent ne preovladava na tržištu. 

Prva tri tipa tržišta (čisti monopol, dominantne firme i čvrsti oligopoli) predstavljaju neefektivnu konkurenciju. To znači da jedna ili više firmi dominira nekim tržištem i nisu zadovoljeni neophodni uslovi za razvoj prave tržišne konkurencije.

Poslednja tri tipa tržišta (labavi oligopoli, monopolistička konkurencija i čista konkurencija) predstavljaju efektivnu konkurenciju. Ona podrazumjeva prisustvo borbe između poslovnih rivala na tržištu. Sprovodi se intenzivni uzajamni pritisak tako da svi konkurentni moraju da ulože maksimalne napore da bi opstali na tržištu. U ovom tipu konkurencije ni jedan rival nije sposoban da bitno povećava cjene iznad troškova, niti je sposoban da ukloni svoje rivale izuzev ukoliko uspije da nametne superiornu efikasnost.

5

2.Pojam i značaj analize tržišta

Analiza tržišta predstavlja jednu od najvažnijih analiza u sklopu poslovnog plana. Rezultati analize tržišta su osnova za procjenu mogućnosti uspjeha projekta na tržištu. Ukoliko analiza tržišta ukaže na uspjeh projekta,onda treba nastaviti sa plasiranjem projekta,ili proizvoda na dato tržište. Ukoliko analiza tržišta pokaže da projekt ne može uspjeti, tada je manja šteta odustati od projekta, nego nastaviti u pogrešnom smjeru. Analiza tržišta minimalno mora obuhvatati:-tržište nabavke,-tržište prodaje,-sažetak analize tržišta, odnosno, procjene ostvarivanja prihoda. Sadržaj analize zavisi od djelatnosti za koju se analiza izvodi. Takođe opseg analize je uslovljen specifičnostima djelatnosti,kao i veličinom investiranja. Tako neke jednostavnije analizi,sa manjim investicijama,investitor će moći da izvrši sam,dok za neke kompleksnije analize on će se obratiti ljudima koji su specijalizovani za opširne analize tržišta. Angažman stručnjaka u početku će nešto više koštati nego da sam investitor vrši istraživanje, ali za uzvrat će dobiti mnogo više. Neće imati promašenu investiciju. Ukoliko se bez pomoći stručnjaka ipak pristupa analizi tržišta, potrebno je prikupiti niz podataka. Opseg podataka, uslovljen je namjeravanom investicijom, no za većinu investicija potrebno je:-analizirati sopstveno dosadašnje poslovanje i analizirati cijene vlastitih proizvoda i usluga-analizirati kvalitet vlastitih proizvoda i usluga-analizirati kvalitet proizvoda i usluga i cijene konkurencije-prikupljanje podataka o relevantnoj privrednoj grani-prikupljanje podataka o konkurenciji-prikupljanje podataka o cijenama sirovina, materijala i energenata-prikupljanje dostupnih podataka od komunalnih poduzeća, općinskih i gradskih kancelarija-kontaktiranje sa kupcima i proizvođačima i dobavljačima-sprovođenje anketa i sl. Cilj analize tržišta,odnosno razlog sprovođenja analize ,a istovremeno i osnov za uspjeh na određenom tržistu jeste uočavanje kupca, a zatim prilagođavanje njegovim željama i potrebama. Da bi se određeni investitori probili na tržište potrebno je plasirati jeftiniji,bolji i drugačiji proizvod,a potrebno je i ostvariti bržu uslugu. Da bi se tržište osvojilo,odnosno da bi se na njemu postigla konkurentska prednost potrebno je imati proizvod koji se prodaje po pravoj cijeni i na pravim mjestima. Takođe,dati proizvod treba promovisati na pravi način da bi se u kupcu stvorila želja za kupovinom. U predhodno navedenom,vidimo koliki je značaj analize tržišta i na koji način ona pomaže pri uvođenju proizvoda na tržište. Da bi rezultati analize tržišta bili uvjerljivi i vjerodostojni, nužno je prikazati podatke konkurencije i vlastite podatke, kako bi se investitor mogao uvjeriti u tačnost i vjerodostojnost analize tržišta.

6

Analiza tržišta razmatra se kroz sledeće cjeline:-Procjena ponude i konkurencije-Tržište prodaje ili pružanja usluga-Tržište nabave- Marketing

Cilj procjene ponude i konkurencije jeste da preduzeće uči na greškama svojih konkurenata,da izbjegne sve loše stvari koje su njih zadesile u toku poslovanja,a da sa druge strane uoči dobre poteze i odluke koje su konkurenti iz iste grane donjeli i da se time vodi pri plasiranju proizvoda na tržište. Jedna od najčešćih grešaka koja se javlja jeste započinjanje poslovanja na tržištu koje je već prezasićeno sličnim ponudama. Pažljiva analiza konkurencije može dovesti do toga da preduzeće izmjeni svoju osnovnu koncepciju ili samo neke djelove poslovanja kako bi postalo konkurentnije. Te izmjene moraju postati i svakodnevna praksa preduzeća,jer se na tržištu stvari stalno mjenjaju,a neuspjeh privlači konkurenciju. Pogrešne procjene ponude i konkurencije vode ka neuspjehu i propasti investicije.Neki od mogućih izvora informacija o konkurenciji su:-Privredna komora Crne Gore-statistički podaci-podaci opšinskih, gradskih, i državnih tjela-Internet-poslovne zadruge-baze podataka-televizija, časopisi, stručna literatura-istraživanja specijalizovanih agencija-banke-fakulteti-savjetodavne službe,-sopstvena istraživanja i sl.

Nakon izvrešene procjene ponude i konkurencije pristupa se definisanju plana

tržišta prodaje ili pružanja usluga. Pri kreiranju plana prodaje,odnosno pružanja usluga mora se voditi računa o mogućnostima sopstvenih kapaciteta kao i prihodima koji se planiraju ostvariti. Potrebno je odrediti i opisati profil i vrstu kupca ili korisnika usluge prema : starosti, polu, školskj spremi, prihodima, interesima, lokaciji i slično. U slučaju da ciljno tržište predstavlja kompanija treba uzeti u obzir njihove potrebe, prihode, broj zaposlenih, djelatnosti kojima se kompanija bavi, tehnologija koju koristi i slično. Mora se definisati gdje će se proizvod ili usluga plasirati, da li na lokalnom,nacionalnom ili inostranom tržištu.

Pod tržištem nabake možemo obuhvatiti tri cjeline. Prva predstavlja prikaz nabavke dugotrajne imovine. Ovdje možemo svrstati zemljište,zgrade,alat,mašine, vozila i opremu koja dugoročno ostaje u vlasništvu trgovačkog društva. U drugu cjelinu ulaze sva kratkoročna sredstva među kojima su potrošni materijali i sirovine. Treću sačinjavaju finansijska sredstva potrebna za početak posloivanja. To su : plate, najam,struja i slično. Kada je riječ o prikazu imovine potrebno je izraditi detaljni pregled u kom će biti naznačeno šta se nabavlja, opis, nabavna cijena, rok trajanja, oznaka proizvođača, dostavljača ili isporučioca, rokovi isporuke, način plaćanja i troškovi nabavke. Potrebno je pažljivo birati proizvođače i distributere i obavezno treba posjedovati alternativna rješenja ukoliko jedan od navedenih zakaže.

7

Marketing predstavlja obavljanje poslovnih aktivnosti koje usmjeravaju tok roba i usluga od proizvođača do potrošača ili korisnika. Plan marketinga se sastoji od najmanje osam djelova. Oni su u praksi veoma ispreplitani i zavise jedan od drugog. Gotovo ih je nemoguće podjeliti. Ovdje nailazimo na posebne cjeline koje sačinjavaju: kupci; korist od proizvoda; prodaja i distribucija; konkurncija; pozicioniranje,publicitet i promocija; određivanje prodajne cijene; poslovni ciljevi i proračun. Ove cijeline,kao što sam rekao,ne mogu stajati jedna bez druge. Primjer ove isprepletenosti je formiranje prodajne cijene koja zavisi od toga kako tržište doživljava koristi koje mu pruža proizvod poduzeća. A na doživljaj utiče reklama, koja opet zavisi od toga što radi konkurencija.

2.1. Instrumenti procjene potencijala tržišta

Postoji još jedna podjela koja od izuzetnog značaja za uključivanje proizvoda na tržište a jedan od predmeta analize tržišta. To su procjene potencijala tržišta. Pri procjeni potencija tržišta kotiste se dva instrumenta. To su:-instrumenti direktnih podataka i-instrumenti logičkih podataka. Što se tiče instrumenata direktnih podataka oni za predpostavku imaju raspolaganje informacijama sveukupne prodaje određene grupe proizvoda. Ovdje možemo posebno razmatrati skalu ponude i skalu tražnje.

Skala ponude predstavlja onu količinu proizvoda koju su u određenom vremenskom periodu privredni subjekti spremni da ponude i prodaju na tržištu. Skala tražnje čini relaciju između tražnje određenog proizvoda/usluge i visine prodajne cijene u određenom vremenskom intervalu. I jedna i druga skala se baziraju na tome da osim cijene svi ostali faktori na tržištu ostaju nepromjenjeni.

Instrumenti logičkih podataka predstavljaju jedan od pokazatelja mogućnosti tržišta,a za svoju predpostavku imaju da se sve informacije vezane za jedan proizvod mogu koristiti u prikazu drugog proizvoda koji da ista kompanija proizvodi. Naravno,da bi to bilo moguće potrebno je da postoji visoka korelacija između proizvoda . Odavde proizilazi i jedan od najvećih nedostataka ovog instrumenta,a to je korelacija između dva ili više proizvoda.

2.2.Tržište konkurencije

Već sam ranije pomenuo koliko je značajno ispitivanje tržišta konkurencije, ona spada u najbitnije faktore i od ogromnog je uticaja i značaja za preduzeće. Potencijalana konkurencija predstavlja veliku opasnost za preduzeće pri plasiranju određenog proizvoda na tržište,a potencijalnu konkurenciju sačinjavaju sva ona preduzeća kojih trenutno nema na tržištu,ali su zainetresovani da nastupe na datom tržištu i na njemu plasiraju svoj proizvod ili uslugu. Istraživanje konkurencije se može obavljati posredstvom:-tražnje (obima, strukture, oscilacija)-karakteristika datog proizvoda-cijene-tehnologije proizvodnje

8

-globalnog karaktera proizvoda/usluge-prepoznatljivost trgovačke marke/kompanije-promotivnih napora

Osnov ispitivanja tržišta konkurencije je prikupljanje svih kvalitativnih i kvantitativnih podataka vezanih za konkurenciju. Dakle,potrebno je izgraditi određeni informacioni sistem koji bi nam pomogao da sagledamo konkurenciju i vidimo njene osnovne karakteristike ali i ponašanja na promjene na tržištu. Ovakva analiza bi nam pomogla da uočimo ponašanje konkurencije u situacijama kada naša kompanjia vrši promjene u okviru svog marketing mixa. Informacioni sistem bi sadržao podatke i o razvojnim strategijama kod konkurencije,njihovom organizacijom prodaje,tehničko-tehnološkoj opremljenosti,resurse kojima rasplaže i slično. Kroz bazu podataka pored konkurencije treba obavezno obuhvatiti i ostale oblike spoljnotrgovinskih operacija predstavništava, franšizante, konsignacije i sl. Tako proširena baza podataka bi trebalo da obuhvati informacije koje se odnose na broj konkurenata, lokaciju, oblast tržišne aktivnosti, razvojne strategije i ostalo. U vezi sa marketing miksom konkurenata trebalo bi obezbediti podatke koji precizno govore o količini robe koja se nudi na tržištu, kao i o prednostima/nedostacima datih proizvoda. Neophodno je potom analizirati ključne kanale prodaje, kao i osnovu saradnje konkurentske prodaje sa distributerima, veličinu rabata i ostale prodajne uslove. Zahvaljujući ovako formiranoj bazi podataka o konkurencije dolazimo do osnova za formulisanje marketing strategije. Postoje tri moguće strategijske alternative a to su: Eliminacija konkurencije, smanjenje tržišnog učešća konkurencije i uspostavljanje saradnje sa konkurencijom. Postojanje konkurencije može imati svoje pozitivne i negativne strane,odnosno može pozitivno i negativno uticati na razvoj određenog tržišta. Jedna od pozitivnih strana jeste činjenica da konkurencija ima za svoju osnovu upoređivanje marketing mixa više preduzeća čime doprinosi većem zadovoljenju potreba konačnog kupca. Takođe,ona doprinosi stavljanju tehnologije na mnogo viši nivo. Zahvaljujući konkurenciji proces inovacija proizvoda ili usluga je sve više prisutan.

Sa druge strane postojanje konkurencije nekada može prouzrokovati i negativne efekte,a oni dolaze u situaciji kada konkurencija radi nelojalno na tržištu i donosi neposlovne poteze. Ovaj način poslovanja poznat je kao nelojalna konkurencija i za svoj zadatak ima da naškodi i donese štetu drugoj strani. Npr. to se dešava kada jedno preduzeće širi lažne informacije o drugom i na taj način šteti imidžu tog preduzeća. Jedan od najefikasnijih načina borbe protiv nelojalne konkurencije jeste koncentracija preduzeća. Ovaj oblik obuhvata cjelinu više preduzeća iz iste grane privrede koja su se ujedinila najviše iz razloga produktivnosti i ekonomičnijih uslova poslovanja u grani koju opslužuju. Na ovaj način se takođe vrši određena kontrola poslovnih aktivnosti u datoj grani. Postoji mišljenje da koncentracija preduzeća dovodi do narušavanja slobodne konkurencije, ali je to svakako najbolji odgovor domaće industrije povodom uvoza inostranih proizvoda.

9

3.Turističko tržište

Kada je riječ o turističkom tržištu,moramo prije svega naglasiti da ovdje nije riječ o o tržištu materijalnih proizvoda,već ovo tržište za svoju osnovu ima pružanje usluga.

Uobičajeno je da se koriste tri načina klasifikovanja usluga:(I) Sa stanovništa prodavca (privatna, državna, profitna ili neprofitnapreduzeća)-prema izvoru profita dijele se na one čiji dohodak potiče sa tržista; izoporezivanja; od poklona ili kombinovanih izvora;(2) Sa stanovišta kupca usluge (različiti tipovi tržista: tržište individualnihpotrošača, industrijsko tržište, poljoprivredno, državno i sl.),-tipovi kupovine (usluge udobnosti, specijalne usluge, i sl.),-motivi kupovine ("instrumentalne" i "ekspanzivne" usluge);(3) Oblik usluge (uniformne iii po porudžbini)-zavise od uloge Ijudskog faktora i opreme u proizvodnji (ljudski rad iliautomatizacija),-zavise od stepena personalnog kontakta (visok ili nizak). Turistički proizvod je neopipljiv,ne može se transportovati,ne može se vidjeti prije kupovine. Za razliku od materijalnog ovdje se javlja izuzetna heterogenost usluge. Dakle,ukupno turističko tržište je izuzetno heterogeno,što dovodi i do heterogenosti same ponude. Ta heterogenost proističe iz heterogenosti turističkih usluga koje dalje proizilaze iz velikog broja učesnika u pružanju usluga na strani ponude. Uz heterogenost ovog fenomena jedna od njegovih osnovnih karakteristika je njegovo permanentno širenje. Zato je opravdano mišljenje prema kojem je fenomen turizma izrastao u vodeću svjetski industriju. Treba takođe spomenuti da od drugog svjetskoga rata ni jedna industrija nije zabilježila takav rast,kao što je to slučaj sa turizmom. Poznato je da se poslednjih trideset godina odvila veoma složena transformacija od industrijske ekonomije prema post-industrijskom društvu.Ključni faktor u svemu tome je neočekivano brzi razvoj informacione i komunikacione tehnologije.U tom procesu velike međusektorske transformacije došlo je do pada zastupljenosti grana kao što su industrija gvožđa i čelika,tekstila i slično,sjedne strane,i do ekonomskog rasta informacione i tehnologije usluga putovanja i turizma i slično,s druge strane.Umjesto masovne proizvodnje i masovnog turizma u današnjem društvu sve više se pojavljuje sofisticirani i edukativni potrošač sa svojim specijalnim zahtjevima.Razvoj turizma djeluje na sva ostala tržišta i odnose ponude i tražnje. U svemu tome je nezaobilazna uloga fenomena globalizacije. Ovaj fenomen veoma je prisutan i dalje će obilježavati našu epohu. Prema podacima svjetske turističke organizacije broj dolazaka u svijetu u poslednjih pedeset godina se povećao za oko 25 puta. Takođe prihodi u međunarodnom turizmu su povećani za preko 200 puta,dok je prosječna godišnja stopa rasta broja dolazaka bila 6,7% a prihoda 11,5%. U svjetskom turizmu je zaposleno oko 230-240 miliona ljudi. Prema istom izvoru tekući međunarodni promet uključuje oko 600 miliona putovanja preko granice koji troše oko 450 milijardi dolara godišnje. Između 1990-e i 2000-e godine stopa rasta dolazaka turista je oko 3% dok je prosječna stopa rasta prihoda 5%. I narednih godina i jedna i druga stopa rasta su se povećavale. Ako gledamo ukupno svjetsko turističko tržište u ukupno svim relevantnim pokazateljima,vidjećemo da po broju posjeta evropa je vodeća sa oko

10

60% dok sav ostali svijet je zastupljen sa oko 40%. Takođe svjetska turistička organizacija predviđa da će se 2020-e godine ostvariti čak oko 1,6 milijardi dolazaka,odnosno putovanja preko granice,te da će turistički promet porasti na oko 2 biliona američkih dolara. 3.1.Segmentacija turističkog tržišta

Zbog složenosti fenomena kao što je turizam javlja se potreba za segmentacijom tržišta. Pod segmentacijom tržišta podrazumjevamo podjelu tržišta na manje grupe kupaca,prema određenim kriterijumima kako bi se formirao marketing miks zavisno od specifičnosti pojedinih tržišnih segmenata. Kod turizma i podjele turističkog tržišta segmentacija je izuzetno značajna. Ona predstavlja postupak podjele tržišta u različite grupe turista koji bi mogli zahtjevati posebne proizvode ili usluge.

1. Cilj putovanja- Ovaj kriterij je interesantan za bilo koju vrstu biznisa. Ciljevi putovanja mogu biti različiti-poslovni,odmor,zdravstveni,zabava i drugo. Svali različiti cilj putovanja može predstavljeti poseban tržišni segment. Samo poslovno putovanje takođe može biti različito,pa je predmet daljeg segmentiranja.

2. Kupčeva potreba,motivacija i traženje koristi- Vrsta potrebe koju ima turista,zajedno sa motivacijom i korisnošću koju želi da ima posjetilac,takođe determinišu ponudu koja se očekuje i predstavljaju važan kriterij segmentacije. Cilj proizilazi iz motiva putovanja. Traženje koristi mogu biti neke atrekcije,muzeji,galerije i slično. Na istraživaču je da ih koristeći tehnike marketing istraživanja,otkrije i analitički identifikuje.

3. Ponašanje kupca- je takođe bitan kriterij segmentacije turističkog tržišta. Neki kupci insistiraju na određenoj ponudi,uključujući marku proizvoda,dok su drugi fleksibilniji u ponašanju. Svaki od njih predstavljaju različite tržišne segmente. Ovdje je važno da se dođe do odgovora na pitanje: zasto se kupci tako ponašaju?

4. Segmentacija na osnovu psihografskih karakteristika i stila života- Psihografske karakteristike su rezltat individualnog sklopa ličnosti. Psihološke osobine ličnosti su važnije za turizam nego njene fizičke karakteristike. Stil život proizilazi iz konstitucije ličnosti,ali i iz visine dohodka i nivoa obrazovanja. Ove krakteristike će sve više dolaziti do izražaja u budućoj segmentaciji.

5. Segmentacija na osnovu ekonomskih,geografskih karakteristika i životnog doba- Što se tiče ovih kriterija približno važe stavovi,koji su dati u vezi materijalnih dobara. To se posebno odnosi na ekonomske kriterije segmentacije. Životno doba determiniše neke oblike turističke tražnje,(zdravstveni turizam ljudi u godinama).

6. Cjenovna segmentacija- Turisti su u principu,cjenovno osjetljivi pa tur operatori smtraju da je to veoma osjetljiva varijabla. Nivo cjenovne osjetljivosti je važno znati zbog kvaliteta kapaciteta koji će se nuditi. Ova segmentacija je važna za turiste sa nižim nivoom dohodka i paket-aranžmana u cjelini.

11

3.2.Turistička tražnja

Na turističku tražnju djeluje veliku broj faktora,među kojima su dva osnovna. To su potreba za putovanjem i odmorom i platežna sposobnost turista. Uz to treba imati u vidu i na elastičnost turističke tražnje,njenu sezonsku koncentraciju i djelovanje faktora koji nisu ekonomski a mogu uticati na obim i dinamiku tražnje.. Od brojnih karakteristika turističke tražnje posebno se mogu izdvojiti tri osnovna tipa putovanja:-prema toplim morima;-prema planinskim centrima;-prema velikim gradovima.

Među turistima koji posećuju turističke centre Mediterana i drugih primorskih destinacija, preovladavaju oni koji odmor koriste u periodu ljetnjih mjeseci, unajvećern obimu, tokom školskog raspusta. Oni sve više traže povoljne uslove zakompleksnu aktivnu rekreaciju u turističkim mjestima. Strateški je opravdano da ovotreba da ima prevagu u ukupnoj strukturi turističke ponude. Ove grupe turista, kad jeriječ o smještajnim kapacitetima, pokazuju sve veći interes za turističkim naseljima ukojima se može organizovati smještaj i ishrana u sopstvenoj režiji, ali uz mogućnostkorišćenja usluga raznovrsnih kapaciteta za ishranu. U ovim turističkimkompleksima treba obezbjediti bogat sadržaj za aktivnu rekreaciju i zabavu. Istotako, treba ponuditi i proizvode široke potrošnje, kao i specifične proizvode za čijusu kupovinu strani turisti zainteresovani (obezbjediti karakteristične proizvodezemlje ili kraja u kom turisti borave). Interes za hotelskim kapacitetima i dalje ćebiti izražen, posebno kad su u pitanju veći turistički centri, i u poznatim kulturno-istorijskim naseljima. Međutim, tražnja za ovim smještajnim kapacitetima, ipak se relativno smanjuje (najveći dio ove turističke tražnje odnosi se na one kojiporodično koriste odmor). U okviru grupnih aranžmana organizatora putovanja, kaoprevoz najviše se koristi automobil ili avion. Predviđa se da će organizovani turistički promet, za ovu grupu turista, povećatisvoje učešće. Suprotno ovoj grupi stranih turista, koji svoj odmor koriste u tokuljetnjih meseci, starije osobe, naročito penzioneri imaju posebno značajnu ulogu, aliu periodu zimskih, jesenjih i proljećnih mjeseci. Oni, uglavnom koriste hotelskismještaj i puni pansion. Za njih je potrebno organizovati posebne oblike turističkogboravka s naglašenim interesom za upoznavanje kulturno-istorijskog bogatstva iprirodnih atraktivnosti koji se nalaze u toj sredini.

U zadnjih nekoliko godina planinski centri dobijaju sve više na značaju sa aspekta povećanja turističke tražnje. Kada je riječ o planinskim centrima ovdje se radi o praktično dvije sezone. Zimi dolaze turisti koji koriste zimske mjesece radi bavljenja sportom na snijegu,dok u ljetnjim mjesecima turisti koriste povoljne uslove za odmor uživanje u prirodi i slično.

Što se tiče velikih gradova,svjetskih metropola,one su oduvjek privlačile turiste. Ove destinacije turisti posjećuju zbog njihovog bogatog turističkog sadržaja. Ovi gradovi su sjedište brojnih kulturno-istorijskih spomenika i sadržaja umjetničke vrijednosti. Ali i pored ovih turističkih sadržaja,ovi gradovi su pogodni za održavanje različitih poslovnih skupova,sportskih i kulturnih manifestacija. To su centri za organizovanje masovnih zabava i bogati su ponudom raznih proizvoda.

12

U daljoj analizi ova tri osnovna vida turističkih kretanja, vidimo dauticaj turizma (prije svega ekonomski, prostorni i socio-kulturni) zahtevaju daturističke destinacije brižljivo vode računa o svojim maksimalnim rnogućnostima zazadovoljavanjem potreba, zahtjeva i želja turista. S druge strane turistička tražnja je, takođe, u procesu stalnih promjena, u pravcustvaranju sopstvenog životnog stila, a u vezi sa korišćenjem slobodnog vremena. Dugoročnu i stabilnu tražnju u određenom vremenskom periodu moguće jeobezbjediti samo ako se blagovremeno prate, i adekvatno reaguje na promjene koje se događaju, naročito u turističkim sezonama. Odustvo turista u turističkimkapacitetima (ili na turističkoj destinaciji) direktno se odražava na nemogućnostrealizacije turističkih usluga.

3.3. Turistička ponuda

U turističku ponudu jedne destinacije ubrajamo sve privredne i društvene učesnike te zemlje koji bilo na direktan ili indirektan način doprinose širenju i različitosti ukupne ponude i povećanju turističke potrošnje. Turistička ponuda predstavlja količinu i raznovrsnost roba i usluga koji se turistima nude u toku njihovog boravka u određenoj destinaciji. Ponudu možemo razdvojiti na primarnu i sekundarnu. Što se tiče primarne,u ovu ponudu ulaze sva dobra koja nisu proizvod ljudskog rada,to su:prirodna bogatstva,planine,rijeke,jezera,pješčane plaže i slično. Takođe u primarnu ponudu ulaze i sva ona dobra koja su nastala od ljudske ruke,a sačinjavaju kulturno istorijske spomenike,koje čovjek ne može sad proizvesti na odgovarajućem nivou kvaliteta. U sekundarnu ponudu ulaze svi prateći efekti koji su proizvod modernog čovjeka,kao što su smještaj,prodavnice suvenira,restorani i slično. Sada ću prikazati neke specifičnosti i karakteristike vezane samo za turističku ponudu. Među tim specifičnostima možemo izdvojiti:-Neelastičnost ponude,-Heterogenost ponude,-Integralnost ponude i-Sve veće prisustvo nematerijalnih elemenata. Kada govorimo o neelastičnosti ponude moramo imati u vidu da turistička ponuda se kreira u dužem vremenskom intervalu i sastoji se od kompleksa materijalnih i nematerijalnih elemenata. Za razliku od materijalne proizvodnje kod koje se ponuda može kreirati u kraćem vremenskom roku i može brzo varirati,kod turističke ponude je situacija takva da se ponuda duže kreira i samim tim se može teško mijenjati,odakle proističe njena neelastičnost,kao jedna od osnovnih karakteristika. Npr. To je slučaj sa hotelskim i sličnim kapacitetima. Za njihovu izgradnju potreban je duži vremenski period i ovi kapaciteti na duže vrijeme blokiraju prostor i onemogućavaju njegovu alternativnu upotrebu.

Što se tiče heterogenosti turistićke ponude za razliku od materijalnog proizvoda koji kupac može individualno posmatrati,kod turističkog proizvoda javlja se heterogenost,kao jedna od osnovnih karakteristika i razlika od materijalnog. Ovaj proizvod je sastavljen od veše pod proizvoda koji se objedinjavaju u jednu cjelinu i kao takvi usmjeravaju ka kupcu. Savremeni kupac očeku što veću heterogenost i ona mu predstavlja jedan od ključnih faktora donošenja odluke.

13

Brojnim stručnjaci iz oblasti turizma slažu se da su prirodni elementi određene destinacije samo početna karika u potencijalima razvoja ponude u toj destinaciji. Pojavom sve više sofisticiranih gostiju,soba sa pogledom na more ne znači ništa ako nije opremljena sa mini-barom,klimom i sličnim sadržajima. Može se reći da luksuzni hoteli nisu dovoljni za uspješnu ponudu ako nisu praćeni brojnim drugim sadržajima.

Zastupljenost nematerijalnih elemenata se povećava u vremenu. Turistu u zadnje vrijeme sve manje interesuje tipična hrana i ne želi smještaj kao kod kuće. On želi da isproba specijalitete zemlje u koju dolazi,upozna se sa njihovom tradicijom, spomenicima kulture i slično. Ove karakteristike su od izuzetnog značaja za kreatore ponude u destinaciji koju turista želi da posjeti.

4. Analiza turističkog tržišta Crne Gore

Turizam za Crnu Goru ima ogroman značaj. On se odnosi na svaki aspekt našeg društva. Utiče na razvoj privrede,životne standard i način života građana,a takođe zahvaljujući njemu dolazi do otvaranja novih radnih mjesta. Poslednjih godina zabilježen je ogroman rast prihoda od turizma za našu državu. Prema nekim podacima prihodi od turizma u Crnoj Gori Između 2001 i 2007 godine porasli su za ukupno 460% i to sa 86 miliona eura na 480 miliona eura. Iz toga vidimo koliko se u zadnjoj deceniji Crna Gora kao turistička destinacija valorizovala na globalnom turističkom tržištu i koliko je skočila vrijednost njenih prirodnih potencijala. U stvaranju te kompleksne turističke ponude Crne Gore kao povezane cjeline primorja i zaleđa vidi senajbolja mogućnost da se produži sezona i da se sjeveru daju razvojni impulsi. Sada ći izvršiti i iznijeti podatke o borju registrovanih ležajeva u Crnoj Gori iz 2005-e godine. Dakle prema podacima MONSTAT-a u Crnoj Gori ima 120.000 registrovanih ležajeva,dok sa druge strane studija „inveterizacija turističkih smještajnih kapaciteta i procjena turističkog prometa“ koja je sprovedena od strane međunarodnog instituta za turizam u Ljubljani procjenjuje da je broj ležajeva u Crnoj Gori 2005 godine iznosio oko 300.000.

Slijedi grafički ptikaz:

MONSTAT ANKETA1.Smještajni kapaciteti 65.096 54.1 % 69.393 23,4% Hoteli i sl. objekti 31.675 26,3% 39.273 13,3% Pansioni 854 0,7% 1.155 0,4% Turistička naselja 9.235 7,7% 7.700 2,6% Zdravstveni centri 13.214 11,0% 13.557 4,6% Planinski domovi 0 0 300 Seoski turizam 0 0 40 Kampovi 10.118 8,4% 7.368 2,5%2.Individualni smještaj 55.714 45,9% 106.792 36,1%Privatne sobe- registrovane

55.714 45,9% 55.135 18,6%

Neregistrovane sobe 0 0 51.657 17,5%3.Stanovi za odmor i rekreaciju

neregistrovano neregistrovano

119.802 40,5%

14

Broj ležajeva ukupno 120.270 100% 295.987 100%

Od svih smještajnih kapaciteta koji su prikazani u tabeli hoteli i slični smještajni kapaciteti uzimaju najviši prihod,imaju najduću sezonu i stvaraju najviše poslova po ležaju. Nažalost,Crna Gora ne raspolaže dovoljnim brojem hotela sa četiri i pet zvjezdia. Najveći broj hotela,gledano po kategorijama,predstavljaju oni sa tri zvjezdice i obuhvataju skoro polovinu od ukupnog broja hotelskih kapaciteta u Crnoj Gori,tačnije 47%. Kao što sam ranije pomenuo najnezastupljniji su hoteli sa pet zvjezdica koji odnose samo 2% od ukupnog broja hotelskih kapaciteta Crne Gore.

Koliko Crna Gora zaostaje za ostalim turistički razvijenim destinacijama i koliko je sezonski turizam uzeo maha pokazuje sama činjenica da od ukupnog broja turista koji godišnje posjete Crnu Goru 90% je posjeti u ljetnjim mjesecima,s tim što jul i avgust predstavljaju „špic“ sezone sa 70% turista koji posjećuju crnogorsko primorje dok jun i septembar odnose svega 20%. Prema statističkim podacima to je otprilike između 6 i 7 miliona posjetilaca godišnje,međutim ako uzmemo u obzir postojanje sivog tržišta onda je riječ o možda čak 15,16 miliona turista. Ovaj rezultat nije previše iznenađujući ako uzmemo u obzir da korisnici vikend stanova i kuća za odmor nisu evenditirani kao turisti.

Evidentirani broj turista po mjesecima u periodu 2002–2007. godine, ukazuje na činjenicu da osim značajnog rasta broja turista iz godinu u godinu, dolazi i do produženja trajanja glavne turističke sezone.Naime,već nekoliko godina zaredom, ljetnja turistička sezona počinje sve ranije (mart–april) i završava se kasnije (oktobar–novembar).Osim toga,sve bolju posjećenost tokom ljetnjih mjeseci,bilježe i turistički centri na sjeveru,što u krajnjem vodi sve znatnijem smanjenju sezonalnog karaktera turističke aktivnosti.

Za nas je takođe od izuzetnog značaja što se broj stranih gostiju od u stalnom porastu. Ne računajući narode iz bivše Jugoslavije,broj stranih turista na teritoriji Crne Gore je od 2002.godine,kada je taj broj iznosio 94.164 gostiju,2007 godine se popeo na 437.301,pri čemu vidimo da rast koji je zabilježen iznosio oko 450%.

4.1. S.W.O.T. analiza turističkog tržišta

Kada vršimo analizu tržišta,kako nacionalnog tako i međunarodnog,moramo izvršiti pažljivo S.W.O.T. analizu datog tržišta. Ovakav tip analize pruža nam mogućnost da sagledamo snage i prilike koje možemo iskoristiti u borbi sa konkurencijom,a takođe i slabosti i prijetnje koje nas mogu sputavati u valorizovanju turističkog proizvoda koji nudimo. Tabela koju ću vam prikazati predstvalja snage,slabosti,mogućnosti i prijetnje koje su vezane za naše turističko tržište,mada su karakteristične za skoro čitavo Balkansko poluostrvo.

15

SNAGE• raznolikost ponude na malom prostoru• klima i geografski položaj• prirodne vrijednosti• kulturno-istorijsko nasljeđe• gostoprimstvo lokalnog stanovništva• hrana i pića• veliki broj malih i srednjih preduzeća• povoljan ambijent za investiture• razvijena informatičko- komunikaciona (ITC) infrastruktura• politička stabilnost• dobri odnosi sa susjednim državama• nova destinacija• blizina najznačajnijim evropskim metropolama

SLABOSTI• nezadovoljavajuća struktura hotelskih kapaciteta• nedostatak svijesti o važnosti turizma među značajnim dijelom stanovništva• neintegrisana ponuda• nedovoljna primjena IT• neprepoznatljivost regiona• nedostatak kadra sa aspekta kvantitetai kvalifikacija• nizak nivo kvaliteta usluga• izražena sezonalnost• znatan udio sivog tržišta• nedostatak informacija i istraživanja• neplanska gradnja• nečistoća• neadekvatna prateća infrastruktura (vodosnabdijevanje,otpadne vode,čvrsti otpad,putna infrastruktura,električna energija,parking)• buka• nedovoljna dostupnost putem avio saobraćaja• nedovoljna implementacija privatnojavnog partnerstva• nedovoljna inicijativa u turizmu• nedovoljno područja sa statusomzaštićenog područja u obalnom dijelu

MOGUĆNOSTI• rastuća međunarodna tražnja za turizmom koji je orijentisan na prirodu• rastuća međunarodna tražnja za novim(neiskorišćenim) turističkim i kongresnimdestinacijama• rastuća međunarodna tražnja za visoko kvalitetnom turističkom ponudom• rastuća važnost i prihvatljivost održivog razvoja• tekuća integracija u Evropsku uniju• razvoj regionalnih turističkih asocijacija• privatno- javno partnerstvo• internet

PRIJETNJE• povećanje troškova prevoza(cijena nafte)• povećanje cijena hrane• uticaji klimatskih promjena• smanjenje plažnog prostora koji imastatus zaštićenog prostora

16

II FINANSIJSKO POSLOVANJE TURISTIČKOG PREDUZEĆA

1. Cilj i zadatak finasijske analize

Osnovni cilj finansijske analize jeste da uoči sve slabosti koje preduzeće ima, koje mogu dovesti do finasijskih problema preduzeća u bliskoj budićnosti,a zatim da preduzme sve mjere da te probleme riješi. Zadatak finansijske analize je da ocjeni aktivu,izvor njenog finansiranja i dopunskog finansiranja,ocjena veličine i sastava resursa potrebnih za održavanje postignutih ekonomskuh potencijala preduzeća i potvrđivanje njegove djelatnosti. Cilj svake analize je da poveća efikasnost i efektivnost preduzeća. Efikasnost znači postizanje ciljeva-raditi prave stvari,a efektivnost-raditi stvari na pravi način. Efikasnost organizacije se može mjeriti koeficijentom iz odnosa vrijednosti informacija koje služe za donošenje poslovnih odluka i troškova. Učinak od koristi informacija koje pruža analiza poslovanja mjeri se kvalitetom rukovođenja i upravljanja hotelskim preduzećem,a odražava se u postignutim rezultatima,poslovnoj uspješnosti,ugledu koji hotel ima i slično.

Svoj cilj i zadatak ekonomska analiza ostvaruje:-postupkom dijagnosticiranja poslovnog poremećaja-informisanjem o uzrocima i posledicama poslovanja-postupkom pripreme poslovne odluke

Dijagnozom poslovanja hotelskog preduzeća utvrđuje se jake i slabe tačeke poslovanja upozorava se na moguće poremećaje i krize. Kod hotelsko preduzeća je posebno značajno otkriti ta odstupanja od željenog,odnosno slabosti. Nakon dijagnoze poremećaja potrebno je utvrditi uzrok,pa zatim predložiti određene poslovne mjere za otklanjanje nastalog poremećaja. Nakon preduzetih poslovnih mjera slijedi kontrola novog stanja. Dijagnozom preduzeća nastoji se izvršiti brza i metodična analiza,i to najprije strateška analiza,a nakon toga i analiza poslovanja kako bi onima koji odlučuju dao neutralan iskaz situacije u kojoj se preduzeće nalazi i kako bi top menadžment bio upućen prema mogućem uspjehu i izlasku iz poteškoća.

2. Vrste finansijske analize

Sada ću prikazati vrste finanskijske analize o kojima ću u nastavku rada nešto više reći. Dakle postoje četiri vrste finansijske analize,a to su:

- Analiza sredskava i izvora sredstava (bilans stanja)- Analiza prihoda i rashoda (bilans uspjeha)- Analiza likvidnosti (priliva i odliva) - Analiza uspješnosti poslovanja

17

2.1. Analiza bilansa stanja

Bilans stanja je takav finansijski izvještaj,koji nam pokazuje vrijednosti imovine i izvore imovine preduzeća na određeni dan. Imovina koju posjeduje preduzeće može biti:fiksna i obrtna imovina. Imovina koja se lako ili u bliskoj budućnosti može pretvoriti u gotovinu ili novac naziva se tekuća ili obrtna imovina. U ovaj tip imovine ubrajaju se:hartije od vrijednosti(čekovi,mjenice i slično),dospjela potražnja i zalihe. Ovaj tip imovine se može u gotovinu pretvoriti u periodu do godinu dana. Druga vrsta imovine je fiksna ili stalna imovina, koja se u poslovnom procesu ne može pretvoriti u gotovinu odmah ili u roku do godinu dana, ili u toku jednog obračunskog perioda, ali se upotrebom ili korišćenjem ove imovine u poslovanju stvara gotovina. U ovu imovinu ulazi sve što je u vlasništvu preduzeća a materijalnog je tipa,kao na primer fabrike,oprema,mašine i slično,dok u turizmu ovu imovinu čine hoteli,agencije,restorani...U bilansu stanja iskazuje se knjigovodstvena vrijednost imovine (šta preduzeće posjeduje) i obaveze i prava iz imovine (izvori imovine ili kapitala), odnosno ko je i šta stekao. Bilans stanja se iskazuje kroz aktivnu i pasivnu imovinu. Aktivu čini vrijednosti imovine,odnosno sve ono što preduzeće posjeduje,dok pasivu čine izvori imovine preduzeća. Ukupan iznos imovine-aktiva jednaka je izvorima kapitala-pasiva. Aktivu čine:

1. fiksna ili stalna imovina (osnovna sredstva, nematerijalna ulaganja i dugoročna finansijska ulaganja - hartije od vrijednosti);

2. obrtna imovina ili kapital (zalihe, materijal, gotovi proizvodi, nedovršena proizvodnja, kratkoročna potraživanja-kupci, kratkoročna finansijska ulaganja-hartije od vrijednosti, mjenice, novčana sredstva - gotovina);

3. aktivna vremenska razgraničenja;4. gubitak iz ranijih godina i gubitak iz tekuće godine.

Pasivu čine:

1. osnovni kapital - akcionarski ili sopstveni kapital;2. dugoročne obaveze- krediti, hartije od vrijednosti;3. kratkoročne obaveze (dobavljači, čekovi, mjenice i ostale kratkoročne

hartije od vrijednosti, avansi, ostale kratkoročne obaveze iz poslovanja);4. pasivna vremenska razgraničenja;5. neraspoređena dobit iz tekuće godine.

Bilans stanja pokazuje veličinu kapitala, kvalitet i izvore kapitala kroz strukturu aktive i pasive.Do povećanja aktive i pasive dolazi prilivom novih sredstava,dok odlivom sredstava dolazi do njihovog smanjenja.

Sada ću vam na primjeru pokazati način na koji se vrši bilans stanja kod hotelsko preduzeća. Pri svemu tome morame imati u vuda da aktiva uvjek mora biti jednaka pasivi.

18

2.2. Analiza bilansa uspjeha

Prikaz obaveza ,sredstava i čiste imovine u bilansu stanja imao je dominantan značaj. Bilans uspjeha se smatrao za povjerljivu informaciju preduzeća i dugo je bio u sjenci bilansa stanja. Ovaj bilans predstavlja finansijski izvještaj u kome su prikazani prihodi i rashodi za dati obračunski period iz čijeg sučeljavanja se utvrđuje rezultat koji može biti pozitivan i negativan. On je pozitivan u slučaju kada su prihodi veći od rashoda,dok je negativan kada je suprotno. Prihodi i rashodi po svom karakteru mogu biti poslovni,finansijski i vanredni. Poslovni i finansijski imaju atribut redovnih. Poslovni su rezultat poslovne djelatnosti preduzeća i stalnog su karaktera. Finansijski nastaju kao rezultat finansijskih transakcija preduzeća sa okruženjema a vanredni su rezultat vanrednih aktivnosti preduzeća. Analizom strukture prihoda stiče se uvid u osnove njihovog sticanja. Odgovara se na pitanje koji je dio prihoda stečen po osnovu osnovnih poslovnih aktivnosti (poslovni prihodi),koji dio po osnovu finansijskih transakcija (finansijski prihodi),a koji dio po osnovu vanrednih okolnosti. Analiza poslovnih prihoda-poslovni prihodi predstavljaju najsigurnije prihode,prihode iz redovne djelatnosti,prihodi koji sudbinski opredjeljuju život preduzeća na dugi rok. Analiza poslovnih prihoda vrši se za preduzeće u cjelini,po organizacionim djelovima i po proizvodima odnosno grupama proizvoda. Organizacioni djelovi za koje se vrši obračun poslovnih prihoda treba da imaju karakter profitnih centara,čiji učinci mogu biti realizovani kako na internom tržištu poslovnog sistema,tako i na eksternom tržištu. Analiza prihoda od finansiranja-učešće prihoda od finansiranja u ukupnom prihodu preduzeća,u principu je skromno jer se transakcijom novca bave profesionalne finansijske organizacije. Njihov dio uslovljen je finansijskom stabilnosti firme i umjetnošću njenih finansijera da slobodna novčana sredstva pozajmljuje poslovnim paretnerima na kratak rok i po tom osnovu ubiraju prihod od kamate. Analiza vanrednih prihoda- vanredni prihodi se javljaju povremeno. Posledice su neurednog materijalno-finansijskog poslovanja koje prati poslovne transakcije preduzeća sa okolinom. Njihovo učešće u ukupnom prihodu preduzeća je obično simbolično.

Pojam rashoda obuhvata sve izdatke koji prate poslovanje preduzeća. Analiza rashoda svodi se na analizu ukupnih i pojedinačnih vrsta rashoda. Analizu rashoda treba početi sa izvođenjem konstantacija po obimu ostvarenih rashoda u tekućoj godini i trendu njihove dinamike u odnosu na ostvarene rashode preduzeća u predhodnoj godini i rashoda grupacije tekuće godine. Rast stope učešća rashoda u ukupnom prihodu znak je pada a smanjenje znak povećanja ekonomičnosti poslovanja preduzeća. Analiza strukture rashoda treba da prikaže učešće pojedinih vrsta rashoda(poslovnih,finansijskih,vanrednih) u ukupnim rashodima.

19

Troškovi po svojoj ekonomskoj sadržini predstavljaju utrošene vrijednosti u proizvodnji ili prometu. Kao utrošene vrijednosti reprodukcije,troškovi su posledica faktora reprodukcije(materijala,sredstava za rad i radne snage). Cilj analize troškova je dobijanje neophodnih informacija za djelovanje u prevcu njihovog smanjenja,odnosno minimalizacije. Analiza troškova za kraći period može se vršiti u toku i po završetku poslovne godine. Ova analiza ima preventivni,kontrolni karakter. Na kraju svake poslovne godine,kada se sabiraju računi o svim poslovnim aktivnostima preduzeća,vrši se cjelovta,sveobuhvatna analiza troškova,kompariraju se osnovni sa planskim troškovima i troškovima predhodne godine,izvlače se relevantne konstantacije i identifikuju uzorci koji su uslovili odgovarajuće stanje i dinamiku troškova. Dobitak čini višak prihoda nad rashodima. Analizu dobitka najprije treba izvesti konstantacijom realnosti njegovog obračuna,a potom o obimu ostvarenog dobitka u tekućoj godini,u trendu njegove dinamike u odnosu na predhodnu godinu i njegovom učešću u ukupnom prihodu. Pošto je dobitak složena kategorija treba vršiti analizu elemenata iz kojih je sastavljen.

Dobitak:

-Porezi i doprinosi-Dividenda-Akumulacija-Rezerve-Zarade iz dobiti-Zajednička potrošnja.

Porezi i doprinosi se obračunavaju shodno zakonskim propisima,a namjenjeni su za finansiranje opšte i zajedničke potrošnje. Dividenda se isplaćuje vlasnicima. Pokazatelj akumulacije je izraz mogućnosti invenstiranja preduzeća. Rezerve služe za saniranje finansijskih problema preduzeća koji nestaju usled nelikvidnosti preduzeća i pojave gubitka. Analiza daje ocjenu po opravdanosti raspodjele sa stanovišta ciljeva. U onim slučajevima kada je ostvareni prihod manji od rashoda preduzeće posluje sa gubitkom. Pojava gubitka može biti uzrokovana internim i eksternim faktorima. Interni su izraz poremećaja u tokovima reprodukcije preduzeća,a to su:neiskorišćenost kapaciteta,pogrešan izbor tehnologije i sredstava rada, neorganizovanost procesa rada i tehnološka neorganizovanost, nedostatak kreativno sposobnih kadrova, slab sistem upravljanja i rukovođenja – niska produktivnost rada. Eksterni faktori koji uzrokuju pojavu gubitka su uglavnom negativan uticaj okruženja na poslovanje preduzeća a to su: inflacija,povećanje kursa stranih valuta, carinske stope... Analizom treba istražiti njihov uticaj na veličinu gubitka i predvidjeti mjere za eliminaciju.

20

2.3. Analiza likvidnosti

Kroz likvidnost se izražava kratkoročna finansijska ravnoteža. Likvidnost predstavlja sposobnost preduzeća da na vrijeme isplati sve dospjele obaveze. U stručnoj literaturi se razlikuje:statička i dinamička,apsolutna,strukturna,dispozitivna i nedovoljna likvidnost odnosno nelikvidnost. Likvidnost u statičkom smislu podrazumjeva sposobnost preduzeća da na određeni dan izmiri sve obaveze likvidnim sredstvima. Likvidnost u dinamičkom smislu znači da preduzeće raspolaže viškom priliva i rezervama sredstava plaćanja koje su dovoljne za izmirenje obaveza u statici i dinamici. Apsolutna likvidnost takođe podrazumjeva posjedovanje viška priliva i raspolaganja rezervama sredstava plaćanja koja su dovoljna za izmirenje u statici i dinamici. Strukturna likvidnost počiva na strukturi aktive bilansa i predstavlja mogućnost preduzeća da izmiri obaveze raspoloživom gotovinom rezervama sredstava plaćanja i brzim unovčenjem djelova imovine. Dispozitivna likvidnost je poželjan vid likvidnosti neophodan za izmirenje dospjelih obaveza. Nelikvidnost i situacija u kojoj se preduzeće nalazi kada ima manjak raspoloživih sredstava plaćanja koji je ispod dospjelih obaveza. Ovo znači kraj preduzetničke aktivnosti preduzeća. Pojmu likvidnost komplementaran je pojam solventnosti i on otnačava mogućnost preduzeća da sa svojom imovinom plati dugove bez obzira na rok njihovog dospjeća. Pokazatelj solventnosti se dobija iz odnosa između poslovnih sredstava i dugova (S=Ps/D). Kada je vrijednost poslovnih sredstava veća od vrijednosti dugova preduzeće je solventno,i obratno. Analiza likvidnosti se vrši na bazi bilansa likvodnosti koji se sastavlja na bazi bilansa stanja čije se pozicije u aktivi grupišu prema platežnoj sposobnosti a obaveza u pasivi prema vremenu dospijeća. To možemo vidjeti u sledećoj tabeli

21

Aktiva Iznos Pasiva IznosNovac Kratkoročne

obavezePotraživanjaZaliheUKUPNO

Horizontalnom komparacijom odnosa između segmenata aktive i pasive bilansa likvidnosti izračunavaju se racio brojevi na bazi kojih se vrši analiza likvidnosti od kojih su reprezentativni:racio momentalne likvidnosti,racio likvidnosti na rok i racio ukupne likvidnosti. Pokazatelj momentalne likvidnosti se dobija iz odnosa novčanih sredstava u osnovom obliku i kratkoročnih obaveza. Pokazatelj likvidnosti na rok se dobija iz odnosa osnovnog i prelaznih oblika novca i kratkoročnih obaveza. Pokazatelj ukupne likvidnosti se dobija komparacijom ukupnih obrtnih sredstava (robnih i novčanih) sa ukupnim kratkoročnim obavezama. Analizu likvidnosti treba završiti prikazom perspektivne likvidnosti čiji pokazatelj treba da sadrži iznos novčanih sredstava koji će se prikupiti u toku perioda za koji se utvrđuje likvidnost,a u imeniocu iznos obaveza koje će tokom perioda dospjeti za plaćanje. Sud o perspektivnoj likvidnosti dobijen na osnovu ovog pokazatelja treba potkrijepiti analizom priliva i odliva novčanih tokova,koja se vrši na bazi metoda toka gotovine (chash flow) i metode toka kapitala (funds flow). Cilj chash flow analize usmjeren je na utvrđivanje primanja preduzeća koje preduzeće može upotrijebiti za vraćanje zajmova,povećanje korišćenja kapaciteta i slično,dok funds flow obuhvata finansijske transakcije koje utiču na promjenu obrtnih dredstava preduzeća.

22

2.4. Analiza uspješnosti poslovanja

Osnovni resursi svakog radnog procesa predstavljaju kadrovi i imovina. Oni su međusobno uslovljeni i smatra se da u jednom vremenskom periodu samo određena kombinacija kadrova i imovine omogućava najbolje poslovne rezultate, odnosno postiže najveću uspješnost u poslovanju hotelsko-turističkog preduzeća. Zadatak onih koji analiziraju poslovanje preduzeća jeste da otkriju najbolju kombinaciju resursa jer će samo tako postići optimalne poslovne rezultate. Takođe pored toga posao analitičara je da otrkije sve uzroke poremećaja u poslovanju koji dovode do odstupanja od željenih rezultata. Analiza uspješnosti predstavlja nezaobilazan element kontrolinga. Analiza resursa ima za cilj da ostvari što je moguće veći poslovni rezultat na jedinicu ulaganja rada imovine,kao i što veći koefecijent racionalnosti koji se iskazuje kao R=efekat/ulaganje . Efekti predstavljaju ostvarene rezultate poslovanja,a to su: proizvedeni proizvodi,izvršene usluge,zadovoljstvo kupaca,ostvareni prihod i dobitak od prodaje,udio preduzeća na tržištu,zadovoljstvo radnika,imidž preduzeća i ostale mnogobrojne koristi. Ulaganja čine troškovi rada,materijala,energije,tuđih usluga,kao i drugi troškovi,angažovani kapital,znanje i vještine zaposlenih u preduzeću.

2.4.1. Analiza finansijskog poslovanja

Godišnji finansijski izvještaj u poslovanju hotela namjenjen je eksternim korisnicima i mora biti prilagođen zahtjevima prihvaćenih Međunaronih računovodstvenih standarda i odredbama zakona o računovodstvu. Menadžment svakog preduzeća može pripremiti finansijske izvještaje za interne potrebe menadžmenta. Kada se finansijski izvještaji objevljuju za druge osobe među kojima se nalaze dioničari zaposleni i šira javnost,tada oni moraju biti u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima. Finansijski izvještaj je obavezan dio godišnjeg izvještaja preduzeća. Pri analizi finansijskih izvještaja analitičar se služi osnovnim i pomoćnim metodama analize. Osnovne metode analize su:metode poređenja (komparacije),metode raščlanjivanja,metode izolacije i metoda korelacije,a pomoćne metode su:metoda odstupanja,metoda standardizacije,metoda osnovnih vrijednosi,razne statističke metode(srednje vrijednosti,indeksi,tabele,grafikoni) i druge računske i matematičke metode. Osim ovih metoda koriste se i razne vrste analiza,a najčešće horizontalna i vertikalna analiza,analiza trenda(dinamike) i analiza stanja(statike).

23

Metoda poređenja jedna je od osnovnih metoda analize. Ona polazi od predpostavki da postoje najmanje dvije veličine,da postoji istovrsnost analitičke materije.kao i da postoji poređenje veličina. Temelj za njenu upotrebu u analizi bilansa je stvoren međunarodnih računovodstvenih standarda kojima su propisane osnovne pozicije bilansa. Na taj način omogućeno je poređenje između preduzeća iz iste djelatnosti,kao i poredjenje sa nekom drugom veličinom poređenja ili normalnom veličinom,kao što su plan ili standard. Metoda poređenja omogućava donošenje zaključaka o tome gdje je mjesto posmatranog preduzeća u odnosu na veličinu poređenja,odnosno da li je stanje u preduzeću povoljno ili nepovoljno. Kao veličina poređenja pri analizi finansijskih izvještaja najčešće se koriste tri veličine odnosno standarda:- opšteprihvaćena pravila,- predhodni rezultati preduzća,- standardi grane djelatnosti. Prvi standard čine veličine određenih ključnih pokazatelja rezultata poslovanja,koji su opšte prihvaćeni kao optimalni ili idealni u određenoj djelatnosti. Drugi standard čine predhodni rezultati istog preduzeća. Ovdje je riječ o praćenju određenog pokazatelja rezultata poslovanja kroz duže razdoblje,što omogućava uočavanje tendencije poboljšanja ili pogoršanja. Treću vrstu standarda čine standardi grane dijelatnosti i najčešće se koriste pri poređenju i ocjenjivanju stanja i kretanja u određenom preduzeću. Ovi standardi se dobijaju metodom standardizacije. Metoda raščlanjivanja polazi od predpostavke da je njen objekt složen pa je upravo zato ta složenost objekta razlog za raščlanjivnje. Elementi koji su dalje nevidljivi ne mogu biti predmet raščlanjivanja koje se vrši da bi se upoznao kvalitetni sastav analiziranog predmeta. Raščlanjivanje se vrši po predmetu,vremenu i prostoru. Raščlanjivanje po predmetu znači da se složeni predmet analize raščlani na predmete koji su manje složeni. Raščlanivanje po vremenu proizilazi iz obilježja koje je dato vremenom,a po prostoru proizilaz i obilježja datih prostorom. Što se tiče vrsta analize prije svega trebamo pomenuti horizontalnu i vertikalnu analizu.

Horizontalna analiza se svodi na utvrđivanje i tumačenje kvantitativnih i kvalitativnih promjena u bilansu,tj. u finansijskom poslovanju preduzeća.

Vertikalna analiza je zapravo analiza strukture bilansa,a sastoji se od toga da se sve stavke imovine izraze u procentima ,a da ukupna imovina čini 100%. Na isti način i stavke obaveza i vlasništva se izražavaju u procentima u odnosu na ukupne izvore sredstava koji čine 100%. Tako se dobija iskaz postotnog sastava imovine i izvora koji se može uporediti sa predhodnom godinom. Ovakva analiza analitičarima omogućava upoređivanje dva preduzeća različite veličine ali iz iste grane djelatnosti.

Analiza trenda je zapravo vremenska analiza na duži vremenski period ,obično za pet i više godina,i sastavni je dio godišnjeg izvještaja o poslovanju preduzeća. Pomoću analize trenda utvrđuje se tendencija kretanja posmatranih ključnih činjenica o poslovanju i ključnih poslovnih pokazatelja o preduzeću i na temelju toga se može zaključiti kakav je kvalitet poslovanja i ima li tendenciju povećanja ili smanjenja.

24

Promjene u odnosu na početnu godinu se izražavaju u indeksima. Umjesto početne godine kao veličina poređenja može se koristiti i plan.

3. Analiza produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja

3.1. Analiza produktivnosti

Pokazatelj ukupne produktivnosti faktora je odnos ili racio između proizvoda i svih uloženih inputa, ljudskih i materijalnih, odnosno

P=QI

gdje su P - produktivnost, Q - proizvod, I - inputi. Racio ukupne produktivnosti pokazuje doprinos svih inputa u stvaranju proizvoda. Pokazatelj parcijalne produktivnosti predstavlja odnos između proizvoda i jednog uloženog inputa. Postoji veliki broj odnosa parcijalne produktivnosti od kojih su tri osnovna: produktivnost rada, produktivnost kapitala i produktivnost poljoprivrednog zemljišta. Što se tiče produktivnosti rada,on predstavlja najstariji i najčešće prikazivana pokazatelj parcijalne produktivnosti. Produktivnost rada je odnos između proizvoda i uloženog rada, odnosno

Pl=QK

gdje je PL - produktivnost rada, Q - proizvod, L - rad. Ovaj odnos poredi poredi proizvod sa uloženim radom i izražava doprinos koji rad ima u kreiranju određenog proizvoda. Povećanje ovog odnosa znači i samo povećanje produktivnosti rada,dok pad znači smanjenje produktivnosti rada. Produktivnost kapitala je odnos između proizvoda i uloženog kapitala, odnosno

Pk=QK

gdje je PK - produktivnost kapitala, Q - proizvod i K - kapital. Ovaj odnos govori koliki je zapravo značaj kapitalne opreme u kreiranju proizvoda. Produktivnost investicionog kapitala, koji se izražava realnim godišnjim prinosom kamate na uloženi kapital, pokazuje koliko je odricanje od sadašnje potrošnje, tj. koliko je žrtvovana sadašnja potrošnja, da bi se, kroz porast produktivnosti investiranog

25

kapitala, ostvarila veća potrošnja u budućnosti. Povećanje vrijednosti ovog odnosa znači povećanje produktivnosti kapitala,dok smanjenje znači suprotno.

3.2. Analiza ekonomičnosti

Analiza ekonomičnosti predstavlja takav tip analize koji sagleda odnos između troškova i obima proizvodnje da bi na taj način preduzće bilo u mogućnosti da posluje sa što manjim troškovima. Troškovi i obima proizvodnje je međusobno uslovljeno i funkcija troškova pokazuje da troškovi zavise od obima proizvodnje, odnosno - T = f(Q). U ovom odnosu su T - troškovi, f – «zavisi od», Q - obim proizvodnje. Funkcije troškova pokazuju kako se troškovi mjenjaju sa promjenom količine uloženih sredstava i rezultiraju promjenom količine proizvodnje. Prosječni i marginalni troškovi razlikuju četiri koncepta prosječnih troškova: prosječni fiksni troškovi, prosječni varijabilni troškovi, prosječni ukupni troškovi; i marginalni troškovi. Prosječni fiksni troškovi jednaki su odnosu ukupnih fiksnih troškova i ukupnog obima proizvodnje(PFT=UFT/Q). Prosječni fiksni troškovi su manji u slučaju kad im je obim proizvodnje veći. Prosječni fiksni troškovi opadaju, sa porastom obima proizvodnje, jer, kada se ukupni fiksni troškovi, koji su konstantni, rasporede na veći broj proizvoda, njihov iznos po jednom proizvodu opada. Prosječni varijabilni troškovi jednaki su količniku ukupnih varijabilnih troškova i obima proizvodnje(PVT=UVT/Q). Prosječni ukupni troškovi jednaki su ukupnim troškovima po jedinici proizvoda i izračunavaju se kada se ukupni troškovi podijele sa ukupnim proizvodima (PUT=UT/Q). Na primjer ako su ukupni troškovi 1000 eura,a obim proizvodnje je 10 proizvoda,prosječni ukupni troškovi su 100 eura. Ovaj primjer prikazuje troškove po jednom proizvodu. Takođe treba pomenuti da,pošto su ukupni troškovi jednaki zbiru fiksnih i varijabilnih troškova, tako su prosječni ukupni troškovi jednaki zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijavilnih troškova(PUT=PFT+PVT). Marginalni troškovi predstavljaju količnik ukupnih troškova i obima proizvodnje za jednu jedinicu proizvoda:

MT= ∆T∆Q

Na primjer, ako su UT = 100 eura za obim proizvodnje Q = 10

proizvoda, a UT = 150 eura za obim proizvodnje Q = 15 proizvoda, marginalni troškovi iznose 10 eura, tj. 150 -100 = 50 eura. Marginalni troškovi pokazuju koliko košta povećanje obima za pet proizvod ili koliko može da se uštedi, ako se obim ne poveća za jedan proizvod. Povećanje obima proizvodnje sa 10 na 15 proizvoda košta 50 eura odnosno marginalni troškovi iznose 50eura, ili preduzeće može da uštedi 50 eura, ako se obim ne poveća za 5 proizvoda. Marginalni troškovi mogu da se definišu i kao promjena ukupnih varijabilnih troškova, zbog promjene obima proizvodnje za jednu jedinicu proizvoda, odnosno(MT=∆UVT/∆Q). Pošto su, u kratkom roku, ukupni fiksni troškovi konstantni, ukupni troškovi se mjenjaju samo zbog promjene varijabilnih troškova. Stoga je promjena ukupnih

26

varijabilnih troškova, zbog promjene obima proizvodnje za jednu jedinicu proizvoda, podjednako tačan izraz marginalnih troškova, kao i promjena ukupnih troškova za jednu jedinicu proizvoda.

3.3. Mjerenje rentabilnosti turističkog preduzeća

Rentabilnost predstavlja sposobnost preduzeća da sa uloženim sredstvima ostvari maksimalni profit. Pokazatelji rentabilnosti turističkog preduzeća su indikatori njegove zarađivačke sposobnosti, i pokazuju da li se uložena sredstava efikasno koriste. Postoje četiri najznačajnija pokazatelja rentabilnosti. To su:

- Neto rentabilnost- Prinos na ukupna sredstva,- Prinos na vlasnički kapital; i- Prihod po akciji.

Neto rentabilnosti se dobija iz količnika profita,nakon oporezvanja, i prodaje. On se izražava u procentima. Neto rentabilnosti pokazuje koliki se profit stvori na svaki euro od prodaje. To je instrument politike prodaje, zato što pokazuje sposobnost preduzeća da proizvodi i prodaje rentabilne proizvode. Zahvaljujući njemu možemo vidjeti da li su proizvodi popularni na tržištu,ili su slabo prodavani i treba ih zamjeniti sa nekim drugim proizvodom. Sada slijedi primjer računanja neta rentabilnosti, odnosno kakva je bila rentabilnost određenog turističkog kapaciteta u 2008. i 2009. godini.

Netorentabilnost08=12235226416

=0 ,054038

Netorentabilnost09=12235253580

=0 ,153498

Pošto se neto rentabilnost izražava u procentima, dobijene rezultate treba pomnožiti sa 100, pa neto rentabilnost u 2008. godini iznosi 5,4%, a neto rentabilnost u 2009. godini je 15,34%. Vrijednost ovog pokazatelja zavisi od velikog broja faktora, ali standardna vrijednost neto rentabilnosti, u tržišnim privredama, iznosi oko 5%. Preduzeća koja politiku prodaje zasnivaju na konceptu veliki promet a mala zarada, imaju neto rentabilnost ispod 5 %. Preduzeća koja ostvaruju neto rentabilnost iznad 5% imaju visoki neto rentabilnost, mada suviše veliki prinos od prodaje može da znači zanemarivanje profita, i interesa vlasnika kapitala.

Prinos na ukupna sredsva dobija se količnikom profita,posle oporezivanja,sa ukupnim sredstvima preduzeća. Ovaj pokazatelj se takođe mjeri u procentima i predstavlja najšire mjerilo rentabiliteta iz razloga što prikazuje prinos i vlasnika i kreditora,na ukupna uložena sredstva koje su pomenuti uložili. Vrijednost ovog pokazatelja, koji izražava efikasnost korišćenja ukupno uloženih sredstava , bez obzira na izvor, zavisi od velikog broja faktora, i razlikuje se od preduzeća do preduzeća.

Prinos na vlasnički kapital predstavlja odnos između profita,posle oporezivanja ,i vlasničkog ili akcionarskog kapitala. On izražava prinos na knjigovodstvenu

27

vrijednost vlasničkog kapitala preduzeća. Vlasnički kapital sastoji se od običnih akcija, dodatno uplaćenog kapitala i zadržanog profita. On prikazuje profit koji su vlasnici akcija odnosno vlasnici kapitala dobili u odnosu na uloženi kapital.

Za vlasnike najznačajniji pokazatelj poslovanja je prihod po akciji. Ovaj prihod je jednak količniku profita,posle oporezivanja, i broju emitivnih akcija preduzeća. Prihod po akciji se izražava kao novčani i razlikuje se od preduzeća do preduzeća, jer zavisi od rentabilnosti.

4. Specifičnist poslovanja kod hotelskih preduzeća

Hotel predstvavlja osnovnu ugostiteljsku jedinicu koja integriše sve specifičnosti ugostiteljske djelatnosti i njenih uslužnih proces koji zadovoljavaju potrebe turista. Tu spadaju:smještaj hrana,piće,zabava i slično.

Specifičnost ovakvog tipa preduzeća ogleda se u relativno kratkom vremenu trajanja proizvodnih i uslužnih procesa,proizvodi se za nepostednju potrošnu (to znači da se ne proizvodi za skladište i da ne postoje razerve),stalnoj pripravnosti radnika i sredstava za proizvodnju i usluga koje počinju tek u trenutku dolaska gostiju-potrošača(njegovom narudžbum). Kod ovog tipa preduzeća takođe je specifična raznovrsnost proizvoda i usluga. Komunikacija sa gostima je neposredna i postoji stalna potreba prilagođavanja njihovim željam. Uslovi rada su takođe specifični-dugo stojanje,dugo hodanje,visoke temperature i slično. Nemoguće je precizno planirati proizvodnju kao i obavljati usluge u vremenu,nemoguće je stalno usklađivanje broja radnika i nivoa zaposlenosti kapacitata,radno vrijeme je elastično,popularan je sezonski rad,stalno se mora prilagođavati potrošnji i slično.

Još neke od specifičnosti su:veliki broj transakcija se obavlja u novcu,bez obzira na kreditne kartice,veliki broj poslova obavljaju nekvalifikovani radnici,u procesu rada koristi se materijal visoke vrijednosti.

Finansijska analiza hotelskog preduzeća istražuje i objašnjava kako povećati racionalnost hotelskog poslovanja,kako maksimizirati profit, kako donjeti optimalne poslovne odluke u specifičnim uslovima poslovanja hotela,prilagođavajući tim zadacima metode i tehnike analize.

III ANALIZA POSLOVNJA PREDUZEĆA „AUTO BOJA“

1. O preduzeću

28

Sjedište ovog preduzeća,odnosno hotela“Bojatours lux“ u sklopu kojeg se nalazi turistička agencija, nalazi se u ulici Kralja Nikole br.10 u Podgorici. Ovaj hotel sagrađen je 2000. godine. Početna investicija iznosila je 270.000 eura. Poslednji put je obnovljen i proširen 2005.godine i investicija je iznosila 95.000 eura.

Hotel raspolaže sa 20 soba,od kojih su šest dvokrevetnih, jedanaest je sa francuskim ležajem,dvije sobe su dvokrevetne i postoji jedan lux apartman. Sve sobe imaju centralno grijanje ,klima urđaj,tv,i satelitsku antenu,telefon,mini bar,kompjuter sa besplatnim korišćenjem interneta 24 sata. U sklopu hotela nalazi se teretana-fitness centar (aerobik, sauna, teretana), za goste hotela je besplatno korišćenje. Hotel ima svoj restoran gdje gosti imaju doručak na bazi švedskog stola. Što se tiče cijena,noćenje sa doručkom jednokrevetnoj sobi(francuski ležaj) je 80 eura po osobi, u dvokrevetnoj sobi 115 e za dvije osobe i u apartmanu 100 eura po osobi. Takođe u sklopu hotela posluje turistička agencija koja se bavi prodajom domaćih i međunarodnih avio karata i uslugama rent a car-a. Mogućnost prevoza za goste hotela na relaciji aerodrom – hotel – aerodrom, cijena u jednom pravcu iznosi 7 eura,a povratna 14 eura.

Hotel „Bojatours“ pruža usluge kako poslovnim klijentima,tako i usluge individualnih boravaka. Ono što hotel „Bojatours“ čini posebnim za veliki broj posjetilaca,koji su u glavnom poslovni ljudi, osim lokacije je njegova veoma kvalitetna ponuda u visokom rangu od 4 zvjezdice.

Jedinstvenost usluge:- Hotel se nalazi nedaleko od centra grada,tačnije udaljen je 450 m- Unikatni,stilski opremljene sobe i apartman.

Prosječna stopa popunjenosti hotela u 2009. godini bila je 60%,dok je broj gostiju koji su koristili usluge hotela u istoj godini bio 659. Gosti koji koriste usluge hotela uglavnom strani državljani. Najveći broj gostiju dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije,zemalja EU i Rusije. Kada u procentima izkažemo porjeklo gostiju koji dolaze u hotel to izgleda ovako:-Srbija 30%-Ostale zemlje bivše Jugoslavije 25 % -Zemlje EU 25%-Zemlje van EU 8%-Rusija i zemlje bivšeg SSSR-a 7 %-Ostatak svijeta 5%

Trenutno stanje poslovanja hotela je prodaja usluga na recepciji hotela,a takođe je moguća i rezervacija putem interneta. Međutim velika mana ovog preduzeća je sto ne posjeduje svoju web stranicu već se rezervacije vrše preko drugog web portala kao sto je www.montenegrohotels.org.

2. Organizaciona struktura preduzeća

Informacije o organizacionoj strukturi preduzeća dobio sam direktno od

29

menadžera hotela. U hotelu ima 15 radnika,od kojih je 8 žena i 7 muškaraca. Na recepciji radi 4 radnika,a jedan od njih je i menadžer hotela. Hotel ima 3 domaćice i jednu kuvaricu, 2 konobara i 1 vozača. Takođe u računovodstvenoj službi radi dvoje knjigovođa. Treba pomenuti da svi koji rade u hotelu predstavljaju lokalno stanovništvo. U preduzeću nema sezonskih radnika,svi su pod ugovorom i stalno su zaposleni. Što se tiče lojalnosti,prosječan broj godina provedenih u preduzeću je 5 godina. U tabeli koja slijedi ću prikazati radno opterećenje zaposlenih u ovom preduzeću.

Radno opterećenje-učinakRadno mjesto Prosječni radni

sati u danuMinuti/sati odmora/pauze

Radni dani Godišnji odmori

Konobari 9 1 sat 5 15Recepcioneri 8 30 min. 5 15Domaćice 8 30 min. 5 15Šofer 8 30 min. 5 15Menadžeri 8 30 min. 5 15

Što se tiče ličnih dohodaka ti podaci se smatraju povjerljivim. Plate u preduzeću nisu svim radnicima jednake,a zbir bruto ličnih dohodaka svih radnika (4 recepcionera, 2 mendžera, 3 domaćice, 1 kuvarica, 2 konobara, 2 knjigovođe i 1 šofer) iznosi oko 4 600 eura.

Što se tiče materijalnih benificija za zaposlene u preduzeću,sledećom tabelom ću prikazati doprinos na socijalnu sigurnost,a zatim i tabelu sa ostalim materijalnim beneficijama koje imaju zaposleni u preduzeću.

Doprinosi na socijalnu sigurnost

Vrsta doprinosa % ličnog dohotka

Broj korisnika Ukupan plaćeni iznos na god. nivou

%koji plaća hotel

Penzioni aranžmanZdravstveno osiguranje

/ 15 799.29 799.29

Ostalo

Iz tabele vidimo da što se tiče socijalne sigurnosti zaposlenih u hotelu,svi radnici ovog hotelskog preduzeća su zdravstveno osigurani i to zdravstveno osiguranje plaća hotel i ono iznosi 799.29 eura na godišnjem nivou. U sledećoj tabeli slijedi prikaz ostalih materijalnih benefita koje zaposleni imaju. Dakle svi zaposleni u preduzeću imaju besplatan obrok 20 dana u toku mjeseca a troškove snosi hotel i ti troškovi iznose 300 eura na mjesečnom nivou.

Ostali materijalni benefiti za zaposleneBenefiti Br. Zaposlenih Br. dana u mjesecu

(kada se koriste) Nastali troškovi hotela

30

Besplatni obroci 15 20 dana 300 euraBesplatan prevoz - - -Besplatan smještaj - - -Ostalo

Takođe u interesu vlasnika preduzeća je da im svi zaposleni budu obrazovani i zbog toga većina zaposlenih je učestvovala u obukama i kursevima engleskog jezika. Takođe recepcioneri firme su učestvovali kako u tom kursu tako i u obuci za recepcijsko poslovanje. U 2007. godini obuka zaposlenih koštala je oko 2600 eura.

3. Cilj,misija i vizija preduzeća

Cilj izrade biznis plana je rekonstrukcija dosadašnjeg poslovanja,što znači uvođenja novina koje će pomoći da se hotel što lakše probije na tržište i tako ostvati što veći profit. Trenutno hotel ima za cilj pravljenje sospstvene web-site stranice,preko koje će potencijalni korisnici moći da se upoznaju sa ponudom a zatim i da vrše rezervaicju i kupovinu usluga koje nudi hotel. Neki od osnovnih ciljeva koje hotel ima su: - rekonstrukcije postojećih kapaciteta- izrada sopstvene web stranice - povećanje učešća na tržištu,izrada i implementacija tržišno orijentisanih strategija marketing miksa- povraćaj uloženih sredstava u periodu od 7-10 godina eksploatacije- stalan napor,povećanje kvaliteta i doslednost u primjenjivanju odabranih strategija

Vizija jeste da se ostvari što veći profit uz što manja ulaganja. Međutim,da bi hotel ostao na tržištu zadovoljstvo treba da bude obostrano. Zato politika hotela nije samo da prodaje proizvode i usluge već i da iste što bolje približi krajnjim kupcima i pomogne im pri opredjeljenju. Potrebno je iskoristiti prednosti najnovije tehnologije kako bi prikazali, i samim tim pružili raznovrsnost usluga koje hotel trenutno nudi. Misija-web-site je najsavremeniji i najefikasniji način komunikacije kako između pojedinaca tako i grupa. Web-site pruža izvarednu marketinšku priliku i mogućnost poslovnog prezentovanja kompanije i obraćanja ciljnim grupama što je osnovna misija koju sprovodi kroz ovaj biznis plan. „Potrošači(domaći strani turisti) su naša osnovna briga“.To podrazumjeva da je polazna tačka tržište i zahtjevi i želje potrošača. Takođe to podrazumjeva da se interni resursi koriste shodno tim zahjevima i potrebama i pokazuje da bi se na toj podlozi moglo očekivati profatibilno poslovanje.

4. S.W.O.T. analiza preduzeća

31

Procjena faktora sredine i organizacionih faktora koji utiču na sposobnost preduzeća da bude konkurentno može se izvršiti pomoću SWOT analize. Swot analiza predstavlja metod analiziranja kompetitivne situacije preduzeća koja uključuje određivanje potencijala (Strenght) i slabosti (Weakness), kao i mogućnosti u okruženju (Opportunities) i opasnosti (Threats). Identifikfikacija potencijala i slabosti zahtjeva procjenu internih karakteristika,dok utvrđivanje mogućnosti i opasnosti uključuje vrednovanje relevantnih faktora iz okruženja. Radeći SWOT analizu kompanije,potrebno je stalno imati na umu kako se određene slabosti kompanije ili prijetnje iz okoline mogu pretvoriti u snage i prilike,koje ono može iskoristiti za postizanje konkurentske prednosti na tržištu.

Faktori koji pomažu- unutrašnjeg porijekla

SNAGA

Faktori koji štete- unutrašnjeg porijekla

SLABOSTIFaktori koji pomažu- spoljašnjeg

porijekla

PRILIKE

Faktori koji štete- spoljašnjeg porijekla

PRIJETNJE

SWOT analiza hotela „Bojatours lux“.

SNAGE:- Visok kvalitet usluga- Upotrebe savremenih tehnoloških rešenja- Pristupačnost( dobar geografski i drumsko saobraćajni položaj,mala udaljenost od centra grada-450 m)- Sposoban i kvalitetan kadar i veoma razvijen timski rad ŠANSE:- Relativno nizak nivo prijetnje od strane domaćih konkurenata- Nove potrebe kupaca i razvoj novih tehnologija- Izgradnja novih magistralnih puteva- Otvaranje naše zemlje ka Evropi- Stimulisanje razvoja turizma na makro-ekonomskom nivou SLABOSTI:- Poteškoće prilikom prezentacije hotela na međunarodnom tržištu- Veća cijena usluga u odnosu na konkurente- Nepostojanje web stranice- Mala zastupljenost u medijima OPASNOSTI: - Zahtjevi korisnika- Otvaranje novih i adaptacija postojećih hotela kroz strane investicije- Nestabilno političko-ekonomska situacija- Niska kupovna moć domaćeg stanovništva

32

5. Određivanje bužeta

Prilikom određivanja svakog budžeta imamo dvije vrste budžeta. To su budžet prihoda i budžet troškova. Budžet prihoda kod ovakvog tipa preduzeća čine budžet od iskorištenosti kapaciteta,budžet od prodaje avionskih karata(koji je sekundarnog karaktera za ovo preduzeće) i ostali prihodi. Budžet troškova čine:-Budžet troškova kadrova,-Budžet troškova amortizacije,-Budžet troškova poreza,-Budžet troškova marketinga i-Budžet troškova komunalija.

5.1. Budžet prihoda

Prihod do iskotišćenosti kapaciteta je najvažniji za ovo preduzeće zato što on predstavlja osnovu njegovog poslovanja. Ovaj prihod na dan 31.12.2007. godine iznosio je 128.280 eura. Kao što sam prije rekao,u hotelu se nalazi i agencija koja se bavi prodajom avio karata. Prihodi od prodaje karata su znatno manji od predhodnih i na da 31.12.2007. godine iznosili su 6.450 eura. Prihodi od ostalih usluga su:korišćenje teretane i fitness. Ovi prihodi su iznosili 2.240 eura.

5.2. Budžet troškova

Što se tiče budžeta troškova kadrova,kao što sam ranije rekao,u preduzeću radi 15 stalno zaposlenih lica,tako da u segmentu bruto-ličnih primanja nema problema pri određivanju budžeta. Zaključno sa 31.12.2007. bruto lična primanja na godišnjem nivou iznosila su 55200 eura. Kada se od toga oduzmu doprinosi za PIO dobijamo neto lična primanja koja iznose 41400 eura na godišnjem nivou. U budžet troškova kadrova spadaju sledeći troškovi:-Troškovi neto zarada-Troškovi zdrvstvenog osiguranja-Troškovi poreza na zarade i naknade zarada-Troškovi toplog obroka-Troškovi regresa za godišnji odmor-Troškovi obuke zaposlenih-Troškovi doprinosa zavodu za zapošljenje-Troškovi reprezentacije

Troškovi neto zarada 41400Troškovi zdrvstvenog osiguranja 799Troškovi poreza na zarade i n.zarada 6 670Troškovi regresa za godišnji odmor 1250Troškovi obuke zaposlenih 2600Troškovi doprinosa zavodu za zapoš. 383Troškovi reprezentacije 241Troškovi toplog obroka 3600UKUPNI TROŠKOVI 56943

33

U budžet troškova amortizacije spadaju troškovi krečenja,opravke mašina,kupovina potrošnog materijala i slično. U ovom preduzeću na dan 31.12.2007. godine iznosili su:7 650 eura.

TROŠKOVI AMORTIZACIJE 7 650

Troškovi poreza su zakonom određeni i važe za svako preduzeće u zavisnosti od profitabilnosti firme,broja zaposlenih i djelatnosti kojom se bavi. Ovi porezi za firmu „Auto-Boja“ na dan 31.12.2007. iznosili su 3 473 eura.

Budžet marketing troškova sastoji se od plata radnika odjeljenja za marketing kao i materijalnih troškova poslovanja. Do duše u ovom preduzeću ne nema zaposlenih u marketngu. Takođe,kao što sam ranije pomenuo,jedna od mana preduzeća je što ne posjeduje vlastiti web sajt. Međutim,iako ne postoji web sajt,firma na druge načine trudi da se propagira. Tako njeni troškovi marketinga dijele se na: troškove oglasa u štampi, troškovi PTT usluga, troškovi mobilne telefonije i troškovi reklamnih propagandi. Evo i prikaza troškova marketinga na dan 31.12.2007.

Troškovi oglasa u štampi 650Troškovi PTT usluga 450Troškovi mobilne i fixne telefonije 1032Troškovi reklamnih propagandi 560UKUPNI TROŠKOVI 2 629

Što se tiče troškova komunalija,ovdje spadaju troškovi vode, troškovi kanalizacije i troškovi električne energije.

Ti troškovi na dan 31.12.2007. iznosili su:

Voda 100Kanalizacija 100Električna energija 5 680UKUPNI TROŠKOVI 5 880

34

6. Analiza bilansa stanja

Bilans stnja je ključni finansijski izvještaj koji daje preduzeće u svom godišnjem izvještaju. Bilans stanja obezbjeđuje mnogo podataka potrebnih za analizu poslovanja i položaja preduzeća. Bilans stanja prikazuje salda u knjigama računa na kraju godine. Na lijevoj strani prikazuju se sredstva tj. stavke vrijednosti koje preduzeće posjeduje i ima pravo da vrši ulaganje u budućnost. Na desnoj strani nalaze se obaveze ,odnosno iznosi koje preduzeće duguje akcionarima ili drugim koji obezbjeđuju finansiranje i kreditiranje. Drugim riječima jedna strana predstavlja šta preduzeće ima,a druga odakle dobija novac. Bilans stanja predstavlja blic sliku finansijskog stanja preduzeća na kraju godine,navodeći njegovu finansijsku poziciju poslednjeg dana finansijske godine. Osnovna jedinica bilansa stanja je:Sredstva=Obaveze Ovaj bilans obično sadrži 5 blokova. Za većinu preduzeća ili zemalja bilans stanja je sledeći: Osnovna sredstva+Obrtna sredstva=Ukupna sredstva Dugoročni zajmovi+Potraživanja+Tekuće obaveze=Ukupne obaveze

BILANS STANJA PREDUZEĆA „AUTO-BOJA“Iznos je u eurima2009 godina 2008 godina

AKTIVAA.Stalna imovina 1 670 000 1 900 000-Neuplaćeni upisani kapital 0 0-Goodwill 0 0-Nematerijalna ulaganja 0 0-Nekretnine,postrojenja,opr.bio.sred. 1 520 000 1 780 0001.Nekretnine,postrojenja,oprema 1 430 000 1 650 0002.Investicione nekretnine 90 000 130 0003.Biološka sredstva 0 0-Dugoročni fin. plasman 150 000 120 0001.Učešće u kapit.-akcije banaka 136 000 102 0002.Ostali dugoroč. Fin. plasman. 14 000 18 000B.Obrtna imovina 124 000 101 000-Zalihe 35 000 30 000-Stal. sreds. namjenjena prodaji 0 0-Kratka potraž,plasmani,gotovina 89 000 71 0001.Potraživanja 4 000 4 0002.Potr. za više plas.poreza na dobit 0 03.Kratkoročni fin.plasman 22 000 20 0004.Gotovinski ekvivalenti i gotovina 23 000 7 000C. Poslovna imovina (A+B) 1 794 000 2 001 000D. Gubitak iznad visine kapitala 0 0E. Ukupna aktiva(C+D) 1 794 000 2 001 000F.Vanbilanska aktiva 0 0PASIVA

A. KAPITAL 1 700 000 1 890 000-Osnovni kapital 1 460 000 1 680 000

35

-Neuplaćeni upisani kapital 0 0-Rezerve 30 000 20 000-Revolorizacione rezerve 210 000 190 000-Neraspoređeni dobitak 0 0-Gubitak 0 0-Otkupljene sopstvene akcije 0 0

B. Dug. rezervisanja i obaveze 94 000 111 000-Dugoročna rezervisanja 0 0-Dugoročne obaveze 0 01.Dugoročni krediti 0 02.Ostale obaveze 0 0-Kratkoročne obaveze 84 000 85 0001.Kratkoročne fin. obaveze 27 000 10 0002.Obaveze iz poslovanja 0 03.Ostale kratkoročne obaveze i PVR 34 000 31 0004.Obaveze po osn.porezu na dodatne vrijed. 8 000 25 0005.Obaveze po osn.porezu na dobitak 15 000 19 000-Odložena poreska sredstva 10 000 16 000

C. UKUPNA PASIVA 1 794 000 2 001 000D. VANBILANSNA PASIVA 0 0

Tabela koju sam vam prikazao predstavlja bilans stanja hotelskog preduzeća „Bojatours lux“ na dan 31. decembar 2008. godine. Iz tabele vidimo da je vrijednost preduzeća,odnosno njegova stalna imovina bila veća 2007 nego 2008 godine. To je najviše iz razloga što je 2009 godine došlo do velikog pada cijena nekretnina. Možemo videti da je to preduzeće imalo 7 000 eura gotovog novca i vrijednosnih papira - hartija od vrijednosti, zatim potraživanja za prodatu robu od 4 000 eura, koja su dospjela na naplatu. Zalihe čine materijal, namirnice i piće i gotovi proizvodi koji čekaju na prodaju. Pasiva u bilansu stanja pokazuje porjeklo ili izvor imovine navedene po vrstama i iznosima u aktivi. Menadžer mora da vodi računa o obavezama preduzeća, t.j. o novcu koji preduzeće duguje dobavljačima, državi i drugim poslovnim subjektima. Prve po redosledu izmirenja su obaveze koje treba da budu isplaćene u najkraćem periodu. U konkretnom primjeru, to su kratkoročne obaveze u iznosu od 249 000eura,a da preduzeće ima dugoročne ili kratkoročne kredite onda bi oni imali priorite. Ako uporedimo ukupnu obrtnu imovinu (101 000e) i ukupne kratkoročne obaveze (85 000e), može se zaključiti da su obaveze manje od vrednosti imovine za 16 000 e. Dobijena vrijednost se naziva neto obrtni kapital. To je obrtna ili tekuća imovina umanjena za tekuće obaveze.

36

7. Analiza bilansa uspjaha

Kao što sam ranije rekao bilans uspjeha pokazuje aktivnosti poslovanja preduzeća i obezbjeđuje izvještaj o njegovom poslovanju u toku godine. U izvještaju su dati detalji o prihodima i troškovima u toku godine. Tamo gdje je prihod od prodaje veći od troškova,tu se stvara profit,a gdje je obrnut slučaj tu se stvara gubitak. Sada ću vam prikazati bilans stanja preduzeća „Auto-Boja“.

Bilans uspjeha preduzeća „Auto-Boja“Pozicija 2008. godina 2007. godina1.Prihod 143 560 136 730-Prihodi od iskotišćenosti kapaciteta

135 870 128 280

-Ostali poslovni prihodi 7 690 8 4502.Rashodi 82 600 77 673-Troškovi komunalija 6 200 5 880-Troškovi zaposlenih 61 250 56 943-Amortizacija 8 450 7 650-Umanjene vrijednosti nekretnina

6 700 7 200

-Ostali poslovni rashodi 2 860 2 6293.Poslovni dobitak(1-2) 60 960 59 0574.Dobitak prije oporezivanja

60 960 59 057

5.Porez na dobit -3 585 -3 4736.Neto dobitak 57 375 55 584

37

Zaključak

U ovom radu pisao sam o analizama koje pomažu preduzeću da svoj proizvod plasira na tržište,da sagleda tržište kakvo jeste i da sagleda sopstvene mogućnosti jer samo tako može postići konkurentsku prednost. Osnova rada je turističko tržište i kako turističko preduzeće posluje na tom tržištu. Prikazao sam i turističko tržište Crne Gore kako funkcioniše,u brojkama iznio broj ležaja i izvršio SWOT analizu.

Dakle,pokazao sam kako se vrši budžetiranje preduzeća,izveo bilans stanja i bilans uspjeha za preduzeće „Auto-Boja“ koje se nalazi u Podgorice. Iz prikazanog vidjeli smo da je u vlasništvu preduzeća hotel srednje veličine,u kojem su cijene nešto veće od prosječnih hotela u Podgorice. To je najviše iz razloga što u hotel odsjedaju većinom poslovni ljudi,a ne turisti koji dolaze da razgledaju grad. Iz analize poslovanja možemo vidjeti da hotel ostvaruje slolidne prihode,mada kad bi rekonstruisali i ponovo proširili hotel ti prihodi bi se znatno uvećali. Kada oduzmemo prihode i rashode koje ovo hotelsko preduzeće ostvaruje vidimo da je 2008 prihod iznosio 57 375. S obzirom na lokaciju na kojoj se nalazi to i nisu neki veliki prihodi. Možda i glavni “krivac“ za takvu situaciju je-neposjedovanje vlastitog web sajta. Posjedovanje web sajta,u praksi,mnogim velikim hotelskim preduzećima donosilo je ogromne prihode i veliki broj turista. Zbog toga se javlja i jedna od osnovnih slabosti ovog preduzeća- poteškoća prilikom prezentacije hotela na međunarodnom tržištu. Posjedovanjem web sajta,hotel bi bio u mogućnosti da se u pravom svijetlu prikaže široj javnosti,a samim tim i više ljudi bi bilo zainteresovano za posjetu hotelu. Takođe,kada bi se cijene u hotelu za nijansu snizile,ili bar izjednačile sa lokalnim hotelima,možda bi to otvorilo vrata „prosječnom turisti“ i ne bi samo poslovni ljudi bili gosti hotela. Hotel je,kao što sam ranije u radu naveo, zadnji put proširen 2005 godine. Ja mislim da je sad pravi trenutak da se hotel proširi za nove smještajne jedinice. Poznato je i da hotel služi samo doročak i misli da bi u svoju ponudu trebao uvesti pun pasion. Jedna od velikih prednosti hotela je (što je vrlo rijedak slučaj u sličnim turističkim preduzećima) da nema sezonskih radnika. Hotel ima sposoban i kvalitetan kadar i veoma razvijen timski rad,a prosječan radnik radi u hotelu pet godina.

38