dalj mesto gde dunav ljubi nebo

BRAĆE RADIĆA 7

SREDNJA ŠKOLA DALJ

31226 DALJ

MENTORI:Lidija Vojvodić, profNataša Seršić, prof

UČENICI:Ljubica Ajduković, 3a razredSlobodanka Josić, 3a razredSenka Babić, 3a razredSvetlana Popović, 1a razred

SREDNJA ŠKOLA DALJ

DALJ

Naziv projekta: DALJ-mjesto gdje Dunav ljubi nebo

Turizam je jedna od glavnih gospodarskih djelatnosti. Turistiglobalizacija je pojava koja zahvaća svaki dio zemlje, zahvatila je i našu općinu, općinu Erdut. Poznata je jer se nalazi na ušću Drave u Dunav. Vidljiv je razvoj seoskih domaćinstava u koim se osim smještaja posjetitelju pruža mogućnost konzumiranja domaće hrane i pića. U imenu projekta glavnu mjesto zauzima Dunav, rijeka koja je oblikovala i oblikuje naše živote. Sastoji se od dva dijela: lik i djelo Milutina Milankovića, te stari objekti čardaci. Želja nam je da ovim projektom budemo dobri ambasadori turizma naše općine.

UVOD:

Naše selo Dalj iz zraka

Učenici smo Srednje škole Dalj iz istoimenog mjesta. Slavonko selo na kraju Slavonije, početku Srijema, prvo u našim srcima. Mala smo škola, ali opet velika. U okviru nastavnog plana i programa učenici slušaju predmet Marketing u turizmu. Tu usvajaju prve pojmove i informacije što je turizma, turist, turističko putovanje..... U projektu je sudjelovalo četiri učenice. Učenice su radile u paru tj. Svaki par je odradio jedan dio posla. Jedan par je prikupljao podatke (fografirao, slikao) čardake. Drugi par je prikupljao podatke o M.Milankoviću. Po završetku cijeli tim je zajednički kreirao power point prezentaciju i pisao esej u koordinaciji s mentorima.

SREDNJA ŠKOLA DALJ

ŠTA JE TO ČARDAK I ČEMU UOPĆE SLUŽI???

Željeli smo ovim projektom približiti i objasniti značenje kulturne baštine kao što su čardaci (spremišta za kukuruz), te istaknuti djela znanstvenika M. Milankovića. Riječ čardak je turskog porijekla. Iz perzijskog jezika (čartaq = četiri) je preuzeta u turski i ima više značenja. Značenje čardaka u našem kraju jest spremište za kukuruz na stupovima. U Posavini istoimeni objekt znači kula, kuća (drvena) s izbočenim gornjim katom koja je služila u obrani od turaka. Na fotografijama je vidljivo da su izgradjeni od drveta, uglavnom iznad svinjaca (torova za svinje), na četiri noge (od opeke). Kuće koje ne posjeduju čardake (kukuružnjake) koriste tavane kao spremište za kukuruz. Kukuruz je glavna hrana za stoku (svinje, perad). Učenici su prvo kreirali upitnik. Slijedio je oblizaka terena tj. Seoskih gospodarstava u kojima se nalaze istoimeni objekti. Obišli su sljedeće obitelj: Grčić, Šolak, Makivić, Josić, Ajduković, Jelić, Marić, Savadinović, Prodanović, Enderić.

Fotografije čardakaČardak obitelji

Ajduković

Čardak obitelji Josić

Čardak obitelji Jelić

Čardak obitelji Šolak

Čardak obitelji Savadinović

Čardak obitelji Prodanović

Čardak obitelji Grčić

Čardak obitelji Enderić

Čardak obitelji Marić

Čardak obitelji Makivić

Analiza upitnika dovela su nas do sljedećih zaključaka:Svi čardaci izgrađeni su u 20. stoljeću. Izgrađeni su u periodu od 1975. do 1997. godine. Svi čardaci od izgradnje nisu obnavljani. Nije bilo potrebe, jer je korišteno drvo i cigla kao osnovni građevinski materijal (otpornost).Svrha – namjena korištenja: čuvanje kukuruza. Takva spremište za kukuruz podizana su uglavnom na svinjcima koja su visine od 1 do 1,5 metara. Takva visina koristila se kao obrana od većih glodavaca tj. Životinja. Ukupna visina se kreće oko 5-6 metara. Druga svrha je grijanje svinjaca tj. Svojevrsna toplinska izolacija.Većina ih je građena od hrasta (6 obitelji), te oraha (3 obitelji), bagrema (1 obitelj). Odnosna drvna građa je tipična za ovaj kraj, te se odlikuje po tvrdoći. Na ovom je području od davnina drvo osnovni građevni materijal. Uglavnom se koristi hrastovo drvo, zbog njegove otpornosti i tvrdoće. Opeka tj. cigla se upotrebljava u gradnji temelja obzirom na hidrološke karakteristike ovog područja (močvarno područje, blizina rijeke Drave i Dunava), a time i velike prisutnosti vlage.Svi čardaci zidani su jednakom tehnikom. Kao temelj postavljani su stupovi od opeke. Zatim se koriste drvene letve koje se slažu kao rešetke. Letve su tanke i uske. Takav način gradnje omogućuje da se spremljeni kukuruz i brže suši. Kroz rešetkasto položene letve brže struji zrak.

MILUTIN MILANKOVIĆ

" On je razdvojio prošlost od budućnosti, postavio svoj presto u sadašnjicu, on šeta po sutrašnjici i nadleće prošlost nadgledajući je. "

Život i djela naučnika Milutina Milankovića

Milutin Milanković se rodio u Dalju u Slavoniji 1879. godine .Milutin je završio srednju školu u Osijeku kao đak generacije. Potom prelazi u Beč gdje je završio studije građevinske tehnike 1902. godine, a samo dvije godine kasnije je i doktorirao.

 Do 1909. godine radio je u Austrougarskoj imperiji kao inženjer, nakon toga vođen patriotskim pobudama prelazi na univerzitet u Beogradu gdje je izabran za profesora racionalne mehanike, nebeske mehanike i teorijske fizike.Milanković je po profesiji bio: građevinar, astronom, matematičar, geofizičar, ali iznad svega utemeljivač moderne klimatologije i klimatskog modeliranja.  

Ovdje ćemo pokušati predstaviti odnosno prikazati najveća znanstvena dijela odnosno teorije Milutina Milankovića, te pokušati dati odgovor zašto je on jedan od najvećih znanstvenika.

Milutina Milankovića koji je rešio tajnu ledenih doba, uspostavio temelj savremene klimatologije, reformisao kalendar i dao niz značajnih građevinskih ostvarenja.

Milankovićev rad je po prvi put omogućio egzaktnu rekonstrukciju klimatske prošlosti Zemlje i stvorio mogućnost da se predviđaju budući klimatski uslovi na našoj planeti.

Niz je potvrda koje pokazuju veličinu, ispravnost i životnost Milankovićevog dela: njegova citiranost s vremenom ne opada, već raste, termin Milankovićevi ciklusi postao je standardni naučni termin, NASA ga ubraja u desetak divova nauka o Zemlji, toponimi na nebeskim telima nose njegovo ime...

Zapisi Milankovićevih ciklusa mogu se videti na koralnim grebenima, kao i na lesnim nanosima, u dubokomorskim sedimentima, kao i na pećinskim stalagmitima. Postao je, jednom rečju, globalni naučni fenomen.

Milankovićeve knjige

RODNA KUĆA MILUTINA MILANKOVIĆA

Kuća u kojoj je rođen Milutin Milanković počela se obnavljati 2007 godine.* 1 400 000 kn osiguralo je “Ministarstvo nauke i zaštite čovekove okoline republike Srbije”,* 100 000 “Ministarstvo kulture RH” i* 80 000 kn izdvojila je Općina Erdut Prema programu adaptacije kuća je trebala izgledati otprilike ovako: *Podrum će se koristiti za izložbe i knjiž. večeri. *Prizemlje:Sala za sastanke, predavanja, spomen soba, muzejski prostor, sanitarni čvor , dvije ostave, dva ulaza i izlaza *Kat: Prostori zavičajne zbirke Milutina Milankovića, informatika, radio amateri, sanitarni čvor i jedna prostorija kao uredSvi radovi uspješno su završeni 2008. godine .

Kuća prije obnove Kuća nakon obnove

Dvorište prije obnove

Dvorište nakon obnove